Neolitik

prof. dr. sc. B. Marijanović

prof. D. Vujević
1. Uvod u razdoblje
-neolitička revolucija - izraz prvi upotrijebio Vere Gordon Childe (1892 - 1957) :
njegova djela:
The Dawn of European Civilization (1925.)
Man Makes Himself (1951.)
Progress and Archeology (1944.)
What Happened in History (1942.)

-neolitička revolucija - napuštanje nomadskog nacina života temeljenog na lovu i sakupljanju

jestivih plodova i početak osnivanja dugotrajnih naselja u kojima počinje domestifikacija
životinja i kultiviranje biljaka

kasni neolitik
srednji neolitik Zapadna Europa
rani neolitik (4500 - 4000 g. BC)

pretkeramički neolitik
(A, B, C) C14 - Bliski Istok inicijalno ishodište
protoneolitik (10000 - 9000 BC) neolitičke revolucije

-5000 godina je bilo potrebno da se neolitička revolucija prenese iz Bliskog istoka do

Zapadne Europe

-nema jednog središta neolitizacije, čak ni unutar samog plodnog polumjeseca. Tu se mogu
izdvojiti najmanje 3 središta:
-zapadni obronci i doline Zagroz planine (Kurdistan) - Karim Shahir kultura
-brežuljkasti dio turske sjeverne Mezopotamije i južni anatolijski plato
-Levant -od južnih obronaka Taurusa na sjeveru do Sinajskog poluotoka na jugu

2
2. "Neolitička revolucija"
-kraj pleistocena (gornji holocen) - 22000 - 14000 BC
smjene međuledenih i ledenih doba, velike temperaturne razlike, ledeni pokrov je na sjeveru
Europe, Alpama, Dinari, Velebitu, a suha stepa u južnoj Europi, životinje su krupne
-rani holocen - 8000 godina BC - globalno zatopljenje, promjene biljnog i životinjskog
svijeta, javljaju se termofilne vrste, mijenjanjem ambijenta paleolitičke zajednice našle su se u
problemima. Zbog krupne ali brze divljači, dolazi do promjene litičke industrije - mikroliti
(sitna mikrolitska industrija), pravilnih i nepravilnih geometrijskih oblika

-na krajnjem jugu, npr. Mala Azija, nema jakih, dramatičnih promjena u biljnoj i životinjskoj
strukturi, znatno su manja dramaticna događanja, mezolit počinje 1000 - 2000 godina ranije

-krajem 11 i 10 tisućljeća počinju koristiti raspoložive biljne resurse, triticum, jednogodišnje

biljke iz porodice trava - daje zrno koje i danas prehranjuje
-javlja se u 20 uzgojnih vrsta, uzgaja se u svim dijelovima svijeta, 3 su osnovne skupine koje
se razlikuju prema kromosonskoj strukturi:
1) diploidna triticum monococcum - jednozrna pšenica, sitni pir (Einkorn)
2) tetraploidna triticum dicoccum - dvozrna pšenica, triticum durum, triticum spelta
(Emmer)
3) heksaploidna triticum vulgaris - obična pšenica, triticum compactum (grozdasta)

-jednozrna važno za arheologiju, mezolitik, u svom su

dvozrna jelovniku imali triticum dicoccum (dvozrna), klas ovješen,
pir a manje triticum monococcum, klas je manje ovješen

-Triticum monococcum (Einkorn) obilježava mutacija bez koje nema kultivacije, opna
(pljevica) na zrnu se otvara i pada na zemlju i dalje raste
Koriste je Zawi Chemi Shanidar (Irak) i Natufijen kultura i to istresanjem plodova iz košare
(1/3 dolazi do stanovništva)

-bit planske proizvodnje je u spriječavanju otvaranja pljevice, ako se zrno sačuva kod covjeka,
iz takve biljke su zrna veća
spontano mutiranje pod ljudskim suvislim djelovanjem - dovelo je do nalaza na arheološkim
lokalitetima (ta je dicoccum srodna s divljom dicoccoides)

-plodni polumjesec obuhvaća Natufijensku i Zawi Cheni Shanidar zajednicu - pridonjele su u

planskom iskorištavanju, zasijavanju i razvoju porodice dicoccoides u porodicu dicoccum
-protoneolitička i rano neolitička nalazišta - dicoccum

-mutacija i hibridizacija s monococcum (južni Balkan); monococcum ima ishodište u Triticum

aegipoides (Mala Azija)

-hordeum vulgaris - ječam

dokumentiran metodom C14, uspijeva na područjima u kojima ne može pšenica
-prije 9000 BC u zoni plodnog polumjeseca, a potom se širi na Egipat...
-pronađen u karboniziranom obliku

3
-divlji triticumi nisu jedini, tu je i leća, lens esculenta koja se i danas koristi, kao i grašak
pisum sativatum, te bob - vicia faba minor je divlja, v. f. maior danas jedemo. Sve tri vrste
su u ishodištima vezane za Bliski istok s međurijecjem

-proces preobrazbe uključuje i domestifikaciju (pripitomljavanje životinja kao ovce, koze,

svinje i goveda). Pas je prije pripitomljen (mezolitik), za Južnu Ameriku je važna ljama
-razlozi pripitomljavanja baš tih životinja su:
1) biljojedi (herbivorni) su, nisu opasni za covjeka
2) društvene su životinje, svi osim svinje imaju svog predvodnika
3) nomadske i nenomadske su sve podjednako osim svinje

-bitan preduvjet za uzgajanje u stalnim naseljima je povoljan izbor u strukturi životinjskih

vrsta na određenom prostoru. Dolazi do domestifikacije na tom istom prostoru.

-ovca - ovis aries aries (Zawi Cheni - Shanidar, SI Irak, Zagros), musimon (ammon),
anatolica (muflon), armenia i orientalis - iz koje je aries aries

-koza - capra domestica, aegagnus (bezoar), ibex (kozorog), falconeri (divlji markhur)

-ovca i koza su prve domestificirane, ali se ne zna koja je prva, pomiču se kao i cerealije
prema Kikladima. Između ovce i koze nema razlika osim skočnog zgloba, donje čeljusti i
kosti u očnoj zoni

-svinja, sus scrofa scrofa - domestifikacija svinje nije nužno vezana za Bliski Istok, inače je
raširena od Kine do zapadne Europe

-govedo, bos taurus, bos primigenius taurus (divlji tur)

rasprostranjenost je slična, ali su prethodne vrste bile znatno manje radi lakšeg održavanja

-proces domestifikacije i kultivacije nije bio ubrzan pa je prehrana i dalje uključivala

sakupljanje i lov
-sakupljanje - tršlja (pistacija), badem, orah, divlja maslina, mogranj (divlji? šipak), divlja
jabuka (nalazišta u sojeničkim naseljima u Švicarskoj)

-selektivni lov - ubijaju starije zivotinje ili mlade mužjake, stedeci ženke - radi daljnjeg
razmnozavanja vrste - to podrazumijeva dobro poznavanje etnologije, biologije i fiziologije
plijena
-provode i selektivnu berbu

4
3. "Neolitički paket" - posljedice razvoja
produktivne privrede
Neolitički paket (skupina posljedica koje proizlaze iz promjene strategije preživljavanja)

-posljedice neolitičke revolucije:

-naselja (nalazišta naseobinskog tipa trajnijeg karaktera uz podizanje nastambi razlicitih

oblika)
-najranija naselja su okarakterizirana kružnim i ovalnim oblikom, amorfni kameni temelji,
šatorasti oblik nastambe - protoneolitik, predkeramicki neolitik
-potom su cetvrtaste, minijaturne, odijeljene građevine kaoticno podizane (Asikli Huyuk i
Catal Huyuk, Jerihon) pocele su dizati složene cjeline gotovo monolitnog oblika,
komunikacije su preko krovova, izravna su posljedica domestifikacije i kultivacije

-stocarstvo polunomadskog i nomadskog tipa

-boravak na jednom mjestu zbog održavanja procesa proizvodnje
-proces odmaranja zemlje bez agrotehnike dovodi do zasicenja zemlje, osiromašenja
-neolitičke zajednice ako nemaju zemlje za sukcesivno mijenjanje ipak moraju mjenjati
mjesto boravka

-nastambe
-protoneolitičke rane zajednice grade nastambe od jednostavnih materijala
-nema potreba braniti se od zime
-razvija se nova tehnika, sušenje glinenih blokova (cerpici), cak u ruralnim zajednicama JI
Europe i dan danas
-pljevica (opna) se dodaje glini radi cvrstoce
-tehnika se prenosi tek u Grcku (Egeja), a na sjeveru je u pitanju drugi materijal (kucni lijep)
-slama od žetve, trska i dr. slažu se na krov i obljepljuju blatom

-važna je i promjena u utilitarnim artefaktima

-kompozitni artefakti, ucvršceni u drške rogovlja, kremenih oblika, manjih dimenzija
-koristi se za rezanje cvrstih vlakana žitarica, vidljivi su sjajni djelovi (Sickle-gloss) kojima se
kosilo, a tamni su na mjestima gdje su bili uglavljeni
-amorfni kameni predmeti od krupnozubnog pješcenjaka korišteni su kao žrvnjevi
-opterecenje na zglobovima zbog mljevenja žita
-tehnologija prerade ista kao u paleolitiku i mezolitiku
-jezgra, odbici (lamele) katkad su neobrađeni, a neki se obrađuju (retuširaju)
-artefakti vezani za lov, jednostavne deltoidne strelice (vršci) bez krilaca
-ucvršcuju se kao i srpovi uvezivanjem
masivni kameni artefakti - jezicaste forme, obrađuju se glacanjem - sjekire lepezastog i
kalupastog oblika - višestruke su namjene

-jadeit (skupocijeni materijal) mediji trgovackih

-opsidijan (vulkansko staklo) odnosa

- Çatal Höyük ima opsidijan, a koristi se za sve vrste artefakata, npr. najstarije poznato
ogledalo izrađeno od tamnog opsidijana nađeno u ženskom grobu u Çatal Höyük-u, prsten

5
-koštana industrija, za perforiranje materijala, za izradu, korištenje odjece i obuce, igle,
spatule, glacalice (za obradu kože s jedne strane), kopca za remen

-svi radovi vezani za zemljoradnju (uzgoj pšenice) zahtjevali su razne alatke, npr. pletene
košare za odjeljivanje zrna od pljevice (opne)

-odjevni predmeti i tehnike i sredstva za njihovu proizvodnju, kolutovi, preslice i vretena,

cilindricni predmeti za namatanje vune, tkalacki stan (niti zategnute piramidalnim utezima)
-ostaci tkanine zabilježeni su na suhim pustinjskim mjestima te kao otisak na vlažnoj
keramickoj posudi

-keramika u pocetku cisto utilitarnog karaktera

-glina se najprije cisti od necistoca, zatim se umjesi s vodom u ne previše žitku masu

-kultovi
-obnaženi i odjeveni prikazi ženskog tijela
-Magna Mater, velika boginja
-vjerovanja povezana uz mrtve, shvacanje fenomena smrti, uvjerenje o postojanju drugog
života
-primjeri Cayonu, Ain Ghazal, Nevali Cori

-antropomorfne figurine, Magna Mater na tronu

-Magna Mater je personifikacija svih plodnosti
-muške figurine su vrlo rijetke (Cernavoda), žena i muškarac - mislioc (u stavu "što je meni
ovo trebalo" ☺)

-grobovi su slika postupanja sa pokojnicima, oni su i nakon smrti prisutni, pa se pokapaju

unutar kuca ili naselja (Lepenski Vir je primjer iz mezolitika)

NEOLITIČKI PAKET

-pocetna kultivacija cerealija -razvitak tehnike predenja i

s pocetkom razvoja zemljoradnje tkanja s razvojem odgovarajuceg
pribora
-pocetak domestifikacije životinja
s pocetkom razvoja stocarstva -uporaba kamenih posuda i
prvi primjeri izrade i uporabe
-osnivanje prvih trajnih naselja primitivne keramike

-uporaba kremenog oruđa uz -razvoj neolitičkih kultova

primjenu tradicionalnih tehnika s pocetkom izradbe
izrade antropomorfnih figurina

-uporaba masivnih kamenih -razvoj kulta mrtvih s

oruđa i razvoj tehnike pokapanjem mrtvih unutar
glacanja kamena naselja

6
4. Keramička produkcija
4a - u neolitiku Bliskog Istoka

-keramika nema ujednačene karakteristike

-u zaostatku je za dosezima drugih neolitičkih zajednica
-dugotrajna tradicija izrađivanja od različitih materijala
-(Ain Mallaha) od kamena, pretkeramicki neolitik - od vapnenca do tvrđih kamena
(Kirokitija) - mramora (Cafer Höyük)
-spoznaja o materijalu, kako ga pripremiti - taj korak je došao zadnji
-razvijanje tehnika ukrašavanja, raznovrsnost formi
-na Bliskom Istoku keramika prilično skromna - posude od kamena i drva
-rani neolitik - jednostavne grube posude više sušene nego pečene, male dimenzije, debele
stijenke, bez ukrasa
-rani keramički neolitik na Bliskom Istoku - jednostavni poluloptasti, jajasti recipijenti
-Çatal Hüyük - rani neolitik - jednostavne loptaste forme, dno u obliku raščlanjenih nožica,
ako je dno okruglo posuda je ili ukopana ili visi

-rani neolitik
-relativno dobro pečene posude sa debelom stijenkom
-drška za vješanje, podsjeca na košaru, samo prenošenje u novi medij
-misli se da su neke posude pravljene prvo od pruća pa obložene glinom
-ručke sa strane se naknadno stavljaju

-srednji neolitik
-stanjivanje stijenki, usavršavanje pečenja, profiliranje

-kasni neolitik
-ukrasi na posudama, slikanje tamna boja na svijetlijoj osnovi
-urezivanje
-pri kraju neolitika se pojavilo i svijetlo slikanje na tamnoj podlozi
-redukcijsko ili oksidacijsko pečenje - ovim znanjem nije još dovoljno ovladano
-što je viša temperatura to je crvenkastija boja, boja terakote
-niža temperatura - zagasitiji tonovi
-bijela površina - nanošenje engobe - fina prevlaka na posudu, tanka, prije pečenja nanesen
ukras i presvučeno engobom
-crusted slikanje - pastoznim namazom na več pečenoj posudi - često se ukras skida, propadne
jer je izveden nakon pečenja
-razvit će se i tehnika inkrustriranja
-nema spiralnih ukrasa, većinom izlomljene linije, cik-cak

-Bliski Istok zaostaje za aspektom ostalih kultura na tom prostoru zbog traganja i
usavršavanja
-jednostavni oblici, zatvorene forme, odsutnost ukrašavanja bilo koje vrste, tek u kasnom
neolitiku počinje sustavnije ukrašavanje tehnikom slikanja tamno na svijetloj a zatim i
obrnuto
-sredinom 6. tisućljeća završava neolitik na Bliskom Istoku
-važan za nastanak ukrašavanja jugoistočne Europe - gdje se neolitik kasnije razvija

7
 4b - Keramička produkcija u neolitiku JI Europe

-zaostaje po svojoj kvaliteti i raznovrsnosti

-keramika Bliskog Istoka ne može se uspoređivati sa keramikom drugih istovremenih kultura
-prva četvrtina 6. tisućljeća - početak eneolitika u Anatoliji
-neolitik JI Europe počinje kada se na Istoku formiraju zajednice eneolitika

-rani neolitik
-prostorne kulturne cjeline povezane zbog sličnosti u tehnici ukrašavanja
-osnovne karakteristike: monokromna keramika, fino obrađene površine uglačane do visokog
sjaja, svijetlih boja
-prva rano neolitska kultura - protosesklo
-kvalitetna izrada, fino obrađena površina - jedini ukras
-posude su ukrašene slikanjem svijetlom bojom - jednostavni geometrijski likovi, kasnije
složeniji slikani tamnom bojom
-prijelaz na srednji neolitik - formiraju se 2 cjeline - Karanovo I i Gura Baciului - po svojim
motivima povezane su s područjem Bliskog Istoka (kapljičasti uzorci bijelom bojom na
tamnoj podlozi)
-ukrasi se osim bijelom izvode i crvenom bojom
-balkansko - anatolski neolitik
-istočni Jadran - drugačiji stil - impresso
-srednja Sardinija, Korzika, Pirinejski poluotok, južna Atika - razvijaju vlastiti stil - tehnika
utiskivanja (noktom, prstom, školjkom)
-Kardum - impresso kultura - čitav niz zajednica međusobno povezanih istim načinom
ukrašavanja zbog ujednačenih uvjeta u kojima žive

-srednji neolitik JI Europe

-razdoblje usavršavanja tehnika, vrijeme razvijanja repertoara ukrasnih motiva
-Sesklo - jedna od najlikovnijih kultura srednjeg neolitika - tipološki repertoar, kvaliteta
posuda, dobro pročišćena zemlja, bogati slikovni ukras, primjenjuju i tehniku urezivanja
-linearni motivi, tamne boje na svijetloj podlozi
-oslobađanje od linearne jednostavnosti - kombiniranjem jednostavnih linija dobija se složen i
dekorativan motiv
-plamenasti ukrasi - mogu biti vodoravni ili kosi
-Anzori - ukrašavanje vanjske i unutarnje stjenke posude
-stepenasti motivi - solid stil - tipičan izraz završnog stupnja Sesklo kulture
-Anzabegovo II-III, Porodin II-III - rani i srednji neolitik; vlastiti stil - ukrašavanje slikanjem,
a javljaju se i složeni urezani motivi
-Karanovo II-III - slikana keramika, složeni ukrasi - spirale, svijetlo na tamno
-Starčevo II-III - keramika slična Karanovu - pseudo impresso i barbotin
-pseudo impresso - nešto grublje od impresso, utisak nokta i prsta
-barbotin - povlačenje prstiju preko gline koja se stavlja na gotovu posudu
-slikana keramika - motivi tamno na svijetlo (crvenkasto-smeđe), pravocrtni jednostavni
motivi, geometrijski likovi, viseći trokuti čija je praznina ispunjena mrežastim motivima
-kasnije se javljaju polikromni ukrasi (istodobno izvedeni i sa tamnom i sa svijetlom bojom)
-jadransko područje - formiranje stilskog izraza - karakteristična ornamentika: tamna boje na
svijetloj podlozi, pravocrtni motivi mogu formirati jednostavne motive. Javljaju se i složeni
spiralni motivi

8
-Danilska kultura - ne koriste bijelo slikani ukras, ali koriste ukras izveden reljefno -
izrezivanje međuprostora spiraloidnih motiva; spirale u obliku slova S i C - po cijeloj površini
posude, čini je drukčijom od ostalih kultura JI Europe, s kojima ima zajedničku tehniku
oslikavanja
-rub panonskog prostora - linearno - trakasta keramika - tehnikom urezivanja izvode se
jednostavni motivi

-kasni neolitik JI Europe

-obogaćivanje stila i linearnog izraza
-raznovrsna keramika
-jug Balkana, Tesalija - isti prostor gdje i Sesklo i protosesklo - sada nastaju posve nove
kulture - raznovrsnost, dekorativnost, složena kompozicija
-tamni ukras na svijetloj podlozi - prevlaka nanesena na posudu na koju se nanosi motiv -
jednostavan, šahovski motivi
-istok Balkana - Karanovo I, II, III, a u kasnom neolitiku se razvija Karanovo IV
-Veselinovo kultura - produžeci na drškama; šire ukrasne površine (ukras oslikan bijelom
bojom)
-područje Vlaške doline - Vadastra kultura - složeni motivi (pravocrtni, krivocrtni, spirale);
tehnike urezivanja i žlijebljenja (žlijebljenje plitko tupim predmetom - ispunjeni bijelom
pastoznom masom)
-JI Europa - Bojan kultura - osnova tehnika - urezivanje (višestruko ponavljanje jednostavnih
motiva koji odaje bogat ukras)
-krajnji SI - kultura Hamangia - značajna figuralna plastika - pokušaj psihološkog
portretiranja članova zajednice
-središnji Balkan - Vinčanska kultura - crna glačana keramika. Dolazi do novog sustava
ukrašavanja - kanelure - plitki žljebovi koji mogu biti okomiti ili činiti složeniji ukras.
Prisutan je pokušaj imitiranja posuda od bakra. Stralucido tehnika - izvođenje ukrasa
glačanjem uskih površina u željenom ukrasu
-srednja Bosna - Butmirska kultura - za nju je karakterističan spiralni ukras. Dosegla je
vrhunac u urezanim motivima - najčešće je riječ o trakama koje se povezuju u različite
kompozicije
-Hvarsko - lisičićka kultura - ukrašavanje slikanjem crvenom bojom prije pečenja, dok se u
Hercegovini razvija crusted tehnika - slikanje izvedeno pastoznom bojom nakon pečenja
-Grabčeva špilja - motiv na ulomku posude - prikaz neolitičkog broda koji izgleda kao
srednjovjekovna galija, zato je upitno to što prikazuje
-Lenđelska kultura - ukras izveden slikanjem - pravocrtni motivi - nositelji ovog stila

