Mate Milas, O Veeslava Holjevca, Zagreb

Napomena: zvjezdica (*) uz reenicu ili rije koja se navodi u pravilima oznaava da ta reenica ili rije nije ispravna u standardnome jeziku.
Pisanje estice ne uz glagole Pisanje infinitiva
OSNOVNO PRAVILO: (Podsjetnik: infinitiv je osnovni, neodreeni glagolski oblik. On
uvijek zavrava na -ti, -i, npr. pisati, raditi, doi, rei Glagoli su u
Nijena estica ne pie se odvojeno od glagola: rjenicima zapisani u infinitivu.)
OSNOVNO PRAVILO:
ne znam, ne zna, ne dam, ne vidim, ne mislei, ne bih, ne bi
U infinitivu se zavrno slovo i uvijek pie.
IZNIMKE: IZNIMKA:
S nenaglaenim oblikom glagola htjeti (u, e, e, emo, ete, e) moe se
pisati zajedno, ali moe i odvojeno od njega:
Ne pie se samo onda kada se u reenici odmah
neu / ne u, nee / ne e, nee / ne e iza infinitiva s nastavkom -ti nalazi
Pie se sastavljeno: kratki/nenaglaeni oblik glagola htjeti (u, e,
- s glagolom imati i nedostajati:
nemam, nema, nedostajem, nedostaje
e, emo, ete, e).
- s prezentom glagola biti (tu ima oblik ni-):
nisam, nisi Radit u. Pisat u. Igrat emo se. Past e.
- te u oblicima: Sutra u raditi, pisati, igrati se.
nemoj, nemojmo, nemojte. Rei u ti. Ispei emo kolae. Doi u. Tebi u rei istinu.
Mi emo ispei kolae.
Nijena estica pie se zajedno s imenicama, pridjevima, zamjenicama i Volim plesati, pjevati, ii u kazalite.
prilozima:
neznanac, nemir, neduan, neist, netko, neto, nekako, nekoliko
Vjeba: ispravi pogreke!
Nemamo dovoljno novca pa neznamo hoemo li i gledat utakmicu. Nemogu igrat za vas, igrati u za Imotski. On uope nezna plesat.
Pisanje prijedloga s/sa Kada se ne pie ni s ni sa?
OSNOVNO PRAVILO: Pie se s, a ne sa. OSNOVNO PRAVILO:
IZNIMKE: Kada rijeju u instrumentalu (pitanje: IME?)
Piemo sa jedino u sljedeim sluajevima kazujemo sredstvo kojim subjekt neto ini, ne
[najvanije je upamtiti pravilo pod a)]: pie se prijedlog s/sa.

a) ispred rijei koje poinju sa s, , z, Domau zadau piemo olovkom. Vozim se autom. Pogodio
me je spuvom. Spuva kojom (ne: s kojom) me je pogodio
(sa sestrom, sa zubarom, sa enom, sa eirom) bila je mokra. Javit u ti se mobitelom.
b) ispred rijei koje poinju dvama suglasnicima od kojih je drugi Katkad to sredstvo nije tako opipljivo, ali je ipak sredstvo:
s, , z (sa psom, sa penicom, sa Ksenijom) Nanijeli ste nam uvredu takvim ponaanjem. (ne: s takvim ponaanjem) To
c) ispred instrumentala mnom (sa mnom) emo rijeiti dogovorom. Potjerao sam ih jednim pogledom.
d) ispred stanke u reenici:
Upoznao sam se sa, neete vjerovati, najbrim ovjekom na svijetu. IZNIMKE:
e) kad se iza tog prijedloga nalazi slovo ili slova koja ne ine Ipak, kad kazujemo sredstvo rijeima koje se ne dekliniraju, npr. prilozima i
rije: veinom glavnih brojeva, moramo uporabiti prijedlog s/sa.
Rijei sa i zadaju nam mnogo problema, a nita manje rijei On mu je pomogao savjetima.
sa ije, je. Svi kojima ime poinje sa b neka izau! ALI: On mu je pomogao s nekoliko savjeta.
To emo rijeiti dvama (trima, etirima) ugovorima.
Naravno, u svim drugim sluajevima piemo s, a ne sa. ALI: To emo rijeiti s pet (est, sedam, osam) ugovora.
Vjeba: ispravi pogreke!
Neelim se druit sa njima. Druim se sa Antom, sa Petrom, sa Sanjom i sa anom. Pogoditi u ga s loptom. Sa bratom u posjetit novi muzej. Svi
su se gaali sa papiriima. Ne emo ii sa vama. Vrjeda nas s takvim ponaanjem. Vidjeti u sliku sa kojom se Karlo tako ponosi.

Pisanje estice li Postoji li u knjievnom jeziku upitni izraz da li?

