SRPSKO-SAND@A^KI DIJALOG: FA[ISTI I ANTIFA[ISTI

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba
 portal slobodne bosne

najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 22.8.2012 22:04
SADR@AJ
12 OBRAT NA
POLITI^KOJ SCENI
Je li na pomolu obnova
crveno-zelene koalicije?
Usred me|ustrana~kog rata do istrebljenja
koji vode SDA i SDP, Bakir Izetbegovi} i
Zlatko Lagumd`ija u ~etiri oka razgovarali
o prevladavanju politi~ke krize i obnovi
me|ustrana~kog dijaloga
28 HEROJ ILI ZLO^INAC
A}if-efendija iz Sand`aka
Postavljanje spomen plo~e A}if-efendiji
Had`iahmetovi}u, vo|i odbrane Novog
Pazara za vrijeme Drugog svjetskog rata,
izazvalo je burnu reakciju novoformirane
Vlade Srbije; premijer Ivica Da~i} i njegov
koalicioni dopremijer Aleksandar Vu~i}
tra`ili su hitno skidanje spomen-plo~e
Albancu-zlo~incu koji je pobio 7.000
Srba. Na{a novinarka je u Novom Pazaru
istra`ila ko je zapravo bio A}if-efendija i {ta
on predstavlja Sand`aklijama
32 FELJTON
Muslimani u NDH (4)
U Zagrebu je objavljena knjiga
Jugoslovenska muslimanska organizacija
1929. - 1941. (U ratu i revoluciji 1941. -
1945.) autora histori~ara Zlatka
Hasanbegovi}a. Iz njegovog sveobuhv-
atnog arhivskog rada na kojem je radio u
arhivima Sarajeva, Beograda i Zagreba na
vi{e od 800 stranica izdvojili smo posebno
zanimljivo razdoblje koje je u knjizi objavlj-
eno kao poseban dodatak, a koje govori o
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 3
www.slobodna-bosna.ba
ulozi i polo`aju 60 OZBILJNO HUMANISTI^KO
muslimana u
fa{isti~koj
UPOZORENJE
Nezavisnoj dr`avi Bolje tabla nego tablet
Hrvatskoj pod
rukovodstvom Ante Ugledni njema~ki psihijatar,
Paveli}a. U neko- neuroznanstvenik i profesor MANFRED
liko nastavaka SPITZER objavio je nedavno vrlo
mogli ste ~itati o uznemiruju}u knjigu DIGITALNA
ulasku njema~kih i DEMENCIJA, u kojoj ru{i neke od opasnih
usta{kih trupa u i uvrije`enih mitova: on upozorava da
Sarajevo, odnosu dje~iji laptopi i tableti nisu korisni za u~enje
doma}eg nego su naprotiv {tetni, obja{njava za{to
stanovni{tva prema su Baby Einstein
Jevrejima, te CD-ovi za dijete
uzbudljivim intelektualno
politi~kim previranji- podsticajni koliko i
ma na tada vru}oj zaklju~avanje u
sarajevskoj i bh. mra~an podrum, te
politi~koj sceni koja apeluje na ljude da ne
su se de{avala u pozadini velikih historij- odustaju olako od
skih de{avanja u svijetu kori{tenja sopstvenog
mozga
48 KO[ARKA
Nove nade, nove snage
Juniorski ko{arka{ki reprezentativac
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
BiH, JUSUF NURKI] (18) bio je
najdominantnija figura nedavno okon~anog
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
EVROPSKOG PRVENSTVA u Sarajevu;
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
na{ novinar donosi profil trenutno jednog Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
od najzanimljivijih mladih ko{arka{a Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Evrope Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
52 GORAN SIMI], KNJI@EVNIK Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Svitanje u o~ima Snje{ka Bijeli}a
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Bosanskohercegova~ki knji`evnik Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
GORAN SIMI] (60) laureat je nagrade
za najbolju knjigu objavljenu u 2012. HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
godini koju dodjeljuje Udru`enje MOJA BANKA d.d.
kanadskih pisaca; povodom ovog velikog 137-042-60011444-55
priznanja, sa Simi}em smo razgovarali o List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
`ivotu u brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
Sarajevu i nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
Kanadi, ratu, [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
nostalgiji i Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
emigrantskom PDV broj 200333040003
bluesu iz kojeg e-mail: sl.bos@bih.net.ba
su nastale neke
od njegovih Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
najboljih
pjesama Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 23.8.2012
MINI MARKET
IBRO DIRKA VA[
Na~elnik Op}ine
Trnovo Ibro
Berilo nadomak
rekorda - tri
mandata u tri
strana~ka dresa
Stanovnici trnovske op}ine zgro`eni su
zbog izgradnje farme pili}a u okviru
parka prirode u podno`ju Bjela{nice.
Zgrada i prate}i objekti farme grade se
na jedva sto metara udaljenosti od
lokalne osnovne {kole odnosno od
mjesta u kojem tokom zimskih praznika
na ~asove u prirodi dolaze i djeca iz
sarajevskih vrti}a. Trnovljani tvrde kako
je gradnja farme klasi~an dokaz
samovolje op}inskog na~elnika Ibre
Berila. Berilo je, ina~e, u svom
na~elni~kom mandatu uspio promijeniti
nekoliko strana~kih dresova. Bio je u
Stranci za BiH, zatim u SDA,
poku{avao se prikloniti Radon~i}evom
SBB-u, a odskora je vrlo blizak SDP-u.
U Trnovu se pri~a kako su svi ovi
transferi poku{aj da se skrene pa`nja
sa sve glasnijih upita o sudbini novca
namijenjenog za asfaltiranje dionice
puta izme|u sela Pendi~i}i i Brutusi,
jedinoj koja je ostala neasfaltirana
prilikom izgradnje puta prema Grepku.
Navodno je od ameri~kih donatora u tu
svrhu upla}eno tri miliona dolara a za
rekonstrukciju je utro{eno oko 180
hiljada dolara. Gdje je nestao ostatak
Ibro
Berilo
4 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
1:30 Page 4
SUMNJIVO LICE
Policija smatra da je Ediba
Dedagia zatrpao kukuruz, a
porodica tvrdi da je ubijen!
Edib Dedagi}, voza~ kamiona iz Pra~e,
prona|en je 31. marta ove godine mrtav kraj
kamiona s kojim je prevozio kukuruz.
Edibovo tijelo le`alo je zatrpano kukuruzom
u spremi{tu u kojem ga je pretovarao iz
kamiona. Nakon {to je policija stigla na
mjesto nesre}e progla{en je mrtvim. U
lokalnom Domu zdravlja Edibovo tijelo
pregledala je doktorica Ai{a Mehi~evi}-
Dodik i zaklju~ila kako je smrt nastupila
nakon nesre}e koja je prouzrokovala
gu{enje. Dodala je jo{ kako je na potiljku
vidljiva rana veli~ine ~etiri centimetra
uzrokovana pri padu udarom o zid, a iz obje
mo`dine izlazila je krv.
Me|utim, porodica Ediba Dedagi}a ne
vjeruje slu`benom policijskom izvje{taju
na~injenom na mjestu nesre}e niti se, nakon
{to je zatra`ila mi{ljenje drugih ljekara, sla`e
sa nalazom doktorice Mehi~evi}-Dodik.
Porodica smatra kako je Dedagi} ubijen, a
klju~ni dokaz za svoje tvrdnje nalaze u
okolnostima koje su se de{avale u mjesecima
prije nesre}e, ali i tome da je na ceradi
kamiona koji je vozio Dedagi} prona|en
pajser koji se tu nije nalazio kada je stigao sa
kamionom na istovar. Dedagi} je radio za
sarajevsku firmu Ogrevtrans u vlasni{tvu
Hilmije Hodovi}a, dok je kamion bio u
vlasni{tvu firme Eurogrand. Kako stoji u
policijskom izvje{taju, Dedagi} je pajserom
otka~io stranu kamiona kako bi ispustio teret
UVI\AJ U PRA^I
Be`ivotno tijelo Ediba
Dedagi}a kraj kamiona i
spremi{ta
u spremi{te, no stranica se otvorila dok je on
stajao ispred. Dedagi} je izgubio ravnote`u i
pao u spremi{te u kojem ga je zatrpao kukuruz.
No, porodica, na osnovu dokumenata do kojih
je do{la te fotografija s uvi|aja (u koje je
imala uvid i SB), ~ini se s pravom tvrdi da
policijski izvje{taj nije ta~an. Svjedoci nisu
potvrdili da je udario glavom o zid, no na
potiljku ima duboku posjekotinu. Kako
tvrde, Dedagi} je dugo od vlasnika firme u
kojoj je radio tra`io da ne radi na crno, nego
da uredno bude prijavljen, te da mu se isplate
dnevnice i pla}e koje su mu dugovane.
Ono {to je u cijeloj pri~i naj~udnije jeste
da je firma Dedagi}a uspjela retroaktivno,
kada je ve} bio mrtav, prijaviti kod Poreske
uprave u radni odnos?! Dedagi} je prijavljen
drugog aprila, a stradao je tri dana ranije.
Stoga je porodica podnijela krivi~ne prijave
protiv nekoliko osoba iz Poreske uprave, ali
iz gora`danskog tu`iteljstva i policije,
smatraju}i kako nisu uradili svoj posao kako
treba. Zanimljivo je da su svoje sumnje o
na~inu na koji je Dedagi} stradao prvo
iznijeli novinarima Dnevnog avaza, kojima
se njihova pri~a u~inila zanimljivom, a
navodi i dokumenti koje su im predo~ili
ta~ni. Me|utim, nakon {to se ispostavilo da
je u cijeli slu~aj upetljan ro|ak Fadila
Mandala, jednog od urednika Avaza,
istra`ivanje novinara i kontakti sa porodicom
naprasno su prekinuti. (N.Hasi}.)
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 23.8.2012 1:30 Page 5

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] novca niko nikad nije saznao, iako su
stanovnici sela Pendi~i}i upravo od
na~elnika Berila tra`ili odgovor i

Bajram u Sarajevu naknadu za oduzeta i uni{tena imanja

koju nikad nisu dobili. Svojevremeno su
zbog toga stanovnici sela blokirali put,
kod amide reisa no rastjerani su nakon {to je Berilo
pozvao u pomo} policajce, ali one sa
Ilid`e, a ne iz trnovske stanice. Vlasnici
oduzetih parcela su anga`irali advokata
i cijeli slu~aj predali na sud. Odgovore
do danas nisu dobili. (N.H)

TRI PA NI JEDAN

Premijer Nik{i}
namjerava
smijeniti tri
federalna
ministra
Iz pouzdanih izvora doznajemo da }e u
narednih nekoliko dana federalni
premijer Nermin Nik{i} inicirati
smjenu tri federalna ministra, sva tri iz
reda stranaka biv{e parlamentarne
ve}ine - SDA, HSP-a i NS Radom
za boljitak.
Imena ministara ~iju }e smjenu zatra`iti
jo{ nisu poznata, jednako kao {to nisu
poznati (a ni bitni) kriteriji po kojim }e
tra`iti njihovu smjenu. Od koje ionako
ne}e biti ni{ta!
Premijer Nik{i} unaprijed zna da
smjenu ministara ne}e potpisati ni
predsjednik Federacije BiH @ivko
Budimir, a ni dopredsjednik Mirsad
Kebo. Cijela predstava la`nog
smjenjivanja federalnih ministara
re`irana je zbog HDZ-a kome SDP i na
ovaj na~in `eli pokazati da nije odustao
od prekomponiranja parlamentarne
ve}ine. A to bi mogao biti odlu~uju}i tas
na vagi da HDZ ne glasa za smjenu
Lagumd`ije... (S.L.)

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 5

Iluzije:Iluzije.qxd 23.8.2012 1:05 Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

TRICA CAKUM-PAKUM
Pi{e: SENAD AVDI]

Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu, realnu priliku da odreeni,

zaslueni ili nezaslueni, stepen ponosa, barem drsko, kroz koarku,
zatiti i promovira. Ne treba tu previe pameti i imaginacije - radi
samo ono to su ozbiljni ljudi radili prije trideset i kusur godina.
Nije poeljna, dapae kontraproduktivna je politiko-stranaka
intervencija u sport

N
a ~udan, ljubak, nenametljiv, skoro neprimjetan
na~in ko{arka se vratila u Bosnu i Hercegovinu. [to
je dobro, {to je odli~no i potpuno uskla|eno sa
na{im slavnim tekovinama. Ko{arka{kim. Odmah nakon
rata ko{arka{ka reprezentacija BiH sa dvije-tri efektne
pobjede (Hrvatska, Litvanija...) vratila je stanoviti,
nasilno uru{eni dignitet na{e ko{arke.
Bosna, ko{arke i rocka, pisao je u veli~anstvenom,
gotovo pa programskom eseju veliki hrvatski pisac
Veselko Ten`era (ro|en u {irem regionu Prozora) u
zagreba~kom ultimativnom dvotjednom magazinu
Start, nakon {to je Bosna postala klupski prvak Evrope
prije trideset i kusur godina. Nije pametno, dapa~e -
nezdravo je i beskorisno, neproduktivno i neta~no
praviti nasilne i neprirodne, bolesne, nostalgi~arskom
tlapnjom ope~a}ene analogije, nazor iscrtavati maglo-
vite elipse.
raditi, svi direktori javnih preduze}a, od banaka do
gra|evinskih magnata, tako|er su znali {ta im je raditi -
ovaj mu sredi stan, onaj stipendiju, sve je to bilo
upakovano cakum-pakum.
Sve {to je va`no, a da je u vezi sa ko{arkom, ovih je
dana u Bosni i Hercegovini medijski i tr`i{no kurentno,
isplativa je, tra`enaroba. Tako smo naprasno saznali, jer
je takva medijska moda krenula, {to nikako nije lo{e,
dapa~e, da je Bo{a Tanjevi}, selektor ko{arka{a Turske,
rekao da su, osim trojice-~etvorice trenera, u NBA ligi svi
amateri i hoh{tapleri; neznalice ukratko. Bo{a Tanjevi}
reprezentaciju Turske vodi onako kako je prije trideset i
kusur godina doveo u Grenobleu Bosnu na vrh Evrope:
red, rad i disciplina, i odgovaraju}a dr`avno-socijalna
logistika - podr{ka.
Osuo je drvlje i kamenje, s pravom, Bo{a Tanjevi} na
nekog ameri~kog NBA trenera Utah Jazza, koji nije

Bilo {ta {to se gradi, dr`ava ili tim

Naknadno, sto godina kasnije, vra}aju}i se, rekonstr-
uiraju}i taj, naoko, neo~ekivan trijumf na{ih golorukih
ko{arka{a protiv vi{estruko nadmo}nijih Italijana,
[panaca, Rusa, doku~io sam da tu, u zauzimanju evropsk-
og trona, ni{ta slu~ajno, spontano nije bilo. Da bi uop}e
pomislio, da bi se usudio igrati protiv, recimo, Maccabija
u Tel Avivu, mora{ imati firmu (u to vrijeme, kad Titina
Jugoslavija nije imala slu`bene, diplomatske odnose sa
Izraelom) koja iza tebe stoji i u moralnom i u materijalnom
smislu. Energoinvest, konkretno, kad je na ~elu te firme
dopustio da turski reprezentativac Kanter do|e da igra za
mati~nu dr`avu. Ko{arka je u Turskoj ozbiljan, dr`avni,
nacionalni projekat: koga bi iko odgovoran i nacionalno
emancipiran drugog osim Bo{e Tanjevi}a anga`irao da tu
golemu, zahtjevnu pri~u dovede do kraja; Bo{a je to vi{e
nego uspje{no demonstrirao u Bosni i Hercegovini. Umije
~ovjek.V
Vidio sam zvijer, vidio sam igra~a, kazao mi je
u ljeto 2003. godine Bo{a Tanjevi} nakon treninga
reprezentacije BiH u koju je slu~ajno kooptiran Mirza
Teletovi}. Ta~no.

genije posla i ekonomije Emerik Blum. Ko{arka{ki klub
Bosna bio je ozbiljan, zahtjevan, ali prije svega osmi{ljen
dr`avni projekat sarajevskih komunisti~kih vlasti. Kada je
zaprijetila realna opasnost da tada{nji mali genije iz Tuzle,
osamnaestogodi{nji ma|ioni~ar Mirza Deliba{i} pre|e u
Partizan, Zvezdu ili Cibonu (nije tada bilo Cibone, ta se
{kvadra iz zagreba~keKutije {ibica zvala Lokomotiva),
sve se u Sarajevu diglo na noge; telefoni nisu prestajali
raditi; niko nije spavao dok se de~ka iz Tuzle nije, milom
ili silom, privolilo da igra za Bosnu. Znao je tada{nji
gradona~elnik Sarajeva, pokojni Ante Su~i}, {ta mu je
B
oljela je u osamdesetim i devedesetim godinama
pro{log stolje}a Turke eskalacija, dominacija gr~ke
ko{arke i nemo} da se suprotstavi neumoljivoj,
nemilosrdnoj kaznenoj ekspediciji sa Galisom, Janakisom
na ~elu. Turska se tada odlu~ila za nasilno organiziran
nacionalno-sportski projekat: kako postati ko{arka{ka
velesila, u najmanju ruku, ve}a od Gr~ke, za po~etak. Ima
~ovjek, a na{ je ~ovjek, iz Bijeljine, Nihad Izi}, igrao
odli~no u evropskoj Bosni, koji ve} dvadeset godina {parta
po Turskoj i regrutira dje~ake po selima i naseljima za koje

6 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

 Iluzije:Iluzije.qxd 23.8.2012 1:06 Page 7
RECEPT ZA USPJEH
Pouke i poruke nacionalne
ko{arka{ke selekcije
vjerovatno ni nobelovac Orhan Pamuk nije ~uo pa ih je, pripremljene,
obu~ene i sre|ene udjenuo u centralni nacionalni kadetsko-juniorski
tim. Preko sedam gora i sedam mora morao je krenuti Nihad Izi} e da
tim, mora startovati odozdo, a ne odozgo
bi se domogao de~ka iz ruralnih krajeva Turske, Ersana Ilyasove.
Vrijedilo je - Ilyasova igra svim srcem za Tursku, a u me|uvremenu
zara|uje finu lovu u Milwaukee Bucksima.
M I
ogu ja do unedogled raspredati neuvjerljive i neupitne
ko{arka{ko-patriotske pri~e: kako je de~ko iz Vi{egrada
Asim Pa{~anovi}, ~im je kro~io nogom u Tursku, postao
Asim Pars, kako je Mirsad Jahovi} samoinicijativno postao
Turkd`an, a Hidajet Turkoglu postao Hedo. I kako je mom~i} iz
@ep~a Emir Preld`i} otkazao poslu{nost Sloveniji, da bi imao ~iste
papire da nastupa za - Tursku. Bosna i Hercegovina ima
jedinstvenu, realnu priliku da odre|eni, zaslu`eni ili nezaslu`eni,
stepen ponosa, barem drsko, kroz ko{arku, za{titi i promovira. Ne
treba tu previ{e pameti i imaginacije - radi samo ono {to su ozbiljni
ljudi radili prije trideset i kusur godina. Nije po`eljna, dapa~e
kontraproduktivna je politi~ko-strana~ka intervencija u sport. Bio
je Bakir Izetbegovi}, kad je bio najnepotrebniji, uklju~en u
ozdravljenje ko{arka{ke zajednice okupljene oko Bosne. Nije puno
pomogao, ali je stra{no mnogo odmogao.
Mo`e biti da je cijela ova pri~a navija~ki pristrasna, dakle
neupotrebljiva, ali nigdje, ni na jednom dr`avnom vrhu ko{arka
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Mario Ili~i}
nije licitirana kao ne{to oko ~ega bi se trebalo zadeverati. Profulio
je Nihad \edovi} u utorak protiv Gruzije va`an napad, {to mo`e ili
ne mora biti bitno. Bitno je kako su na{i ko{arka{i, klinci od 15
godina, igrali prije mjesec dana na Evropskom prvenstvu u
Rumuniji. Tu reprezentaciju dje~aka od 15 do 16 godina nadzire i
vodi na{ veliki ko{arka{ Gordan Firi}.
ma de~ko, igra kod Firi}a, va`nu rolu ima, zove se Sandro Ga~i},
dijete igra za na{u reprezentaciju. Pri~ao mi je Vje}o Tolj,
majstor od playmakera, da ga jenani{anio u Mostaru. Sandra
je, povratnika u Mostar, prije svih na{ih skauta kupio {panski Caja
Laboral. To je {to se ti~e kadetskih potencijala BiH. Imamo i
juniorski sastav do 18 godina, vodi ga majstorski, kako ga je Bog
stvorio, Nenad Markovi}. Zlatna djeca, ne mogu biti bolja. Ako se
posre}i, recimo, prigradski dje~ak Jusuf Nurki}, visoki te{ki centar
sa laganom rukom, biti }e sretna kombinacija Paua Gasola i
Arvydasa Sabonisa.
Hajmo, logi~an, sportski razvoj: dje~urlija koja igraju kod
Gordana Firi}a u kadetskoj reprezentaciji bit }e {irom otvorenih
ruku do~ekani kod Nenada Markovi}a. Ko je pro{ao
Neninutrija`u igrat }e va`nu rolu kod Ace Petrovi}a u krovnoj,
dr`avnoj reprezentaciji. Mo`e biti banalno, na silu formirana
metafora, ali ubije|en sam da se bilo {ta {to se gradi, dr`ava ili tim,
mora startovati odozdo, a ne odozgo. 
7
Iluzije:Iluzije.qxd 23.8.2012 1:10 Page 8
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 16. AUGUST
Napisao je Albert Camus prije ihihi
godina da je majka nezavisnog novinarstva
drskost, cinizam, bezobrazluk... Ka`e mi
jutros taksista: Da nisi malo pretjero oko
Lagumd`ije, sina mu i Nermina Nik{i}a?
Jesam, naravno. Ali, ako oni ne kontaju {ta
su postulati mog posla, nezavisnog novi-
narstva, {to bih ja bio benevolentan prema
njihovim poslovima?
PETAK, 17. AUGUST
Uzbudljiva je polemika koja se razbu-
ktala izme|u predsjednika Hrvatske IVE
JOSIPOVI]A, s jedne, i (ne)formalnog {e-
fa manjinske srpske zajednice u susjednoj
dr`avi MILORADA PUPOVCA, s druge
strane. Te{ke se rije~i koriste, nepoznate u
vokabularu i jednoga i drugoga sudionika u
polemici; i Josipovi} i Pupovac su poznati
kao u~tivi, odmjereni ljudi i politi~ari koji
ne pose`u za te{kim rije~ima. I Pupovac i
Josipovi} koriste rje~nik te`ak i isklju~iv.
Potpuno neprimjeren njihovim intelektu-
alnim i politi~kim svjetonazorima. Dosta
sam dezorijentiran, neupu}en, da se mene
pitalo jednog i drugog bih stavio u vrh
civilizi ranog, demokratskog, pristojnog
svijeta. Raspitam se malo kod druga koji
zna obojicu: pare, pare, lova ih je
posva|ala. Onda, ni{ta!
SUBOTA, 18. AUGUST
Ne znate vi mog druga Hamu, kom-
pleksna je li~nost, zahtjevna i samoodr`iva.
Nema ramazana, nema ozbiljnijeg praznika
a da ga Hamo nije majstorski obilje`io, na
sebi svojstven na~in. Jutros ga vidim i
pitam ga a Hamo }e brzo: eto, pripremam
se za Bajram i tako...
NEDJELJA, 19. AUGUST
Odugovla~im i na kraju popustim:
pro~itam knjigu Izvan koridora izdatu u
Crnoj Gori u kojoj je okupljeno 20 do 30
najboljih pisaca sa prostora biv{e i na{e
nam kulturno-prosvjetne zajednice Jugo-
slavije. Ve}inu pisaca sam i prije pro~itao,
i{~itao, al mi va`no kako oni svi skupa
izgledaju u istim koricama: Miljenko
Jergovi} i Vladimir Arsenijevi}, Aleksan-
dar Hemon, Olja Savi~evi} i Filip David,
8 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
mjesec dana jutros su najpijaniji: Rama-
zanski bajram, razmi{ljam ja u sebi, kod
Ognjen Spahi} i Jurica Pavi~i}. Dobro, to
ba{ dobro izgleda. Razli~ita iskustva
govore o istom. Ima{ velikih i manjih
pisaca; za moj ukus, koji ne treba svjedo~iti
eventualno o pomanjkanju ukusa, najzlat-
nija je pri~a Aleksandra Hemona Ameri~ki
komandos, kad se djeca pobune protiv
izgradnje trgova~kog centra u svom
kom{iluku i organiziraju ~vrst pokret
otpora. Tako se nekako meni poklopilo sa
lokalnom bandom iz [vrakina da opstru-
iramo izgradnju naselja Otoka, na ledinama
gdje smo igrali lopte, mi, dje~aci. [to je
bilo do mene, zavr{io sam, ukrao sam 15-ak
{perplo~a, pola [vrakinog sela na njima je
igrao stoni tenis, ali nismo uspjeli sprije~iti
taj nasilni upad korporativnog kriminala u
na{e djetinstvo.
PONEDJELJAK, 20. AUGUST
Ne znam {ta sam vi{e ispri~ao, a {ta sam
pre{utio. Jutros rano imam te`ak ukor od
Oluju, svjedo~i da uprkos i unato~
prijatelja {to nisam bio nazo~an na prvi dan
Bajrama. Odavno sam ja sebi dao tu
}afirsku ulogu da me ni{ta {to je kolektivno
ne interesuje pojedina~no. Oni {to nisu pili
nas je dan pobjede alkohola nad islamom.
UTORAK, 21. AUGUST
Gledam ponovljeni snimak tri-~etiri
utakmice koje sam propustio; nogomet, te-
nis, ko{arku, taksativno to ovako izgleda:
neki klinac Ivanovi}, ko{arka{ Crne Gore, a
trener mu Luka Pavi~evi}, u uzbudljivom
zavr{etku uni{tio Srbiju. Novak \okovi},
crnogorski Srbijanac, satran od Rogera
Federera u finalu Cinccinattija. Prije toga
je Nole odradio Marina ili}a, na{eg
Hrvata iz Me|ugorja. Za svakog ja tu
navijam, al ne vidim da im ne{to
poma`e...[to bi reko moj prijatelj i drug,
najve}i pjesnik Ilija Ladin, usred rata:
Buraz, na{i na{ima zapalili d`amiju.
SRIJEDA, 22. AUGUST
Zgodna mi je pri~a i valja je definitivno
raspetljati, nova srbijanska vlast pokazuje
ambicije da ra{~ivija ko je vlasnik Politike.
Po ta saznanja dopremijer Srbije Aleksa-
ndar Vu~i} oti{ao je ~ak do Moskve. Koliko
~ujem, koliko vidim, bilo je tu odre|enih
nepravilnosti: Politika je apsolutno
najva`nija nacionalno-medijsko institucija
u Srbiji, ko god se misli baviti ovim
tegobnim poslom, novinarskim, mora
uva`avati taj mastodontski medijski
imperij. Izdaleka gledam, odavde iz
Sarajeva, ne treba biti ravnodu{an. Me-
|utim, potpuno je neva`no, irelevantno,
~ije pare stoje iza najnovije Politike, naslov
Evropa {uti o Oluji, od neki dan u kojem
neki novinar Politike nazor aktuelizira
vlasni~koj strukturi, Politika ima te`ak
problem - priznati Hrvatsku kao suverenu
dr`avu.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 22.8.2012 21:27 Page 2
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 23.8.2012 1:26 Page 10

MINI MARKET
TU@IBARABA KONJICEV SKOK

Nikola [piri} Federalni premijer Niki

podnio tu`bu
protiv Svevlada
nezaposlene sugraane iz
Hofmana zbog Konjica masovno zapoljava
krivog navoda na Sarajevskom aerodromu

Foto: Milutin Stoj~evi}

Ministar finansija i trezora BiH Nikola
[piri} podnio je tu`bu protiv Svevlada
Hofmana, potpredsjednika Sindikata
Grani~ne policije BiH. [piri} je
Hofmana, kako saznajemo, tu`io nakon
{to je Hofman u nekoliko navrata u
javnim istupima ponovio kako Nikola
[piri} posjeduje stan u Sarajevu, a u
isto vrijeme napla}uje tro{kove
smje{taja u hotelu u Isto~nom Sarajevu,
u kojem boravi tokom sedmice.
Istina je da je [piri} posjedovao stan u
sarajevskom naselju Mojmilo, no
prodao ga je prije nekoliko godina.
Zanimljivo je da [piri} mjesecima nije
reagirao na Hofmanove optu`be, no ~ini
se da je ovoga puta Hofman oti{ao
Nikola
[piri}
Prema nalazima federalnih revizora,
Nermin Nik{i}
Me|unarodni aerodrom Sarajevo je u
pro{loj godini imao vi{e od 850.000 KM
spornih tro{kova, pri ~emu je direktor aero-
droma u samo jednom mjesecu na tele-
fonske usluge potro{io 3.161 KM!
Revizori su pod sumnju stavili i ugovor
s gra|evinskom firmom Butmir kojoj je
ispla}eno 390.761 KM avansa za gradnju
objekta za smje{taj i organizaciju avio-
keteringa i restorana dru{tvene ishrane prije
nego {to je dobijena gra|evinska dozvola!
U izvje{taju je navedeno da je za 417
zaposlenih za Dan dr`avnosti ispla}eno po
350 KM kao nagrade i 249.929 KM kao
jednokratna pomo} zbog te{kog invalidite-
ta, a sve ovo je za oko 165.000 KM vi{e od nom bez konkursa, ali i bez realne potrebe.
planiranih ostalih naknada. Kako doznajemo, glavnina novouposlenih
U 2012. godini, stanje na Sarajevskom dolazi iz Konjica i svi su uposleni na pre-
aerodromu dodatno je pogor{ano, nakon poruku federalnog premijera Nermina
masovnog prijema novih radnika - uglav- Nik{i}a! (M.A.)

BIBER PO PILAVU

Bajro Biber, slubenik

Federalnog zavoda za
zapoljavanje, trai od neza-
poslenih da glasaju za njega!
Iako predizborna kampanja za predst-
oje}e lokalne izbore u BiH nije ni po~ela,
borba za dobijanje glasova uveliko je
po~ela. Evo jednog primjera kako se i
pozicija jednog dr`avnog slu`benika
zloupotrebljava u te svrhe: Bajro Biber,
slu`benik Federalnog zavoda za zapo{lj-
avanje u Sarajevu, kako saznajemo,
koristi dolazak mladih nezaposlenih na
redovna javljanja u Zavod da im pro-
vu~e kroz u{i kako je on jedan od budu-
}ih kandidata za lokalnog vije}nika u
op}ini Novi Grad, te objasni im koje su to
sve njegove kvalitete zbog kojih bi,
sedmog oktobra, oni trebali glasati upravo
za njega. Biberu, ina~e, SDP-om kan-
didatu za lokalnog vije}nika na pred-
stoje}im izborima, kao da ne pada na
pamet da }e tako otvorena zloupotreba
polo`aja biti razlog zbog kojeg neko od
onih koje poku{ava vrbovati ne}e ni
pomisliti da za njega glasa! (D.S.)

10 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 23.8.2012 1:27 Page 11

MINI MARKET
predaleko, pa je [piri} uz tu`bu prilo`io
Priredila: Ma{a ]osi} PRO ET CONTRA i kupoprodajni ugovor za stan od
osamdesetak kvadrata koji je do prije
nekoliko godina posjedovao u Sarajevu.

Smatrate li da Zlatko (N.H.)

Lagumdija treba biti

HT [VERONET
smijenjen?
ALEKSANDAR EDHEM BIBER BRANISLAV
RAK po ~etvrti
HR[UM Predsjednik
Ekonomsko-
BORENOVI] put zaredom
Urednik talk Potpredsj-
showa ZF
socijalnog
vije}a
ednik PDP-a kaznio HT
NE NE DA Mostar zbog
Mi{ljenja sam da je tu upleteno
vi{e politi~kih igara. Milorad
Nisam za to da se Zlatko
Lagumd`ija smijeni jer sma-
Smjena Zlatka Lagumd`ije je
dogovor vladaju}ih stranaka.
spre~avanja
tram da zahtjev Milorada
Dodik ne mo`e inicirati smjenu
ministra vanjskih poslova BiH Dodika nije relevantan.
Smatram da je taj dogovor
zabava za narod a {to se prenosivosti
dok se o tome ne usaglase mene ti~e Zlatko Lagumd`ija
institucije vlasti koje imamo.
BAKIR NAKA[
nije trebao biti ni izabran. broja u mobilnoj
SULEJMAN
KUPUSOVI]
Direktor
Op}e
telefoniji
bolnice
AMIR ZUKI]
Re`iser Generalni U samo dvije godine, HT Mostar ~etiri
sekretar puta zaredom ka`njen je za prakti~no

NE NE SDA isti prekr{aj! I novu, ~etvrtu kaznu zare-

dom, ovoga puta u iznosu od 120.000
Imaju}i u vidu {ta sve na{i KM, RAK je izrekao zbog identi~nog
Smjenu Zlatka Lagumd`ije
pokrenuo je Milorad Dodik kroz
politi~ari rade i kako se
pona{aju, apsolutno ne
DA prekr{aja, ka{njenja uvo|enja usluge
prenosivosti brojeva u mobilnoj
usta Radmanovi}a koji govori o smatram da Zlatko Lagumd`ija Apsolutno. Zlatko telefoniji.
nezakonitom ustavnom treba biti smijenjen. Mi{ljenja Lagumd`ija poremetio je
Novi rok koji je dat HT-u Mostar je
pona{anju. Ja sam za to da se sam da je ova inicijativa samo dru{tvene odnose, a imao je
sve prilike da svojom mudro{}u 30.11.2012. godine.
prvo smijeni Dodik pa onda tek ne{to {to se koristi kao oru`je
u nadolaze}im predizbornim povede Bosnu i Hercegovinu U saop{tenju iz ove agencije se navodi
tada ima mjesta za smjenu
Lagumd`ije i ostalih. aktivnostima. naprijed. da su utvrdili da je dugotrajnim
neizvr{avanjem obaveza uspostavljanja
usluge prenosivosti telefonskih brojeva
u mobilnoj telefonskoj mre`i firma JP
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

HT d.d. Mostar zaustavila proces prim-

jene ove usluge u mobilnim mre`ama u
Bosni i Hercegovini i time onemogu}ila
korisnike bilo koje mobilne mre`e u BiH
da pristupe toj usluzi.
Ovo je ~etvrti put da Agencija ka`njava
firmu JP HT d.d. Mostar za identi~an
prekr{aj HT Mostar prvi put je ka`njen
sredinom pro{le godine, drugi put kra-
jem pro{le godine, a tre}i put krajem
juna ove godine.
by MARIO BRANCAGLIONI

U svim slu~ajevima HT-u Mostar

ostavljen je komotan rok do kojeg je
mogao ispraviti propust, no to se nije
desilo. Uprava ovog telekoma o~ito je
V

procijenila da }e je uvo|enje nove

usluge ko{tati neuporedivo vi{e od
izre~enih kazni.
(M.A.)

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 11

Asim:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 23:30 Page 12

OBRAT NA POLITI^KOJ SCENI

MOGU LI
IZETBEGOVI] I
LAGUMD@IJA
IZMIRITI SDA I SDP?
12 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
Asim:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 23:31
OBNOVA DIJALOGA
Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija i
predsjedavaju}i Predsjedni{tva
BiH Bakir Izetbegovi}
razgovarali su o prevladavanju
sukoba SDA i SDP-a
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 13
JE LI NA POMOLU OBNOVA CRVENO-ZELENE KOALICIJE?
Usred meustranakog rata do istrebljenja koji
vode SDA i SDP, Bakir Izetbegovi i Zlatko
Lagumdija u etiri oka razgovarali o prevladavanju
politike krize i obnovi meustranakog dijaloga
Pi{e: ASIM METILJEVI]
U
sarajevskim politi~kim kuloarima
brzinom munje prostrujala je
vijest o sastanku u ~etiri oka
bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva
BiH Bakira Izetbegovi}a i lidera
SDP-a Zlatka Lagumd`ije. Njihovom
susretu u normalnim okolnostima ne bi se
pridavao osobit zna~aj, tim prije {to su
formacijski upu}eni na tijesnu me|usobnu
suradnju i koordinaciju vanjskopoliti~kih
aktivnosti dr`ave.
Ali, okolnosti su daleko od normalnih:
sastanak je odr`an usred `estokog me|ust-
rana~kog rata do istrebljenja koji vode SDA
i SDP, pa dvije zara}ene strane, posve
razumljivo, s velikom pa`njom i oprezom
motre i analiziraju politi~ke signale i poteze
protivni~kog tabora.
IZETBEGOVI] USTAO U
ZA[TITU LAGUMD@IJE
Sastanak u ~etiri oka dogovoren je na
inicijativu Lagumd`ije, koji se nakratko
sreo s Izetbegovi}em na tradicionalnom
bajramskom prijemu kod reisu-l-uleme
Mustafe ef. Ceri}a. Mada Izetbegovi} i
Lagumd`ija nikada nisu bili u pretjerano
dobrim odnosima, niti su se pretjarano
trudili da prikriju me|usobnu nesno{ljivost,
njihov dvosatni neformalni sastanak odr`an
dan kasnije u zgradi Predsjedni{tva BiH
protekao je u iznena|uju}e tolerantnoj
atmosferi punoj me|usobnog uva`avanja i
razumijevanja. To je nesumnjivo posljedica
d`entlmenskog dr`anja Bakira Izetbegovi}a
na posljednjoj sjednici Predsjedni{tva
SDA, na kojoj se, pored ostalog, razgo-
Predsjedni{tvo SDA
podr`ava
smjenu Lagumd`ije,
no Izetbegovi} poziva
na oprez
varalo i o inicijativi SNSD-a za smjenu
ministra vanjskih poslova BiH Zlatka
Lagumd`ije.
Za razliku od ve}ine strana~kih kolega
iz vrha SDA, Izetbegovi} je bio prili~no
suzdr`an i oprezan prema inicijativi SNSD-a.
Dijelom zbog toga {to je upravo on tra`io
od Lagumd`ije da BiH glasa za rezoluciju o
Siriji pa bi bilo krajnje nemoralno da sav
teret odgovornosti prevali na Lagumd`iju, a
dijelom i zbog procjene da bi zajedni~ki
nastup SDA i SNSD-a protiv Lagumd`ije
bio prili~no rizi~an potez.
Izetbegovi}eva za{tita Lagumd`ije na
Predsjedni{tvu SDA nai{la je na blok
~vrstih protuargumenata ve}ine ~lanova
strana~kog rukovodstva. Svi su odreda
isticali ~injenicu da SDA ne}e glasati za
smjenu Lagumd`ije zbog rezolucije o Siriji,
nego zbog njegove odgovornosti za duboku
krizu u koju je zapala dr`ava nakon po-
sljednjih parlamentarnih izbora. Lagum-
d`ija nije jedini, ali jeste najodgovorniji i za
nastanak i za stalno produbljivanje politi-
~ke krize kojoj se kraj ne nazire.
RAZLOZI ZA SMJENU
Naravno da su ~lanovi Predsjedni{tva
SDA svjesni opasnosti kojoj se izla`u u
slu~aju da stanu uz bok SNSD-a protiv
Lagumd`ije.
Ali, zar Lagumd`ija nije dva mjeseca
ranije, upravo uz podr{ku Dodikovog
SNSD-a, inicirao smjenu oba SDA-ova
ministra u Vije}u ministara BiH?
Uprkos ovim argumentima, Izetbegovi}
je na sjednici strana~kog Predsjedni{tva
ostao pri stavu da bi smjena Lagumd`ije
bila krajnje rizi~na.
Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija o~ito je
podrobno informiran o toku posljednje 
13
Asim:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 23:31
OBRAT NA POLITI^KOJ SCENI
SVE JE PROLAZNO, OSIM INTERESA
Izetbegovi jedini bio protiv crveno-zelene koalicije
Nakon parlamentarnih
izbora 2010. godine
Izetbegovi} je bio jedan od
rijetkih zvani~nika SDA koji
se otvoreno usprotivio
uspostavi crveno-zelene
koalicije. Manje zbog
ideolo{kih razlika izme|u
dvije partije, a vi{e zbog
tradicionalne personalne
netrpeljivosti s liderom SDP-a
Zlatkom Lagumd`ijom. SAM PROTIV SVIH
Izetbegovi} je Izetbegovi} se usprotivio
formiranju crveno-zelene
svojevremeno cini~no
koalicije
optu`ivao strana~kog {efa
NAELEKTRISANA ATMOSFERA U SDP-u
Lagumdija postao sumnjiav
prema najbliim suradnicima
Nedavni razlaz @eljka Kom{i}a i
Zlatka Lagumd`ije ohrabrio je ~elnike SDA
da s puno vi{e odlu~nosti i samopou -
zdanja krenu u definitivni obra~un s
autoritarnim liderom SDP-a.
Na drugoj strani, Lagumd`ija je nakon
odlaska Kom{i}a na zamjerke po~eo gubiti
pobjedni~ki oreol koji ga je pratio u javnim
istupima. Postao je puno manje siguran u
svoje poteze i skoro potpuno nesiguran u
lojalnost svojih najbli`ih suradnika koje
BOLAN GUBITAK
Razlaz Kom{i}a i
Lagumd`ije ostavio je
duboke posljedice
14
Page 14
stalno sumnji~i i uhodi u strahu da bi se
mogli priklju~iti Kom{i}u.
Problem je {to se Lagumd`ijina para-
noja sla`e s realnim procesima unuar
SDP-a. Izvjesno je, naime, da je nakon
Kom{i}a SDP ostao bez jo{ nekoliko
zastupnika u kantonalnim skup{tinama i
da SDA s novim partnerima mo`e bez
ve}ih pote{ko}a preuzeti vlast u jo{ tri
kantona - Sarajevskom, Zeni~ko-dobojsk-
om i Tuzlanskom. 
Tihi}a da je pod utjecajem
Lagumd`ije SDA pretvorio u
lijevo krilo SDP-a!
Lagumd`ija je zauzvrat i
javno i tajno optu`ivao
Izetbegovi}a da je lider radi-
kalne, islamisti~ke frakcije
SDA, ~iji je stvarni cilj podjela
BiH i formiranje zasebne
muslimanske dr`ave.
U pozadini me|usobnog
potapanja i kompromitiranja,
krije se, naravno, liderski
rivalitet Izetbegovi}a i
Lagumd`ije. 
 sjednice Predsjedni{tva SDA na kojoj se,
pored ostalog, raspravljalo i o njegovoj
glavi. Upravo je zato i tra`io sastanak s
Izetbegovi}em, kako bi opipao politi~ki
puls te iz prve ruke doznao raspored i odnos
snaga unutar SDA.
Skoro puni sat vremena Izetbegovi} i
Lagumd`ija potro{ili su na dijagnosti-
ciranje uzroka koji su doveli do raspada
crveno-zelene koalicije, no rasprava se
pokazala potpuno besmislenom i proma-
{enom. Primjerice, Izetbegovi} je predba-
civao Lagumd`iji neprincipijelni savez sa
opozicionom partijom SBB Fahrudina
Radon~i}a, a Lagumd`ija se branio da se
pribli`io Radon~i}u sa samo jednim ciljem
- da preduhitri savez Tihi}a i Radon~i}a?!
Iako nije jasno izgovorena, sve vrijeme
razgovora provla~ila se teza kako je
politi~ku krizu u BiH nemogu}e rije{iti bez
kompromisa i dijaloga SDP-a i SDA. Istina,
mogu}e je formirati parlamentarnu ve}inu i
bez SDA i bez SDP-a, no bez ove dvije
partije nije mogu}e obezbijediti dvotre}in-
sku parlamentarnu ve}inu, bez koje, opet,
nije mogu}e provesti nu`ne ustavne
promjene i ispuniti posljednji preostali
preduvjet za podno{enje aplikacije za
~lanstvo BiH u EU.
No, veliko je pitanje je li Lagumd`ija
susretom s Izetbegovi}em u ~etirti oka `elio
poslati signal vrhu SDA da je spreman na
dijalog i kompromis, ili se pak namjerno
sastao s Izetbegovi}em kako bi obnovio
tradicionalni rivalitet i produbio latentni jaz
izme|u Izetbegovi}a i Tihi}a?
Te{ko da iko u ovom trenutku mo`e dati
precizan odgovor na ova pitanja, pogotovo
kad se zna da se Lagumd`ija samo koji sat
poslije sastanka s Izetbegovi}em sastao i s
liderom SBB-a Fahrudinom Radon~i}em i
podrobno ga informirao o razgovoru s
Izetbegovi}em! 
SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 22.8.2012 21:28 Page 3
Tolimir:TEKST osnova.qxd 23.8.2012 1:19 Page 16