9
5. Kultovi i vjerovanja u neolitiku
5a - antropomorfna plastika

-čovjek je postao čovjek kada je postao svjestan sebe

-duhovna kultura
-osjećaj duha, postojanja
-na tome stoje počeci religioznosti
-već u paleolitiku - paleolitička umjetnost - vjerovanje da će različitim magijskim sredstvima
udovoljiti duhovima i donijeti dobar ishod, povoljan utjecaj na ispunjavanje svojih želja
-opće kolektivno stanje svijesti
-neolitik je korijene religijskog shvaćanja obogatio vjerovanjem u različite sile
-neolitička revolucija je bitno utjecala na kultove i vjerovanja jer se počela proizvoditi hrana
-problem je u razumijevanju razloga zašto dolazi npr. do pomora stoke, suše...
-1. pitanje nastajanja života
2. pitanje smrt, nestajanje života
- figuralna antropomorfna plastika
-animizam - vjerovanje u duhove koji određuju svaku stvar, pojavu - antropomorfne
predodžbe tih nadnaravnih sila
-Mughara - elementarno prikazivanje antropomorfnog - koštana plastika - skočni zglob koze
-minimalistički prikaz ljudske figure
-Beletinci - Starčevačka kultura
-stubasta figura, par ureza koji daju ljudsku fizionomiju - liči na totemske stupove
-Mughara - (nacrtano nešto - zrno žita) seksualnost nema nikakvo značenje
-Beidha - figurine violinskog tipa
-sve više antropomorfnog
-Ain Gazal - gotovo uopće nema shematiziranja; iz jednog tijela dvije glave
-Çatal Höyük - u najvećem broju slučajeva ženski lik prikazan (95:5) - fascinacija nastajanjem
života iz ničega
-Magna Mater koja daje život
-Vršac - Kremenjak - naglašen trbuh
-bokovi i grudi
-kod svih figura prikazivanju lica poklonjena samo sekundarna pažnja, usta se ne prikazuju jer
božanstva ne govore, oni djeluju, s njima se komunicira preko posrednika (svećenika), preko
rituala
-obojani djelovi tijela - najčešće crvena
-“Lady of Vinča” - ukrašeno tijelo bojanjem i urezivanjem
-Çatal Höyük - izrazito naglašeni kukovi, steatopigija, ruke na prsima, oči i nos blago
naglašene
-božanstvo koje je u tom tijelu personificirano
-Cipar - jedan od rijetkih prikaza usta, ruke na prsima, posuda na nogama
-Gudnja - nije cjelovita, torzo samo, naglašena prsa
-Çatal Höyük - izrazito naglašena prsa...
-Körös kultura, Starčevačka kultura - J. Lo guzica
-crvenokosa boginja iz Starčevačke kulture
-Hacilar - sjedeće figurine; kurotrofne - nisu prikazane kao pojedinačni likovi, majka sa
djetetom; uvodi se tronožac, sjedalica

10
-Slatina (Svetozarevo) - kurotrofna figurina
-Larisa - kurotrofna kompozicija
-Çatal Höyük - kurotrofna kompozicija, sjedi na tronu, prijestolju, daje uzvišenost, nasloni u
obliku leoparda tj. mačaka - simbol ženskih božanstava
-muška božanstva - bik
-Predionica - kod Prištine (Vinčanska kultura) - dominantni stav, tron
-Nitrianski Hradok
-Mađari - sjedi na prijestolju ali i na kući, zaštitnica kuće, istaknut pupak - zamjena za
naglašen trbuh
-Govrlevo - naglašen trbuh, isto na kući, “izlazi” iz kuće
-Porodin - brojni prikazi ljudskih antropomorfnih likova
-počinje se uvodit muški lik
-Zelenikovo
-ponekad prikaz samo glave jer je to izraz našeg fizičkog individualizma
-Gomolava - dvoglava osoba, sijamski blizanci - shvaćaju ga kao znak božji - imali posebno
značenje
-mentalna abnormalnost - znak božanske posvecenosti
-Çatal Höyük - “sveti brak” - muško i žensko božanstvo u ljubavnom činu
-Szogvar - “bog sa srpom” i žensko božanstvo - izjednačavaju se, oboje na tronu
-Černavoda - u grobu muška i ženska figurina nađeni; žena - ležerna nadmocnost, muški -
sjedi na tronu, “mislioc”
-prikazi božanstava na keramici - ruke u stavu molitve, raširene ruke
-žrtvenici - plitki recipijenti na nogama, zoomorfni oblik ili na visokoj nozi, prosopomorfni
poklopac (Vinčanska)
-ritoni - Danilo; Tesalija, Albanija, do Tršcanskog područja - središte je na našem dijelu
Jadrana
-Smilčić - riton na ljudskim nogama
-Danilo - antropomorfne figurine zvonolikog tipa - muška božanstva
građevine, reprezentativnije od ostalih građevina
-Cayönü - tragovi monolitnog bloka koji je bio u središtu
-Çatal Höyük - rogovi bikova, bikove glave, oslikavanje zidova
-Malta - pravi hram
-Ggantia, otok Gozo
-2 hrama (hramski kompleks)
-megalitski hramovi
-faze -neolitik (5000 - 4100 BC)
-faza hramova
-brončano doba

11
 5b - grobovi i pokapanja

-Natufijen
-Lepenski vir - u kućama uz ognjište, položeni na „turski“ ležeći položaj - oblik kuće
-Franchti - ruke na prsima
-Ain Malaha - ukopi vezani uz naseobinsku cijelinu
-primarno i sekundarno ukapanje
-vjerovanje da su samo iz jednog oblika života prešli u drugi, ostaju članovi zajednice, trajno
prisutni
-ne postoji stroga podjela na svijet živih i mrtvih
-drugi aspekt - strah povezan s vjerovanjem da ako ih se ne štuje, mogu zajednici nanjeti štetu
-oblik groba asocira na kuću, nisu pravokutni
-grob - mjesto gdje čovjek nastavlja svoj život
-zgrčeni položaj - položaj u snu, i položaj fetusa
-jednostavni grobovi, plitke jame, nema priloga što je kontradiktorno s vjerovanjem
-dominantno individualno ali ima i zajedničkih grobnica
-kad se završi proces raspadanja prenose ih u trajne grobnice (sekundarno)
-Mughara - dvojni ukopi - možda su u rodu nešto; vjerovanje da osobe koje su djelile istu
sudbinu za života, to moraju i u smrti
-Çatal Höyük - jedan od najljepših ukopa
-redovito u istom položaju - zgrčenom, duboke jame, bez priloga i nalaza
-kosturnice sukcesivno kroz duži vremenski period
-svi pokopi vezani uz kuću
-često ispod bankova za sjedenje i spavanje
-višestruko korištenje jedne jame dok se ne napuni
-Çayönü - ogromna količina kostiju (korištenje groba kroz više generacija)
-Ilipinar - zgrčenci
-Khirokitia - ovalne grobnice (kao kuće, kamen na njima - žrvanj)
-Franchti (rani neolitik) - žrvanj isto
-Nea Nikomedia, Souphli - intramurijalno (unutar aglomeracije, naselja) pokapanje, zgrčenac,
tri pokojnika u jednoj grobnici
-Lerna - prilog - posuda keramicka
-idući prema sjeveru, ima priloga
-Vinča - intramurijalno
-Kisköre Gat - počinju se pokapati jedan kraj drugih, na jednom području
-Ain Gazal - posebno pokopane lubanje - kult predaka - vjerovanje da čuvanje lubanje
osigurava pomoć i pokazuje poštovanje
-Jerihon - lubanja premazana nekom vrstom žbuke i dograđeno lice te osobe - kult predaka,
oči - umetanje školjki iz Crvenog Mora
-Smilčić, Danilo - primjeri straha od osoba, vampirizma i ostalih oblika negativnih utjecaja
mrtvih, za one za koje se vjeruje da su štetni - sakate se, potrbuške se pokapaju, opterećenje se
stavlja na njih ili ih vežu
-ako se nečije rađanje poklopi sa nekim lošim događajem, sušom ili slično - on je donio to zlo,
drugačije ga tretiraju i za života i nakon smrti

12
6. Širenje neolitičkog paketa -
neolitizacija
-Bliski istok - plodni polumjesec i Kina nemaju nikakvih dodirnih točaka
-Iran, Anatolija, Grcka (Tesalija, Kreta, Peloponez), egejska Makedonija - to su formirane
zajednice koje prakticiraju sve što karakterizira neolitik (produktivna privreda, stočarstvo
sitnog zuba…) → 9 tisuca god. pr. Kr.
-Afrika, Azija, Oceanija - kasnije se šire neolitičke karakteristike
-iz plodnog polumjeseca širenje prema istoku i zapadu; do zapadne Europe stiglo tek oko
3500 g.pr.Kr. - raspon od 5000 godina
-širenje išlo iz Anatolije (most između Europskog i bliskoistočnog prostora)
Prva u pravcu širenja je jugoistočna Europa - Grčka, Tesalija, Egejska Makedonija, Trakija,
Podunavski prostor (bio idealan za prihvaćanje produktivne privrede)
Jugoistočna Europa je most između Istoka i europskog područja; dalje se širi neolitički nacin
života, produkcija hrane i sve ostalo povezano s neolitikom

-moguće je širenje neolitika pomoću:

1.vlastita kultivacija
2.prenošenje znanja kroz međusobne kontakte sa zajednicama koje nisu u neolitiku
3.putem demografskog širenja zajednica prema JI ili Europi

1. DIFUZIONISTIČKE teorije
2. AUTOHTONISTIČKE teorije

1. -postupno demografsko širenje (Demire diffusion)

-preseljavanje čitavih zajednica (Folk migration)
-selektivna migracija brzim skokovima (Leap-frog colonisation)
-kontroliranje protoka dobara (Elite dominance)
-difuzionističke teorije inzistiraju na pokretljivosti stanovništva

2.
-proces usvajanja produktivne privrede se odvija unutar lokalnih zajednica (domestificiranje
raspoloživih životinja i kultiviranje biljaka)
-autohtonističke teorije inzistiraju na kontinuitetu

-zajedničko ovim teorijama je činjenica da nijedna zajednica ne postoji i nemože opstati kao
zatvoren fenomen bez kontakata sa drugim zajednicama u blizini; neki oblik kontakta koji
otvara mogućnost međusobnog informiranja, širenje znanja sa superiornijih na inferiornije

-JI Europa je prva spoznala znanje prošireno sa Bliskog istoka

-važno pitanje je u kojem je opsegu to kretanje bilo i jesu li ta kretanja jednosmjerna i
jednoznačna
-modeli koji vrijede za jedan prostor nemoraju za drugi
-ovisi o mnogo čimbenika koji utječu na vrstu dinamike, brzinu i krajnji rezultat

13
DIFUZIONISTIČKE ideje (teorije)
-širenje znanja bez izravnog populacijskog utjecaja
-Irak 8000 - početak Male Azije 7500 - … 7000 - Grčka 6500 - pola Hrvatske 6000 - Velika
Britanija 4000 BC
-prenošenje znanja i manje pomicanje stanovnika, bez većeg demografskog širenja
-ovakav utjecaj je omogućen zbog prijelaza na neolitičku privredu
-gracilizacija - smanjivanje mišicne i koštane mase
-kuhaju meso po prvi put (u drvenim posudama - zagrijavaju kamen i ubacuju ga u posudu)
-postaju nešto viši, zbog raznovrsnije prehrane smanjuje se smrtnost, dulji je životni vijek,
utječe na broj populacije, potreban veći životni prostor
-ovakav tip privrede traži cikličko kretanje zbog iscrpljivanja zemlje, ciklus se završava na
približno istom mjesto odakle je krenuo

-bez značajnijeg prostornog širenja nema širenja znanja; u osnovi neolitizacija je migracijski
karakter širenja znanja i populacije
-preko haplo grupa (nerekombiniranih gena) može se utvrditi ishodište i kretanje stanovništva
u druge dijelove svijeta, međutim ne može razjasniti društvene odnose - hendikep analize

-potreba zbog rasterećenja ekonomskog potencijala - odjeljivanje i preseljavanje (najviše

mladi ljudi) - dovodi do širenja znanja

Kasni mezolitik
-Tardonoisianska kultura (I i dio JI Europe)
-Schela Cladovei, Lepenski vir... (lokaliteti)
-Mikroliti - s obzirom na vrstu privrede povezana sa strukturom faune i flore

Rani neolitik - 6500 BC

-Bugarska - Čavdar, Kemikovci,
-Karanovo I i II (od ranog do srednjeg neolitika) - ukrašavanje bijelom bojom na tamnoj
osnovi (karakteristično i za Anatoliju - vjeruje se da je ovo područje pod izravnim utjecajem
Anatolije)
-Gura Baclului (Transilvanija), Donja Branjevina (Vojvodina), Lepenski vir (proto ili rana
neolitička kultura)
↓ ↓
karakterizira ih ukrasni sustav bijelih kapljičastih motiva (ima ih na JI Europe i u Anatoliji -
utjecaji)
-krajnje JI Europa - Porodin kultura - Velušinsko (Pelagonija)
- Anzabegovo kultura - Vršnik (I Makedonija)
↓ ↓
slični ukrasni sustav - bijela boja na tamnoj, crvenkastoj podlozi
-prema zapadu - tih pojava nema, drukcije neolitičke kulture - drukčiji tipovi posuda i tehnike,
ornamentalni sustav

14
Makedonija -Velušina-Porodin III - IV
Vršnik - Anzabegovo Ia-c
Velušina - Porodin I - II
Rumunjska -Circea - Gura Baciului
Criș
Dudești
Predcucuteni
linearno trakasta keramika
Mađarska -linearno trakasta keramika
Körös
Srbija -protostarčevo
Bugarska -Karanovo I i II
Ovčarevo
Canevo
zapadno-bugarska slikana keramika

Razvijeni neolitik - 5500 BC (srednji)

-Velušina, Karanovo III (posljedica unutarnje revolucije)
-Sesklo (razvio se iz Proto-Seskla)
-zapadnije područje - drukčije i neovisne kulture - Vinčanska (središnji Balkan), Kakanjska
(BiH), Danilska
-Srednja Europa - linearno trakasta keramika - urezani linearni trakasti motivi
-Körös (I Mađarska), Criş (Transilvanija) - dugo su se gledale kao varijanta Starčevačke
kulture - u nekim značajkama slične sa Starčevačkom, ali nastale kao razvoj lokalnih
zajednica

Makedonija -Vršnik - Anzabegovo II - IV

Rumunjska -Vinčanska
Mađarska -linearno trakasta keramika (I i Z varijanta)
Srbija -Starčevačka
Bugarska -Karanovo III

Kasni neolitik - 5000 BC

-Vinčanska kultura, Butmirska (BiH)
-Hvarsko Lisičička kultura - utjecaji sa Tesalije i J Italije
-Tesalija - Dhimini kultura (Grčka) - razvijena višebojna keramika, spiraloidni motive
-Rumunjska, Bugarska - nastavak razvoja Karanovo IV (Marica k.); Bojan k., Vadaštra
-Dobruđa - Hamangia k.
-linearno trakasta keramika dolazi iz srednje Europe
-na I Bugarske - Dnestr, Dnepr, Donest (poviše Crnog Mora)

Jadran
-impresso kultura (tehnika utiskivanja)
I Jadran i J Italija → J Francuska → Z Španjolska → S Afrika → Tesalija (u kratkom
vremenskom razdoblju)
-Starčevačka kultura - utiskivanje prsta i nokta - pseudoimpresso - utjecaj na jadransku
impresso kulturu
-u arheološkom smislu nema potvrda o širenju impressa iz unutrašnjosti

15
7. Bliski Istok
Osnovne značajke
-nastambe kružnog ili ovalnog oblika
-kvadratne jednostavne nastambe, pravokutne (Jerihon, Beidha…)
-početak razvoja stočarstva; prvo se domestificiraju (pripitomljuju) ovce, koze, svinje
-antropomorfne figure (Murejbet, Ghazal)
-poljoprivreda - divlje vrste, a od pretkeramičkog neolitika A uporaba domestificirane
žitarice; prva je bila raž - 10 000 BC
-upotreba keramike

I. - Protoneolitik
II. - Pretkeramički neolitik A (cca. 9800 - 8000)
III. - Pretkeramički neolitik B (cca. 8000 - 6800)
IV. - Pretkeramički neolitik C (samo pojedini lokaliteti)
V. - Keramički neolitik A i B

komparativna stratigrafija neolitika Turske:

Protoneolitik Predkeramički neolitik Rani neolitik

Wadi En Natuf Hacilar (1-7) Beidha Mersin (32 - 25)
El - Wad Cayönu Jerihon Çatal Höyük (24 - 2)
Eynan Cafer Höyük Ain Ghazal
Abu Hureyra Asikli Höyük Mughara Kasni neolit
Nahal Oren Nevali Çori Jarmo Mersin (27 - 25)
Shanidar Göbekli Tepe Canhasan (7- 4)
Mureybet Hallan Çemi Çatal Hoyuk (1 - 0)
Hacilar (IX - VI)

-pretkeramički neolitik (A, B i C) - 9000 - 6500 BC

-rani keramički neolitik - 6500 - 5700 BC
-kasni keramički neolitik - 5700 - 5400 BC

I. Protoneolitik

-dominantni mezolitički utjecaji, naznake neolitika - stalna naselja i kultivacija te pojava

uzgoja ovaca i koza ali je još uvijek u većini dominantan lov i sakupljanje

Natufien kultura

-ime Natufijen kulturi je dala Dorothy Garrad, prva žena predavač na Oxbridg-u
-mezolitička osnova
-prostire se na prostoru Izraela, Palestine, Jordana i Sirije
-eponimni lokalitet je Wadi en Natuf
-traje kroz 10 i 9 tis. BC (8500)
-podjela je na stariju i mlađu fazu a u mlađoj se prostire kroz cijeli Levant
-naselja dobivaju trajniji oblik (prisutne i spilje) i domestifikacija koze u kasnijoj fazi

