Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
MED
Cvijetni ili poliflorni med. može biti mješavina od više biljnih vrsta, a broj
peludnih zrnaca pojedine biljke u medu nije definiran zakonom.
Sortni ili monoflorni med, razlikujemo po tome da imaju zakonom propisan
procenat ućešča naznačenog meda odnosno, broj peludnih zrnaca pojedine
vrste bilja.
Ukoliko se med deklariše kao „sortni“, prema određenoj vrsti cvijeta, (bagrem,
kadulja, kesten, vrijes itd) u tom slučaju mora da posijeduje certifikat o učešču
meda od tog cvijeta odnosno polenovih zrnaca :
bagrem 20%
lipu 25 %
suncokret 40 %
lucerku 30 %
žalfiju 15 %
pitomi kesten 85 %
vrijes 20%
ruzmarin 30%
lavandu 20%
Za ostale biljne vrste , dabi se mogao nazvati sortni med, učešče polenovih
zrnaca - meda mora iznositi 40% .
Medljikovac (medna rosa) je proizvod od medne rose crnogoričnih i
bijelogoričnih biljaka ili iz ekskreta insekata.
Miješani med je miješavina cvijetnog ili nektarskog meda i medljikovca.
Naziv „med“ može da nosi samo čisti proizvod pčele. Međutim, proizvod
dobiven u periodu prihranjivanja šečerom ili slatkim supstancama, prema
propisima mora nositi oznaku „industrijski med“. Isto tako pod nazivom „med“
nemogu se stavljati u promet ni karamelisani proizvodi slični medu, ni med koji
sadrži više od 22% vode kao i med koji sadrži više od 5% saharoze – šečera.
Nepogriješivi adut prepoznavanja prirodnog meda je njegova kristalizacija koja
nastaje kod nekog meda vrlo brzo a kod nekih vrsta meda veoma sporo, ćak i
nekoliko godina poslije vrcanja (zavisno od uslova skladištenja).
Nažalost neobaviješteni potrošači izbijegavaju ili s nevijericom kupuju
kristalisan med, sumnjajući na falsifikat uočavajući kristaliće, jer vjeruju da je
med iskristalisan zbog toga što je spravljen od šećera.
3
MED U SAĆU
Zdravlje i med :
Svi se ljekari svijeta slažu da je med najbolja, najzdravija i jednovremeno
najljekovitija hrana kako za dijecu, tako i za bolrsne , pa zašto se ljudi ne služe
ovim vrijednim darom.
Med se preporučuje kao zdarava hrana a pomaže i kod nekih obolenja tako da
med okrepljuje zdravlje, pomaže kod srčanih bolesnika, „Med je najbolji drug
želudcu“, kod obojele jetre, liječenja rana i kožni bolesti u kozmetici i dr.
Čak i kada želimo sačuvati vitku liniju, med ima veliku prednost u odnosu na
obični šećer. Naime, med je mnogo slađi od običnog šećera i potrebno je vrlo
malo meda u odnosu na obični šećer. Jedna žličica meda (30 kcal) dovoljna je
da zasladi šalicu bijele kafe.
Med je namirnica u kojoj većina opasnih bakterija ne može preživjeti !
Naša je zadaća učiniti sve da korištenje meda vratimo u naše domove i time
doprinesemo opštem dobru i jačanju zdravlja sviju nas, od djetinjstva do pozne
životne dobi.
MATIČNA MLIJEĆ
(gelee royale)
Matična mliječ je proizvod kojeg izlučuju mliječne žljezde mladih pčela radilica,
mliječne boje, guste konzistencije, karakterističnog ukusa i mirisa.
Postoje tri vrste matične mliječi: maticna mliječ kojom se hrane pčele radilice,
matična mliječ kojom se hrane trutovi i ona kojom se hrani kraljica pcela –
matica. Od te tri vrste, samo matična mliječ namijenjena prehrani matica ima
komercijalnu i zdravstvenu vrijednost. Matična mliječ ne smije poticati iz
zatzvorenih matičnjaka niti iz legla treutova.
Ovom materijom pčele hrane larve legla: radilica i trutova samo u ranom
razvoju, dok maticu za čitavo vreme razvoja, a zatim i u toku celog života. Ta
čudesna supstanca pretvara larvu obične pčele u maticu koja živi 30 do 40 puta
duže od pčele radilice. Matica zivi i do pet godina, a u sezoni položi i do 2500
jajašaca dnevno. To je za nju izuzetno velik napor, jer je dnevna masa izlezenih
jajašaca nekoliko puta veca od mase tijela matice. "Izdržljivost" matica može
zahvaliti jedino činjenici da se hrani iskljućivo matičnom mliječi, a radilica
medom.
Poznato je da je mliječ nestabilan proizvod kad je van košnice i da lahko mijenja
svoje osobine. Zbog naprijed iznijete kod rada sa matičnom mliječi moramo
strogo voditi računa o naćinu i vremenu prikupljanja, mora biti izvađena od 68
do 72 sata nakon presađivanja ličinki (strogo voditi računa o vremenu vađenja
5
Poslije nektara, cvijetni prah je najvažnija pčelinja hrana bez koje pčele nemogu
da opstanu, pa ga zbog toga pčelari nazivaju pčelinji „hljeb“.Ovo najbolje
svijedoči njgov značaj za pčele i čovijeka.