KRAJ ISTORIJSKOG SU\ENJA U HAAGU

Tuitelj Peter McCloskey u zavrnoj rijei je poetkom nedjelje zakljuio kako je

Tuilatvo dokazalo da je najpouzdaniji oficir generala Ratka Mladia, general
Zdravko Tolimir, van svake sumnje kriv jer je bio na elu organizovanja i
nadgledanja masovnih ubijanja Srebreniana i zatraio od Sudskog vijea da mu
izrekne kaznu doivotne robije

TOLIMIR:
JESEN PATRIJARHA naveo tu`ilac, Tolimir je bio upoznat sa pokopani u Glogovi i da je tom akcijom
Pi{e: MIRHA DEDI] brojem zarobljenih Srebreni~ana. Izdao je rukovodio Ljubi{a Beara. Masovna ubistva
nare|enje da se 800 Srebreni~ana po{alje u su se prema svjedo~enju mogla vidjeti s
Tu`ila{tvo je dokazalo krivicu, da je Rogaticu i da se logor Batkovi} pripremi za druge strane Drine.
penzionisani general Vojske Republike njihov prijem. Tolimir je znao da je General Tolimir mora snositi
Srpske Zdravko Tolimir kriv za genocid zarobljeno nekoliko hiljada Srebreni~ana i odgovornost zato {to je bio na ~elu ubila~ke
nad Bo{njacima u Srebrenci u julu 1995, znao je da }e oni biti poubijani. On je grupe koja je od 13. do 16. jula 1995.
rekao je na po~etku zavr{ne rije~i tu`ilac pomogao da se uspostavi zlo~ina~ki Deseti provela nare|enje Radovana Karad`i}a i
Peter McCloskey. diverzantski odred. Sedam hiljada Srebre- Ratka Mladi}a da svi vojno sposobni
Tu`ilac je ovaj predmet nazvao pred- ni~ana je ubijeno uz pomo} njegove slu`be bo{nja~ki mu{karci iz Srebrenice budu
metom od istorijskog zna~aja i naveo da je Uprave za bezbjednost. Bio je upoznat sa ubijeni, rekao je tu`ilac McCloskey.
tokom su|enja Tolimir dovodio u pitanje egzekucijama Srebreni~ana u Kravicama i Tolimir je time, po rije~ima tu`ioca,
svaki aspekt optu`nice i negirao sve dokaze nije u~inio ni{ta kako bi taj masakr dao zna~ajni doprinos provo|enju udru-
i iskaze svjedoke, po~ev od broja ubijenih sprije~io. Tako|e je znao da su ljudi 14. jula `enog zlo~ina~kog poduhvata u kojem je 
Srebreni~ana.
To se nije desilo u kameno doba ve}
1995. godine i njegovo negiranje zlo~ina
nevi|enih razmjera vrije|a na{u inteligen-
ciju. Njegova krivica je dokazana van svake
razumne sumnje. On se nalazio na ~elu
udru`enog zlo~ina~kog poduhvata koji je
imao za cilj da stanovni{tvo iz Srebrenice
izmjesti odnosno pobije.

TOLIMIR - SIMBOL GENOCIDA

U SREBRENICI
Tu`ilac je ukazao na niz dokumenta koji
datiraju od 12. i 13. jula iz kojih se vidi da
je Tolimir naredio da svi Bo{njaci koji
bje`e iz Srebrenice moraju biti zarobljeni i
da se njih hiljadu smjesti u Du{anovu MLADI]EV [EGRT
Zdravko Tolimir je bio
kasabu. Po iskazu generala M ilomira uz Ratka Mladi}a od
Sav~evi}a, koji se nalazio na ~elu 65. za{ti- Knina do Srebrenice
tnog puka Vojne policije RS-a, kako je

Tolimir je odgovoran za sve zlo~ine koji su po~inili

[korpioni i Deseti diverzantski odred, i kriv je
za ubistvo Avde Pali}a
16 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
Tolimir:TEKST osnova.qxd 23.8.2012 1:19 Page 17

GENERAL ZDRAVKO TOLIMIR, KRVNIK IZ SREBRENICE

MAJSTOR ZA GENOCID
Tu`ila{tvo Ha{kog tribulana tvrdi
da je dokazalo da je general
Zdravko Tolimir u~estvovao u
genocidu u Srebrenici

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 17

Tolimir:TEKST osnova.qxd 23.8.2012 1:20 Page 18

KRAJ ISTORIJSKOG SU\ENJA U HAAGU

KLJU^NO SVJEDO^ENJE GENERALA MANOJLA MILOVANOVI]A

Tolimir je bio Mladieve oi i ui i general Mladi ga

je konsultovao za svaku sitnicu
U maju pro{le godine na
poziv Tu`ila{tva u predmetu
Tolimir svjedo~io je general
Manojlo Milovanovi}.
Njegovo svjedo~enje bilo je
jedno od klju~nih na ovom
su|enju.
^itav rat, od 11. maja
1992. do 27. aprila 1997., bio
sam na~elnik Glavnog {taba
Vojske Republike Srpske i
ujedno zamjenik komandanta.
Zadatak Tolimirovog sektora,
obavje{tajno-bezbjednosnog,
pa samim tim i Tolimira kao
{efa tog sektora, bio je
obavje{tajno-bezbjednosna,
odnosno obavje{tajna i
kontraobavje{tajna slu`ba. To
zna~i prikupljanje podataka od
neprijatelja, najkra}e re~eno o
neprijatelju, i spre~avanje
oticanja podataka iz Vojske
Republike Srpske ka
neprijatelju. To je najkra}e {to
se moglo re}i. On je,
normalno, za to imao i dva
pomo}nika - jednog koji
prikuplja podatke, to je
Obavje{tajna uprava na ~elu
sa pukovnikom Petrom
Salapurom. Taj Salapura je
bio du`an da prikuplja podatke.
Dalje, morao je da organizuje i
tzv. nasilno prikupljanje
podataka borbenim poretkom,
da proizvodi neke efekte kod
neprijatelja putem diverzija.
Zna~i, postoji aktivno i pasivno
prikupljanje podataka.
General
General Manojlo
Manojlo
Milovanovi}
Milovanovi}
Druga uprava pod
Tolimirovom upravom ili
komandom je Uprava
bezbjednosti na ~elu sa
pukovnikom Bearom. Ta
uprava ima isklju~iv zadatak da
sprije~i oticanje tajnih vojnih
podataka iz Vojske Republike
Srpske ka neprijatelju.
Zna~i, Tolimirov sektor je
radio obavje{tajne i
kontraobavje{tajne poslove,
prikupljanje podataka i
spre~avanje oticanja podataka.
General Tolimir rukovodio je
Upravom za obavje{tajne
djelatnosti i Upravom za
bezbjednost. Tolimir i Mladi} su
zajedno do{li iz Knina i oni su
prije toga ratovali godinu dana.
^esto su se konsultovali. Ja
znam da, recimo, Mladi} i ja
donesemo neku odluku, i
Mladi} ka`e: Idem ja malo kod
To{e, da i s njim
prodiskutujem.
Kada Mladi} ne{to uradi,
on je uvjek tra`io da mu Glavni
{tab, odnosno njegovi
pomo}nici, u`i dio Glavnog
{taba, to analizira i
jednostavno da mu d ili ne d
zeleno svjetlo za tu njegovu
namjeru.
Ja sam znao da general
Mladi} ima veliko povjerenje u
generala Tolimira.
Zadatak Tolimirov je bio da
prikrije namjere Vojske
Republike Srpske, da maskira
na{e poteze, odnosno da
navede neprijatelja na
pogre{ne zaklju~ke, otprilike
po onom Napoleonovom: kad
vidi{ neprijatelja da grije{i,
pomozi mu - misli se da mu
pomogne da grije{i i dalje.
Zna~i, cilj je bio prikrivanje
namjera, zatim prikrivanje
na~ina izvo|enja, prikrivanje
stanja o moralu, itd., sve ono
{to ne `elimo da neprijatelj zna
o nama prije nego {to
po~nemo da ga tu~emo.
Tolimir je bio o~i i u{i
generala Mladi}a, jer je
prikupljao obavje{tajne
podatke, zna~i otvarao Mladi}u
u{i, spre~avao oticanje
podataka iz Vojske Republike
Srpske, zna~i otvara mu o~i. I
to je normalna stvar, da je
obavje{tajac i o~i i u{i
komandanta.
General Tolimir se ~itav
rat bavio vezom Glavnog
{taba, odnosno vojske sa
stranim oru`anim snagama,
sa UNPROFOR-om, i i{ao je
sa generalom Mladi}em na
sve mogu}e pregovore, bilo u
zemlji, bilo u inostranstvu.
Imao je smisla za diplomatiju.
I jo{ ne{to, general Tolimir je
sve pisao. Ne}u biti isklju~iv
ako ka`em da je i na ru~ak
donosio radnu bilje`nicu. Mi
smo ga ~esto dirali zbog
toga:
To{o, {ta uvijek pi{e{?
Ka`e: Za istoriju, neka
ostane. 

 ubijeno vi{e od 7.000 srebreni~kih Bo-
{njaka.
Tu`ilac je naglasio da je taj u`asan
zlo~in, po nare|enju predsjednika RS-a i
komandanta VRS-a, isplanirala i provela
Bezbjednosno-obavje{tajna uprava Glavnog
{taba VRS-a na ~ijem je ~elu bio Tolimir.
Zavr{ne rije~i Tu`ila{tva trajale su oko
tri sata. Za to vrijeme tu`ilac je iznosio niz
dokaza, pokazivao dokumente i citirao
svjedoke. Tu`ilac je ukazao na Karad`i}evu
Direktivu 7 koja, po njegovoj ocjeni, doka-
zuje postojanje udru`enog zlo~ina~kog
poduhvata u Srebrenici i @epi.
U martu 1995. godine vrhovni kom-
andant udru`enog zlo~ina~kog poduhvata
Radovan Karad`i} izdaje Direktivu 7.
Karad`i} govori da se Bo{njaci protjeraju iz
Srebrenice i @epe. U gomili zadataka
Direktive 7 ka`e se - planiranim i dobro
osmi{ljenim borbenim dejstvima stvoriti
nesno{ljivu situaciju, op{te nesigurnosti,
bez nade za opstanak stanovnika @epe i
Srebrenice. Ovdje ne govorimo o vojsci ve}
o stanovni{tvu. Direktiva dalje ka`e da
relevantni organi za rad sa UNPROFOR-
om ({to je bila Tolimirova nadle`nost,
op.a.) smanje snabdijevanje logisti~kim
resursima enklava, zbog ~ega }e ih u~initi
ovisnim o na{oj dobroj volji. Iznena|uju}e
je da odbrana tvrdi da Direktiva 7 nikada
nije provedena, oni tvrde da su huma-
nitarani konvoji pomo}i i dalje dolazili u
enklave. Namjera je bila da se to stanovn-
i{tvo dovede na sami rub egzistencije. Ta
direktiva je zlo~ina~ka i to je razlog zbog
kojeg odbrana tvrdi da nije ni provedena.
Glavni {tab VRS-a je bio uklju~en u
osmi{ljavanje i provedbu te Direktive, a u
sklopu toga i general Tolimir i njegov
resor, obja{njavao je tu`ilac.
On se osvrnuo i na presretnuti razgovor
generala Tolimira i na~elnika bezbjednosti
Drinskog korpusa V ujadina Popovi}a
(osu|enog u Haagu na do`ivotnu kaznu
zatvora), koji jasno ukazuje da je Tolimir
bio upoznat sa ubistvima Srebreni~ana i da
je oficire podsticao na to.

18 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

Tolimir:TEKST osnova.qxd 23.8.2012 1:20
Ljudi iz Srebrenice poku{avali su da
pobjegnu u Srbiju, me|utim oni bi ih se
do~epali i vratili nazad. Bilo je muslimana
koji su sami sebe sjekli samo da bi ostali,
me|utim oni su predati Bratuna~koj brigadi,
predati su Vujadinu Popovi}u i 23. jula
Popovi} je doveo Deseti diverzantski odred i
pobio ih. Popovi} je 22. jula uradio ne{to
neobi~no ili glupo. Preko nesigurne linije
pozvao je Tolimira. Neki njegov ro|ak bio
zarobljen i on je od Tolimira tra`io infor-
maciju o njemu. Me|utim, u tom razgovoru
on ka`e: Ja obavljam posao. On je bio
spreman da pobije trideset ljudi. Oti{ao je u
Zvorni~ku brigadu tog dana i tada je
vjerovatno pokupio pacijente iz Mili}a.
Dakle, Popovi} je bio veoma zauzet, radio je
samo jednu stvar, naime ubijao je ljude. A
Tolimir mu je rekao - samo nastavi! Tolimir je
vrlo dobro bio upoznat sa ovom operacijom.
Ta~no je znao {ta Popovi} radi i dao mu je
odgovaraju}i komentar - nastavi da ubija{!
Pacijenti iz Mili}a, njih 15, bili su
ozbiljno povrije|eni, oni su pro{li kroz
dvije bolnice. Skandalozna je odluka da se
oni likvidiraju i mogla je biti donijeta samo
na najvi{em nivou. Samo Mladi} i Tolimir
su morali to da znaju. ^etvorica pre`ivjelih
Srebreni~ana sa Ekonomije u Branjevu,
kojima su srpski vojnici dali jabuku i
sendvi~ i pokazali gdje se nalazi front,
pobjegli su. Onda su priznali da su im
dvojica Srba pomogli u tome.
Tolimir je krivi~no gonio i kaznio ovu
dvojicu vojnika {to su pomogli prijate-
ljima, kazao je tu`ilac.
On je rekao da je Tolimir morao znati za
zlo~ine [korpiona koji su prili~no uzne-
miruju}i.
[korpioni su sara|ivali sa MUP-om RS-a
u Trnovu, odnosno Ljubi{om Borov~a-
ninom, komandantom Specijalne jedinice
MUP-a RS-a. Prema rije~ima tu`ioca,
pripadnici [korpiona su hapsili ljude,
uzimali od njih informacije, a zatim ih
strijeljali. Sve prikupljene informacije bile
su uredno proslije|ivane generalu Tolimiru.
To je bio proces za koji je znao Glavni {tab
VRS-a, a koji se odvijao u du`em periodu.
Tu`ilac je odbio navode odbrane kako
Tolimir nije znao {to se doga|a na terenu
budu}i da je bio 12. jula u Bijeljini kad su
se zarobljenici izdvajali u bazi UN-a u
Poto~arima, kao i u @epi 13. jula, kada su
masovna ubijanja po~ela.
KRIV ZA ETNI^KO ^I[]ENJE @EPE
Prema optu`bi, Tolimir je kontrolisao
sebi podre|ene oficire koji su li~no
nadgledali operaciju ubijanja, a i naredio je
ru{enje bespilotne letjelice kako ne bi
snimila strati{ta zarobljenika na podru~ju
Zvornika i Orahovca.
Ubijanje i zlostavljanje je bilo raspros-
tranjeno i Tolimir je za to trebao znati, kao
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 19
GENERAL ZDRAVKO TOLIMIR, KRVNIK IZ SREBRENICE
KO JE UBIO AVDU
PALIA: Tuiteljstvo je
zatrailo od sudaca da
Tolimira kazni i za ubistvo
bonjakog rukovodstva iz
epe, prvenstveno
komandanta odbrane
Avde Palia koji mu se
lino predao
{to je imao obavezu za{tititi zarobljenike,
izjavio je tu`ilac daju}i na uvid neka
nare|enja o ubijanju zarobljenika koje su
prema njegovom stavu donesena na
najvi{im nivoima vojno-politi~ke vlasti.
lan tima Tu`ila{tva Rupert Elderkin je
ukazao na Tolimirovu odgovornost za
takozvana oportunisti~ka ubistva manjih
grupa zarobljenih Muslimana u podru~ju
Srebrenice i @epe, dok je tu`iteljica Abeer
Hassan govorila o trajnim posljedicama
pogubljenja vi{e od 7.000 mu{karaca -
o~eva, mu`eva i sinova na Bo{njake u
isto~noj Bosni.
Po mi{ljenju tu`ioca, Tolimir je kriv za
etni~ko ~i{}enje @epe. On je vra}ao
muslimane iz @epe koji su bje`ali u Srbiju.
Tolimir se tereti po svim vidovima
odgovornosti za likvidaciju ljudi koji su
rukovodili odbranom @epe. Tu`iteljstvo je
zatra`ilo od sudaca da Tolimira kazni i za
ubistvo bo{nja~kog rukovodstva iz @epe,
prvenstveno komandanta odbrane Avde
Pali}a koji mu se li~no predao.
Tu`ilac je u deset ta~ka koncizno
obrazlo`io Tolimirovu krivicu.
Kada pre|ete kroz sav taj materijal i
razmi{ljate o tome, shvatite da je Tolimir
bio na ~elu tog zlo~ina~kog poduhvata. On
je bio u potpunosti anga`ovan. On je
morao otkriti, sprije~iti i prijaviti djela,
izvr{iti istrage i sankcionisati po~inioce.
[ta bi se u Srebrenici dogodilo da je
general Tolimir uhapsio one koji su to
organizovali i planirali? Me|utim, Tolimir
je odlu~io da bude dio tih aktivnosti i imao
je cilj da likvidira na hiljade mladi}a i
dje~aka iz Srebrenice. Njegov cilj je bio da
ta operacija bude uspje{no izvedena i
prikrivena od javnosti. Mi znamo da je
general Tolimir veoma bistar ~ovjek koji
ostavlja dojam jednog od najvi{e
pozicioniranih u Glavnom {tabu VRS-a.
Bio je tre}i ili ~etvrti ~ovjek tog stra{nog
Glavnog {taba i njihovog etni~kog
~i{}enja. On je taj koji stoji ovdje kao
primjer vojni{tva VRS-a i njegovi pos-
tupci su ne{to {to }e se prou~avati i
prosu|ivati tokom povijesti. On je
namjerno odlu~io biti odan generalu Ratku
Mladi}u. On nikada nije rekao ni jednu
negativnu rije~ o Mladi}u. Odabrav{i
Mladi}a umjesto zakona, on je izgubio
svoju ~ovje~nost i postao oli~enje pro-
tjerivanja i uni{tenja koje se dogodilo u
Srebrenici. Taj jedinstveni genocid u
Srebrenici on nosi u sebi i postoji jedina
kazna za to, a to je do`ivotni zatvor,
zaklju~io je tu`ilac.
General Tolimir je tokom rata u BiH
1992 - 95 bio pomo}nik tada{njeg koman-
danta VRS-a Ratka Mladi}a za obavje-
{tajno-bezbjednosne poslove. Su|enje
Tolimiru je u Haagu po~elo 26. februara
2010. godine. Tu`ioci su pred sudije izveli
126 svedoka, a Tolimir koji se brani sam
samo ~etiri. Tolimir je uhap{en 31. maja
2007., a sutradan su ga vlasti Republike
Srpske prebacile u Haag.
Vlada Srbije, na ~ijem ~elu je tada bio
Vojislav Ko{tunica, saop{tila je tada da je
Tolimir uhap{en u Republici Srpskoj.
Tolimir je, me|utim, u prvom pojavljivanju
pred Tribunalom 4. juna 2007. tvrdio da je
uhap{en u svom stanu u Beogradu, a onda
preba~en preko Drine, u RS.
Tolimir je u osam ta~aka optu`en za
genocid - udru`ivanje radi ~injenja geno-
cida, za istrebljenje, ubistva, progon,
prisilno premje{tanje i deportaciju Bo-
{njaka iz Srebrenice i @epe od jula do
novembra 1995. godine.
U prvom pojavljivanju pred sudijom u
Haagu Tolimir je odbio da se izjasni o
krivici, nakon ~ega je sudija, u skladu s
pravilima Tribunala, u spis unio da je
optu`eni izjavio da nije kriv. Presuda za
u~e{}e u srebreni~kim zlo~inima generalu
Tolimiru o~ekuje se krajem ove godine. 
19
Helikopter:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:44 Page 20

PO@ARI, AVIJACIJA, NISKO RASTINJE

ZMAJ OD PAPIRA
VAZDUH
TREPTI...
20 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
Helikopter:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:45 Page 21

NEBO NAD KRAJOLIKOM

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Dok poari bjesne diljem Foto: MARIO ILI^I]

U
BiH, a najvie su pogoena BiH ve} danima bjesne po`ari, a
nepristupana i minirana najte`a situacija trenutno je oko
Trebinja, Konjica, Zenice i Sre-
podruja, helikopteri brenice. U plamenu su te{ko
pristupa~ni i minirani tereni,
Oruanih snaga BiH me|utim anga`ovanje helikoptera Oru`anih
snaga (OS) BiH u njihovom ga{enju nije
(ne)opravdano su prizemljeni mogu}e jer su letjelice na tehni~kim
zbog tehnikih pregleda i pregledima, a nemaju ni goriva! S tim u
vezi na{ izvor navodi da su de{avanja oko
hroninog nedostatka goriva. Zrakoplovnih snaga OS BiH samo nastavak
te`nji iz Republike Srpske (RS) da se
Na novinar analizirao je zaustave procesi integracija i {to vi{e uspori
put BiH ka NATO-u. Najlak{i na~in za to
stanje u Zrakoplovnim je opstrukcija resursa Brigade zra~nih
snagama OS BiH i pokuao snaga i protivzra~ne obrane OS BiH (ZS i
PZO) jer je to najzanimljivija jedinica OS i
nai odgovor na pitanje zato jer je najeksponiranija u medijima zbog
svoje uloge i zadataka, posebno misije
helikopteri ne lete onda kada pru`anja pomo}i civilnim strukturama
vlasti i stanovni{tvu, tvrdi na{ sagovornik
su nam najpotrebniji koji je iz razumljivih razloga `elio ostati
anoniman.

GORIVO U ZRAKU
Slabo ili gotovo nikakvo snabdijevanje
gorivom, mazivima, rezervnim dijelovima,
alatima... a samim tim i jako ote`ano i
minimalno odr`avanje letjelica, predstavlja
konstantan problem ZS OS BiH. Informa-
cije o ovom do{le su i do Parlamentarne
skup{tine BiH, pa je Dom naroda Parla-
mentarne skup{tine sa 19. sjednice odr`ane
krajem jula ove godine uputio poslani~ko
pitanje prema Ministarstvu obrane BiH u
kojem se tra`e ta~ni podaci o tehni~kom
osiguranju letjelica, odnosno njihovom
odr`avanju, snabdijevanju i opslu`ivanju.
Naravno, poslanici odgovor jo{ nisu
dobili. Kao i uvijek, branimo se nedosta-
tkom vremena za prikupljanje podataka.
Kao da dostavljamo podatke za letjelice
Oru`anih snaga neke druge zemlje, a ne
na{e, za koje bi morali imati sve podatke
dnevno a`urirane, ka`e na{ sagovornik.
Prema njegovim podacima, od 40 heliko-
ptera koji su na materijalnom zadu`enju,
samo njih je 18 u operativnoj upotrebi ili bi
se mogli dovesti u operativnu upotrebu.
Drugim rije~ima, i od spomenutih 18 heli-
Od 40 helikoptera kojima koptera ne lete svi. Jo{ porazniji podatak je
da je od formiraja OS BiH do danas bila
na papiru raspola`u Oru`ane samo jedna isporuka rezervnih dijelova za
helikoptere tipa UH-1A i jedna za heliko-
ptere MI-8. Gorivo je, prema tvrdnjama
snage BiH, samo njih na{eg izvora, uvijek na donjoj granici i
otprilike se dostavlja samo jedna tre}ina od
18 je upotrebljivo potrebnih koli~ina za obuku i posebne
zadatke. Samo u 2012. godini bilo je 200
sati naleta za posebne zadatke. Dostava
pomo}i i evakuacija u toku zime, oko 60 

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 21

Helikopter:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:45
PO@ARI, AVIJACIJA, NISKO RASTINJE
BRIGADIRU NEMA KO DA PI[E
Zapovjednik Brigade Zra~nih snaga
Zoran Dunovi}
PETROVDANSKI RASTANAK
Helikopteri lete onda kad ne treba
U uslovima kad nema ni goriva ni
rezervnih dijelova a veliki je broj zahtjeva
za ga{enje po`ara i obuku jedinica,
kori{}enje helikoptera OS BiH za
obilje`avanje Petrovdanskog padobran-
skog kupa u Prijedoru predstavlja svojev-
rstan skandal. Zahtjev za upotrebu helik-
optera za ovaj kup najprije je odbijen, ali
poslije velikih pritisaka, odobrena je
upotreba helikoptera pod uslovom da
organizator osigura gorivo. Helikopter je
PADOBRANSKA
PADOBRANSKA SMOTRA
SMOTRA
(Zlo)upotreba
(Zlo)upotreba helikoptera
helikoptera prilikom
prilikom
odr`avanja
odr`avanja Petrovdanskog
Petrovdanskog
padobranskog
padobranskog kupa
kupa
22
Page 22
BOLNO PRIZEMLJENJE
Helikopterski eskadron iz Banje
Luke leti i obuava se po pravilima
bive JNA
Zrakoplovne snage OS BiH u samo
pola godine izgubile su dva helikoptera.
Naime, polovinom februara ove godine
kod Kalinovika prisilno je sletio MI-8, a
krajem juna u blizini mjesta Ljubini}i kod
Ilija{a sru{io se helikopter UH-1A.
Formirana komisija zaklju~ila je da je
prilikom pada helikoptera MI-8 krivac
vremenska nepogoda, a prilikom pada
helikoptera UH-1A ljudski faktor. Me|utim,
niko nije smio ni da pomene nedostatak
osnovnih sredstava za odr`avanje i krivicu
odgovornih u Ministartvu obrane i ZS za
nabavku rezervnih dijelova i prijeko
potrebne opreme. Veliki problem je
 sati leta, ga{enje po`ara, oko 80 sati leta,
VIP letovi i ostali raznorazni zahtjevi
anga`ovan prije nego {to je organizator
osigurao gorivo. Ministar je odobrio 9
sati leta, a odre|en krug ljudi oko
brigadira Dunovi}a letio je preko 12
sati. Naravno, gorivo jo{ nikada nije
pla}eno i vjerojatno nikad i ne}e biti,
{to je direktan udar na gotovost
jedinice i nano{enje ogromne nov~ane
{tete jer je sam ministar izjavio da sat
leta helikoptera ko{ta 5.000 KM, ka`e
na{ sagovornik. 
dokumentacija i uputstva po kojima se
vr{i istraga. Naime, jo{ nikad nije
doneseno Uputstvo o spre~avanju i
ispitivanju zrakoplovnih udesa, mada je
ono usvojeno 2009. godine. Tako da se
sada koriste Uputstva biv{e VRS, mada
je i VF imala uputstvo prilago|eno
NATO standardima. Ne samo na ovom
Uputstvu, ve} i na ostaloj dokumen-
taciji se nije ni{ta radilo. Zbog toga
helikopterski eskadron iz Banje Luke
leti i obu~ava se po pravilima biv{e
JNA, a u Sarajevo po pravilima VF koja
su ura|ena i usagla{ena sa NATO
standardima, isti~e na{ izvor. 
prema civilnim institucijama. Dakle, gorivo
se vi{e tro{i za ove posebne zadatke, a
manje za obuku, tvrdi na{ sagovornik
navode}i da su protekle zime zalihe goriva
bile minimalne, a da bi se udovoljilo
zahtjevima gorivo je posu|ivano od
Sarajevskog aerodroma.
U situaciji kada se jedva sastavlja kraj s
krajem, do{lo je do problema koji je
direktno uticao na me|uljudske odnose i
spremnost jedinice. Naime, prije pola
godine na~elnik [taba ZS i PZO pukovnik
Izudin Male{ki} pokrenuo je prijavu protiv
zapovjednika Brigade Zra~nih snaga,
brigadira Zorana Dunovi}a zbog propusta u
radu, a posebno favoriziranja pilota iz
Banje Luke. O tome je, prema navodima
na{eg sagovornika, upoznao sve u lancu
komandovanja, do ministra odbrane
Muhameda Ibrahimovi}a. Slu~aj jo{
nikada nije zavr{en, niti se zna kad }e, jer je
odmah iza toga zapovjednik Dunovi}
pokrenuo prijavu protiv na~elnika Male{-
ki}a zbog kr{enja sistema komandovanja i
kontrole. Ni ova prijava nije rije{ena, a
vjerojatno }e oba slu~aja biti zata{kana jer
je Dunovi} pod jakom za{titom na~elnika
Zajedni~kog sto`era, general-pukovnika
Miladina Miloj~i}a, koji mu je ina~e kum,
ka`e na{ izvor.
BRI[U]I LET
Prema njegovim navodima, ~injenica je
da svega nekoliko posada na helikopterima
MI-8 ~ini nadljudske napore kako bi se
ispunili svi zahtjevi koji se pred njih
stavljaju. Na`alost, oni koji to treba da vide
prave se da ne vide, ka`e na{ sagovornik
daju}i primjer pilota majora Stjepana Stipe
SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
Helikopter:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:45 Page 23

NEBO NAD KRAJOLIKOM

sektor za personal Ministarstva obrane BiH
je isklju~ivo podijeljena na nacionalnim
osnovama. Pomo}nik ministra za personal
Sead Muratovi} je najve}i krivac za to, jer
da bi udovoljio `eljama i zahtjevima SDA,
koja ga je tu i postavila, omogu}ava
malverzaciju u personalnoj politici na svim
nivoima, tvrdi na{ sagovornik navode}i da
je poseban problem u Zra~nim snagama
pitanje leta~kog osoblja i leta~kog dodatka.
Naime, prema izvje{taju Ureda za
revizije BiH, u 2011. godini ispla}eno je
ZLO
ZLO II NAOPAKO
NAOPAKO preko 740 hiljada maraka leta~kog dodatka
Pad
Pad helikoptera
helikoptera UH-1A
UH-1A uu blizini
blizini za 173 pripadnika OS BiH. To zna~i da je u
mjesta
mjesta Ljubini}i
Ljubini}i kod
kod Ilija{a
Ilija{a 2011. godini na desetak helikoptera koji su
letjeli bilo anga`ovano 173 pripadnika
Braki}a, koji je vjerovatno najstariji major mnogi nisu smjeli, od preleta iz Zagreba za leta~kog osoblja, {to je apsurd sam po sebi.
u OS BiH, ali isto tako i najbolji pilot. Biha} do letova u sve enklave. I dan danas Veliki broj pilota, posebice onih sa vi{im
Braki} ~in majora ima ve} 15 godina samo ima vi{e mjese~nog naleta nego svi piloti ~inovima i leta~kim zvanjima, raspore|en
iz jednog razloga - {to je kao Hrvat u toku pukovnici i brigadiri na godi{njem nivou je na du`nosti van leta~kih jedinica.
rata letio za Armiju BiH, a letio je gdje zajedno. Personalna politika koju vodi Me|utim, oni koriste rupe u pravilnicima
i lete sat, dva godi{nje da bi dobijali
mjese~ni dodatak od oko 400 KM. Posebna
NEBO BEZ KONTROLE pri~a su piloti aviona koji ne lete, a primaju
dodatak, kao {to je i sam zapovjednik
Brigade Dunovi}. Realno, na terenu leti
Oruane snage BiH ne posjeduju mali broj posada, posebno u Sarajevu, gdje
za MI-8 imaju samo trojica vo|a posade, a
niti jedan ispravan radar to je helikopter koji se najvi{e koristi. Ljudi
koji lete, posebno u ovim kriznim ljetni
Posebna pri~a je sistem protuzra~ne godinu bilo je predvi|eno 500.000 KM za
obrane (PZO) gdje je stanje katastrofalno odr`avanje radarsko-ra~unarskih sredsta-
mjesecima, probijaju sve norme naleta, dok
i gdje ni{ta ne funkcioni{e, po~ev od va, 270.000 za odr`avanje PZO naoru- piloti koji sjede po kancelarijama i primaju
neispravnosti radara do neispravnosti `anja i 340.000 za odr`avanje elektro- leta~ki dodatak ne}e da se anga`uju, tvrdi
raketa PZO. Prema navodima na{eg energetskih sredstava i opreme. Me|utim, na{ izvor napominju}i da zbog svega toga
sagovornika, jo{ uvijek nije ispo{tovana ta sredstva su preusmjerena za druge Tu`ilastvo BiH, preko SIPA-e, istra`uje
odluka Predsjedni{tva BiH o razmje{taju potrebe. Nemamo niti jednog isprav- ovaj slu~aj.
sredstava PZO-a, a sistemi jo{ uvijek nisu nog radara koji bi pokrivao teritoriju Prema rije~ima na{eg sagovornika,
preba~eni u Rajlovac, gdje bi trebali biti. BiH. Kupovina jednog, koji ne ko{ta odgovornost za (ne)rje{avanje nagomilanih
Uplela se politika koja ne dozvoljava vi{e od 400.000 KM, i sa kojim bi smo problema prije svega le`i na ljudima koji se
da se sredstva prebace na teritoriju se mogli uvezati u sistem NATO bave personalom, finansijama i logistikom.
Federacije. Jo{ niko ne smije da pok- ki{obrana, nezamisliva je jer kadrovi Me|utim, u tom kontekstu moraju se
rene postupak utvr|ivanja odgovor- iz RS-a opstruiraju svaku pomisao na spomenuti i ministar i njegovi zamjenici jer
nosti za neizvr{avanje odluke Predsje- izgradnju radarskog sistema i sistema sve su to, tvrdi na{ sagovornik, politi~ki-
dni{tva kao vrhovnog komandanta OS PZO BiH, a posebno onog koji bi bio interesno postavljena lica kojima je
BiH, ka`e na{ sagovornik navode}i da kompatibilan sa NATO standardima, prevashodan cilj da {tite neke vi{e
se svaki posao oko remonta sredstva ka`e na{ sagovornik.  nacionalne ciljeve i interese, a koji se u
PZO-a dobija firma su{tini uvijek svode na materijalno-
Kosmos iz Banje finansijske.
Luke, a ako ne dobije, Primjerice radi, na~elnik uprave za
tenderi se obaraju i finansije u ZS OS BiH, pukovnik Ned`ad
proces obustavlja. [ljivo, formiranjem OS BiH 2006. godine
Primjerice radi, 2009. bio je otpu{ten zbog kupljene diplome u
godine u Kosmosu je Banjoj Luci, {to je javna tajna. Bilo bi
ra|en remont baterije dobro da Ministarstvo odbrane da odgovor
raketa KUB-M, za koji na pitanje s kojom diplomom i kojim
je pla}eno oko magistarskim radom po Bolonji se ovaj
900.000 KM, a baterija pukovnik nalazi na mjestu na kojem je
je i dalje neoperativna sada. Brigadira Miodraga Davidovi}a, koji
jer je posao traljavo vodi logistiku ZS, smije{no je i spomenuti
ura|en. Zo to, jer je ovaj penzioner tu samo kako bi
naravno, niko nikad ispunjavao `elje i potrebe generala
nije odgovarao. KUB-M
KUB-M Miloj~i}a, ka`e na{ sagovornik koji tvrdi
Tako|e, planom Neispravne
Neispravne baterije
baterije raketa
raketa koje
koje su
su vra}ene
vra}ene da su svi izneseni problemi lako rje{ivi,
nabavki Ministarstva sa
sa remonta
remonta koji
koji je
je ko{tao
ko{tao oko
oko 900.000
900.000 KM
KM samo kada bi postojala volja, posebno ona
obrane BiH za 2011. politi~ka. 

