Separat predavanja iz Infrastrukture cestovnog prometa

1. Osnovni pojmovi

Cesta
Cesta je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se
obavlja promet.

Javna cesta
Javna cesta je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može
slobodno kretati i koju je nadležno tijelo proglasilo javnom cestom.

Autocesta
Autocesta je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet
motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas,
zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije
prometne trake širine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena – i po
jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi širine najmanje 2,5 m, bez raskrižja s
poprečnim cestama i željezničkim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u čiji se
promet može uključiti, odnosno isključiti samo određenim i posebno izgrađenim
priključnim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno
priključnim rampama, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od
najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta označena propisanim prometnim
znakom.

Brza cesta
Brza cesta je javna cesta namijenjena za promet isključivo motornih vozila, s
jednom ili dvije razdvojene kolničke trake, koja ima sva raskrižja u dvije ili više
razina s poprečnim cestama i drugim prometnicama (željezničkim ili tramvajskim
prugama), u pravilu nema zaustavnih traka i koja je kao takva označena
propisanim prometnim znakom

2
Cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila
Cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila je javna cesta s najmanje
dvije prometne trake širine od po najmanje 3,25 m, kojom je omogućen siguran
prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h, po kojoj se smiju kretati samo
motorna vozila koja mogu razvijati brzinu veću od 60 km/h i koja je kao takva
označena propisanim prometnim znakom

Državna cesta
Državna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike
Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta

Županijska cesta
Županijska cesta je javna cesta koja povezuje područje jedne ili više županija

Lokalna cesta
Lokalna cesta je javna cesta koja spada u mrežu županijskih cesta i povezuje
područje grada i/ili općine

Nerazvrstana cesta
Nerazvrstana cesta je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i
koja je dostupna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi,
putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkirališta,
benzinskih crpki i sl.).

Zemljana cesta
Zemljana cesta je cesta bez izgrađenog kolnika ili suvremenoga kolničkog
zastora (asfalt, beton ili kocka), pa i kad na priključku javnoj cesti ima izgrađen
kolnik.

Prometna traka

3
Prometna traka je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika čija je širina
dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru.

Kolnička traka
Kolnička traka je uzdužni dio kolnika namijenjen za promet vozila u jednom
smjeru, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka.

Biciklistička traka
Biciklistička traka je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire
uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim
prometnim znakom.

Biciklistička staza
Biciklistička staza je izgrađena prometna površina namijenjena za promet
bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom.

Nogostup
Nogostup je posebno uređena prometna površina namijenjena za kretanje
pješaka, koja nije u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi
način.

Obilježeni pješački prijelaz

Obilježeni pješački prijelaz je dio kolničke površine namijenjen za prelaženje
pješaka preko kolnika, obilježen oznakama na kolniku i prometnim znakovima
obavijesti.

Pješački otok
Pješački otok je uzdignuta ili na drugi način obilježena površina koja se nalazi na
kolniku i koja je određena za privremeno zadržavanje pješaka koji prelaze preko
kolnika ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog prometa.

4
Raskrižje
Raskrižje je površina na kojoj se križaju ili spajaju dvije ceste ili više cesta, a i
šira prometna površina (trgovi i sl.) koja nastaje križanjem, odnosno spajanjem
cesta.

5
2. Zakonska regulativa u području infrastrukture
cestovnog prometa

Zakon o sigurnosti prometa na cestama

Zakonom o sigurnosti prometa na cestama utvrđuju se temeljna načela

međusobnih odnosa, ponašanje sudionika i drugih subjekata u prometu na cesti,
osnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa, pravila
prometa na cestama, sustav prometnih znakova i znakova koje daju ovlaštene
osobe, dužnosti u slučaju prometne nesreće, osposobljavanje kandidata za
vozače, polaganje vozačkog ispita i uvjeti za stjecanje prava na upravljanje
vozilima, vuča vozila, uređaji i oprema koje moraju imati vozila, dimenzije,
ukupna masa i osovinsko opterećenje vozila te uvjeti kojima moraju udovoljavati
vozila u prometu na cestama
Prometom na cesti, prema ovom Zakonu, podrazumijeva se promet vozila,
pješaka i drugih sudionika u prometu na javnim cestama i nerazvrstanim
cestama koje se koriste za javni promet.

