Univerzitet u Tuzli

Rudarsko-geološko-građevinski fakultet

Odsijek:Građevinski

Predmet:Zidane konstrukcije

Osnove proračuna i analize zidanih konstrukcija

Predmetni profesor: Student:

Dr.sc.Damir Zenunović.vanr.prof. Nurikić Almin
Sadržaj

1 Uvod 3

2 Djelovanja na konstrukciju 3

2.1 Karakteristične vrijednosti djelovanja 4

2.2 Nalijeganja stropnih konstrukcija 5

2.3 Reprezentativne vrijednosti promjenljivih djelovanja 8

2.4 Redukcija vrijednosti pokretnih opterećenja 10

2.5 Proračunske vrijednosti djelovanja 11

2.6 Proračunske vrijednosti učinaka djelovanja 11

2.7 Granična stanja 12

2.7.1 Kombinacije djelovanja na konstrukciju (granično stanje nosivosti) 12

2.7.2 Parcijalni koeficijenti sigurnosti opterećenja 14

2.7.3 Parcijalni koeficijenti sigurnosti za materijale 15

2.7.4 Granično stanje upotrebljivosti 15

3 Literatura 17

2
1.Uvod
Konstrukcija treba da bude proračunata i zidana na način da izdrži sva opterećenja i ostale
uticaje za vrijeme gradnje i eksploatacije, da funkcioniše u skladu sa namjenom za koju se
gradi, te da ima potrebnu trajnost i umjerene troškove održavanja. Nosiva konstrukcija treba
biti proračunata tako da veličina moguće oštećenosti koju bi prouzročilo neko djelovanje kao
što su eksplozija, udar vozila ili ljudska greška ne bude nerazmjerna tom uzroku.

Moguće oštećenje se mora ograničiti ili izbjeći tako da se smanji rizik koji konstrukcija treba
podnijeti. Ako se oštećenja ne mogu izbjeći ili ograničiti, treba odabrati konstrukciju koja
nije osjetljiva na taj rizik. Takođe treba odabrati oblik konstrukcije i provesti proračun koja
osigurava da se ona ne sruši zbog teškog oštećenja ili rušenja jednog njenog elementa.
Konstrukcijske elemente naravno treba povezati u jednu cjelinu.

Vrlo je važno da je konstrukcija tlocrtno simetrična, tj. Da su nosivi zidovi simetrični u

odnosu na jednu i drugu horizontalnu osu građevine. To je potrebno da bi se izbjegao veći
ekscentricitet centara masa i krutosti. Treba uzeti u obzir da mijenjanje krutosti po visini
građevine nije poželjno.

Ovi zahtjevi trebaju se uskladiti sa projektom, izborom pogodnih materijala, kontrolom

izvedbe te odredbom o održavanju konstrukcije tokom njenog vijeka trajanja.

2.Djelovanja na konstrukciju
Djelovanja na konstrukciju mogu biti: a) opterećenje, tj. sila(neposredno djelovanje) ili b)
prisilna deformacija(prisilno djelovanje) kao temperaturna djelovanja ili slijeganje.
Djelovanja možemo podijeliti u dvije veće grupe:

1)Promjena djelovanja u vremenu:

-stalna djelovanja(G), npr. Vlastita težina i težina stalne opreme

-promjenljiva djelovanja(Q), pokretno opterećenje, opterećenje vjetrom i snijegom

-incidentna djelovanja(A), eksplozija, udar vozila

3
2)Promjena djelovanja u prostoru:

-nepomična djelovanja, npr. vlastita težina

-slobodna djelovanja, različit raspored djelovanja, zbog pokretnog opterećenja,

snijega i vjetra

Djelovanje sile prednaprezanja je stalno djelovanje, ali se iz praktičnih razloga razmatra

odvojeno.

2.1Karakteristične vrijednosti djelovanja

Karakteristične vrijednosti Fk određene su propisima, ili ih zahtijeva investitor ili projektant u

dogovoru sa investitorom, ako propisi ne daju dovoljno uputa.

Stalna opterećenja mogu se mijenjati tokom vremena trajanja konstrukcije, npr. dogradnja
nove etaže objekta i sl. Ovdje se uključuju dvije karakteristične vrijednosti, gornja (Gk,sup) i
donja(Gk,inf). Za ostala stalna djelovanja za koja se očekuje da se neće mijenjati u toku vijeka
trajanja konstrukcije, karakteristična vrijednost je jedinstvena Gk. Vlastita težina
konstrukcije se može izračunati na osnovu dimenzija elemenata konstrukcije i srednjih
jediničnih masa.