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 23

Gasifikacija:TEKST osnova.qxd 23.8.2012 0:44 Page 24

GASIFIKACIJA RS-a

Rusko preduzee
Gazprom zavrilo je
prole sedmice
pregovore sa Republikom
Hrvatskom u vezi sa
izgradnjom gasovoda Damir Miljevi}: Ovo je trebao biti
Juni tok; tek sada
zvanino je potvreno me|udr`avni ugovor, a pretvorio se u
ono o emu se pria pri~u dva ~ovjeka. O~ito je da neko
posljednju godinu - BiH
e dobiti svoj prikljuak
iz RS-a jako voli Ruse, a iz kojeg
na Juni tok u Posavini razloga, to ne znamo
24 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
Gasifikacija:TEKST osnova.qxd 23.8.2012
Pi{e: NA\A DIKLI]
D
osada{nji problemi koje je Hrvat-
ska poku{avala rije{iti sa ruskim
gasnim gigantom Gazpromom, a
koji je odluke i nacrte Ju`nog
toka mijenjao u zavisnosti od
dogovora sa pojedinim dr`avama, ipak su
urodili dogovorom da }e na{i zapadni
susjedi zajedno sa Srbijom dobiti ne samo
priklju~ak ve} cijelu trasu gasovoda. Ipak,
to ne mijenja ~injenicu da }e i oni morati
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
0:45 Page 25
JO[ JEDAN
DOLAZAK
RUSA
platiti ono {to niko ne spominje - izgradnju
sekundarne mre`e, koja bi omogu}ila
gasifikaciju po op}inama.
KRAK JU@NOG TOKA
I dok se u RS-u ve} naveliko formiraju
nova preduze}a, poput Gasa RS, ~iji je
direktor dugogodi{nji SNSD-ov kadar
Slobodan Puhalac, dogovor koji je
predsjednik RS-a Milorad Dodik ozvani~io
nakon sastanka u Sankt Peterburgu krajem
juna ove godine u su{tini predstavlja i nove
tro{kove. Iako se za sada samo najavljuju
nova ulaganja, vrijedna ~etiri milijarde
eura, u nacrtu Ekonomske politike za 2012.
jasno se navodi da je ruska firma
Teplogazservisprojekt Oversiz preko svoje
firme GAZSERVIS RS, Banja Luka,
zatra`ila od Vlade RS-a koncesiju za
gasifikaciju i toplifikaciju gradova u RS-u
propan-butan gasom (TNG ili LPG).
Vrijednost pomenutog projekta samo za
grad Banju Luku je oko 80 miliona eura.
UGOVOR I ANEKSI
Duko Perovi, glavni pregovara
[ef Predstavni{tva RS-a koji je vodio
pregovore sa Gazpromom Du{ko Perovi},
jedan je od ~lanova Nadzornog odbora
Zarube`njefta, koji je kupio naftni sektor
RS-a. O poslovanju ovog preduze}a te
ulaganjima, najbolje govori revizorski
izvje{taj Deloitta, koji je ponovo utvrdio
gubitke u Rafineriji od 650 miliona maraka,
{est puta ve}e od osnovnog kapitala
preduze}a. Tako|er, u pro{loj godini
revizori su ponovo ukazali na propuste
prilikom zadu`ivanja brodske rafinerije,
koja uzima kredite od mati~nog preduze}a
po kamatnoj stopi od 12 posto. Ovi gubici
su dio neoporezovanog prometa, jer je
ruski kupac kupoprodajnim ugovorom i
PRIVATNO-POSLOVNI TOKOVI NOVCA
Ono {to je u su{tini i sporno u cijeloj
pri~i jeste to da taj projekat ne}e platiti
ruska firma koja }e isporu~ivati gas, ve}
grad Banja Luka. O kolikim se iznosima
govori za sada je te{ko pretpostaviti, ali se
mo`e govoriti da }e barem pola od 50
registriranih op}ina u RS-u uzeti gas. U
tom slu~aju Rusi, koji su ve} dobili
koncesiju, na ovom }e poslu zaraditi
najmanje milijardu eura. Sve pregovore,
kao i one za prodaju naftnog sektora RS-a
u Rusiji, vodi Du{ko Perovi}, jedan od
vlasnika Zarube`njefta, koji je u me|u-
vremenu postao i {ef Predstavni{tava RS-a
u Moskvi. Perovi} je sam u izjavama od
prije godinu dana pojasnio da ruska
kompanija gas dostavlja samo do ma-
gistrala, odnosno ~vori{ta, a da su op}ine
zadu`ene da same grade ostatak infra-
strukture. Izvjesno je da }e se u RS-u
graditi krak Ju`nog toka, te da su ruske
kompanije zainteresovane i za gradnju
hidroelektrana, kazao je Perovi} u svom 
njegovim aneksima oslobo|en pla}anja
poreza RS-u sve do isteka 2015. godine. 
Du{ko
Perovi}
25
Gasifikacija:TEKST osnova.qxd 23.8.2012
GASIFIKACIJA RS-a
 intervjuu banjalu~kim medijima krajem
pro{le godine.
SUROVOST
EKONOMSKIH ZAKONA
Da razgovori o milionskim investi-
cijama i milijardama vrijednoj dobiti teku
ekspresno, potvrdio je i sam Perovi}. Prvi
sastanak je bio 21. novembra, kada su
Aleksej Miler, prvi ~ovjek Gazproma, i
Milorad Dodik, predsjednik RS-a, dogo-
vorili da se prvo potpi{e okvirni ugovor za
projektovane koli~ine isporuke gasa za
stanovni{tvo i privredu, nakon ~ega su se
stekli uslovi za projektovanje trase,
odnosno kapaciteta gasovoda. Po{to sam ja
koordinator u Moskvi izme|u Gazproma i
RS-a, mogu re}i da smo imali ve} ~etiri
sastanka s njima, u kojima su Rusi pokazali
veliki interes za ovo podru~je, jer ga
smatraju jednim od strate{kih pravaca koji
ima perspektivu.
Osim gasovoda, predvi|ena je izgradnja
i dvije termocentrale na gas, jer se Gazprom
bavi i gradnjom termocentrala i alternati-
vnim obnovljivim izvorima energije. Sa
predsjednikom Gazproma dogovoreno je da
se u RS-u grade dvije termocentrale na gas
snage po 250 MW. Njihova lokacija }e
26
0:45 Page 26
GAZPROM I ZARUBE@NJEFT
Gazprom je odbio da pregovara
sa Hrvatima, jer su oni odbili da
pregovaraju sa Zarubenjeftom
U februaru ove godine Hrvatska je
izba~ena iz bilo kakve mape koja bi
podrazumijevala snabdijevanje ruskim
gasom. Razlog je bio jednostavan.
Gazprom je odbio da pregovara sa
Hrvatima, jer su oni odbili da pregovaraju
sa Zarube`njeftom. Hrvatska vlada odbila
je bilo kakve pregovore sa ruskim
Zarube`njeftom oko davanja koncesije na
izgradnju pumpi i promet njihovog goriva
na njihovoj teritoriji, navode}i da
Zarube`njeft nema ni pribli`no sli~an
status na svjetskom tr`i{tu kapitala kao
onaj INE-MOL-a, koji ve} godinama
naknadno biti odre|ena. Ekonomski anali-
ti~ar Damir Miljevi} sumnja u spremnost
Gazproma da investira milijarde eura na
tako malo podru~je kao {to je BiH:
NOVI TRO[KOVI
U RS-u ni{ta ne mo`e pro}i
mimo tamo{njeg vladara
Milorada Dodika
posluju u Hrvatskoj. Gazprom je reagirao
promptno i prekinuo sve ugovore, navo-
de}i pri tome da je Zarube`njeft njihov
partner. Time se sve komunikacije izme|u
hrvatske vlade i ruskog giganta zvani~no
prekidaju. Da li su zauzvrat, kako je
najavljivao prvi potpredsjednik Vlade
Hrvatske Radimir ^a~i}, pregovara~ sa
ruskim gigantom, dali Gazpromu pravo na
Luku Plo~e, da bi dobili gasovod, predmet
je njihovog me|udr`avnog ugovora. Ako
jesu, onda su Rusi ve} u posjedu JANAF-a,
koji su tra`ili i od RS-a, preko brodske
rafinerije. 
Name}e se pitanje ko bi ovdje, u sada{njoj
situaciji, profitirao, a ko izgubio. Profitira
RS, {to je jasno, a u svjesne gubitke ulazi
Gazprom, {to me pomalo iznena|uje, s
obzirom na surovost ekonomskih zakona.
Ako ulo`e toliki novac, trebat }e im deseci
godina da vrate osnovni kapital, ako zadr`e
normalne cijene plina... Jedini ~isti gubitnik
jeste Elektroprivreda RS, koja bi ovim,
kada sada posluje negativno, pala jo{ ni`e i
stvaraju se uslovi za njenu prodaju. Ono
{to je na{em sugovorniku tako|er ~udno
jeste za{to se preferira ruski gas i za{to su
pregovori vo|eni samo izme|u dvije osobe
- Du{ana Perovi}a i Milorada Dodika. Ovo
je trebao biti me|udr`avni ugovor, a
pretvorio se u pri~u dva ~ovjeka, ali kod nas
se svakako sve radi da dr`ave nestane.
Ovdje je jedino o~ito da neko iz RS-a jako
voli Ruse, a iz kojeg razloga, to ne znamo,
ka`e Miljevi}.
Za potrebe ovog teksta kontaktirali
smo ministra energetike RS-a @ eljka
Kova~evi}a, direktora Gasa RS Slobo-
dana Puhalca, uposlenike preduze}a
Projekt iz Banje Luke - in`enjere koji su
pravili studiju izgradnje sekundarne
mre`e. Ali... Od prije pola godine otvorila
se mogu}nost i za pregovore BiH sa
Nabucco grupom, koju predvodi Turska, a
kojoj su se pridu`ili Irak i Azerbejd`an, a
turski premijer Tajip Erdogan najavljuje
da }e im se priklju~iti i Turkmenistan.
Me|utim, Gazprom je u startu imao sve
privilegije, a niko od predstavnika
dr`avne vlasti nije bio uklju~en u
pregovore. Izgradnja gasovoda tako|er }e
po~eti krajem godine, kada se planira i
izgradnja Ju`nog toka. 
SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
Skandal:Skandal.qxd 22.8.2012 23:09 Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Umjesto potrage za ustavnim rjeenjima, Lagumdija otiao u

potragu za politikim sponzorima

Narednih desetak dana, u kojima je mogue doraditi

prijedlog ustavnih rjeenja, lider SDP-a Zlatko
Lagumdija provest e u Americi

Foto: Milutin Stoj~evi}

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Z
ajedni~ka komisija HDZ-a BiH i
HDZ-a 1990 definirala je prijedlog
rje{enja za provo|enje presude Suda u
Strazburu u predmetu Sejdi} i Finci, koji
bi do 31. augusta trebalo da bude upu}en u
parlamentarnu proceduru.
Iz HDZ-a 1990 poru~ili su da se kao
doma}ini narednog sastanka {estorke,
po~etkom septembra, `ele odgovorno
odnositi prema briselskoj mapi puta.
Prema spomenutoj mapi puta, usvo-
jenoj u Briselu krajem juna ove godine,
sedam politi~kih lidera obvezali su se da }e
do kraja augusta iza}i s usugla{enim prijed-
logom ustavnih promjena, {to je zapravo
posljednja prepreka koju BiH mora savla-
dati kako bi ve} u novembru podnijela
kredibilnu aplikaciju za kandidatski status u
Evropskoj uniji.

N
o, prijedlog ustavnih rje{enja, umjesto
sedmorke, ponudit }e dvojka -
HDZ i HDZ 1990, pa je ve} sada pot-
puno jasno da }e dogovor izostati i da }e
BiH propustiti jo{ jednu priliku da makar i
kao posljednja u regiji usko~i u voz EU
integracija.
Prijedlog dva HDZ-a, prema na{im
informacijama, bazira se na ranijem prijed-
logu ustavnih rje{anja iza kojih je do samo
prije dvadesetak dana ~vrsto stajao i SDP.
[tavi{e, lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija
tvrdio je da }e usugla{eni prijedlog SDP-a i
dva HDZ-a dobiti podr{ku svih koalicionih
partnera.

U
mjesto podr{ke, uslijedile su manje-
vi{e argumentirane kritike, {to je
bilo sasvim dovoljno da se lider
SDP-a najprije pokoleba, a potom i odust-
ane od usugla{enog prijedloga ustavnih
promjena. O tome svjedo~i i skandalozna IZBJEGAVANJE
~injenica da }e lider SDP-a Zlatko PREUZETIH
Lagumd`ija narednih desetak dana, u OBAVEZA
kojima se mogao doraditi i popraviti pri- Lider SDP-a Zlatko
jedlog ustavnih rje{enja, boraviti u Lagumd`ija odlazi u
Americi, gdje se upravo otisnuo u privat- poluprivatnu posjetu
no-strana~ku turneju.  SAD-u

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 27

Acif Efendija:TEKST osnova.qxd 23.8.2012 0:27 Page 28

HEROJ ILI ZLO^INAC

Postavljanje spomen-ploe Aif-efendiji Hadiahmetoviu, voi odbrane

Novog Pazara za vrijeme Drugog svjetskog rata, izazvalo je burnu reakciju
novoformirane Vlade Srbije; premijer Ivica Dai i njegov koalicioni dopremijer
Aleksandar Vui traili su hitno skidanje spomen-ploe Albancu-zloincu koji je
pobio 7.000 Srba. Naa novinarka je u Novom Pazaru istraila ko je zapravo bio
Aif-efendija i ta on predstavlja Sandaklijama

HOD@A STRAH
A]IF-EFENDIJA UZDRMAO SRBIJU
NOVA
NOVA PROVOKACIJA
PROVOKACIJA
IZ
IZ NOVOG
NOVOG PAZARA
PAZARA
Esad
Esad D`ud`evi}
D`ud`evi} otvorio
otvorio je
je izlo`bu
izlo`bu
portreta
portreta 23
23 znamenita
znamenita Bo{njaka,
Bo{njaka,
me|u
me|u kojima
kojima je
je ii A}if-efendija,
A}if-efendija, {to
{to su
su
beogradske
beogradske vlasti
vlasti protuma~ile
protuma~ile kao
kao
novu
novu provokaciju
provokaciju iz iz Novog
Novog Pazara
Pazara

A}if-efendija odbranio je Bo{njake iz Novog Pazara

od sigurnog genocida koji je naredio Dra`a Mihailovi},
sa ciljem istrebljenja Bo{njaka iz Sand`aka
28 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
Acif Efendija:TEKST osnova.qxd 23.8.2012 0:27 Page 29
sporne spomen-plo~e. Iako su gradske
Pi{e: MIRHA DEDI] vlasti u Novom Pazaru dobile zvani~an
N
dopis da uklone plo~u, niko od nadle`nih to
akon {to je prije nekoliko nedje- nije u~inio.
lja u centru Novog Pazara postav- U me|uvremenu, iz Novog Pazara
ljena spomen-plo~a A}ifu-efendi- stigla je nova provokacija za beogradske
ji, na mjestu na kojem je nekada vlasti. Bo{nja~ko nacionalno vije}e (BNV)
bila njegova ku}a, Aleksandar je krajem pro{le nedjelje otvorilo je izlo`bu
Vu~i}, potpredsjednik Vlade Srbije, po- Portreti znamenitih Bo{njaka 1180.- 2007.
ru~io je da }e dr`ava odlu~no odgovoriti na godine , na kojoj je me|u poznate i priz-
ovu provokaciju. nate li~nosti svrstan i A}if-efendija.
Na vanrednoj sjednici Vlade Srbije Povodom otvaranja izlo`be ponovo se
Vu~i} je rekao da niko u Vladi ne `eli da oglasio Vu~i} i zaprijetio da }e dr`ava na
provocira Bo{njake li~nostima iz istorije ovaj skandal o{tro odgovoriti. E sad
koje su za njih sporne, ali da se ne mo`e D`ud`evi}, predsjednik BNV-a, prilikom
dozvoliti glorifikacija ljudi koji su odgovo- otvaranja izlo`be rekao je da 23 li~nosti na
rni za zlo~ine i koji su za to dobili ordene portretima treba da u|u u istorijske ~itanke
nacisti~ke Njema~ke. Vu~i} je kazao i da su i da Bo{njaci s ponosom treba da u~e o
ministarstva kulture i pravde dobila zadatak njima.
da pokrenu inicijativu za uklanjanje Gotovo istovremeno sa podizanjem
spomen-plo~e. Istovremeno, ministar bez spomen-plo~e A}if-efendiji, otkrivena je
portfelja i predsjednik SDA Sand`aka spomen-plo~a Ferhad-beg Dragi u Tutinu i
Sulejman Ugljanin o{tro je iskritikovan {to Hasanu Zvizdi}u u Sjenici. Esad D`ud`evi}
je u~estvovao u organizaciji postavljanja za na{ list ka`e da BNV, ~iji je on predsjed-
A]IF-EFENDIJA,
A]IF-EFENDIJA,
KOMANDANT
KOMANDANT
ODBRANE
ODBRANE NOVOG
NOVOG
PAZARA
PAZARA
Spomen-plo~a
Spomen-plo~a A}if-efendiji,
A}if-efendiji,
koja
koja je
je postavljena
postavljena na
na
{etali{tu
{etali{tu uu Novom
Novom Pazaru,
Pazaru,
prema
prema odluci
odluci Vlade
Vlade Srbije
Srbije
mora
mora biti
biti uklonjena
uklonjena
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
A]IF-EFENDIJA IZ SAND@AKA
nik, ne}e dozvoliti da Aleksandar Vu~i}
pi{e istoriju i presu|uju ko je zlo~inac, ve}
}e to procijeniti bo{nja~ki istori~ari.
NE PRIZNAJEMO VU^I]EV SUD
Bo{nja~ko nacionalno vije}e je 2012.
godinu proglasilo godinom bo{nja~kog kul-
turnog naslije|a u Srbiji, s ciljem da skrene-
mo pa`nju na lo{ polo`aj i stanje
bo{nja~kog kulturnog naslije|a. U Srbiji se
sevdalinka progla{avaju srpskim pjesma-
ma, poznato sand`a~ko jelo mantije naziva
se tradicinalnim srpskim jelom. Dr`avnici u
Srbiji uva`enim gostima poklanjaju ~uvene
sand`a~ke }ilime kao najve}i srpski brend.
To je ~isto otimanje kulturnog naslije|a i
odlu~ili smo da tome stanemo na kraj.
Standardizovali smo dvadeset li~nosti iz
Sand`aka za koje smo smatrali da su u
svoje vrijeme mijesili bo{nja~ku istoriju u
Sand`aku, od bana Kulina pa do Huseina
Ba{i}a. Postavljanjem tabli na ku}e u koji-
ma su `ivjele i djelovale te li~nost htjeli
smo da skrenemo pa`nju na o~uvanje kul-
turnog naslije|a Bo{njaka u Srbiji. A}if-
efendija je u jednom vremenu bitno uticao
na polo`aj i status bo{nja~ke nacionalne
zajednice u ovoj zemlji. Komisija koja je
radila na standardizaciji ovih dvadeset
li~nosti, na osnovu uvida u arhiv, do{la je
do saznanja da je A}if-efendija bio jedan od
osniva~a politi~ke stranke koja se zvala
D`emijat. Nastala je izme|u dva svjetska
rata i zastupala interese Bo{njaka, Albanaca
i Turaka u Kraljevini Srba, Hrvata i
Slovenaca. Ja sam bio 12 godina poslanik u
Skup{tini Srbije i u arhivu sam prona{ao
stenografske bilje{ke, gdje A}if-efendija
govori o mnogim va`nim doga|ajima za
Bo{njake u Sand`aku. U tim dokumentima
se vidi da se on bavio interesima i pravima
Bo{njaka u Srbiji. U arhivu sam prona{ao i
to da je on 21. januara 1945. godine po pri-
jekom sudu osu|en i strijeljan kao saradnik
okupatora. Mi smatramo da je ta presuda
sporna, zbog toga smo pred Vi{im sudom u
Novom Pazaru pro{le godine pokrenuli
proces rehabilitacije A}ifa Had`iahme-
tovi}a, jer je dolazila od komunisti~kih pri-
jekih sudova bez ikakve procedure i prava
na odbranu. Do sada su odr`ana tri ro~i{ta.
Sud }e donijeti svoju presudu koja se
odnosi na sporne dijelove njegove biografi-
je, ka`e D`ud`evi}.
On dodaje da kod Bo{njaka iz Sand`aka
ni sudska presuda ne mo`e uticati na ocjenu
o istorijskoj ulozi A}ifa-efendije.
Veliki broj Bo{njaka u Sand`aku A}if-
efendiju smatra herojem i komandantom
odbrane bo{nja~kog civilnog stanovni{tva
od ~etnika u tri navrata tokom 1941.
godine. Ja sam odrastao na pri~i da su uo~i
upada ~etnika u Novi Pazar majke kupale
svoje sinove po zadnji put da smrt do~ekaju
~isti. Znale su ukoliko ~etnici u|u u grad da 
29
Acif Efendija:TEKST osnova.qxd 23.8.2012 0:27 Page 30

HEROJ ILI ZLO^INAC

 ni{ta `ivo ne}e ostati. Me|utim, A}if-

Foto: Mario Ili~i}

efendija je organizovao odbranu od napada
~etnika i sprije~io masovni pokolj
Bo{njaka. Pored toga, mnogi svjedoci pred
sudom su dali iskaz da je A}if u to vrijeme
organizovao odbranu velikog broja Srba od
osvete Albanaca sa Kosova, koji su pretrpj-
eli te{ke zlo~ine od ~etni~kih jedinica u
Pe}i i \akovici. A}if je organizovao
uto~i{te za mnoge srpske porodice od pri-
padnika odbrane Novog Pazara. Sada nam
beogradska vlast zamjera {to ga BNV
svrstava u znamenite Bo{njake kada je on
Albanac. Ta~no je da je A}if-efendija pori-
jeklom Albanac. Njegov otac je Albanac, a
majka Bo{njakinja iz Novog Pazara.
Me|utim, mnoge porodice u Sjenici i
Tutinu imaju albanske krvi i za nas to nije
sporno. Kao {to su u rudniku Sase radili
Nijemci, pa je nastala jedna etni~ka SPREMAO NAM SE GENOCID
Muftija Muamer Zukorli} tvrdi da bi se u Novom Pazaru dogodio genocid nevi|enih razmjera
mje{avina na tom podru~ju. Ho}u da ka`em da nije bilo odbrane A}if-efendije od ~etnika
da je to jedna etno-genetska pri~a i nema
veze sa ne~ijom istorijskom ulogom, ka`e Bo{njacima fesove sa glave i stavljao je Prvog svjetskog rata je bio jedan od osni-
D`ud`evi}. albanske kape, i dovodio albanske u~itelje va~a politi~ke stranke D`emijet. Bio je
Na{ sagovornik tvrdi da je za otvaranje da dr`e nastavu samo na albanskom jeziku. narodni poslanik Narodne skup{tine
pomenute izlo`be vladalo veliko intereso- Potpredsjednik njegove partije Meho Kraljevine Jugoslavije. Poslanici D`emi-
vanje i da je BNV kao organizator imao Omerovi} podsjetio je da je A}if-efendija jeta i Jugoslovenske muslimanske organi-
velike muke da sprije~i dolazak oko 10 hi- od Hitlera dobio orden Gvozdenog krsta 2. zacije (JMO) dr. Mehmeda Spahe su, po
ljada Sand`aklija na novoopazarski trg, reda, ~ime je dokazao na ~ijoj je strani bio. sporazumu sa Nikolom Pa{i}em, izglasali
kako beogradske vlasti na taj na~in ne bi Kao i Dra`a Mihailovi}, Nedi} i Ljoti}, i Vidovdanski ustav. Odnosi me|u njima su
dodatno isprovocirali. D`ud`evi} smatra da A}if-efendija je slu`io fa{isti~koj Nema- se kasnije poremetili, pa je Nikola Pa{i}
}e, ukoliko Vlada Srbije skine spomen- ~koj u borbi protiv antifa{isti~kih snaga, terorom i nasiljem likvidirao D`emijet. Za
plo~u A}if-efendije, to kod Novopazaraca kazao je Omerovi}. vrijeme Kraljevine Jugoslavije, A}if
stvoriti revolt i da }e u vrlo kratkom roku Pore|enje A}ifa sa Dra`om Mihailo- Had`iahmetovi} je bio ~esto proganjan pa i
slika A}if efendije biti obje{ena na svako vi}em pogodilo je Marijana Risti~evi}a, hap{en, bez obzira na poslani~ki imunitet.
istaknutije mjesto. ~elnika Narodne selja~ke stranke, koji je Pre`ivio je i atentat koji je poku{ao da
Zanimljivo je da je potpredsjednik kazao da je svako pore|enje A}if-efendije izvr{i Milojko Roginjac iz Novog Pazara,
Vlade Srbije Aleksandar Vu~i} i prije tri sa Dra`om Mihailovi}em uvreda za srpski
godine tra`io od tada{njih vlasti odnosno narod. Dra`u je odlikovao ameri~ki pred- POSTOJAO JE PAKLENI PLAN
dr`avnog tu`ioca da privede navija~e sjednik, a A}if-efendiju je odlikovao Hitler! Muftija Muamer Zukorli} za na{ list
novopazarske Torcide koji na utakmicama Isti onaj Hitler koji je ucijenio glavu ka`e da bi broj Bo{njaka u Sand`aku danas
isti~u transparent s imenom A}if-efendije i Mihailovi}a, kazao je Risti~evi}. bio znatno manji da nije bilo A}if-efendije.
tra`e da se stadion zove po njemu. Tu`ilac A}if Had`iahmetovi} je porijeklom A}if-efendija je za nas Bo{njake iz
je odmah Vu~i}u obe}ao privo|enje autora Albanac. Bio je turski oficir, a odmah posli- Sand`aka heroj. On je bio predsjednik par-
i nosa~e transparenta. Treba napomenuti da
je u istom tom periodu Vu~i} ponosno lije-
pio table sa natpisom Bulevar Ratka KO SU U SAND@AKU ZNAMENITI BO[NJACI
Mladi}a i to na Bulevaru Zorana \in|i}a,
dok je Skup{tinu Srbije progla{avao
Mladi}evom sigurnom ku}om. Meu portretima najznaajnijih
A]IF IZAZVAO OP[TU HISTERIJU
Pored Vu~i}a, koji je u slu~aju efendije
Bonjaka Kulin ban, Isa-beg
A}ifa bio najglasniji, svoju ocjenu o
sand`akom efendiji ovih dana dali su brojni Ishakovi, Husein Gradaevi,
srbijanski politi~ari i istori~ari.
Rasim Ljaji}, predsjednik SDP-a, Alija Izetbegovi
tako|e je protiv postavljanja spomen obilj-
e`ja A}ifu usred Novog Pazara. On ka`e da Na izlo`bi u Novom Pazaru su, pored [akira Kurt}ehaji}a, Ali-pa{e Gusinjskog,
je tabla postavljena bez odluke Skup{tine A}if-efendije i Zvizdi}a, prikazani i portreti [emsi-pa{e Bi{evca, Mehmed-pa{e Baj-
Kulina bana, Huseina Grada{~evi}a, Alije rovi}a, Jusufa Mehonji}a, Avde Me|e-
op{tine u Novom Pazaru, da je A}if
Izetbegovi}a, kadije Gluhavi~kog, Isa-beg dovi}a, Ferhad-bega Drage, ]amila Sijari-
Had`iahmetovi} bio zagovornik Velike
Ishakovi}a, Husein-pa{e Bljani}a, Meh- }a, Rifata Burd`evi}a Tr{e, Murata efendi-
Albanije, a Novi Pazar je smatrao njenim
med-{ejh U`i~anina, Agmet Gurbi-babe, je [e}eragi}a, Ejupa Mu{ovi}a i Huseina
centrom, da je protjerivao Srbe a negirao
Mehmeda Vehbi [emsikadi}a, Mehmeda Ba{i}a. 
Bo{njake. On je, tvrdi Ljaji}, skidao

30 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

Acif Efendija:TEKST osnova.qxd 23.8.2012
tije D`emijet koja je okupljala sve
Bo{njake i Albance sa Balkana. Sa one
strane Drine funkcionirala je JMO. A}if
efendija se u to vrijeme borio za pravo
Bo{njaka a ono po ~emu je on posebno
upam}en u Novom Pazaru jeste da je u dva
navrata uspje{no organizovao odbranu
Novog Pazara od ~etnika. Pomo} u tome
mu je pru`ila albanska jedinica sa [abanom
Polu`om na ~elu. Tada su se Bo{njaci
Novog Pazara odbranili od sigurnog geno-
cida jer je po nalogu Dra`e Mihailovi}a, u
ovom dijelu Sand`aka trebao da se provede
pakleni plan istrebljenja Bo{njaka. Po
istom scenariju kao u Limskoj dolini kada
je 1943. godine samo u 20 dana pod
komandom ~etni~kog zlikovca Pavla
\uri{i}a ubijeno 9.200 Bo{njaka. Tu je bilo
samo 1.200 vojno sposobnih mu{karaca, a
8.000 je bilo `ena, staraca i djece. To
potvr|uje i izvje{taj Pavla \uri{i}a, kojeg
je uputio Dra`i Mihailovi}u. Dakle, za 20
dana je ubijeno vi{e Bo{njaka nego u
Srebrenici u ljeto 1995. godine. Tada je
napravljena jedna vrsta prevage u tom
dijelu Sand`aka. U Bijelom Polju,
Prijepolju, Priboju i Pljevljima su od tog
trenutka Bo{njaci postali manjina. Da nije
bilo odbrane organizovane od strane A}if-
efendije, isto bi se desilo i u ovdje u Novom
Pazaru. Tako da mi na{e postojanje u ovom
broju u isto~nom dijelu Sand`aka duguje-
mo A}if-efendiji i braniocima sa Pe{tera,
Bihora, iz Ro`aja i Albancima, kojih je
prema nekim kazivanjima do{lo oko tri hilj-
ade, a ~iji mezari se nalaze na Gazilaru. To
je ono {to je za nas presudno. A}if-efendija
je odrastao i `ivio u Novom Pazaru, gdje se
i politi~ki aktivirao. Svi poku{aju da se on
pove`e sa nacizmom, kao i pri~a o njego-
voj kolaboraciji, mo`e se tuma~iti isklju~ivo
kao na~in pre`ivljavanja jednog naroda koji
je morao praviti saveze sa svim i svakim da
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
0:28 Page 31
PRVI SUKOBI
U TEK
FORMIRANOJ
VLADI SRBIJE
Aleksandar Vu~i},
potpredsjednik Vlade
Srbije, `estoko je
iskritikovao
koalicionog partnera
Sulejmana Ugljanina,
koji je u~estvovao u
podizanju spomen-
plo~e A}if-efendiji
bi izbjegao genocid i pre`ivio. Klju~no je
da nije postojala ideolo{ka kolaboracija, ni
A}if-efendije niti drugih prvaka, koji su
pod istom optu`bom strijeljani. Tako da je
ta pri~a koja dolazi od politi~ara iz
Beograda i Bo{njaka koji ne poznaju
~injenice potpuno tendenciozna. Stavljati
na isti tas A}if-efendiju i Dra`u Mihailo-
vi}a je potpuno nemoralno. Zvani~nom
Beogradu, koji po ~itavoj Srbiji podi`e
spomenike Dra`i Mihailovi}u, ne prili~i da
sada optu`uje jednog bo{nja~kog prvaka da
je pobio 7.000 Srba. Jedan politi~ar je ~ak
iza{ao s tezom da je A}if napadao vojsku i
ubijao vojnike biv{e Jugoslavije. Istina je
da se on borio protiv dijelova vojske koji su
pod komandom Dra`e Mihailovi}a. A}if je
definitivno heroj u Sand`aku i to sa
ubjedljivom ve}inom, uprkos nastojanju
Rasima Ljaji}a koji ovdje poku{ava da pro-
movi{e beogradsku politiku i blati A}if-
efendiju. Apsolutna ve}ina gra|ana ga
do`ivljava kao heroja, a navija~i kao
pobunjenika protiv svih ovda{njih tla~itel-
ja, ka`e za na{ list muftija Zukorli}.
Pored politi~ara, A}if-efendija podijelio
je i istori~are. Istori~ari iz Beograda tvrde
da je A}if-efendija Had`iahmetovi}, po ocu
Bljuta, bio zloglasni komandant nacisti~-
kog Novog Pazara, ~iji je cilj bio da Novi
Pazar proglasi dijelom Velike Albanije. Isti
tvrde da je ovaj efendija oformio {uc poli-
ciju i mobilisao mladi}e u SS diviziju
Skender-beg. Istori~ari iz Sand`aka, opet,
smatraju da je A}ifova uloga bila potpuno
druga~ija.
Dr. Red`ep [krijelj, istori~ar, turkolog,
profesor na dr`avnom univerzitetu u
Novom Pazaru, za na{ list ka`e: A}if je
jedan od najzna~ajnijih predstavnika
bo{nja~kog pokreta otpora 1941. godine u
vrijeme agresije ~etni~kih snaga na
sand`a~ke Bo{njake. Njegova uloga je
A]IF-EFENDIJA IZ SAND@AKA
izuzetno zna~ajna u tom smislu. Kroz
istoriju je poznato da Bo{njaci nisu bili
agresori ve} da su se branili. Sada jedna
grupa kvaziistori~ara i kvazipoliti~ara
poku{ava da uberu politi~ke poene na bazi
njihovog tuma~enja doga|aja iz 1941.
godine. Novi Pazar je bio napadnut s cilj-
em istrebljenja Bo{njaka. Plan je bio da se
po~ini isto ono {to se desilo u Limskoj
dolini, kada je izme|u 1941. do 1943.
godine ubijeno oko 30 hiljada nena-
oru`anih Bo{njaka. Me|utim, zahvaljuju}i
vje{toj i pravovremenoj odbrani A}if-
efendije, taj narod je pre`ivio. Ne mo`e se
nikakako povu}i paralela izme|u njega i
generala Dra`e Mihailovi}a, kao {to to
neki sada ~ine, jer je Dra`a Mihailovi}
agresor i ~etnik, ~iji je cilj bio istrebljenje
Bo{njaka. A}if je predstavnik bo{nja~kih
domobrana i predstavlja linju odbrane.
Nema nikakvih arhivskih dokumenta da je
on sara|ivao sa Nijemcima. Sva ta srpska
kvaziistorija navodi da je on dobio odliko-
vanje gvozdeni krst od okupatora s kojim
je navodno sara|ivao. To nema veze sa
narodnim tribunom A}ifom. Sada mu prip-
isuju sve srpske `rtve koje su stradale u
Drugom svjetskom ratu na prostoru
Sand`aka. Ka`u, kriv je za smrt 7.000
Srba. Radi se o tome da nisu pobijeni srp-
ski civili, ve} ljudi koji u pripadali raznim
formacijama. On nije bio fa{ista ve} pred-
stavnik muslimanske milicije koja je
izme|u 1941. i 1945. djelovala sa ciljem
najnu`nije odbrane od agresije. Ta forma-
cija nije sara|ivala ni sa partizanima, ni sa
~etnicima, ni sa fa{istima. Napadaju ga i
kvazibo{njaci, koji govore u ime egzekuto-
ra, odnosno biv{e komunisti~ke vlasti,
bacaju}i ljagu na A}ifa koji je nepravedno
zavr{io na gubili{tu u Novom Pazaru,
bo{nja~kom gulagu, gdje je ina~e zavr{ilo
vi{e od hiljadu Bo{njaka. 
31
Panjeta:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:33 Page 32

FELJTON

ZA
ZA DOM
DOM (NE)SPREMAN
(NE)SPREMAN
Nurija
Nurija Pozderac
Pozderac odbio
odbio je
je sve
sve
ustake
ustake pozive
pozive na
na saradnju,
saradnju,
priklju~io
priklju~io se
se partizanima
partizanima ii
pozvao
pozvao muslimane
muslimane uu borbu
borbu

32 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

Panjeta:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:34 Page 33

MUSLIMANI U NDH (4)

U Zagrebu je objavljena knjiga Jugoslovenska muslimanska organizacija 1929. -

1941. (U ratu i revoluciji 1941. - 1945.) autora historiara Zlatka Hasanbegovia.
Iz njegovog sveobuhvatnog arhivskog rada na kojem je radio u arhivima Sarajeva,
Beograda i Zagreba na vie od 800 stranica izdvojili smo posebno zanimljivo
razdoblje koje je u knjizi objavljeno kao poseban dodatak, a koje govori u ulozi i
poloaju muslimana u faistikoj Nezavisnoj dravi Hrvatskoj pod rukovodstvom
Ante Pavelia. U nekoliko nastavaka mogli ste itati o ulasku njemakih i ustakih
trupa u Sarajevo, odnosu domaeg stanovnitva prema Jevrejima, te uzbudljivim
politikim previranjima na tada vruoj sarajevskoj i bh. politikoj sceni koja su se
deavala u pozadini velikih historijskih deavanja u svijetu

ODLUNO NE NURIJE
POZDERCA PAVELIEVOJ NDH
U svojeru~no sastavljenoj prijavi dr`avnom povjerenstvu
potpisanoj sa Za dom spreman Pozderac se opisao
kao Hrvat musliman posjednik iz Cazina koji je 1932.
morao napustiti svoju familiju i radno mjesto i pribje}i
u Albaniju radi terora tadanjih vlasti koje su mene i moju
familiju progonili kao istaknute Hrvate
jedan ugledni Hrvat rekao idite u Bosnu, da nezadovoljstvo pa je u augustu 1942. {aro-
Priredio: ALMIR PANJETA
vidite kakav treba Hrvat biti. Nama treba lika skupina mjesnih prvaka i uglednika

S
uo~en sa stalnim prigovorima
zbog nedjelovanja, odvojenosti od
doga|aja u BiH i jednostrane pot-
pore NDH, D`afer Kulenovi} pos-
tupno prekida ~vr{}e veze sa sara-
jevskim muslimanskim prvacima i prista-
{ama u pokrajini, kojima se krajem jula
1942. prvi i posljednji put obratio na
godi{njoj skup{tini Hrvatskog musliman-
skog kulturnog dru{tva Narodna uzdanica,
iznio svoja politi~ko-nacionalna stajali{ta i
neizravno odgovorio na neke prigovore. U
govoru je isticao da se treba dr`ati razuma
i ~injenica, iskazao bezuvjetnu odanost
NDH istaknuv{i da bi svaka druga kom-
bincija koja bi mogla nastupiti bila katast-
rofalna:
Muslimanski mladi}i sudjeluju u ratu
gdje daju svoju krv i `ivote. U Zagrebu je
samo komad kruha i pu{ka, pa }emo braniti
ovu zemlju do zadnje kapi krvi. Kad tako
postupimo zatvori}emo usta nevaljalcima
za vijeke vijekova, kazao je Kulenovi}.
ODBOR NARODNOG SPASA
Kulenovi}evom polo`aju u Vladi i
potrebi ~uvanja njegovog autoriteta prila-
go|avalo se i slu`beno usta{ko tuma~enje
uloge JMO-a. Na usta{koj skup{tini u
Banjoj Luci krajem maja 1943. Vjekoslav
Vran~i} ustvrdio da je JMO bio stranka
jednako hrvatska kao i HSS, ne spominju}i
pri tome JRZ. Neizravno potvr|uju}i
usta{ku bojazan od obnovljenog musli-
manskog autonoma{tva, Vran~i} je kazao
kako uspostavom NDH odpada razlog i za
postavljanje nekog autonoma{kog pokreta.
Ipak, op}enita neizvjesnost NDH i
slabljenje osovinskog polo`aja pove}alo je
okupila Odbor narodnog spasa. Me|u
osniva~ima je bio i stari Kulenovi}ev pro-
tivnik [efkija Behmen. Povod za okupljanje
bio je pad Fo~e u ruke ~etnika i priliv bro-
jnih izbjeglica u Sarajevo, i okupljeni
prvaci su prvenstveno raspravljali o
na~inima pomo}i izbjeglicama. Ovo sara-
jevsko okupljanje gotovo 300 predstavnika
muslimanskih dru{tava i istaknutih gra|ana
proteklo je neometano od usta{ke vlasti
iako je Hakija Had`i} jo{ u julu 1942. izvi-
jestio Ministarstvo unutra{njih poslova
NDH da je rije~ o poku{aju utemeljenja
protudr`avnog dru{tva.
Paveli}evo ustrajavanje na pridobijanju
prvaka JMO-a te njegov osobni odnos
prema Kulenovi}u, izazivali su nezado-
voljstvo me|u prista{ama Hakije Kuleno-
vi}a i A demage Me{i}a, koji je tim
povodom u Sarajevu u aprilu 1943. sazvao 

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 33

Panjeta:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:34 Page 34

FELJTON
 {iri krug sljedbenika. Isticano je nezado-
voljstvo razvitkom politi~kih prilika u
NDH i velike pogrije{ke {to su na najmj-
erodavnija mjesta dovedeni ljudi koji su
uvijek bili u oporbi prema Hrvatskoj, dok
su izraziti muslimani hrvatski nacionalisti
ve} od prvog dana obstanka NDH ostali u
pozadini. Najvi{e kritike upu}eno je na
D`afera Kulenovi}a. U Zagreb su iz kruga
Me{i}evih i Had`i}evih prista{a u oktobru
1943. ponovno upu}eni prigovori jer mini-
stri Mladen Lorkovi} i Mehmed Alajbe-
govi} prigodom slu`benog dolaska u
Sarajevo nisu pozvali na savjetovanje sve
predstavnike bosanskih muslimana. Pris-
ta{e D`afera Kulenovi}a ozna~eni su kao
bogati trgovci i veleobrtnici kojima nije
nikada na srcu bio spas i sre} NDH, ve}
uvijek samo osobni probitci, pa su zato u
pro{losti paktirali sa svim mogu}im nepri-
jateljima hrvatskog naroda. Utjecaj JMO-a KARDINALNA POGREKA
Dafer
Dafer Kulenovi},
Kulenovi}, zagreba~ki
zagreba~ki nadbiskup
nadbiskup Alojzije
Alojzije Stepinac
Stepinac ii Vladimir
Vladimir Mintas
Mintas uu Zagrebu
Zagrebu 1942.
1942.
pada i nakon smrti Uzeira Had`ihasanovi}a
u septembru 1943., za ~ijim su se pogledi-
ma i mi{ljenjem povodili sarajevski stra- skup{tinski zastupnik i senator iz Cazina ravljanja nepravdi iz jugoslovenske pro-
na~ki prvaci. Nurija Pozderac. Slom Kraljevine Jugos- {losti svojom javno objavljenom odlukom
lavije Pozderca je zatekao u Cazinu, bez u augustu 1941. simboli~no poni{tio staru
NI NA ISTOK, NI NA ZAPAD ikakvih dodira sa Sarajevom, pa se politi~ki presudu Miljkovi}u i drugovima su|enim
Naru{en odnos s Kulenovi}em posebno pasivizirao, nezadovoljan zlo~inima i u kraljevoj diktaturi 1933. zbog izazivanja
vidljiv je bio u aprilu 1944. kada je pred- razli~itim usta{kim protusrpskim postupci- nereda na op}inskim izborima u Vrbaskoj
sjednik Vlade NDH Nikola Mandi} u ma u Biha}u i Cazinskoj krajini. Usposta- banovini. Na gubitak utjecaja mjesnih
Sarajevu na sastanak da pomognu nasto- vom NDH u Krajini je na povr{inu ispliva- ostataka JMO-a ukazivala je i ~injenica da
janju vlade u sre|ivanju prilika u NDH lo staro politi~ko suparni{tvo izme|u je odmah nakon 10. aprila 1941. u Biha}u
pozvao muslimansko izaslanstvo sastavlj- Pozderca i disidenta JMO-a i na~elnika du`nost gradona~elnika privremeno preu-
eno od svih muslimanskih politi~kih i op}ine u Velikoj Kladu{i Hasana Miljkovi- zeo strana~ki disident Abdulah Ibrahim-
dru{tvenih skupina koje su postojale do }a, koji se u novim okolnostima poku{ao pa{i}, koji se poput Pozderca, nezadovoljan
uspostave NDH, uklju~uju}i i one srpsko- nametnuti kao mjesni muslimanski politi~ki zlo~inima i represijom prema Srbima u
jugoslovenskog smjera. Pozvao je, me|u autoritet. gradu i okolici, ve} u julu povukao nakon
ostalima, i Gajretovog prvaka, advokata Miljkovi} je do 1941., kao disident sukoba s velikim `upanom Velike `upe
Zaima [arca, ve} tada u tajnosti povezanog JMO-a i 1938. kandidat na Ma~ekovoj listi Krbava i Psat u Biha}u Ljubomirom
sa gradskim komunisti~kim podzemljem. u Cazinskom kotaru, stajao u Pozder~evoj Kvaternikom. I u Cazinu su nakon sloma
Dio sudionika je o sadr`aju razgovora sas- sjeni. U korist njegovog uspona u NDH i{la Kraljevine Jugoslavije vode}u ulogu
tavio opse`nu Promemoriju, potpuno je i ~injenica da je Paveli} u sklopu iso- preuzeli muslimanski protivnici ili disiden-
zaobi{av{i D`afera Kulenovi}a koji je kao
potpredsjednik u Mandi}evoj vladi trebao
zastupati i posebne muslimanske probitke,
pa je ona, kao i u slu~aju sarajevske rezolu-
cije iz 1941., umno`ena i podzemnim
kanalima pu{tena u javnost. Time je uo~i
kona~nog sloma dodatno istaknuta kriza
izme|u Kulenovi}a i dijela njemu do tada
odanih sarajevskih prvaka.
Be`ivotni ostaci JMO-a do~ekali su
kraj rata obezglavljeni i podijeljeni na
Kulenovi}a i ostale muslimanske prvake u
Zagrebu, i op}enito muslimane hrvatske
nacionaliste, bezuvjetno odane NDH, te s
druge strane na skupinu pasivnih posma-
tra~a u Sarajevu i pokrajini, oporbeno
raspolo`enih prema vlastima, ali bez jasnih
politi~ko-nacionalnih ciljeva, prepu{tenih
oportunisti~kom i{~ekivanju kona~nog
ratnog raspleta i iluziji o mogu}oj pogodbi
sa svakim ratnim pobjednikom.
TO JE RAJA IZ AVNOJ-a
Iznimku u takvoj podjeli, kao usamlj- Nurija Pozderac, Ivan Ribar, Pavle Savi}, Mladen Ivekovi}, Veselin Maslea, Vlada Ze~evi},
enik, predstavljao je mjesni prvak JMO-a i Ivan Milutinovi}, Sima Miloevi} i Mile Peruni~i}

