U SUSRET NOVIM

ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA
U BOSNI I HERCEGOVINI

Trebinje, 19.09.2017. godine

 SADRŽAJ

1. Zaštićena područja (ZP) – nekad i sad

2. Zaštićena područja - definicije, kategorije, kriterijumi i zoniranje

3. Koristi od zaštićenih područja

4. Proces uspostave zaštićenih područja u FBiH/RS

5. UNEP projekat za zaštićena područja

 ZAŠTIĆENA PODRUČJA – NEKAD I SAD

✓Zaštita prirode – koncept star više od 2.000 godina ali evaluirajući koncept
✓Zaštićena područja - alat za konzervaciju prirode

✓Zaštićena područja- direktni odgovor društva na prirodu i izolirani

slučajevi očuvanih i funkcionalnih ekosistema u svijetu

✓Oko 13 % zemljine površine -zaštićena područja

✓Više od 100.000 zaštićenih područja uspostavljeno u svijetu
✓Pritisak na ekosisteme i biološku raznolikost nikad nije bio veći

✓Promjena paradigme: klasična konzervacijska biologija vs

antropocentrični pristup u zaštiti prirode
 ZAŠTIĆENA PODRUČJA – NEKAD I SAD

Slika 1: Trendovi u površinama pod zaštitom (površina u kvadratnim km)

 ZAŠTIĆENA PODRUČJA – NEKAD I SAD

Zaštićena područja su i:

✓snadbjevači pitkom vodom trećine svjetskih najvećih gradova,

✓ pomoćnik u očuvanju našeg zdravlja tako što obezbjeđuju čist vazduh i čistu
vodu, kao i biljke za lijekove,

✓naši čuvari od poplava,

✓mjesta gdje milioni ljudi širom svijeta rade i žive. Ekološki aspekt

ZP
Socio-kulturni Ekonomski
aspekt aspekt
 ZAŠTIĆENA PODRUČJA – NEKAD I SAD

Sa aspekta Zaštićena područja u 19. stoljeću Zaštićena područja u 21. stoljeću

Ciljeva -izdvojena za konzervaciju, -izdvojena podjednako sa socijalnim i ekonomskim ciljevima,
-osnovana prvenstveno za specifične divlje vrste i -osnovana zbog naučnih, ekonomskih i kulturnih razloga,
zaštitu sa aspekta nauke, -upravljana u skladu sa stavovima i potrebama lokalnog
-upravljana najviše zbog posjetilaca i turista, stanovništva,
-Vrjednovana kao divljina, -vrjednovana za kulturne vrijednosti „divljine“,
-ciljevi orijentisani na zaštitu. -ciljevi orijentisani i na restoraciju i rehabilitaciju.
Upravljanja -Pokrenuta od strane vlada. -Pokrenuta od strane mnogih partnera i interesnih strana.
Lokalnog stanovništva -Planirana i upravljana protiv interesa ljudi, -Pokrenuta sa i za, a u nekim slučajevima od strane lokalne
-upravljana bez obzira na stavove lokalnih zajednica. zajednice,
-upravljana da ispuni potrebe lokalnog stanovništva.
Šireg konteksta -razvijana odvojeno, -planirana kao dio nacionalnog, regionalnog i međunarodnog
-upravljana kao izolirana područja, princip „otoka“. sistema zaštićenih područja,
ZP
-razvijena kao „mreža“ zaštićenih područja (koridori).
Socio-kulturni Ekonomski
Percepcije -primarno posmatrana kao nacionalna imovina, -posmatrana kao imovina lokalnih
aspekt zajednica, aspekt
-posmatrana samo kao nacionalna briga. -posmatrana i kao međunarodna briga.

Tehnika upravljanja -upravljana reaktivno i kratkoročno, -adaptivno upravljanje sa dugoročnom perspektivom,

-upravljana na tehnokratski način. -upravljana strateški.
Finansiranja -finansirana iz državnog budžeta. -finansirana iz mnogih izvora.
Menadžmenta -upravljana od strane naučnika i eksperata u oblasti -upravljana od strane naučnika i eksperata u
prirodnih resursa. multidisciplinarnim oblastima oslanjajući se na tradicionalna
lokalna znanja.
Prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti, definicija zaštićenog područja
odnosi se na: “Geografski definisano područje, koje je utvrđeno ili
regulisano i kojim se upravlja za postizanje specifičnih ciljeva za
očuvanje prirode.”