16
Eynan (Ain Mallaha)
-kuće ovalne osnove od amorfnog kamenja, a konstrukcija krova od pruća i drva
-u pretkeramičkom stupnju A nema čvrstih nastambi, više sliče na kratkotrajna boravišta
-svaka kuća ima ognjište obično od kamena i ostavu (rupu u podu) za skladištenje hrane
-pokopi su bili ili van kuće ili u napuštenim kućama, skeletni su, u položaju spavača. Jame u
kojima su bili zakopani su zatrpane slojem iz samog naselja (tako da je teško utvrdit dataciju i
jesu li to uopće prilozi radi miješanja zemlje). Vjerojatno su pokapani u napuštene kuće kao
replike nastambi na drugom svijetu. Pojedini grobovi su razbacani i ima više sekundarnih
ukopa. Odvajala se glava od tijela - kad tijelo istrune lubanja se izvadi, ukrasi te ponovo vrati
u grob (pokapa) - vjerojatno vezano uz štovanje kulta predaka zato jer su neke lubanje nađene
uz ognjište.
Gospodarstvo
-baza gospodarstva je lov i sakupljanje, u kasnoj fazi dolazi do domestifikacije ovce i koze
-oko 6 000 BC tek dolazi keramika - prije su posude kamene (kamen koji je čak dovođen iz
Sinaja, 100-ak km udaljen)
-1. put se javljaju kremena oruđa sa "Sikl Glosom" (sjaj na srpu) a taj sjaj može doći samo od
korištenja na biljkama (cerealijama) - dakle dokaz korištenja srpa u divljoj (nekultiviranoj)
poljoprivredi
-među prvima ako ne i prvi pripitomljavaju psa - Ain Mallaha i pećina Hajonik pokop čovjeka
sa psom
-1. antropomorfne figure od riječnih oblutaka (neki traže paralelu s Lepenskim Virom)
Abu Hureyra
-Andrew Moor 1972-73 istraživao, a odmah poslije se gradi brana na Eufratu te se lokalitet
potapa
-uporaba divljih cerealija i početak kultivacije (pronađeni žrvnjevi)
-lokalitet ima 2 sloja: 1. sloj je kraj protoneolitika (kuće okrugle osnove, dio im je ukopan)
2. sloj je pretkeramički neolitik B (bitan zbog veličine - 15ha, najveći lokalitet na Bliskom
Istoku, kuće su kvadratne osnove, zbijene su, podovi i zidovi su ožbukani - najranije fresko
slikarstvo)
-nađeno 116 ukopa s tragovima vršenja teških poslova - npr. mljevenje žita na koljenima
-naselje veliko, kružno koncipirano, gusto raspoređene nastambe sa među prostorima i
komunikacijama, napuštena pravokutnost
Nahal Oren
-kolibe kružnog tlorisa
-naselja s nastambama; počela se razvijati na natufijenskoj kulturi (mezolitik)
Shanidar
-pećina u sjevernom Iraku
-započelo spoznavanje mogućnosti kultiviranja flore, stalni život, pećinski karakter
-ispred je otkrivena nekropola iz pretkeramičkog razdoblja sa ukupno 35 ukopa, a unutar
pećine se nalaze 3 sloja - srednji paleolitik, Zarzijan kultura i pretkeramički neolitik
-kuće u dolini spilje su ovalne osnove građene od riječnih oblutaka te prekrivene kožom
-ima 16 građevinskih slojeva
Mureybet
-sjeverna Sirija, iskopavanja 1971.g.
-4 glavne faze - od protoneolitika, preko A i B do keramičkog neolitika
-prve faze su ovalni tlocrt sa stupovima, kasnije kvadratne kuće od kamena
-bitan lokalitet po nalazu antropomorfnih (božanskih) ženskih figurica
-nalazi žetona česti od 9 - 2 tis. BC - primitivna vrsta razmjene brojevi, informacije (vrsta
primitivnog abacusa) prije izuma prvog pisma

17
 II., III. i IV - pretkeramički neolitik

Beidha (kraj Petre, na rubu pustinje)

-protoneolitik (Natufien) je najstariji sloj
-bolje sačuvane, čvršće građevine, objekti kružnog (pretkeramički neolitik A) i pravokutnog
oblika (pretkeramički n. B)
-van naselja imamo 3 građevine koje imaju tlocrt i gradnju drukčiju od ostalih građevina.
Vjerojatno su bile kultnog karaktera, a jedna u centru naselja vjerojatno isto kultnog karaktera
- veća, sadrži manje otpada i alata što ukazuje na poseban tretman te stoga vjerojatno kultni
karakter
-nalazimo zoomorfnu i antropomorfnu plastiku što ukazuje na kult stočarstva i plodnosti
-suho zidanje, nema obrade kamena, manji zatvoreni prostor, gornji dio lakši materijali
-kružna forma, krupnije kamenje, središnji stup, krov od trske, lagana konstrukcija
-2 kronološki razdvojena stupnja pa ima i kružnih i pravokutnih nastambi
-postojalo je neko komunalno uređenje
-neke nastambe su bile ograđene „zidom“ - zbog stoke da je zadrže unutar naselja
-mlijeko se pojavljuje tek u brončanom dobu kao prehrambeni proizvod

-naselja tipa tell

-artificijelni (neprirodni, nastali „ljudskom rukom“) brežuljci nastali zbog kontinuiranog
naseljavanja i izgradnje - s vremenom postaju deponiji ostataka
-pred kraj pretkeramičkog neolita A i u predker. n. B
-Grčka - mogile; Pelagonija - tumbe

Jerihon
-tell naselje u Jordanskoj dolini, na području Tell es Sultan
-tell naselja obično imaju ovalan oblik, Jerihon ima izdužen
-istraženo je oko 15%
-iskopavanja:
1868 - General Sir Charles Warren
1907 - 1909, 1911 - Ernest Sellin - Carl Watzinger
1930 - 1936 - John Gartstang
1952 - 1958 - Katheleen Kenyon
1997 - Lorenzo Nigro, Nicolo Marchetti
-stratigrafija:
-natufijen „svetište“ - mezolitik i protoneolitička kultura
1. pretkeramički neolitik A i B
2. keramički neolitik A i B
3. rano brončano doba
4. Amorejci - semitski narod iz Arabijskog poluotoka
5. srednje brončano doba
6. kasno brončano doba
7. željezno doba
8. recentni sloj - sve i svašta

-periodizacija neolitika Jerihona:

natufijensko naselje -prije 9000 BC
pretkeramički neolit A - 8350 - 7370 BC
pretkeramički neolit B - 7220 - 5850 BC
keramički neolit A i B - 4. tisućljeće BC

18
-natufijensko svetište - objekt ovalnog ili kružnog tlorisa - čvrsta podnica od zemlje sa jasno
vidljivim manjim kružnim površinama - ležište stupova - vjerojatno totemski stupovi
-pretkeramički neolitik A - kružni ili ovalni objekti; nastambe kao i u Beidhi ali je čvrsta i
solidna građevina - djelomice ukopan pod, temelj od amorfnog kamena, gornji dio - čerpići,
podovi i unutrašnji zidovi žbukani, često bojani - crvena, oker ili ružičasta
-neolitička kula (Katheleen K.) - od amorfnog kamenja, kružna forma, inicijalni obrambeni
zid, dograđeni zidovi, rov širok 8 metara - povećao visinu kule, ulaz sa hodnikom i
unutarnjim skalama kojim se dolazi do vrha kule, izgrađena tijekom predkeramickog
neolitika, služila neko vrijeme kao spremište pa kao pokapalište
-nije riječ o klasičnoj fortifikaciji
-pretkeramički neolitik B - kuće s kvadratnom osnovom i kamenim temeljima, zid od čerpića,
našli nišu za kultno mjesto. Bitna pokapanja ili u kući ili van kuće, parcijalno pokapanje
lubanje - nanosio se sloj gline na izvađenu lubanju da bi se dobio odljev ali bez donje čeljusti
te modeliranje lica. Posebna pažnja se posvećivala ustima, ušima, nosu... stavljane su školjke
na mjesto očiju, nađeno ih je 10 kom
-brončanodobna kula

-Jerihon je bio na važnom trgovačkom pravcu, dolina rijeke Jordan - komunikacija između
Anatolije i Crvenog mora (put kojim su išli važni resursi - opsidijan, školjke, bitumen (asfalt),
fini tabularni kremen - važni za izradu njihovih recipijenata - mramor, bazalt…)
-kula i zidovi su vjerovatno izgrađeni samo da se naglasi teritorijalnost, zato se i zove prvim
gradom uopće, razvio se oko izvora, 2-3 tisuće ljudi živjelo u Jerihonu
-mlađi slojevi - potpuna promjena koncepcije u izgradnji naseobina - pravokutan tlocrt s
najmanje 2 prostorije na temeljima amorfnog (lomljenog) kamena na koji dolazi čerpić - glina
ovalnog oblika - u materijalu nema razlike
-postupno građenje obrambenog zida, obnavljanje - radi razvoja naselja zid ide u visinu; tell
naselja rastu u vis

Ain Ghazal
-pretkeramicki neolitik B (7400 - 6900 - 6500), Jordan
-brzo postaje velik zbog migracija stanovništva iz Izraela i Jordana
-napuštanje kružnog plana, više prostorija, krov drukčiji, materijali podudarni s Jerihonom
-apsidalne forne, kružne i polukružne forme - nemaju stambenu namjenu već su to objekti s
posebnom namjenom, za kultne potrebe - ulazi u kategoriju svetišta odnosno privatne kapelice
jer je veličinom manja od stambenog objekta
-djelomično ukapanje u padine tella, podizanje kamene konstrukcije, stupovi i čerpići -
terasasta koncepcija
-nastambe su veličine par četvornih metara, sa hodnikom i ćelijama
-ostaci jame - ležišta monolitnih stupova - nisu konstruktivnog karaktera, sastavni dio
građevine - kultni karakter
-2 puno veća hrama za javne potrebe, odnosno potrebe cijelog naselja, četvrtaste osnove, u
unutrašnjosti oltar i crveno bojano ognjište
-pokopi u kućama bez glave - samo za statusne pokojnike, važnije
-grobovi van kuća su manje važnosti i pokapaju se sa lubanjama a ispunjene su sa otpadom
-postoje tzv. pogrebne maske ali lubanja nije služila kao model za njih
-1893.g. pronađena jama s kovčegom i statuama koje dijelimo u dvije grupe: a) manje - torzo
i glava te b) veće do 1m sadrže ruke i noge; zajedničko je da se najveća pažnja posvećuje
izrazima odnosno nosu, očima, ušima te se lice boja; prva polovica 6. tis. Rade se od sloja
gline i vapna. Nađeno je 30-ak zoomorfnih i 50-ak antropomorfnih figurina.

19
Mughara
-razlika - u donjem dijelu zida nema čvrstih materijala, glineni zid, na određenoj visini od
amorfnog kamenja
-minijaturne nastambe - jer se sve aktivnosti uglavnom obavljaju vani - nastambe za čuvanje
zaliha i noćni život
-ostaci ognjišta, također na otvorenom prostoru
-prostor za čuvanje zaliha, sušare, pletene stijenke, ne može se ući unutra, nema krovne
konstrukcije, u današnje vrijeme takve konstrukcije služe da se klipovi kukuruza drže unutra
zbog sušenja - ali oni nisu uzgajali kukuruz, samo čuvanje hrane i drugih stvari
dignute od tla - zbog ovlaživanja i radi životinja (slika 2.)
-pokopi su bez odvajanja lubanje
-brojna antropomorfna plastika na kostima ili oblucima .

Jarmo - Irak
-oko 16 građevinskih horizonata
-pretkeramički neolitik
-Robert Breidwood (Indiana Jones) - iskopavao
-prvi tu primjenio metodu izoliranih kvadrata
-male kuće od gline 2×2 i 3×3 m ukopane te nema ognjišta od kamena, poslije dolazi
kvadratna osnova , kamen i čerpić , brojne jame za hranu
-minijaturne prostorije, četvrtasta koncepcija, tehnika ista, kamen i glina
-koristili žitarice - znamo po ostacima iz skladišnih jama i žrvnjeva
-nisu nađeni grobovi te su se vjerojatno pokapali van naselja

- Asikli Hüyük [Ašikli Hik]

Asikli Hüyük B (8000 - 7400 / 6600 - 6100)
Asikli Hüyük A (8500 - 8000 / 7000 - 6600)
-današnja Turska - Mellaart
-naselje tipa tell, središnji plato
-B
-značajan napredak u koncipiranju naseobinskih osobina, neuobičajena struktura znatno
drugačija od ostalih istodobnih nalazišta
-velike prostorne cjeline, čvrsto povezani koncept građevina, gusto grupirane bez
međuprostora
-nemaju zajedničkih zidova
-kameni temelji, čerpići
-jedna veća komunikacija za cijelo naselje koja vodi ravno do rijeke
-komunikacija se odvijala samo preko ravnih krovova i jer se dio svakodnevnog života
odvijao na krovovima
-privreda: u početnoj fazi nepoznata, lov i sakupljanje a domestifkacija tek u kasnijoj fazi
-područje u okolici naselja je bogato opsidijanom - čime su ospskrbljivali Bliski Istok i na tom
razvijali trgovinu

Hallan Cemi
-pomogao u kronologiji do 9 tis. BC - najstariji datirani lokaliet PKN u Turskoj - tu je počeo
razvoj
-kružne (velike) forme - karakteristične za predkeramički neolitik A
-kružni zatvoren prostor bez važnijih uređenja
-izdvajaju se dvije građevine - veličinom i načinom gradnje imaju unutarnje klupe i materijal
opsidijan (dolazi iz regije udaljene 100 km) i bakar (udaljeno nalazište 150 km) - ova količina

20
nalaza pokazuje da su te zgrade bile vezane uz trgovinu - jake veze s drugim lokalitetima koji
do sad nisu otkriveni
-nalaz glave buzdovana što upućuje na postojanje sukoba
-većina matrijala je od opsidijana, ručke od tučaka kamena su stilizirane (životinjski motivi),
kamene posude za mljevenje biljaka
-narezane kamene palice duge 15 cm tupe ili zašiljene, meke - razni urezi - sredstvo bilježenja
informacija (preteča pisma)
-sitna figuralna plastika - utjecaj Sirije i Iraka ali u kasnijoj fazi slabi i jača lokalni razvoj i
utjecaj

Çayönü [Čajeni]
-najznačajniji lokalitet na području Turske
-kontinuirani slijed od PKN do srednjeg vijeka
-predkeramički neolitik:
1 - faza ovalnih građevina - PKN A
2 - faza građevina s roštiljastom formom - PKN A-B
3 - faza građevina s kanalima - rani PKN B
4 - faza građevina s popločanim oblucima - srednji PKN B
5 - faza građevina sa ćelijama - kasni PKN B
6 - faza građevina s velikom sobom - finalni PKN B (PKN C)
2 - osnovni stambeni prostor; roštiljaste forme
3 - mogli su služiti različitim potrebama
4 - ovog nema na istodobnim ni kasnijim ni ranijim lokalitetima
građevine - podnice od sloja nabijene zemlje
kuće imaju dodatne kanale (razlozi nedefinirani - prakticna uloga)
5 - više soba u dva pravilna reda a lokalni utjecaj na način gradnje se očituje u gradnji
podruma koji su nepoznati na Bliskom Istoku služe kao spremišta i za ukop, jedan kat ima 4
do 6 soba a do kata vode kamene stepenice
-na prelasku svake faze gradnje mjenja se u skladu s novim tipom gradnje i većina kuća
unutar naselja u isto vrijeme - gradi se planski
-pronađeni najstariji ostaci domestificirane svinje
-pronađeni su brojni pokopi - podnice, prolazi, kanali i u kultnim građevinama posebno kuća
lubanja
-sitni nalazi pojava nakitnih predmeta od kamena, bakra (perlice)
-kultne građevine (jedinstvene, unikatne) Popločana građevina, Kuća lubanja, Zemljani trg
(nalazi se na javnom mjestu i ima 2 reda neobrađenih stela)

Göbekli Tepe [Gevekl Tepe]

- PKN A ( 8 300 BC )
-nema čvrstu strukturu, kaotično raspoređivanje objekata
-jedinstven po množini i raznovrsnosti objekata i nalaza uopće
-monumentalna plastika - kultni karakter
- Ovalne građevine od kamena, žbukane podnice ali su ugrađeni mnogi monoliti u obliku
slova T; dva stoje u sredini građevine i ukrašeni su reljefima

Nevali Çori [Nevali Cori]

-JZ Anatolija
-PKN B
-naselje nije zbijenog tipa pa se većina poslova ne obavlja na krovu
-dugačke, dosta uske nastambe

21
-nije riječ o obiteljskim nego zadružnim kućama, tu živi jedna šira obitelj koja uključuje više
generacija
-nema doticaja s Bliskim Istokom
-srednji i kasni neolitik - upravo takve kuće
-2 kultne građevine kvadratnog oblika od kamena, kamena klupa oko zida s monolitnim T
stupovima, dva u sredini su ukrašena (reljefi ljudskih ruku), neke vrste totema umjesto stupa
kao npr. u Jerihonu Natufine svetištu
-100-ak figura od gline - zavjetni darovi, 5 do 6 cm i od kamena. 90% ih je antromorfno
(prikazuju ljude), ima i velikih hribridnih figura kombinacija čovjeka i ptice

Çafer Hüyük [Kafer Hik]

-PKN B
-Hüyük znači tell
-male nastambe, pravokutne, čerpići
-nekad jednoprostorne nastambe, nekad 2 ćelije, nekad višećelijske formacije

Hacilar
-tipa tell, JZ Anatolija

V - I - rani halkolitik (5400 - 4700)

IX - VI - kasni neolitik (6050 - 5730)
hijatus (prekid)
1-7 pretkeramički neolitik (8200 - 7550)

-veliki broj struktura

predkeramički neolitik:
-istražen na maloj površini - 9 nastambi istraženo
-neke pojave su na višem razvojnom stupanju
-kameni temelji, čerpić, jednoprostorni objekti (slika 5.)
-nasuprot ulaza, koji se nalazi uvijek na duljoj strani, se uvijek nalazi zatvorena peć a ispred
nje otvoreno četvrtasto ognjište - zid na suprotnoj strani je u škrinjama- spremište namirnica
-niše u zidu - „zidni ormari“
-otkrivena ležišta stupova u nekim kućama- držali krovnu konstrukciju
-nekad su kuće sa jedan ili dva reda stupova podjeljenje pomičnim pregradama koje dijele
sobu pa se po potrebi dobiva više prostorija
-ostaci stubišta u nekim primjerima - barem jedan dio kuća imao gornji kat koji se prostire na
samo polovici površine donjeg kata (penjalo se drvenim ljestvama ili stubištem od čerpića)
-nekad izvana pokraj pojedinih nastambi vanjska ostava, glinena škrinja
-zidovi i podovi žbukani ali nisu imali ukrasnih elemenata
-kuće nisu izravno naslonjene jedna na drugu, već postoje prazni ograđeni međuprostori koji
su služili kao komunikacijski pravci (prolaz) i bili su izravno povezani uz objekte
-nema tragova monumentalne umjetnosti ni posebnih svetišta
-pokapanje je skromno poznato ali se najvjerojatnije obavljalo van naselja (još nije otkriveno)
-keramika je kvalitetnije izrade nego ona u Catal Hoyuk-u - skromno se prakticira ukrašavanje
praznih prostora na posudama sa jednostavnim lineararnim i geometrijskim oblicima i
mrežastim motivima, prvo urezivanje, a kasnije i bojana dekoracija

22
 Keramički neolitik Turske

-produljenje životnog vijeka, smanjenje mortaliteta djece, kvalitetnije životne mogućnosti,

porast broja naselja
-razvijaju se naselja prema JI Europe sa Anatolije
-3 cjeline Anatolije:
-Cilicia - jugoistočni dio
-Središnji plato - dolina Konya
-JZ Anatolija

Çatal Höyük (rani neolitik)

West -rani halkolitik 5400 - 4700

East I - 0 kasni neolitik (5700 - 5400)
XIV - II rani neolitik (6500 - 5700)