34 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

Panjeta:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:34
DEAR
DEAR MISTER
MISTER POGLAVNIK...
POGLAVNIK...
Hakija
Hakija Hadi},
Hadi}, poslanik
poslanik NDH
NDH uu
Ma|arskoj,
Ma|arskoj, Budimpeta
Budimpeta 1944.
1944.
ti JMO-a, me|u kojima i Pozder~ev pred-
ratni politi~ki suparnik Alija Ale Oma-
novi}, predsjednik cazinske organizacije
HSS-a, mjesni povjerenik Hrvatskog radi{e
i Selja~ke sloge, koji je i prije uspostave
NDH bio povezan sa Slavkom Kvaterni-
kom i nacionalisti~kim usta{kim krugovima
u Zagrebu.
ODE NURIJA
U PARTIZANE
Iako se potpuno povukao iz javnog
`ivota, Pozderac je u oktobru 1941. ipak
stupio u prvi slu`beni dodir s vlastima
NDH, odazvav{i se temeljem zakonske
obaveze pozivu Dr`avnog povjerenstva za
ispitivanje podrijetla imovine biv{ih
jugoslovenskih zastupnika i senatora i nji-
hovih porodica, a koje je svojim djelokru-
gom obuhvatilo i ostale prvake JMO-a,
uklju~uju}i i D`afera Kulenovi}a te
udovicu Mehmeda Spahe u Sarajevu. U
svojeru~no sastavljenoj prijavi dr`avnom
povjerenstvu potpisanoj sa Za dom spre-
man Pozderac se opisao kao Hrvat musli-
man posjednik iz Cazina koji je 1932.
morao napustiti svoju familiju i radno
mjesto i pribje}i u Albaniju radi terora
tadanjih vlasti koje su mene i moju familiju
progonili kao istaknute Hrvate. U prijavi
je popisao porodi~nu imovinu i istaknuo
dugove nastale nakon 1929. Na ovu je tvrd-
nju u prijavi nepoznatom rukom dopisana
primjedba: Tko je njega i za{to proganjao
kao tadanjeg narodnog zastupnika i senato-
ra? Kao svjedoka koji je mogao potvrditi
njegove tvrdnje naveo je sarajevskog suca
Stjepana Brali}a, koji je u njegovu korist
krajem februara 1942. zapisni~ki dao slje-
de}i iskaz:
Meni je poznata familija Pozderac, svi
9 bra}e i 9 sestara bili su poznata Hrvatska
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 35
KULENOVIEV GOVOR: U Zagrebu je jedan ugledni
Hrvat rekao idite u Bosnu, da vidite kakav treba Hrvat
biti. Nama treba samo komad kruha i puka, pa emo
braniti ovu zemlju do zadnje kapi krvi. Kad tako pos-
tupimo zatvoriemo usta nevaljalcima za vijeke vijekova
familija s kojima sam se ja dru`io i njima
zalazio. Za moga vremena od 1929. do
1932. nisu nikada od svog hrvatstva odstu-
pali i radi toga su bili proganjani, a naro~ito
od sreskog na~elnika Pavlovi}a. Vidio sam
na svoje o~i kada je taj kotarski na~elnik
bio blizu radnje Nurije Pozderca i odvra}ao
svijet da ne zalazi u njegovu radnju. U nje-
govu radnju bilo je opasno u~i za bilo koga,
napose za ~inovnike, jer se pazilo ko kod
njega dolazi.
Dr`avno povjerenstvo je ve} u junu
1942. obustavilo postupak protiv Nurije
Pozderca, uz obrazlo`enje da je njegova
imovina ste~ena na zakonit na~in te da nije
u o~itom i znatnom nesrazmjeru s njegovim
vjerovatnim prihodima kao i s prihodima
njegove `ene i djece.
Pozderac je vi{e od godinu dana
nakon progla{enja NDH s porodicom
`ivio u Cazinu u svojevrsnoj dru{tvenoj
izolaciji, ali neometan od vlasti, bez
izravnih dodira s muslimanskim politi-
~kim i dru{tvenim krugovima u Sarajevu
i Zagrebu. Prema nekim navodima, odbi-
jao je neke pozive da promijeni nepri-
jateljsko dr`anje prema NDH, jer bi
usta{e sigurno pre{li i preko njegovih
stavova, a to su i poku{ale, ali je Nurija
odbio svaku saradnju sa njima. U febru-
aru 1942. Pozderac nije pozvan u Hrvat-
ski dr`avni sabor s ostalim zastupnicima
JMO-a.
MUSLIMANI U NDH (4)
U pozadini preokreta u njegovom dota-
da{njem dr`anju stajala je klju~na ~injenica
da su partizani krajem 1942. neo~ekivano
zaposjeli Biha}, Cazinsku krajinu i dijelove
susjednih kotara, iz kojih je s usta{kim i
domobranskim postrojbama u strahu od
odmazde izbjegao i veliki broj musliman-
skog stanovni{tva. Privremeni gubitak ovih
krajeva zbio se usred poja~anih nastojanja
za uvo|enjem reda i zakonitosti po mjeri
vlasti NDH te op}enitih poku{aja sre|iva-
nja prilika nakon sazivanja Hrvatskog
dr`avnog sabora, provedenog Franceti}-
evog pothvata u isto~noj Bosni, partizan-
skog poraza na Kozari, Paveli}evog posjeta
Banjoj Luci i Prijedoru, te utemeljenja
Hrvatske pravoslavne crkve. Pozderac se
priklonio partizanima i u Biha}u je u
novembru 1942. imenovan za potpredsjed-
nika Izvr{nog odbora novoutemeljenog par-
tizanskog predstavni{tva AVNOJ-a.
Nakon javnog priklanjanja partizanskim
narodno-oslobodila~kim ciljevima, u
obliku obnovljene jugoslovenske dr`ave na
novim ustavno-pravnim temeljima, Pozder-
~ev je prekid sa strana~kim ostacima JMO
koji su na razne na~ine bili uklju~eni u
NDH postao nepovratan. Svoj je neprije-
porni mjesni muslimanski politi~ki autoritet
stavio u slu`bu partizanskog vodstva i KPJ.
U sklopu javne politi~ke akcije s parti-
zanske strane, ime Nurije Pozdreca na{lo
se sredinom novembra 1942. na proglasu
svih narodnooslobodila~kih odbora sreza
Biha}, Krupa i Cazin, upu}enom musli-
manima izbjeglim iz svojih domova. U
proglasu stoji da je uspostavljena mjesna
partizanska vlast koja svima jam~i slobodu
i sigurnost, a muslimane, uklju~uju}i i one
pod oru`jem u sastavu domobranskih i
usta{kih postrojbi, pozivalo se na po-
vratak, ali uz upozorenje da }e se svaki
napad na partizansko podru~je odbiti
svim snagama.
Partizanska Biha}ka republika ostala
je kratkotrajna tvorevina kojoj je sudbina
zape~a}ena ve} po~etkom 1943. kada je
zapo~eo {iroki vojni~ki pothvat s neostv-
arenim ciljem uni{tenja partizanskih snaga.
Pozderac je s malodobnim sinom nakon
ponovne okupacije Biha}a i Cazina od
NDH krenuo na put bez povratka. Povukao
se sve do Sand`aka nakon {to je ranjen u
bici na Sutjesci i od posljedica ranjavanja
preminuo je u junu 1943.
(Kraj)
35
Assanage:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:39 Page 36

BIJEG PRED ZAKONOM OSNIVA^A WIKILEAKSA

Slobodna Bosna pie o tome kakve su mogunosti da Julian Assange napusti

Ambasadu Ekvadora u Londonu, u kojoj se nalazi due od dva mjeseca, s obzirom
da je Britanija odbila da mu garantuje siguran prolazak preko svoje teritorije i da
ode u Ekvador iji je azil dobio

PRAVNE ZAVRZLAME
AZILANTSKOG STATUSA
JULIANA ASSANGEA
Rje{avanje slu~aja Juliana Assangea bi mogao da potraje
mjesecima ili ~ak godinama jer Britanija insistira
na tome da nema pravne osnove da mu se omogu}i
siguran izlazak iz zemlje
36 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
Assanage:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:39 Page 37

DIPLOMATSKE BITKE ZA I PROTIV JULIANA ASSANGEA

Pi{e: DANKA SAVI]

K
akva sudbina ~eka Juliana Ass-
a n gea, osniva~a WikiLeaksa ,
zbog kojeg je posljednjih dana
do{lo do naglog zao{travanja
diplomatskih odnosa izme|u
Velike Britanije i Ekvadora koji mu je
nedavno dao azil? Kako bi mogao do}i u
situaciju da, bez straha od izru~enja,
napusti Ambasadu Ekvadora u Londonu u
kojoj se nalazi od 19. juna, s obzirom da je
Britanija odbila da mu garantuje siguran
prolazak preko svoje teritorije? Ovo su
pitanja na koja i dalje nema odgovora, ali
nakon `ustrih prepucavanja na realciji
Ekvador - Velika Britanija (izjava zvani-
~nika, te osude ekvadorskog parlamenta,
prijetnje Londona da }e provaliti u
ambasadu i zahtjeva vladi da zatra`i
vanredno zasjedanje Vije}a sigurnosti UN-a),
kao da su uslijedili pomirljiviji tonovi.
Ekvador je spreman na dijalog s Velikom
Britanijom i [vedskom kako bi se prona{lo
rje{enje oko pitanja Assangea, najavio je
po~etkom sedmice ekvadorski predsjednik
Rafael Correa, a kako se najavljuje, {ved-
ska vlada ozbiljno razmi{lja o tome da
Assangeu garantira da ne}e biti izru~en
SAD-u, gdje ga terete za odavanje dr`avne
tajne, za {ta je predvi|ena ~ak i smrtna
kazna. [vedski zakon i Evropska konvenci-
ja o ljudskim pravima, koju je [vedska pot-
pisala, zabranjuju izru~enje u dr`avu u
kojoj postoji smrtna kazna, tako da bi zahtj-
ev za izru~enje neke dr`ave u kojoj postoji KAKO DO SLOBODE
smrtna kazna, kao {to je to slu~aj sa SAD- Julian Assange se od 19. juna nalazi u Ambasadi Ekvadora u Londonu i suo~en je s
om, morao biti upu}en uz jamstva da smrt- mogu}no{}u britanskog izru~enja [vedskoj, a potom i SAD-u
na kazna ne}e biti izre~ena niti izvr{ena.
Ranije je najavljeno da bi Assange mogao konzularnim pretpostavkama iz 1987. nekoj ambasadi a optu`eni su kao Assange
sura|ivati sa [vedskom ako dobije garanci- godine, na temelju kojeg mo`e da opozove za odre|eno krivi~no djelo.
ju da ne}e biti izru~en u tre}u zemlju. diplomatski status ekvadorskoj ambasadi, a
u kona~nici to zna~i da bi britanska policija COREA: ZA[TO BRITANCI NISU
[TA KA@U mogla u}i u ambasadu i uhapsiti Assangea. IZRU^ILI PINOCHETA?
BRITANSKI ZAKONI? Ekvador je na nagovje{taj ovakve mogu}- S druge strane, BBC podsje}a da je bri-
Podsjetimo, Assange, ~ija je stranica nosti burno reagirao i kazao da bi to zna~ilo tanska vlada 1988. godine iskoristila
WikiLeaks 2010. objavila 250.000 povj- kr{enje Be~ke konvencije o nepovredivosti ovla{tenja iz Zakona o diplomatskim i
erljivih ameri~kih diplomatskih dopisa, diplomatskih predstavni {tava iz 1961. konzularnim pretpostavkama da bi se
vrlo kompromitiraju}ih prvenstveno za godine. BBC podsje}a da je zakon, po razra~unala sa skvoterima u ambasadi
SAD, ali i druge zemlje, suo~en je s kojem bi ovaj policijski upad u ambasadu Kambod`e. Britanski medij tako|e ukazuje
mogu}no{}u britanskog izru~enja [vedskoj bio mogu} a na koji se London poziva, na odredbu Be~ke konvencije prema kojoj
u kojoj ga terete zbog navodnog silovanja i donijet nakon {to je 1984. godine policajka u`ivanje diplomatskog imuniteta podrazu-
seksualnog napastvovanja dvije `ene. Yvonne Fletcher ubijena hicima iz mijeva obavezu diplomatske misije da
Optu`nica protiv njega, me|utim, nije ambasade Libije. Zakon, naime, precizira po{tuje lokalne zakone i da se ni pod
podignuta. Kako je u Velikoj Britaniji iscr- da je potrebno ukinuti status onim kakvim uvjetima ne smije mije{ati u
pio sve pravne mogu}nosti da izbjegne ambasadama koje se ne koriste u diplo- unutra{nje stvari zemlje doma}ina. Ricardo
ekstradiciju, a upla{en da bi ga [vedska matske svrhe, kao {to je recimo podr{ka Patino, ekvadorski ministar vanjskih poslo-
mogla izru~iti SAD-u, sklonio se u ambasadu teroristi~kim aktivnostima. ak i ako bi va, za BBC je izjavio kako o~ekuje da }e
Ekvadora. Tako je, podsje}a BBC, prekr{io postojao validan pravni argument za uki- Britanija po{tovati odluku Ekvadora, u
uvjete pod kojima je pu{ten da se brani sa danje statusa, ostaju politi~ke nedoumice, suprotnom }e Ekvador koristiti alternative
slobode. Kakav bi rasplet sada mogao usli- pi{e BBC, ukazuju}i da bi takav potez koje dopu{ta me|unarodno pravo i za
jediti? U ~itavoj pri~i, pomenuta je i Londona stvorio opasan presedan i ohrabrio Assangea zahtijevati siguran prolaz. Tako
mogu}nost da bi se Velika Britanija mogla vlade {irom svijeta na sli~no postupanje sa je u opticaj u{la mogu}nost da Ekvador
pozvati na svoj Zakon o diplomatskim i disidentima koji zatra`e politi~ki azil u osniva~u WikiLeaksa dodijeli diplomatski 

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 37

Assanage:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:39
BIJEG PRED ZAKONOM OSNIVA^A WIKILEAKSA
 status ili status izaslanika pri UN-u, {to bi
mu po ekvadorskom tuma~enju trebalo
osigurati izlazak iz ambasade. Ali, u slu~aju
da postane osoblje ambasade, Britanija
treba za to dati saglasnost, {to te{ko da se
mo`e desiti. Britansko pravosu|e odobrilo
je izru~enje Assangea, upozorava The
Guardin, a Ekvador mora po{tovati bri-
tanske zakone. BBC navodi da je Scotla-
nd Yard u pro{losti ve} uhapsio diplomate.
Ekvadorski predsjednik Rafael Correa kao
argument za britansku licemjernost naveo
je: Britanci tvrde da nemaju drugog izbora
nego izru~iti Assangea. Za{to onda nisu
svojevremeno izru~ili Augusta Pinocheta?
William Hague, britanski ministar vanj-
skih poslova, izjavio je da njegova vlada
ima obavezu, u skladu sa doma}im zakoni-
ma, da izru~i Assangea [vedskoj. Niko, a
ponajmanje vlada Ekvadora, ne bi trebalo
da sumnja u na{u rije{enost da provedemo
na{u zakonsku obavezu i vidimo da je
Assange izru~en [vedskoj, rekao je
nedavno britanski ministar vanjskih poslo-
va na konferenciji za novinare. Prema nje-
govim rije~ima, zastoj u rje{avanju slu~aja
Assange bi mogao da potraje mjesecima ili
~ak godinama, jer nema pravne osnove da
se Assangeu omogu}i siguran izlazak iz
zemlje budu}i da se Britanija nalazi pod
obavezuju}om du`no{}u da ga izru~i
[vedskoj. Ovdje nisu u pitanju Assan-
geove aktivnosti u WikiLeaksu ili pona-
{anje SAD-a, morate to da razumijete. U
[vedskoj ga tra`e da odgovori na optu`be za
ozbiljne seksualne prestupe, kazao je on.
SLU^AJ MA\ARSKOG KARDINALA
Ali, ekvadorski zvani~nici ka`u da }e
Assange ostati u Ambasadi Ekvadora u
Londonu sve dok Velika Britanija odbija
da mu omogu}i siguran izlaz iz zemlje.
LATINOAMERI^KI KONSENZUS O ASSANGEU
Latinska Amerika podrava odluku
Ekvadora da dodijeli azil Julianu
Assangeu
Nakon {to je donio odluku o davanju
politi~kog azila Assangeu, Ekvador se
obratio Organizaciji ameri~kih dr`ava, koja
okuplja sve zemlje sjeverne, centralne i
Latinske Amerike. Prema sporazumu ove
Organizacije iz 1954. godine, zemlje ~lani-
ce se sla`u da daju azil u svojim diplo-
matskim misijama osobama koje su
tra`ene iz politi~kih razloga, ali ne i osoba-
ma koje zakon tra`i zbog obi~nih krivi~nih
djela. Sjedinjene Dr`ave nisu dio tog spo-
razuma i ne priznaju koncept diplomatskog
38
Page 38
PODR[KA JAVNOSTI
Ispred Ambasade Ekvadora u Londonu prije nekoliko dana okupila se velika grupa pristalica
osniva~a WikiLeaksa, u o~ekivanju obra}anja Assangea
Ako je suditi prema izjavi {vedskog mini-
stra vanjskih poslova Carla Bildta za
tamo{nje medije, [vedska nema razloga
da `uri s izru~enjem Assangea tako da }e
Stockholm ~ekati da vidi {ta }e se desi-
ti. [to se ti~e Assangeovog statusa poli-
ti~kog azilanta, BBC podsje}a i na
Konvenciju o izbjegli~kom statusu koju
su ratifikovale i Britanija i Ekvador, a u
kojoj se navodi da se ona ne}e primjenji-
vati na osobe u pogledu kojih postoje
ozbiljni razlozi za razmatranje da su
po~inili ozbiljan nepoliti~ko krivi~no
djelo van zemlje u kojoj tra`e izbjegli~ki
azila kao dijela me|unarodnog prava, iako
su i same u praksi {titile osobe koje se
nalaze pred progonom vlasti, re`ima koje
SAD ocjenuje kao nedemokratske. U
saop{tenju State Departementa je poru~e-
no da SAD vjeruje da je slu~aj Assangea
bilateralno pitanje Ekvadora i Velike
Britanije. Unija koja je podr`ala Ekvador, a
London pozvala na suzdr`anost u vezi sa
slu~ajem Assange, krajem sedmice }e u
Washingtonu odr`ati sastanak na kojem
ne}e u~estvovati ni SAD ni Kanada. 
status a prije nego {to su takav status
zatra`ile. Optu`be sa kojima se suo~ava
Assange u [vedskoj su seksualno napa-
stvovanje i silovanje, a to je ozbiljno
nepoliti~ko krivi~no djelo, pi{e BBC.
Osim pravnog aspekta, ostaje pitanje na
koji na~in iz Londona Assange u ovakvoj
situaciji mo`e do}i do teritorije
Ekvadora? BBC tako navodi da bi
Assange, ako bi poku{ao do}i do Ekva-
dora i iza{ao iz ambasade, mogao izbje}i
hap{enje dokle god je u vozilu sa diplo-
matskim tablicama. Teoretski je mogu}a
situacija u kojoj bi policija mogla da zaus-
tavi vozilo, ali ne i da ga pretra`i. No, ~im
bi stigao do nekog aviona, opet bi se javi-
la opasnost da bude uhap{en prilikom
izlaska iz kola. Spominjana je i ideja da se
Assange otpremi iz zemlje u zakonom
za{ti}enoj diplomatskoj torbi. One su,
me|utim, namijenjene samo za prenos
zvani~ne dokumentacije i te{ko je pret-
postaviti kako bi se to primijenilo na
Assangea, makar i samo zato {to bi britan-
skim vlastima brzo postalo jasno {ta je u
torbi, pi{e BBC. On tako|er podsje}a na
najdu`i slu~aj boravka nekog disidenta u
nekom diplomatskom predstavni{tvu, u
pitanju je ma|arski kardinal Jozsef Min-
dszenty, koji je proveo ~ak deceniju i po u
ameri~koj ambasadi u Budimpe{ti. U
Ambasadu SAD-a se sakrio u godini
ma|arske revolucije protiv sovjetske domi-
nacije (1956.), koja je trajala od kraja okto-
bra do sredine novembra iste godine. Tek
nakon petnest godina, kardinal je iz
Ambasade SAD-a uspio do}i do Austrije. 
SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 22.8.2012 21:28 Page 5
Prevent:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:43 Page 40

OTKUP SIROVE KO@E

U njemakim pogonima VOLKSWAGENA poela je proizvodnja GOLFA sedme

generacije u koji se ugrauju presvlake izraene u bh. pogonima PREVENT
GRUPE; direktor PREVENT LETHERA KEMAL HADI za SB pojanjava detalje
proizvodnog procesa, obim suradnje sa VW-om i ideje za nove projekte
{to je za nas itekako va`no jeste to da }e u
svaki novi Golf biti ugra|ene presvlake

LOKOMOTIVA izra|ene u bosanskohercegova~kim tvor-

nicama Prevent grupe.

GOSPODARSKOG
70 TONA KO@E DNEVNO
Presvlake za ikonu njema~ke automobi-
lske industrije prave se u pogonima
Prevent Leathera, najmodernije ko`are u

RAZVOJA BiH nom matricom - MQB . Golf sedme

jugoisto~noj Evropi. Mi imamo mogu}-
nost izrade finalnog proizvoda od sirove
ko`e. Zbog toga i jesmo jedan od vode}ih
dobavlja~a u automobilskoj industriji u
Evropi. Vi{e od toga, kako bi bili dobavlja~
Pi{e: NEDIM HASI] u ovoj oblasti, moramo da po{tujemo
generacije }e biti drugi serijski automobil
Foto: MARIO ILI^I]
VW grupe, nakon Audija A3 tre}e rigorozne standarde predvi|ene za automo-
estog augusta Volkswagen je u generacije, koji }e koristiti MQB platfor- bilsku industriju, ka`e za SB Kemal

[
svojim njema~kim tvornicama
po~eo proizvodnju nove, sedme
generacije modela Golf. Proizvod-
nja je po~ela u tvornicama u
Wolfsburgu i Zwickau, specijalno prilag-
o|enim za nove proizvodne procese za
proizvodnju automobila sa novom modular-
mu. Nova sedmica oja~at }e udio VW u
ovoj klasi, posebice kada su u pitanju
konkurenti s istoka. Golf je iznimno va`an
model za njema~ku grupaciju. Samo pro{le
godine isporu~eno je 914 000 komada, a od
1974. godine, otkako se pojavio na tr`i{tu,
prodano ih je nevjerojatnih 25 miliona. Ono
Had`i}, direktor Prevent Leathera i ~lan
uprave Prevent BiH. Dakle, opremljeni
smo najmodernijim ma{inama za obradu
sirove ko`e ~iji su procesi automatski
regulisani. Na{i dnevni kapaciteti omogu-
}avaju obradu vi{e od 70 tona ko`e, {to je
oko 2.000 komada dnevno. Specifi~ni

40 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

Prevent:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:43
KEMAL
KEMAL HAD@I]
HAD@I]
Zabrinjava
Zabrinjava ~injenica
~injenica da
da uu Federaciji
Federaciji
ne
ne postoji
postoji adekvatno
adekvatno mjesto
mjesto za
za
zbrinjavanje
zbrinjavanje otpada
otpada
Prevent Leather je u ekolo{ke projekte do sada ulo`io
tri miliona eura; slijede}i projekat je spalionica otpada
koja bi proizvodila elektri~nu energiju
zahtjev kupca je da na{i proizvodi budu od
ko`e mladih bikova. Ina~e, u procesu
obrade i proizvodnje ko`e koristimo biljnu
{tavu koja je sa ekolo{kog stanovi{ta
najprihvatljiva u ko`arskoj industriji.
Djeluju}i na takav na~in, i na{i kupci i mi
vodimo ra~una o okoli{u. Ako mi dozvolite
da sa`mem, najmodernijom ko`arom u
Jugoisto~noj Evropi nas ~ini na{ dnevni
kapacitet obrade, zadovoljavanje najvi{ih
profesionalnih standarda i dugogodi{nje
poslovanje sa Volkswagenom. U tvornici
u Visokom ~itav proces izrade ko`nih
presvlaka, od dana kada stigne kamion sa
sirovim ko`ama, do ugradnje na sjedala,
traje 21 dan. Sve vrijeme traje kontrola
kvalitete proizvoda koji mora zadovoljavati
najvi{e standarde zahtjevnih proizvo|a~a,
za {ta su prije svega zadu`eni iskusni ko`ari
u Visokom, gradu koji ima tradiciju dugu
150 godina, ali i najmodernije ma{ine
ugra|ene u tvornicu koja je prva greenfield
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 41
investicija u ovom gradu. Ko`u naba-
vljamo na me|unarodnom tr`i{tu. Na`alost,
bh. dobavlja~i ne mogu da nam osiguraju
potrebne koli~ine tako da ko`u uvozimo iz
ostatke Evrope, ali i iz Sjeverne i Ju`ne
Amerike. Voljeli bismo da do|e do
ozbiljnog ulaganja u sto~arstvo u BiH. To
ne samo da }e nama olak{ati nabavku
sirovina, ve} indirektno doprinosimo i
razvoju privrede u BiH, ka`e Had`i}.
Desetine tona ko`e prolazi slo`en proces
proizvodnje u kojem se eliminiraju i
najmanje sitnice, od boranja ko`e pa ~ak do
tragova uboda koji obadi ostavljaju na tijelu
krave. Prva se kontrola radi ru~no,
detaljnim pregledom ko`e koja se
razvrstava po kvalitetu a zatim se {alje u
dijelove u kojima se re`e na komade
ma{inama modernijim nego u austrijskim
tvornicama, koje su donedavno va`ile za
vode}e u svijetu. Dijelovi ko`e se kasnije,
nakon bojenja i su{enja, {alju u {ivaonice.
Danas je jedan od osnovnih izazova
ko`arske industrije optimiziranje procesa
proizvodnje. Pored toga, u automobilskoj
industriji pritisak je najprisutniji i na
pravovremenim isporukama i upravljanju
zalihama, ka`e Had`i}, dodaju}i kako
postoje posebni zahtjevi vezani isklju~ivo
za automobilsku industriju. To je indu-
strija visokih performansi sa visoko
kvalitetnom i naprednom opremom, izvrsn-
om organizacijom, te industrija koja
zadovoljava najvi{e standarde kvaliteta.
Just in time, odnosno , pravovremene
isporuke i neobi~na dinamika okru`enja su
samo neke od karakteristika koje ne vi|amo
~esto na jednom mjestu. Smatram da jedno
ovako kompleksno poslovno okru`enje
zahtijeva dugo radno iskustvo, ali i
energi~an tim koji je spreman u~iti i
naporno raditi, kako bi se zadovoljile
potrebe za kvalitetom i logisti~kim zahtje-
vima koje name}u kupci.
MILIONI EURA
ZA OKOLI[
Ko`a koja je pro{la testove kontrole
automatski se {alje u kroja~nicu, u koju je
Prevent instalirao petnaest njema~kih
Gerber i francuskih Lectra ma{ina. Radi se
o kompjuterski navo|enom sistemu
krojenja dijelova za presvlake koje se
kasnije {alju u {ivaonicu. Prevent Leather
{ije presvlake za Volkswagen , Audi ,
Nissan, Citroen... a lista klijenata uskoro bi
GOLF UMJESTO PIRAMIDA
mogla biti pro{irena sa jo{ nekoliko
ozbiljnih proizvo|a~a. Fleksibilnost je
klju~, tvrdi Had`i}, odgovaraju}i na
pitanje kako Prevent Leather odgovara na
zahtjeve klijenata. Fleksibilnost je jedan
od glavnih pokreta~a u proizvodnji i
administraciji, {to zna~i spremnost da
prona|ete alternativno rje{enje i prevazi-
|ete uobi~ajne norme. Naporan rad u
nabavci, logistici i planiranju zahtijeva
podr{ku svih ostalih procesa. Mi nudimo
rje{enja All In One, {to podrazumijeva
dizajn, razvoj, {tavljenje, krojenje i
{ivanje: kupac ima jedno mjesto kontakta
od po~etne ideje do realizacije gotovog
proizvoda. Tako|er, nabavka najboljih
sirovina, optimizacija proizvodnje i orijen-
tisanost na pravovremenu isporuku su neki
od bitnih faktora za uspjeh. Neiz -
ostavan dio svih procesa je CRM tj.
upravljanje odnosa s kupcima koji uz
kontinuiranu inovaciju nudi kupcima nova
rje{enja, ideje i realizaciju istih. Prevent
Leather je pro{le godine pustio u rad
automatizirano postrojenje za preradu
otpadnih voda i filtriranje zraka. Ekolo{ki
projekat Prevent Leathera ko{tao je skoro
tri miliona eura, a poduzet je kako bi se
sprije~ilo oticanje one~i{}ene vode u rijeku
Bosnu i smanjila emisija neprijatnog mirisa
koji nastaje u golemim bazenima za
{tavljanje sirove ko`e. Kemal Had`i} ka`e
da }e uprava tvornice i dalje investirati u
podizanje ekolo{kih standarda i da }e
slijede}i korak u tom pravcu biti izgradnja
ekolo{ke spalionice. Nusprodukt na{ih
proizvodnih procesa je i organski otpad.
Tokom ovih godina koliko poslujemo u
BiH svjedoci smo da se izuzetno malo
pa`nje poklanja pitanju zbrinjavanja
organskog otpada. Zabrinjava nas ~i -
njenica da na prostoru FBiH ne postoji
adekvatno mjesto za odlaganje ovog
otpada, ka`e Had`i}, zaklju~uju}i: Mi
ve} godinama upozoravamo nadle`ne
organe na ovaj problem i poku{avamo sa
na{e strane da ponudimo sveobuhvatno
rje{enje. ^ak smo javnosti u vi{e navrata
predstavljali mogu}nosti termi~kog
tretmana otpada koji nudi vi{estruke
beneficije, ali nismo nai{li na razu -
mijevanje. Tako|er, spremni smo na
privatno-javno partnerstvo kada je u
pitanju ova problematika. Nerje{avanje
ovog pitanja nije u duhu evropskih
aspiracija na{e zemlje. 
41
EUROPA:EUROPA.qxd 21.8.2012 17:05 Page 42

EVROPA, ODMAH
EU PROJEKTI Bienvenue en Bosnie-Herzgovin
PODR[KE
MALIM I SREDNJIM VIJESTI
VIJESTI IZ
IZ BiH,
BiH,
PROMOCIJA
PROMOCIJA TURIZMA,
TURIZMA,
PREDUZE]IMA STRANIH
STRANIH INVESTICIJA
INVESTICIJA
Zehra
Zehra Dreca
Dreca Sikias,
Sikias, urednica
urednica BH
U BiH Infa,
Infa, ka`e
ka`e dada je
je pored
BH
pored informiranja
informiranja
Putem projekta koji finansira EU frankofone
frankofone javnosti
javnosti oo de{avanjima
de{avanjima kod
kod
nas,
nas, cilj
cilj ovog
ovog portala
portala da
da popravi
popravi imid`
imid`
Razvoj mikro, malog i srednjeg BiH
BiH uu frankofonskim
frankofonskim zemljama
zemljama
poduzetni{tva u Gora`du, Fo~i, Rogatici
i Novom Gora`du podr`ano je 196
malih i srednjih preduze}a i individual-
nih proizvo|a~a iz sektora proizvodnje
mlijeka i mlije~nih proizvoda, kao i
prera|iva~a vo}a i povr}a iz BiH.
Sredstva za ovaj projekat EU je osigu-
rala iz IPA fonda za BiH u iznosu od
oko 400.000 eura, a op}ine koje su
uklju~ene u projekt su ga sufinansirale.
Paralelno s ovim, realizirana su i ~etiri
projekta koja je sa oko milion eura
finansirala njema~ka Vlada, dok je pro-
jekte implementirala njema~ka NGO
HELP Hilfe zur Selbsthilfe. Njema~ka
vlada u 2012. godini je pomogla HELP
s 350.000 eura iz dijela sredstava koja
se ti~u podr{ke jugoisto~noj Evropi.

PREGOVORI EU I
CEFTA-e O CARINI
NA HRVATSKE
PROIZVODE
Analiza analiti~ara Hrvatske narodne
banke o uticaju pristupanja Hrvatske
EU na vanjskotrgovinsku razmjenu
poljoprivrednih i prehrambenih proizvo-
da objavljena u jednom od biltena HNB-a
pokazuje da bi nakon ulaska Hrvatske u
EU tre}ina poljoprivrednih i prehram-
benih proizvoda koji se izvoze u BiH BH Info, prvi bh. portal na francuskom jeziku,
bila optere}ena carinama, koje za
znatan broj proizvoda mogu biti i ve}e
odnedavno ima i business imenik za sve bh.
od 20 posto. Prema najavama potpred- kompanije koje su zainteresirane za trita
sjednika hrvatske Vlade Nevena
Mimice, nakon ljetne stanke, EU }e u frankofonskih zemalja, a prvenstveno za Francusku

K
Neven
Mimica ada na internet ukucate web adresu
www.bhinfo.fr, u dnu ove stranice
na}i }ete obilje informacija na fran-
cuskom jeziku o lijepim i vrijednim mjes-
tima u BiH, njenim gradovima, spomenici-
ma, prirodnim ljepotama, na koje i sami
zaboravljamo da postoje. BH Info, prvi
francuski medij posve}en BiH, ne samo da
je sjajan vodi~ za sve frankofone koji `ele
znati vi{e o BiH, nego je i jedini koji pravi
pregled frankofone {tampe o BiH, te pi{e o
svim va`nim, kulturnim, politi~kim, sport-
skim i drugim doga|ajima u BiH. Sarajka
Zehra Dreca Sikias, urednica BH Infa, ka`e
da osim na{e dijaspore kojoj je stalo da
odr`i veze sa domovinom postoji i veliko
interesovanje mnogih frankofonih Evrop-
ljana, koji `ele odr`ati ili produbiti vezu sa
Bosnom. Cilj nam je informirati javnost
izvani BiH, ali i popraviti imid` zemlje, i