• Prostorno definisan geografski • Pretpostavlja aktivne i

prostor sa jasno određenim i konkretne korake za
prihvaćenim granicama;
očuvanje;

• In-situ održavanje
• Podrazumijeva preuzetu, dugoročnu
obavezu i upravljanje područjem;
ekosistema, staništa i
vrsta.
 • Prioritetni cilj upravljanja zaštićenim područjima
OČUVANJE
• Osnovni razlog za uspostavljanje državnog sistema zaštićenih
PRIRODE područja u jednoj zemlji

IUCN je razvio sistem kategorisanja zaštićenih područja:

1. prema osnovnim ciljevima upravljanja,
2. implementiran kroz različite pristupe upravljanju.

Sistem kategorisanja zaštićenih područja je razvijen s ciljem standardizacije karakteristika od kojih se sastoje pojedini tipovi
zaštićenih područja.
Prepoznat je kao važan globalni standard za planiranje, uspostavljanje i upravljanje zaštićenim područjima.

Kategorije pomažu u pretvaranju ciljeva očuvanja prirode u konkretne akcije na terenu!!!

 KATEGORIJE- USKO POVEZANE SA CILJEVIMA UPRAVLJANJA
Br. Naziv
Ia Strogi rezervat prirode
Ib Područje divljine
II Nacionalni park
III Park prirode, spomenik
prirode i prirodnih obiljezja
IV Područje upravljanja
staništem ili vrstom
V Zaštićeni kopneni/morski
pejzaz
VI Zaštićeno područje s
održivim korištenjem
prirodnih resursa
Opis/cilj
Strogo zaštićena područja izdvojena zbog zaštite biološke raznolikosti, ali moguće i
geoloških/geomorfoloških značajki, gdje su posjećivanje, korištenje prostora i drugi utjecaji
kontrolirani.
Obično velika neizmijenjena ili vrlo malo izmijenjena područja, bez značajnih i stalnih ljudskih
naselja, kojima se upravlja na način da se očuva njihovo izvorno stanje.
Velika prirodna ili gotovo prirodna područja s karakterističnim vrstama i ekosistemima, koja
podupiru prihvatljive duhovne, znanstvene, edukacijske, rekreativne i posjetiteljske aktivnosti.
Područje izdvojeno u svrhu zaštite specifičnog prirodnog spomenika, npr. reljefnog oblika,
morske hridi ili špilje, speleološki objekt ili žive pojave kao što su stabla visoke starosti.
Kategorija IV zaštićenih područja namijenjena je zaštiti točno određene vrste ili staništa, i
upravljanje njime je usmjereno prema tom cilju. Područja zaštićena u ovoj kategoriji često,
iako ne nužno, zahtijevaju provođenje redovitih aktivnih upravljačkih aktivnosti usmjerenih
očuvanju vrste ili održavanju staništa.
Područja gdje je dugotrajna interakcija čovjeka i prirode proizvela osebujne ekološke, biološke,
kulturne i estetske vrijednosti, i gdje je održavanje tog odnosa nužno da bi se ove vrijednosti
sačuvale.
Područja namijenjena očuvanju ekosustava i staništa, a usporedno s tim i pratećih kulturnih
vrijednosti i tradicionalnih načina upravljanja prirodnim resursima. Ta su područja površinom
uglavnom velika, njihov veći dio nalazi se u prirodnom stanju, dok se dio koristi na održiv
način.
 ZAŠTIĆENA PODRUČJA- DEFINICIJE, KATEGORIJE, KRITERIJUMI I ZONIRANJE

KRITERIJUMI:
Stepen izmijenjenosti Cilj upravljanja
Veličina područja
prostora područjem

Upravljački cilj Kategorije zaštite prema IUCN

Ia Ib II III IV V VI
Naučno istraživanje 1 3 2 2 2 2 3
Zaštita divljine 2 1 2 3 3 - 2
Zaštita specijske i genetičke raznolikosti 1 2 1 1 1 2 1
Kat. Relativna veličina
Održavanje zaštitnih funkcija prirodnih 2 1 1 - 1 2 1
Ia
resursa IUCN kategorija upravljanja Obično mala
Zaštita posebnih prirodnih i/ili kulturnih / / 2 1 3 1 3
zaštićenim
Ib područjem Obično velika
znamenitosti
II
Turizam i rekreacija / 2 1Obično velika
1 3 1 3
Edukacija III / - 2Obično mala2 2 2 3
Održivo korištenje resursa iz prirodnih / 3 3 / 2 2 1
ekosistema
IV Obično mala
Očuvanje kulturnih V i tradicionalnih / / /Obično velika
/ / 1 2
vrijednosti i običaja
VI Obično velika
Legenda:
1 – Primarni cilj
2 – Sekundarni cilj
3 – Potencijalno primjenjiv cilj
/ - NA (nije primjenljiv)
- Definicija: Prostorna strategija za prilagodbu različitim
potrebama upravljanja i različitim zahtjevima za
korištenjem područja.
- Zoniranje definira šta se može, a šta se ne može raditi
u zaštićenim područjima u pogledu upravljanja
prirodnim i/ili kulturološkim resursima; stepen ljudskog
korištenja prostora; pristup; objekte i razvoj zaštićenih
područja, kao i održavanje i operativnost ZP-a.

