Potresno djelovanje na konstrukcije

i osnove proračuna i projektiranja

potresno otpornih konstrukcija

Izv.prof.dr.sc. Davor Grandić

Potresi i gibanje tla u potresu
UZROCI POTRESA

 Potresima se nazivaju gibanja tla pruzročena iznenadnim

pomacima unutar zemljine kore.

 Potrese uzrokuju različite prirodne pojave, kao što su tektonski

procesi, vulkanske erupcije, iznenadnim slom i padanje
materijala (na primjer u kraškim jamama).

 Od raznih teorija nastanka tektonskih potresa, danas je opće

prihvaćena tektonska teorija ploča.

 Tvrda zemljina litosfera koja ima ukupnu debljinu 50 do 150 km

razlomljena je na ploče.

 Ove ploče pomiču se kao kruta tijela na relativno mekoj

astenosferi.
Potresi i gibanje tla u potresu
UZROCI POTRESA

Tektonske ploče i njihov godišnji pomak u mm

Potresi i gibanje tla u potresu
UZROCI POTRESA

Mehanizam pomaka tektonskih ploča na njihovim granicama

Potresi i gibanje tla u potresu
UZROCI POTRESA

 Na oceanskim grebenima tektonske se ploče razmiču i na tom

mjestu magma istječe na morsko dno i hladi se.

 Zbog razmicanja ploča na oceanskim grebenima one se na

drugim mjestima sudaraju.

 Zbog toga dolazi do sudaranja ploča ili do podvlačenja

(subdukcije) jedne ploče ispod druge.

 Na tim se mjestima kora vraća u astenosferu i nastaju

oceanske brazde.

 U slučaju sudaranja ploča izdižu se planine.

 Zbog relativnih pomaka ploča u blizini njihovih granica dolazi do

velikih tektonskih sila.
Potresi i gibanje tla u potresu
UZROCI POTRESA

 U slučaju kad je iscrpljena čvrstoća materijala dolazi do naglih

pomaka i nastanka potresa.

 U većini slučajeva rasjedi se formiraju u dubini litosfere i nisu

vidljivi na površini.
Potresi i gibanje tla u potresu
UZROCI POTRESA

 Međutim često su relativni pomaci u vertikalnom i

horizontalnom smjeru vidljivi i na površini zemlje.

 Najpoznatiji je primjer 1300 km dugačak rasjed San Andreas u

kaliforniji.

 Pomaci stjenskih masa na rasjedu može biti u vertikalnom ili

horizontalnom smjeru (i kombinirani).

Oblici pomaka na rasjedima

Potresi i gibanje tla u potresu
UZROCI POTRESA

 Mjesto gdje počinje pucanje i

odakle se počinju širiti
seizmički valovi zove se
žarište, fokus ili hipocentar
potresa.

 Vertikalna projekcija
hipocentra na površinu zemlje
zove se epicentar potresa.
Potresi i gibanje tla u potresu
UZROCI POTRESA

Zemljopisni raspored potresa magnitude veće ili jednake od 4 u razdoblju od pet godina
Potresi i gibanje tla u potresu
POTRESNI VALOVI

 Kinetička energija koja se generira pri raspucavanju stijenskih

masa rasprostire se u okoliš u obliku prostornih valova.

 Po unutrašnjosti zemlje prostiru se prostorni valovi, dok se na

površini zemlje javljaju površinski valovi.

 Prostorni valovi dijele se na P-valove, koje zovemo primarni ili

uzdužni i na S-valove, koje zovemo sekundarnim, poprečnim ili
posmičnim valovima.

 Kod P-valova čestice osciliraju u smjeru širenja valova, tj. Javlja

se zgušćivanje i razrjeđivanje čestica.

 Kod S-valova čestice osciliraju okomito na smjerove širenja

valova.
 Potresi i gibanje tla u potresu
POTRESNI VALOVI

a) P - valovi - stezanje
i rastezanje
materijala u smjeru
kretanja vala

b) S - valovi -
pomicanje
materijala okomito
na smjer kretanja
vala
Potresi i gibanje tla u potresu
POTRESNI VALOVI

 Površinski valovi ograničeni su na površinu zemlje.