Zakon o javnim cestama

Zakonom o javnim cestama se uređuje pravni položaj javnih cesta;

razvrstavanje javnih cesta; planiranje, građenje, rekonstrukcija i održavanje
javnih cesta; mjere za zaštitu javnih cesta i prometa na njima; koncesije;
upravljanje; financiranje i nadzor javnih cesta.

6
Zakon o prostornom uređenju i gradnji

Ovim se Zakonom uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,

nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave u upravnim i drugim postupcima, te upravni i inspekcijski nadzor.
Sustav prostornog uređenja čine subjekti, dokumenti, akti i postupci
kojima se osigurava praćenje stanja u prostoru, određivanje uvjeta i načina
izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja te uređenje
građevinskog zemljišta.
Prostornim uređenjem se ostvaruju pretpostavke za unapređenje
gospodarskih, društvenih, prirodnih, kulturnih i ekoloških polazišta održivog
razvitka u prostoru Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Država) kao osobito
vrijednom i ograničenom nacionalnom dobru na načelu integralnog pristupa
prostornom planiranju.
Gradnja u smislu ovoga Zakona smatra se projektiranje, građenje,
uporaba i uklanjanje građevina koji se obavljaju prema odredbama ovoga
Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te prema odredbama
posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, hrvatskih normi i
pravila struke, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gradnju nove građevine na
odgovarajući se način primjenjuju na rekonstrukciju, uklanjanje i održavanje
građevine, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona
nije drukčije određeno.
Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na projektiranje, građenje,
uporabu i uklanjanje rudarskih objekata i postrojenja određenih posebnim
zakonom.

7
Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama

Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama se

propisuju vrsta, značenje, oblik, boja, dimenzije i postavljanje prometnih znakova,
signalizacije i opreme na cestama

Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi

elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa

Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi

elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa se propisuju
osnovni uvjeti kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju
udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa.

Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na

javnu cestu

Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na

javnu cestu utvrđuju se minimalni uvjeti za projektiranje i izgradnju priključaka i
prilaza na javnu cestu.

Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste

Pravilnikom o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste određuju se vrste i

sadržaj idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za javne ceste.

8
Pravilnik o turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama

Pravilnikom o turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama se propisuju

vrsta, značenje, oblik, boja, dimenzije i postavljanje turističke i ostale signalizacije
na cestama.
Turistička i ostala signalizacija je namijenjena obavještavanju sudionika u
prometu o kulturnim, povijesnim, prirodnim i turističkim znamenitostima te ostalim
objektima i sadržajima u naselju.

Pravilnik o autobusnim stajalištima

Pravilnikom o autobusnim stajalištima propisuju se uvjeti za utvrđivanje

lokacije, kao i uvjeti za projektiranje i uređenje autobusnih stajališta na javnim
cestama.

Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta

Uredbom o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta utvrđuju se mjerila na

temelju kojih se javne ceste razvrstavaju u autoceste, državne, županijske i
lokalne ceste.

9
3. Ceste

3.1 Podjela cesta

Javne ceste se prema društvenom, prometnom i gospodarskom značenju

razvrstavaju na:
- autoceste
- državne ceste
- županijske ceste
- lokalne ceste

Osim javnih razvrstanih cesta postoje i nerazvrstane ceste.