-obuhvaća veliki prostor

-James Mellaart počeo iskapanja
-u blizini presahlog jezera, na plodnom području
-ležište opsidijana u blizini
-nalazi se na trasi trgovine (opsidijan, školjke, kamen…)
-15-ak hektara, preko 1000 kuća, 5-6 tisuća ljudi
-više zajednica se udružilo u 1 naselje radi obrane, močvarno polje, dobra poljoprivreda, svi
uvjeti za idealan neolitički život
-postoje dva brijega, istočni (neolitik) i zapadni (eneolitik)
-množina objekata, neprekidno izgrađivani jedan iznad drugog
-sve kuće gotovo identične, nije bilo slojeva ljudi, jeli su približno istu hranu…
-sjeverni i južni vrh (na neolitičkom brijegu) - grupiranja oko vrhova - možda hijerarhija
-svetišta ima više ne južnom vrhu
-tell naselja
-zbijeni tip naselja, nema međuprostora između kuća, samo prostor za otpad
-četvrtaste građevine (nisu pravilne forme - prilagodba prostoru) ravnih krovova
-kuće nisu imale klasična vrata nego krovna vrata - komunikacija preko krova
-otvor na krovu je bio zaklonjen
-temelji od kamena, zidovi od čerpića
-negdje 2 zida naljepljeni jedan za drugi a neki imaju zajedničke zidove
-postoje prazni prostori - četvrtasti, neka vrsta dvorišta, tu se nisu odvijale nikakve suvisle
aktivnosti, smetlišta na neki način, arheološki važni, puno nalaza
(-u Južnoj Americi i na Bliskom Istoku danas postoje takva naselja)
-na južnom dijelu kuće se nalaze ognjišta (neka su bila ukrašena), iza skala za krov koji je
služio i za ventilaciju
-glinene kugle za kuhanje
-kuće podijeljene na spremišta, radionice…
-oko ognjišta pronađen otpadni materijal
-sjeverni dio - niša za kultne svrhe
-jedna prostorija sa ognjištem i nekoliko bankova (četvrtastih povišenih površina)
-kuće ne pružaju mogućnost zadržavanja - samo noću i kad je hladno, sve se odvija na
otvorenom
-niše - kućna svetišta - ima svaka kuća, veliki broj antropomorfne plastike - odjeveni ili goli
ženski likovi, hipertrofirani sekundarni seksualni organi

23
-vjerovanje u vrhovno „božansko“ bice - Magna Mater
-zidovi ožbukani i ukrašeni bojanjem
-sve kuće su bojane - zidovi uz sjeverni dio - ukrašeni crtežima, pejzaži, procesije, lov,
svakodnevni život, apstraktni motive - otisak ruke…
4 načina ukrašavanja - 1. premazivanje jednom bojojm (crvena ili bijela)
2.figuralni prikazi - scene iz svakodnevnog života (lov, rituali) - scena lova na
bika višestruko zastupljenija nego je prikazanih ljudi
3. geometrijski prikazi, apstraktni
4. simbolički prikazi - šaka tj. dlan
-uz oslikavanje ima i zidne plastike tj. reljefa - životinjski likovi koji se mogu povezati sa
religijom (porodica mačaka najčešće - svete životinje Magne Mater)
crtež karte grada - prva karta jednog grada, vulkan Hasan Dag nacrtan
-bukranij - središnji dio zidne plohe na kojoj je prava volovska glava obložena glinom ili
model od gline u koji su umetnuti rogovi
-bukranii ili nizovi rogova
-slika na zidu - bezglavi ljudi i ptice - pokušaj povezivanja sa dekarnacijom (izlaganje tijela
do raspadanja)
-prikaz erupcije vulkana i mapa grada, naselja
-nema dokaza vulkanske erupcije
-u glinu za čerpiće se često miješala plijevica ili usitnjena slama - važno jer omogućuje
utvrđivanje o kojoj je pšenici riječ, čak je miješana i s keramikom
-u niši - kultne figure i ukopi
-nađeno 10-ak kultnih građevina
-bukranii - nađene u kultnim građevinama, ukras, kult bika
-ima i medvjeda, leoparda…
-pokop - pronađeno ih dosta, skeletni ukop, zgrčeni položaj, u kućama ispod bankova (kreveti,
klupe), svi pokojnici gledaju licem prema unutrašnjosti kuće
-ženski ukopi su se bojali u zelenu, plavu i crvenu boju, muški ne
-prilozi brojni, nakit, perlice, školjke, ogledalo od opsidijana
-muški grobovi - lovno oruđe, udice, oružje od opsidijana
zmijski nož - drška od kosti u obliku zmije
-vijek kuće - 60-70 godina
-neke kuće možda bile preferirane za ukope, 60-ak ukopa
-sekundarni ukop - poremećeni kosturi, ispreturani
prikaz ljudskih tijela bez glave oko kojih lete lešinari - filozofsko objašnjenje - duša je u glavi
a tijelo samo ljuštura
noviji dokazi pokazuju da nema sekundarnih ukopa, naknadni ukopi poremetili prethodne
-ukrašavanje lubanje - u Catal Hoyuku najmlađi primjerak - lubanja muškarca obojana u
crveno položena u grob neke žene - preuzeto od natufijenske kulture
- plastika
-gotovo uvijek vezana uz plodnost; Magna Mater
-muških figura malo - kult bika; ako ih i ima, u paru su sa ženom
-podjela: grube figurine i statue
↓
instrumenti kulta, zavjetni darovi, većina njih nađena na otpadnim dijelovima kuće
statue - nešto veće, vezane uz kuću, najčešće u nišama ili u spremištima da čuvaju hranu
-božica iz Catal Hoyuka - žena s oblinama sjedi na tronu, na rubu se nalaze leopardi na čiju
glavu božica stavlja ruke - nađena u spremištu - Magna Mater
-7 ženskih statua, 6 u sjedećem ili klečećem položaju (naglašene obline, gole) a 7. u centru -
mlada žena, obučena, nema oblina puno, svima otkinute glave

24
-pečat u obliku medvjeda - u gradu česti takvi prikazi ali bez glave i šapa, zato se smatralo da
je to Magna Mater, ovaj pečat dokazao suprotno
-figura - nema glave, sprijeda klasični simboli kulta plodnosti, ozada se vide kralješci, rebra,
lopatice (slika 3.)
-keramika - malo je ima, tek od kasnijih faza postaje cesca
-monokromne posude, jednostavne, bez puno ukrasa, gruba izrada
-kamene i drvene posude češće korištene
-pečati - pintadera (slika 4.) - nije se dokučilo čemu su služili ali ih ima puno i svi su različiti;
neki imaju rupu - privjesak?

Hacilar
V - I - rani halkolitik (5400 - 4700)
IX - VI - kasni neolitik (6050 - 5730)
hijatus (prekid)
1-7 pretkeramički neolitik (8200 - 7550)

-Hacilar VI najpoznatiji, tip zbijenog naselja

- istražena mala površina, svega 10-ak kuća, četvrtaste građe, kamen, čerpić, jedna prostorija
podijeljena na više dijelova, malo izduženije, utori za stupove - gornji kat, ulaz na dužoj strani
-iste strukture - jedan prostor - ognjište, stupovi, spremište, gornja konstrukcija... s dodatnim
elementima koji rašclanjuju prostor - nenatkriveni dio nastambe, zatvorena dvorišta,
neposredno prije ulaza - prakticna namjena - tu se nalazile peći i sanduci
- preko puta se nalazi ognjište
-uz svaki se nalazi manji objekt - dvorišta??
-keramika - nešto brojnija, slikanje, jednostavni motivi, tamno na svijetloj podlozi
-zoomorfne posude - kultne svrhe
-antropomorfne - ljudska glava; nisu toliko česte, više u halkolitiku; čaša - ženska glava
-nepoznati pokopi osim čuvanja lubanja
-plastika - kult plodnosti - žena - božica majka; muških nema previše
-2 glavne teme - zrela žena udružena sa životinjama (divlje mačke) koja nosi djecu
(kurotrofne) i kao obične mlade djevojke - različiti izgled tijela (volumioznost), zrele žene
imaju hipertrofirani trbuh, grudi, bedra, stražnjica i frizura u obliku punđe, a za mlade su
hipertrofirane karakteristike reducirane a frizura je u konjskom repu

Can Hassan
-središnji Anatolijski plato
-reprezentativni zbog kontinuiteta stratigrafije od 1 500 g.
2A - 1 - kasni halkolitik (5000 - 4200)
3 - 2B - rani halkolitik (5400 - 5000)
7 - 4 - kasni neolitik (5700 - 5400)
-tell naselje, istraženo na skromnoj površini - podaci o izgledu , kućama i tehnici gradnje su
skromni, 10 - 15 objekata
-kvadratne nastambe od kamena i čerpića (cilindričnog oblika), zbijeni tip naselja
-svaka kuća ima ognjište
-kuće ako nisu «zaljepljene» onda su gusto poredane sa komunikacijama i zajedničkim
prostorom
-pokapanje o kojem malo znamo van naselja
-tipična neolitička aglomeracija
-keramika - u stilu istovremenih drugih lokaliteta ali dominacija tamne keramike što je
lokalna specifičnost, ukrašeno urezivanjem i linearnim oblicima

25
8. Neolitik Cipra
- pod utjecajem Anatolije i Bliskog Istoka
-Dikaios: Neolitik I, Ib, II - stara periodizacija

nova periodizacija:
-Akrotiri (Aetokremnos) - predneolitik
-rani predkeramički neolitik B
-srednji predkeramički neolitik B neolitik I
-kasni predkeramički neolitik B
-Khirokitia
-neolitik Ib
-Sotira (neolitik II)

-9. tisućljeće
-patuljasti vodenkonj i slon - karakteristika faune

Akrotiri - pećina
-epipaleolitska stanica za lov - nađene kosti životinja (brojne spaljene) i oruđe koje je izradio
čovjek - čvrst dokaz da su prvi doseljenici u 9. tisućljeću

Milutkie - halkolitik i neolitički slojevi (kraj 9. tisućljeća)

Shillourokambos - 8200 g. pr. Kr. - predkeramički neolitik
-4 faze: rana A, rana B, srednja i kasna
-građevine kružnog tlocrta
- prije su nastambe bile trošne, kasnije se više koristi kamen
-jedino u ovom naselju nema obrambenog zida
-ostaci domestificiranih životinja, nemaju pretke na Cipru, kolonizatori ih donjeli
-kosti jelena lopatara - isto nije domaća životinja nego donešena
-pokopi unutar naselja, nastambi, zgrčenac, inhumacija
-prvi ukop čovjeka sa mačkom
-keramike nema
-posude kamene, jednostavne
-obluci od kamena
-veliki broj oruđa od opsidijana - nema ga na Cipru inače nego u Anatoliji

Kalavasos - Tenta
-kuće kružnog tlorisa, zbijene, središnji stup nosač polukata
-naselje ograđeno zidom, obrambeni jarak
-s vremenom više kamena i masivnije građevine

Khirokitia
-jug Cipra
-završni dio PKN
-cijela kultura dobila ime po ovom nalazištu
-između Anatolije i Sirije, Palestine, Jordana - doveli do razvoja više nalazišta PKN na Cipru
(Sotira, Trouli, ali najznačajnije Khirokitie)
-naselje iskopavano u dva navrata 1936-46 i 77-99. g.
-1934 ju je otkrio Dr. Porphyrios Dikaios

26
-1977. g. je istraživaju Francuzi - Alain Le Brun
-na brežuljku, na južnoj strani brijega, rijeka Maroni okolo - prirodna obrana
- PKN naselje je formirano u krug oko puste brežuljkaste glavice
-bedemi gdje nije rijeka
-kroz cijelo naselje ide komunikacija na povišenom dijelu - prvobitno bedem koji se nakon
proširenja naselja pretvorio u cestu, s južne strane se pelo na ulicu a sa sjeverne se silazilo
-kuće gusto raspoređene, na raznim nivoima, jako dobro sačuvane
-nastambe su bile u obliku dosta pravilnog kruga na temelju od riječnih oblutaka i lomljenog
kamenja, ukopana podnica, gornji dio od gline, lagani materijali
-ravni krovovi, prije se mislilo da su kao košnica, kupolasti
-krovovi - drveno pruće → roštiljasta podloga → sitno pruće → trska → glina...
-unutra - par pregrada, jedan ili 2 stupa koja nose kat (polukat - jer je samo na pola nastambe,
pola kruga) gdje se spavalo i gdje su se čuvale zalihe
-na donjem katu se odvijao svakodnevni život, tu se nalazilo ognjište (svaka kuća ga ima)
-ognjišta uključuju - donji postroj od oblutaka ili manjih komada kamena preko kojeg dolazi
premaz od gline koji se stvrdne
-kuće su grupirane oko dvorišta - misli se da nije svaka kuća posebna, grupacija kuća
-tolos 1 - najveća građevina u naselju, 2 monumentalna stupa, centar je naselja
-pokopi - između kuća, nekad u kućama, inhumacijski, bez puno priloga, nema dokaza ni o
sekundarnim ni parcijanim pokopima
-grobne jame su ovalnog oblika kao i kuće (posmrtna kuća) - pokapani u klasičnom položaju
na boku savijenih nogu i jedna ruka u blizini glave, položaj fetusa - spavača
-prilozi - nakit i kamene posude
-kameni recepijenti (posude) od raznih vrsta kamena iz raznih udaljenih područja kao bazalt i
opsidijan (petrografski materijali), katkad fino ukrašeni
-običaj je bio na pokojnika stavit kamen - da se ne digne iz groba (tijekom cijelog neolitika)
-industrija kamenih artefakata u mezolitičkoj tradiciji
-koštana industrija bogata ali ne raznovrsna - predmeti za probadanje kao šilo i igle za
pletenje i tkanje (vuna)
-otisci tkanine u glini
-posude od kamena i drveta, obično nisu ukrašene
-antropomorfna plastika - 5,6 figurina, naglašen samo nos, očne duplje, oblik sa samim
torzom ali i anakonični (bez oblika - pojedinosti)
-imamo i neantropomorfne oblike plastike - uobličeni riječni obluci u korpus (tijelo) ukrašeno
linijama pintadere
-nakit - prstenje od opsidijana
-Khirokitia kultura prestaje 5500/5000 g. pr. Kr.
nakon toga nema nalaza osim na lokalitetu Troulli
Troulli - 2 faze - Khirokitia kultura i keramički neolitik
5500-4000 - nema nalaza

Sotira kultura - drugi val kolonizatora (Anatolija)

-tlocrti svih vrsta
-nema velikih slobodnih prostora, sve se obavlja u kući
-način gradnje trošniji
-keramika - jednostavna - češljasti ukras, nekad crvena na svijetloj podlozi
-plastika - neodređena, nema je puno
-nekropola nađena - i ovdje je običaj stavljanja kamena na pokojnika
-stanovnici su i fizički različiti od predhodnika

27
9. Neolitik Egeje
širenje neolitika:
1. neolitik Kiklada
2. Kreta
3. Peloponez
4. Tesalija, središnja Grčka, zapadna Makedonija
5. Egejska Makedonija i Trakija

-nije jedinstveno područje, ima nekoliko oblasti:

-Tesalija, središnja Grčka , zapadna Makedonija i Sporadi
-Peloponez
-Egejsko otočje, Kreta
-Trakija, istočna i središnja Makedonija
-Cipar

KRETA
-skoro svi se lokalliteti nalaze na istočnom dijelu otoka koji je geogafski povezan sa ostalim
egejskim otocima koji su služili kao tranzit i od kuda se širio utjecaj sa npr. Bliskog istoka
-nisu zahvalna za istraživanje; zbog minojske kulture starije strukture su devastirane
-Knosos, Phaistos, Kamares, Malia, Palaikastro, Vasiliki
↓
najstarije naselje unutar palače, kasnije se širilo

II - I -kasni neolitik 3500 - 2800

III - srednji neolitik 3700 - 3600
IV - rani neolitik II 4000 - 3700
IX - V rani neolitik I 5700 - 4000
X - predkeramički neolitik 6500 - 5700
predkeramički neolitik
-malo poznat, uglavnom iz Knososa
-lovna privreda, mikroliti, žitarice, mahunarke... (kremeni i kameni artefakti)
neolitik
-već u srednjem, a pogotovo u kasnom neolitiku imamo razvijenu arhitekturu poznatim
tehnikama gradnje - temelji kuća od lomljenog kamena, a struktura daleko od jednostavih
kuća sa jednom do dvije sobe, tu se javljaju višedjelne nastambe u kojima manje prostorije
imaju karakter radionica/spremišta
-sva nalazišta su pokraj obale - trgovina (opsidijan pogotovo) i morski plodovi, ribolov...
-pokapanje - ima par ukopa
-ukopi djece do 5, 6 godina - 6/7 grobova - u samom naselju
-nema ukopa starijih u naselju - kultni razlozi, žrtva djece zbog plodnosti naselja
-keramika
-jednostavna, loptaste, poluloptaste posude, razvijaju se s vremenom, jednostavan ukras ili ga
nema
-zdjele sa okomitim stijenkama - karakteristično za Kretu - ukrasi rađeni tehnikom urezivanja
i ubadanja za ispunu motiva, jednostavni geometrijski oblici, viseći trokuti, izlomljena traka te
se ti motivi ponavljaju uokolo posude
-vrčići sa uskim recipijentom
-kasni neolitik donosi pikside

28
-plastika
-nije brojna
-modelirana antropomorfna plastika je karakteristična jer je od bijelog mramora,
karakterističan položaj ruku koje se nalaze na prsima što je uvod u kikladske idole
(ikonografija)

EGEJSKI OTOCI
-Kefala (Kea), Saliagos, Naksos, Emporio (Chios), Tigani (Samos)
-nema tragova ranog neolitika ni predkeramičkog neolitika - realativno mala zainteresiranost
za trajno naseljavanje ovog prostora, ima više karakter tranzitnog prostora između Anatolije i
europskog kopna

Saliagos
-u samoj blizini mora
-gotovo sve faze, rani i kasni neolitik najvažniji
-pravokutne kuće skromnih razmjera
-unutrašnjost je opremljena specijalno građenim kružnim pećima - oko njih je bio mali zidić i
osnova od sitnog kamenja/oblutaka na što je išla glina, nakon čega je nastajala površine za
kuhanje
-kasni neolitik - kamen, čerpić, podnica od nabijenog kamena
-jednostavna keramika
-kasni neolitik - visoke čaše, dugi ovalni recipienti na ovalnoj šupljoj nozi, crveno - smeđa
boja, glačana površina (specijalno vanjski dio), jednostavni motivi - višestruko ponavljanje -
dekorativna kompozicija (šahovskog polja), donji dio nije isto ukrašen -valovite, blago
slomljene linije

Kefala
-u blizini obale, nije naselje nego nekropola - inače je u neolitiku malo mjesta koja su
specijalno izdvojena samo za mrtve (nekropole)
-dvije nekropole - gornja i donja (rani i kasni neolitik)
-grobovi kružnog oblika (oblik bunara), obzidan pločastim kamenjem, a grobovi su grupirani
u većem broju jedan do drugog, postoje i mali grobovi u obliku pravokutnih ne ukopanih jama
-ima i pokopa u velikim posudama u koje su često postavljani mrtvi, češće djeca
-jedan ili više pokojnika u zgrčenom položaju; nije bitna orijentacija, nekad pokapane samo
lubanje
-nalazi - kameni i kremeni, opsidijan, sječiva i strugala od glačanog kamena
-posude od mramora (uvezene sa Pharosa)
-keramika - vrste askosa (ležece posude), ko košarica sa visokim drškama
-slikanje crvenom na svijetloj podlozi
-figure - shematizirane, samo naglašeni nos - ptičje lice
-samorodni bakar - prvi nalazi tamo nađeni

Emporio
-zid okružuje naselje
- objekti skromnijih dimenzija, od lakših materijala
-komunikacijski prostori unutar naselja
-zaostaje u kvaliteti gradnje
-keramika - dosta gruba, jednostavne forme, tipa košarica, loptaste, poluloptaste, sa nizom
rožnatih ukrasa na drškama
-figure - žene 90%, kamena plastika, ruke na prsima