42 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

EUROPA:EUROPA.qxd 21.8.2012 17:06 Page 43
ine
Foto: Mario Ili~i}
pokazati jedno njeno drugo, ljep{e lice o
kojima se rijetko govori u stranim mediji-
ma, dodaje ona. Kao diplomirani `urna-
lista, a potom i stipendista francuske vla-
de, zavr{ila je postdiplomske studije 1998.
godine u Visokoj {koli za novinarstvo u
Lilu (Ecole Superieure de Journalisme de
Lille), te godinama `ivjela u Marseillu i
sara|ivala sa uglednim francuskim listovi-
ma. Od kraja 2009. godine, kada je sa
saradnicima pokrenula ovaj portal, koji
sada mjese~no bilje`i preko 100.000 posje-
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
ta, dobila je veliku podr{ku asocijacija koje
se bave BiH. BH Info je francuski medij,
registriran je u Francuskoj i radi po nje-
nim standardima, a ve}ina njegovih sarad-
nika su Francuzi. Tri hiljade ljudi, me|u
njima i ~lanovi grupe prijateljstva BiH i
Francuske u Skup{tini ove zemlje, sed-
mi~no dobija newsletter BH Infa. Pod-
sjetimo da je BiH prije dvije godine posta-
la pridru`ena ~lanica Me|unarodne organi-
zacije frankofonije, politi~ke institucije
koja danas okuplja 70 dr`ava i oko 800
miliona ljudi. Urednica BH Infa ka`e da
interes za portal pokazuju i u drugim
frankofonskim zemljama. Imamo puno
ljudi iz Libana koje zanimaju de{avanja u
Bosni i Hercegovini, dodaje ona. Bespla-
tan pristup svim do sada objavljenim tek-
stovima i arhivi tako|er je dragocjena
baza podataka za sve doktorate o BiH,
novinarskih istra`ivanja, projekte i strane
investicije. BH Info je za kratko vrijeme
postao i relevantan izvor informacija:
primjera radi, do sada su strani novinari
konsultovali francuske eksperte za BiH za
svoje ~lanke, danas konsultuju BH Info.
Ovaj portal odnedavno ima i imenik pre-
duze}a u koji se mogu upisati svi koji
imaju namjeru izvoziti na francusko
tr`i{te: BH Info je pokrenuo i BUSINESS
IMENIK, za sve poslovne ljude i kompani-
je koji su zainteresirani za tr`i{ta franko-
fonskih zemalja, a prvenstveno Francusku
odakle je 60% ~italaca ovog portala. Svi
koji se upi{u u imenik posti`u i ve}u
vidljivost na netu jer ovo je jedini BH web
site koji je referenciran na Google Newsu,
te informacije koje oni upi{u ostaju, {to je
prilika ne samo za izvoz nego i za tra`enje
partnerstva, dobavlja~a i druge oblike sara-
dnje. Pretrage se na imeniku mogu vr{iti i
po vrsti firme, i po sektoru, pa ~ak i po
proizvodu koji se `ele plasirati. Od nedavno
se preko BH Infa mogu kupiti i kulturni
proizvodi iz Bosne. Za sad su to knjige i
CD-ovi, ali to mogu biti kasnije i knjige na
na{em jeziku, posteri, suveniri, filmovi,
~asopisi, sve {to je vezano za kulturu i lijepo
jer Bosna se po lijepom ne poznaje u franko-
fonskim zemljama, dodaje Zehra. Zato, ovo
je prilika za sve koji misle da u tom smislu
mogu ne{to ponuditi da to plasiraju izvan
BiH. (D. Savi})
ime Hrvatske po~eti pregovore sa zem-
ljama CEFTA-e o zadr`avanju nultih ili
najni`ih carina na hrvatske proizvode
nakon ulaska u EU. Pristupanjem EU
za Hrvatsku, naime, prestaju vrijediti
trgovinski sporazum CEFTA, a
zapo~inje primjena zajedni~ke
trgovinske politike EU.
DAVIDDI: SAMO BiH,
A NIKAKO ENTITETI,
MO@E I]I PREMA EU
Renzo Daviddi, otpravnik poslova
Delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini,
u izjavi za javnost, reagirao je pro{le
sedmice na izjave politi~ara iz
Republike Srpske u kojima se ~ak
preispituje interes za evropsku
budu}nost BiH, nazivaju}i ih uznemi-
ravaju}im i razo~aravaju}im. To isto
rukovodstvo, podsjetio je Daviddi,
preuzelo je jasne obaveze i vre-
menske rokove prije manje od dva
mjeseca, u sklopu Mape puta koja je
usagla{ena u Briselu u prisustvu
najvi{ih zvani~nika EU-a. Nije mogu}e
da bilo koji entitet ima svoj vlastiti,
paralelni put ka EU, ili odvojenu koor-
dinaciju sa EU-om. Kao {to se dobro
zna, integracija BiH u EU je jedan pro-
ces za jednu zemlju koja govori jed-
nim glasom, poru~io je Daviddi.
MAKEDONIJA,
NAJRELIGIOZNIJA
ZEMLJA U EVROPI
Godi{nje anketa provedena u 57 zema-
lja o stepenu religioznosti po narodima
Gallup International Religiosity and
Atheism Index, pokazuje da je broj ljudi
koji se deklariraju kao uvjereni ateisti
porastao s ~etiri posto 2005. na sedam
posto ove godine, a najvi{e ih je u
Francuskoj. Zanimljivo je da je
Makedonija, u kojoj se 90% ispitanih
izrazilo da su religiozni, prema ovom
istra`ivanju najreligioznija zemlja
Evrope. Odmah iza nje nalaze se
Rumunija (89%), Moldavija (83%) i
Poljska (81%), dok je Srbija na petom
mjestu, a tek iza nje na {estom Italija.
Najuvjereniji ateisti su Japanci (31
posto), ^esi (30 posto) i Francuzi (29
posto). U Irskoj je zabilje`eno da je ~ak
za 22% opao broj onih koji se
izja{njavaju da su religiozni.
43
BIZNIS:BIZNIS.qxd 22.8.2012 23:06 Page 44
BUSINESS
 Blokirana izgradnja mosta na Savi
 Kako je najsiroma{nija dr`ava u Evropi ostala bez aviona
 Solidan rast prihoda od PDV-a
 Privredu BiH potresa nelikvidnost
Povlai li se Strabag u
dogovoru s Vijaduktom?
Austrijska kompanija Strabag definit-
ivno je odustala od izgradnje mosta Svilaj
na Savi, koji bi spajao hrvatsku i bh.
autocestu na koridoru 5C, a jo{ uvijek nije
poznato ho}e li novi izvi|a~ radova biti
izabran na ponovljenom tenderu ili s liste
ranijeg tendera na kojem je Strabag iza{ao
s uvjerljivo najjeftinijom ponudom. Most
Svilaj na Savi u omjeru 50:50 posto
finansiraju dvije dr`ave, a ugovor sa
Strabagom o izgradnji mosta vrijednog 21
milion eura potpisan je jo{ u februaru ove
godine.
U Strabagu tvrde da su se odlu~ili za
raskid ugovor jer ih investitor navodno nije
u predvi|enom roku uveo u posao, no u
HAC-u (Hrvatske autoceste) tvrde
suprotno - da su blagovremeno poslali
obavijest o po~etku radova na koju se
Strabag jednostavno nije odazvao.
Upu}eni me|utim tvrde da krivicu
treba tra`iti na obje strane. Strabag je
navodno sve vrijeme nakon potpisivanja
ugovora tra`io preinaku projekta na na~in
da izgradnja bude jeftinija a ugovorena
cijena ista, a investitorima (HAC-u i
Ministarstvu prometa i komunikacija BiH)
se prigovora da nisu na vrijeme obezbije-
dili potrebne gra|evinske dozvole.
44
Priredio: ASIM METILJEVI]
SUMNJIVI RASKIDI UGOVORA
Gra|evinska tvrtka Strabag bez jasnih
razloga odustala od izgradnje mosta
na Savi vrijednog 21 milion eura
ga{enje po`ara.
[ta god da je u pitanju, most na Savi
sigurno ne}e biti izgra|en u predvi|enom
roku, a i cijena gradnje bit }e neuporedivo
vi{a od one ugovorene u februaru ove
godine.
Naime, drugoplasirana tvrtka na ten-
deru, hrvatski Vijadukt, iza{ao je s cijenom
od oko 26 miliona eura, a to zna~i da }e
izgradnja mosta ko{tati najmanje 5 miliona
eura vi{e od cijene ugovorene sa Straba-
gom.
Mo`da se upravo u tome kriju stvarni
razlozi zbog kojih je Strabag izgradnju
mosta, uz odgovaraju}u proviziju, odlu~io
prepustiti Vijaduktu.
U gra|evinskom biznisu vrlo je
rasprostranjena praksa preprodaje poslova
koja se u pravilu odvija po sli~nom
scenariju: prvorangirana kompanija uz
odgovaraju}u proviziju odustane od
ugovorenog posla nakon ~ega se ugovor
potpisuje s drugorangiranom kompanijom,
koja je naravno ponudila vi{u cijenu. Na
dobitku su i prvorangirana i drugorangirana
kompanija, a na gubitku je samo investitor.
Puno je indicija koje upu}uju na
zaklju~ak da je izgradnja mosta Svilaj
blokirana upravo zbog tajne nagodbe
Strabaga i Vijadukta.
Dravnu
Cessnu pro-
dao SDP, ko
e kupiti
Canadaire?
Te{ko da }e ikada biti precizno
utvr|ena visina {tete izazvane {umskim
po`arima koji su se tokom vrelih ljetnih
mjeseci poput epidemije {irili Herce-
govinom. Ministarstvo sigurnosti BiH
barata okvirnom procjenom {tete u
iznosu od oko 50 miliona eura. Na~elnik
Op}ine Konjic Emir Bubalo nedavno je
iznio podatak da je samo na podru~ju
ove op}ine vatrena stihija progutala
blizu tri hiljade hektara visokokvalitetne
borove {ume ~ija je vrijednost puno
ve}a od vrijednosti pet kanadera za
Usred pri~e o po`arima i kanade-
rima, koje BiH nema niti }e u dogledno
vrijeme imati, otvorena je rasprava o
dr`avnom avionu koji je do prije
nekoliko godina stajao na raspolaganju
dr`avnoj eliti BiH.
No, taj je avion neodgovorna vlast
SDA prodala u pola cijene, pa je BiH
jedina siroma{na dr`ava u Evropi koja
nema vlastiti avion, rekao je nedavno
na press konferenciji ministar vanjskih
poslova BiH Zlatko Lagumd`ija, prepo-
ru~iv{i novinarima da istra`e kako je
BiH ostala bez aviona u dr`avnom
vlasni{tvu.
Istragom je utvr|eno da je avion o
kojem govori Lagumd`ija (Cessna 550-
II) prodat 2001. godine, dakle za
vrijeme vlasti Alijanse za promjene
predvo|ene SDP-om! Odluka o prodaji
aviona usvojena je jednoglasno 16. de-
cembra 2001. godine, na 34. sjednici
Vlade FBiH kojom je predsjedavao
SDP-ov premijer Alija Behmen.
Potpuno je me|utim neva`no je li
avion prije deset godina prodala vlast
SDA ili vlast SDP-a. Lagumd`ija je
pogre{no usmjerio istragu i njegovo
pitanje za{to je BiH jedina siroma{na
dr`ava u Evropi koja nema avion,
trebalo bi da glasi za{to je BiH jedina
dr`ava u Evropi koja nema avion za
ga{enje po`ara?!
SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
BIZNIS:BIZNIS.qxd 22.8.2012 23:06 Page 45

RS duguje Federaciji 30 miliona KM

Trend rasta prihoda od PDV-a
nastavljen je i sedmom mjesecu ove
godine (plus 8 miliona KM) pa se ve} sada
mo`e zaklju~iti da }e 2012. godina za
Upravu za indirektno oporezivanje biti
rekordna. Ukupni prihod Uprave na kraju
godine prvi put }e prema{iti iznos od 6
milijardi KM, {to je koliko ju~er izgledalo
posve nerealno. Lider SDP-a Zlatko
Lagumd`ija, pravdaju}i zamrzavanje
dr`avnog bud`eta BiH na razini iz 2008.
godine, svojevremeno je predvidio da }e
prihodi od PDV-a padati a ne rasti, i da }e
te{ko u 2012. godini prema{iti rekordnu
razinu iz 2008. godine, kada je bruto
prihod od PDV-a iznosio 5,6 a neto 4,9
milijardi KM.
Na svu sre}u, Lagumd`ija se pokazao
kao lo{ prognozer - prihod od PDV-a
kontinuirano je rastao u svim mjesecima
2011. a osobito 2012. godine. Izuzetak je
samo februar 2012. godine, kada je zbog
nezapam}enih snje`nih nanosa promet u
BiH skoro cijeli mjesec bio ote`an, pa i
paraliziran. Ipak, uprkos februarskom padu
prihoda od 30 miliona KM, {estomjese~ni
prihod od PDV-a u 2012. godini ve}i je od
pro{logodi{njeg za oko 55 miliona KM!
Prihod od PDV-a osobito je porastao u
Federaciji BiH koja posljednjih mjeseci PRERASPODJELA PRIHODA
bilje`i solidne stope privrednog rasta. Na Krajnja potro{nja u Federaciji BiH raste neuporedivo br`e nego u RS-u i zbog toga je nastao
drugoj strani, privreda Republike Srpske dug RS-a u iznosu od preko 30 miliona KM
prolazi kroz prili~no te{ko razdoblje
obilje`eno drasti~nim padom izvoza i, me|uentitetske raspodjele prihoda od PDV-a: prihoda od PDV-a ne}e i}i glatko. Uos-
posljedi~no, padom ukupne industrijske za sedam mjeseci dug RS-a prema talom, jo{ nije potpuno zavr{en ni
proiz vodnje. To se pokazalo i kod Federaciji BiH prema{io je 30 miliona KM! me|uentitetski obra~un za 2010. i 2011.
evidentiranja krajnje potro{nje i kod No, iz iskustva znamo da preraspodjela godinu!

Depoziti stanovnitva u porastu a privrede

u padu
DEPOZITI
U prvih {est mjeseci ukupni depoziti
svih sektora iznosili su ravno 13 milijardi
KM. U pore|enju s istim razdobljem
protekle godine, depoziti su porasli za
3,3 posto, zahvaljuju}i prije svega rastu
depozita stanovni{tva koji su za {est
mjeseci pove}ani za oko 517 miliona
KM!
Nasuprot tome, depoziti preduze}a pali
su oko 85 miliona KM, {to je pouzdan
znak posustajanja privrede BiH koja se
gu{i u nesolventnosti i nelikvidnosti.

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 45

Matematika:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 23:12 Page 46

TRUD I RAD

MATEMATIKI
GENIJE IZ
VISOKOG
Harun Hindija nastavit
}e {kolovanje u Sarajevu, umjesto
na presti`nom MIT-u
46 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
Matematika:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 23:12
Foto: Mario Ili~i}
MATH IS POWER
Matematika je mo},
slogan je po kojem se
ravna Harun Hindija
EX-YU MATEMATI^ARI
Srbijanac Teodor von Burg van
konkurencije
Na Balkanskoj olimpijadi matemati~ara
odr`anoj u Antaliji u~estvovala su 123
takmi~ara iz dvadeset i jedne dr`ave.
Svaki takmi~ar trebao je rije{iti ~etiri
zadatka za ~etiri i po sata. Harun Hindija je
osvojio prvo mjesto i zlatnu medalju, a
odlazak na{e {esto~lane ekipe u Antaliju
nisu finansirale ni dr`avne ni entitetske
nadle`ne institucije i ministarstva, nego
Tursko-bosanski koled`. Kako u Antaliji,
tako i u Argentini, najbolji matemati~ar iz
zemalja nastalih raspadom biv{e Jugosla-
vije bio je Srbijanac Teodor von Burg.
Na takmi~enju u Argentini Von Burg je
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 47
HARUN HINDIJA iz Visokog je na Olimpijadi
matematiara, koja je prolog mjeseca odrana u
argentinskom gradu Mar del Plata, osvojio sjajno drugo
mjesto, odnosno srebrenu medalju; nastupio je u
konkurenciji vie od 550 uesnika iz stotinjak zemalja
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
H
arun Hindija iz Visokog je na
Olimpijadi matemati~ara, koja je
pro{log mjeseca odr`ana u argen-
tinskom gradu Mar del Plata,
osvojio je sjajno drugo mjesto.
Moram vam re}i da srebrena medalja koju
sam osvojio ne zna~i drugo mjesto. Naime,
od preko 550 u~esnika iz stotinjak zemalja
ja sam osvojio 96. mjesto u generalnom
plasmanu, obja{njava skromni Hindija,
koji je osvjetlao obraz Bosne i Hercegovine
i na ovom takmi~enju.
NA[E, A SVJETSKO
Ponosan sam {to sam postigao ovaj
uspjeh kao predstavnik na{e zemlje. Tak-
mi~enje u Argentini bio je vrhunac na{eg
truda i rada, ali je i dru`enje sa vr{njacima
iz razli~itih zemalja svijeta nezaboravan dio
na{eg argentinskog iskustva, ka`e Hindija,
koji je u Argentinu otputovao s jo{
petoricom bosanskohercegova~kih mate-
mati~ara, koji su pokazali najbolje rezultate
na dr`avnom natjecanju BiH. Dakle, pored
Hindije, na{ tim jo{ su sa~injavali i Ratko
Darda, Marko Rajkovi}, Sead Delali},
Hamza Merzi} i Abdulah Ja{arevi}. Oni su,
prema rije~ima Hindije, u Argentini nap-
ravili odli~an rezultat osvojiv{i jedno sre-
bro i dvije bronze.
jedini sa ovih prostora koji se plasirao
me|u prvih trideset, gdje dominiraju
Azijati, odnosno takmi~ari koji dolaze ili
su porijeklom sa azijskog kontinenta.
On je sa raznih me|unarodnih mate-
mati~kih olimpijada za uzrast do
dvadeset godina, kolika je zvani~na
gornja starosna granica za ta tak-
mi~enja, Srbiji donio jednu bronzu,
~etiri srebra i dva zlata, ka`e Hindija,
navode}i da je Teodor von Burg, zahvalju-
ju}i svojim rezultatima sa me|unarodnih
matemati~kih olimpijada, osigurao mjesto
u Ku}i slavnih. 
MOMAK KOJI IMA @ICU
Mi bi mo`da mogli posti}i i bolje
rezultate, a ne posti`emo ih, ne zato {to
nemamo novca, nego zato {to nemamo
organizacije, ka`e Hindija, navode}i da u
tom segmentu dr`avne i entitetske institu-
cije uvijek znaju zakazati: Uvijek se
postavlja pitanje da li }emo uop{te oti}i, a
kada odemo, u pravilu se vratimo sa nekom
medaljom, ka`e Hindija. Put na{ih mate-
mati~ara u Argentinu i druge tro{kove,
ka`e, snosili su Ministarstvo obrazovanja i
nauke Kantona Sarajevo i Ministarstvo
obrazovanja Republike Srpske.
POMO] MLADIM GENERACIJAMA
Negdje do ~etvrtog razreda osnovne
{kole vi{e me zanimao sport, nogomet,
karate. Nije mi ba{ bilo prijatno da me raja
zovu {treberom. Ali, shvatio sam da imam
`icu za metematiku, a ljubav prema toj
nauci do{la je preko mog u~itelja Nermina,
u O[ Mehmedalija Mak Dizdar u Viso-
kom, obja{njava Hindija, koji se ove
godine, o~ekivano, upisao na Prirodno-
matemati~ki fakultet u Sarajevu, nakon
zavr{enog Tursko-bosanskog koled`a.
Kao student prve godine Prirodno-
matemati~kog fakulteta, Harun Hindija vi{e
ne}e mo}i sudjelovati na me|unarodnim
takmi~enjima matemati~ara poput onog u
Argentini i u Antaliji, gdje je odr`ana
Balkanska olimpijada mladih matemati~ara,
na kojoj je za BiH osvojio zlatnu medalju. Pa
ipak Hindija }e nastaviti da poma`e i prenosi
svoja iskustva mla|im generacijama, bosan-
skohercegova~kim matemati~kim olim-
pijcima. Trenutno sam anga`ovan u kampu
gdje se prijavilo sedamdesetak mladih
matemati~ara iz BiH sa takmi~arskim
potencijalom. U susret nam je iza{ao Tursko-
bosanski koled` koji je osigurao smje{taj, a
nakon petodnevnog rada na nama }e biti da
prepoznamo takmi~arski kadar i da im kroz
budu}i rad prenesemo svoja znanja i iskustva
sa me|unarodnih takmi~enja, ka`e Hindija,
koji je uprkos brojnim ponudama svoje dalje
{kolovanje odlu~io nastaviti u BiH: Kon-
taktirao me jedan na{ ~ovjek, koji mi je
ponudio da {kolovanje nastavim u presti`nom
MIT-u (Massachusetts Institute of Tec-
hnology), ali ja sam to odbio. Nastavit }u se
{kolovati u Sarajevu, a kad na red do|e
magistarski i eventualno doktorat, onda }u
razmi{ljati o odlasku vani. Ina~e, skoro svi
osvaja~i medalja iz BiH svoje dalje {kolo-
vanje nastavili su u inozemstvu. 
47
Sport:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 22:04 Page 48

KO[ARKA

JUSUF NURKI
Dobro}udni div iz @ivinica je centar
za kojeg se ve} sada otimaju najbolji
evropski klubovi

48 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

Sport:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 22:04 Page 49

NOVE NADE, NOVE SNAGE

Juniorski koarkaki
reprezentativac BiH
JUSUF NURKI (18) bio
je najdominantnija figura
nedavno okonanog
EVROPSKOG PRVENSTVA
u Sarajevu; na novinar
donosi profil trenutno
jednog od najzanimljivijih
mladih koarkaa Evrope
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILI^I]

J
uniorska ko{arka{ka reprezentacija
Bosne i Hercegovine, predvo|ena
selektorom Nenadom Markovi}em,
protekle je sedmice u Sarajevu
ostvarila veliki, ogroman uspjeh.
Osvojila je prvo mjesto, uz samo jedan
poraz, na Evropskom prvenstvu B divizije.
Pobjedama nad svim protivnicima u
kvalifikacijskoj grupi te u finalu nad
reprezentacijom Engleske, BiH se plasirala
u evropsku A diviziju. A dominantna figura
cijeloga prvenstva bio je 18-godi{nji, 213
centimetara visoki @ivini~anin Jusuf
Nurki}. Igra~ zagreba~ke Cedevite progla-
{en je za MVP-ja cijelog prvenstva. Kao
nagrada za sjajne nastupe na prvenstvu,
Nurki}a je Aleksandar Petrovi} priklju~io
seniorskoj reprezentaciji BiH koja igra u
kvalifikacijama za Eurobasket naredne
godine u Sloveniji.

IZ OSNOVNE [KOLE U SLOVENIJU

Gorostas iz @ivinica suvereno je gospo-
dario svim utakmicama koje je repre-
zentacija BiH igrala na Evropskom
prvenstvu. Dominirao je svojom gra|om, sa
svojih 213 cm i 125 kilograma te uz
impresivan {ut doprinio da reprezentacija
Bosne i Hercegovine postigne ovaj veliki,
historijski uspjeh. Nurki} je postizao 19,4
poena i imao 13,3 skokova po me~u,
izabran je i u najbolju petorku prvenstva u
kojoj se na{ao jo{ jedan bosansko-
hercegova~ki ko{arka{, Adin Vrabac. Pored
njih dvojice, najbolju petorku ~ine Finac
Joonas Lehtoranta, Radovan Kouril iz
Republike ^e{ke te Englez Luke Nelson.
Sretan sam, prezodovaljan. Ta je nagrada
veliki uspjeh za mene, ali sam jo{ zado-
voljniji jer smo postali prvaci B divizije. To
govori ne{to o nama, o na{em kvalitetu. To
je historijski uspjeh ove reprezentacije,
uradili smo zaista dobar posao, dobro je biti 

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 49

Sport:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 22:04 Page 50

KO[ARKA
 dio ovoga tima, pri~ao nam je Nurki}
neposredno prije nego {to je sa seniorima JUSUF
JUSUF NURKI]
NURKI]
otputovao u Rumuniju, na kvalifikacijsku Gorostasni
Gorostasni centar
centar
utakmicu za odlazak na Evropsko prven- juniorske
juniorske ko{arka{ke
ko{arka{ke
stvo naredne godine u Sloveniji. Jusuf je reprezentacije
reprezentacije BiH
BiH
prve ko{arka{ke korake napravio u dominirao
dominirao jeje na
na Evropskom
Evropskom
lokalnom `ivini~kom ko{arka{kom klubu prvenstvu;
prvenstvu; nagrada
nagrada zaza
Millenium. Sa trenerom Ozrenom Selesko- dobre
dobre igre
igre bio
bio je
je poziv
poziv
Ace
Ace Petrovi}a
Petrovi}a uu AA selekciju
selekciju
vi}em pro{ao je razvojni program, a njegov
potencijal su prepoznali ljudi iz sloven-
a~kog La{kog koji su ga anga`irali i u
kojem je igrao tri godine, prije nego {to }e
potpisati ugovor sa zagreba~kom Cede-
vitom. Zahvaljuju}i mom prvom treneru
Ozrenu Seleskovi}u, po~eo sam trenirati
ko{arku. Ljudi iz Slovenije bili su zainte-
resovani za mene i ~im sam zavr{io osno-
vnu {kolu oti{ao sam u La{ko. Imao sam
sve uvjete za razvoj kako bih postao pravi
profesionalac, pri~ao je Nurki}. Trener u
Millenniumu, profesor Vahid Dedi} me|u
prvima je uo~io ko{arka{ki talenat Jusufa
Nurki}a. Nama je ~ast {to }e Nurki} igrati
za reprezentaciju i {to u njega vjeruje

NENO JE SUPER: Trener

koji svima eli pomoi,
koji svakog eli neto
nauiti. Samo ga treba
sluati, ii za njim.
Iskreno se nadam da e i
dalje ostati selektor
ko{arka{ka legenda kakav je novi selektor
BiH Petrovi}. Mnogo radimo s mladim
nadama, ali nemamo podr{ke ni od koga,
tako da na{i talenti moraju u inostranstvo.
gdje postoje bolji uslovi za rad, kazao je
Dedi}.

IZME\U LA[KOG I CEDEVITE

Nakon tri godine treniranja i igranja u
La{kom, napustio je ovaj klub. Pre{ao je u
Cedevitu. Kada je oti{ao z Slovenije kazao
je da mu je u slovenskom klubu bilo
prelijepo, ali da su se desile ~udne
situacije. Nije mi bilo jasno da kod
juniorskog trenera Milo{a [porara ne mogu
izboriti ni mjesto u prvoj petorci, iako
mislim da me trener prvog tima `elio u
seniorskom sastavu. Zbog toga sam odlu~io
napustiti tu sredinu. Nemam va`e}i ugovor Olimpije zbog ~ega ga je Zlatorog stavio, uvijek valjan. Uz to, poru~ili su da ako
s La{kim i trenutno tra`im novi klub, pod suspenziju. No Zlatorogu perspek- Nurki}a `eli neki drugi klub Zlatorogu
pri~ao je tada Nurki}, koji je nekoliko dana tivnog igra~a nije preotela Olimpija nego pripada odgovaraju}a od{teta. No, Nurki}
prije odlaska briljirao na turniru juniorske Cedevita, jer je Nurki}ev zastupnik Enes je potpisao za Cedevitu koja ga je
Eurolige u Beogradu s vi{e od 18 poena i 11 Trnov~evi} kazao kako je zagreba~ki klub predstavila kao fantasti~no gra|enog centra
skokova u prosjeku. ponudio najbolji program za razvoj mladog koji poga|a ko{ iz svih pozicija, odli~ne
Njegov odlazak iz La{kog pratili su igra~a. Nakon svega ponovno je reagirao tehnike i raznovrsnih rje{enja. Iako je ve}
repovi. Naime, zaigrao je na Euroliginom Zlatorog koji je priop}enjem upozorio da je bio na izlaznim vratima La{kog, slovena~ki
juniorskom turniru u dresu ljubljanske Nurki} 2009. potpisao ugovor koji je jo{ Ko{arka{ki savez ponudio mu je dr`av-

50 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

Sport:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 22:05
ALEKSANDAR PETROVI], SELEKTOR REPREZENTACIJE BiH
Nurki je izniman talenat,
predstojea sezona je kljuna u
njegovoj karijeri
Imali smo premali broj treninga da bih
Jusufa mogao podrobnije procjenjivati.
Nurki} i Nedim Buza }e sa nama biti u
procesu do kraja kvalifikacija. Mislim da
je slijede}a godina za njih obojicu
presudna. Pogotovo za Nurki}a koji
mora igrati. Sada treba vidjeti {to }e se
desiti i kako }e se raspetljati situacija
sa njegovim klubom, to je za njega
klju~no. Ovoga trenutka nemam do-
Aleksandar
Aleksandar
Petrovi}
Petrovi}
ljanstvo i mogu}nost igranja za slovenske
selekcije. Nurki} to nije htio prihvatiti,
~ekaju}i poziv iz Sarajeva. Prvo ga je
pozvao selektor juniorske reprezentacije
Nenad Markovi}, a nakon fantasti~no
odigranog prvenstva, stigao je i poziv od
Aleksandra Petrovi}a. S Nurki}em, je,
zanimljivo, u prvom timu La{kog nastupao
19-godi{nji Alen Omi} iz Banovi}a. Ovog
centra, visokog 216 centimetara, BiH je ve}
izgubila. Omi} je nastupao u [paniji na EP
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 51
NOVE NADE, NOVE SNAGE
pokazala je tre}a utakmica, kada je
svojim ulaskom u drugom poluvremenu
vratio BiH iz ponora i donio tre}u
uzastopnu pobjedu. Za samo jedno
poluvrijeme je postigao 20 poena, imao
11 skokova i 4 blokade. Sa ovakvim
nastupima nastavio je i u Sarajevu,
itekako doprinijev{i da BiH, predvo|ena
selektorom Nenom Markovi}em, osvoji
prvenstvo, uz samo jedan poraz, onaj u
voljno informacija o njegovim kvalite- utakmici sa Fincima. O~ekivali smo to,
tama, imam parametre jednog treninga, samouvjereno nam pri~a Nurki}. Do{li
a to je premalo da bih mogao davati bilo smo sa tim ciljem da sve pobijedimo i da
kakve ocjene, kazao nam je selektor postanemo prvaci. Da se nismo tako
ko{arka{ke reprezentacije BiH, Aleks- pona{ali, ne bismo ni uspjeli. Ne mo`e a
andar Petrovi}, koji je bio iznimno zadov- da ne pohvali selektora Markovi}a koji je
oljan rezultatima juniorske ko{arka{ke
u svega mjesec i po dana priprema i
reprezentacije BiH. Reprezentacija BiH
nastupa sastavio odli~an, perspektivan
je bila dominantna na prvenstvu, bez
tim ko{arka{a. Neno je super! Trener
obzira na neke utakmice koje su bile
koji svima `eli pomo}i, koji svakog `eli
tijesne. Mislim da je to najkvalitetnija
ne{to nau~iti. Samo ga treba slu{ati, i}i
mom~ad na prvenstvu i sigurno da ima
za njim. Iskreno se nadam da }e i dalje
tri-~etiri igra~a koji, ukoliko se u
ostati selektor, ka`e dodaju}i da se ovaj
slijede}em periodu pravilno budu
razvijali, imali puno prilike za igru i
tim ne}e zaustaviti niti me|u najboljim
dobro, kvalitetno radili, sasvim sigurno
evropskim juniorskim reprezentacijama.
imaju velike {anse da postanu pravi Imamo ogroman potencijal i mo`emo
igra~i.  sigurno biti me|u pet najboljih u A
diviziji! 
za mladu reprezentaciju
Slovenije, bio je {esti
strijelac i ~etvrti skaka~
prvenstva. Naravno da
je svakom igra~u, pa
tako i meni, od prvog
dana cilj da se na|e u
dru{tvu najboljih, da
do|e do tog nivoa na
kojem selektor smatra da
je vrijedan poziva za
reprezentaciju. Da se,
ako ni{ta drugo, mo`e{
dru`iti sa tim ljudima
koji su reprezentativci,
koji su ve} izgradili
svoje ime u Evropi. Stva-
rno, biti ovdje u timu je
ne{to {to je vrh karijere,
pri~a nam Nurki}. Pred
po~etak Evropskog prve-
nstva B divizije u Sa-
rajevu igrane su prija-
teljske utakmice protiv
Crne Gore na Cetinju u
kojima je briljirao. U
prvom me~u koji je BiH
dobila Jusuf je posti-
gao 30 poena i imao 12
skokova i 4 blokade. U
drugom me~u kada je
BiH pobijedila rezulta-
tom 82:70 Nurki} je
ubilje`io 29 poena, 23
skoka i 4 blokade. Koli-
ko zna~i za ovaj tim
51
Simic:INTERVJU - osnova.qxd 22.8.2012 21:31 Page 52

GORAN SIMI], KNJI@EVNIK

INTERVIEW
Goran Simi pisac u emigraciji
Bosanskohercegovaki knjievnik GORAN SIMI (60) laureat je nagrade za
najbolju knjigu objavljenu u 2012. godini koju dodjeljuje Udruenje kanadskih
pisaca; povodom ovog velikog priznanja, sa Simiem smo razgovarali o ivotu u
Sarajevu i Kanadi, ratu, nostalgiji i emigrantskom bluesu iz kojeg su nastale
neke od njegovih najboljih pjesama

Nostalgija je stra{no skupa bolest

Razgovarala: MAJA RADEVI]
Ta knjiga je dijelom neka vrsta vlastite
mu~nine. Nisam mogao a da ne priznam sebi
kako neke pjesme koje sam pisao na
engleskom jeziku djeluju bolje, pitkije, jasnije
nego na na{em jeziku. Neke pjesme sam,
onako iz eksperimenta, preveo sa engleskog i
na na{em jeziku su djelovale kao stari
pala~inci. Kao da sam taj rukopis gurao pod
tepih, misle}i da }u biti manje Bosanac ako ga
objavim, ka`e Goran Simi} o svojoj zbirci
poezije Sunrise in the Eyes of the Snowman
(Svitanje u o~ima Snje{ka Bijeli}a), koju je
Udru`enje kanadskih pisaca (CAA) proglasilo
najboljom knjigom objavljenom u Kanadi u
2012. godini. Presti`no priznanje najva`nije
profesionalne knji`evne udruge u Kanadi
dodijeljeno je Simi}u kao prvom stranom
autoru u istoriji CAA, a o njegovom zna~aju
dovoljno govori ~injenica da su me|u dosa-
da{njim laureatima i takva imena poput
Margaret Atwood i Leonarda Cohena. I meni
samom je iznena|enje da su me kanadski pisci
tako velikodu{no prihvatili, ka`e Simi}.
 Prije 16 godina do{li ste u Kanadu sa
porodicom i tamo po~eli novi `ivot, bez velike
razlike u odnosu na ve}inu emigranata koji su
u tu zemlju dolazili sa prostora biv{e
Jugoslavije. Tamo ste morali krenuti ispo~et-
ka, a sada ste, evo, postali prvi autor sa
drugog govornog i kulturnog prostora koji je
dobio nagradu Udru`enja kanadskih pisaca za
najbolju knjigu 2012. godine. Koliko je bilo
te{ko pre}i taj put?
Te{ka srca sam se te 1995. oprostio sa
Sarajevom, i do danas nisam propustio
nijednu godinu a da ne do|em makar da se jo{
jednom oprostim. Oti{ao sam na dvomjese~nu
turneju kroz [vajcarsku i Njema~ku sa
Pozori{tem mladih sa mojim komadom Bajka
o Sarajevu i, umjesto kroz tunel, nazad pod
granate, odabrao sam Kanadsku ambasadu u
Rimu. Zahvaljuju}i Susan Sontag Kanadski
PEN me je usvojio zajedno sa porodicom,
tako da sam dramu zavr{etka rata i Dejtona
zamijenio ni{ta manjom dramom emigracije.
Nije se radilo samo o drami u kojoj }u no{enje
kanistera sa vodom zamijeniti no{enjem kutija
u nekom magacinu, ve} o tome da se moj
identitet sveo na onaj izbjegli~ki broj na
ulaznoj vizi. Kad me je slu`benica u Ambasadi
u Rimu na intervjuu pitala ~ime mislim da se
bavim u novoj zemlji, rekao sam joj da mislim
ostati pisac i da }u osnovati svoju izdava~ku
ku}u, na {to je ona nekako pokroviteljski
primijetila da snovi ponekad ostanu samo
snovi. Sad mi je `ao {to nisam sa~uvao njenu
adresu da joj po{aljem svoje knjige, ili makar
knjige iz moje izdava~ke ku}e.
NE DIRAJTE MI NOVICU:
Kad sam bio u Banjaluci
na komemoraciji, Milorad
Dodik je doao da mi
stisne ruku i izjavi
sauee, a ja sam u tom bavi monografijom Salvadora Dalija na
trenu pomislio koliko je
samo moj brat javno
prezirao uopte politiare
i politiku, zajedno s tim
Predsjednikom
 Rekli ste jednom da Vam je jedan od
najte`ih trenutaka po dolasku u Kanadu bio
kada ste shvatili da niko nije o~ekivao
pjesnika, ve} stolara, mehani~ara ili nekoga ko
mo`e doprinijeti dru{tvu pla}aju}i porez. [ta
je to {to Vas je motiviralo da ipak o(p)stanete
kao pjesnik?
Najgori ili najbolniji aspekt emigracije je
taj {to se ~ovjek osje}a zaglavljenim jednom
nogom u pro{losti, a drugom nogom u
budu}nosti. Moraju pro}i godine dok se ne
naviknete na samog sebe u novim
okolnostima. U ovome dijelu svijeta ni{ta nije
neobi~no kad doktor ili in`injer rade kao taksi
voza~i. Moja velika sre}a je bila {to mi se u to
vrijeme pojavila knjiga u Engleskoj, pa mi je
nekako svakodnevnica postala podno{lji-
vijom, ako ni{ta, ono da se sjetim ko sam kad
idem na posao. Potom sam dvije godine
zaglavio na poslu fizi~kog radnika u magacinu
modne ku}e Holt Renfrew. Ustajanje u {est
ujutro, hvataj metro pa potom dva autobusa,
utovaranje kamiona i istovaranje, ponovo
hvatanje dva autobusa i metroa i ku}i sam oko
{est popodne. Moj prijatelj Sa{a Bukvi}, koji
je radio sli~ne poslove, posavjetovao me je da
ne spavam u autobusima, ve} da ~itam knjige
kako bih sa~uvao sebe kao pisca. I bio je u
pravu. Posao koji sam radio tra`io je od mene
jedan posto mozga, ostalo je bilo do mene.
Onda sam po~eo primje}ivati, naprimjer, kako
jedan radnik ~ita Ni~ea na poljskom, drugi se
perzijskom, tre}i fizikaner je slu{ao kasetu sa
ruskim muzi~kim klasicima... Kao da sam
putovao sa armijom sjenki koja se bavila
sobom kakvi su bili prije nego su sjeli na avion
i potra`ili bolju budu}nost. Interesantno, jedini
koji je tu me|u nama bio ro|eni Kana|anin
bio je voza~ autobusa. Na takvim mjestima
nau~ite o zemlji sve ono {to nije napisano u 

52 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

Simic:INTERVJU - osnova.qxd 22.8.2012 21:31 Page 53

SVITANJE U O^IMA SNJE[KA BIJELI]A

@IVOTNI
@IVOTNI KRUG
KRUG
SARAJEVSKOG
SARAJEVSKOG PISCA
PISCA
Goran
Goran Simi}
Simi} uu Kanadu
Kanadu je je
emigrirao
emigrirao 1995.
1995. godine,
godine,
trenutno
trenutno `ivi
`ivi na
na Floridi
Floridi ii
uskoro
uskoro planira
planira povratak
povratak
uu Sarajevo...
Sarajevo...