U narednoj tablici se prikazuju neke vrijednosti zapreminskih masa materijala,

nekonstrukcijskih elemenata ili skladištenog materijala u objektima. Te su vrijednosti obično
predstavljene jednom brojkom, ali se mogu mijenjati zavisno od kvalitete izvedbe, sadržaja
vlage, itd. Vrijednosti u talici su približne, temeljene na podacima iz prakse, a prave
vrijednosti se mogu dobiti samo statističkom obradom stvarnih podataka.

4
2.2 Nalijeganje stropnih konstrukcija na nadvoje i zidove
Stropne konstrukcije mogu nositi u jednom ili u dva smijera. Najčešće upotrebljavane stropne
konstrukcije koje nose u jednom smijeru su polumontažne ploče pod imenom fert-ploče. Za raziku
od njih armiranobetonske ploče mogu nostiti u jednom i u oba pravca. Najčešće su ta dva smijera

5
okomita jedan na drugi, zato što je raspored zidova u građevinama takav. Kod stropnih konstrukcija
koje nose u jednom smijeru zidovi su okomitog smijera više vertikalno naprezani nego zidovi
paralelni smijeru nosivosti ploče. Više opterećeni zidovi imaju veće naprezanje ali i veću posmičnu
otpornost.

Jednako raspodijeljeno opterećenje, bilo to stalno ili pokretno, koje otpada na grede, nadvoje ili
zidove na koje naliježu ploče koje nose u dva međusobno okomita smijera, zavisi od kontinuiranosti
ploča preko tih oslonaca.

6
7
Jednostavna i za praksu dovoljno tačna raspodjela jednako podijeljenog opterećenja data je
pripadnim površinama, kao na prethodnoj slici. Pri spoju dva ukliještena ili dva susjedna
slobodna oslonca, crta koja dijeli pripadne površine vuče se pod uglom od 45®. Pri spoju dva
susjedna oslonca, jednog ukliještenog i jednog slobodnog, crta koja dijeli pripadne površine
vuče se pod 60® prema ukliještenom, odnosno 30® prema slobodnom osloncu.

Promjenljiva opterećenja čija karakteristična vrijednost ima oznaku Qk odgovaraju gornjoj

vrijednosti s određenom vjerovatnošću da neće biti prekoračena ili donjoj vrijednosti imajući
na umu vijek trajanja konstrukcije.

2.3 Reprezentativne vrijednosti promjenljivih djelovanja

Glavna reprezentativna vrijednost jest karakteristična vrijednost Qk. Druge reprezentativne

vrijednosti date su u obliku dijelova(frakcija) karakteristične vrijednosti Qk upotrebom
koeficijenata kombinacije (yi). Te su vrijednosti definisane kao:

-kombinirana vrijednost: yo Qk

-česta vrijednost: y1 Qk

-Kvazistalna vrijednost: y2 Qk

Koeficijenti yi Određeni su u Eurocode 1 (EC1) ili drugim odgovarajućim normama. Ovi

koeficijenti uzimaju u obzir smanjenu vrijednost istovremenog djelovanja više promjenljivih
optrećenja uz njihovo vremensko trajanje i učestalost. Kombinirana vrijednost (yo Qk) vezuje
se za vjerovatnost istovremenog pojavljivanja nekoliko najnepovoljnijih djelovanja. Česta
vrijednost (y1 Qk) određena je pod pretpostavkom djelovanja opterećenja od 5% vremena
trajanja konstrukcije, a učestalost prekoračenja je manja od 300 puta u godini. Kvazistalna
vrijednost (y2 Qk) određena je uz pretpostavku da će vrijeme trajanja djelovanja biti duže od
polovice vijeka trajanja konstrukcije. Određivanje ovih faktora zavisi od vrste djelovanja i
kategoriji građevine.