U hrvatskome standardnom jeziku ne koristi se upitni izraz da li.
estica li pie se odvojeno od drugih Umjesto njega koristi se samo upitna rijeca li.
rijei, npr. Primjeri:
Je li sve u redu?Jesu li svi bili u *Da li elite ii na izlet? elite li ii na izlet?
razredu? Bi li ti iao s nama? *Da li vam je on to rekao? Je li vam on to rekao?
*Da li moete svi doi u osam? Moete li svi doi u osam?
Pie se zajedno jedino unutar rijei Vrlo rijetko, i to obino u sloenim reenicama, izraz da li ne moe se zamijeniti rijecom li pa ga je
kamoli, kadli, negoli. ispravno upotrijebiti, npr.
Pitao se da li da djedu kae istinu. Da li im sve rei ili ne, pitao se Ivan.
(Uz malu izmjenu i to se moe rei s rijecom li: Pitao se treba li djedu kazati istinu. Treba li im sve rei ili ne,
pitao se Ivan.)
Nije ispravno koristiti se upitnim izrazom je li onda kada se moe
uporabiti samo upitna rijeca li.
Npr. *Je li emo morati svi ii? Hoemo li morati svi ii?
*Je li moramo svi doi? Moramo li svi doi?
Vjeba: ispravi pogreke!
Dali ete bit na plesu? Jeli vrjeme za polazak? Da li e Ivo doi sa njima? Hoeli oni prvi krenut? Jeli moramo ii? Dali si dobro?Jesili ga ti
pogodio sa spuvom? Da li ste ponjeli sendvie? Je li elite da vam pomognemo? Da li emo naj prije i u Osijek? Je li ui?
____________________________________________________________________Mate Milas: Neka pravila hrvatskoga standardnog jezika______________ 1
 *HTJEO, *VIDJEO, *DONIJEO
Muki rod glagolskoga pridjeva radnog (njime se koristimo
u perfektu) zavrava glasom o. Ispred toga glasa glasovni
skupovi ije, je prelaze u i. (Ispred glasa l ostaje ije, je.)
JA BIH UIO / *JA BI UIO
U razgovornome jeziku u svim se osobama/licima
kondicionala prvog koristi oblik bi. U knjievnome jeziku
nije tako. Treba pripaziti na prvo lice jednine te prvo i drugo
lice mnoine jer su oni razliiti.

*htjeo > htio, ALI: htjeli, htjela, htjele, htjelo KONDICIONAL I. KONDICIONAL I.
*smjeo > smio ALI: smjeli, smjela, smjele, smjelo RAZGOVORNI JEZIK STANDARDNI JEZIK
*vidjeo > vidio, ALI: vidjeli, vidjela, vidjele, vidjelo Ja bi uio. Ja bih uio.
*donijeo > donio, ALI: donijeli, donijela, donijele, donijelo Ti bi uio. Ti bi uio.
On bi uio. On bi uio.
Iznimke su glagoli jeo i sjeo.
Mi bi uili. Mi bismo uili.
Vi bi uili. Vi biste uili.
Oni bi uili. Oni bi uili.
Vjeba: ispravi pogreke!
Mi bi im htjeli pomoi ako bi nam vi to dopustili. Ja bi htjeo vie vjebat. Ja nebi htjeo ii sa vama. On ne bi smjeo toliko jest. Mi bi rado ili sa vama.

Koliko puta, koji put MJESTO ZANAGLASNICA U REENICI

estica put/puta dolazi uz brojeve, priloge, zamjenice i pridjeve. Zanaglasnice su rijei kojima u knjievnom jeziku ne moe
Ovako to izgleda u standardnom jeziku: poeti reenica: *Ga gledam. *Ste stigli na vrijeme. *Ti ne
Koliko puta? Koji put? vjerujem.*emo doi na vrijeme.
jedanput / jedan put prvi put U knjievnome jeziku nije ih dobro smjestiti ni
dvaput / dva puta drugi put
triput / tri puta trei put odmah iza vee unutarreenine stanke (pauze),
etiri puta etvrti put obiljeene ili neobiljeene znakom.
pet puta peti put
est puta esti put *
7.b razred (bivi 6.b) je pripremio igrokaz za poetak kolske
sedam puta sedmi put godine.
osam puta osmi put
Zanaglasnica je ba nakon stanke. Nju treba smjestiti iza prve
devet puta sljedei put
deset puta idui put rijei nakon stanke:
sedamdeset est puta sedamdeset esti put 7.b razred (bivi 6.b ) pripremio je igrokaz
stoput / sto puta jedini put Pogreno:
mnogo puta ovaj put (G ovog(a) puta) *Petar, koji ima dvanaest godina, je dobar prijatelj mojega
malo puta onaj put (G onog(a) puta) brata.
nekoliko puta taj put (tog(a) puta) Ispravno:
Petar, koji ima dvanaest godina, dobar je prijatelj mojega
Lako moemo provjeriti jesmo li ispravno napisali brata.
esticu put jer se ona padeno ponaa kao imenica Pogreno:
put. Ondje gdje bi se mijenjala imenica, mijenja se i *Papiri, lie i neiji kiobran su letjeli posvuda.
estica (iznimke su dvaput, triput, stoput kad se pie kao jedna Ispravno:
rije). Npr. Papiri, lie i neiji kiobran letjeli su posvuda
Osam putova/puta. Osmi put. Prvi put. Prvog puta. Nekoliko Pogreno:
putova/puta. Mnogo putova/puta. Sljedei put. *Negdje oko deset sati naveer sam se vratio u stan.
Dakle, nije ispravno npr. prvi puta jer se ni imenica tu ne bi Ispravno:
mijenjala. Negdje oko deset sati naveer vratio sam se u stan.
Vjeba: ispravi pogreke!
Ovaj puta si uspio. Profesor hrvatskog jezika, ime Brdavica, je donio ispite. Drugi puta me nazovi, kao to si prvi put. Si dobro?