 Dijelimo ih na R (Rayleigh) i L (Love) valove.

 Kod L-valova čestice na površini osciliraju u horizontalnoj

ravnini okomitoj na smjer širenja valova.

 Kod R-valova javlja se eliptična oscilacija u ravnini okomitoj na

površinu zemlje.

 Pojedini tipovi valova šire se različitim brzinama u različitim

tipovima tla i medijima.

 Brzina širenja ovisi o gustoći i elastičnim svojstvima – što je

veća gustoća, brzina je veća.
Potresi i gibanje tla u potresu
POTRESNI VALOVI
Potresi i gibanje tla u potresu
POTRESNI VALOVI

 Najveći utjecaj na obične građevine imaju s-valovi, a zatim L i

R-valovi, koji bočno pokreću tlo izazivajući većinu šteta na
građevinama.

 Brzina S-valova je i najvažnije potresno svojstvo tla, što im je

veća brzina širenja, tlo je s obzirom na potres, bolje.

 Potresni valovi generirani u hipocentru šire se kroz različite

slojeve stijena i tla.

 Zbog toga se potresni valovi filtriraju i pojačavaju (ili slabe).

 Takvi filtrirani valovi koji promijenjeni dostižu površinu zemlje

djeluju na vibracije zgrada i ostalih građevina.
Potresi i gibanje tla u potresu
POTRESNI VALOVI

Širenje potresnih valova od osnovne stijene do površine

Potresi i gibanje tla u potresu
MAGNITUDA I INTENZITET

 Jačina potresa ovisi o količini energije koja se oslobodi u

hipocentru.

 Mjera oslobođene energije je magnituda m, koju je definirao

Richter 1935. Godine i zato se zove Richterova magnituda.

 Prema Richteru magnituda je jednaka logaritmu s bazom 10

najveće amplitude potresnih valova (u mikronima) zabilježene
na standardnom instrumentu smještenom točno 100 km od
epicentra.

 Za udaljenosti različite od 100 km izmjerene vrijednosti

magnitude se preračunavaju .
Potresi i gibanje tla u potresu
MAGNITUDA I INTENZITET

 Učinci potresa koji se mogu opažati na ljude, građevine i

prirodu mjere se s pomoću različitih ljestvica intenziteta
potresa.

 Postoji nekoliko ljestvica (skala) potresa, najpoznatije su:

 Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica (MCS) iz 1904. God.
 Modificirana Mercallijeva ljestvica (MM) koju je načinio Neumann
1931. God.
 Medvedev-Sponheuer-Karnikova (MSK) koja je do nedavno bila
uporabi u Hrvatskoj

 Ove tri ljestvice vrlo su slične jer imaju 12 stupnjeva intenziteta

potresa i zato što opisuju osjećaj ljudi, prirodu i ponašanje te
oštećenja građevina za vrijeme potresa.
Potresi i gibanje tla u potresu
MAGNITUDA I INTENZITET

Intenzitet potresa i posljedice prema MSK-64 ljestvici

Potresi i gibanje tla u potresu
MAGNITUDA I INTENZITET

Neki od najvećih svjetskih potresa 20. stoljeća:

Potresi i gibanje tla u potresu
SVOJSTVA GIBANJA TLA

 Iz perspektive projektiranja potresno otpornih građevina tri su

najvažnija svojstva gibanja tla:
 Vršno ubrzanje tla
 Trajanje snažnog gibanja tla
 Frekventni sastav potresa

 Izmjerena vršna ubrzanja tla iznose <0,2g do 1,0g.

 Horizontalno ubrzanje tla od 1,0g mogu „preživjeti” samo rijetke

građevine.