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 53

Simic:INTERVJU - osnova.qxd 22.8.2012 21:31
GORAN SIMI], KNJI@EVNIK
 bro{urama koje romantiziraju zemlju kao
savr{en mozaik nacija.
 Mnogo ste pisali i govorili o vlastitim
iskustvima emigrantskog `ivota, ratu,
nostalgiji Borite li se jo{ uvijek sa tom
nostalgijom i napada li ona i dalje samo
subotom, kao u Va{oj pjesmi Emigrantska?
Uh, nostalgija je stra{no skupa bolest od
koje profitiraju najvi{e na{e kafane u kojima se
pu{taju pjesme iz sedamdesetih, banke i
avionske kompanije. Tu pjesmu sam posvetio
skulptoru Sa{i Bukvi}u sa kojim sam dijelio
godine u Torontu i ~ije prijateljstvo mi je
pomoglo da nostalgiju prepakujem u ne{to
kreativno. Negdje u vrijeme kada smo subotnje
nostalgije dijelili popola (fla{a viskija i gajba
piva), osnovali smo multimedijalnu grupu
4.Unlimited (Sa{a Bukvi}, Berge Arabian,
Fraser Sutherland i ja) i uradili projekat baziran
na poeziji, filmovima i fotografijama koje su se
ticale razli~itih uglova posmatranja emigracije.
Odjek publike je bio tako pozitivan da je na
premijeri stotinjak ljudi ostalo ispred vrata.
Dijelom iz nekog naboja toga projekta nastala je
moja pjesni~ka knjiga Immigrant Blues koja je
u Kanadi ostavila takav trag da ne postoji
biblioteka u kojoj se ne}e na}i barem jedan
primjerak. Sa{in filmski uradak sa odlivanjem
maske postao je kultni, a on se preselio nazad u
Sarajevo, Fraser Sutherland je objavio pjesni~ku
knjigu Manual for Immigrants (Priru~nik za
emigrante) i sad je pisac u gostima u Kini,
Berge Arabian je dobio posao i preselio se u
Tursku. Ja sam se preselio na Floridu.
Nevjerovatnim mi se ~ine ove individualne
sudbine, kao da su naglasile na{u emigraciju.
Govorim o tome da su se sve te na{e
individualne nostalgije srele, pretopile i onda
nastavile da `ive samostalno. Svako je iz tog
projekta iza{ao bolji i ostvareniji kao umjetnik.
ZA GROBLJA I PRIJATELJE
 Neizbje`no je spomenuti ratne godine u
Sarajevu i vrijeme kada je objavljena Va{a
zbirka Sarajevska tuga, koju mnogi smatraju
jednim od najboljih djela poezije nastalih
tokom opsade. Va{ brat Novica bio je general
Vojske Republike Srpske; drugi brat, Stole,
bio je pripadnik Armije BiH I Vi u svemu
tome, u opkoljenom Sarajevu, poku{avate se
spasiti od rata Sve zajedno djeluje gotovo
nadrealno, filmski?
U martu sam i{ao na sahranu mome bratu
Novici i vratio sam se u takvom stanju da sam
dvije sedmice le`ao pod gripom. Novica je
ostao moja patnja i kad se sjetim kako smo
odrastali, uop{te ne mislim da je dobro
odabrao svoju vojnu profesiju. Rekao bih da je
prije on trebao biti pisac nego ja. On je
napamet znao Jesenjina, Bodlera, Crnjanskog,
on mi je kao {kolarac, ~etiri godine stariji od
mene, ~itao knjige kad sam tek upoznavao
svijet literature. Nemojte mi dirati Novicu,
mo`da naj~asnijeg vojnika u cijelom ne~as-
54
Page 54
nom bosanskom ratu. Kad sam bio u Banjaluci
na komemoraciji, Milorad Dodik je do{ao da
mi stisne ruku i izjavi sau~e{}e, a ja sam u tom
trenu pomislio koliko je samo moj brat javno
prezirao uop{te politi~are i politiku, zajedno sa
tim Predsjednikom. U sedam dana mi je toliko
ljudi raznih nacija pri{lo da mi ka`u poneki
detalj u kojem im je Novica pomogao da spasu
`ivote djece ili familije. Dok sam se u Sarajevu
borio da pre`ivim te ~etiri jebene godine
opsade, svega sam se naslu{ao o svome bratu,
ROCK N ROLL I POEZIJA
Neki su sa zapada vercovali
farmerke, a ja sam vercovao ploe
Va{ prijatelj Ahmed Buri} ka`e da u
Va{oj poeziji ima mnogo rock n rolla. I
sami ste kao jednog od pjesni~kih uzora
isticali Leonarda Cohena - koji je, eto,
me|u laureatima iste nagrade koju ste i
Vi nedavno dobili, i koja nam je bila
povod za ovaj razgovor...
Cohen je planetarna gromada koja je
toliko doprinijela ~itanju poezije da nemamo
razloga u njegovom slu~aju da se pitamo da
li se radi o poeziji kao pratilji muzike, ili
obrnuto. On je ~ovjek kojeg sam zamalo
upoznao: prije nekoliko godina, nakon
~itanja u Torontu, moj prijatelj pisac Leon
Rooke salije sa mnom par pi}a i ka`e da me
vodi kod sebe ku}i da upoznam jednog
~ovjeka. Ja ga pitam {ta ima ku}i za popiti,
a on ka`e {eri, jer ga je njegova supruga
Connie odvikavala od alkohola dr`e}i u ku}i
samo pi}a koja Leon prezire. Ja mu ka`em
da mi ne pada na pamet i}i u ku}u u kojoj se
slu`i samo {eri. Sutradan me on ljut zove da
mi ka`e kako je {teta {to nisam do{ao
NEO^EKIVANO
NEO^EKIVANO
PRIZNANJE
PRIZNANJE
Simi}
Simi} je
je prvi
prvi autor
autor sa
sa
drugog
drugog govornog
govornog ii
kulturnog
kulturnog podru~ja
podru~ja koji
koji je
je
dobio
dobio nagradu
nagradu Udru`enja
Udru`enja
kanadskih
kanadskih pisaca
pisaca
ni~ega lijepog. Kad je zavr{en rat, ni{ta ru`no o
njemu nisam ~uo, ni sa jedne strane, a on je bez
straha svakih par sedmica dolazio u Sarajevo.
On je odabrao vojsku i vojska je odabrala njega
i tu se nekako zavr{ava pri~a. Naravno, ja kao
nepopravljivi bosanski unitarista volio bih da je
odabrao moje politi~ke poglede. A drugi brat
Stole u Armiju BiH oti{ao je kao dobrovoljac
iako je `ivio sa samo jednim bubregom i
njegova zona je bila Blekin potok - tu gdje nam
je nekada bila porodi~na ku}a, koja je
upoznati Leonarda Cohena koji kod njega
boravi. Ja sam mu onda iz osvete kupio
fla{u najjeftinijeg {erija i poslao mu po{tom,
a on je meni na moje ~itanje u Montrealu
poslao paket bezalkoholnog piva. Buri} je u
pravu, naravno, ima u mojim pjesmama rock
n rolla. Izrastao sam iz toga {injela, sri~u}i
uz pomo} rje~nika zna~enje tekstova
pjesama na unutra{njim stranama albuma
plo~a. Vjerovatno se rijetko ko iz mla|e
generacije sje}a rock bendova kao Amon
Duul, Cockney Rabbel, King Chrimson, no u
mojoj generaciji je to bilo ne{to kao
obavezna literatura. Neki su sa zapada
{vercovali farmerke, kafu i zlato, a ja sam
{vercovao gramofonske plo~e. Ako ste imali
kod sebe plo~u Franka Zappe ili Omege.
otac vam nije morao biti direktor preduze}a
da vam digne rejting me|u rajom. Sav taj
period me je kao pjesnika oblikovao onoliko
koliko su me oblikovali Miljkovi}, Rilke,
Gotfried Benn, Yates... ili Cohen, da ga ne
presko~im. 
SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
Simic:INTERVJU - osnova.qxd 22.8.2012 21:31
granatama izre{etana i sa jedne i sa druge
strane. Ta porodi~na ku}a koje vi{e nema, kao
{to u Sarajevu vi{e nema porodice Simi} (osim
na groblju Sveti Marko), njemu je zna~ila
onoliko koliko mu je zna~ila i njegova ~uvena
kolekcija plo~a Rolling Stonesa. Desilo se da
ga je snajper prostrijelio iznad srca i da je jedva
pre`ivio. A to se desilo 1992. kada nam je i
majka Ru`a umrla od tuge. ^im su ga malo
skrpili u bolnici Ko{evo, neki bosanski patriota
se naka~io da ga odmah vrati u rovove, tako da
je pobjegao od hara~lija u uniformama i par
godina nakon toga umro u Isto~nom Sarajevu.
Sada, kada do|em u Sarajevo, vi{e cvije}a
kupim za groblja nego za prijatelje.
ZLO^IN(C)I I @RTVE
 Dio Va{e `ivotne pri~e prikazan je u
dokumentarnom filmu Ne sanjam na engle-
skom finskog re`isera Vesa Tojonena. U
jednoj sceni iz filma razgovarate sa Va{im
bratom Novicom nakon hap{enja generala
Momira Tali}a i pitate ga boji li se i on da bi
mogao zavr{iti u Haagu. Kako ste uop{te
pomirili u sebi to da je Va{ brat za vrijeme rata
bio na drugoj strani? Jeste li uspjeli za njego-
vog `ivota razrije{iti me|usobno te dileme, da
ih tako nazovemo?
Razgovarao sam sa Novicom i onako u {ali
ga pitao kad }e u Haag, jer mi je jeftinija
avionska karta iz Toronta do Haaga nego do
Sarajeva. Rekao mi je da ne ide u Haag jer je
Haag ve} dolazio kod njega. Do{li su tu`itelji i
inspektori iz Haaga, zatvorili se sa njim u
hotelsku sobu i sedam dana pregledali sve
vezano za njegovu karijeru, od topovskih
dnevnika do dnevnih naredbi, i na kraju mu
pru`ili ruku i rekli da nemaju nikakvih
elemenata za pokretanje tu`be protiv njega kao
rukovodnog kadra. Meni je trebalo vremena da
shvatim da moj brat, kao {kolovan oficir iza{ao
iz nekada{nje JNA, nije neko od naoru`ane
bagre koja je stavljaju}i beretku, {ubaru ili
SARAJEVSKI PJESNI^KI SUSRETI
Sarajevo je savr{en izbor za `ivot, ali i povratak
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 55
SVITANJE U O^IMA SNJE[KA BIJELI]A
kapu na glavu u~ila o ratovanju na glavama
nedu`nih. Van toga Arkan i Ori} su mogli biti
isti, jer su sa po~etkom rata i oru`jem dobili
istu priliku. Za to {to nam ni nakon 20 godina
mir i opra{tanje ne idu od ruke, nije kriv
nedostatak lopata za iskopavanje `rtava - krivi
su zlo~inci koji i dalje {etaju Bosnom i {tite se
nacijom. Ja sam, koji li je to paradoks, nekako
u Sarajevu pod opsadom bio za{ti}en od
koli~ine zlo~ina koji se de{avao u Bosni i
Hercegovini. U Sarajevu sam bio samo `rtva i
vjerovatno bi moj `ivot bio druga~ije intoniran
da se ne{to desilo mojoj djeci nakon silnih
granatiranja. Tek u Kanadi i Americi ~uo sam
ispovijesti nekih ljudi koji su pre`ivjeli deset
puta gore stvari od mene. Kada ~ujete takve
pri~e, naprosto se zaledite i po~nete smatrati
OSTATI PISAC: Kad me
je slubenica u Ambasadi
u Rimu pitala ime mislim
da se bavim u novoj
zemlji, rekao sam joj da
mislim ostati pisac i da u
osnovati svoju izdavaku
kuu, na to je ona
nekako pokroviteljski
primijetila da snovi
ponekad ostanu samo
snovi. Sad mi je ao to
nisam sauvao njenu
adresu da joj poaljem
svoje knjige...
Foto: Milutin Stoj~evi}
sebe sre}nikom. Sretao sam ljude iz Ruande
koji su izgubili cijele porodice, kao Marta
Kumsa koja je u etiopijskom zatvoru rodila
k}er koju su joj vlasti oduzele jer je bila
revolucionar, ili prijatelj Berge ~iju su cijelu
familiju pomeli u genocidu nad Jermenima.
Pi{u}i iz svoga mikroprostora, ispisao sam
neke stranice i o drugima, jer to dugujem sebi
kao piscu i sebi kao svjedoku. Jo{ nisam vidio
da je iko izmislio neku mjeru ili vagu za bol.
Kako to bolje re}i nego kroz poeziju, koja se
nikada nije ponizila.
 esto nagla{avate da se ne ve`ete za
pisce, nego za njihova djela. Da se ve`em za
pisce, knjige Abdulaha Sidrana bih vjerovatno
bacio u sme}e, rekli ste u jednom intervjuu.
Mogu li se, ipak, `ivot i sudbina pisca,
odnosno njegovi postupci i stavovi razdvojiti
od knji`evnog djela?
Ma dobro Sidran, ve}u moralnu prelivodu-
pisca nisam u `ivotu vidio. Taj je u stanju
napisati pjesmu zahvalnicu ]eli prije nego ga
uhapse, a ~im ga uhapse da napi{e pjesmu
zahvalnicu policajcu koji ga je uhapsio. Ne
znam otkuda tome ~ovjeku tolika koli~ina
sujete. Prije par mjeseci napao je PEN BiH
smatraju}i da ga dovoljno ne kandiduju za
nagrade u svijetu. Sumnjam da bi bio za-
dovoljan i kad bi mu dodijelili sve svjetske
nagrade. Na po~etku rata napisao je u kolumni
u Oslobo|enju da ako ~etnici do|u i pokolju
cijeli grad, ono malo |ubre Simi} jedini }e
biti kojeg }e po{tediti - {to je bio poziv na
lin~, tako da sam tada s njim zavr{io kako bih
na miru mogao ~itati njegove sjajne pjesme.
Zamislite mene kako sa dvoje djece u Sarajevu
1992. ~ekam da mi na vrata pokuca neko sa
otko~enim pi{toljem i tekstom kolege Sidrana
kao alibijem. Volio bih da se ovdje zaustavim,
pjesnik je bolestan... ne znam za ~ovjeka.
 Mi Sarajlije inficirani smo jednom
~udnom bole{}u povratka, rekli ste za vrijeme
Va{eg posljednjeg boravka u Sarajevu. Dok
smo dogovarali ovaj intervju, ka`ete mi da
trenutno `ivite na Floridi... Otkud na Floridi i
razmi{ljate li o stalnom povratku u Sarajevo, ili
je taj grad, ipak, lak{e voljeti izdaleka?
Da, povratak - kad ste napisali tu rije~ to
je bilo kao da ste lije~enom alkosu ponudili
pansion u {kotskoj destileriji viskija. Zamislite,
pro{le godine sam se o`enio Lidom (Saraj-
kom) u Sarajevu, u Op{tini Centar. Nekako je
bilo realnije da se preselim kod nje na Floridu,
gdje zime pro|u tako da ne obla~ite ni{ta vi{e
od papu~a i majica nego da se Lida preseli kod
mene na sjever Kanade, u Edmonton, gdje se u
toku zime i polarni medvjedi znaju prehladiti.
Kako stvari stoje, eto nas oboje u Sarajevo
prije Nove godine, prije nego nas napadne
nostalgija. Lida je klini~ki psiholog, ja sam
pjesnik, za ovakve kao nas dvoje Sarajevo je
savr{en izbor. I da nije, ne bih nikome dozvolio
da me razuvjeri. 
55
Edita:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 22:41 Page 56

NJIHOVA PRI^A

Projekat Izaberimo mir zajedno pokrenut je prije dvije godine, a korisnici su

udruenja porodica nestalih osoba, bivi logorai, udruenja civilnih rtava rata,
osobe oboljele od posttraumatskog stresnog poremeaja, ene rtve rata,
udruenja mladih...; za na magazin govori EDITA OLO iz Catholic Relief
Servicesa sa sjeditem u Sarajevu, organizacije koja ovaj projekat, podran od
USAID-a, implementira zajedno sa Caritasom Biskupske konferencije BiH
do aprila 2014. godine. Tim ~ine troje ljudi, vnim promjenama u na{em dru{tvu. Kroz
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] od toga dvoje iz CRS-a: Goran Bubalo, projekat podr`avamo udru`enja `rtava
Foto: SUZANA BO@I], MARIO ILI^I] direktor ovog projekta, i E dita olo, {irom BiH, rade}i na stvaranju pozitivnijih

P
rojekat Izaberimo mir zajedno
(Choosing Peace Together -
CPT), podr`an od United States
Agency for International Deve-
lopmenta (USAID), zajedni~ki
implementiraju Catholic Relief Services
(CRS) i Caritas Biskupske konferencije
Bosne i Hercegovine (Caritas BK BiH), u
trajanju od ~etiri godine, od januara 2010.
asistent, kao i Suzana Bo`i}, koordinator
Caritasa BK BiH.
ME\USOBNO UVA@AVANJE
Izaberimo mir zajedno je projekat u
okviru koga radimo na izgradnji stabilnog i
odr`ivog mira na nivou lokalnih zajednica i
BiH kao dr`ave. Cilj projekta je da zajedno
sa ~lanovima aktivnih organizacija radimo
na izgradnji mira i tako doprinesemo poziti-
stavova ka pomirenju na nivou lokalne
zajednice. Korisnici projekta su udru`enja
porodica nestalih osoba, biv{i logora{i,
udru`enja civilnih `rtava rata, osobe
oboljele od posttraumatskog stresnog
poreme}aja, `ene `rtve rata, udru`enja
mladih i, generalno, nevladine organizacije
i pojedinci, obja{njava Edita olo:
Projekat za cilj ima saradnju sa dvije
grupe aktera: osobe koje mogu koristiti svoj

TRAUMA JE ISTA,
RTVE SU ISTE

56 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

Edita:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 22:41
uticaj kako bi aktivno promovirali ozdrav-
ljenje i pomirenje, te institucije koje mogu
iskoristiti svoje strukture i otvoriti ve}i
prostor za ovaj proces. Pristup se temelji na
ideji da kada se pojedinci pomire sa
posljedicama sukoba u svojim `ivotima,
mogu postati puno u~inkovitiji nosioci mira
u svojim zajednicama.
Njihov rad podijeljen je u odvojene, ali
me|usobno povezane cjeline. Prva cjelina
jeste implementacija edukativnog psihoso-
cijalnog programa koji se provodio tokom
2010., i ponovo je pokrenut sa novom
grupom ove godine. Program se sastojao od
tri ciklusa radionica na teme: Komunikacija
kao osnov odnosa, Stres i trauma i njihov
uticaj na pojedinca, porodicu i dru{tvo i
Identitet i `alovanje - bitni faktori u procesu
izgradnje mira. Cilj je bio na osobnom nivou
osna`iti pojedince, ~lanove udru`enja `rtava
u razumijevanju svojih `ivotnih iskustava,
poticanju razvoja drugih socijalnih vje{tina.
Na radionicama je u~estvovalo 136 osoba
direktnih ratnih stradalnika. Nakon ovog
ciklusa radionica, prate}i potrebe grupe,
organizirani su dodatni seminari na teme
Grupe samopomo}i i Projekat alternative
nasilju, veli Edita olo.
Edita ^olo: Svoje intimne `ivotne pri~e stradalnici rata
govorili su pred velikim brojem ljudi iz raznih socijalnih i
dru{tvenih struktura
ISKRENA PA@NJA
Tribine u okviru projekta Izaberimo mir
zajedno bile su {irom BiH izuzetno posje}ene
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 57
ZA BOLJE SUTRA
Kada se osvrnemo na ovaj rad, uistinu
Edita
Edita ^olo
^olo moramo re}i da smo ponosni {to su ovakve
aktivnosti koristile u~esnicima projekta.
Prema njihovim rije~ima, smatraju da je
program najvi{e doprinio me|usobnom
uva`avanju, jer su shvatili da me|u njima
postoji zajedni~ki sadr`alac oko kojeg se
mogu povezati, a to je da su svi oni
stradalnici rata i da imaju sli~ne probleme,
bez obzira na nacionalnost. Kroz pri~e o
traumama spoznali su da su na neki na~in
identi~ni: trauma je ista, `rtve su iste,
problemi su identi~ni i potrebno je stvoriti
pozitivnu klimu u kojoj bi se do{lo do
rje{enja problema. Uvidjeli su da zajed-
ni~kim djelovanjem mogu mnogo vi{e da
urade na rje{avanju svoje problematike te
da mogu pomo}i jedni drugima, bez obzira
na geografsku lokaciju te pripadnost odre-
|enom narodu odnosno odre|enoj etni~koj 
57
Edita:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 22:41
NJIHOVA PRI^A
 grupi. Ovo je na{a zada}a, moramo pru`iti
ruke jedni drugima, veli na{a sagovornica.
Projekat je, tako|er, pridonio stvaranju
pozitivne klime i pozitivnih rje{enja. Kroz
seminare dobili su spoznaju o vrijednostima
pojedinca i tome kako je svaki pojedinac u
mogu}nosti da {alje pozitivnu energiju, {to
se pozitivno odra`ava na grupu.
Od kada sam se uklju~io u ove
radionice, meni se `ivot promijenio, po~eo
sam funkcionirati i vi{e nisam onaj {rumpf
{to mrzi, sada sam puno bli`i pru`anju ruke
pomirenja nego {to sam bio kada sam tek
do{ao, ka`e jedan od u~esnika. U drugoj
fazi projekta u~esnici, biv{e `rtve rata,
javno su govorili o svojim iskustvima u
doga|anjima 1992. - 1995., pod nazivom
Moja pri~a: Izaberimo mir zajedno. Na
osnovu svojih li~nih svjedo~enja {iroj su
javnosti pribli`ili shvatanje kako sukob i
nasilje utje~u na pojedinca, ali i na koji
na~in ~ovjek neovisno o lo{em iskustvu
mo`e izrasti, osna`iti se i djelovati u svojoj
lokalnoj zajednici i {ire, sa ciljem stvaranja
kvalitetnijeg `ivota i budu}nosti. Veoma je
va`no ista}i da su u~esnici projekta, koji su
iskazali `elju i javno istupali, pravi heroji
dana{njice. Svoje intimne `ivotne pri~e
govorili su pred velikim brojem ljudi iz
raznih socijalnih i dru{tvenih struktura.
Ono {to je specifi~no za ova svjedo~enja
jeste ~injenica da tri govornika iz tri naroda
(Bo{njak, Srbin i Hrvat) iskaze temelje na
svojim vlastitim iskustvima, oni ne govore
niti problematiziraju politi~ku situaciju tog
perioda. Takva svjedo~enja u fokus
stavljaju pojedinca, njegovu individualnost,
i ostavljaju prostor da se publika poistovi-
jeti sa osobom, a ne sa etni~kom grupom
kojoj ta osoba pripada. Tako je jedan
mladi} nakon javnog govorenja u Biha}u
komentirao Da se niste predstavili na
samom po~etku, ja ne bih mogao re}i tko
pripada kojem narodu. Hvala Vam na
ovome, govori nam Edita olo.
Me|u dvadeset i ~etiri korisnika koji su
spremni da javno pri~aju o vlastitim
iskustvima, ipak su izdvojila tri lika i oni,
da tako ka`emo, najvi{e i komuniciraju s
publikom na tribinama: Stanislav Krezi},
Janko Samoukovi} i Amir Omerspahi},
biv{i logora{i. Tako razli~iti po karakteru, a
tako se savr{eno uklapaju! Imali smo
slu~aj kada je u Stocu, u organizaciji
doga|aja Moja pri~a: Izaberimo mir
zajedno, jedna od osoba koje su pomogle u
organizaciji doga|aja bio biv{i ~uvar logora
u kojem je boravio jedan od na{ih
govornika. Iako je na po~etku situacija
izme|u publike i govornika bila napeta i
obojena dozom nepovjerenja i straha,
nakon ispri~anih pri~a i konstruktivne
diskusije, prisutni su pitali na koji na~in
mogu da se uklju~e i projekt i svojim
pri~ama doprinesu ovom procesu.
58
Page 58
ZA BOLJU BUDU]NOST
Suzana Bo`i}, koordinator Caritasa BK BiH, i Goran Bubalo, direktor projekta Izaberimo mir zajedno
Moja pri~a se do sada mogla ~uti u
Sarajevu, Travniku, Vi{egradu, Bratuncu,
Burnicama, Srebrenici, Vlasenici, Mostaru,
apljini, Stocu, Busova~i, Kiseljaku,
Zenici, Biha}u, Kotor Varo{i, Derventi i
drugim mjestima, a ideja im je da u naredne
dvije godine organizuju iste aktivnosti u
drugim sredinama.
PRILIKA ZA DIJALOG
Ono {to se u ovom procesu pokazalo
od izuzetne va`nosti i gdje se uo~io najve}i
efekat jeste prezentacija pri~a ratnih
stradalnika pred mladim osobama,
srednjo{kolcima i studentima. Kao aktivna
publika u mogu}nosti su postavljati pitanja
o ratu, dobiti informacije iz drugih
perspektiva i problematizirati proces
pomirenja. Ovakva prilika za dijalogom,
posebno ako su dio etni~ki homogenih
sredina, veliki je iskorak u formiranju
njihovih stavova o drugom i druga~ijem,
stavova o toleranciji i su`ivotu, nagla{ava
Edita olo: U svakom slu~aju, mi }emo se
u narednom periodu truditi da sa na{im
aktivnostima, herojske pri~e predstavimo u
{kolama i na fakultetima u cijeloj Bosni i
Hercegovini. I, iako svjesni prepreka koje
nas ~ekaju na ovom putu, nadamo se da
}emo nai}i na razumijevanje institucija i
pojedinaca koji }e nas podr`ati.
Moja pri~a je ostavila svoj trag i u
dokumentarnom filmu, koji }ete uskoro
mo}i pogledati na www.moja-prica.org.
Tako|er je neizostavan i jako va`an rad sa
grupom mladih ljudi koji su bilo ~lanovi
udru`enja `rtava i drugih nevladinih
organizacija. Mladi su pored ciklusa
radionica o komunikaciji, traumi, opra{-
tanju imali priliku u~estvovati na sedmo-
dnevnom mirovnom kampu, kao i online
{koli Mala {kola izgradnje mira. Ovoj
grupi mladih ljudi se pridru`uje jo{ jedna
generacija, koja }e svojim aktivnim
u~e{}em u dru{tvu kroz razne tribine,
obilje`avanja zna~ajnih datuma, posjete
parlamentarcima i zvani~nicima poku{ati
nametnuti mir i izgradnju mira kao temu od
krucijalne va`nosti za njihovo bolje sutra.
Va`no je naglasiti da ovaj proces nije gotov
i da trenutno kroz njega prolazi nova grupa
od 86 u~esnika. Na{ i njihov cilj jeste
magnificirati i napore i rad istinskih heroja
dana{njice, promovirati mogu}nost poziti-
vne promjene i nastaviti sa naporima da
izgradimo bolju i tolerantniju budu}nost za
sve nas, ka`u u CRS-u.
Paralelno sa radom na ovoj cjelini
programa, oni rade i na izgradnji kapaciteta
organizacija/udru`enja `rtava, ali i na
njihovom umre`avanju sa drugim organiza-
cijama civilnog dru{tva i donatorima.
Namjera ovog procesa jeste da se sinh-
roniziraju aktivnosti aktera civilnog dru{tva
s ciljem {to boljeg implementiranja proj-
ektnih aktivnosti, ostvarenih rezultata i
podizanja kvalitete usluga za krajnje
korisnike. U tu svrhu formirana Mre`a za
izgradnju mira, www.mreza-mira.net, nefo-
rmalna mre`a kojoj je pristupilo 96 aktivnih
organizacija civilnog dru{tva iz BiH i devet
me|unarodnih organizacija koje podr`-
avaju njihov rad. Zajedni~ke aktivnosti
koje mre`a organizira i promovira su
obilje`avanja va`nih mirovnih datuma kao
{to su Me|unarodni dan mira, Dan ljudskih
prava i druge, s ciljem podizanja svijesti
bh. stanovni{tva o va`nosti mira.
Zasigurno je da je izgradnja mira te`ak
i dugoro~an proces, ali mi istinski
vjerujemo da }e se plodovi na{eg rada
mo}i ubrati u budu}nosti i da }e od njega
najvi{e koristi imati nadolaze}e mlade
generacije, koje }e sebi graditi bolju
budu}nost, zavr{ava Edita olo. Pa, neka
tako i bude! 
SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 22.8.2012 21:29 Page 8
Adisa:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:41 Page 60

OZBILJNO HUMANISTI^KO UPOZORENJE

Ugledni njemaki psihijatar, neuroznanstvenik i profesor MANFRED SPITZER

objavio je nedavno vrlo uznemirujuu knjigu DIGITALNA DEMENCIJA, u kojoj
rui neke od opasnih i uvrijeenih mitova: on upozorava da djeiji laptopi i tableti
nisu korisni za uenje nego su naprotiv tetni, objanjava zato su Baby
Einstein CD-ovi za dijete intelektualno podsticajni koliko i zakljuavanje u
mraan podrum, te apeluje na ljude da ne odustaju olako od koritenja
sopstvenog mozga

POAST DIGITALNOG
ZAGLUPLJIVANJA
Pi{e: ADISA BA[I]
Ja sam nau~nik, ne vjerujem ni u kakve
teorije zavjere, ne mislim da nas iko
svjesno zaglupljuje da bi dr`ao svijet u
pokornosti, ali vjerujem da mnogi ljudi
ostvaruju ogroman profit od digitalnih
ure|aja te da im je u interesu da o tim
ure|ajima budemo {to ovisniji. Kao ~ovjek
i prije svega kao otac, smatram svojom
obavezom da glasno upozorim na ovo {to
nam se de{ava jer je situacija vrlo ozbiljna,
ali nije nerje{iva. Imam i konkretne
prijedloge kako se mo`emo boriti protiv
digitalne demencije, ka`e u svojoj najno-
vijoj knjizi Digitalna demencija njema~ki
psihijatar, neuro-
znanstvenik i profesor
Manfred Spitzer.
POSTAJEMO
DIGITALNO PREDOZI-
RANI ZOMBIJI
Termin digitana demen-
cija on preuzima od grupe
ju`nokorejskih nau~nika koji
su 2007. primijetili ovu pojavu
kod tinejd`era koji su previ{e bili
izlo`eni kori{tenju elektronskih
naprava poput televizora, kompju-
tera, video-igrica, mobilnih telefona
ili mp3 playera. Ovi mladi ljudi su
pokazivali znakove stara~ke deme-
ncije: rapidno im je slabilo pam}enje,
imali su slabu sposobnost
koncentracije, bili su odsutni duhom i
emotivno otupjeli. Spitzer ovaj termin
koristi da bi objasnio mnogo {iri fenomen
odnosno promjene koje se de{avaju ljudima
svih dobi zbog pretjerane izlo`enosti
elektronskim napravama. Brojeve telefona
vi{e ne u~imo napamet jer ih imamo
pohranjene u mobitelima, ali tako|er se
vi{e sami i ne orijenti{emo nego se
oslanjamo na navigacione ure|aje, dva
dvocifrena broja vi{e ne mno`imo bez
kalkulatora. Sve to slabi sposobnosti na{eg
mozga, neupotrebljavane sinapse me|u
nervnim }elijama odumiru, mogu}nosti
mozga se smanjuju, on biva podlo`niji
propadanju.
Jedna od najozbiljnijih stvari na
koje doktor Spitzer upozorava jeste
vjerovanje da kompjuteri i sli~ne
naprave imaju pozitivan uticaj na
u~enje kod djece. Prema raspo-
lo`ivim nau~nim saznanjima, kom-
pjuter je za u~enje potreban koliko
i bicikl za plivanje. Socijalno ugro-
`enije porodice neprekidno slu{aju o
tome koliko je kompjuter va`an za u~enje
i naj~e{}e takve porodice od svojih
minimalnih u{te|evina odvajaju novac da
bi djetetu kupile kompjuter i tako mu
omogu}ile bolje obrazovanje. Pri tome,
na`alost, posti`u upravo suprotan
efekat, tvrdi njema~ki psihijatar.
Autor ove iznimno informati-
vne i pou~ne knjige poziva se na preko
~etiri stotine istra`enih izvora (studija,
stru~nih ~lanaka i statisti~kih podataka) i
izvla~i pora`avaju}e zaklju~ke: djeca i
mladi kompjutere uglavnom koriste za
igranje koje ih ~ini ovisnim. Ova ovisnost
je jo{ uvijek socijalno prihvatljivija nego
droga ili alkohol, ali Spitzer na osnovu
svoje psihijatrijske prakse tvrdi da su njene
posljedice jednako razorne i za mlade i za
cijelu porodicu.
Svom djetetu kupite konzolu za igranje
ako i samo ako `elite da djete posti`e lo{ije
rezultate u u~enju, da se manje emotivno
vezuje za vas i za svoje prijatelje, da manje
SKUPA
ZABLUDA O
KORISNOJ
TEHNOLOGIJI
Kompjuter je zapravo
djeci za u~enje
potreban koliko
i bicikl za plivanje

Pretjerano oslanjanje na elektronske ure|aje

poput mobitela i auto-navigacije rapidno nas zatupljuje!
60 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
Adisa:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:41 Page 61

BOLJE TABLA NEGO TABLET

suosje}a sa ljudima! Ne zaboravite da u isto
vrijeme podi`ete op{ti nivo nasilnosti u
NEMOJTE SE svijetu. I nemojte se praviti da to niste znali
PRAVITI DA VAM i da vam niko pouzdan to nije rekao,
NIKO NIJE REKAO upozorava Spitzer.
Ra~unanje na prste i Zemlje u razvoju ponekad zapo~inju
pri~anje pri~a korisniji projekte laptop za svako dijete ili
su za dje~iji razvoj od
bilo kakvih baby
digitalizacije {kola. Iskustva pokazuju da
laptopa ili televizije koji djeca nakon toga ne pokazuju bolje
su, naprotiv, {tetni, rezultate u u~enju. Spitzer se sla`e sa
tvrdi doktor Manfred autorima koji smatraju da je korisnije
Spitzer unaprijediti osnovni `ivotni standard te
djece (obezbijediti im kvalitetnu u`inu,
~iste i uslovne {kole, te sposobne, moti-
visane nastavnike) nego zatrpavati {kole
skupom informati~kom opremom koja brzo
zastarijeva, tra`i stalno softv ersko i
hardversko unapre|ivanje, a nedovoljno je
upotrijebljena u nastavi.
Ovaj njema~ki profesor i poznati
promotor mentalnog zdravlja posjetio je i
razne njema~ke {kole koje redovno tehni~ki
unapre|uju nastavu. Nastavnici, roditelji i
|aci jedne bogato opremljene {kole ponosni
su kako je njihova {kola moderna. Tabla je
elektronska, osjetljiva na dodir, povezana
sa laptopom svakog u~enika. Djeca ne
moraju prepisivati, sve se automatski
pohranjuje u njihov kompjuter. Djeca vrlo
malo pi{u i prepisuju, a to bi im trebalo
ostaviti mnogo vremena za kreativnost i
intelektualnu razmjenu. Posljedice su,
smatra Spitzer, zapravo negativne: rije~
koju napi{ete tako da samo povu~ete
prstom sa jednog kraja ekrana na drugi je
povr{no procesirana, o njoj se kra}e i
slabije razmi{lja. Tradicionalni na~in
prepisivanja sa table je superiorniji i
korisniji jer tako rije~i djeci du`e ostaje u
glavi, intenzivnije se o njima razmi{lja.
Autor Digitalne demencije zapravo `eli
upozoriti na lako}u sa kojom smo
povjerovali da je sve novo zaista i bolje. On
govori o tome kako su takve faze revolu-
cionaliziranja nastave postojale i ranije, sa
pojavom radija, televizije, zvu~nih zapisa...
U vi{e navrata se ~inilo da }e tradicionalni
vid nastave nepovratno nestati, a opet, to se
ne doga|a. Djeca }e jo{ uvijek bolje nau~iti
da ra~unaju koriste}i prste, kako se radi
hiljadama godina, nego tapkaju}i po spra-
vama koje }e to raditi za njih. Na jezi~ki
razvoj djece iznimno pozitivan uticaj imaju
pri~anje pri~a i razgovaranje sa djetetom od
najranije dobi. Specijalni dvd-ovi i cd-ovi
za navodnu stimulaciju intelektualnog
razvoja beba Baby Einstein, kao i
televizija za bebe, Teletubbiesi i sli~ni
programi za djecu ispod tri godine nemaju
nikakav ili imaju {tetan efekat, tvrdi
Spitzer.
Bebe ve}inu vremena provode spava-
ju}i. Osim toga ih hranimo, presvla~imo,
kupamo, njegujemo. Malo vremena preos-
tane kad su budni i kad mo`emo zadobiti 

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 61

Adisa:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:42 Page 62

OZBILJNO HUMANISTI^KO UPOZORENJE

 njihovu pa`nju, pa ako ih jo{ tad stavimo
pred ekran, onda ih slobodno mo`emo
zatvoriti i u podrum ili u {upu za ugalj. Oni
pred {arenim ekranom du{evno rastu i
razvijaju se koliko i u mra~nom podrumu.
Ovdje namjerno koristim ovako drasti~no
pore|enje jer postoje pouzdane studije koje
potvr|uju da televizijski i kompjuterski
ekrani u ranoj dobi ne samo da ne
pobolj{avaju sposobnost u~enja nego je i
drasti~no umanjuju.

NEKAD SE MISLILO I DA JE
RENTGEN ZABAVAN ZA DJECU
[okantna, ali i otre`njuju}a ilustracija
ljudske povodljivosti za tehni~kim novota-
rijama jeste primjer pedoskopa o kojem
Spitzer u knjizi detaljno pi{e. To je bila
sprava koja je ogromnu popularnost
dostigla tridesetih godina pro{log vijeka, a
sastojala se od rentgen ure|aja kojim su mladima, on govori i o ostatku dru{tva. kine u onome {to radimo - e-mail, sms,
roditelji u prodavnicama cipela provjeravali Multitasking se smatra vje{tinom ~ovjeka telefonski poziv, sve to produ`ava vrijeme
da li su izabrani model i veli~ina odgovara- novog doba, a zapravo je mana a ne potrebno da zavr{imo poslove.
ju}i za stopalo njihovog mali{ana. Desetine prednost. Ljudi skloni da vi{e stvari rade Stres na koji se `alimo posljedica je
hiljada ovakvih sprava bilo je instalirano po odjednom, upozorava Spitzer, te stvari rade slabog raspore|ivanja vremena i neprekid-
prodavnicama obu}e diljem svijeta, a povr{nije i izlo`eni su ve}em stresu. Danas nog prihvatanja novih zadataka (ili
nas prosje~no svakih 11 minuta ne{to pre- podra`aja koje treba obraditi). Sami lo{e

ZA ZDRAV DUH I TIJELO

15 preporuka dr. Spitzera u borbi

OPASNE NOVOTARIJE
Tridesetih godina u prodavnicama obu}e su
masovno kori{teni pedoskopi, rentgen
ure|aji za utvr|ivanje da li cipelica odgovara
dje~ijem stopalu
najvi{e po Americi. Ure|aj je reklamiran
kao koristan jer je omogu}avao da se kupe
odgovaraju}e cipele koje ne}e na{koditi
razvoju dje~ijeg stopala, a tako|er se
predstavljao i kao vrlo zabavan za djecu.
Tek nakon Drugog svjetskog rata i
atomskih napada na Japan, kada su
posljedice zra~enja postale jasne cijelom
svijetu, a {tetnost prekomjernog izlaganja
rentgenu dokazana, pedoskopi su polako
po~eli napu{tati prodavnice. Ali ipak ih je
jo{ godinama bilo mogu}e vidjeti po
radnjama. Na sli~an na~in kao {to su prije
stotinu godina bogata{i na zabavama nosili
mini rentgen ure|aje i iz razonode slikali
kosti jedni drugima, tako i mi danas
bezbri`no u`ivamo u blagodatima elektron-
ske opreme ne razmi{ljaju}i {ta ona ~ini
na{im tijelima i na{em duhu.
Iako se autor knjige Digitalna demen-
cija najvi{e bavi problemima koje nova
digitalna predoziranost stvara djeci i
protiv (digitalne) demencije
 Hranite se zdravo, ne zaboravite
kupine, brokule, ali i komadi} ~okolade i
~a{u vina, kao i malo ribe (bolje sitniju
ribu, zdravija je).
 Pola sata kretanja dnevno je velika
usluga sopstvenom tijelu.
 Poku{ajte {to manje lutati u
mislima, a biti {to prisutniji ovdje i sada.
 Ne postavljajte sebi prevelike za-
htjeve, ne zatrpavajte se poslom - koliko
god uradite ~ini}e se malo.
 Poma`ite drugima. Studije pokazuju
da ~ak i novac usre}uje vi{e kada ga
tro{imo na druge.
 Pretjerano razmi{ljanje o novcu doka-
zano budi zavist i usamljenost, unesre}uje.
 Dobru muziku kao i dobro jelo
konzumirajte svjesno, a ne usput.
Pjevajte, to je zdravo.
 Osmjehujte se. Botoks ne spre~ava
samo osmijeh, nego i osje}anje sre}e
koje osmijeh poja~ava.
 Budite aktivni, prevazilazite
prepreke.
 Pojednostavite `ivot. Smanjite broj
obaveza, vi{e se kre}ite.
 Ne zaboravite kontakte sa ljudima.
Ve~era sa troje prijatelja usre}uje vi{e
nego tristo virtuelnih kontakata na
Facebooku.
 Boravite u prirodi.
 Sve nabrojano radite jo{ vi{e ako
imate djecu.
 Digitalni mediji vas ~ine
debelima, glupima, agresivnima,
usamljenima, bolesnima i nesretnima.
Ograni~ite vrijeme koje va{e dijete
provodi uz elektronske sprave. Svaki
trenutak bez tih sprava je istinska
dobit.
 Sljede}im generacijama nemamo
u stvarno naslije|e predati ni{ta osim
onog {to imamo u glavi, zato
prestanimo te glave zatrpavati
sme}em.

62 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

Adisa:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:42 Page 63

BOLJE TABLA NEGO TABLET

{okove. Neposredno prije {oka poka`e se
svjetlo i dok jedan pacov ima mogu}nost da
SPITZEROVA BIOGRAFIJA brzom reakcijom i pritiskom na taster taj
elektro{ok sprije~i (ponekad uspije,
I doktor i tv voditelj ponekad ne), drugi pacov nema uticaj na
elektro{okove. Zdravstvene te{ko}e koje se
Prof. dr. Manfred pripisuju stresu, poput hipertenzije, dija-
Prof.
Prof. dr.
dr.
Spitzer ro|en je 1958. betesa ili karcinoma, imao je samo onaj
Manfred
Manfred
godine, studirao je Spitzer
Spitzer pacov koji nije mogao nikako uticati na
medicinu, psihologiju i primanje bolnih {okova.
filozofiju, a doktorirao iz Otud ekspert za mozak upozorava:
psihologije. Dva puta je uklju~imo se u sopstvene `ivote, vje`bajmo
bio gostuju}i profesor na mozak kao i tijelo, prevazilazimo prepreke
Univerzitetu Harvard, i tako }emo bolje ~uvati zdravlje. Stari
SAD. [ef je
ljudi ne treba da rje{avaju ukr{tenice ili
Univerzitetske
sudoku, niti da se u~e na kompjuteru.
psihijatrijske klinike u
Vitalniji }e ostati ako provode vrijeme sa
Ulmu, Njema~ka, i Centra
unucima i bave se njima, to je zahtjevno i
za neuroznanost i u~enje.
fizi~ki i intelektualno, preporu~uje se u
Autor je velikog broja
knjizi Digitalna demencija.
knjiga me|u kojima su i
Razlog za{to je napisao ovu knjigu je,
bestseleri U~enje i Oprez
ekran!. Na bavarskoj
prema rije~ima njema~kog profesora, taj
televiziji vodi sedmi~nu televizijsku mozga, a poznat je po sposobnosti da {to `eli da i mladi sutra{njice imaju priliku
nau~nu emisiju Duh i mozak. Jedan je od nau~ne ~injenice predstavi razumljivo i da postanu eksperti u raznim poljima.
najzna~ajnijih njema~kih istra`iva~a zabavno.  Povr{no copy-paste u~enje, sati provedeni
uz igrice, filmove ili isprazan tv program
ne}e ih osposobiti da postanu takvi eks-
kontroli{emo sebe i svoj `ivot, zapo~inje- de{ava. Kao ilustraciju Spitzer navodi perti. Osposobi}e ih samo redovno i na-
mo naprosto previ{e a razultat je osje}aj da eksperiment sa dva pacova: oba su porno u~enje - ono koje ostavlja traga na
na kraju nemamo uticaj na ono {to nam se smje{tena u kaveze gdje dobivaju elektro- na{em mozgu, ali i u na{im `ivotima. 