*Gdje si krenuo? *Kud si krenuo? Kamo si krenuo? *Idem kod prijatelja. ili Idem prijatelju.
U upitnim reenicama (ili kad upitna reenica postane dio neupravnoga U odgovoru na pitanje za cilj nekog kretanja koristi se
govora) ispravno je za cilj nekog kretanja uporabiti prilog kamo, a prijedlog k (koji se esto izostavlja), a ne koristi se prijedlog
ne priloge gdje i kud. kod.
Dakle, ne valja: U standardnom jeziku nisu ispravne reenice:
*Gdje si poao? *Kud si poao? *Gdje e? *Kud e? *Ne znam gdje idemo.
*Idem kod bake. *Hoemo li ii kod Ivana? *Idem kod njega?
nego:
nego:
Kamo si poao? Kamo e? Ne znam kamo idemo.
Idem (k) baki., Hoemo li ii (k) Ivanu., Idem k njemu.
jer se u tim reenicama propituje cilj nekoga kretanja.
jer se u tim reenicama govori o cilju nekog kretanja.
Prilog gdje koristi se u pitanjima za mjesto odvijanja radnje: Gdje
Mjesto na kojem se odvija neka radnja moe se, naravno,
si bio? Gdje se to dogodilo?
izrei i prijedlogom kod + imenica ili zamjenica:
Prilog kuda koristi se u pitanjima za prostor kretanja: Kuda si
Gdje si bio? Kod prijatelja. Kod njega.
doao? Kuda ete proi?
Vjeba: ispravi pogreke!
Neznam gdje emo ii na izlet. Ii emo kod mojeg djeda. Kud ste poli? Idemo kod mene. Gdje ete igrat igrice? Kod Marka.

____________________________________________________________________Mate Milas: Neka pravila hrvatskoga standardnog jezika______________ 2

 *S nikim se ne druim. ili Ni s kim se ne druim. *Mi dva, *oni tri, *mi etiri, *mi dvoje
Kada se neodreene zamjenice koje imaju predmetak ni- ( nitko, Uz brojeve je ispravno uporabiti osobnu zamjenicu u genitivu,
nita, nikakav, niiji) upotrebljavaju s prijedlozima, prijedlozi a ne u nominativu (mi nas, vi vas, oni njih).
se umeu izmeu predmetka i odnosne zamjenice: Na primjer:
ne valja: valja: *Mi dvije smo najbolje prijateljice. Treba: Nas dvije smo najbolje prijateljice.
*od nikoga ni od koga *Mi dvojica smo najbolji prijatelji. Treba: Nas dvojica smo najbolji prijatelji.
*za nita ni za to *Mi dvoje smo najbolji prijatelji. Treba: Nas dvoje smo najbolji prijatelji.
*Vi tri istupite iz reda! Treba: Vas tri istupite iz reda!
*s nikim ni s kim *Vi trojica istupite iz reda! Treba: Vas trojica istupite iz reda!
*Vi troje istupite iz reda! Treba: Vas troje istupite iz reda!
Neu to uiniti ni za koga. Vie se ni s kim ne druim. Ni po emu *One etiri nisu dobro postupile. Treba: Njih etiri nisu dobro postupile.
se to ne vidi. On nema pojma ni o emu. *Oni etvorica nisu dobro postupili. Treba: Njih etvorica nisu dobro postupili.
*Oni etvero nisu dobro postupili. Treba: Njih etvero nije dobro postupilo.

Vjeba: ispravi pogreke!

Mi dvojica nealimo za niim. Zar se vi dva s nikim nedruite? Vi dvoje nemate milosti prema nikome. Po niemu nije bolji od mene.