• Često postoje konflikti u vezi načina korištenja

prostora unutar zaštićenih područja. Zoniranje
zaštićenih područja ostaje jedan od najvažnijih
mehanizama za pomoć u identifikovanju, praćenju i
ublažavanju takvih konflikta.

• Zoniranje je uvedeno u praksu s ciljem raspoređivanja

geografskih područja na posebne razine i intenziteta
ljudske aktivnosti i očuvanja
ZAŠTIĆENA PODRUČJA- DEFINICIJE, KATEGORIJE, KRITERIJUMI I ZONIRANJE
 ZAŠTIĆENA PODRUČJA- DEFINICIJE, KATEGORIJE, KRITERIJUMI I ZONIRANJE

Naknadno dodano područje/proširenj obuhvat na zahtjev mjesne zajednice

USVOJENO RJEŠENJE ZONIRANJA

ZAŠTIĆENA PODRUČJA- DEFINICIJE, KATEGORIJE, KRITERIJUMI I ZONIRANJE
ZAŠTIĆENA PODRUČJA- DEFINICIJE, KATEGORIJE, KRITERIJUMI I ZONIRANJE
ZAŠTIĆENA PODRUČJA- DEFINICIJE, KATEGORIJE, KRITERIJUMI I ZONIRANJE
 KORISTI OD ZAŠTIĆENIH PODRUČJA

- Nacionalni parkovi Una i Kozara broje 15% svih godišnjih turističkih posjeta u BiH
- Oko 300 ljudi je trajno zaposleno u zaštićenim područjima u BiH (132 u FBiH)

- Sam Nacionalni park Sutjeska nudi preko 100 sezonskih poslova

- Zaštićena područja pomažu u brendiranju lokalnih proizvoda i usluga

- Zaštićena područja pomažu ruralni razvoj područja u ili van zaštićenog područja i
stimulišu diverzifikaciju lokalnih proizvoda i usluga

- Zaštićena područja postaja lokalno tržište i pomažu prodaju lokalnih proizvoda na licu
mjesta (tako što privlače /zadržavaju turiste)
 KORISTI OD ZAŠTIĆENIH PODRUČJA

✓ Koristi od zaštićenih područja u stvari su koristi za čovjeka (zajednicu) od širokog spektra

ekosistemskih usluga – usluga koje priroda čovjeku pruža besplatno
 KORISTI OD ZAŠTIĆENIH PODRUČJA

❖ Procjena ekonomske vrijednosti za 112 ekosistemskih usluga;

❖ Procijenjena ekonomska vrijednost ekosistemskih usluga za 5 ekosistema, i to:
- livade,
- obradivo zemljište,
- šume,
- močvare i vlažna staništa,
- rijeke.

34.762 KM

36.733.366 KM

2.977.715 KM

4.607.707 KM
1.128.186 KM

UKUPNA EKONOMSKA VRIJEDNOST

EKOSISTEMSKIH USLUGA NP UNA:
45 miliona KM/godišnje
 POSTUPAK PROGLAŠAVANJA ZAŠTITE – NDALEŽNOSTI ZA DONOŠENJE AKTA

Br. Kategorija Tijelo koje U slučaju Tijelo koje proglašava U slučaju sukoba
zaštićenog proglašava sukoba područje zaštićenim nadležnosti (područje
područja područje zaštićenim nadležnosti (dva (RS) na prostoru oba
(FBiH) ili više kantona) entiteta)
(FBiH)
Ia Strogi rezervat
Ib prirode i Vlada RS
područje divljine Parlament FBiH
II Nacionalni park Narodna skupština
III Spomenik Skupština jedinice
FMOIT za FBiH i
prirode lokalne samouprave
Ministarstvo za
IV Područje
prostorno uređenje,
upravljanja Vlada RS
građevinarstvo i
staništima Parlament FBiH
ekologiju RS, u skladu
V Zaštićeni pejzaž Vlada RS
Kantonalna sa Međuentitetskim
VI Zaštićeno
skupština tijelom za okoliš i
područje sa
njihovim programom
održivim Skupština jedinice
korištenjem lokalne samouprave
prirodnih
resursa
 POSTUPAK PROGLAŠAVANJA ZAŠTITE – DONOŠENJE AKTA- FBiH