8
 Uticaji 0 1 2
Korisno opterećenje
Kategorija A: Stambeni i izložbeni prostori 0,7 0,5 0,3
Kategorija B: Poslovne prostorije 0,7 0,5 0,3
Kategorija C: Sajamske prostorije 0,7 0,7 0,6
Kategorija D: Prodajni prostori 0,7 0,7 0,6
Kategorija E: Skladišta 1,0 0,9 0,8
Pokretno opterećenje
Kategorija F: Vozila  30kN 0,7 0,7 0,6
Kategorija G: 30kN < Vozilo  160kN 0,7 0,5 0,3
Kategorija H: Krovovi 0,0 0,0 0,0
Snijeg i led
Mjesta do nadmorske visine +1000m 0,5 0,2 0,0
Mjesta preko nadmorske visine +1000m 0,7 0,5 0,2
Vjetar 0,6 0,5 0,0
Uticaji temperature 0,6 0,5 0,0
Slijeganje tla 1,0 1,0 1,0
Posebni promjenljivi uticaji1) 0,8 0,7 0,5
1)
Uticaji u visokogradnji koji nisu eksplicitno navedeni

Pri djelovanju vjetra, snijega i temperature može se za različita područja zahtijevati promjena ovih
veličina.

2.4 Redukcija vrijednosti pokretnih opterećenja

Pokretna opterećenja mogu biti ravnomijerno (ili neravnomijerno) raspoređena (q k), a mogu
biti i koncetrična (Qk). Za lokalnu provjeru treba uzeti u obzir samostalno djelovanje

9
koncetrične sile Qk. Ovo opterećenje može djelovati na bilo kojoj tački na stropu, balkonu ili
stubištu, na površini kvadrata stranice 50mm.

Pri analizi optećenja se u pravilu ravnomjerno raspoređeno opterećenje smanjuje, osim kod
opterećenja od fiksiranih uređaja i uskladištenog materijala. Smanjenje se računa za nosače
stropne ploče (grede) kao funkcija pripadajuće površine stropa oslonjenog na nosač. Prema
EC1 koeficijent smanjenja iznosi:

gdje je Ao=10m2, dok je A pripadajuća površina opterećenja u m2. Vrijednost za faktor

kombinacije (yo) se dobije iz tablica.

-Karakteristične vrijednosti promjenljivih opterećenja-

Pokretna opterećenja u zgradama nisu jednaka za sve prostore unutar zgrade. Naime, nije
svejedno je li taj protor soba, balkon, hodnik ili stubište. Svakako je bitno kojoj namjeni služi
zgrada da bi se moglo pretpostaviti pokretno opterećenje u prostorijama takvog objekta.

Opterećenje snijegom je vezano uz geografsko područje. U prethodnoj tabeli su date

vrijednosti opterećenja snijegom za geografska područja Republike Hrvatske.

Incidentna (naročita) optrećenja čija karakteristična vrijednost ima onzaku A k gotovo uvijek
odgovaraju nekoj određenoj vrijednosti, pa te vrijednosti ne mogu biti tablično prikazane
nego ih za određenu situaciju valja proračunati.

10
2.5 Proračunske vrijednosti djelovanja

Proračunska vrijednost djelovanja Fd, definisana je kao Fd=gf Fk , dok je za stalno djelovanje
Gd=gG Gk , a za korisno Qd=gQ Qk , te za incidentno opterećenje Ad=gA Ak. Ovdje su
gF,gG,gQ,gA parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja uzimajući u obzir mogućnost
nepovoljnog odstupanja od računskog djelovanja, netačnost modeliranja djelovanja,
nesigurnost procjene učinka i graničnog stanja koje se posmatra.

2.6 Proračunske vrijednosti učinaka djelovanja

Proračunske vrijednosti učinaka djelovanja (Ed) su odziv konstrukcije (naprezanja,
deformacije, vibracije) na ta djelovanja. Oni se određuju iz uslova karakterističnih vrijednosti
djelovanja, parcijalnih koeficijenata djelovanja, geometrijskih podataka, svojstav materijala,
itd.

Ed = E (Fd1, Fd,2,…,ad,1, ad,2,…)

gdje je Fd računska vrijednost djelovanja, a ad računske geometrijske veličine konstrukcijskih

elemenata.

2.7 Granična stanja

Dokazuje se potrebna pouzdanost (sigurnost) građevinskih elemenata ili konstrukcije kroz
uporedbu proračunskih vrijednosti uticaja i otpornosti. U prEN 1990-01 razlikuju se dva
granična stanja nosivosti: stabilnost i otkaz konstrukcije.