Posvojni pridjev - genitiv pripadanja Idem doktoru *zbog / radi pregleda

OSNOVNO PRAVILO: Ako se potpuno isto znaenje Prijedlogom zbog izrie se uzrok, neto to se dogodilo prije
(pripadanje komu ili emu) kazuje i genitivom i posvojnim neke druge radnje, a prijedlogom radi izrie se namjera, elja,
pridjevom, treba upotrijebiti posvojni pridjev, npr. neto to se tek treba dogoditi. Bitno je uoiti razliku u
stadion (od) Dinama > Dinamov stadion vremenu pa pravilno rabiti te prijedloge.
red vonje > vozni red
korito rijeke > rijeno korito Otputen je zbog kanjenja na posao. (Kanjenje je, dakle,
staklo prozora > prozorsko staklo uzrok otputanju, dogodilo se prije otputanja.)
dvorite kole > kolsko dvorite Otiao je k doktoru zbog bolova u eludcu. (Bolovi su uzrok
mobitel od prijatelja > prijateljev mobitel
odlaska doktoru.)
torba od Ivana > Ivanova torba
lopta od Marka > Markova lopta
Sastat emo se radi dogovora. (Dogovor slijedi nakon to se
sastanemo.)
mobitel od Ivane > Ivanin mobitel
Otiao je k doktoru radi pregleda. (Pregled slijedi nakon dolaska
Moemo li uvijek provesti to pravilo? Ne, jer katkad i ne postoji posvojni pridjev doktoru.)
od neke imenice (ili je neobian), npr. vrata (od) zgrade, vrata (od) auta, vrata Nije zato dobra reenica:
(od) terase, klju od vikendice, klju od stana, ruka (od) ormara, noga od stola *Otiao je doktoru radi bolova u eludcu. (Ona, naime,
Katkad posvojni pridjev donosi dodatno znaenje kakvoe/kvalitete, dakle genitiv
podrazumijeva da e doktor, kad pacijent doe k njemu, stvoriti te
i pridjev ne znae isto: vrata pakla - paklena vrata, planet majmun -
majmunski planet, radovi poetnik - poetniki radovi bolove.)
Katkad je genitiv precizniji: karta Hrvatske - hrvatska karta, Dan kole - kolski dan
Vjeba: ispravi pogreke!
Sa bratom od Ane idem kod doktora radi bolova u eludcu. Pero, sin Marte i Filipa, kanjen je ukorom radi izostajanja sa nastave. Doite na
roditeljski sastanak zbog dogovora o maturalnom putovanju.

NAVEZAK (NEOBVEZNI SAMOGLASNIK) *Budem doao. Doi u.

Navezak dolazi na kraju nekih rijei i nimalo ne mijenja njihovo
znaenje:
kad/kada, tad/tada, nikad/nikada, sad/sada, dobrog/dobroga,
tvog/tvoga, hrvatskog/ hrvatskoga, dobrom/dobrome/dobromu,
hrvatskom/hrvatskome/hrvatskomu, tvom/tvome/tvomu
Vidimo da katkad biramo izmeu dvaju oblika, katkad izmeu
triju. to je ispravno? Ispravni su i oblici s naveskom i
bez njega. to odabrati? Posluajte malo reenicu, rije iza te
rijei: birajte ono to vam ljepe zvui.
Ipak neobvezna preporuka:
Due oblike, sa samoglasnikom na kraju, dobro je upotrijebiti pred rijeima koje
poinju istim glasom kojim zavrava krai oblik:
Kada dignem ovu au, zapjevajte! poslije velikoga gubitka krvi
na dobrome mjestu Starijemu momku bilo je 18 godina.
Jo jedna neobvezna preporuka!
Ako je u nizu vie rijei koje mogu imati navezak, dobro je od prve rijei
upotrijebiti dui oblik, a od ostalih krai:
rjenik hrvatskoga knjievnog jezika,
neka pravila hrvatskoga standardnog jezika,
Toga dobrog, potenog ovjeka uvijek u se sjeati.
Vjeba: ispravi pogreke!
Budemo se sutra dogovorili. Ako bude posjetio njegovog brata, puno ga pozdravi. Budem te nazvao.
U standardnome se jeziku futur drugi (budem doao, bude doao,
bude doao, budemo doli, budete doli, budu doli) ne upotrebljava za
izricanje budunosti u jednostavnim reenicama. Tada se
koristimo futurom prvim (doi u, doi e).
*Budem doao. > Doi i.
*Bude mi pomogao? *Budem. > Hoe li mi pomoi? Hou.
*Sutra ti budem donio knjigu. > Sutra u ti donijeti knjigu.
Futurom drugim koristimo se samo u sloenim reenicama za
izricanje predradnje (zato se zove i predbudue vrijeme), npr.
Ako bude dugo radio, nazovi me.
Dok god nam budete dosaivali, ne emo vam vratiti loptu.
Uenici koji se budu najvie zalagali dobit e pohvalnice.
Kad budete ili u grad, ponesite kiobran.
U svim gornjim reenicama u futuru drugom je nesvreni
glagol. Preporuka je da se umjesto futura drugog svrenih
glagola rabi prezent:
*Ako bude napisao lektiru do deset sati, donesi mi je. > Ako
napie lektiru do deset sati, donesi mi je.
*Dok god ne budete s nama zaigrali utakmicu, ne emo znati tko je
bolji. > Dok god ne zaigrate s...
*Uenici koji budu donijeli papire dobit e ocjenu. > Uenici koji
donesu papire...
*Kad budete doli u grad, javite mi se. > Kad doete...