29
PELOPONEZ
-Malthi, Asea, Sparta, Lerna, Franchti, Gonia, Korint
Franchti
finalni neolitik 4000 - 3000
kasni neolitik 4500 - 4000
srednji neolitik 5000 - 4500
rani neolitik 6000 - 5000
mezolitik 8300 - 6000
paleolitik 20000 - 8300
-naselje u pećini i na plaži
-kremeni artefakti
-stočarstvo
-značajan zbog prijelaza iz mezolitika u rani neolitik, mogućnost praćenja transformacija
-naselje uz samu obalu datira iz kasnog neolitika- pravokutne građevine
-pokopi identični u mezolitiku i u ranom neolitiku
-zgrčeni položaj, bez puno priloga, ruke položene uz glavu
rani neolitik
-keramika - nema puno keramike, većinom kamene posude, loptaste forme, neukrašena
-pri kraju ranog neolitika javlja se bolja keramika, zaobljena ali puno kvalitetnija - pročišćena
glina sa vapnencom i kalcitom da bude čvršća; crveno-smeđa, jaki tonovi što znači da je
dobro pečena, uglačana površina a na vrhu rupa da se može provuči špaga i onda se mogla
objesiti npr. iznad vatre ili nositi
srednji neolitik
-dosta nalaza urfirnis posuda (firnis - premaz) tanke stijenke, oslikane i preko premaz za sjaj
stavljen prije pecenja, jednostani pravocrtni motivi, linije ali ima i složenijih - tendencija ka
apstraktnom, povezivanje geometrijskih likova u urfirnis tehnici; ispuna površine je mrežasti
motiv
-u srednjem neolitiku dolaze posude koje stoje na nozi
kasni neolitik
-tamno mat slikanje, bez sjaja, obični linearizam
-figure - shematizirane, uglavnom ženske figure, naglašeni bokovi; ukrašene slikanjem
-postoje i figure sa samo prikazom bokova - nosili se kao privjesci

Lerna -srednji neolitik

I - srednji neolitik
II - kasni neolitik
hijatus
III - rano brončano doba
IV - kasno brončano doba
-karakteristične tehnike gradnje - četvrtasti oblik, približava se tipu megarona -
karakteristično za kasni neolitik
-pokopi - u samom naselju uz inhumaciju, ima i incineracije
-inhumacija - pojedinačni ukopi, ruke na prsima, nekad se pojavljuju prilozi; incineracija u
žarama u kružnim grobnim jamama
-keramika - tamno (crvena, siva, crna...) na svijetloj podlozi
-ukrašavanje čitave površine firnisom koji nije na čitavoj površini jednako kvalitetan
-figurine - mali broj ženskih figurina, krajnje realni ženski oblici - bojana je
-srebrne naušnice - kasni neolitik, pločice od zlata (Pela)

30
10. neolitik Tesalije
TESALIJA, ZAPADNA MAKEDONIJA, SREDIŠNJA GRČKA
-Christos Tsountas: neolitik A i B
-Vladimir Milojčić: finalni neolitik/eneolitik 4700/4500 - 3300/3100
mlađi neolitik 5400/5300 - 4700/4500
-Dimini
srednji neolitik 5800/5600 - 5400/5300
-Sesklo
stariji neolitik 6700/6500 - 5800/5600
-predsesklo
-protosesklo
-rani keramički neolitik (Frühkeramikum)
predkeramički neolitik ? - 6700/6500

-najraniji odjek neolitičke revolucije je u Tesaliji - sinonim za JI Europu

-najvažnija zbog veze preko Kiklada s Anatolijom
-2 cijeline: istočna i zapadna Tesalija
-veliki broj registriranih i istraženih nalazišta
-istočna Tesalija - niski brežuljci, voda, plodna zemlja, dobra klima
-zapadna Tesalija
-središnja Grčka
-kulturni procesi u Tesaliji se poklapaju sa istovremenima na Peloponezu - istočni i središnji
dio ima najbrojnija nalazišta: Agla Anna, Gediki, Agia Sophia, Arapi, Souphli, Otzaki... radi
klimatskih, geomorfoloških i sl. karakteristika usuglašeno sa zahtjevima neolitičke privrede
-naselja su na riječnim terasama, riječnim brežuljcima, naselja na otvorenom
-magula ima isto značenje kao tepe - tell - mogila - tumba = brijeg, uzvisina u arheološkom
smislu nalaz tipa tell

predkeramički neolitik
-siromašan - tek 3 nalazišta - Otzaki, Argissa, Souphli (sve tellovi tj. moguli)
-Vladimir Milojčić - srpski arheolog - vodio istraživanja u Souphli i Argissi - zaključio da se
tu može govoriti o predkeramičkom neolitiku - djelomice ukopane jame (zemunica ili
poluzemunica)
-ovo područje zaostaje za Bliskim Istokom
-ima neke odlike neolitika, ali nema još uvijek keramiku
-nalazi žitarica, mahunarki, goveda...
-značaj opsidijana raste do 50% (Melos i Antipharos imaju opsidijana - ukazuju na kontakte)
-Argissa Magoula
-istraživao Vladimir Milojčić
-6 ovalnih građevina, poluukopane, pruće i lijep
-nema puno ukopa
-sušena keramika - pred kraj PKN-a ili možda čak iz keramičkog neolitika

31
rani neolitik (Frühkeramikum)
-dobro dokumentiran
-odjednom veliki broj naselja (preko 200, a u PKN 20-ak, npr. Hervia, Helai, Otzaki,
Pyrasos), gusto raspoređena
-sličan način pokapanja - jednostavne, plitke jame, malo priloga, bez orijentacije
-nema pokopa djece
Nea Nikomedia
-30 ukopa pronađeno
-zgrčeni položaj, pojedinačne i skupne, malo priloga
-keramika jednostavna, bez ukrasa
Souphli
-nekropola, kremirani ukopi, 2 jame - pretpostavlja se da su krematoriji
-50-ak ukopa pronađeno
-bogati darovi - keramika cijela ili ritualno slomljena
-keramika je jednostavna, kuglastih (poluloptastih) oblika čiji je cilj ispunjenje same svrhe, a
ne da uz to još bude i umjetnički medij (samo upotrebna svrha). U ranom razdoblju je
keramika jako gruba sa debelim stjenkama od nepročišćene zemlje, a poslije se pojavljuje fina
tehnika sa pročišćenom zemljom bez primjesa, te se također uređuje površina; pomno
provedeno sve do sjaja površine, monokromna - bez ukrasa, crvene do smeđe nijanse. Pred
kraj se javlja ukras koji nagovješćuje srednji neolitički stupanj - uporaba crvene boje, slikanje
prije pečenja, tamno na svijetlom, a ukras je uvijek tamniji. Ukrasi su linearni u obliku ravnih,
okomitih, cik-cak linija po cijeloj posudi
-antropomorfna plastika - slijedi sve prethodne primjere koje znamo. Ženski likovi su
hipertrofirani npr. Prodromos, Pyrasos (Cheronea-Otzaki) - žensko božanstvo na tronu kao na
Bliskom Istoku, neke su oslikane krajem ranog neolitičkog protosesklo stupnja - temelj za
kulturu srednjeg neolitika, odnosno Sesklo kulturu

predsesklo
-ova faza nije vezana uz kulturu Sesklo, samo joj prethodi, služi samo kao vremenska
odrednica
-sjeverna i sjevernoistočna Tesalija - upad unutar balkanskog elementa
-gruba keramička vrsta - barbotin, utiskivanje nokta i prsta, impresso ukras
-odlike kulture su drugačije

protosesklo
-iz nje se razvija Sesklo
-posude - raščlanjeni, loptasti oblici, crvena mat boja na svijetloj podlozi (bijela, žuta), cik cak
ukrasi
-brojni nalazi figura - ženski likovi - izduženi vrat, naglašen nos, bokovi, oči u obliku zrna
kave - prikaz kauri školjki, neke figure slikane (prikaz odjeće)
-sve ženske, tek od Seskla prikaz muških

Sesklo - srednji neolitik

-Tesalija - Nea Nikomedia, Servia, Otzaki, Achilleion, Argissa (Gremnos), Sesklo, Mogulitsa
(tell), Prodromos, Gendiki, Pyrasos, Aghia, Anaa
-Središnja Grčka - Elateia, Cheronea, Orchomenos, Nea Makri
-Sporadi - Aghios Petros, Skyros Papa
-Sesklo je imao oko 1000 stanovnika
-2 dijela - akropola i donji dio grada
-kameni bedemi

32
-u sredini akropole - slobodan prostor
-megaron - iz kasnije faze - Dimini
-prikazi kuća, modeli - kuće kvadratne - kamen i čerpić, prozori, vrata i dvoslivni krovovi
Chaeronea - otkriveni stilizirani modeli samih kuća, kvadratni tloris sa krovom na dvije vode,
ima otvor za dim i prozor(e), vrata. Kuće su bile prozračne (smrdljive)
-litička i koštana industrija su razvijene, keramička industrija je vrlo bogata sa tipološkom
diferencijacijom forme - dominira apstraktnost bez pravilnog oblika. Često se ukrašava i
unutarnja stjenka posude tzv. krestasti motivi; nema čvrsto definiranog pravila, tamno
(crvena) na svijetloj osnovi. Omiljeni tip posude je plitica
Servia - kuće - nabijene podnice sa stupovima - glina
-nema kamena
Nea Makri - isto nema kamena - drvo
-kuće od pruća i lijepa
-industrija sječiva - veliki broj, sječivo je odbojak kojem je dužina 2x veća od širine
-nazubak - sa nazubljenim rubovima
-opsidijan (sa Melosa i Antiparosa) - puno oruđa, većinom alatki
-brodovi - model iz Tsangli-a - sigurno se može govoriti o trgovini i plovidbi
-koštana industrija - glačalice, šila, igle
-oblici posuda - od poluloptastih, loptastih do razvijenih
-ukrasi - finija keramika - crvena mat boja na svijetloj podlozi; motiv geometrijski, ispunjava
gotovo cijelu posudu
-solid stil - kad rub motiva završava stepenasto
-plastika - slična protosesklu, samo se razvija, prikaz žene, naglašeni atributi, malo drukciji
položaj, oči u obliku zrna kave, nos naglašen
-novost je da ima par figura muškog prikaza

Dimini - mlađi neolitik

Tesalija - Aghia Sophia, Arapi, Argissa, Dimini, Otzaki, Pefkakia, Plateia, Magoula Zarkou,
Rakhnani, Sesklo, Souphli, Tsangli
-središnja Grčka - Cheronea, Elatea, Orhomenos, Varke
-Zapadna Makedonija - Servia, Nea Nikomedia
Dimini
-sačuvan, obnovljen, na blagom uzvišenju
-u vrijeme kad je nastao, more je bilo samo 1 km od njega
-zaštićen sa svih strana
-nastanak Diminija - više teorija, vjerovatno živjela zajedno sa Sesklom, tako da vjerovatno
nije uzročnik propasti Sesklo kulture
-periodizacija:
klasični Dimini Otzaki C (klasični Dimini)
Otzaki stara Otzaki B (Otzaki)
Arapi periodizacija Otzaki A (Aghia Sophia) nova
Tsangli Tsangli periodizacija
Zarko - prijelazna faza

-arhitektura - utvrđena manja naselja, središnji dio kao akropola, bedemi

-na središnjem dijelu samo jedna građevina tipa megaron - 2 prostorije, trijem - namjena
nepoznata (kultno, svjetovno?)
-6 bedema (3 na akropoli, 2 u sredini i 1 na kraju) od kamena, nisu visoki - možda držali
zemlju da se nebi rasipala, možda da razdijeli stanovnike
-podjela grada na 4 dijela

33
-prah od obrade školjke Spondilus pronađen na svim dijelovima grada, ali predmeti na nekim
dijelovima - socijalna diferencijacija - ali ipak to ništa nije sigurno
-radioničke i stambene četvrti - četvrtasti tlocrt, kamen, čerpići
((-Sesklo - kasni neolitik - akropola, megaron
-Servia - megaron
-Vasviki - megaron - 4 prostorije
-Velestin - megaron - 30 m - najveća građevina u Grčkoj))

-pokapanja - incineracija, inhumacija, na nekropolama i unutar naselja

-incineracijske nekropole - Souphli, Platea Magula Zargo
-Dimini - 6 ili 7 ukopa, nije pronađena nekropola
-keramika - slikanje dominantno, tamno na svijetloj podlozi (crvena, crna), razvoj motiva
(spirale...), girlandi po cijeloj posudi
-javlja se polikromija - slikanje sa više boja
-figurini - privjesci - antropomorfni ukras - stilizirano žensko tijelo
-Larisa - Vinča - dvojne figure
-prikaz majke s djetetom - oslikano - najpoznatiji prikaz
-Plateia Magoula Zarku - prikaz kuće sa interijerom (8 figurina - obitelj) - model se stavlja u
zemlju prije gradnje kuće; ovaj model bio kraj ognjišta zbog napredka kuće
Sesklo
-iskopavanja: 1901 - 1902 Christos Tsountas; Wace, M. Thompson
-D. Teoharis - na temelju stratigrafskih podataka???
-brežuljkast teren, sa poljima i vodotocima
-Sesklo - akropola - ograđena bedemom - ima 2 stupnja - stariji (Sesklo kultura), mlađi -
Dimini kultura
-kuće raspoređene po dužini same lingule, građene od lomljenog kamenja bez vezivnih
materijala
-postojao jedan poseban objekt - megaron (izdužena građevina pravokutnog oblika sa 2
isturena stupa sa 1 ili 2 prostorije), osnova od lomljenog kamenja, gornji dio zidova od
čerpića
-nema nalaza oružja
-nema potrebu za obranom, zašto onda bedemi? - potreba prostornog definiranja
-nema funkciju zida
Servia
-ležišta stupova koja drže kat
-ostaci ognjišta i peći
Nea Makri
-različite kuće - ovalne, pravokutne, s djelomice ukopanim podom
-nema kamenih temelja
-stupovi nosači - isprepleteno pruće
-samo 1 kuća - površina između stupova ispunjena sušenom glinom
Nea Nikomedia
-vece od Seskla
Lerna
-osnove kuća od lomljenog kamena
-izduženost - podsjecaju na megaron
-pregrada

34
Dimini
-iskopavanja: - 1901 - Valerois Stais
- 1903 - Valerois Stais i Christos Tsountas
-Ai Proistorikai Akropoleis Diminou kai Sesklou, Atena 1908
-1977; George Chourmouziadis
-D.R.Theocharis, Neolitic Greece, Atena, 1973

-tolosi su bili povod za prvo iskopavanje

-vrhunac u organiziranju aglomeracije i koncipiranju stanovanja
-imamo izravan pristup, nešto kao propileji prema središtu akropole
-megaron
-najvažnija i najocuvanija građevina je zašticena
-3 prstena koja cine labirint jer su ispregrađivani, ne postoji komunikacija između njih
-kamena osnova (lomljeni kamen) - tradicionalna tehnika
-mikenski tolos - nije iz neolitika
-pokrivena građevina - sacuvana podnica
-izvan akropole - pravokutni, izduženi oblici nastamba
-gornji dio zida od čerpića, krov dvoslivan od laganog materijala (trska, slama), presvuceni
tankim slojem gline; nadstrešnica na 2 stupa ispred ulaza - asocijacija na megaronski tip kuće
-glineni modeli kuća - igracke ili za kult
-Chaeronea - model kuće - cetveroslivni krov (krov, prozor, dimnjak)
-Khalikiades - model kuće - 4slivni krov, ukrašavanje, tj bojanje fasade ali nisu otkriveni
primjerci ožbukane fasade na pravim kućama
-Platia Magoula Zarku - 4tasta osnova, ulaz, dijelom enterijer, posude, antropomorfna figurina

-Sesklo i Dimini posebni po tome što su utvrđeni suhozidom, prostorno definirani

-pošto je zid nizak, malo je vjerovatno da je obrambene naravi, u tom vremenu nema
konflikta; rijec je o prostornom definiranju i određivanju središnje ...
-Dimini - naselje koje u toj kulturi ima središnje mjesto u društvenoj organizaciji
-nema nalaza nikakvog oružja osim par kugli
-Servia - ne zaostaje za Diminijem po velicini ali je dosta rudimentalniji
-rijetka uporaba kamene osnove i čerpića
-sacuvane podnice od nabijene zemlje ili spaljene gline i sacuvan kućni lijep
-ležišta stupova koja nose gornju konstrukciju

finalni neolitik
-Rahmani kultura - Hagia Sophia, Pan
-pojava i bakrenih predmeta
-posude - rašclanjeni oblici, crusted slikanje - bojanje nakon pecenja - dominantno
-figure - shematizirane, oslikane, najcešce od kamena, samo gornji dio - umetalo se u drvo ili
glinu
-shematizirani prikaz tijela u zgrcenom položaju

35
11a. neolitik Rumunjske
stariji neolitik Rumunjske

1. kultura Circea - Gura Baciului

2. kultura Criş Rumunjska
3. kultura Dudeşti
4. kultura Predcucuteni
5. kultura linearno trakaste keramike

1. Circea - Gura Baciului

-pocetna faza neolitika u Rumunjskoj
-usporediva sa starcevackom kulturom (protostarcevo i pocetak Starcevo 1)
-Oltenija i zapadna Transilvanija
-Circea - La Hanuai, Gura Baciului, Gradinele, Copacelu
-utjecaj sa JI Balkana - slikanje bijelom bojom na tamnoj podlozi (iz Egeje, preko Balkana u
Rumunjsku)
-tipicna neolitska, kratkotrajna naselja, uz tokove rijeka
-privreda - zemljoradnja, stocarstvo, lov loše zastupljen
-kuce - poluzemunice, šatorasta konstrukcija
-keramika - loptaste, poluloptaste posude slicne Starcevu I, ukrasi - bijela boja na tamnoj
podlozi (crvenkasta), jednostavni, linearni motivi
-pokopi - inhumacijski, na boku u zgrcenom položaju, u plitkim jamama

2. Criş
-Oltenija, S i SI Vlaška, Moldavija, Transilvanija
-(linear Starcevo)
-Circea, Verbicoara, Verbita, Locuşteni, Boroşteni, Ostrovul Banului, Salcuta
-prisutan je utjecaj Starceva II
-naselja - kratkotrajna, uz rijeke
-nastambe - najprije poluzemunice, a kasnije nadzemne građevine
-privreda ista - zemljoradnja i stočarstvo
-keramika - slicna
-slikanje se zamjenjuje tamnom bojom s vremenom
-plastika shematizirana

3. Dudeşti
-Vlaška ravnica
-Dudeşti, Radovanu, Malu Roşu, Cernica, Dragiceanu
-faze: 1. Malu Roşu
2. Fundeni
3. Cernica
-zemlja se istroši pa se sele, zbog toga su naselja kratkotrajna
-keramika slicna; dominantno je urezivanje

36
 srednji i kasni neolitik Rumunjske

1. kultura Vadastra
2. kultura Boian
3. kultura Hamangia
4. kultura Petreşti
5. Vincanska kultura
6. Cucuteni Tripolie kultura

1. Vadastra
-jugoistočna Oltenija, jugozapadna Vlaška
-Vadastra, Orlea, Celei
-promjene - gradnja naselja, oblikovanje keramike i način ukrašavanja
-pocinju dugotrajnija naselja ( tell )
-nastambe - većinom nadzemne građevine
-privreda i pokapanje se ne mijenja
-keramika - konični i bikonični oblici; rašclanjene posude, s nogom
-ornamentizam - urezivanje, bijela inkrustacija, ukrasi na cijeloj posudi; izrezivanje
-antropomorfne posude
-plastika - prikaz ptičjeg lica i torza; stoje zasebno ili kao ukras modela kuće, hrama ili na
posudi

2. Boian
-Vlaška, jugoistočna Transilvanija, južna Moldavija
-najpoznatija i najbolje istražena kultura
-Giulesti, Vidra, Cernica
-faze :
1. Bolintineanu
2. Giulesti
3. Vidra
4. Spantov
-tell naselja
-pokapanje - ispruženi položaj na leđima sa bogatim prilozima
-keramika - četvrtaste posude, a uz njih žrtvenici ( kultne posude ); poklopci - konični s
masivnim drškama
-ukrasi - urezivanje, bijela inkrustacija ( meandri, spirale )
-plastika - shematiziranje, osnovne linije

4. Petreşti
-središnja Transilvanija
-Petreşti, Pianu de Jos, Pauca
-faze : Petresti B, AB, A
-ukrasi na posudama - slikanjem
-figuralna plastika - shematizacija, ruke izbačene van

37
11b. neolitik Bugarske
-kulture ranog neolitika:
-Karanovo I i II
-Ovčarovo
-Conevo
-Zapadnobugarska slikana keramika (Čavdar - Kremikovci)

-kulture srednjeg i kasnog neolitika

-Karanovo III - Veselinovo
-Kurilo
-Karanovo IV - Kalojanovec
-Hotnica
-Usoe
-Topolnica - Akropotamos
-Hamangia

Karanovo I i II
-Trakija i dolina rijeke Marice
-Karanovo, Azmaška mogila, Rakitovo, Jasa - tepe, Kazanlak
-faze: Ia, Ib, IIa, IIb
-posude na 4 noge, zoomorfne ručke
-monokromna keramika sa urezivanjem
-bijeli motivi na crvenkastoj podlozi
-najstarija neolitička manifestacija u dolini rijeke Marice
-naselja imaju izgled tela, a podizana su u plodnim ravnicama, na terenima zaštićenim od
plavljenja. To su relativno mala sela, sa zbijenim jednoćelijskim kućama gotovo kvadratnih
osnova, građenim od pruća i blata
-u njihovoj unutrašnjosti otkrivene su glinene klupe, peći i ognjišta, kao i mjesta sa
žrvnjevima namjenjena za drobljenje žitarica
-pojedina naselja su bila ograđena širokim jarkom i nekom vrstom nasipa sa drvenom
palisadom.
-uzgajali su žitarice, leću, grašak, a od domaćih životinja-ovcu, kozu, govedo, svinju i psa. O
razvijenoj zemljoradnji svjedoči veliki broj žrvnjeva i tučkova, kao i tzv. karanovski tip
srpova s koštanom drškom u koju su uglavljena sileksna sječiva.
-na osnovi stratigrafije keramičkih posuda, Karanovo kultura je podjeljena u dve osnovne
faze: stariju-Karanovo 1 i mlađu-Karanovo 2
-za stariju fazu, osim monokromne crveno i sivopečene keramike, karakteristične su slikane
vaze, najčešće duboku pehari na niskoj nozi, ukrašeni pravolinijskim i krivolinijskim
motivima izvedenim bijelom bojom na crvenoj podlozi. Izrađivane su i profilirane duboke
zdjele, ponekad na kratkim nožicama, kao i trougaoni recipijenti na tri nožice (žrtvenici?)
-antropomorfne figurine su nalažene u malom broju.
-tokom faze Karanovo 2 slikane vaze nestaju, a sve su češće monokromne posude (lonci
cilindričnog ili ljevkastog vrata, duboke jednouhe šalice, pehari na šupljoj nozi), od kojih su
neke ukrašavane kanelurama.
-Karanovo kultura se razvija usporedno sa starčevačkom i Sesklo kulturom tijekom 6.tis.
pr.Kr.