 Zbog dinamičkih svojstava konstrukcije koje nisu apsolutno

krute mogu se ova ubrzanja u samoj građevini pojačati od dva
do tri puta.
Potresi i gibanje tla u potresu
SVOJSTVA GIBANJA TLA
 Ovo pojačanje ovisi o tome koliko je prevladavajuća frekvencija
potresa bliska vlastitoj frekvenciji vibracija građevine.

 Sljedeće važno svojstvo potresa je slučajnost smjera djelovanja

potresa - građevine stoga moraju biti otporne na potres u bilo kojem
smjeru.

Putanja krajnje točke vektora

ubrzanja tla za vrijeme trajanja
potresa:
Potresi i gibanje tla u potresu
SVOJSTVA GIBANJA TLA

N-S komponenta zapisa potresa

Sylmar, California, 1994, - Northridge
ubrzanje, brzina i pomak

Napomena: ubrzanje je izmjereno

akcelerografom, a brzina i pomak su
izračunani iz ubrzanja
Potresi i gibanje tla u potresu
VAŽNOST UVJETA TLA

 Lokalni uvjeti tla mogu bitno pojačati gibanje tla u usporedbi

onome na osnovnoj stijeni.

 Primjer je potres u Mexico City-ju 1985., Kada je zbog debelog

sloja mekog tla na kojemu je grad temeljen došlo do filtracije
potresnih valova tako da je prevladavajući period potresa
iznosio oko 2 sekunde.

 Došlo je do teškog oštećenja i rušenja visokih zgrada.

Potresi i gibanje tla u potresu
SVOJSTVA GIBANJA TLA

Porast ubrzanja i smanjenje frekvencije s povećanjem

debljine naslaga mekog tla (Wellington, Novi Zeland)
Priroda potresnog djelovanja na građevine

 Potresno djelovanje ne djeluje izravno na konstrukciju u obliku

sila kao neko drugo opterećenja, već neizravno, putem gibanja
tla.

 Građevina se svojom tromošću (inercijom) suprotstavlja gibanju

prouzročenom pomicanjem tla u potresu.

 Ovu pojavu simuliramo fiktivnim inercijskim silama koje djeluju

u smjeru suprotnom od gibanja temeljnog tla koje su jednake
umnošku mase i ubrzanja mase.

 Kod beskonačno krutih konstrukcija građevina ubrzanje mase

jednako je ubrzanju tla.

 Kod konstrukcija koje nisu sasvim krute ovaj odnos je složeniji.

Priroda potresnog djelovanja na građevine

Horizontalne inercijalne sile i gravitacijsko opterećenje

Priroda potresnog djelovanja na građevine

Horizontalne inercijske sile unutar zgrade i njihovi

pojednostavnjeni prikazi
Priroda potresnog djelovanja na građevine

Usporedba između vanjskog vjetrovnog opterećenja i inercijskih sila

zbog potresa
Čimbenici koji utječu na veličinu učinaka potresnog
djelovanja

 Učinci potresnog djelovanja su odzivne veličine konstrukcija

potresno djelovanje kao što su unutarnje sile, pomaci, itd.

 Najvažniji je čimbenik težina (masa) građevine

 Radi smanjenja potresne oštetljivosti građevina trebalo bi

primjenjivati lakše materijale kao što su drvo i čelik.

 Gdje god je to moguće treba primijeniti lakše elemente

konstrukcije.

 Međutim, u mnogim dijelovima svijeta najčešće su konstrukcije

zbog ekonomskih razloga masivne (betonske ili zidane).

 Bez obzira na to, arhitekti i inženjeri bi trebali što više smanjiti

masu konstrukcija, npr. izvedbom lakih pregradnih zidova od
gips kartonskih ploča.
Čimbenici koji utječu na veličinu učinaka potresnog
djelovanja

 Sljedeći je čimbenik osnovni period vibracija.