____________________________________________________________________Mate Milas: Neka pravila hrvatskoga standardnog jezika______________ 3

 VELIKO I MALO SLOVO *Voda za piti / voda za pie
VLASTITA IMENA S VIE RIJEI
Informaciju: emu slui neto? Za to slui? esto izriemo
Dva su osnovna pravila:
spojem prijedloga za i infinitiva:
*Taj je jastuk dobar za itati, a i za spavati.
1. Svaka rije (osim veznika i prijedloga) pie se velikim *To je dobro za igrati se.
slovom u vlastitim imenima: *To je lako za upamtiti.
- naseljenih mjesta (zaselaka, sela, mjesta, gradova) *Bila je to no za pamtiti.
- drava. *Za oekivati je njihovu pobjedu.
To je za poludjet'!
Slavonski Brod, Brod na Kupi, Velika Gorica, Baka Voda, Dugo Selo, To je za krepat'!
Velika Mlaka, Stubike Toplice (mjesto), Republika Hrvatska, Bosna i *Taj je pretraiva dobar za pretraivati internet.
Hercegovina, Sjedinjene Amerike Drave, Savezna Republika *Ova je voda dobra za piti.
Njemaka, Liko Petrovo Selo, Kraljevina Danska Njegovo je ponaanje za zamisliti se.
*Za platiti imate sto kuna.
2. U svim ostalim vielanim vlastitim imena velikim se *Ovo ovdje je meso za smrznuti.
poetnim slovom pie samo prva rije, a sve ostale
malim. Ako se u jedno vlastito ime ubacuje drugo, Preporuka je da se u standardnome jeziku taj spoj
ono se, naravno, mora pisati kako se i prije pisalo, izbjegava, da se nekako promijeni ako je mogue
npr. Udruga veterana Domovinskog rata. zadrati isti smisao.
esto je to mogue uiniti glagolskom imenicom:
Zagrebaki velesajam, Hrvatski sabor, Zagrebaka banka, Hrvatsko Taj je jastuk dobar za spavanje, a i za itanje.
narodno kazalite, Autobusni kolodvor Zagreb, Djeja kirurgija Djeje To je dobro za igranje.
bolnice, Stubike toplice (toplice), Jadransko more, Ulica lipa Bila je to no za pamenje.
Taj je pretraiva dobar za pretraivanje interneta.
Ova je voda dobra za pie.
NARODI, STANOVNICI Nekad je prijedlog suvian:
Velikim se poetnim slovom piu: To je lako upamtiti.
- imena za pripadnika nekog naroda: Hrvat, Hrvatica, Talijan, Oekivati je njihovu pobjedu.
Talijanka, Slovenac, Slovenka Ili se nekim izmjenama reenice zadrava isti smisao:
- imena za stanovnika neke pokrajine, otoka, poluotoka: Moe se oekivati njihova pobjeda.
Zagorac, Dalmatinac, Lianin, Slavonac, Braanin, Rabljanin, Trebate platiti sto kuna.
Istranin Ovo ovdje je meso koje treba smrznuti.
- imena za stanovnika naseljenih mjesta (sela, etvrti,
gradova): Zmijavanin, Sigeanin, Zagrepanin, Imoanin Katkad se ipak ini da mijenjanje tog spoja zahtijeva prilino
duu, a i loiju reenicu. Tada spoj za + infinitiv i ne treba
Posvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena mijenjati.
Njegovo je ponaanje za zamisliti se.
Ako se tvore nastavcima -ov, -ev, -in; piu se velikim poetnim Njegovo je ponaanje takvo da se treba zamisliti.
slovom: Ta je knjiga za preporuiti.
Ivanov, Martinin, Jakovljev, Tomislavov, Antin, Anin, Ta je knjiga takva da ju se moe preporuiti.
Veernjakov, Plivin, Dalmatinev, Hrvatov
Neki su izrazi postali razgovorne fraze i ne treba ih mijenjati
Ako se tvore nastavcima -ski, -ki, -ki, -ki; piu se malim kada se koriste u pisanome jeziku. One se, uostalom, rabe
poetnim slovom: samo u knjievnosti, npr.
hrvatski krajevi, zagorski brjegovi, zagrebake ulice, eki turisti, To je za poludjet'!
gospiki osnovnokolci To je za krepat'!
Vjeba: ispravi pogreke! Taj gumb je za poslati poruku. Imam puno za uiti. Proli smo kroz hrvatsko zagorje, idemo ka slovenskoj granici. Bio
sam u saudijskoj arabiji i kupao sam se u crvenome moru. Volim svoju zemlju hrvatsku, ponosim se hrvatskim sportaima. Da bi doao na trg
kralja tomislava, mora proi kroz ulicu domovinskog rata, dubrovaku ulicu i ulicu starih kestena. Bili smo sa osjeanima i imoanima.