38
Ovčarovo
-SI Bugarska
-Ovčarovo-plato, Ovčarovo gorata, Samovodene
-faze - 1-4

Conevo
-priobalni dio Bugarske
-Borjana, Dalgopol, Conevo, Goljamo, Delčevo

Zapadnobugarska slikana keramika

-SZ dio Bugarske, gornji i srednji tok Marice
-Kurilo, Kremikovci, Čavdar, Galabnik, Gradešnica - Lukanovo, Slatino
-faze - 1-4

Karanovo III - Veselinovo

-Trakija, bazen Marice
-Veselinovo, Karanovo III, Kazanlak, Jasa-tepe
-vrč - monokromna keramika sa stiliziranom drškom
-čepasti završetci na posudama

Kurilo
-SZ Bugarska, Sofijsko polje
-Kurilo, Brenica I, Aldomirovci
-faze - A, B1, B2

Karanovo IV - Kalojanovec
-Trakija, baze rijeke Marice i Tundže
-Karanovo IV, Kalojanovec, Kirilovo, Nova zagora, Karasura
-faze - 1-3

Hotnica
-S i sr. Bugarska
-Hotnica - Orlovska, Kačica, Samovodene
-faze - 1-3

Usoe
-SI Bugarska do Crnog mora
-Usoe (Asparuhovo), Borjana, Dalgopol, Draganovo, Podgorica
-faze - 1-3

Topolnica - Akropotamos
-srednji i gornji tok Strume (JZ Bugarska i S Grčka)
-Paradimi, Dikli Tash I, Sitagroi II, Balgarčevo, Topolnica - Akropotamos
-faze - 1-2

39
Hamangia
-priobalje Bugarske, delta Dunava i Burgasa
-Blatnica, Draganovo, Cernavoda, Durankulak, Odarci, Kragulevo
-faze: 1. Blatnica
2. Baia Hamangia
3. Ceamurlia de Jos
4. Techirghiol
5. Varna
-keramika - monokromna
-poluloptaste i loptaste posude
-"tulipani" sa spiralama
-svjetliji i tamniji motivi
-spiralni i slozeniji ukrasi - kontrast tamno-svijetlo
-"Venere" tj. Magna Mater sa ukrašenim tijelom
-"an sambl" - muška i ženska figura iz groba, "mislioc" - prikaz unutarnjeg stanja; ženska
figura je opuštena - potpuna suprotnost

Karanovo - lokalitet
Karanovo je veliki tell kod stare Zagore (Bugarska). To je ključni lokalitet za razumijevanje
razvoja neolitika i eneolitika u Trakiji. Istraživali su ga: V. Mikov (1936), G.I Georgijev
(1947-1957), S. Hiller i V. Nikolov (od 1981). U stratumu debljine 12,4m uočeno je 7 slojeva
i to sa po nekoliko horizonta stanovanja. Iz dva najstarija sloja definirana je starije neolitička
kultura trakije (karanovo kultura), iz sloja 3 mlađe neolitička kultura (Veselinovo kultura). U
sloju 4 otkriveni su keramički proizvodi osebujnog oblika i ukrasa koji pripadaju posebnoj
kulturi (Kalojanovec kultura). Prema sadržaju iz sloja 5 izdvojena je Marica kultura, a nalazi
iz sloja 6 omogućuju pračenje razvoja Gumelnica kulture. Arheološka građa iz sloja 7 se veže
za početke brončanog doba.

40
12. Neolitik Makedonije
-2 glavna područja razvoja neolitika u Makedoniji :
istočni dio - Anzabegovo - Vršnik kultura (+Starčevački utjecaj)
zapadni dio - (Pelagonija) - Porodin - Velusina (utjecaj neolitika Jadrana)
-u Makedoniji se miješaju utjecaji sa svih strana - jadranski, egejski, balkanski, ali je uspjela
ustanoviti neke osobnosti po kojima je značajna

periodizacija:
kasni neolitik -skupina Zelenikovo
srednji neolitik-skupina Vršnik - Anzabegovo II - IV
rani neolitik -skupina Velusina - Porodin III - IV
skupina Vršnik - Anzabegovo I a - c
skupina Velusina - Porodin I - II

Vršnik - Anzabegovo
-rasprostranjenost - istočna Makedonija ( Ovče polje )
-faze II - IV - srednji neolitik
I a - c - rani neolitik
-nalazišta - nisu tipa tell, ali su višeslojna; većina ih je smještena uz rijeke
-Anzabegovo, Vršnik, Slatine (Zelenikovo I), Govrelevo
-kuće - jednostavne, četvrtaste; utjecaj egejskog prostora, a kasnije tipične balkanske
-poznate su nam na temelju nađenih modela - dvoslivni krov, rupe za dimnjak, prozori
-Vršnik - 3 objekta - jedan kvadratni pun žita (vjerojatno silos), dok su druga dva manja i u
njima su pronađeni ostaci kosti i znaci paljevine što poprima kultni značaj
-pokop - unutar naselja, u zgrčencu, bez puno priloga
-djeca pokapana u posude
-keramika
-nađeno je puno više fine ukrašene keramike
-oblici su loptasti i poluloptasti (idu prema kruškolikima)
-stijenke postupno postaju tamnije
-ukras - slikanje svijetlo (bijelo) na tamnoj podlozi
-motivi - pravolinijski, cik-cak, spiralni, u obliku kapljice, gerlande (egejski prostor i
starčevačka kultura)
-plastika
-shematizirane ženske figure
-izduženi vrat, naglašeni atributi, na kraju se svode na prikaz ženskih nogu - 2 polovice koje
se spajaju (kao u Grčkoj)
-Govrlevo - lokalitet otkriven u novije vrijeme, bitan nam je zbog plastike koja se razlikuje od
ostalih lokaliteta - Adam - realističan prikaz muškarca - pupak, kralježnica, rebra
-portret sa prikazanim obrvama, očima i ustima - najstariji portret na svijetu
-prikaz Velike Majke - stoji na modelu kuće (čuva ju)
-Mađari - lokalitet sa miješanjem posuda koje su tipično Starčevačke i Vršnik - Anzabegovo
kulture

41
Velusina - Porodin
-rasprostranjenost - područje Pelagonije (okolica Bitole)
-nalazišta - Porodin, Dobromirske tumbe, Veluška tumba
-faze I - IV (I i II - rani neolitik, III i IV - srednji neolitik)
-većinom se radi o tell (tumba) naseljima (Porodin i Veluška tumba su najpoznatiji)
-oko Ohridskog jezera - jadranski utjecaj
-kuće - četvrtaste, dvoslivni krov, rupe za dimnjak, zid napravljen od kolaca sa prućem
spojeni ljepom i bojan bijelom bojom
-mali broj pronađenog oruđa
-keramika - nađeno je više grube keramike (barbotin - impresso ukras); fina je slična
Anzabegovo k. (svijetlo slikanje na tamnoj podlozi)
-plastika - bogatije zastupljena, figure nisu toliko naglašene
a) statuete sa izduženim vratom , shematizirano lice sa izraženim nosom
b) steatopigne - ruke na trbuhu
-zoomorfni prikaz - žrtvenik s dva jelena, žrtvenici na 4 noge (Starčevo) modeli kuća , krov
na dvije vode .
-Porodin - modeli kuca, neke imaju i kultni karakter ako je na njima figura

Zelenikovo II (pripada kulturi Vršnik - Anzabegovo)

-područje Skoplja, jedno nalaziste - lokalitet Slatina?? (Zelenikovo II)
-posebna kulltura pod Vinčanskom kulturom
-vrlo malo fine keramike - nema slikanih motiva
-glavni ukras - kaneliranje - izbočenja, to je inače karakteristika Vinčanske kulture
-plastika - potpuna shematizacija, ptičje lice

42
13. Neolitik panonskog i peripanonskog
prostora (Mađarska)
periodizacija:
mlađi neolitik - Lengyelska, Potiska, Herpaly-Csöszhalom, Moravska slikana keramika
srednji neolitik - kultura linearne keramike (istočna i zapadna varijanta)
stariji neolitik - Körös kultura, kultura linearne keramike

Körös kultura [Kereš]

-područje oko rijeke Tise, Körös, Moros
-Kopancs, Ludvar, Kotacpart, Biserna obala, Ludoš
-3 faze - Körös I, II, III + protokörös
-istovjetan sa starčevom IIa
-naselja - kratkotrajna, uz rijeke
-nastambe - poluzemunice, a kasnije sve više nadzemne građevine
-pokapanje - plitke jame, zgrčenci sa malo priloga
-keramika - poluloptaste i loptaste posude, kratki vrat; posude sa više nogu
-ukrašavanje - barbotin, pseudo impresso ( utiskivanje prsta ) na grubljoj keramici, a na finijoj
najprije slikanje bijelom na tamnoj podlozi, a kasnije obrnuto
-kapljičasti motivi, antropomorfni i zoomorfni motivi

kultura linearne keramike (LTK; LBK)

-Alföld, Transdanubija, Moravska, Slovačka, Češka, Poljska, sjeverna Austrija, Njemačka,
Transilvanija
1. istocni kompleks linearne keramike (kultura linearne keramike Alfölda)
2. zapadni kompleks linearne keramike
1. istocni kompleks
-Alföld, istocna Slovacka
-Velke Raškovce, Tiszadob, Bükk, Szatmar, Szilmeg, Szakalhat
-zadruge, rod ili šira porodica se konstantno krece, seli - privreda - stoka
-periodizacija-III stupanj - skupina Szakalhat (Tiszadob, Szatmar)
II stupanj - skupina Tiszadob (Raškovce, Bükk)
I stupanj - skupina Szatmar (protolinearna keramika)
-regionalne skupine - Szatmar, Tiszadob, Szakalhat, Raškovce, Bükk
-urezivanje linearnih motiva na keramičkim posudama
-konične i bikonične forma; rašclanjene posude
-antropomorfna plastika nađena je u velikom broju; prisutna shematizacija; neke imaju rupe
(visile su negdje); ukrašene su kao i keramika urezivanjem, ali pojavljuje se i oslikavanje
crvenom bojom
-posuda s dva otvora - u njoj su bila zrna žita - kult - vjerojatno dar bogovima
2. zapadni kompleks
-Transdanubija, Moravska, zapadna Slovačka, Češka, Poljska, Njemačka, sjeverna Austrija,
SZ Hrvatska
-Malo Korenovo, Želiezovce, Keszthely
-velika naselja
-velike kuće sa nekoliko prostorija, kratkotrajne
-jednoslojna naselja

43
-loptaste posude s urezanim spiraloidnim ili krivocrtnim motivima
Potiska (Tisa) kultura
-tok rijeke Tise (istočna Mađarska), Bačka
-Lebe, Čoka, Szagvar, Szakalhat, Crna Bara Kremenjak
-izniče iz linearne kulture
-tell naselja pojavljuju se tek u kasnom neolitiku
-kuće - velikih dimenzija; unutrašnjost je podijeljena na 3 dijela; oko njih nalaze se otpadne
jame
-grobovi - razvoj nekropola, zgrcenci, prilozi - posude, nakit
-Ajter Kofer - pronađeno 300/50 grobova, skeletni ukopi sa brojnim prilozima
-1/3 grobova je dječja, što nam pokazuje veliku smrtnost - oni su najbogatiji prilozima
-ukopi u naselju i dalje postoje
-keramika - većinom jednostavne i neukrašene posude, bikonične, na jednoj ili više nogu; ima
i ukrašenih primjera - cijele posude ukrašene urezima; linearni motivi
-antropomorfne posude - na izduženom vratu ljudsko lice
-prikazi na posudama - ljudski lik - kultno posuđe
-model nastambe ili hrama koji služi kao žrtvenik
-plastika - dobro zastupljena, ženski likovi pogotovo; prikaz žene koja sjedi na prijestolju
-vezuje se uz zemljoradnju jer u ruci drži srp

Herpaly-Csöszhalom
-razvija se krajem neolitika iz Potiske kulture; istocno od nje
-ukopi na nekropolama - naznake diferencijacije po spolu - žene na desnom, muški na lijevom
boku
-posude - konicni oblici, najčešće na nozi ukrašene linearnim motivima, ima i slikanja;
bogatiji sustav ukrašavanja
-figure još shematiziranije od Potiskih figurina

Lengyelska
-Transdanubija, istočna Austrija, Moravska, zapadna Slovačka, JZ Poljska, Bačka
-varijante - transdanubijska i slovackomoravska varijanta
-Lengyel, Hidas, Zengövarkony, Brodzany Hitra, Nitriansky Hradok
-kuće - i dalje su velike, ali sa samo jednom prostorijom
-pokopi - u naseljima ili nekropolama; zgrcenac
-posude - prisutno slikanje crvenom bojom; slične Potiskoj kulturi
-prvi nalazi bakra
periodizacija :
Lengyel V neolitik
Lengyel IV - Ludanice
Lengyel III - Nitra - Brodzany
Lengyel II
Lengyel I - Lužianky

Moravska slikana keramika

-Moravska (zapadno od Lengyelske)
-modeli kuća
-keramika - prisutno slikanje, bikonične posude s izduženim vratom
-aplikacije - kuglaste ili rogolike
-antropomorfne posude - urne - sa uzdignutim rukama

44
-plastika - shematizirana; tzv. božice - sjede na prijestolju (Magna Mater); antropomorfne -
violinski tip

14. Neolitik Srbije

kasni neolitik (4500 - 3300) - vinčanska kultura ( Vinča A-B, Vinča - Tordoš I-II )
srednji neolitik (5500 - 4500) - starčevačka kultura
rani neolitik - protostarčevo

Protostarcevo
-5500 godina pr. Kr.
-rasprostranjenost : područje Đerdavske klisure, S Srbija, Kosovo .
-važnija nalazišta : Lepenski Vir, Vlasac
-dugo se smatrala kao prvi stupanj Starčevačke kulture
-protostarčevo i Gura Baciului stavljaju se u jedan nukleus - vrlo su slične
-naselja - kratkotrajna, na obalama rijeka
-stočarstvo i zemljoradnja, lov i ribolov
-mezolitički utjecaj - poluzemunice; šatorasti „krov“
-pokopi - rijetki nalazi; zgrcenci u plitkim jamama unutar naselja, bez priloga
-keramika - loptaste i poluloptaste posude
-gruba keramika - barbotin dominira
-fina keramika - prvo monokromna, kasnije slikanje bijelom bojom na tamnoj pozadini, motiv
bodljikave žice; plastični ukrasi
-plastika - stubaste shematizirane figurine prikaz lica; Venere - „crvenokosa boginja“ iz Donje
Branjevine
-zoomorfne posude

Starcevacka
-periodizacija - Draga Garasanin i Stojan Dimitrijevic (na osnovi keramike i nastambi):
-faza I - pretklasicna faza
-monokrom
-linear A (bijeli linear)
-faza IIa, b - ranoklasicna faza
-linear B (tamni linear)
-girlandoid
-faza III - kasno klasicna faza
-spiraloid A
-spiraloid B

-na području Srbije, Kosova, Makedonija do Skoplje kotline (kao Mađari kod Skoplja) do
sjeverne Transilvanije, Mađarska, Srijem i I Slavonija
-Najvažnija nalazišta: Vučedol, Vukovar, Vinkovci (najbrojniji nalazi na nekoliko lokaliteta -
Ervenica, Tržnica, Nama, Zvijezda, Hotel), zatim Igrač i Zadubravlje kod Sl. Broda, Cernička
Šagovina kod Nove Gradiške, Ždralovi (naj Z lokalitet kulture) i stara Rača kod Bjelovara te
Pepelana kod Virovitice.
-na osnovi protostarčevačke kulture dolazi Starčevačka kultura cca. 5 tis. BC . Bitna je jer je
prva od jačih kultura koja se razvila sa širokim utjecajem
-naselja su uz rijeke , kratkotrajna su jer je zemljoradnja slabo razvijena te se zemlja brzo
iscrpi te se zbog toga moraju stalno seliti