Prema zadaći povezivanja u cestovnoj mreži ovisno o srednjoj duljini

putovanja ceste se dijele na autoceste i pet kategorija cesta prema tablici 1:

Tablica 1. Podjela cesta prema zadaći povezivanja

Društ. gospod. Srednja duljina

Kategorija Vrsta prometa Veličina prometa Zadaća povezivanja
značenje putovanja
ceste (1.1.1.) (1.1.2.) (1.1.3.) (1.1.4.) (km)

Prom. mot. Međudržavno i državno

AC Državna >14000 >100
vozila

Prom. mot. Međudržavno i državno-

1. kat. Državna >12000 50-100
vozila regionalno

Prom. mot. v.
2. kat. Državna 7000-12000 Državno i županijsko 20-50
mješoviti prom.

Državna; Mješoviti
3. kat. 3000-7000 Međuopćinsko 5-50
županijska promet

Županijska; Mješoviti
4. kat. 1000-3000 Općinsko 5-20
lokalna promet

Mješoviti
5. kat. Lokalna <1000 Općinsko-lokalno <5
promet

10
Osnovne značajke cesta po kategorijama navedene su u tablici 2:

Tablica 2 Projektne brzne i najveći nagibi prema kategoriji ceste

3.2 Razina usluge cestovnih prometnica

Kvalitativna mjera koja se sastoji od sljedećih elemenata:

- brzina vožnje
- vrijeme putovanja
- sloboda manevriranja
- prekidi u prometu
- udobnost vožnje
- sigurnost vožnje

Moguće razine usluge prometnice su od A do F

A: Uvjeti slobodnog toka, s velikim brzinama, malom gustoćom i punom

11
 slobodom manevriranja

B: Uvjeti slobodnog toka s brzinama djelomično ograničenim gustoćom

prometa

C: Stanje stabilnog toka s ograničenim brzinama i ograničenom mogućnošću

manevriranja

D: Stanje toka koje se približuje nestabilnom s bitno ograničenim

brzinama i malom mogućnošću manevriranja

E: Stanje nestabilnog toka s vožnjom u nizu, gustoća je bliska zagušenju,

protok je blizak propusnoj moći, moguća su zagušenja

F: prisilni tok, brzine manje od kritičnih, protok se kreće od nule do vrijednosti

manje od propusne moći

3.3 Mjerodavne brzine

Projektna brzina
- najveća brzina za koju je zajamčena najveća potpuna
sigurnost vožnje pod optimalnim vremenskim uvjetima i kod
dobrog održavanja
- određuje se projektnim zadatkom na temelju zadaće ceste,
konfiguracije terena i zakonom dozvoljene brzine

Računska brzina

12
 - voznodinamička veličina na temelju koje se određuju geometrijski
elementi trase (poprečni nagib u zavojima, preglednosti, polumjeri
vertikalnih zavoja

Brzina ograničena prometnim znakovima

3.4 Granične vrijednosti pri projektiranju elemenata

infrastrukture cestovnog prometa:

- ubrzanje:
0,5 do 1,5 m/s2
- usporenje:
-1,5 do -2,0 m/s2
- usporenje pri kočenju:
-4,0 do -5,0 m/s2
- uzdužni udar:
0,5 do 0,7 m/s3
- bočni udar:
0,3 do 0,7 m/s3
- vrijeme reagiranja:
1,0 s (u naselju), 1,5 do 2,5 s (izvan naselja)

3.5 Osnovni elementi projekta cestovnih prometnica

- poprečni presjek
- situacija
- uzdužni presjek
- detalji

13
Poprečni presjek ceste

- prometni trak
- preticajni trak
- rubni trak
- zaustavni trak
- bankina
- jarak
- pokos
- ograda

14
Slika 1. Poprečni presjek ceste

15
 Prometni i slobodni profil

Prometni profil
- prostor iznad ceste u visini iznad kote ceste koja osigurava
nesmetano odvijanje prometa
- visina prometnog profila iznosi 4,20 m
- u prometni profil ne smiju zadirati nikakve zapreke

Slobodni profil
- prometni profil uvećan za zaštitne širine i zaštitnu visinu
- visina slobodnog profila iznosi 4,20+0,30=4,50m

Prometni i slobodni profil definirani su u Pravilniku o osnovnim uvjetima

kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa
stajališta sigurnosti prometa