11
 a1) Granično stanje stabilnosti
Za dokaz stabilnosti konstrukcije smatra se da je tijelo kruto i oblik dokaza je:
Ed,dst  Ed,stb

Ed,dst – proračunska vrijednost naprezanja usljed destabilizirajućih uticaja

Ed,stb – proračunska vrijednost naprezanja usljed stabilizirajućih uticaja

a2) Granično stanje otkaza konstrukcije

Otkaz konstrukcije dešava se kroz lom, nedopušteno velike deformacije ili zamor materijala.
Pri tome se dokaz u poprečnom presjeku, elementu ili spoju radi u obliku,
Ed  Rd

Ed – proračunska vrijednost naprezanja (presječne sile)

Rd – proračunska vrijednost otpornosti (nosivost)

2.7.1 Kombinacije djelovanja na konstrukciju (granično stanje

nosivosti)
Za svaki kritičan slučaj moraju se odrediti proračunske vrijednosti naprezanja odnosno
uticaja usljed kombinacije istovremenih nezavisnih dejstava na konstrukciju. Za različite
situacije dimenzioniranja u graničnim stanjima vrijede specifična pravila kombinovanja
prikazana u nastavku.
Da bi se razni mogući uticaji na konstrukciju ograničili na razumnu mjeru, nezavisni uticaji su
podijeljeni u tabeli.

Nezavisni uticaji za objekte visokogradnje

Stalni uticaji Promjenljivi uticaji
Vlastita težina Gk Korisno opterećenje, Prometno Qk,N
Prednaprezanje Pk opterećenje Qk,S
Pritisak zemlje Gk,E Snijeg i led Qk,W
Stalni pritisak tekućine Gk,H Vjetar Qk,T

12
 Temperaturni uticaji Qk,H
Promjenljivi pritisak tekućine Qk,
Slijeganje temeljnog tla
Posebni uticaji Ad
Uticaji od zemljotresa AEd

a) Stalne i promjenljive situacije za dimenzioniranje (Osnovne kombinacije)

Ova situacija za dimenzioniranje odgovara normalnim uslovima upotrebe konstrukcije, sa
prolaznim povremenim situacijama koje su vremenski ograničene.
Općeniti oblik
 
E d  E   G , j  G k , j   P  Pk   Q,1  Q k ,1    Q,i   0,i  Q k ,i 
 j1 i 1 

b) Posebne situacije za dimenzioniranje

Ovo su situacije koje se odnose na posebna stanja konstrukcije ili njenog okruženja, kao što
su vatra, eksplozija, poplava, otkazivanje pojedinih nosača konstrukcije i sl.
Općeniti oblik
EdA = E(GA,j . Gk,j + PA . Pk + Ad + 1,1 . Qk,1 + 2,i . Qk,i)

Oznake u gornjim izrazima :

Gk,j karakteristična «j» vrijednost nezavisnog stalnog uticaja Gk
Pk karakteristična vrijednost prednaprezanja
Qk,i karakteristična «i» vrijednost nezavisnog promjenljivog uticaja Qk
Qk,1 dominantan nezavisan promjenljivi uticaj
Ad proračunska vrijednost posebnog uticaja
Gj pripadajući parcijalni koeficijenti sigurnosti
0, 1, 2 faktori kombinacije

2.7.2 Parcijalni koeficijenti sigurnosti opterećenja

Postoje parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja i parcijalni koeficijenti sigurnosti za

materijale. Ti koeficijenti sigurnoti uglavnom su veći od 1,0.(osim kada djelovanje ima
povoljan učinak na konstrukciju).