45
-kuće su zemunice i poluzemunice , nadzemne sa kvadratnom osnovom
-primitivna obrada zemlje - zato su naselja kratkotrajna, i ne sele se daleko već svega par
kilometara (zemljoradnja, stocarstvo)
-pokojnici su ukapani unutar naselja, u neposrednoj blizini nastambi.. Ritus pokapanja je
tipično neolitički, Pokojnik se polaže u ovalnu raku na boku u zgrčenom položaju. Rijedak je
ali ipak prisutan običaj pridavanja priloga u grob pokojnika u obliku keramičke posude, nakita
od školjke ili od kosti.
-kamena industrija je potpuno neolitska - sječiva, oruđe od opsidijana
-koštana industrija - spatule ili žlice za hranu, ukrašene drške
-keramička produkcija - lončarski proizvodi se dijele na grubo svakodnevno posuđe i na finu
oslikanu keramiku vjerovatno posebne namjene. Sve je posuđe pečeno oksidacijskim
postupkom, tj. Uz snažnu cirkulaciju zraka iz lončarske peći pa je zato posuđe oker, ciglasto
crvene ili izrazito crvene boje. Oblici su jednostavne kuglaste ili polukuglaste zdjele, konične
zdjele, katkad na niskoj prstenastoj ili nešto višoj stožastoj nozi, opremljene ušicama ili rjeđe
pravim ručkama. Sinonim za grubu svakodnevnu keramiku je barbotinsko ukrašavanje. Na
osušenu, nepečenu zdjelu nabacivala se rijetka, polutekuća glinena masa koja je ostavljena
takva amorfna (pravi barbotin) ili se oblikovala u bradavičaste nakupine (bubuljičasti
barbotin) ili se preko mase provlačilo prstima pa je nastajao niz paralelnih , grubih žljebova
(kanelirani barbotin). U ranim fazama keramika se ukrašavala i utiskivanjem nokta ili prsta u
još vlažnu i meku glinu - impresso ukras ili povlačenjem snopa grančica ili nekog metličastog
predmeta preko vlažne površine posude.
Finim posuđem nazivamo ono modelirano od bolje pročišćene gline, kojoj je površina
uglačana do visokog sjaja. Na isti je način proizvedeno i slikano posuđe samo se prije pečenja
oslikavalo bijelom ili tamnom bojom a nakon pečenja bi se opet uglačalo. Starčevačka je
kultura dosta duga vijeka pa je dijelimo na više faza:
-monokromna (najstariji stupanj)
-linear A
-linear B i girlandoidni stupanj
-linear C
-spiraloid A
-spiraloid B
-monokromna - nedostatak oslikane keramike, još nema barbotinske keramike. Prepoznaje se
po finoj jednobojnoj crvenoj keramici bez ukrasa ili ukrašenom povlačenjem snopa grančica
te postupnom pojavom utiskivanja prsta ili nokta.
-Linear A - osnovno obilježje pojava slikane keramike, isključivo bijelom bojom, motivi su
izrazito linearni i geometrijski, izvedeni nizom točkica ili crta
-Linear B i girlandoidni stupanj - slikanje pravocrtnih motiva vrpci, trokuta, klinova, nizova
linija ali sadad isključivo crnom ili tamnosmeđom bojom na prirodnoj oker ili crvenkastoj
podlozi. Girlandoidni stupanj je prelazni a donosi ukrašavanje krivocrtnim motivom, najčešće
apliciranim uz rub posude, motivi postaju složeniji i ponovno se upotrebljava bijela boja.
- Spiraloid - obilježava klasično razdoblje starčevačke kulture, raniji, spiraloid A - je rijetko
zastupljen u HR.
- Linear C - je obilježje zapadnih krajeva sjeverne HR, sklonost je prema blago bikoničkom
oblikovanju posuđa. Prevlast je pravocrtnihmotiva na slikanoj keramici, spiralni se i lučni
motivi pojavljuju rijetko. Grubo se posuđe ukrašava kaneliranim barbotinom ali i
jizombradavičastih izbočina ( obilježje susjedne Koros kulture u Mađarskoj )
- Spiraloid B - pojava bikoniteta, najčešće ukrašeno kaneliranim barbotinom, uočava se i
pojava dekorativnog barbotina - povlačenjem prstiju se formiraju slobodniji krivocrtni i
girlandni motivi. Novi likovni elementi javljaju se na oslikanoj keramici. Dominantan je
motiv spirala, najčešće su izvođene širokim nemarnim pokretima preko cijele posude. Obično

46
su slikane vrpcama, smeđom ili crnombojom na crvenoj ili oker osnovi. Prisutna je
polikromija tj. Uokvirivanje osnovnog tamnog motiva tankim bijelim rubom. Pojavljuje se još
i motiv meandra.
-Starčevačka je kultura u određenoj mjeri bila sklona plastičnom oblikovanju posebnih
posuda, žrtvenika, ali i shematiziranih ljudskih figurica. Ali takvih nalaza u HR gotovo da i
nema osim dvije statuete iz Vinkovaca.
-plastika - stubaste figure - instrumenti kulta - urezane oči i naglašen nos
-Venere - naglašene grudi, steatopigija; Venera iz Starčeva - ukrašena crvenom bojom na
tamnoj podlozi, koncani ukras
- Posebnu vrstu keramičkog oblikovanja predstavljaju žrtvenici, tj keramičke posude
neobičnih, nesvakodnevnih oblika čija je funkcija očito bila vezana uz neke obredne radnje..
Klasičan oblik predstavlja četvrtasto postolje na 4 kratke noge s niskim okruglim recipijentom
razgrniutog oboda u sredini.. Žrtvenici nisu u načelu ukrašavani a nisu uočeni ni tragovi
oslikavanja.
-istocno bosanska varijanta (pojava meandra, starčevo 3, kraj kulture) i južna Moravsko -
Kosovska varijanta (monumentalna plastika i smečkasta boja) Starčevačke kulture
-na mjestu Starcevacke kulture u Hrvatskoj se razvija Vucedolska pa Badenska a u Srbiji
Vincanska kultura

Vinčanska
-kasni neolitik
-područje Srbije , Kosova, Sjeverne Makedonije , Transilvanija Srijem, Bačka
-lokaliteti: Todoš, Vinča, Gornja Tuzla, Pločnik..
-regionalne varijante: Srbijanska (klasična), Sjeverna bosna, Moravsko-Kosovska
-proširila se na veliko područje (Rumunjska, Mađarska...)
-Periodizacija (V. Milojcic, M. Garasanin)
Vinca D1-2 - Vinca -Plocnik IIA - IB eneolitik
Vinca C - Vinca - Plocnik I
Vinca B1-2 - Gradac
Vinca A - Tordoš
Vinca Turdas II neolitik
Vinca Turdas I

-cca. 4500 BC dolaze utjecaji sa Istoka preko Trakije (podunavlja) i Grčke (Jadrana)
-opadanjem kulture, naselje dobiva zidine; postaje sve slabije i prima utjecaje
-cca. 3300./3800. BC - početak opadanja - naselja se smanjuju , grade se zidine , više se ne
rade naselja uz rijeku već uz uzvisine što je očiti pokazatelj da je došlo do nekog sukoba ,
veliki broj imporata i počinje primati a ne više širiti utjecaje
-Vincanci među prvima prihvatili obradu i vađenje metala
-obrada metala, vađenje ruda - prvo primjenjuju u vino i kult - to dovelo do raspada društva
-uvodi se specijalizacija - centri u blizini naselja gdje se vadi ruda, mjesto gdje se vadi
mramor
-jedino nisu okrenuti prema zemljoradnji i stočarstvu
-opsidijan - zastupljen je u velikom broju, u Srbiji ga nema
-to se već vezuje za bakreno doba

-Miloje Vasić - prva iskopavanja (1908 - Belo Brdo kod Vince), podijelio je na 6 faza -
metricki, bez kulturnih razlika

47
-kuće - zemunice i poluzemunice do razvoj nadzemnih građevina; kasnije sve više soba,
ormara; vrhovi krovova ukrašeni akroterijima, veliki pitosi za spremanje hrane ukopani u
zemlju; kuće s pećima - polukružne i potkovicaste peci
-opsidijan (iz planine Bik - Mađarska)
-pokapanje - pojava nekropola (Gomolava) - jedina novina
-inhumacija - zgrcenac, par priloga
-prisutna je i incineracija, nije sigurno da li se radi isključivo samo o njoj
-pokop iz Tartarie (Rumunjska) - uz spaljene kosti muškarca (šamana) pronađeni su kikladski
idoli i 3 pločice s urezima koje autori tumače kao pismo - slično sumerskom (najranije
sumersko pismo je iz 4000. g. pr. Kr)
-keramika - crno glačana, jako kvalitetna, sjajne površine ukrašene kaneliranjem - veže se za
utjecaje s istoka (metalne posude u Anatoliji); posude tipa amfore ukrašene urezivanjem;
-nema više loptastih posuda, bikoničnost - obično je ukrašavana sa žigosanjem , ubadanjem da
se što više prekrije površina posude s motivima
-pokušavaju na keramici oponašati sjaj metala jer kod njih ga još uvijek nema
-prosopomorfni poklopci - stiliziraju lice (Batman ), drške su kao uši
-plastika - realistični prikazi ženskog tijela, s razvojem kulture postaju plošne, dijelovi tijela
se naglašavaju urezima, neke figure se bojaju
-"Lady of Vinča" - urezi po cijelom tijelu, možda prikaz odjeće
-brojne figurine pronađene su odbačene - instrumenti kulta - odbacuju se nakon uporabe
-prikazi figura - svi položaji, blizanci, dvospolci, mitski prikazi - vile, patuljci
-veliki dio figura posvećen je kultu plodnosti - žena sa posudom, majka s djetetom u naručju
-"Hyde Vaza" - zoomorfna posuda, kombinacija ljudskog i životinjskog - ptica sa ljudskim
licem
-vincanski hljebici - ukrašeni kameni/keramicki obluci

48
15. neolitik BiH
središnja Bosna

-Središnja Bosna oko toka rijeke Bosne (gornji pritok) ulijeva se u Savu što omogućava
komunikaciju sa Panonijom i putem toka rijeke Neretve omogućava komunikaciju sa
Jadranom - most između Panonije i Jadrana te prima utjecaje i oblikuje ih u svoje autohtone
kulture. Radi geografskih uvjeta (brda) odnosno položaja i sam proces neolitizacije započinje
kasnije

Periodizacija:
stariji neolitik -impresso kultura - Hercegovina
-Starčevacka kultura - SI Bosna
-Starčevacko - impresso kultura - središnja Bosna
srednji neolitik -Danilska kultura - Hercegovina
-Vincanska kultura - SI Bosna
-Kakanjska kultura - središnja Bosna
stariji neolitik -Lisičićka (Hvarska) kultura - Hercegovina
-Vinčanska kultura - SI Bosna
-Butmirska kultura - središnja Bosna

Starčevačka - impresso
-Obre II, kod Kaknja
-Alojz Benac 1967 - 1968
-“Neolitsko naselje butmirske kulture na Gornjem polju”, GMZ, 1971
-nema puno nalaza nastambi, samo ostaci utora za stupove i ostaci kućnog lijepa
-pravokutno naselje, neznamo kako su objekti raspoređeni
-podnice od nabijene zemlje, interijer - pregrada dijeli dvije približno jednake prostorije,
-jedna je nekoc imala drveni pod; pec u obliku kalote (polulopte) sa jezickom naprijed za
skupljanje pepela - pepeo se razmuti u vodi, procjedi se i peru se u toj tekucini, efikasno skida
masnocu i prljavštinu (lužina)
-druga prostorija je služila za cuvanje zaliha, ostava, tu se odvijao nocni život
-posude su dijelom ukopane, dijelom samostojece
-zidovi - stupovi nosaci, isprepleteno pruce i kucni lijep sa obje strane
-kat - na katu spremište (jer je gore manje vlažno i nema štetocina) i spavaonica; sušili meso,
cuvali zrnje, pšenicu…
-što se tice cuvanja vode - ukopavaju posude u zemlju i u njima je voda - neka vrsta hladnjaka
-na katu se cuvaju kosti, vuna, koža
-u panonskom prostoru u kasnom neolitiku - kuce ogromne, sacuvani ostaci stupova nosaca
-pokop - 8 dječjih, pomiješani sa životinjskim kostima - kult?
-grobovi koncentrirani unutar naselja na 2 mjesta (oko kuća)
-grob br. 8 ukazuje na kultno mjesto - na podnici se palila vatra , ima kamene ploče i nasuto je
te postalo (nastao) humak . U ostacima gara vatre su pronađene životinjske kosti i komad
dječje lubanje (mjesto žrtve) što se vjerojatno radilo za prosperitet pri osnivanju naselja.
Također je pronađen nakit od spondilusa i jantara, posuda impresso...
-keramički disk (sunčev kolut?)
-žrtvenici - utjecaj starčevačke kulture, na četiri noge

49
-keramika - s jedne strane impresso, s druge bojanje - početak starčeva, loptasti oblici,
ukrašavanje tehnikom atremolo - cik-cak, drhtava linija
Kakanjska kultura
Periodizacija:
Kakanj III ( kasni Kakanj - Arnautovići ) - Vinča B1/B2
Kakanj II ( klasični Kakanj - faza IV Obra I ) - Vinča A1/A2
Kakanj I ( protokakanj - faza III Obra I ) - Starčevo III
-središnja Bosna (slijev rijeke Bosne), 3. i 4. faza Obre 1, Kakanj, Arnautići
-Kakanjska III (protokakanj) - primanje utjecaja s istoka - crnoglačana keramika - kroz
Butmir došla u Kakanj
-Kakanjska I - utjecaj danilske i starčevačke kulture
-naselja su različita, nema pravila
-Kakanj je zemuničko naselje
-zemunice, nadzemne građevine
-pokopa nema puno
-keramika
-u prvoj fazi veliki utjecaj Jadrana , djeluje i Starčevačka kultura ; poslije dolaze plastična
rebra na posude - ovalni oblici sa visokom šupljom cilindričnom nogom što je glavna
karakteristika te tulipanske kupe. Riton je u Bosni od protokakanj faze ali mu je recepijent širi
i dublji od Danilske kulture te je unutra bojan crvenom bojom .
-monokromna; plasticne aplikacije ili tu i tamo koji urezani ornament
-oblici - tulipanske kupe (čaša) široke kupe
-ritoni - kultna posuda na 4 noge, kosi recipijent, jedna drška, polukružne; ima ih od Grcke do
Jadrana i u Italiji - porijeklo? - najveci broj primjeraka ima danilska kultura, kasnije Bosna
-Crno vrilo - najstariji riton, nađena drška i dio oboda
-cemu su služile? dio životinje ili covjeka? vjerojatno ne pripadaju određenom kultu, već su
instrument koji se koristio po potrebi

Butmirska kultura
-dobro istražena
-Butmir, Obre II, Okolište, Nebo, Crkvine kod Turbita

Butmir III = Hvar II/III = Vinca C/D

Butmir II = Hvar I = Vinca C
Butmir I (autohtona komponenta koja potječe iz Kaknja ) = Kakanj III = Danilo III -Vinca B2

-sličan teritorij kao Kakanjska ; prima njene utjecaje, ali kasnije je zasebna kultura
-autohtona osnova - na nju se razvija Butmirska
-4 komponente:
-autohtona Kakanjska
-Danilska
-Podunavska (trakasta keramika)
-utjecaj sa istoka - Vinca - crno glacana keramika
-Butmir
-zemunice
-kod Sarajeva
-W. Radimsky, M. Hoernes 1893
-F. Fiala, M. Hoernes 1894 - 1896
-W. Radimsky, M. Hoernes - “Die Neolith….”
-tell

50
-nema podataka o građevinama osim najstarijeg dijela - kružni raspored nastambi

-Obre II
-nadzemni objekti (Obre II i Nebo, ostali vecinom zemunicki)
-cetvrtaste građevine, pruce, stupovi, glina, neki prolazi poplocani, trgovi - slobodni prostori,
kuce kvalitetne
-dvije prostorije , u jednoj je kalotasta peć a pokraj je prostor poločan daskama (za odmor) ,
druga prostorija služi za spremište ili obradu kremena, kosti - brojna su radionička mjesta
-ostaci žbuke sa spiralnim ukrasima
-pokop - ukopi djece u naselju ( žrtva za plodnost? )
-nema govora o nekropoli kao u Obre I naselju
-ukopi djece u Panoniji, Danilu, Vinci - nezna se jeli autohtono
-sjekire od glacanog kamena
-brojne strelice od kremena
-keramika
-1. faza je autohtona - loptasti oblici , specijalne su posude gljivastog oblika .
-u 2. fazi je crno glačana keramika (preuzeli-utjecaj Vinče) jako uglačana (svijetli da imitira
metalne posude-metalni šok) trakasta keramika sa Panonskog područja dala je samo početni
impuls jer su motivi u Butmirskoj kulturi složeniji nego u preuzetom orginalu - urezivanje se
radi prije pečenja , mnoge posude ispunjavaju bijelom bojom ali poslije pečenja te se tako
boja lako izliže
-3. komponenta posude sa spiralnim ukrasima što je preuzeto od Danilske kulture a postat će
bolje od nje same - najviše razvijena, urezivanje, izrezivanje, inkrustracija, plasticne spirale -
broj spirala 6, 12, 18 ili 24 uvijek
-od Kakanjske - šuplje noge na posudama, ritoni
-plastika
-više od 1000 primjeraka , dijelovi noge , ruke, glava ,brojna antropomorfna plastika i
različitija je
-gotovo na svim lokalitetima, najviše Butmir
-dvije kategorije: shematizirane (većina ima grudi-žene-kult podnosti) i realistične figure (5-6
nalaza)
-3 figure iz Butmira - armenoidni tip, europski i negroidni tip - rasna podjela - realisticno
prikazane, nisu shematizirane
-zoomorfne figure su jako stilizirane i teško je reć koju točno životinju prikazuju
-Butmirska kultura ne nestaje nakon neolitika

51
16. Neolitik Hrvatske
neolitik kontinentalne Hrvatske

rani neolitik - Starcevacka kultura

srednji neolitik -kultura Malo Korenovo
kasni neolitik -Sopotska
-brezovljanski tip Sopotske

Starcevacka kultura
-obradena u Srbiji

kultura Malo Korenovo

-oko 4600.-4200.g.pr.Kr
-u sjevernoj Hrvatskoj - Bjelovarsko područje i Moslavina; na zapadu - Turopolje
-pripada kulturama linearno-trakastog keramičkog kompleksa - najjužnija manifestacija LTK
-Korenovsku kulturu definirao je Dimitrijević
-lokaliteti: Staro Čiče, Kaniška Iva, Drljanovac kod Bjelovara, Tomašica kod Garešnice,
Podgorač kod Garešnice, Dautan. Ostali lokaliteti su slučajni i površni.
-uvoz korenovskog keramičkog posuđa na nalazištu Danila u Smilčiću - širenje korenovske
kulture?
-naselja korenovske kulture su na blago povišenim padinama, terasama potoka i rijeka te u
močvarnim područjima. Sva naselja, osim Starog Čiča, imaju tanak naseobinski sloj. Za sada
su poznati samo jamski objekti čime se (jamski objekti i tanki naseobinki slojevi) korenovska
kultura približava istočnom LTK.
-stambeni i radni objekti su zemuničkog tipa
-nije poznat nijedan ukop.
-keramika
gruba keramika - ima primjese kamenčića i pijeska (najizrazitije obilježje LTK). Najčešće je
oksidacijski pečena što se vidi u svijetlim žučkastim i oker ili crvenkastim tonovima, a
javljaju se i sive površine. Površina je uglavnom hrapava ili malo zaglađena
-oblici - jednostavne polukuglaste ili kuglaste zdjele s ravnim dnom ili na prstenastoj nozi,
jednostavne kalotaste zdjele zaobljenog dna, plitke posude ravnih ili nakošenih stijenki, male
konične posude na zvonastoj nozi, posude za zalihe
-ukras - jednostavne bradavice i rogolike izbočine u funkciji drške no uglavnom je
neukrašena. Vrpca s otiskom prsta, kratki zarezi pod obodom
fina keramika - vjerojatno je pečena kombinacijom oksidacije i redukcije. Jezgra je oker ili
crvenksta, a na površini je siva. Neke posude su bile i polirane. Relativno je tanjih stijenki što
ukazuje na razvijeniju fazu LTK. Korenovska keramika ima primjesa manje-više finijeg
pijeska i nema pljeve
-površina je ukrašena urezanim ornametnima i glačana nakon urezivanja
-česta je pojava mrljasta pečena keramika zbog nevješte primjene novog načina pečenja
-oblici - prisutne su posude na nogama te dosta bikoniteta što se vidi u zdjelama i lončićima.
Zbog svega toga kultura dosta nalikuje na sopot, ali po ukrasu (dvostruke spiralne trake, slovo
A) se vidi da pripada u LTK
-ukras - obično ili dublje urezivanje, plastični ukrasi te mrljasti način pečenja. Motivi su
pravocrtni i krivocrtni, a mogu biti i girlande.
-nalaz žrtvenika iz Tomašice možda svjedoči o poljoprivredi.