Slika 2. Prometni i slobodni profil ceste

16
Situacija ceste (tlocrt)

Tlocrtni elementi trase:

- pravac
- kružni luk
- prijelaznica

Pravac
Pravocrtno pružanje ceste je najbolje iz razloga jer osigurava najkraći put.
Međutim pravocrtno pružanje ceste ima značajne nedostatke:

- zamara vozače i vožnja postaje monotona

- na duljim pravcima otežano procjenjivanje udaljenosti između
vozila
- neharmoničan tok linije ceste
- zasljepljivanje
- potreba ispravljanja putanje vozila zbog poprečnog nagiba
- neugodnost vožnje na nizbrdicama

Kružni luk

Povoljan tlocrtni element za odvijanje prometa. Kod projektiranja kružnih lukova

potrebno je voditi računa o slijedećim elementima:

- veći radijusi povoljniji za odvijanje prometa

- kod uzastopnih zavoja potrebno poštivati odnose propisane
zakonom

17
Odnosi polumjera uzastopnih zavoja prikazani su na slici 3.

Slika 3. Preporučene vrijednosti polumjera uzastopnih zavoja

Prijelaznica

Prijelaznica je tlocrtni element trase kojem se zakrivljenost mijenja postepeno

prema zakonitosti odabrane krivulje. Prijelaznica se koristi radi eliminacije
trenutačnog djelovanja centrifugalne sile.

18
Prijelaznica mora zadovoljiti slijedeće uvjete:

- prijelaz mora biti postupan

- u krajnjoj točki mora tangirati kružni luk
- mora slijediti određeni zakon zakrivljenosti
- najprikladnija krivulja za konstrukciju prijelaznice je KLOTOIDA

Proširenje ceste u zavojima

- nužno je jer stražnji kotači vozila u zavoju opisuju luk manjeg

polumjera,
- provodi se na unutarnjoj strani kolnika,
- ovisi o polumjeru zavoja,
- minimalno proširenje iznosi 0,2 m za kolnik širine manje od 6 m
odnosno 0,3 m za kolnik širine veće od 6 m

Situacija osi prometnice s naznačenim početcima i završetcima tlocrtnih

elemenata trase prikazana je na slici 4.

19
Slika 4. Situacija osi ceste s naznečenim početcima i završetcima tlocrtnih elemenata

20
4. Cestovna čvorišta – raskrižja

Cestovna čvorišta su mjesta u cestovnoj mreži na kojima se povezuju dvije ili

više cesta a prometni tokovi se križaju, prepliću, spajaju ili razdvajaju.

Osnovni kriteriji za projektiranje i gradnju čvorišta:

- sigurnost vožnje,
- kapacitet (propusna moć),
- ekonomičnost,
- prepoznatljivost i estetski izgled,
- uklapanje u standard šire cestovne mreže,

4.1 Podjela čvorišta

Na temelju građevinskog oblikovanja čvorišta:

- čvorišta u jednoj razini (raskrižja),
- u dvije ili više razina,
- dijelom u razini, dijelom izvan razine.

Prema broju krakova

- trokraka,
- četverokraka,
- višekraka.

Prema načinu kretanja prometnih tokova

- izravno kanalizirana,
- kružna.

21
Slika 5. Osnovna podjela čvorišta

4.2 Čvorišta u razini

Čvorišta u razini su najrašireniji način povezivanja cestovnih prometnica.

Zadovoljavaju ako prometno opterećenje prometnice nije veće od 800 voz/sat

odnosno ako je vremenska praznina prometnog toka veća od 6s.

22
Kod čvorišta u razini os sporedne ceste potrebno je radi bolje preglednosti i
uvjeta oblikovanja što okomitije priključiti ili križati s glavnom cestom.

Slika 6. Osnovni tipovi čvorišta u razini

23
4.3 Čvorišta izvan razine

Čvorišta izvan razine ili denivelirana raskrižja su građevine s dvije ili više
građevinskih razina koje omogućuju povezivanje konfliktnih prometnih tokova uz
najveći stupanj sigurnosti i protočnosti.