13
Djelovanje na konstrukciju množimo a otpornost materijala dijelimo sa parcijalnim
koeficijentima sigurnosti.

Kriterij Situacije
Uticaji Simbol
dokaza P/T A
Gubitak Stalno opterećenje: vlastita težina konstrukcije, stalni
stabilnosti uticaji, uticaji tla, podzemna voda i slobodno stojeća
konstrukcije voda G,sup 1,10 1,00
vidi izraz nepovoljno G,inf 0,90 0,95
(1-17) povoljno
Kod malih oscilacija stalnih uticaja, kao što je dokaz
sigurnosti upotrebe
nepovoljno G,sup 1,05 1,00
povoljno G,inf 0,95 0,95
Nepovoljni promjenljivi uticaj Q 1,50 1,00
Posebni uticaji A - 1,00
Otkaz Neovisni stalni uticaji (vidi gore)
konstrukcije nepovoljno G,sup 1,35 1,00
njenog povoljno G,inf 1,00 1,00
dijela ili Neovisni promjenljivi uticaji
temelja, nepovoljno Q 1,50 1,00
kroz lom ili Posebni uticaji A - 1,00
pretjerane
deformacije
vidi (1-18)
Otkaz G
Neovisni stalni uticaji (vidi gore) 1,00 1,00
temeljnog
tla kroz lom Neovisni promjenljivi uticaji
u tlu nepovoljno Q 1,30 1,00
Posebni uticaji A - 1,00
P – Stalna situacija za dimenzioniranje (Slučaj 1)
T – Prolazna situacija za dimenzioniranje (Slučaj 2)
A – Posebna situacija za dimenzioniranje (Slučaj 3)

2.7.3 Parcijalni koeficijenti sigurnosti za materijale

14
Koeficijenti sigurnosti su vezani uz kategorije zidana A, B i C. Kategorija A podrazumijeva
stalni nadzor izvedbe i kontrolu kvalitete; kategorija B vezana je uz povremeni nadzor i
povremenu kontrolu; kategorija C se odnosi na zidanje bez nezavisne kontrole, tj. Kontrolu
provodi izvođač.Prema kontroli proizvodnje zidnih elemenata oni se dijele u kategorije I i II.
Zidni elementi kategorije I su oni za koje je prouzvođač osigurao stalnu kontrolu kvalitete i
koji u pošiljci imaju deklarisanu čvrstoću na pritisak sa 5% fraktila. Elementi kategorije II su
oni koji imaju srednju vrijednost čvrstoće na pritisak jednaku deklarisanoj. Elementi od
prirodnog kamena svrstani su u kategoriju II.

2.7.4 Granično stanje upotrebljivosti

Granična stanja upotrebljivosti uključuju sljedeće: deformacije ili progibe koji utiču na izgled
ili upotrebu konstrukcije ili koji uzrokuju oštećenja na žbuki ili na nekonstrukcionim
elementima. Ta stanja uključuju i vibracije koje uzrokuju nelagodu ljudi, oštećenja sadržaja
zgrade ili na bilo koji način ugrožavaju funkcioniranje građevine. Za granična stanja
upotrebljivosti određene su tri kombinacije djelovanja na konstrukciju:

a) Rijetka situacija za dimenzioniranje

Ova situacija odgovara ekstremnim upotrebnim uslovima, koji ne ostaju na konstrukciji.
Općenito se opisuje kroz karakteristične kombinacije:
Općeniti oblik
Ed,rijetko = E(Gk,j + Pk + Qk,1 + 0,i . Qk,i)

Sa karakterističnim kombinacijama dokazat će se dopuštena naprezanja i ograničiti zaostale

plastične deformacije ili oštećenja u mikropukotinama.

15
b) Česta situacija za dimenzioniranje
Ova situacija odgovara čestim upotrebnim uslovima, koji ne ostaju na konstrukciji.
Općeniti oblik
Ed,često = E(Gk,j + Pk + 1,1 . Qk,1 + 2,i . Qk,i)

Sa čestim kombinacijama dokazat će se dopuštena širina prslina i zaštita armature od

korozije.

c) Kvazi-stalna situacija za dimenzioniranje

Ova situacija odgovara stalnim (permanentnim) uslovima upotrebe sa dugotrajnim uticajima
na konstrukciju.
Općeniti oblik
Ed,perm = E(Gk,j + Pk + 2,i . Qk,i)

U pravilu se naprezanje u graničnom stanju upotrebljivosti proračunava u linearno-

elastičnom području. U datim kombinacijama za granično stanje upotrebljivosti parcijalni
koeficijenti sigurnosti mogu se uzeti 1,0.

3 Literatura

1. Dr.sc.Zorislav Sorić,dipl.ing.građ. Zidane konstrukcije I

16
 2. Doc.dr.sc.Boris Trogrlić,dipl.ing.građ. Zidane konstrukcije
3. Doc.dr.sc.Boris Trogrlić,dipl.ing.građ, Prof.dr.sc.Alen Harapin, dipl.ing.građ. Program
stručnog usavršavanja u građevinarstvu: Zidane konstrukcije
4. Doc.dr.sc. Željka Radovanović, dipl.ing.građ. Zidane konstrukcije

17