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 63

Slucaj:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:37 Page 64

SLU^AJ PUSSY RIOT

Presuda lanicama moskovskog feministikog punk

trija PUSSY RIOT kao da je na najdrastiniji nain
otvorila mnoga pitanja i pokuala da na njih da
odgovore; na saradnik pie o skupini koja ve due
vremena producira provokativne performanse u
Rusiji, sve u elji da pokae koliko je reim Vladimira
Putina caristiki, ogavan i deprimirajui

PUNK JE KONANO
DOAO U RUSIJU
nam drage Bosne i Hercegovine, da o
Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] susjednoj Srbiji i ne govorimo. Spoj

U
drakonskoj presudi ~lanicama
moskovskog feministi~kog punk
trija Pussy Riot (dalje PR) na}i
}emo tragove svega {to dana{nju
svjetsku situaciju definira - i
slabljenje ekonomije, i odnose Zapada i
biv{eg Istoka tj. biv{ih socijalisti~kih
zemalja, i sirovost kapitalizma koji kao da
nema granica u bezmjernom boga}enju, i
`elje da se kontroliraju izvori bogatstva,
prije svega energetska, i pozivanje na
tradiciju dugozaboravljene ruske, odnosno
sovjetske avangarde, ali i licemjerstvo
zapadnih krugova, koji bi drugima dr`ali
lekcije o demokratskim slobodama, a da
sli~no ne gledaju kriti~ki u svojoj avliji.
DEPRIMIRAJU]I RE@IM
Da o oporbenja~koj tradiciji punka i ne
govorimo, eto i on je nakon 30-ak i vi{e
godina grunuo na rusku umjetni~ku scenu,
ma {to to uop}e zna~ilo. Sve ba{ sve se to
iskazalo u trenutku kada je sudinica na sudu
u Moskvi pro~itala da su tri ~lanice
Nade`da Tolokonikova (22), M arija
Aljohina (24) i najstarija J ekaterina
Samucevi~ (30) dobile po dvije godine
zatvora jer su 21. februara ove godine upale
ilegalno u poznatu Crkvu Krista Spasitelja
na Crvenom trgu, nahrupile na oltar i
maskirane u {arene odore izvele punk
ditiramb Majko bo`ja, spasi nas od Putina.
Sa njima su bili i drugi ~lanovi umjetni~kog
pokreta pod istim nazivom - skupine koja
ve} du`e vremena producira sli~ne provo-
kativne performanse po Moskvi i kojekuda
drugo, sve u `elji da poka`u koliko je re`im
Putina caristi~ki, ogavan i deprimiraju}i.
Dobro de, znamo mi to isto tako dobro, ne
iz daljine nego izbliza, budu}i da se debele
{ape ruskog medvjeda spu{taju sve do na{e
caristi~kog vladanja, represije i prisile na
svakom koraku, veza nazadnja~ke pravo-
slavne crkve, konzervativnih intelektua-
laca, industrijalaca i tajkuna, te obavje{-
tajnih slu`bi i vojske ve} je zorno potvrdila
da je Putinov re`im onaj koji na najbolji
na~in nastavlja tradiciju caristi~ke Rusije,
sa nepredvidivim posljedicama po
osiroma{eni narod zalu|en vjerskim fanati-
mom, opsjenarstvom i nemogu}no{}u bilo
kakve pozitivne akcije.
Osim kad PR iza|u na Crveni trg,
pokazuju svoje radove u jednom od
studentskih domova gdje se sakuplja nova
avangarda Moskve, otvaraju veze sa onim
umjetni~kim pokretima koji su se formirali
na prijelazu iz 19. u 20. stolje}e, potom
do`ivjeli kulminaciju u prvom periodu
poslije Oktobarske revolucije, da bi potom
bili brutalno pometeni i poslani u duboku
opoziciju i ilegalnost. Samo jedan primjer
iz moje dugogodi{nje novinarske prakse:
krajem sam 1982. bio u studijskoj razmjeni MINIJATURNI CAR
u Moskvi desetak dana, sa sobom sam Predsjednik Rusije Vladimir Putin
nosio dosta LP-ija za razmjenu. Jedan dan
sam imao dogovoren susret sa Andrejem priredbi. Sretan i veseo sam otr~ao u
Makarovi~em, koji je tada vodio vrlo Pu{kinovu galeriju i tamo nai{ao na ne{to
popuaran rock sastav Ma{ina vremena. rasko{no: mnogi od umjetni~kih artefakata
Ponio sam jedan LP Elvisa Costella, ne velikog umjetnika (ne samo slike, nego i
sje}am se vi{e koji, izdan licencno kod nas koje{ta jo{!) koje su u posjedu sovjetskih
- taj me je rocker na moje zaprepa{tenje galerija ili u privatnim rukama su bile preda
pitao tko je to. Prisjetite se samo kako je u mnom. Picassa je trebalo predstaviti, pa on
to vrijeme bujala jugoslavenska punk i je ipak bio ljevi~ar, ali potmulo, sa
novovalna scena, pa }e vam sve biti jasno. denferom, da mase ne vide {to se to u
I jo{ jedan primjer, imao sam informacije umjetnosti XX stolje}a stvarno de{avalo. A
da se u Moskvi odr`ava u to vrijeme mnogo toga naslonjeno upravo na
ogromna izlo`ba sovjetskog Picassa, protoistra`ivanja ruskih konstruktivista i
imala je odjek u cijelom svijetu, do{ao sam futurista, elitista, filma{a, pisaca, arhitekata.
nekoliko dana nakon njena navodnog U toj atmosferi zaboravljene, pa iznova
zatvaranja, a onda slu~ajno na jednoj obnovljene tradicije ruske avangarde, te
banderi zapazio plakati} da je produ`ena za sli~nih pokreta u svijetu (uklju~no sa
sedam dana, kao da se radi o seoskoj ameri~kim i engleskim punk pokretom!),

64 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

Slucaj:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:38 Page 65

POSLJEDICE PUNK DITIRAMBA

stvarnosti. Tko se sve nije javio u obranu
nare~enih pankerica - sveprisutni slove-
nski filozof svjetske slave Slavoj @i`ek je
govorio u njihovu korist na press
konferenciji u samoj Moskvi, notori~na
Madonna je tako|er tra`ila njihovo
osloba|anje, kao i ~lanovi mnogih ame-
ri~kih i engleskih rock sastava. Oglasili su
se i politi~ari, od Angele Merkel do ne
znam koga, kod nas u regionu, i u
Beogradu i u Zagrebu i kojekuda jo{. Ipak
liberalni, ali uvijek skepti~ni londonski
dnevnik The Guardian, koji je ovih dana na
svojoj internet stranici promovirao novi
uradak PR-a, pjesmu Putin Lights Up the
Fires, pa`ljivo prati stvar i analizira je na
na~in koji uzima u obzir sve ~injenice,
ukazuju}i da su slobode ograni~ene i u
drugim dru{tvima, da je nedavno negdanji
~lan Sex Pistolsa John Lydon, alias Johnny
Rotten, bio skoro podvrgnut medijskom
lin~u jer se, rekao bih kolokvijalno, u
jednoj panel emisiji BBC-ja pokakao na
dijamantni jubilej kraljice Elizabete, s
pravom jer je ve} na po~etku svoje punk
karijere pjevao sardoni~nu verziju himne
SLOBODA
SLOBODA God Save the Queen, vjerski fanatizam je u
PRIJE
PRIJE SVEGA
SVEGA porastu svugdje u svijetu, sli~no su pro{li i
^lanica
^lanica grupe
grupe Pussy
Pussy Riot
Riot jo{ neki poku{aji postpunk sastava ovdje
Nade`da
Nade`da Tolokonikova
Tolokonikova koji su imali radikalne primjedbe na
prkosi
prkosi depresivnom
depresivnom
ruskom
postoje}i dru{tveni sustav. Pjeva~ Steven
ruskom re`imu
re`imu
Morrissey, jedan od utemeljitelja sjajnog
sastava The Smiths, kritizirao je recentne
Olimpijske igre zbog pretjerana brit-
Osiroma{eni narod Rusije zalu|en egoizma isk azanog kroz sve mogu}e
medije, pa je nai{ao na op}e neodo-
je vjerskim fanatizmom, bravanje - i tako redom i tako dalje. Uje-
dno i potvr|uju da neke stvari koje su

opsjenarstvom i nemogu}no{}u bilo ovdje prevazi|ene u drugim kulturolo -

kakve pozitivne akcije
staljinisti~ke represije koja se mije{a sa
caristi~kom diktaturom i obnovljenom
pravoslavnom religiozno{}u, te brutalnim
neoliberalnim kapitalizmom po sistemu
uzmi [emso koliko ti drago (a drugima {to
ostane!) djeluje umjetni~ki kolektiv PR
ve} du`e vremena, ne samo punk ditira-
mbima protiv Putinova re`ima nego i
drugim performancima, od kojih su
neki bili brutalno direktni, sve u `elji
da poka`u koliko `ive u dru{tvu bez
ikakovih vrijednosti i sloboda,
dru{tvu op}e represije i siroma{tva.
Radikalno na radikalno, je li to
stvarala~ki postupak koga bilje`imo
jedino u neocaristi~ko-putinovskoj
Rusiji? Nije li isto i u Srbiji, kod nas
u Bosni i Hercegovini i kojekuda
drugdje?
Treba stoga ~itati briljantno
sro~en proglas koji je ~lanica PR-a
Nade`da Tolokonikova pro~itala po osudi
na dvije godine od strane rigidne sudinice.
OSTAO JE ZID
Tu nalazimo pozivanje na tradiciju
ruske avangarde (recimo eksperiment-
alnog pje snika Vvedenskog ili nama
poznatijeg Danila Harmsa), pa istu onu
koja govori o liberalnim slobodama i
demokratskim dosezima diljem svijeta,
koliko i na represiju koju sustavno provodi
Putinov re`im, neki ka`u gori i
nego li je to bilo za vrijeme Stalji-
na ili ruskih careva i ograni~enja
ortodoksnog pravoslavlja. Bilje`imo
onda reakcije na cijelo su|enje, mo-
ntirano i bez mogu}nosti prave obrane
tri nasmije{ene postpunkerice, koje se
opet pozivaju na tradiciju engleskog
anarho idnog punka, `ivog i danas i
djelatnog, mada bez ovakvog odjeka u
{kim okoli{ima dobijaju druga~ije kono-
tacije: punk izgled PR jeste za Moskvu i
Rusiju, a i drugdje {okantan, kao {to je u
Londonu totalno pass, Velika Britanija
nema skoro nikakvih dubljih korelacija sa
europskom suvremenom umjetno{}u,
posebno avanga rdnim pokretima XX
stolje}a. U to sam se dobrano uvjerio na
sesijama diskusionih tribina ~etvero -
mjese~nog predstavljanja Laibacha i
cijelog pokreta NSK u Londonu od aprila
do juna ove godine. Osim nekoliko
istinskih fanatika, ostatak uop}e nije znao
za vibrantnu punk i novovalnu scenu koja
se hrabro zakotrljala na prijelazu iz 70-te
u 80-te na tlu biv{e nam domovine, da o
nekim drugim stvarima i ne govorimo.
Ukratko re~eno, zid izme|u zemalja poput
Rusije, arapskih i islamskih zemalja
(Turske recimo!), biv{ih jugosla venskih
republika i negdanjih ~lanica socijali-
sti~kog bloka i truhlog Zapada ostaje i
dalje visoko dignut, bez obzira na
izmijenjene dru{tvene okolonosti i bez
obzira na sve krize koje potresaju u ovom
trenutku planetu Zemlju. 

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 65

Baremboim:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:35 Page 66

PIJANISTA I MIROTVORAC

Razgovarao: DRAGAN NIKOLI]

(Dubrovnik)

MAESTRO
S
atima mo`e uzbu|eno pripovije-
dati o Bachu, Beethovenu, Wag-
neru, Schnbergu ili Schubertu. S
jednakom iskrom u o~ima dje~a-
~ki iskreno priznati da mu glavom
DANIEL BARENBOIM
OVJEK
pri no{enju zastave na otvaranju Ljetnih
olimpijskih igara u Londonu nije prolazila
nikakva uzvi{ena misao, da je sve bila samo
zabava, ali i da je bio fasciniran stisnuv{i
ruku velikom Muhammadu Aliju ili Haile

KOJI JE
Gebrselassieju. Jedan od najve}ih klasi~ara
dana{njice Hrvatsku je posjetio prvi put u
70. godini `ivota, nakon {to je godinama iz
usta svojega velikoga prijatelja Zubina
Mehte slu{ao laude o predivnome Jadranu i

POMIRIO
Dubrovniku. O njegovom koncertu u
rasprodanom Atriju Kne`eva dvora pri~alo
se danima, glazbeni sladokusci grizli su
nokte. Nakon izvedbe recitala sa Schu-
bertovim skladbama, kojega je nosio po-

Na{i izraelski i
palestinski
CIVILIZACIJU
glazbenici ne
sla`u se oko
sukoba, ali
sla`u se oko
Beethovenovih
simfonija
vjetarac iznad Grada, Daniel Barenboim
pobrao je burne ovacije. Kraj koncerta
publika je do~ekala na nogama, bio je to Najvei dirigent dananjice i aktualni glazbeni
definitivno jedan od najve}ih doga|aja u 63
godine postojanja Dubrova~kih ljetnih direktor milanske Scale DANIEL BARENBOIM
igara. odrao je u Atriju Kneeva dvora u Dubrovniku,
NE TRA@IMO KONSENZUS 18. augusta, velianstven koncert, to je jedan od
 Smatraju Vas mo`da i najve}im
dirigentom dana{njice, ali i jednom od najvanijih dogaaja u povijesti Dubrovakih
najkontroverznijih figura suvremenoga ljetnih igara; na saradnik, reporter HRT-a, sa
izraelskoga dru{tva. Tvrdite da je umje-
tni~ka kreativnost danas iznimno bitna jer slavnim umjetnikom, koji ima etiri dravljanstva
je u totalnoj suprotnosti s politi~kom kore-
ktno{}u? meu kojima su izraelsko i palestinsko, razgovarao
Umjetnik je potpuna suprotnost politi-
~aru. Politi~ar je uspje{an samo ako je je neposredno prije koncerta o kojem e se priati,
sposoban za kompromise, ako je sposoban valjda, dok je i Igara
posti}i konsenzus i to da svi snize intenzitet
svojih o~ekivanja i imaju u kona~nici

66 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

Baremboim:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:36 Page 67

KONTROVERZNA FIGURA IZRAELSKOG DRU[TVA

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 67

Baremboim:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:36 Page 68

PIJANISTA I MIROTVORAC
 jednako mi{ljenje. Umjetnik koji pristaje na
kompromise nije umjetnik. Umjetnik mora OTPOR SILI I
imati osje}aj da se mora boriti za svaku
REPRESIJI
pojedinost. Glazbenik ne postajete jer to Maestro Daniel Barenboim
mo`ete, ve} zato {to to morate! UN-ov je glasnik mira

 Godine 1999., zajedno s prijateljem i

kolegom Edwardom Saidom, palestinsko-
ameri~kim intelektualcem, u njema~kom
Weimaru, u blizini logora smrti Buchen-
wald, osnovali ste orkestar mladih Izraelaca
i Arapa West-Eastern Divan. Mnogi ga
do`ivljavaju izrazom obostranoga razu-
mijevanja, dijaloga, razmi{ljanja. Jednom
ste rekli kako glazbenici ne smiju ~ekati
politi~are, da moraju biti proaktivni. Jer,
tvrdite, ako je u Beethovenovoj simfoniji
crescendo, ne mo`ete ga izvesti samo
napola. ^inite li to i s West-Eastern Divan
orkestrom? Idete li ispred politike, bez
tankiranja i jednozna~no?
Za mir je potrebno ne{to vi{e od
orkestra. Na{ projekt nije politi~ke prirode.
[tovi{e, mislim da je on sve manje politi~ki
projekt. Jer bliskoisto~na politika je kata-
strofalna. Na vidiku nema odr`ivoga mira
ni rje{enja. Rje{enje koje uklju~uje dvije
dr`ave nije odr`ivo, taj model vi{e nije
mogu}. Palestinska naselja rastegnuta su od tima, a odbili ste i dati intervju unifor- o{tro kritiziraju, zacijelo ne{to ~inim kako
Sredozemlja do jordanske granice, na miranome novinaru Izraelskoga vojnoga treba.
uzvisini Jeruzalema. To zna~i da ne bi radija, prilikom predstavljanja knjige koju
postojala palestinska dr`ava, ve} enklave, ste napisali zajedno s palestinskim kolegom  Glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon
poput svojevrsnih bantustana. Dvije dr`ave Saidom. Kao da ste u neprestanom ratu s imenovao Vas je u rujnu 2007. UN-ovim
nisu rje{enje prihvatljivo za izraelsku izraelskim jastrebovima? glasnikom mira. Va{a zaklada vjeruje da
javnost. Ne znam koje bi bilo rje{enje. Isto je i s Palestincima. Radikalni Pales- glazba ima toliko toga za dati regiji Bliskoga
Stoga je na{ projekt sve manje aktualan. I tinci nazivaju me prljavim cionistom. Kad istoka. Kroz projekt glazbenoga obrazovanja
nije rije~ o suradnji. Mi ne tra`imo konsen- bi me kritizirali samo Izraleci ili samo na podru~ju Palestinske samouprave promo-
zus. Na{i izraelski i palestinski glazbenici Palestinci, zapitao bih se gdje sam pogrije- virate glazbenu kulturu kao jedan od temelja
ne sla`u se oko sukoba, ali sla`u se oko {io. No ako me obje strane podjednako sve sna`nijega civilnoga dru{tva?
Beethovenovih simfonija.

 Hrabro ste odr`ali koncerte u gra- SAN O SU@IVOTU IZRAELACA I PALESTINACA

dovima na Zapadnoj obali, u Ramallahu i
Bir Zeitu. Protivite se izraelskoj okupaciji
palestinskih teritorija, ali jasno poru~ujete -
ispravna borba za neovisnu Palestinu ne
smije biti zasnovana na nasilju i terorizmu?
Posve sam uvjeren da se Palestinci bore
za pravedan cilj. No bore se za njega posve
pogre{nim sredstvima. Jer na taj na~in ne
mo`e se iskorijeniti nasilje. Nasiljem se
samo naru{ava pravednost cilja. Otpor
okupaciji mora postojati jer okupacija nije
opravdana. Nije opravdana ni moralno ni
strate{ki za Izrael. Rijetko kad moral i
strategija idu ruku pod ruku kao u ovome
sukobu.
GOSPODARSKA KRIZA
 Zbog va{ih stajali{ta vrlo ~esto
Likudovi ministri opisuju vas kao pravog
mrzitelja @idova, pravoga antisemita.
Otvoreno kritizirate konzervativne izrael-
ske vlade. Biv{ega premijera Sharona prog-
lasili ste i nepo`eljnim na svojim koncer-
Dostojan kandidat za Nobelovu
nagradu za mir
Ne jednom pri~ao je Barenboim o odavno guraju prema Nobelovoj nagradi
svome snu u kojemu je premijer Dr`ave za mir... 
Izrael, a njegov {tapi} ravna prekrasnom
novom simfonijom, koja slavi skladan
su`ivot Izraelaca i Palestinaca. Ne voli
toleranciju jer, ka`e, kada netko nekoga
tolerira, to zna~i da i dalje misli da je od
drugoga vredniji i bolji, ali eto pustit }e
ga da usprkos tome `ivi, a to nije izraz
po{tovanja. Kada se dvije strane
upoznaju, tvrdi Barenboim, to ne zna~i
da se nu`no moraju i zavoljeti, ali
barem se mogu po~eti me|usobno
po{tovati. Glazbenika koji je u bliskois- NJEGOV SAN
Maestro je sanjao da diriguje
to~nom ra{omonu uspio u mnogo~emu,
prekrasnom simfonijom, koja slavi
uglavnom u onome na ~emu su zube skladan su`ivot neprijatelja
lomili mnogi svjetski diplomati, mnogi

68 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

Baremboim:TEKST osnova.qxd 22.8.2012 21:36
Najva`nije {to sam u~inio kao UN-ov
glasnik mira bilo je okupljanje europskih
glazbenika, bez Izraelaca i Palestinaca.
Samo europskih glazbenika, onih iz Be~ke
filharmonije, Berlinske filharmonije, Berli-
nske dr`avne kapele, Scale i Orchestre de
Paris iz Pariza. Odr`ali smo koncert u Gazi
za tamo{nje stanovni{tvo. Poslije koncerta
pri{ao mi je jedan Palestinac i rekao: Hvala
{to ste do{li, za nas je to jako bitno. Mi
stanovnici Gaze osje}amo kao da nas je
svijet zaboravio. Oni koji misle na nas {alju
nam hranu i lijekove. Ali i `ivotinjama bi
slali hranu i lijekove. Zbog Vas i Va{ih
glazbenika ponovno se osje}amo kao ljudi.
Bio je to najljep{i kompliment koji sam
dobio u dugogodi{njoj karijeri.
 Za mnoge @idove glazba Richarda
Wagnera, Hitlerova omiljenoga skladatelja,
simbolizira horore njema~koga antisemiti-
zma. U Izraelu stoga postoji neformalna
zabrana javnoga izvo|enja Wagnerove
glazbe, iako se mo`e ponekad ~uti istu na
radiju ili kupiti Wagnerove CD-ove u
trgovinama. S Berlinskom nacionalnom
operom na Izraelskom festivalu 2001. Vi
ste ipak izveli djeli} Tristana i Izolde?
Na poziv Izraelskoga festivala pristao
sam izvesti Wagnera. Oni su se potom
predomislili. Mi smo ipak izveli jednu
skladbu. Dugo sam nakon toga
raspravljao s publikom. A 70 od 3.000
ljudi napustilo je dvoranu. Drugi su ostali
i bacali cvije}e. Sve je dobro zavr{ilo.
Nakon toga cijeli je doga|aj posve
ispolitiziran. Wagner, vrhunski glazbenik,
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 69
KONTROVERZNA FIGURA IZRAELSKOG DRU[TVA
TE TURBULENTNE GODINE...
Sedam Grammyja i sedam jezika
Daniel Barenboim ro|en je u Buenos
Airesu 15. studenoga 1942. godine. Dijete
ruskih @idova klavir je po~elo u~iti u petoj
godini, uz roditelje, a prvi koncert odr`alo
ve} u sedmoj. U Izrael je iz Argentine
stigao kao desetogodi{njak. Tijekom ljetne
{kole dirigiranja, u dvanaestoj, susreo se
u Salzburgu s Wilhelmom Furtwn-
glerom, s kojim je tada i svirao. Onaj koji
je do danas ostao najve}i glazbeni uzor
Barenboimu, ~udo od djeteta pozvao je da
zajedno s njim i Berlinskom filharmonijom
izvede Beethovena, ali Danielov otac
odlu~io je kako je devet godina nakon
zavr{etka Drugoga svjetskoga rata prera-
no da dijete roditelja @idova nastupa u
Berlinu. Godine 1967. mladi Barenboim
o`enio se s britanskom ~elisticom Jacqu-
eline Du Pr, jedan od kumova bio je
bio je izraziti antisemit. Ali njegova
glazba ne govori o @idovima. Hitler je,
me|utim, zloupotrijebio njegova djela,
antisemitske zapise koji nemaju veze s
glazbom, u korist svojih radnih teorija.
Zato poslije Drugoga svjetskoga rata
mnogi Wagnera povezuju s nacistima. Ali
ne mo`e ga se dr`ati odgovornime za to.
Umro je 1883.! On ne mo`e biti
odgovoran za Hitlerovu zlouporabu.
Imam mnogo razumijevanja i suosje}anja
za one koji su pre`ivjeli Holokaust. Oni
ne mogu slu{ati tu glazbu zbog onoga na
{to ih podsje}a. Ne bi ni trebali. Ali ne bi
trebali ni spre~avati druge, koji se sre}om
tako ne osje}aju, da slu{aju Wagnerovu
glazbu.
BLAGOSLOV ILI PROKLETSTVO
 @ivite u Berlinu. Mislite li da su
Nijemci sposobni suo~iti se s cjelokupnom
svojom povije{}u? Ne samo s Bachom,
Beethovenom, Wagnerom, Goetheom,
iznimnim predstavnicima kulturnoga pro-
svjetljenja, ve} i nacisti~kim strahotama?
Mislim da nijedna nacija nema toliko
hrabrosti sagledati sebe i svoju pro{lost kao
{to su Nijemci ~inili u proteklih pola
stolje}a. Za mene je to nevjerojatno.
Usporedite ih s Japancima, primjerice. Ne-
bo i zemlja... Mislim da nijedna nacija nije
imala toliko hrabrosti uroniti u dubine o~aja
stra{ne pro{losti kao {to su to u~inili
Nijemci.
 Kako gledate na uspon ekstremne
desnice u Njema~koj?
Vi{e je razloga za radikalnu desni~arsku
ideologiju. Gospodarska kriza igra veliku
mlado`enjin dugogodi{nji prijatelj, diri-
gent Zubin Mehta. Te za Bliski istok
turbulentne godine Barenboim i Du Pr
zajedno su odr`avali koncerte u izra-
elskim gradovima prije i tijekom trajanja
[estodnevnoga rata. Prije smrti Du Pr
1987. (bolovala od multipla skleroze),
Barenboim je u ranim 1980-tima zapo~eo
vezu s ruskom pija nisticom Elenom
Ba{kirovom, koja mu je prije smrti prve
`ene rodila dva sina. S njom se vjen~ao
godinu dana nakon smrti Jacqueline Du
Pr. Aktualni glazbeni direktor milanske
Scale ujedno je i do`ivotni po~asni
dirigent ~ika{koga simfonijskoga orke-
stra, kao i do`ivotni {ef dirigent orkestra
Berlinske dr`avne opere. Dobitnik je
sedam Grammyja. A te~no govori ~ak
sedam jezika. 
ulogu u tome. Kao i to {to se Njema~ka
umnogome promijenila. Ne zaboravite da
je Berlin drugi najve}i turski grad na
svijetu.
 Imate ~etiri dr`avljanstva. Argentin-
sko, jer ste ondje ro|eni. Zatim izraelsko,
{panjolsko i palestinsko, budu}i da ste prvi
izraelski @idov kojemu je ponu|eno
po~asno palestinsko dr`avljanstvo?
Bio @idov ili ne, ja sam jedini gra|anin
svijeta koji ima valjane putovnice i Izraela i
Palestine!
 Je li tako raznoliko kulturno
podrijetlo, ta mje{avina identiteta, blago-
slov ili prokletstvo? U jugoisto~noj Europi,
tijekom ratova 1990-ih, svjedo~ili smo da
su za neke obitelji, neke nara{taje, pa i neke
nacije vi{e razli~itih kultura i identiteta u
jednome bili prokletstvo. Kako se Vi nosite
s time?
vrsto vjerujem da Izraelci i
Palestinci pripadaju istoj obitelji. Oni su
ro|aci, recimo. Ne samo zbog vjerske
povijesti. ak ni svjetovne. Ali oni to ne
vide. Ne `elim biti pateti~an, ali moje
srce kuca za palestinski cilj. No `ilama
te~e `idovska krv. ovjek ne mo`e
`ivjeti ni bez srca ni bez krvi... Kada
spominjete ratne strahote koje su pratile
raspad biv{e Jugoslavije, `elim naglasiti
kako bih htio do}i s izvrsnim orkestrom
West-Eastern Divan , kojega ~ine
izraelski, palestinski i drugi glazbenici,
te nastupiti u podru~jima zahva}enima
ratom u ovoj regiji, a u kojima sada
ljudi rade na stvaranju zajedni~ke
budu}nosti. 
69
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 22.8.2012 16:17 Page 70

KULT MARKET
JACK JOHNSON MUZIKA
AND FRIENDS
Album Retroscope vrhunskog hrvatskog
Best of Kokua gitariste Brune Kovaia

Festival Festival gitara

Lagani pop ljetni
|ir. Ukratko bi glasio
opis albuma Jacka
Johnsona i
njegovih prijatelja.
Best of Kokua
Festival je izbor od
trinaest pjesama sa
istoimenog festivala u periodu 2005. -
2009. godine. Na albumu gostuju Eddie
Vedder, Dave Matthews, Jackson
Browne, Taj Mahal, Ziggy i Damian
Marley, i mnogi drugi.

FEEDER

Generation ROCK RIFFOVI KAO OSNOVA

Gitarista Bruno Kova~i} snimio je album za svoju du{u

Freakshow Na tr`i{tu se nedavno pojavilo novo
glazbeno ostvarenje jednog od najtra`enijih
Jo{ jedan studijskih gitarista na prostorima biv{e
studijski album u dr`ave Brune Kova~i}a. Album Retroscope
produkciji je u mnogo~emu specifi~an, jer su na njemu
ameri~kog svoj doprinos dali glazbene veli~ine kao {to
mainstream su gitarski veteran Vedran Bo`i} i majstor
banda Feeder. jazz gitare Elvis Penava, uz naravno Brunin
Band je prate}i band The Brownies.
umnogome Bruno Kova~i} je zapravo polivalentan
naslonjen na glazbenik. Ne radi se tu samo o gitarskom
radove Foo Fightersa, ali i nekada virtuozu koji je u svojoj bogatoj karijeri
popularni zvuk Meat Loafa, {to ni u kom snimio na stotine hitova i radio sa najugled-
slu~aju ne umanjuje njihove kvalitete.
nijim predstavnicima rock pravca na ovim
Album Generation Freakshow ~ini
dvanaest pjesama, a potpisuje ga
prostorima. Rije~ je o multisluhisti, koji
izdava~ka ku}a Big Teeth Music. pored gitare izvanredno svira saksofon,
klarinet, i trubu, sklada i pi{e pjesme uz
pomo} supruge i nekada{nje pjeva~ice
VINTERSORG Ivane Plechinger. U susjednoj Hrvatskoj
postoji nepisano pravilo da ukoliko `elite
Orkan snimiti iole kvalitetan rock album morate
zvati dva ~ovjeka, jedan je Nik{a Brato{ a
Gibo upravo uz gitarsku pratnju Brune
Kova~i}a do`ivljava prvu pravu afirmaciju.
Nakon razlaza sa Gibom, Bruno radi s
Vannom, ali i samostalno, a od 2004. pa do
danas u Studiju 10 sa Travni~aninom na
zagreba~koj adresi Nik{om Brato{em.
Album Retroscope ~ini deset pjesama, a
otvara ga istoimena stvar snimljena sa
Vedranom Bo`i}em i Elvisom Penavom.
Ovo je i najja~a pjesma na albumu, a kako i
ne bi bila kad na njoj istovremeno sviraju
~etiri gitare. Vrijedi izdvojiti Pablos Mood i
Snail Race, tako|er snimljene uz pomo}
Bruninih prijatelja Alena Svetoperi}a i
Predraga Martinjaka Peggyja. Kona~na
ocjena albuma je - odli~an, zbog toga {to je
ovaj instrumentalni album Bruno snimio za
svoju du{u, bez ikakvih komercijalnih
pretenzija, vje{to ukomponirav{i gitarske
rock riffove s dionicama modernog jazza,
uz malu pomo} svojih prijatelja (M. Ili~i})

drugi Bruno Kova~i}.

Protekloga
Bruno je glazbenu karijeru zapo~eo TOP LISTA
mjeseca na
glazbenim
prije trideset godina, kada nakon osnutka (iz Top 40 BH radija 1)
policama osvanuo vlastitoga banda Dan D, odlazi svirati u
grupi Neki to vole vru}e. Nakon toga svira 1. Pepe Deluxe: Go Supersonic
je novi studijski
album u Srebrnim krilima pa u Parnom valjku, da 2. Dr. John: Revolution
skandinavskih bi potkraj 1991. oti{ao studirati modernu 3. Whomadewho: Running man
metalaca glazbu na Univerzitetu u Los Angelesu. 4. Moby: The Poison Tree
Vintersorg. Album Jedno vrijeme je svirao u ameri~kom bandu 5. Willy Moon: Yeah Yeah
Orkan na svega osam pjesama donosi Vanity Kills. 6. Sarah Jarosz: Anabelle Lee
gomilu metalnih riffova, kombiniranih sa Nakon povratka iz SAD-a svirao je u 7. Hadouken!: Parasite
ugodnim melodijama po kojima je i poznat heavy metal bandu Hard Time, da bi 1993. 8. Bloc Party: Octopus
ovaj {vedski black metal band. Album zapo~eo uspje{nu suradnju sa Gibonnijem 9. Neimo: Lauren Bacall
potpisuje izdava~ka ku}a Napalm Records. 10. Christian Rich: Till Dawn
na albumu Kruna od perja, kojim popularni