Denivelirana raskrižja se primjenjuju u uvjetima gdje ukupna prometna

opterećenja glavnog i sporednog smjera prelaze 12.000 vozila/dan.

Osnovne komparativne značajke deniveliranih raskrižja su:

- broj građevinskih razina,
- broj mostova,
- zauzeti prostor (u hektarima),
- kapacitet rampi (vozila/sat),
- indeks racionalnosti (zauzeti prostor [m2] / kapacitet rampi).

Osnovni tipovi deniveliranih raskrižja su:

- truba,
- kruška,
- trokut,
- rašlje,
- romb (dijamant),
- pola djeteline,
- indirektna truba,
- dupla truba,
- kružni tok,
- djetelina,
- modificirana djetelina,
- malteški križ.

24
 Slika 7. Raskrižje tip "truba"

Slika 8. Raskrižje tip "kruška"

Slika 9. Raskrižje tip "trokut"

25
Slika 10. Raskrižje tip "rašlje"

Slika 11. Raskrižje tip "romb" ("dijamant")

Slika 12. Raskrižje tip "pola djeteline"

26
Slika 13. Raskrižje tip "indirektna truba"

Slika 14. Raskrižje tip "dupla truba"

Slika 15. Raskrižje tip "kružno"

27
Slika 16. Raskrižje tip "djetelina"

Slika 17. Raskrižje tip "modificirana djetelina"

Slika 18. Raskrižje tip “malteški križ"

28
5. Cestovni objekti - građevine

Osnovne cestovni objekti su:

- mostovi,
- nadvožnjaci i podvožnjaci,
- vijadukti,
- tuneli.

5.1 Mostovi

Most je građevina za prijelaz preko prirodne ili umjetne zapreke.

Osnovna podjela mostova:

- po vrsti prirodnih ili umjetnih zapreka,
- po vrsti prometa ili namjeni,
- po vrsti sustava nosive konstrukcije,
- po položaju kolnika u poprečnim presjeku,
- po materijalu ili gradivu.

5.2 Nadvožnjaci i podvožnjaci

Nadvožnjaci su mostovi na križanjima dviju prometnica.

Podvožnjaci su prolazi na križanju dviju prometnica.

29
5.3 Vijadukti

Vijadukti su mostovi preko dolina, provalija ili ostalih prostora na kojima nije
opravdana izgradnja nasipa.

Raspon stupova im je gušći nego kod mostova.

Rade se kao produžetci mostova i u gradovima gdje bi nasipi svojom širokom

bazom zauzimali previše prostora.

5.4 Tuneli

Tuneli su podzemne građevine u terenu odnosno ispod brdskog masiva ili vode.

Tunelima se svladavaju prirodne prepreke i skraćuju trase.

Tuneli u pravilu moraju imati opremu za

- prozračivanje,
- rasvjetu.

30
6. Prateći uslužni objekti

Prateće građevine ceste koje omogućuju funkcionalno, sigurno i udobno

odvijanje prometa.

U prateće uslužne objekte spadaju:

- autobusna stajališta,
- autobusne postaje i kolodvori,
- postaje za opskrbljivanjem gorivom,
- odmorišta i
- prateći uslužni objekti uz autoceste (PUO-vi).

6.1 Autobusna stajališta

Autobusna stajališta su prostori na cesti ili uz cestu za zaustavljanje autobusa i

izmjenu putnika.

Svi elementi (duljina, širina, pozicija postavljanja) autobusnih stajališta propisani

su u “Pravilniku o autobusnim stajalištima”

6.2 Autobusne postaje i kolodvori

Autobusne postaje su prostori kapaciteta do 100 putnika, predviđeni za

usluživanje putnika na krajnjim tranzitnim točkama prigradskog i međugradskog
prometa i u manjim gradovima.
Autobusne postaje se sastoje od:
- putničke zgrade,
- perona,

31
 - pristupne površine za vozila,
- parkirališta za autobusne i osobna vozila.