• Priprema stučno obrazloženje (Elaborat)

Nadležno ministarstvo (kanton/FBiH)

• Priprema prijedlog Akta o proglašenju

Nadležno ministarstvo (kanton/FBiH)

• Predlaže Akt o proglašenju

Vlada Kantona/FBiH

• Usvaja Akt o proglašenju

Skupština Kantona/Parlament FBiH

• Propisuje postupak javnog uvida

Vlada FBiH, na prijedlog Federalnog ministarstva

• Očituje se o podnesenim primjedbama prilikom javnog uvida

Vlada Kantona/FBiH

• Utvrđuje Prijedlog Akta o proglašenju

Skupština Kantona/Parlament FBiH
 POSTUPAK PROGLAŠAVANJA ZAŠTITE – DONOŠENJE AKTA- RS

Zavod, republički organi uprave i ostali subjekti • Inicijativa za zaštitu područja

zaštite prirode definisani zakonom

• Izrada studije
Zavod/domaći i međunarodni eksperti, organizacije

• Pokretanje postupka i obavještenje podnosioca inicijative

Organ nadležan za proglašenje, ovisno od kategorije

• Akt o zaštiti
Nadležno ministarstvo

• Obavještenje javnosti o Aktu i Studiji

Vlada, na prijedlog nadležnog ministarstva

Vlada ili jedinica lokalne samouprave, ovisno od • Donošenje Akta o zaštiti

kategorije

Skupština RS i lokalne samouprave, ovisno od • Utvrđuje Prijedlog Akta o proglašenju i objavljivanje u Službenom
kategorije glasniku RS ili Službenom glasniku jedinice lokalne samouprave
 PROCES USPOSTAVE ZAŠTIĆENIH PODRUČJA U FBIH – USPOSTAVA UPRAVLJAČA

Upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima se dodjeljuje:

✓ već postojećim javnim preduzećima/ustanovama za upravljanje zaštićenim

područjem,

✓ uspostavom novog javnog preduzeća/ustanove

✓u RS-u se upravljanje može povjeriti i jedinici lokalne samouprave (na čijem se

području nalazi ZP), javnom preduzeću ili drugom pravnom licu koje ispunjava
uslove predviđene Zakonom.
 O PROJEKTU ZA ZAŠTIĆENA PODRUČJA U BIH

Projekat "Postizanje očuvanja biološke raznolikosti kroz uspostavljanje i efikasno upravljanje

zaštićenim područjima i izgradnju kapaciteta za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini„

Priprema: Resorna entitetska ministarstva i Program Ujedinjenih nacija za okoliš/životnu

sredinu
Fokus: Prostorna zaštita ključnih područja biološke raznolikosti u BiH
Cilj: Očuvanje jedinstvene prirode BiH za očuvanje dobrobiti njenih zajednica, prevazilaženje
osnovnih problema identificiranih u strateškim dokumentima i politikama za zaštitu prirode
u BiH.
Odobren: Od strane Globalnog fonda za okoliš/životnu sredinu 13.07.2016.

Izvršni partneri i osnovni korisnici Projekta :

Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS

 KOMPONENTA I: USPOSTAVLJANJE I EFIKASNO UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM
PODRUČJIMA I BIOLOŠKOM RAZNOLIKOŠĆU
Komponenta 1: Uspostavljanje i efikasno upravljanje zaštićenim područjima i biološkom raznolikošću

✓ Planovi upravljanja za: Park-

šuma „Slatina“ i pećinski
sistem „Orlovača“
 KOMPONENTE II I III
Komponenta II: Efikasnost upravljanja
sistemom zaštićenih područja
✓ Adresiranje slabosti u očuvanju i
upravljanju zaštičenim područjima,
✓ Unaprijeđenje finansijskog mehanizma
za mobilizaciju dodatnih resursa,
✓ Izgradnja kapaciteta za zagovaranje i
komunikaciju prirodnih vrijednosti,
✓ Povećanje javne svijesti,
✓ Tehnička pomoć u smislu nabavke
opreme za monitoring biodiverziteta.
Komponenta III: Monitoring biološke
raznolikosti
Adresiranje važnih prepreka u naporima za
očuvanje prirode u zemlji.
Izgradnja službeno prepoznatog, inkluzivnog i
funkcionalnog sistema za monitoring biološke
raznolikosti u BiH:
✓ Razvoj okvira indikatora biološke
raznolikosti i odgovarajućeg
zakonodavstva;
✓ Uspostavljanje informacione platforme
za praćenje biološke raznolikosti u BiH;
✓ Revidiranje i uspostavljanje Indexa
Crvene Liste za BiH.
Hvala na pažnji!