70 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
KINO KRITIKA
Film Gospodin Lazar (Kanada, 2011.); reditelj:
Philippe Falardeau
Djeije traume
PRVO KAZALI[NA MONODRAMA
Gospodin Lazar u odre|enoj mjeri ima sli~nosti
s filmom Razred
Film Gospodin Lazar nastao je od
kazali{ne monodrame koju je napisala
Evelyne de la Cheneliere. Philippe Falar-
deau, pak, napisao je scenario tako {to je
adaptirao i pro{irio navedenu monodramu.
Ovo filmsko djelo dolazi iz Kanade, to~nije
iz Quebeca. U zadnje vrijeme upravo iz
Quebeca dolaze sjajni filmovi, o nekima
sam ve} pisao, a o drugima }u zasigurno
pisati. Gospodin Lazar je bio kanadski
kandidat za Oscara ove godine, a dobio je,
uz mnoge nagrade, i priznanje me|unaro-
dnog `irija kritike Fipresci.
Re`iser cijelu pri~u vizualizira na jedan
realan, uvjerljiv, kreativan, te unato~
tragi~nosti pozitivan i komi~an na~in s
dosta nade. Glavni lik u filmu je Bashir
Lazar. Sredovje~ni je imigrant iz Al`ira koji
poku{ava dobiti azil u Quebecu. Nakon
tragedije u jednoj {koli u Montrealu, u kojoj
je u~iteljica po~inila samoubojstvo objesiv-
{i se u razredu gdje je predavala djeci,
dolazi do delikatne situacije. U~ionica je
preure|ena, obojena u nove boje... no
energija, nelagoda, milion pitanja, sve je to
{to najosjetljivija ljudska bi}a, djeca,
pro`ivljavaju.
Istodobno, Bashir prolazi svoje traume.
Ubili su mu mnoge ~lanove najbli`e
obitelji, a on je uspio iz Al`ira do}i do
Kanade gdje tra`i azil i priprema teren dok
njegova supruga ne dobije vizu. Uz sve
traume, prijeti mu i mogu}nost da ga odbiju
za azil i deportuju. Ba{ir, do{av{i na pozi-
ciju u~itelja, stupa u dobar odnos s u~eni-
cima, a naro~ito razvija odnos s dvoje od
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
22.8.2012 16:16 Page 71
KULT MARKET
@IVAHNO NEDJELJOM
Francois
Truffaut
Scenario za film je
napisao Francois
Truffaut, koji je i
re`irao film, a
napisao ga je skupa
sa Jeanom Aurel i
Suzanne Schiffman. Direktor fotografije je
bio Nestor Almendos. Rije~ je o, na`alost,
posljednjem filmu Truffauta. @ivahno
nedjeljom je triler. Protagonist filma je Julien
Vercel, trgovac nekretninama. Osumnji~en
je za ubijstvo Clauda Massouliera. Policija
saznaje da je Vercelova supruga bila
Massoulierova ljubavnica, te on biva u
veoma te{koj poziciji. Poku{ava sam otkriti
pravu istinu. Ocjena: 5
TVOJ @IVOT JE OVDJE
njih. Tu je dje~ak koji je traumatiziran jer je
Jan Troell
vidio tijelo u~iteljice kako visi u u~ionici, te Radnja filma se
djevoj~ica koja njega smatra krivcem odvija u oskudnom
za ono {to je ona u~inila. Ba{ir svojim krajoliku na sjeveru
metodama dopire do njih. [vedske 1914.
Gospodin Lazar u odre|enoj mjeri ima godine. Olof je
sli~nosti s filmom Razred, francuskim ostv- mladi} koji ima ~etrnaest godina. Odlazi
arenjem koje je nagra|eno Zlatnom pal- od ku}e da bi zapo~eo samostalni `ivot.
mom. Philippe Falardeau se izrazito dobro Sva{ta radi. Nakon mnogo poslova kao
sna{ao. Djeci svaka ~ast na gluma~kim {to su pomo}nik u ciglani, prodava~
izvedbama. slatki{a itd., sretan je jer postaje kino
(D. Jane~ek) operater jednog putuju}eg bioskopa. Ovo
je prvi igrani film Jana Troella. Vjerovatno
jedan od najboljih filmova {vedske
AMERI^KI BOX OFFICE kinematografije. Ocjena: 5
1. Nedodirljivi (Oliver Nakache, Eric
Toledano) NEPRILAGO\ENI
2. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve
Martino, Mike Thurmeier)
3. Tiranosaur (Paddy Considine) John Huston
4. Osvetnici (Joss Whedon)
5. Ted (Seth MacFarlane) U filmu glume Clark
Gable, Marilyn
Monroe... Scenarij je
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA napisao Arthur Miller.
Film je re`irao John
1. Umjetnik (Michel Hazanavicius, Huston. Udovac Guido
Canal+, The Weinstein Company, Blitz i njegov prijatelj, kauboj Gay se upoznaju s
film i video) Roslyn, plesa~icom koja se nedavno razvela
2. Jumanji (Joe Johnston, Columbia od supruga. Naravno, obojica se zajubljuju u
Pictures /Blitz film i video) nju. Ona odabire Gaya. Zgro`ena je
3. Muppeti (James Bobin, Walt Disney
njihovim planom o ulovu divljih konja ~ije }e
Pictures, Continental film) meso prodati. Odlu~uje da osujeti njihov
4. Nasljednici (Alexander Payne, 20th naum. Neprilago|eni je zadnji film Clarka
Century Fox, Continental film)
Gablea, te zadnji zavr{eni film Marilyn
5. Put rata (Steven Spielberg, Monroe. Ocjena: 5
Dreamworks, Continental film)
71
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
KULT MARKET
AUTOMOBILI
BMW Zagato
BMW i Zagato predstavili su roadster
verziju konceptualnog kupea zasnovanog
na modelu BMW Z4. Dizajniran i
napravljen za samo {est sedmica, novi
roadster predstavljen je na izlo`bi
vrhunskih automobila u Kaliforniji.
MOTOCIKLI
Sherco
Jedan od manjih, ali vrlo zanimljivih
proizvo|a~a off road, trial i supermoto
motocikala predstavio je svoju gamu
proizvoda za 2013. godinu. Modeli 450 i
500 samo su vizualno izmijenjeni dok je
sve drugo ostalo nepromijenjeno u
odnosu na pro{lu sezonu.
DESIGN
McLaren Spider
McLaren MP4-12C Spider prvi put je
javno izlo`en pred odabranom publikom.
Maksimalna brzina kabrioleta je 328 km/h.
Sa cijenom od 195.500 funti, ovaj
Mclarenov model je ne{to jeftiniji od
glavnog rivala, Ferrarija 458 Spider.
72
22.8.2012
SPORT
Navijai kao najvei kapital
Ekonomska mo Bundeslige
Nova sezona Bundeslige, koja je ujedno
pedeseta u nizu otkako postoji najvi{i rang
natjecanja u njema~kom nogometu, u povijest
njema~kog sporta mogla bi u}i kao rekordna.
Bundesliga `eli postati dominantna nogom-
etna sila u Europi, rekao je Emmanuel Hem-
bert iz konzultantske tvrtke A.T. Kearney u
Dsseldorfu. Isti~e kako klju~ toga le`i u
novom ugovoru o pravima na televizijski
prijenos utakmica. U aprilu ove godine
Bundesliga je isposlovala novi ugovor o
pravima prijenosa i u sljede}e ~etiri godine
uprihodit }e 2,5 milijarde eura, dakle 628
miliona po sezoni. Najve}i dio toga platit }e
televizijska ku}a Sky. To je otprilike upola
vi{e nego prija{njih godina. No, ekonomist i
ravnatelj sportsko-poslovnog odjela konzulta-
ntske tvrtke Deloitte Stefan Ludwig podsje}a
da engleska Premier liga zara|uje mnogo vi{e
i smatra da }e zbog toga na prvom mjestu
ostati narednih nekoliko godina.
Ludwig obja{njava da se ekonomska mo}
neke lige mjeri prihodima od TV-marketinga,
sponzora i gledatelja. Uzme li se ove kriterije
u obzir, njema~ka Bundesliga suvereno dr`i
drugo mjesto me|u ligama petice odnosno
pet najja~ih europskih liga u koje se jo{
ubrajaju engleska, {panska, italijanska i
francuska nogometna liga. Ludwig tvrdi da
prednost koju je Bundesliga u me|uvremenu
stekla spram {panske Primere nije ugro`ena
jer je {panska jedina liga s decentraliziranim
TV-marketingom. Svaki klub, naime, u
vlastitoj re`iji na tr`i{te plasira svoje utak-
mice i sebe sama. Posljedica toga je da veliki
{panski klubovi, Real Madrid i Barcelona,
poslove dogovaraju prakti~ki me|u sobom pa
ostali prvoliga{i debelo zaostaju u prihodima
od licenci. U Bundesligi je to druga~ije.
Zbog na~ela solidarnosti, raspodjela tih
prihoda me|u 18 klubova Bundeslige relativ-
no je dobra, ka`e Ludwig. Njema~ka liga
19:31 Page 72
BEZ DUGOVA
Njema~ko prvenstvo je
jedino u kojem ne
mogu nastupati
klubovi koji imaju
finansijskih problema
ima centraliziran na~in upravljanja prihodima
od televizijskih prava, pa i klubovi sa sredine
ili dna ljestvice od toga dobivaju dio kola~a.
Bayern ili Schalke, dodu{e, dobivaju mnogo
vi{e nego Mainz ili Augsburg, no nije da
manji klubovi ostaju bez i~ega. Stoga ekono-
mske i sportske disproporcije unutar lige nisu
toliko velike, a to jam~i ve}u napetost u borbi
za naslov.
Ono {to Bundesligu razlikuje od ostalih
liga petice jest ozbiljnost u upravljanju
finansijskim sredstvima, smatra Ludwig.
Klubovi u Njema~koj moraju se podvrgnuti
strogom procesu licenciranja: ako nemaju
ekonomski odr`iv koncept, ne mogu dobiti
licencu. [to se ti~e investicija u transfere,
Njema~ka je po obi~aju na za~elju. No, ovog
ljeta Bundesliga bi mogla postaviti novi
rekord u transferima, budu}i da prijelazni rok
jo{ nije istekao. Prema izra~unu novinske
agencije DPA, 18 njema~kih prvoliga{a na
nove igra~e je zasad potro{ilo oko 186
miliona eura. Dosada{nji rekord datira iz
2007. godine kada su igra~i potro{ili 194
miliona.
U me|unarodnim razmjerima to je
relativno malo. Dvadeset engleskih prvoli-
ga{a zasad je potro{ilo oko 300 miliona eura,
klubovi talijanske Serie A 280 miliona, a
francuski prvoliga{i, koji su ove godine
osobito rastro{ni, za poja~anja su dosad
izdvojili oko 198 miliona eura. Navija~i su
najve}i kapital Bundeslige, jer nijedna
evropska liga ne privla~i toliko gledatelja.
Dok u Engleskoj prvoliga{ku utakmicu
posjeti u prosjeku 35.000 ljudi, u Francuskoj,
Italiji i [paniji ta brojka iznosi izme|u
20.000 i 28.000. S druge strane, njema~ka
Bundesliga ima prosjek od 42.000 gledatelja
po utakmici i u tome je bez konkurencije na
evropskom vrhu.
(Deutsche Welle)
SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
LIFESTYLE
Projekat vlasti Saudijske Arabije
Grad za ene
Grad za `ene, u kojem bi samo one smjele
raditi - ideja zvu~i ~udno, ali je to upravo plan
Vlade Saudijske Arabije. Kako bi pobolj{ala
{anse `ena na tr`i{tu rada, Vlada namjerava
izgraditi poseban grad samo za `ene. Grad bi
trebao biti izgra|en u provinciji Hofuf, na
istoku zemlje, a za po~etak bi ovdje posao
prona{lo oko 5.000 `ena.
U Saudijskoj Arabiji trenutno je
zaposleno oko 15 posto `ena. No, u poslje-
dnje ~etiri godine u ovu zemlju se vra}a sve
ve}i broj onih koje su godine provele u
inostranstvu na studiju. Motivirane su i
obrazovane, ali te{ko im je prona}i radno
mjesto. Kako bi ih zadr`ali u zemlji, vlasti
su se odlu~ile na neobi~an korak koji,
prema mi{ljenju mnogih, ipak ne mo`e
rije{iti problem.
Zapravo bi bilo mnogo u~inkovitije
kada bi Saudijska Arabija jednostavno
uklonila sve barijere koje su do sada
blokirale ulazak i sudjelovanje `ena u ovoj
zemlji na tr`i{tu rada, ka`e Christoph
Wilcke iz organizacije Human Watch u
razgovoru za Deutsche Welle. Barijere koje
Wilcke spominje su u prvom redu vezane za
tradicionalni sistem koji, izme|u ostalog,
`enama zabranjuje rad bez pismenog
odobrenja jednog mu{kog ~lana obitelji. Tu
spadaju i zabrana vo`nje motornih vozila za
`ene, kao i strogo razdvajanje spolova na
radnim mjestima. I Ulrike Freitag, direkto-
rica centra Moderni Orijent, prili~no je skep-
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
22.8.2012 16:14 Page 73
KULT MARKET
EKVADOR
Pas
Dje~ija
bolnica u
glavnom
gradu
Ekvadora
Quitu od
2005.
godine koristi pse u terapeutske svrhe.
Ustanovljeno je da psi s kojima se djeca
igraju u bolni~kom dvori{tu, pa ~ak i u
svojim krevetima, znatno popravljaju
raspolo`enje i najte`ih malih bolesnika.
Djeci koja ~esto odbijaju da jedu i ne `ele
da pri~aju, niti da pogledaju svog ljekara,
uz pse se vra}a osmijeh, postaju
razgovorljiva i kooperativnija.
SAD
@ENE
@ENE NA
NA ]elavost
TR@I[TU
TR@I[TU RADA
RADA
Ve}e
Ve}e {anse
{anse za
za posao
posao ili
ili Lijek protiv
produbljivanje
produbljivanje razlika
razlika }elavosti mogao
me|u
me|u spolovima
spolovima bi da se pojavi
na tr`i{tu za
ti~na kada je rije~ o izgradnji posebnog dvije godine,
grada za `ene. Mislim da je njihova na- kada nau~nici
mjera zapravo suprotna. Polazim od toga da potvrde dejstvo
vlasti namjeravaju uvesti razdvajanje testiranih
spolova, kakvo je do sada vrijedilo u ban- lijekova. Ameri~ki nau~nici tvrde da se
kama, na sveu~ili{tima i u {kolama, i na uzrok opadanja kose kod ljudi krije u
druga radna mjesta. Oni jednostavno `ele u enzimu koji spre~ava sazrijevanje folikula
potpunosti isklju~iti mogu}nost mije{anja dlake. Na osnovu brojnih testiranja
spolova na javnim mjestima uop}e, ka`e napravljeni su blokatori ovog enzima u
vidu pilule koja lije~i astmu i alergije, ali je
Freitag.
mogu}e istu formulu iskoristiti i za losion
^esto, me|utim, razdvajanje spolova u kojim bi se mazalo tjeme glave.
Saudijskoj Arabiji zahtijevaju i podr`avaju
same `ene. Mnoge od njih ka`u kako se ne
osje}aju ugodno na radnim mjestima na NJEMA^KA
kojima rade i mu{karci, te da za njih u obzir
dolazi samo jedno radno mjesto - a to je ono
na kojem rade isklju~ivo `ene. @ene koje
Red, rad...
dijele ovakva stajali{ta jo{ uvijek ~ine
ve}inu u Saudijskoj Arabiji, ali i u drugim Rad
no}u i
zemljama u regiji. Stoga je, prema njiho-
vikendom
vom mi{ljenju, izgradnja jednog grada u za mnoge
kojem bi raditi mogle samo `ene, itekako je
po`eljna i logi~na, ka`e Stephanie Doet- Nijemce
zer, novinarka Al Jazeere u Kataru. postao
I ovoj zemlji situacija je sli~na. Iako su uobi~ajen
ovdje `ene spremnije nego u Saudijskoj - pro{le godine je ~etvrtina zaposlenih
Arabiji raditi zajedno s mu{karcima, tema redovno radila subotom, objavio je
razdvajanja spolova je jo{ uvijek itekako njema~ki Savezni zavod za statistiku.
aktuelna. Nisu sve `ene odu{evljene ili Nedjeljom je pro{le godine radilo 14,5%
suglasne s tim. [to vi{e `ena u Kataru zaposlenih u Njema~koj, a po~etkom
po~ne raditi, utoliko se vi{e njih odlu~uje za 90-ih godina taj je udio iznosio 10%.
potpuno prekrivanje lica, ka`e Doetzer. Gotovo svaki deseti zaposlenik u
Njema~koj radi i no}u.
(Priredila: M. Radevi})
73
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
KULT MARKET
SAD CRVENI FENJER
Pamela Nenadani problemi u milijardama vrijednoj industriji
Anderson Sifilis zaustavio pornie
Zaboravite na Coco i ostale goli{avice
koje ponosno pokazuju svoja naga tijela
po dru{tvenim mre`ama. Jer, vratila se
ONA! Zvijezda kultnog Baywatcha skinula
se za magazin Lovecat i pokazala zavidnu
liniju na koju je posebno ponosna.
LATVIJA
Sabine
Jemeljanova
Seksi Latvijka stigla je u London kako bi
besprijekorno nau~ila engleski te zavr{ila
{kolu, me|utim, prepoznali su je kao
budu}eg glamour modela i tako je
zapo~ela njezina karijera. Snimanje porno filmova zaustavljeno je
u Kaliforniji sve dok se sve zvijezde ne
testiraju na sifilis u okviru istrage potenci-
ENGLESKA jalne epidemije ove seksualno prenosive
bolesti. Jedan od glumaca u Los An|elesu
Sophie imao je pozitivan nalaz, a obavije{tene su i
njegove partnerke, a zabilje`en je i ~itav niz
slu~ajeva obolijevanja od ove bolesti.
Alexandra Privremeni moratorij na snimanje porno
filmova sigurno }e uzdrmati ovu industriju
Sophie je od vrijednu vi{e milijardi dolara, ali je
strane ~itatelja neophodno da se utvrdi da li su glumci u
~asopisa ZOO riziku, kako stoji u saop{tenju organizacije
progla{ena za zadu`ene za zdravstvenu njegu porno
curu ljeta glumaca Adult Production Health & Safety
2012., a seksi i Services.
bujna Britanka Budu}i da je bolest veoma te{ko pri-
svoje je mijetiti, medicinski stru~njaci naru~ili su
progla{enje
preventivne vakcine antibiotike za porno
proslavila u
uredni{tvu ~asopisa, te je sve one koje su
glumce, a oni koji prime lijekove mo}i }e da
glasali za nju odlu~ila po~astiti topless se vrate na posao u roku od 10 dana. Sifilis
fotosessionom. se prenosi direktnim kontaktom sa nosiocem
bolesti, pa ~ak i poljupcem. Samo jedna inj-
74
22.8.2012 19:29 Page 74
ZASTOJ U
PROIZVODNJI
Zbog bolesti glumaca
prekinuto snimanje svih
filmova u Kaliforniji
ekcija penicilina mo`e u potpunosti izlije~iti
osobu koja ima tu bolest kra}e od godinu
dana, dok oni koji su du`e oboljeli, moraju
primiti lijek i nekoliko puta.
Ovo nije prvi put da seksualno prenosive
bolesti zaustave proizvodnju porno filmova:
2011. zaustavljeno je snimanje na sedam
dana kada je jedan porno glumac dobio
pozitivne rezultate na HIV, ali se kasnije
ispostavilo da je rije~ o la`noj uzbuni.
Nekoliko stvarnih dijagnoza HIV-a nakratko
je zaustavilo produkciju 2004. i 2010.
Iako su testiranja na spolno prenosive
bolesti ~esta, to nije dovoljno, poruka je koju
su poslali iz neprofitne organizacije AHF
(AIDS Healthcare Foundation). Skupili su
371 hiljada potpisa i gra|ani okruga Laza
koji }e se u novembru izjasniti treba li
glumcima u porno filmovima narediti
no{enje kondoma tokom snimanja scena
seksa.
Stru~njaci poja{njavaju da je najbolji
na~in za{tite suzdr`avanje od odnosa sa
zara`enom osobom jer iako kondom mo`e
smanjiti mogu}nost zaraze, ne {titi potpuno.
Tako|er, nagla{avaju kako negativan test ne
zna~i da osoba nije zara`ena. Kod sifilisa
razdoblje inkubacije dugo traje, a osoba kod
koje je bolest u akutnoj fazi jo{ uvijek mo`e
biti zarazna.
Mark McGrathe, ~elnik AHF fundacije,
kazao je pak kako postoji mogu}nost da je
bolest stigla iz Evrope gdje su glumci
snimali. Postoje sna`ne indicije da je sifilis
do{ao iz Evrope i sada prijeti gra|anima
SAD-a, kazao je. (N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
PREKO EX-YU GRANICA
Nova predstava kontroverznog Olivera
Dantonova smrt
Neoliberalni kapitalizam zatvorio je
sve mogu}e putove izlaza. Postavlja se
pitanje je li revolucija danas svedena na
politi~ki aktivizam i mogu li se u op}oj
politi~koj i ekonomskoj krizi nazrijeti
konture neke nove revolucije, ka`e reditelj
Oliver Frlji} o svojoj novoj predstavi
Dantonova smrt Georgea Buchnera, koja je
premijerno izvedena 20. avgusta na terasi
Tvr|ave svetog Ivana, u sklopu programa
63. Dubrova~kih ljetnih igara.
@ivimo u doba ekonomske krize i
rastu}e socijalne nepravde, a radikalne
dru{tvene promjene nema na vidiku. Svake
~etvrte godine unaprijed poznatima dajemo
legitimaciju. U Europi se klasne razlike
pro{iruju i do{li smo do razdoblja kada se
~ini da revolucija vi{e nije mogu}a,
nagla{ava Frlji}.
Najnagra|ivaniji hrvatski reditelj pred
dubrova~kom publikom ponovo je oprav-
dao epitet kontroverznog pozori{nog
autora koji ga neizbje`no prati iz predstave
u predstavu, premda sam Frlji} tvrdi kako
mu to uop}e ne laska. Dantonova smrt je
ve} u najavi probudila radoznalost. Pred-
stava se ne preporu~a osobama koje pate od
klaustrofobije i mla|ima od 16 godina,
pisalo je na reklamnim plakatima, a na
premijernoj izvedbi bilo je jasno i zbog
~ega ovo upozorenje: gledaoci, naime, sve
vrijeme predstavu prate potpuno sputani,
pod giljotinom, dok im iz tijesnih otvora
na sceni vire samo glave, a glumci hodaju
izme|u njihovih glava. Uz to, Frlji} ne bi
bio Frlji} kada sve ne bi za~inio i s malo
krvi, pa je tako klanje jedne nedu`ne koko{i
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
21.8.2012 17:01 Page 75
KULT MARKET
PAN^EVO
Bijenale
Ovogodi{nje
Bijenale
umetnosti u
Pan~evu,
koje }e se
odr`ati od 7.
septembra do 7. oktobra, posve}eno je
procesima preobra`aja dru{tava u
zemljama na prostoru biv{e Jugoslavije.
Me|u u~esnicima su najavljeni Teorija
koja hoda (TkH), Marina Gr`ini}, Radna
grupa ^etiri lica Omarske, Kontekst
kolektiv, grupa Spomenik, Medijska
arheologija, Jelena Vesi}, Dubravka
Sekuli}, Kultura se}anja, Baca~i sjenki,
Abart i drugi.
KAO NA GILJOTINI
Frlji} je gledaoce smjestio DUBROVNIK
u otvore na sceni iz
kojih vire samo glave Portreti
na sceni za potrebe predstave izazvalo Projekcija
o{tru reakciju hrvatskih udruga za za{titu dokumentarnog
`ivotinja. filma Portret:
Pitanje je koliko se u ovakvim okol- Mi{e Martinovi} u
nostima publika Dubrova~kih ljetnih igara produkciji HRT-a
mogla uop{te fokusirati na samo Buch- odr`ana je 21.
nerovo djelo, napisano u zlatno doba avgusta u
njema~kog romantizma 1835. godine na dubrova~kom
temelju bogatog dokumentarnog materijala. Ljetnom kinu Slavica. Ciklus
Drama prati povijesne doga|aje i sudbinu dokumentarnih filmova Portreti ponovo
aktuelizira opus istinskih legendi hrvatske
jednog od vo|a Francuske revolucije,
kulture. Umjetnici, reditelji, arhitekti,
Georgesa Dantona, u vrijeme kada strah i
knji`evnici, glumci i ostali velikani kulturne
teror postaju njenom okosnicom. Uz i umjetni~ke scene predstavljaju se sami,
~uvenu repliku Revolucija je kao Saturn, a koristi se i bogati arhivski materijal
`dere vlastitu djecu, Danton ve} na samom HTV-a od 50-ih godina naovamo.
po~etku komada predvi|a vlastitu sudbinu i
ta~no dijagnosticira neuralgi~nu ta~ku
svake dru{tvene pobune koja `rtvuje svoje BEOGRAD
protagoniste po cijenu reda u novom
poretku. U vrijeme nastanka Buchnerov
tekst je bio izrazito kontroverzan, pa je tako
Nikoli}
~ekao na praizvedbu vi{e od 60 godina, dok Prvak
se Dantonova smrt danas smatra prete~om Narodnog
dokumentarnog teatra. Postavljaju}i ovu pozori{ta u
dramu u savremeni kontekst, Oliver Frlji} Beogradu
ka`e kako je njegova `elja da se gledatelji Marko Nikoli},
direktno odrede prema onome {to {iroj publici sa
gledaju: Koliko god se govori o krizi, ona ovih prostora
ne uspijeva izvesti kriti~nu masu naroda na najpoznatiji po
ulicu. ulozi Dragi{e u serijalu Bolji `ivot,
Ulogu Dantona u predstavi tuma~i Sre- ovogodi{nji je dobitnik gluma~ke Nagrade
ten Mokrovi}, a Milan Ple{tina igra Robe- za `ivotno djelo Pavle Vuisi}. Ovo
spierrea. U Festivalskom dramskom ans- zna~ajno priznanje prvobitno je nosilo ime
Slavica, a od 1994. nosi ime velikana ex-
amblu su i Ivana Ro{~i} koja igra sve
jugoslovenskog glumi{ta Pavla Vuisi}a.
`enske likove, te Dean Kriva~i}, Dra`en Nagrada }e Nikoli}u biti uru~ena krajem
[ivak, Nik{a Butijer i Filip Juri~i}. avgusta na Filmskim susretima u Ni{u.
(M. Radevi})
75
Cetri oka:Cetri oka.qxd 22.8.2012 21:02 Page 76

U ^ETIRI OKA Razgovarala: MAJA RADEVI]

BH. INFO DAMIR NIKI, konceptualni umjetnik

Udru`enje za afirmaciju kulture i
umjetnosti Zvono poziva sve mlade i
talentovane umjetnike i umjetnice, istori~are i
istori~arke umjetnosti da svoj rad po prvi put
predstave javnosti u okviru projekta Prva
samostalna u Zvonu. Sve {to trebate je
poslati fotografije vlastitih radova i CV na
mail: udruzenjezvono@gmail.com, sa
naznakom Prva samostalna, a jedini uslov
je da ranije niste samostalno izlagali.
Kakanj Demo Fest, koji }e se odr`ati u
no}i sa 25. na 26. avgust, u svom prvom
izdanju ugosti}e sedam bendova. Festival }e
otvoriti mladi doma}i sastav Charisma
(Kakanj) i reper HackOne iz Lukavca, a
nastupaju i Bosnische Post, Futavci i Uncle
Sam Decided iz Sarajeva, Zadnji popis iz
Srebrenice i Urban instinkt iz Tuzle. Sve
informacije o lokaciji, prijevozu i programu
mo`ete prona}i na Facebook i Twitter
stranicama Kakanj Demo Festa.
Mi se ne obaziremo na godi{nja doba i
godi{nje odmore, poru~uju iz Art Ateljea
Sidran i pozivaju na jo{ jedno dvosatno
dru`enje u Kamernom teatru 55 u ~etvrtak,
23. avgusta u 20 sati. U saradnji sa
Galerijom Paleta nastavlja se ciklus
programa Ve~e sa Sidranom, u kojima na{
poznati knji`evnik publiku vodi u nostalgi~ne
prostore poezije, slikarstva, muzike i humora.
Dobrodo{li u stvarni svijet
Izlo`ba ilustracija bh. umjetnika
Damira Nik{i}a pod nazivom Welcome
To The Real World bit }e otvorena u
ponedjeljak, 27. augusta u sarajevskoj
Galeriji savremene umjetnosti Java.
Radi se o seriji akvarela koji su nastali
1989. godine.
Radovi su nastali u vrijeme koje je
bilo veoma sli~no vremenu koje mladi
studenti `ive danas. Na taj na~in,
posredno, sa izvjesnom dozom humora
i eskapizma, gledao sam da poredam
stvari u svojoj glavi, da izmislim svoju
veliku pripovijest, svoju refleksiju
svijeta u kojem sam se na{ao nakon
zavr{ene srednje {kole i prilikom upisa
na univerzitet. Ovom kratkom izlo`-
benom intervencijom `elim po`eljeti
dobrodo{licu svim studentima koji
ovog septembra pristi`u u Sarajevo,
ka`e Damir Nik{i}.
Nauka, filozofija i umjetnost trebaju
biti dio svakodnevnice jednog grada, a
studenti moraju okupirati, osvojiti i
dobiti ovaj grad, te zahtijevati od njega
univerzitetski, studiozni i nau~no-
istra`iva~ki karakter, nagla{ava Nik{i}.
Upravo to je bio razlog, kako ka`e, da
ovih dana ponovo posjeti svoj davni
opus, retu{ira ga i predstavi publici.

A ako volite muzi~ke dokumentarce -

pravac u sarajevsko Art kino Kriterion, gdje je
od 23. do 29. avgusta na repertoaru film BORIS BALTA, direktor Tuzla Film Festivala
Jonathana Demmea Stop Making Sense
(1983), posve}en bendu Talking Heads.
Dovoljno je re}i da je ameri~ki Time magazin BORIS BALTA
elimo otvoriti
svojevremeno pozicionirao ovaj film na vrh
prostor mladim
liste najboljih koncertnih filmova ikada. filmskim autorima,
glumcima,
Six Pack, Gu`va u 16-ercu, Dozer i [ank producentima...
headlineri su Sarajevo Punk Festa, koji
po~inje 6. oktobra. Osim pomenutih, nastupit
}e bendovi Totalna rasprodaja, ^ovjek bez
sluha, Nema teorije i drugi, a Festival }e trajati
~etiri dana i odr`at }e se na tri lokacije: u
Kriterionu, Underground Clubu, te AG Clubu.
Cijene ulaznica jo{ uvijek nisu poznate.

Travni~ki TNT FEST, peti po redu,

odr`ava se tradicionalno od 31. avgusta do
2. septembra na rukometnom igrali{tu iza
prostorija Radija TNT. Organizatori najavljuju
da }e ove godine biti postavljena dva
muzi~ka stagea i besplatan kamp za sve
posjetitelje, a me|u u~esnicima su najavljeni
Dubioza Kolektiv, Leni Kravac iz Slovenije,
Punkreas iz Crne Gore, Baobab iz Srbije, In
The Room iz Sarajeva...

76 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

Cetri oka:Cetri oka.qxd 22.8.2012 21:03 Page 77

AMILA RAMOVI, izvrna direktorica Sarajevo Chamber Music Festivala

Tu smo mi, tu je Ilid`a - pa ko {ta voli...

 U petak, 24. avgusta, po~inje Sarajevo Chamber Music
Festival 2012, a ve} na samom po~etku najavili ste pravu
poslasticu za ljubitelje umjetni~ke muzike: nastup ~uvenog
Manhattan String Quarteta iz New Yorka...
Festival je ove godine posve}en najzna~ajnijim djelima
svjetske muzi~ke literature koja su napisana u mediju kamerne
muzike, sa fokusom na stvarala{tvo Antonna Dvorka i Franza
Schuberta. Pored Manhattan String Quarteta, nastupit }e
Benjamin Bloomfield, Yeonju Jeong, Sangmi Lim, Dino Muli},
Boris Rener... Posebno izdvajamo koncert Davida Finckela i Wu
Hana - Finckel je dugogodi{nji ~lan ~uvenog Emerson String
Quarteta iz kojeg je izrastao u jednog od najve}ih svjetskih
~elista i njegov nastup u Sarajevu predstavlja atrakciju u
globalnim okvirima. Moram da naglasim da Festival prvenstveno
nudi edukativni program za istinske ljubitelje umjetni~ke muzike
- dakle, bez megalomanskih promocija i povla{tene publike,
antipopulisti~ki i usmjereno prema onima koji vole ovu vrstu
muzike i `ele saznati ne{to vi{e o tome. Va`an segment su i
radionice koje }e se odr`avati na Muzi~koj akademiji, a u okviru
kojih }e studenti sa evropskih akademija imati priliku u~iti od o~ekuje i od umjetni~ke muzike. Mi poku{avamo o`ivjeti svijest
vrhunskih muzi~ara, sa kojima }e zajedno i nastupiti na da je umjetni~ka muzika tu da oplemeni duh i otvori prostor za
zavr{nom koncertu 31. avgusta, u Domu Armije. intelektualnu i duhovnu spoznaju. Svi gosti Festivala pristali su
da do|u i nastupaju besplatno, tako da }e i ulaz na koncerte biti
 Ima li Sarajevo publiku za kamernu muziku, posebno kada besplatan. Nadamo se da }e i to privu}i publiku i da }emo
govorimo o mla|im generacijama? napuniti Dom Armije - a s obzirom da se u isto vrijeme odr`ava
To je klju~no pitanje. Kod nas se privla~nom uglavnom i festival narodne muzike Ilid`a 2012, bi}e zanimljivo vidjeti koji
smatra muzika koja zabavlja i opu{ta, pa se takav efekat nerijetko su to omjeri kad je u pitanju broj gledalaca!

Filmovima protiv dru{tvene apatije

I Tuzlaci su kona~no dobili svoju filmsku smotru: prvi Tuzla
Film Festival otvoren je 22. avgusta projekcijom dokumentarnog
filma Cinema komunisto, u re`iji Mile Turajli}. Festival traje do
26. avgusta, a u konkurenciji za nagrade je ~ak 130 ostvarenja
autora sa ju`noslavenskih prostora.
Pored filmova koji }e biti prikazani u ~etiri kategorije,
Festival }e obilovati i drugim aktivnostima kao {to su okrugli
stolovi, diskusije, debate, razgovori sa gostima... Mnogi pitaju
odakle potreba za Tuzla Film Festivalom - odgovor je da je TFF
nastao kao neophodnost kako za lokalnu zajednicu, tako i za
regiju, zbog problema otu|enosti i apatije koja je sve sna`nija u
na{em dru{tvu, ka`e Boris Balta, direktor Tuzla Film Festivala.
U programu dugometra`nog filma prvog festivalskog izdanja BEOGRADSKI
BEOGRADSKI HIT
HIT
bit }e, izme|u ostalih, prikazani filmovi Lokalni vampir Branka Tuzlanska
Tuzlanska publika
publika vidje}e
vidje}e ii film
film Smrt
Smrt
Baleti}a, Koko i duhovi Daniela Ku{ana, This is Not an ~ovjeka
~ovjeka na
na Balkanu
Balkanu Miroslava
Miroslava Mom~ilovi}a
Mom~ilovi}a
American Movie makedonskog reditelja Sashe Pavlovskog, ]a}a
Dalibora Matani}a, Smrt ~ovjeka na Balkanu Miroslava prikaziva}e se dugometra`ni, animirani i kratki igrani u
Mom~ilovi}a i Klip Maje Milo{. Narodnom pozori{tu, a dokumentarni filmovi u kinu Kaleido-
Jedan od najva`nijih ciljeva Festivala je omogu}iti mladim skop koje }e imati i program Tribute to Mirjana Zoranovi},
autorima da razviju svoje kreativne i umjetni~ke potencijale. dodaje Balta.
Prikaziva}emo i studentske radove, jer `elimo vidjeti {ta nas Festivalski `iri dodijelit }e nagrade Vila za najbolji
o~ekuje od budu}ih generacija re`isera, glumaca i producenata. dugometra`ni (5.000 KM), dokumentarni (2.000 KM), te kratki
Projekcije filmova odr`avaju se na tri lokacije: u BKC-u Tuzla igrani i animirani film (po 1.000 KM).

23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 77

CRNA:CRNA.qxd 22.8.2012 19:28 Page 78

PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}

Kultni heroj
U zoru 20. vijeka Nikola Tesla je `elio da spasi
svijet od njegove zavisnosti od goriva. Sada,
jedan autor stripova sa interneta `eli da
sa~uva posljednju preostalu Teslinu laboratoriju kao
po~ast nau~niku, pi{e u op{irnoj reporta`i CNN.
Laboratorija se nalazi na mjestu gdje je Tesla `elio
razviti be`i~nu komunikaciju i ~istu, besplatnu
energiju za sve. Svoju laboratoriju preselio je u
Wardenclyffe toranj u Njujorku 1902. godine. Zgradu
je izgubio nekoliko godina kasnije zbog dugova, a
visoki toranj koji je trebalo da bude jedan od glavnih
transmitera njegovog sna o be`i~noj energiji je
1917. uni{ten. Kasnije se ispostavilo da je
lokacija, koju je jedno vrijeme koristila kompanija
za proizvodnju filmova za fotoaparate, prepuna
toksi~nog otpada. Mjesto je sada o~i{}eno i
bezbjedno za javnost.
Tesla je umro kao siromah 1943. godine.
CNN navodi da su zgrada i okolno zemlji{te
sada na prodaju. Matthew Inman, tvorac veb
stripa Oatmel, udru`io je snage sa neprofitnom
grupom Teslin nau~ni centar u Wardenclyffeu
kako bi o~uvali zgradu kao nau~ni centar i muzej
posve}en ocu elektri~nog doba. Tesla je
neobi~an heroj i u SAD-u ima jako malo
spomenika posve}enih njemu. Smatram da je to ne{to
{to bi morali da ispravimo, rekao je Inman. On je prikupljao
novac za Ameri~ko udru`enje za borbu protiv raka i
Nacionalnu fondaciju za o~uvanje prirode - novi projekat
nazvao je Izgradimo prokleti Teslin muzej i za pet dana, uz
pomo} sajta IndieGoGo, prikupio je vi{e od 790.000 dolara. napori da razvije zelenu energiju, razlog su zbog kojeg je
Cilj projekta je da se prikupi dovoljno novca kako bi se kupilo ovo mjesto toliko zna~ajno.
zemlji{te i sredila zgrada. Neophodna suma je 1,6 miliona Tesla je na Zemlju gledao kao na generator
dolara. Inman se nada da }e prikupiti 850.000 dolara, dok }e elektriciteta. Vjerovao je da svaka planeta odzvanja. Ako
dr`ava Njujork donirati istu sumu. Inman je rekao da je {okiran biste uspjeli da razumijete to odzvanjanje, mogli biste da
kojom brzinom su ljudi poklonili toliko novca za o~uvanje iskoristite energiju sa Zemlje i prenesete je na bilo koje
Tesline laboratorije. O~ekivao sam da }emo prikupiti oko drugo mjesto na zemlji, objasnila je ona. Tesla je ubijedio
20.000 do 30.000 dolara i narednih {est nedjelja se patiti. bankara i filantropa J. P. Morgana u korist ove be`i~ne
Nisam o~ekivao da }e svakog sata biti upla}eno u komunikacije i u bankarskom sektoru i tako dobio finansijsku
prosjeku 27.000 dolara. To je potpuno ludo, rekao je on. podr{ku za svoj projekat. Ali kada je Marconi 1901. poslao
Inman je iskoristio potencijal dru{tvenih mre`a i pokrenuo svoj radio signal preko Atlantika, Morgan je zavrnuo slavinu.
kampanju ra~unaju}i na podr{ku 700.000 fanova na Zemlji{te je prodato 1915. kako bi se platio dug Georgeu
Facebooku, 300.000 sljedbenika na Twiteru i milion Boltu iz hotela Waldorf-Astoria, prije nego {to je Tesla
sljedbenika na Google plusu. Tako|e je pozvao kompaniju realizovao svoj san o besplatnoj struji. Vlada SAD je 1917.
General Electric koju je osnovao Teslin rival Thomas Edison uni{tila toranj strahuju}i da bi njema~ki {pijuni mogli da ga
da doprinese, a dobio je i skromnu sumu od Elona Muska, iskoriste za slanje poruka u Prvom svjetskom ratu. Zemlji{te je
koosniva~a Tesla motorsa. Tesla je na internetu u proteklih potom i{lo iz ruke u ruku i trenutno je u vlasni{tvu Agfa-Jever
godinu-dvije postao neka vrsta kultnog heroja za {trebere. tehnolo{ke kompanije iz Belgije. Kompanija je 2009. stavila
Mislim da mnogi daju novac ne da bi ispali plemeniti ve} zemlji{te na prodaju i dobila ponudu od potencijalnog kupca
jer zaista `ele da ga podr`e, rekao je Inman. Wardenclyffe koji `eli da razvije taj kraj. Alcornova je objasnila da }e novac
je posljednja zvani~na laboratorija gdje je Tesla radio. Jane koji se prikupi u IndieGoGo kampanji poslu`iti za kupovinu
Alcorn, predsjednica Teslinog nau~nog centra, ka`e da se zemlji{ta i zgrade, ali ne i za ~i{}enje i pretvaranje zgrade u
kasnije preselio u Njujork, ali da je Wardenclyffe bio njegova muzej. Ukoliko grupa uspije prikupiti novac, ona o~ekuje da }e
posljednja eksperimentalna lokacija. Ta ~injenica, kao i njegovi muzej biti otvoren tek za nekoliko godina. 

78 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

PATINA:PATINA.qxd 22.8.2012 22:46 Page 79
To lice i taj glas
Njihova imena izgovaraju se otprilike
istom brzinom kao i sastav fudbalske repre-
zentacije Jugoslavije iz 1952. do pozicije
centarhalfa. Imena pet legendarnih spikerica
Televizije Zagreb: Helga Vlahovi}, @eljka
Fattorini, Ksenija Urli~i}, Jasmina Niki} i
Vesna Spin~i}-Prelog. Kakav tim! A, Gor-
dana Bonetti svima im je bila uzor.
Dvije od njih {est vi{e nisu me|u nama.
Helga je na drugi svijet otputovala krajem
februara ove godine, a Gordana prije
~etrdeset ljeta. Uredni{tvo emisije TV
kalendar, koja je na tada{njoj Televiziji Za-
greb pokrenuta 1976., svake godine se
STRIP ARTIST
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

SPLIT, 1967. GODINE
Legendarna Gordana Bonetti bila je, izme|u ostalog,
voditeljica Splitskog festivala, gdje je i nastala ova fotografija
prisjeti jednog od najpopularnijih lica i jed-
nog od najpoznatijih glasova u istoriji ove
ku}e. Lica i glasa Gordane Bonetti. Ba{
svake godine, bilo na dan njenog ro|enja:
30. septembar 1931., bilo na dan njene
smrti: 16. august 1972. godine.
Ro|ena je u Beogradu, gdje je zavr{ila
osnovnu {kolu, dok je gimnaziju poha|ala i
u tom gradu, ali i u Rijeci. Pa je karijeru kao
spikerica i po~ela na Radio Rijeci. Pet
godina kasnije ve} je na Radio Zagrebu, a
od 1963. je na Televiziji Zagreb. Za posao se
pripremala kao student glume: vje`bala je
dikciju, artikulaciju, govor, glas, scenski po-
PATINASTA KUTIJA
kret... Jo{ samo nigdje nije spomenuto da li
je morala igrati gr~ke tragedije. U Barceloni
je 1966. dobila nagradu Ondas, {to je TV
ekvivalent za Oscara.
Lijepo se sjetiti lijepe `ene Gordane. U
memoriji onih koji su imali tu sre}u, ili
nesre}u, da `ive u SFRJ, a pri tom su bili
svjesni svijeta oko sebe, ostalo je da se teta
Gordana javljala kad god biste okrenuli
dva broja: 9 i 5. Sada je ta~no... Pa onda
toliko i toliko sati, minuta i sekundi.
Eh, gdje nestado{e vremena kada se
okretalo, a ne - tipkalo. I kada se na telefon
javljala - Gordana Bonetti! 
79
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 22.8.2012 16:12 Page 80

DAMIR AGOLJ:
da
Bijelu koulju oblaim nkao
by DINO BAJRAMOVIC
elim izgledati moder

1. Kad }ete objaviti album

samoljepljivih sli~ica?
Lo{a ideja, grozna. Djeca igraju
tapke sa slikicama iz novina.

2. Da li ste kao m
ali sanjali da }ete
astronaut? biti
Naravno! Radio m
atur
astronomije u Rusij ski iz
i,
U me|uvremenu se znao sve folove.
sv
ne bih znao upalit e pobrkalo, sad
i svemirski brod.

rajevu?
3. Kako se osje}ate u Sa
Subjektivno.

4. [ta morate imate u fri`ideru?

Nije mi mrsko kad se uka`e komad
livanjskog sira na donjoj polici.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Jel to neko reklamira odmor tamo?
Plati{ jedan, dobije{ dva pansiona.

6. [ta mislite o sexu za nijednu no}?

Jel na pustom ostrvu?

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

In`injer. Mlad i talentovan. 13. [ta uradite kad vam preko
puta pre|e crna Me~ka?
8. [ta ste bili u pro{lom Pogledam u registraciju.
`ivotu?
In`injer. Mlad i talentov
an.
14. Da imate 15 minuta vlasti,
18. [ta obla~ite kada `elite
9. Da je danas smak svijeta, {ta {ta ne biste u~inili?
izgledati moderno?
biste sutra u~inili? Ne bih gledo na sat.
Bijelu ko{ulju.
Pregledao koje su slike
objavljene u novinama i na netu. 15. Opi{ite Selmu Bajrami 19. Tange ili badi}?
u tri rije~i? Badi} je ono iz dva
10. Jeste li meteoropata? Pjeva~ica narodne muzike. dijela? E, onda to.
Samo da mi sekretarica donese neki Ta~ka. Pokazuje manje da bi
ljigav magazin, da provjerim {ta to zna~i. dao vi{e.
16. S kim biste voljeli otplesati tango?
11. Koliko ima istine u izreci: Kad bih bio siguran da ih ne}u izgazati 20. A, begova ili
Ne dade se usranom do potoka? po cipelama, kao {to to obi~no biva, {kembe ~orba?
Zavisi gleda{ li iz perspektive krenuo bih od najdra`ih. Al ni{ta od Sad begova. ^e{}e pa~e.
usranog ili potoka. toga u ovome `ivotu.

21. Poruka ~itaocima

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? 17. Osoba koja vas `ivcira? na{eg magazina?
Najgore je, a vrlo ~esto, kad si ovo drugo a muntaju te da Realno, sam sebe. Ponekad. Mada, itajte, ne gledajte
si ovo prvo. Evo pi{e u ovim novinama iz desetog pitanja. ima tu raznih kandidata. samo slike.

80 SLOBODNA BOSNA I 23.8.2012.

Reagiranja:Reagiranja.qxd 22.8.2012 16:10
Milo{ ^ubrilovi} - Uredni{tvu
U vrijeme saobraajne
nezgode o kojoj piete
uopte nisam bio u
Republici Srpskoj
(Misterija jedne saobra}ajne
nesre}e, SB, br. 822)
U Slobodnoj Bosni, broj 822, od 09. 08.
2012. godine, u tekstu pod naslovom
Misterija jedne saobra}ajne nesre}e, koji
vrvi od neistina i spekulacija, autorica
Suzana Mijatovi} je, kr{e}i sve profesio-
nalne i eti~ke norme, iskoristila tragediju
jedne porodice da, kako i sama ka`e, na
temelju glasina i spekulacija, u cijelu pri~u
na najgrublji na~in uvu~e i moje ime. Bez
trunke srama, ona iznosi spekulaciju kako
sam, po nekoj vjerovatno samo njoj znanoj
verziji, ja bio u Audiju A4 koji je udario u
automobil Darka \urovi}a, koji je tragi~no
stradao prije godinu dana u saobra}ajnoj
nesre}i.
Otkud vam tolika hrabrost i skrupule
gospo|o Mijatovi} da u takve spekulacije
ubacite moje ime!? Znam za animozitet
va{eg lista prema meni. Znam i da nerijetko
objavljujete neistine o meni koje ne
zaslu`uju demanti, ali da }ete i}i toliko nisko
da me spekulacijama, la`ima i konstrukcija-
ma, vas, odnosno va{ih suflera poku{avate
prikazati kao mogu}eg ubicu mladog Nikole
\urovi}a, ne{to je preko ~ega se ovog puta,
bez suda, ne mo`e pre}i.
To {to me usput, u svom tekstu Suzana
Mijatovi} naziva ministrom policije iz sjene,
glavnim policijskim kadrovikom, vlasnikom
velelepnih ku}a i stanova i jo{ s ponekom
neistinom i glupo{}u, samo je dokaz da se
pomenuti tekst nije pisao da bi se tragalo je
li potvr|ena optu`nica Okru`nog suda u
Banja Luci o po~initelju udesa u kojem je
nesretno stradao Nikola \urovi}, ta~na. Prije
bih rekao da je tekst pisan za ra~un polusvi-
jeta iz obavje{tajnog podzemlja, ~ije je pro-
pagandno sredstvo nakon ovakvih tekstova
o~igledno postala va{a novina.
Jer ako pledirate biti koliko toliko ozbilj-
na novina, onda se neprovjerenim glasina-
ma i spekulacijama ne daje toliki prostor.
Institucije na{eg pravnog sustava, mjesta
su gdje se dolazi do istine, pravde i sankci-
ja, i njima treba da prepustimo i ovaj slu~aj,
a ne va{im smi{ljenim i zlonamjernim insi-
nuacijama, koje u ovom slu~aju imaju za cilj
da i mene diskredituju.
A vama da je stalo do mrve istine, mogli
ste je prona}i uvidom u moje putne isprave,
koje sam vam mogao dati na uvid, da ste
ispo{tovali osnovno pravilo va{e profesije i
kontaktirali me. Tako bi saznali da u vrijeme
23.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 81
saobra}ajne nezgode o kojoj pi{ete uop{te
nisam bio u Republici Srpskoj.
Istinu, {ta je opredijelilo Suzanu
Mijatovi} da pristupi tom ne~asnom poslu,
ovaj put, mora}u potra`iti na sudu.
Milo{ ^ubrilovi}
Ivica Taraba - Uredni{tvu
Minoeksploziv jo
uvijek radi i posjeduje
akreditaciju BHMAC-a
za vrenje deminerskih
poslova
(Paljanski deminerski klan,
SB, br. 821)
Po{tovana gospodo,
U Va{em izdanju nezavisne informa-
tivne revije Slobodna Bosnau broju 821 od
02.08.2012. u tekstu pod naslovom Paljan-
ski deminerski klan u tekstu ste spomenuli
i na{u deminersku organizaciju MINOEKS-
PLOZIV iz Viteza da je uni{tena i likvidirana
iz deminiranja.
Na{a deminerska organizacija jo{ uvijek
radi i funkcionira i posjeduje akreditaciju od
BHMAC-a za vr{enje deminerskih poslova.
Na{e spominjanje u navedenom tekstu
o uni{tenju i likvidaciji je navedeno bez
na{eg znanja i u~e{}a u bilo kakvim raz-
govorima po pitanju deminiranja, tako da ne
znamo od koga dobivate takvu informaciju i
istu iznosite u ovom tekstu.
REAGIRANJA
U posljednje tri godine nismo u~estvo-
vali na tenderima iz razloga {to nemamo
PREGE I ma{inu za deminiranje, ve}
imamo mogu}nost samo manuelnog demi-
niranja, te iz tog razloga nismo u mogu}-
nosti odgovoriti zahtjevima i cijenama ten-
dera u odnosu na druge deminerske kom-
panije koje posjeduju sve tri metode demini-
ranja (PREGE, ma{inu i manuelno demini-
ranje). Iz tih razloga ne mo`emo se nositi sa
drugim deminerskim organizacijama koje
mogu ponuditi ni`e cijene pri u~e{}u na ten-
derima, jer posjeduju vi{e metoda i pojeftinj-
uju cijenu deminiranja.
Mi u~estvujemo na manjim tenderima
gdje se zahtjeva manuelno deminiranje
terena i ovim `elimo re}i da jo{ uvijek kao
deminerska organizacija MINOEKSPLOZIV
iz Viteza postojimo i radimo kada pro|emo
sa svojom ponudom na nekom od tendera.
@elimo da u Va{em narednom broju
revije Slobodna Bosna demantirate da je
na{a deminerska organizacija MINOEKS-
PLOZIV iz Viteza uni{tena i likvidirana, ona
jo{ uvijek postoji, prati tendere i prijavljivat
}e se tamo gdje bude u mogu}nosti svojim
kapacitetima zadovoljiti uslove tendera.
Ivica Taraba
MINOEKSPLOZIV - Vitez
81
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 22.8.2012 21:29 Page 9
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i

prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Omot-4:CRNA.qxd 22.8.2012 12:52 Page 78