Vokativ i zarez Usklici i zarez

Vokativ je samostalan pade kojim se kome obraamo ili ga
dozivamo. Ako je jae naglaen, moe sam initi usklinu
reenicu, posebno kad njime dozivamo. Ako je slabije naglaen,
moemo ga uklopiti u reenicu, ali ga tada odjeljujemo zarezima.
Primjeri:
Ivane! Priekaj me! Ivane, priekaj me!
Petre! Zato me ne povede? Petre, zato me ne povede?
Jesi li donio lektiru, Petre?
Ti si, Ivane, dobio peticu. Reci mi, prijatelju, eli li tu igricu?
Rije u vokativu moe uza se imati jo pokoju rije, koje s njom
ine vokativni skup. One se tada zajedno odvajaju od ostalog
dijela reenice:
Oni su nas, moj dragi prijatelju, sve izdali.
Vjeba: ispravi pogreke!
Nemogu vam djeco sve odmah podijeliti. Jao stao si mi na nogu! Petre nemoj se igrat s mobitelom. Donesi mi to Ivo!
Usklici su samostalne rijei te esto sami ine reenicu. Tada iza njih
stavljamo usklinik, npr.
Ej! Hoe li ii s nama? Gle! Oblak ima oblik bicikla.
Ooo! Zaista ste nas iznenadili.
Usklik se moe i uklopiti u reenicu, ali ga tada moramo odvojiti
zarezom. Takvim reenicama obino on daje usklinost, odnosno u
pismu usklinik, npr.
Hej, stani! Ooo, zaista ste nas iznenadili!
Neki usklici (oni onomatopejski koji oponaaju zvukove iz
stvarnosti) mogu se potpuno uklopiti u reenicu, npr.
Kad sam ga onda jednom pljus, pa tres, pao je k'o klada.
Kad sam ga onda jednom pljus! pa tres! pao je k'o klada.
Tu oni zapravo mijenjaju sline onomatopejske glagole/predikate:
pljusnuo, tresnuo.

____________________________________________________________________Mate Milas: Neka pravila hrvatskoga standardnog jezika______________ 4

 DONESEN ILI *DONEEN DOVEZEN ILI *DOVEEN
Od korijeni nesti i nijeti izvedeni su brojni glagoli slina Neki glagoli na sti imaju vie oblika glagolskih pridjeva
znaenja: iznesti / iznijeti, donesti / donijeti, ponesti / ponijeti trpnih:
Vidimo da su u infinitivu dva oblika. U knjievnome je jeziku - glagol gristi i njegove izvedenice:
ispravan samo drugi navedeni oblik: iznijeti, donijeti, izgristi - izgrizen, *izgrien
ponijeti - tresti i njegove izvedenice:
ak su tri oblika glagolskoga pridjeva trpnog: istresti - istresen, *istreen
*izneen / iznesen / iznijet - musti i njegove izvedenice:
*doneen / donesen / donijet pomusti pomuzena, *pomuena
*poneen / ponesen / ponijet - glagoli s korijenom vesti:
U knjievnome jeziku prvi navedeni oblik nije ispravan, dovesti - dovezen, *doveen
ostala dva jesu, ali trei navedeni oblik rijetko se koristi.
Zvjezdicom su oznaeni pogreni oblici. Dakle, kao i u
U glagolskom pridjevu radnom ispravni su oblici od glagola s lijevome stupcu, ispravni su oblici bez kvaice.
korijenom nijeti, a ne od glagola s korijenom nesti, npr.
ne valja: *donesao, *donesla, *donesli Od glagola zagristi nastao je pridjev zagrien i on je ispravan, a
valja: donio, donijela, donijeli koristi se uglavnom u portskom izrazu: zagrieni protivnik.