Pri pomenu „hljeb - perga“, „cvijetni prah“ o čemu se radi i kakva je razlika
između ova dva naziv kratko ču ovdije iznijeti.
Cvijetni prah pčele donose sa cvijetova na svojim zadnjim nožicama u košnicu a
pčelar pomoču hvatača za skupljanje uzima ga prije nego ga pčele unesu u
košnicu.
Onaj preh koji pčele unesu u košnicu deponuju ga u čelije sača, isti kvase svojim
sopstvenim izlučevinama i uz nešto dodatog meda spravljaju grudvicu i svojom
glavom sabijaju ih u čelije sača (oko ¾ ) i zaliju ih medom. Tako deponovan
cvijetni prah se naziva „hljeb - perga“ i nalazi se u čelijama sača. Kvalitet perge
je znatno bilji od cvijetnog praha.
Cvijetni prah je jako labilan i kod njegove pripreme za upotrebu treba se strogo
držatri propisa, kako bi što duže mogao da zadrži prirodne osobine. Suši se na
temperaturi do 38 0 C u struji zraka a strogo vodeči računa da nedođe u
kontakt sa sunčevim zrakama. Osušeni cvijetni prah nesmije imati više od 8 –
10 % vlage, mora biti očiščen i od drugih primijesa.
Smatra se da sušeni polen do 6 mjeseci od sušenja ima dobre farmakološke efekte,
do jedne godine tek polovinu, a poslije dvije godine vrlo male.
Sva odstupanja od pravilne pripreme, pakovanja i skladištenja, ostavljaju takve
posljedice da je to sad bezvrijedna materija a kada ga upoređujemo sa
ispravnim, okom nemožemo nikakvu razliku primijetiti između dobrog i lošeg
cvijetnog praha.
Kvalitet cvijetnog praha može se orijentaciono odrediti uglavnom po različosti
zrnaca po bojama (što je više različitih boja to je kvalitetniji cvijetni prah) a
osušenost, uzimanjem u ruku cvijetni prah stiskajuči nesamije da se lijepi a
ispuštajuči ga iz ruke na tvrdu podlogu mora da se odbija od nje uz oštar zvuk.
Za lijekovitost cvijetnog praha zanali su drevni Inka, Maja i dr.i koristili su ga kao
sredstvo za podmlasđivanje a drugi su mu prepisilali moč usporavanja starenja,
jačanje organizma, liječenjke infekcija.
Cvijetni prah sam ili u miješavini sa drugim pčelinjim proizvodima izuzetno je
dobra hrana a i jako pomaže kod nekih bolesti. Preporučuje se svakom
muškarcu od 40 godina da ga uzima za zaštitu prostate. Cvijetni prah takođe
pomaže i kdo bolesti srca, arterioskleroze, anemije, depresije, nerovoze,
gastritisa, impotencije, odlaže starenje, njega kože i druhih obolenja.
7
PROPOLIS
Propolisne kapi imaju širu primenu u lečenju više oboljenja zbog svojih
baktericidnih svojstava. Kapima se postižu dobri rezultati jer vrše dezinfekciju
unutrašnjih organa :grla i krajnika, sluzokože tankih i debelih creva, pomažu
liječenju čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu, pomažu pri varenju i
obezbeđuju miran san,smiruju napetost živaca i obezbijeđuju dobar rad srca,
pomaže u bržem zaliječenju rana kod opekotina i posjekotina. Propolis se
upotrebljava u obliku tinkture kao premaz protiv gnojnih zapaljenja. U
stomatologiji propolis se upotrebljava za dezinfekciju sluzokože i neutralisanje
neprijatnog zadaha iz usta. Dokazano je da je propolis čist prirodan antibiotik
koji ne izaziva rezinstenciju, niti izaziva štetne reakcije u organizmu.
Učinak mu je slabiji od antibiotika, ali je manje toksičan, ne izaziva rezistenciju i
ne oštećuje normalnu crijevnu floru. Kada se uzima zajedno s nekim
antibioticima, vrijeme ozdravljenja je znatno kraće.
Smatra se da bi za ljude uz veliki fajktor sigurnosti bila doza propolisa od 1,4
mg/kg tjelesne težine dnevno (otprilike 70 mg/dan za čovjeka). propolis već
mnogi smatraju "zlatnim" proizvodom košnice i lijekom 21. stoljeća.
Ovo se posebice odnosi na protutumorski učinak propolisa i njegovih sastojaka
u "kondicioniranju" organizma izloženog povećanim rizicima od raznih oblika
karcinoma.
NAPOMENA:
• Pčelinji proizvodi ako se uzimaju sa namijerom da su kao lijek, nemogu
se upoređivati sa medikamentima (lijekovima) i u osnovi nemaju
terapeutsko dijelovanje .
• Kod upotrebe medikamenata (lijekova), pčelinje proizvode treba
uzimati bez ikakvih smetnji jer oni ničim ne ometaju njihovo
dijelovanje, već naprotiv, potpomažu i pojačavaju njihov efekat.
• Pčelinji proizvodi imaju stimulirajuče dejstvo i uspostavlja se lagano
korak po korak.
• Svakom organizmu je potrebno određeno vrijeme za njegovu
stabilizaciju.
Pčelar praktićar
Popaja Džemal tel. 061 257 288
Januar 2012 god.