 Osnovni ili prvi period vibracija kod velikog broja zgrada ima
dominantan učinak na veličinu potresnih inercijskih sila (u
pravilu treba uzeti u obzir i utjecaj viših vlastitih oblika i perioda
vibracija).
 Visoke fleksibilne zgrade imaju veće periode vibracija nego
niske i krute zgrade (sljedeći slajd).
 Prigušenje su nekonzervativne sile koje se suprotstavljaju
gibanju i smanjuju mehaničku energiju:
 Viskozno prigušenje
 HISTEREZNO PRIGUŠENJE (zbog neelastičnog ponašanja
materijala pri izmjeničnom opterećenju)
 Potrošnja unesene potresne energije zbog trenja
Čimbenici koji utječu na veličinu učinaka potresnog
djelovanja

Usporedba osnovnih perioda zgrada, ovisno o njihovoj visini. Ove su

vrijednosti aproksimacije: konstrukcijski sustav, materijal i geometrija
također utječu na period
Čimbenici koji utječu na veličinu učinaka potresnog
djelovanja

Osnovni period vibracije i prigušenje konstrukcije nakon pobude

impulsom sile
Čimbenici koji utječu na veličinu učinaka potresnog
djelovanja

Oblici prva tri vlastita oblika vibracija i prvi vlastiti oblik (ima osnovni
period) s pripadajućim inercijskim silama
Čimbenici koji utječu na veličinu učinaka potresnog
djelovanja: SPEKTAR ODZIVA

 Spektar odziva prikladan je i zoran način za prikaz ovisnosti

odziva konstrukcije na potresno djelovanje o periodu vibracija i
prigušenju konstrukcije.
 Na sljedećem slajdu šematski je prikazano ispitivanje na
potresnoj platformi s modelima zgrada koje se složene od
modela s najmanjim do najvećeg osnovnog perioda.
 Izmjerena najveća ubrzanja za modele s određenim periodom
su ordinate spektra odziva.
 Spektri odziva se u praksi dobivaju proračunski rješavanjem
Duhamelovih integrala za sustave s jednim stupnjem slobode
(tako dobiveni spektri nisu glatke krivulje).
 Spektri odziva u normama (npr. u Eurokodu 8) su zaglađeni.
Čimbenici koji utječu na veličinu učinaka potresnog
djelovanja: SPEKTAR ODZIVA

Generiranje spektra odziva iz zapisa potresa s pomoću potresne

platforme
Čimbenici koji utječu na veličinu učinaka potresnog
djelovanja: SPEKTAR ODZIVA

a) Spektar odziva za jedan zapis potresa b) Tipični elastični spektar odziva prema
normama
Čimbenici koji utječu na veličinu učinaka potresnog
djelovanja: DUKTILNOST

 Duktilnost je svojstvo materijala i konstrukcija da se plastično

deformiraju prije sloma.
 Zahvaljujući svojstvu duktilnosti konstrukcija, konstrukcije je
moguće dimenzionirati na znatno manje sile od onih koje bi se
dobile proračunom ekvivalentne neduktilne konstrukcije za isto
potresno djelovanje.
 Duktilnost omogućuje trošenje unesene potresne energije na
plastično deformiranje konstrukcije (histerezno ponašanje).
Čimbenici koji utječu na veličinu učinaka potresnog
djelovanja: DUKTILNOST

Armiranobetonski konzolni stup izložen djelovanju horizontalne sile

Čimbenici koji utječu na veličinu učinaka potresnog
djelovanja: NOSIVOST (otpornost)

 Konstrukcija treba biti sposobna preuzeti sile prouzročene

potresnim djelovanjem (momente, osne i poprečne sile).
 Na sljedećem slajdu prikazana je konstrukcija zgrade u kojoj se
horizontalno potresno djelovanje preuzima armiranobetonskim
nosivim zidovima.
 Ovi zidovi prenose opterećenje od potresa i vertikalno
gravitacijsko opterećenje na temelje.
 Zidovi se dimenzioniraju na momente savijanja, osnu i poprečnu
silu prema pravilima danim u normama za betonske i potresno
otporne konstrukcije (npr. Eurokod 2 i Eurokod 8).
 Momenti savijanja i poprečne sile koje rastu od vrha do dna ovih
zidova preko temelja se prenose u tlo.
Čimbenici koji utječu na veličinu
učinaka potresnog djelovanja:
NOSIVOST (otpornost)
Čimbenici koji utječu na veličinu učinaka potresnog
djelovanja: KRUTOST