*BLAGOVAONA ili BLAGOVAONICA *NAJ BOLJI ili NAJBOLJI

U imenicama za prostorije u knjievnome je jeziku ispravan Predmetak naj- u superlativu pridjeva srasta s pridjevom (ili
nastavak onica, a ne ona, npr. prilogom) u jednu rije: najbri, najjai, najbolji...
*spavaona > spavaonica Ako je pridjev poinjao glasom j, piu se oba slova j, npr.
*radiona > radionica najjai, najjuniji

*Nasuprot mesnice ili nasuprot mesnici On je dobar ahist/*ahista

Imenica ili zamjenica koja dolazi iza prijedloga usprkos, unato U hrvatskome standardnom jeziku ispravan je u nominativu
ili nasuprot treba biti u dativu (komu/emu), a ne u genitivu (koga/ega). nastavak ist, a ne nastavak ista:
Ne valja: On je *ekonomista > ekonomist.
*Usprkos njegovog dosaivanja nismo ga posluali. *pijanista > pijanist
nego: *scenarista > scenarist
Usprkos njegovom dosaivanju nismo ga posluali. *materijalista > materijalist
Ne valja: Imenice na ist, dakle, mukoga su roda, a ne enskoga pa treba
*Unato nevremena nismo odustali. pripaziti i na ostale padee jer se ta dva oblika ne dekliniraju isto:
kao: ovjek kao: ena
nego:
N ekonomist *ekonomista
*Unato nevremenu nismo odustali. G ekonomista *ekonomiste
Ne valja: D ekonomistu *ekonomisti
*Nasuprot mesnice nalazi se kola. A ekonomista *ekonomistu
nego: V ekonomist(e/u) *ekonomista(o)
*Nasuprot mesnici nalazi se kola. L o ekonomistu o *ekonomisti
I ekonomistom ekonomistom

POVRATNA I POVRATNO-POSVOJNA ZAMJENICA MIJENJANJE NEKIH BROJEVA

Kad se predmet radnje u reenici, koji je izreen zamjenicom, Glavni brojevi dva, tri, etiri i vei brojevi koji zavravaju
odnosi na vritelja reenine radnje, onda treba upotrijebiti njima danas se sve rjee dekliniraju (mijenjaju po
povratnu zamjenicu (sebe/se) ili povratno posvojnu zamjenicu padeima), no to moemo katkad i uiniti, npr.
(svoj), a ne osobnu ili posvojnu zamjenicu, npr.
*Gledam mene u ogledalu. > Gledam sebe u ogledalu. Ispod dva stola naao sam papirie. - Ispod dvaju stolova
*Nosim moju novu majicu. > Nosim svoju novu majicu. naao sam papirie.
U tri ormara nali smo knjige. - U trima ormarima nali
PISANJE PRIJEDOGA k/ka smo knjige.
Ka se pie samo prije rijei koje poinju glasovima k, g, h, npr. Upoznali su obiaje ta tri naroda. - Upoznali su obiaje tih
k novim pobjedama, k njima ALI: ka gradu, ka hodniku, ka kui triju naroda
Od dvadeset dva uenika bira se jedan. - Od dvadeset
*Uiteljicin ili uiteljiin dvaju uenika bira se jedan.
Posvojni pridjevi od imenica na ica imaju nastavak iin, a ne
icin, npr. Janica Janiin, Jurica Juriin, uenica ueniin Brojevi vei od etiri, osim onih koji zavravaju na jedan,
dva, tri ili etiri postali su nepromjenjivi, npr.
Ispod pet stolova naao sam olovku. U pet ormara nali smo
kredu. Upoznali su obiaje est naroda.
Vjeba: ispravi pogreke!
Na sjednici odranoj u uioni kemije doneena je nova odluka. Ormar je ve odveen. Uspjeo je poneen tim uspjehom. Pero je
odlian gitarista. Nasuprot pozornice mirno je stajao Maricin pas. Dali smo pohvalnicu naj boljem biciklisti. Ti nosi tvoju torbu, a
ja u nosit moju. Unato prosvjeda odrani su razgovori ta tri predsjednika. Ja volim moju domovinu. Krenimo ka najveim
vrhovima. Ti slobodno u tvojoj autopraoni radi kako hoe! Nagrada ide velikom humanisti. Ne vidim moj mobitel.

____________________________________________________________________Mate Milas: Neka pravila hrvatskoga standardnog jezika______________ 5

 Pisanje upravnoga i neupravnoga govora
UPRAVNI GOVOR S DESNE UPRAVNI GOVOR S DESNE NEUPRAVNI GOVOR
STRANE (NAVODNICI) STRANE (CRTICA)
Rekao sam mu: Idem u trgovinu. Rekao sam mu: - Idem u trgovinu. Rekao sam mu da idem u trgovinu.
Molio je: Pustite me na miru! Molio je: - Pustite me na miru! Molio je neka ga puste na miru.
Ivan je pitao: Koliko je sati? Ivan je pitao: - Koliko je sati? Ivan je pitao koliko je sati.
Ako u istom redu nastavljamo pripovijedanje, treba
Vano primijetiti: zavrni i s druge strane upravnoga govora staviti crticu, npr. Vano primijetiti: na kraju neupravnoga
govora pie se toka i kad je u upravnome
navodnici stavljaju se nakon Ivan je pitao: - Koliko je sati? - Onda se nervozno nagnuo
ekajui odgovor govoru bio upitnik ili usklinik!
reeninoga znaka.