52
-u Kaniškoj Ivi nađena je i starčevačka slikana keramika s korenovskom. Korenovska
keramika ne pripada najstarijoj fazi LTK, a ovaj komad bi se mogao povezati s kasnim
starčevom. Također je nađen žrtvenik koji nalikuje starčevačkima i ranoj vinči, ali pripada
starčevačkoj kulturi.
-Kapelica je lokalitet sličan Kaniškoj Ivi sa starčevačkim i korenovskim materijalom.
-podjela (Dimitrijević)
Stupanj A -plastične aplikacije, duboke bikonične zdjele s vjencem kružnih otisaka
(perimuster), S profilacija, bombasti lonci
-Kaniška Iva, Malo Korenovo
-istovremen je s kasnom Vinčom A
Stupanj B1-klasična faza
-S profilacija, bikonitet, bradavičaste aplikacije, kukaste spirale
-Malo Korenovo, Drljanovac, Dautan, Tomašica, Pakrac
-istovremen s vinčom B1 i ranom sopotskom (IA i IB)
Treći, finalni, stupanj je hipotetički i predstavlja prijelaznu etapu prema
brezovljanskom tipu sopotske kulture
-keramička je plastika nepoznata, osim figurice svinje iz Malog Korenova, no i ona je vrlo
stilizirana
-Korenovska kultura odudara od LTK jer nema nadzemnih nastambi, ima posuda na nozi i
bikonitet koji inače pripada najstarijim fazama LTK.

Sopotska kultura
-oko 4300.-max. 3500.g.pr.Kr
-veći dio sjeverne Hrvatske, rasprostire se u međurječju Dunava, Save i Drave, od Srijema na
istoku, pa negdje do Križevaca na zapadu, veći dio bosanske Posavine
-poznata je pod više naziva: slavonsko-srijemska (Milojčić), sopotska (Dimitrijević), bapsko-
lenđelska te sopotsko-lenđelska. Sopotska kultura je rezultat kulturne simbioze između
kasnostarčevačke i ranovinčanske kulture.
-u početku nositelji starčevačke kulture žive blizu onih vinčanske te polako od njih
preuzimaju bikonično profiliranje posuda, zanemarivanje slikane keramike(u početku)...s
vremenom je utjecaj vinčanske kulture sve veći, starčevački starosjedioci se ne asimiliraju
kulturno i duhovno već se priklanjaju novim trendovima - tako je nastala sopotska kultura
-Dimitrijević 1966. uvodi novu podjelu:
 Sopot I-A - starija faza rane sopotske kulture (Vinča B-1)
 Sopot I-B - razvijena faza rane sopotske kulture (Vinča B-2)
 Sopot II - srednja faza sopotske kulture (Vinča C)
 Sopot III - kasna faza sopotske kulture (Vinča D)
-naselja - smještena su u nizinskim, često močvarnim predjelima, u blizini rijeke ili ovećeg
potoka; opasavali su ih jarkom, ali i palisadama - prva nizinska utvrđena naselja u ovom
dijelu Europe (Sopot i Otok kod Vinkovaca, Orolik, Hermanov vinograd)
-u brežuljkastim su krajevima naselja na terasama gorskih izdanaka (Bapska)
-u redovima su raspoređene pravokutne kuće s jednom ili više prostorija tipične neolitičke
građevinske konstrukcije - kostur od greda, zidovi od šiblja oblijepljeni blatom
-u Otoku otkrivena kuća od horizontalno položenih hrastovih debala - koja je pridržavao niz
okomitih drvenih stupaca, unutrašnjost je kuće podijeljena na 3 lađe, na pročelju je trijem
-nositelji sopotske kulture žive u naseljima zbijenog seoskog tipa, a novija istraživanja
pokazuju postojanje zemuničkih naselja otvorenog raštrkanog tipa što ukazuje na starčevačku
tradiciju (Ervenica-Vinkovci) - rana faza
-Sopot pokraj Vinkovaca - tell naselje, izvršena rekonstrukcija naselja - sopotske kuce

53
-Sopotski grobovi nisu poznati no analogijama s vinčanskim i lenđelskim ukopima može se
pretpostaviti da se radi o zgrčencima na boku.
keramika
-u ranijim fazama razvoja na sopotskom posuđu nema efektnih dekorativnih tehnika, malo
ukrasa - bradavičaste aplikacije, duborez i rovašenje
-u sopotskoj kulturi dominiraju grube posude u obliku amfora i buta, utilitarnog obilježja; kod
finog posuđa dominiraju plitke i duboke zdjele te lonci oštre bikonične profilacije (u srednjoj i
kasnoj fazi se ublažuju i umekšavaju)
-ukrasi na grubom posuđu - aplicirane plastične vrpce s otiscima vrha prsta; na finom posuđu
-poneki linearni, valovit ukras kombiniran s okruglim udubljenjima, izveden rovašenjem ili
duborezom
-u srednjem razvojnom stupnju - najuočljiviji vinčanski utjecaji - češće kaneliranje i efekt
glačanja, a javlja se i ubodnovrpčasti stil ukrašavanja(male posude iz Bogdanovaca - ukrašene
prvim vinčanskim spiralama i meandrima)
-prepoznatljiv oblik sopotske kulture: zdjela na visokoj, šupljoj, ovalno perforiranoj nozi
-u sljedećoj fazi ta noga poprima trbušast oblik - najtipičniji predmet sopotske keramičke
proizvodnje
-u završnoj fazi neka toliko vinčanskih utjecaja, u ukrašavanju se javlja tehnika rovašenja i
duboreza(nema kaneliranja). Učestalija je pojava crvenog slikanja poslije pečenja
-penetracija sopotske kulture u mađarsku transdanubiju prouzročila nastanak i razvoj
lenđelskih kultura
plastika
-sopotska kultura od vinčanske nije preuzela oblikovanje plastike antropomorfnog oblika -
sopotski su kipići (s takozvanim ptičjim licem) uglavnom slični najjednostavnijim vinčanskim
statuetama (Vinča), no sopotske su lošije oblikovane i izrađene - pogotovo one u ranom i
srednjem stupnju razvoja, koji su pod utjecajem vinčanske kulture; originalnija figurica
pripada kasnom razvojnom stupnju sopotske kulture, kad više nije bilo vinčanskog utjecaja
-antropomorfna obilježja vidljiva na nekim od predmeta(smatrani amuletima jer su probušeni)
koji možda ni nisu antropomorfni jer su jako stilizirani
-antropomorfnu bi figuru zaista mogla predstavljati posuda iz Samatovaca
-očito im je izrada antropomorfnih keramičkih kipova strana i nepotrebna, što ne mora biti
oznaka artističke nemoći (glineni kip bika iz Hermanova vinograda tvrdi suprotno)
-amuleti su najzastupljeniji u Samatovcima, npr. adorant-amulet s trakom s ubodima.

brezovljanski tip Sopotske kulture

-regionalna varijanta nastala miješanjem sopotskih elemenata (oko završetka Sopot Ib faze) sa
korenovskim supstratom
-Gornji Brezovljani, Drljanovac, Staro Čiče, Jasenas kod Virovitice, Jasenica kod Nove Rače,
Špišić Bukovica
-naslijeđe korenovske kulture vidljivo je u organizaciji naselja (horizontalna stratigrafija) i u
jamsko-zemuničkim objektima (sopotska kultura ima nadzemne objekte).
-naselja na prirodnom uzvišenju - novi se objekti ne grade na mjestu starih već se pomiču
-oblici keramike su uglavnom sopotski (bikonitet, S-profilacija), a kao naslijeđe korenovske
kulture prisutna je mrljasto pečena keramika. Na kontakte s lenđelskim kulturnim
kompleksom ukazuje crveno slikanje te ukras izveden otiscima prsta ili nokta. Iako ova
kultura nastaje na supstratu korenovske i sopotske kulture, ona ne preuzima njihov
dekorativni sustav već stvara svoj vlastiti.
-specifičan stil ukrašavanja - posude su u osnovi pečene oksidacijski, potom je na pojedinim
dijelovima posude primijenjen redukcijski proces čime su na tim mjestima stvorene tamne
plavkasto-sive ili crne mrlje - taj je proces svjesno provođen

54
-nađene radionice za proizvodnju keramike u Gornjim Brezovljanima
-ulomak antropomorfne figure (dio ruke s 4 prsta) također asocira na lenđelenski kulturni
kompleks, kao i životinjska figurica s otvorom umjesto glave

55
 neolitik Istocnog Jadrana i zaleđa

rani neolitik -Jadranska impresso keramika

srednji neolitik-Danilska kultura
-Gudnja
-Vela spilja
kasni neolitik -Hvarsko - lisicicka kultura

Jadranska impresso kultura

-oko 6000.-4500.g. pr.Kr.
-neposredno iznad mezolitičkog sloja, duž jadranske obale
-najstarija je faza vezana isključivo uz špilje - nema tragova obrade zemlje i uzgoja biljaka
-kamene su izrađevine uglavnom nastale tehnikom okresivanja
naselja
-prvi neolitički stanovnici - špilje tršćanskog zaljeva, slovenskog primorja, Istre, Kvarnera i
kvarnerskih otoka, sjeverna i srednja Dalmacija te srednjodalmatinski otoci
-u drugoj se fazi okreću poljodjelstvu plodnih kraških polja pa središta naseljenosti sele u
sjevernu Dalmaciju, na obale rijeka i potoka, na niske poluotoke. Grade se prva naselja koja
su koncentrirana oko izvora vode, kružnog su tlocrta
-stambeni su objekti kružni, od pruća i zemlje (Ižula), ili u obliku ukopanih kružnih zemunica
-u Smilčiću otkriveni kružni rovovi oko naselja - prvo služili za obranu, poslije za
odbacivanje otpadaka
-keramika je primitivna - nepročišćena zemlja, slabo je pečena, površina nije glačana; oblici
su jednostavni
-oponaša prijašnje oblike od tikava/drveta; polu/kuglasti oblici, bez izražene noge/vrata
-impresso je tehnika otiskivanja - noktom, prstom, negdje se utiskivalo školjkom cardium te je
po toj vrsti ta kultura dobila i naziv cardium što i nije prikladan naziv jer to nije isključivi
način ukrašavanja. Za otiskivanje su korišteni i kremena šila, trska, puževe kućice, a posuda
se može ukrasiti i povlačenjem pozadine školjki - nastaju češljasti ornamenti
-u najstarijoj je fazi to utiskivanje po cijeloj površini bez reda
-u sljedećoj, razvijenijoj fazi otisci se povezuju i grupiraju - to su različiti cik cak i valoviti
motivi, prepleti, u obliku slova V i A
-podjela loptaste posude na četiri kvadranta te se posuda počinje ukrašavati sa dna i
ponavljanje brojeva 6, 12, 18, 24 - što nam pokazuje sposobnost (bar u praksi primjene)
poznavanje geometrije i matematike
-u tom je razdoblju keramika kvalitetnija, a javlja se i tehnika urezivanja jednostavnih
geometrijskih motiva
-uporablja se i fina monokromna keramika, presvučena tamnosmeđim glatkim premazom
(manje su dimenzije)
-u posljednjoj je fazi više urezanih i udubljenih geometrijskih motiva
-javljaju se krivocrtni motivi - spiralni
-začeci oslikavanja posuđa - prevlačenje pojedinih dijelova crvenom bojom
-važnija nalazišta u BiH i Crnoj Gori - Hateljska pećina, Zelena pećina, Ravlića pećina ,
Jejinovača, Čairi (Stolac), Žukovička, Crvena stijena, Odmut - uglavnom istočna Hercegovina

-istočna Hercegovina upotrebljava istu tehniku kao jadranska regija ali su drukčija sredstva
ukrašavanja i motivi - nema upotrebe školjki već (teško se može reći što su koristili umjesto
školjki, možda drvo, kost i sl. ) umjesto finih valovitih ukrasa imamo pravocrtne - krupne
otiske, klasičan motiv pomoću štipanja, nokta, uglati motivi u redovima - rustičnost i
jednostavnost

56
-nema plastike
Danilska kultura
-oko 4500.-3900.g.pr. Kr.
-u predjelima jadranske obale (gdje je bila i impresso kultura)
-Danilo kraj Šibenika - eponimni lokalitet, ostali nalazi razasuti u nizu špilja oko Trsta, po
jugoistočnoj Istri, na kvarnerskim otocima, u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji, po poluotoku
Pelješcu do Boke Kotorske
-Danilo, Smilčić, Vrsi, Krivaše, Škarin Samograd, Islam grčki, Vlaška jama
-velik je dio nalaza iz špilja gdje su se nositelji danilske kulture zadržavali samo povremeno
-naselja na otvorenom - ravni i plodni krajevi
-ona su kružnog ili polukružnog oblika, često s izvorom vode u središtu
-živjeli su ili u ukopanim kružnim kolibama (Danilo), u nadzemnim kružnim kućicama
(Smilčić) ili u nadzemnim četvrtastim kućama s podom od nabijene gline (Bribir)
-tipična neolitička tehnika - od drvenih balvana, granja i pruća, s krovom od slame ili trstike
-naselja zaštićena obrambenim rovom
-dosta koštanih predmeta, čak i nakita
-najsiromašnije je grubo keramičko posuđe
-posuđe bolje kvalitete je brojnije, dobro je uglačana površina, tamnosmeđe ili crne boje
-razvijaju se: bikonične zdjele zaobljenog dna, zvonaste čaše, visoke zvonolike zdjele,
spljoštene kuglaste posude s visokim i stožastim vratom, različiti tanjuri...
-to je posuđe upečatljivo zbog bogate ornamentike izveden udubljivanjem, urezivanjem,
žigosanjem, reljefnim oblikovanjem; kombinirano s crvenom i bijelom inkrustacijom
-motivi veliki - horror vaccuidominiraju spirale u obliku S i C, inačice trokuta, nizovi linija
u različitim meandarskim, cik-cak i mrežastim kompozicijama
-fino oslikano posuđe je izvrsne kvalitete, nakon pečenja je žućkaste, žute, blijedo crvene ili
ciglasto crvene boje ujednačenog tona
-posuđe je ukrašeno isključivo oslikavanjem - bijelom, crnom ili sivom - iscrtavaju se nizovi
paralelnih crta, trokuta, rombova... Obično su obrubljeni tankom crvenom ili crnom crtom i
odvojeni jedni od drugih širokim crvenim vrpcama. Velika je sličnost po tehnici izrade sa
keramikom Ripoli kulture - važne veze i odnosi nositelja danilske kulture sa susjednom
jadranskom obalom
-danilski oblik posude: na 4 zdepaste noge, s nakošenim recipijentom i visokom prstenastom
ručkom - ritoni; često ukrašeni, vjerojatno specijalne namjene, prisutna crvena boja u
unutrašnjosti recipijenta
-zoomorfni oblik aludira na obrede u vezi s plodnošću stoke
-neki su smatrali ritone svjetiljkama lojanicama
-ima ih u kakanjskoj kulturi(središnja Bosna, Albanija, Grčka, Peloponez)
-javlja se i antropomorfna keramička plastika - jednostavne zvonolike statuete
-ima i realističnijih statueta - predstavljaju ženske likove koji nisu ukrašeni(samo katkad
pojedini dijelovi tijela) - postoje mišljenja da su ove figure pri obredu plodnosti predstavljale
ženski simbol, a zvonasti kipovi muški
-osebujni sitni životinjski kipovi u liku svinje, goveda i medvjeda - obrednog značenja

-špiljska naselja - Gudnja (Pelješac), Vela spilja (Korcula)

-jedini potreban zahvat je organizacija prostora po obiteljima, obitelja živi samostalno iako su
svi zajedno, ognjište najvažnije, svaka ga obitelj mora imat
-ognjište treba osigurat od prokišnjavanja i raspoređena su da postoji mjesto za proc između
njih

57
-naselja na otvorenom - Danilo kod Šibenika, Crno Vrilo kod Zadra (Dracevac Ninski)
-polje bez izrazitih oblika koji upucuju na naseobinski karakter, ulomci keramike, posude -
upucuju na nekadašnji život
-sjeverni dio Europe - ni jedan od materijala nije ušao u uporabu - drvene osnove pravokutnog
oblika koji se ucvršcuju zemljom i glinom, za razliku od Bliskog Istoka...
-zidovi - kidaju se debla i pale se krajnji dijelovi i tako nagoreno deblo je cvršce i lakše ga je
zabit u tlo
-krov se pokriva povezanim snopovima trske ili slame, u glinu se ubacuju komadici slame i to
je kucni lijep koji se stavlja sa vanjske i unutarnje strane
-takav objekt može trajati i do 10 godina
-snopovi slame na krovu - dodatno ucvršceni - to pokazuju i modeli neolitickih kuca - krovna
konstrukcija

Hvarsko - lisičićka kultura

- oko 3900.-3300.g.pr.Kr.
-na istočnoj obali Jadrana djelomično nasljeđuje Danilsku
-prvobitno je otkrivena na Hvaru - Grapčeva špilja
-ima je na cijelom potezu od tršćanskog zaljeva do južnodalmatinskih otoka, no i u dolini
Neretve i u Lici
-Grapčeva spilja, Markovo, Pokrivenik ,Vela spilja na Hvaru, Vrčin, Lisičići kod Konjica
-naselja su na otvorenom - stara danilska, no proširena, intenzivno nastanjuju špilje
-na srednje dalmatinskim otocima je varijanta klasična hvarska kultura; u Hercegovini je to
lisičićka varijanta; u sjevernoj Dalmaciji smilčićka varijanta; te ona u Istri i Primorju
-sjevernodalmatinska se varijanta najizravnije nastavlja na danilsku kulturu. Vrhunac doseže
reljefno spiralno ukrašavanja keramičkog posuđa, slikani ornamenti rjeđi i s novim motivima
(uobičajeni geometrijski motivi)
-u ranoj su fazi još prisutni zvonoliki likovi, a od srednje faze iščezavaju
-rijetke antropomorfne figure
-nema promjene na zoomorfnoj keramičkoj plastici
-uporaba ritona (noge oblikovane poput ljudskih, klečećih)
-u mlađoj fazi osiromašenje keramičkog posuđa, nestaje keramičke plastike i izumiru
elementi danilske kulture. Prevladava fina monokromna keramika tamnosmeđe ili crne boje,
niske široke zdjele zaobljenog profila. Ukrasi: jednostavni urezani motivi ravnih, cik-cak crta,
girlandi...
-pravi razvoj hvarske kulture odvija se na srednje dalmatinskom području (klasična hvarska) -
Korčula, Hvar, Pelješac
-ornamentalne kompozicije nikad ne prekrivaju cijelu površinu posuda
-oblici klasične hvarske varijante: niska, široka zaobljena zdjela s prstenastim vratom te
jajoliki lonac s koničnim vratom; nema raskoši danilske kulture no djeluje dostojanstvenije
-Lisičići kod Konjica je lokalitet koji se svojim specifičnostima izdvojio kao druga varijanta
Hvarske kulture da bi se pokazao utjecaj ove kulture u BiH, a osnovna im je razlika po tehnici
ukrasa - uglavnom ne poznaju slikanje već urezuju - urezivanje stiliziranih prizora
simboličnog ili realnog karaktera - scene lova, krajolici i sl - lisičićka varijanta
-prikaz lađe s jedrom na posudi iz Grapčeve špilje (ne zna se je li lađa ili životinja, ovisi kako
ju okreneš)
-hvarska je kultura čvrsto vezana uz more (pomorstvo?)
-još jedna bezimena kultura, inačica lenđelskog kulturnog kompleksa koji označava kraj
neolitika u većem dijelu srednjoevropskih prostora

58
-jedno od prepoznatljivih obilježja lenđelskih kultura je oslikavanje keramičkog posuđa
bijelom, žutom, crvenom i crnom bojom, u kasnijim fazama proizvodnja vrlo kvalitetne
crvene keramike(Ozalj)
-na temelju nje se razvija prva eneolitička kultura - lasinjska

3 razlike:
-vatrišta - nema konstrukcije, samo tragovi gorenja
-ognjišta - definirana mjesta na kojima se loži sa konstrukcijom
-peci - imaju i gornji pokrivac u obliku kalote; substrukcija od kamena sa preemazom od
gline, zatim kalota - preko grancica se modelira kalota ostavljajuci pritom otvor za gorenje,
može postojati i otvor za dim i pospješivanje gorenja, ali i ne mora
prilikom prvog gorenja ocvrsne - kuhanje, zagrijavanje prostora - manja opasnost od požara
pravila su se jednostavna peciva, bez kvasa najvjerovatnije

59