 Krutost je gotovo jednako važno svojstvo konstrukcije i njezinih

elemenata kao i otpornost.
 Kruće konstrukcije manje se deformiraju, ali zbog kraćih perioda
vibracija potresi uzrokuju veće unutarnje sile u takvim
konstrukcijama
 Konstrukcije male krutosti će se usprkos dostatnoj nosivosti
prekomjerno deformirati i oštećivati nekonstrukcijske elemente
(pregradne zidove, elemente pročelja, instalacije i sl.)
 Prekomjerno deformiranje može dovesti do nestabilnosti
konstrukcija.
 Zbog tih razloga norme za projektiranje potresno otpornih
konstrukcija ograničuju dopuštene pomaka konstrukcija u
potresu.
 Čimbenici koji utječu na veličinu učinaka potresnog
djelovanja: KRUTOST

Veliki katni relativni pomaci mogu dovesti do

rušenja pregradnih zidova i ispunskog ziđa:

Kombinacija otklona i težine zgrade povećava rizik

od rušenja (nestabilnost, učinci 2. reda)
Čimbenici koji utječu na veličinu učinaka potresnog
djelovanja: KRUTOST

Konstrukcijski elementi preuzimaju sile

uzrokovane potresom u omjeru njihove
krutosti.
Čimbenici koji utječu na veličinu učinaka potresnog
djelovanja: TORZIJA
 Rezultanta seizmičkih (inercijainih) sila djeluje u središtu masa (CM),
ali se rotacija zgrade odvija oko središta krutosti (CK).
 Zbog toga nastaju torzijski momenti oko središta krutosti.
Proračunski učinci potresnog djelovanja
 Prema Eurokodu 8 određivanje učinaka potresnog djelovanja
kao i drugih djelovanja (stalna i dio promjenljivih) uključenih u
potresnu proračunsku situaciju mogu se odrediti na temelju
linearno elastičnog proračuna konstrukcije.
 Upućuje se na ove dvije temeljne metode za linearno elastični
proračun:
 " Proračunski postupak s bočnim silama " za zgrade koje
zadovoljavaju uvjete pravilnosti po visini
 "modalni spektralni proračun odziva" koji se primjenjuje za sve
vrste zgrada

 U nastavku će se objasniti prva metoda koja se može koristiti za

mnoge zgrade koje zadovoljavaju kriterije pravilnosti po visini i
kod kojih doprinos odzivu viših vlastitih oblika od 1. nije
značajan.
Proračunski učinci potresnog djelovanja
POTRESNA POPREČNA SILA U PODNOŽJU

 Prema toj metodi prvo se odredi potresna poprečna sila u

podnožju zgrade Fb :

Fb = S d (T1 ) ⋅ m ⋅ λ (HRN EN 1998-1)

gdje je:
Sd(T1) ordinata proračunskog spektra za period T1
T1 osnovni period vibracija zgrade za horizontalno poprečno
gibanje u promatranome smjeru
m ukupna masa zgrade iznad temelja ili krutog podruma
(m = W/g)
λ korekcijski faktor koji je jednak: λ = 0,85 ako je T1 ≤ 2TC i
zgrada ima više od dva kata, λ = 1,0 u svim ostalim
slučajevima
Proračunski učinci potresnog djelovanja
POTRESNA POPREČNA SILA U PODNOŽJU

 Elastični spektar odziva tipa 1 (EN 1998-1) ima kvalitativan oblik kao na slici:

ag = γI ⋅ agR je proračunsko
ubrzanje tla tipa A, agR je vršno
ubrzanje

 ordinata proračunskog spektra

za TB ≤ T1 ≤ TC (S je faktor tipa
tla):