UPRAVNI GOVOR S LIJEVE STRANE (NAVODNICI) UPRAVNI GOVOR S LIJEVE STRANE (CRTICA)
Idem u trgovinu, rekao sam mu. - Idem u trgovinu - rekao sam mu.
Pustite me na miru! molio je. - Pustite me na miru! - molio je.
Koliko je sati? pitao je Ivan. - Koliko je sati? - pitao je Ivan.

Vano primijetiti: toka se ne pie na kraju izjavne reenice unutar

upravnoga govora, ali se iza navodnika pie zarez; upitnik ili usklinik piu Vano: u izjavnim reenicama upravnoga govora ne pie se
se unutar upravnoga govora, ali se iza navodnika ne pie zarez. toka (ni zarez).

UPRAVNI GOVOR I S LIJEVE I S DESNE STRANE UPRAVNI GOVOR I S LIJEVE I S DESNE STRANE
PRIPOVJEDAEVIH RIJEI (NAVODNICI) PRIPOVJEDAEVIH RIJEI (CRTICA)
Danas emo, zapoeo je profesor, govoriti o navodnicima. - Danas emo - zapoeo je profesor - govoriti o navodnicima.

VIE REENICA UPRAVNOGA GOVORA VIE REENICA UPRAVNOGA GOVORA

UNUTAR JEDNE REENICE (NAVODNICI) UNUTAR JEDNE REENICE (CRTICA)

Rekao sam mu: Nemoj to raditi, a on mi je odgovorio: Rekao sam mu: - Nemoj to raditi - a on mi je odgovorio:
Dobro, profesore. - Dobro, profesore.

Pri pisanju dijalokih tekstova razgovor ne valja trpati u isti red, npr. Vjeba: ispravi pogreke, upii reenine znakove za upravni
Koliko je sati? pitao je. Osam, odgovorio je Ivan. Zar govor!

ve?! udio se Marin dali e igrat sa nama pitao je marko

Govor druge osobe treba staviti u novi red:
budem, netrebam danas puno uit odgovorio je ivo
Koliko je sati? pitao je.
Osam, odgovorio je Ivan. mama je rekla vratite se prije sedam sati

Zar ve?! udio se Marin morati emo poeo je marko na vrjeme poet utakmicu

RIJEI
NIJE KNJIEVNO: KNJIEVNO: NIJE KNJIEVNO: KNJIEVNO: NIJE KNJIEVNO: KNJIEVNO: NIJE KNJIEVNO: KNJIEVNO:
saekati priekati uputstvo uputa posjeta posjet koristiti to koristiti se ime
dozvoliti dopustiti uesnik sudionik planeta planet popesti (se) popeti (se)
snimak snimka uestvovati sudjelovati odjeljenje odjel liiti (na neto) sliiti (na neto)
takmienje natjecanje spisak popis mada premda, iako, makar sahrana pogreb, pokop
postepeno postupno majca majica vjerovatno vjerojatno sahraniti pokopati
kima kraljenica stomak trbuh, eludac sauee suut minut minuta
izmjestiti premjestiti poenta poanta suprostaviti suprotstaviti sekund sekunda
ininjer inenjer saopiti priopiti zdrastveni zdravstveni ponaosob zasebno
kabel, kablovi, kabel, kabeli, obzirom na s obzirom na srestvo sredstvo saobraaj promet
kablovski kabelski/kabelni
strgati potrgati obzirom da s obzirom na to da sainiti, sainjavati nainiti, initi sijalica arulja
materinji materinski staratelj, starati se skrbnik, skrbiti ustati se ustati oak kut, ugao
super odlino, izvrsno podstrek poticaj sjesti se sjesti snabdjeti opskrbiti
udes nesrea bojati, bojanje bojiti, bojenje plakati se plakati viljuka, viljukar vilica, viliar
dole dolje brojati brojanje brojiti, brojenje toak kota drka drak
poimati, poimam poinjati, poinjem
utisak dojam aktuelan aktualan ovo auto (sr.r) ovaj auto (m.r.)
u vezi toga u vezi s time tampa, tampati tisak, tiskati obim obujam, opseg biciklo, bicikla bicikl
svo (ljeto) sve (ljeto) etvoro, petoro etvero, petero filter, filtera filtar, filtra dobijam, dobija dobivam, dobiva

par (za vie od 2) nekoliko dovdje dovde nauka znanost dobim, dobi dobijem, dobije
obeajem, obeaje obeavam, obeava
greka pogreka skoncentrirati (se) koncentrirati (se) ulo osjetilo
____________________________________________________________________Mate Milas: Neka pravila hrvatskoga standardnog jezika______________ 6
____________________________________________________________________Mate Milas: Neka pravila hrvatskoga standardnog jezika______________ 7