Grka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima, a korijen joj je

u vjerovanju starih Grka. Grki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao
ljudi, razlikovali su se po tome to su bili besmrtni, vie-manje neranjivi te sposobni
postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a ivjeli su na Olimpu. Ova izvjea su
prvobitno irena usmenom pjesnikom tradicijom; danas grki mitovi su poznati prije
svega iz starogrke knjievnosti.
Izvori su bili iz navedenih epova pjesnika Homera:

Homer: Ilijada i Odiseja

Teogoniju ili postanak bogova opisivali su mnogi izvori, a najpoznatije je

Heziodovo djelo Teogonija.

Primordijali
Kaos je poetno nitavilo i praznina koja je ispunjavala svemir prije postanka bogova.
Iz njega su nastali prvi bogovi:

Ereb - vjena tama, nastaje iz Kaosa.

Nikta tamna no
Eter - vjeno Hemera - svijetli dan; ki Ereba i Nikte.
Geja Zemlja, nastala iz Kaosa. Geja je po nekim tumaenjima Majka (boica).
Zemlje - kasniji oblik praindoeuropske Velike Majke koja potjee iz
razdoblja neolitika.
Tartar istodobno i boanstvo i mjesto u podzemlju (jo dublje od Hada). U
drevnim orfikim misterijama Tartar je takoer i neograniena prvopostojea
"stvar" iz koje nastaju svjetlost i svemir.
Uran - zvjezdano nebo, roen od Geje bez zaea.
Pont - more.
Prema orfikim misterijama iz Kaosa prvo proizlazi Nikta.
Titani
Titani su loza Urana i Geje. Titani prvoroeni, prva boanstva nastala parenjem,
bogovi s Olimpa nastaju parenjem Titana. Prvi narataj:

Feba - Kejova supruga, boica Mjeseca.

Hiperion - bog svjetla i sunca, stvara sa suprugom Tejom boga Sunca Helija,
boginju Mjeseca Selenu, boginju zore Eju.
Kej - nakon poraza protiv olimpskih bogova baen je u Giros.
Krej - Euribijin suprug.
Kron - Zeusov otac, Rejin suprug, postaje vladar svijeta nakon oca Urana.
Mnemozina - majka devet Muza.
Japet - suprug nimfe Klimene, nakon poraza protiv olimpskih bogova baen je
u Tartar.
Okean - gospodar mora, najjai Titan, stvorio je sa svojom sestrom i
suprugom Tetijom, bogove rijeka, mora i nimfe. Itd.
Unutar grke mitologije vidljiva su dva naina za dolazak u ivot:

1. dijeljenje (Geja, Nikta)

2. parenje (Hiperion, Zeus)

Prvotna boanstva nastaju dijeljenjem od Kaosa, no poslije Geje gotovo sva

boanstva koja su nastala dijeljenjem imaju negativan predznak (smrt, prijevara,
itd...) i u veini sluajeva potjeu od Nikte (tamne noi).
Nakon Kaosa pojavljuje se Geja, vjena osnova bogova s Olimpa. Dijeljenjem ona
stvara Urana (zvjezdano nebo), svog sina i mua, njoj jednakog da je prekriva,
te Ponta (dubine mora i planinske vrhunce).
Parenjem s Uranom nastaju Okean (svjetski ocean) i Krije, te navedeni prvi
narataj Titana, a s njima i posljednji, najmoniji i najstraniji Titan, Kron.
Njezini kasniji potomci s Uranom divovski su jednooki Kiklopi, graditelji zidova.

Olimpski bogovi
Zeus je s bogovima ivio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i heroja. Iz veza
bogova sa smrtnicima roeni su polubogovi i heroji. Grki bogovi imali su sve ljudske
mane i vrline: oni vole, mrze, grijee u izvanbranim vezama, opijaju se medovinom.
Na njih kao i na ljude djeluju Mojre (Srde).

Zeus - otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje, bog groma, munje i
oluje.
Afrodita - boica je ljubavi, ljepote, poude i spolnosti.
Apolon, Feb - bog je medicine, prorotva, streliarstva, glazbe, sunca i
kolonizacije te muke ljepote.
Ares - bog rata i bojne vreve; simbol hrabrosti, silovitosti i junake snage.
Artemida - boica je Mjeseca, zvijeri i lova, zatitnica djevojaka, boica svadbe i
poroda.
Atena - boica je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata,
tkanja, metalurgije i obrta.
Dioniz - bog plodnosti zemlje, bog vegetacije, vina, ena.
Had - bog podzemnog svijeta.
Heba - boica mladosti; vronoa bogovima na Olimpu.
Helije - bog Sunca.
Hera - vrhovna je starogrka boica, Zeusova ena i sestra; boica braka.
Hermes - glasnik bogova, zatitnik putnika i lopova, pastira,
pjesnika, atletiara i trgovaca.
Posejdon - bog mora, vode, vladar potresa.
Ostala boanstva
Kron - otac olimpskih bogova, bog etve.
Adonis - bog ita, smrti i ponovnog roenja.
Asklepije - bog lijenitva.
Eol - bog vjetra.
Eros - bog ljubavi.
Erinije - boginje osvete i prokletstva.
Heraklo - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog i junak.
Morfej - bog sna.

Muze - Zeusove i Mnemozinine keri, pokroviteljice znanosti i umjetnosti:

Euterpa - zatitnica glazbe i lirske poezije
Erato - zatitnica ljubavnog i himnikog pjesnitva
Kaliopa - zatitnica epske poezije i govornitva
Klio - zatitnica povijesti i junakog pjesnitva
Melpomena - zatitnica tragedije, itd.

Nimfe - snage prirode utjelovljene u poluboanskim mladim enama.

Pan - bog uma, njiva, zatitnik stada i pastira.
Tanatos - bog smrti.
Zefir - bog zapadnog vjetra.

Mitoloka stvorenja
Harpija
Hiron
Kentaur
Kerber
Lernejska Hidra
Minotaur
Nemejski lav
Pegaz
Satiri
Junaci
Ahilej
Eneja
Hektor
Heraklo
Jazon
Odisej
Perzej
Tezej