S d (T1 ) = a g ⋅ S ⋅
2,5
q

 proračunski spektar dobiva se umanjenjem elastičnog koje se postiže uvođenjem

faktora ponašanja q (konstrukcije se ponašaju neelastično, duktilno)
Proračunski učinci
potresnog
djelovanja
KARTA POTRESNIH
PODRUČJA ZA
POVRATNI PERIOD 475
GODINA
Proračunski učinci
potresnog
djelovanja
KARTA POTRESNIH
PODRUČJA ZA
POVRATNI PERIOD 95
GODINA
Proračunski učinci potresnog djelovanja
RASPODJELA HORIZONTALNIH POTRESNIH SILA PO VISINI

 da bi se mogli proračunati učinci potresnog djelovanja u

konstrukciji Ed (presječne sile i pomaci) potrebno je ukupnu
seizmičku silu Fbd, određenu u oba glavna smjera, raspodijeliti
po visini konstrukcije:

si ⋅ mi
Fi = Fb
∑ sj ⋅mj

gdje je:
Fi horizontalna sila koja djeluje na katu "i"
Fb potresna poprečna sila u podnožju zgrade (ili ukupna
potresna poprečna sila)
s i, s j pomaci masa mi, mj u osnovnome obliku vibracija
mi, mj katne mase
Proračunski učinci potresnog djelovanja
RASPODJELA HORIZONTALNIH POTRESNIH SILA PO VISINI

 Ako se umjesto katnih masa mi, mj uvrste težine wi, wj:

si ⋅ wi
Fi = Fb ... gdje su wi, wj težine katnih masa mi, mj.
∑ s j ⋅ wj
 Kada se osnovni oblik vibracija prikazuje približno s pomoću
horizontalnih pomaka koji se linearno povećavaju po visini, rabi
se jednadžba:
zi ⋅ mi zi ⋅ wi
Fi = Fb Fi = Fb
∑ z j ⋅mj ili
∑z j ⋅ wj

... zi, zj visina masa mi, mj ili težina wi, wj iznad razine potresnoga
djelovanja (gorni rub temelja ili krutog podruma).
Proračunski učinci potresnog djelovanja
RASPODJELA HORIZONTALNIH POTRESNIH SILA PO VISINI

 Raspodjela ukupne potresne poprečne sile po visini zgrade:

 Još bi trebalo odrediti slučajne torzijske učinke i kombinaciju učinaka

potresnih djelovanja iz dva okomita smjera, ali to prelazi opseg ovog
predavanja.
Primjeri oštećenja i urušavanja zgrada u potresu

Kotor, Crna Gora, 1979.

Primjeri oštećenja i urušavanja zgrada u potresu

Budva, Crna Gora, 1979.

Primjeri oštećenja i urušavanja zgrada u potresu

Kobe, Japan, 1995. – meko prizemlje

Primjeri oštećenja i urušavanja zgrada u potresu

Kobe, Japan, 1995. – slom armiranobetonskog zida poprečnom silom

Primjeri oštećenja i urušavanja
zgrada u potresu

Kobe, Japan, 1995. – slom

armiranobetonskog stupa zbog
nedovoljne duktilnosti – preslabe
spone
Primjeri oštećenja i urušavanja zgrada u potresu

Kobe, Japan, 1995. – meko prizemlje, detalj

Primjeri oštećenja i urušavanja zgrada u potresu

Kobe, Japan, 1995. – zgrada se prevrnula preko ceste

Primjeri oštećenja i urušavanja
zgrada u potresu

Kobe, Japan, 1995. – posmični slom

kratkog stupa
Primjeri oštećenja i urušavanja zgrada u potresu

Kobe, Japan, 1995. – slom armiranobetonskog zida

Primjeri oštećenja i urušavanja zgrada u potresu

Kobe, Japan, 1995. – ekscentrično smještena armiranobetonska jezgra

za dizalo uzrokovala je torziju koja je srušila uglovne stupove
Primjeri oštećenja i urušavanja zgrada u potresu

Northrige, Kalifornija, 1994. –

slom veznih greda povezanih
ab zidova