Kolodvori su postaje kapaciteta preko 100 putnika za usluživanje putnika u većim

gradovima.

Kolodvori se sastoje se od:

- putničke zgrade,
- natkrivene i otkrivene površine za ulazak i izlazak putnika u
autobuse i iz autobusa,
- površine za kretanje, manevar i parkiranje autobusa,
- okolnih prometnih površina,
- površina za parkiranje,
- ostalih uslužnih sadržaja.

6.3 Postaje za gorivo

Postaje za gorivo su prostori uz cestu za opskrbu vozila gorivom.

Grade se na prostorima koji su strogo definirani zakonskim odredbama.

Osim opreme za punjenje vozila gorivom u pravilu imaju i dodatne sadržaje
(trgovinu, restoran, kafić, praonicu…)

6.4 Odmorišta

Odmorišta su površine uz cestu za odmor vozača i putnika od dulje vožnje.

Mogu se izvoditi različitog oblika prema konfiguraciji terena.

32
Veća odmorišta potrebno je opremiti pitkom vodom i WC-om.

6.5 Prateći uslužni objekti uz autoceste

Prostori uz autocestu s različitim sadržajima za odmor i opskrbu vozača i vozila.

Sastoje se od:
- benzinske postaje,
- parkirališta,
- restorana,
- trgovine,
- dječjeg igrališta,
- WC-a,
- ostalih sadržaja za odmor i druge potrebe vozača i putnika.

33
7. Oprema i zaštita ceste

Opremu i zaštitu ceste čine svi uređaji i sredstva koja omogućuju sigurno
kretanje vozila i obavješćivanje vozača o uvjetima odvijanja prometa.

U opremu ceste spadaju

- prometni znakovi i signalizacija,
- kolobrani,
- ograde,
- živice,
- smjerokazi,
- kilometarske oznake,
- granični stupići,
- rasvjeta,
- dinamička signalizacija,
- naplatni uređaji,
- sustav AUP-a.

34
8. Parkirališta i garaže

Parkiralište je organizirani prostor s većim brojem mjesta za parkiranje s

definiranim ulazom i izlazom, te unutarnjim prometnim površinama i prometnim
režimom.

Garaža je trajni ili privremeni objekt u kojem se na organizirani način parkiraju

vozila s definiranim ulazom i izlazom, s unutarnjim prometnim površinama i
rampama za pristup katovima.

Mjesto za parkiranje je dio prostora na cesti ili uz cestu koji je namijenjen,

tehnički opremljen i uređen za parkiranje jednog automobila.

Ulično mjesto za parkiranje je svako mjesto za parkiranje uređeno ili izgrađeno

pod bilo kojim kutom uz rub ceste ili ulice.

35
9. Određivanje kapaciteta prometnice

Kriterij 30-og sata

Kriterij 30-og sata je metoda za određivanje mjerodavnog satnog protoka vozila

za dimenzioniranje poprečnih profila prometnica (broja prometnih traka).

Prema kriteriju 30-og sata poprečni profil prometnice određuje se na slijedeći

način:
1. automatskim brojačem prometa izbroji se promet ne
mjerodavnom presjeku u periodu od jedne godine (8.760 sati) u
intervalima od 1 sata.
2. izbrojene količine prometa (brojevi vozila) u satnim intervalima
sortiraju se od većeg prema manjem (prvi sat je onaj sat u godini
s najvećim brojem vozila; 8.760. sat je onaj sat u godini s
najmanjim brojem vozila)
3. iz tako sortiranih vrijednosti satnog opterećenja odredi se 30. sat
koji predstavlja referentnu vrijednost za dimenzioniranje
poprečnog profila prometnice.

Kriterij 30-sata uveden je prometno inženjerstvo 50-ih godina prošlog stoljeća. U

današnjim uvjetima prometa mogu se koristiti kriteriji 30-og, 50-og, 80-og, 100-
og, 150-og i 200-og sata ovisno o vrsti i namjeni prometnice.

36