Priručnik 6 Razred

Priručnik 6
(Metodički priručnik za nastavnike - uz Čitanku 6 i Radnu svesku 6)

Priprema i upoznavanje izvora za nastavu
bosanskog jezika i književnosti u šestom razredu
devetogodišnje osnovne škole
Upoznavanje s Čitankom 6
Struktura udžbeničkih jedinica u Čitanci 6
Upoznavanje s Radnom sveskom 6
Struktura Radnih kutaka u Radnoj svesci 6
Upoznavanje s lektirnim naslovima
OBOJITE!
2
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nastavni sat u biblioteci/knjižnici
Nastavna oblast: Medijska kultura

Nastavna jedinica: Nastavni sat u biblioteci/knjižnici
Struktura i tip sata: Usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: knjiga kao vrijednost, znanje kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema
knjizi
Obrazovni: usvajanje znanja o biblioteci, bibliotekarstvu, izdavaštvu, knjizi
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti promatranja, opisivanja, logičkog
zaključivanja, uspoređivanja i razlikovanja
Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda

demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, bibliotečki fond knjiga i
časopisa, bibliotečki katalozi, plakat
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, jezik, kultura izražavanja

Međupredmetna: Likovna kultura, TiZO
Priprema za čas: suradnja s bibliotekarem/bibliotekarkom,
Tok izvođenja nastavnog sata
Motivacioni dio časa (na ulazu u biblioteku)
Učenici komentiraju riječi slavnog Sokrata sa plakata na vratima biblioteke!
Znam koliko ne znam!
«Što više znam otkrivam

koliko ne znam.»
Sokrat
3
Razgovor s djecom o značenju riječi: biblioteka, bibliotekar, knjiga.
Riječ biblioteka nastala je od grčke riječi he biblos, što znači knjiga, te grčke riječi
teka (thake), što znači spremište, spremnica. Biblioteka je nekad označavala i
škrinju, seharu, kovčeg.
A to biblioteka i jeste. Škrinja, sehara u kojoj se čuvaju dragocjenosti! Između
korica svake knjige je zlata vrijedno iskustvo, savjeti, učitelji, prijatelji koji čekaju
na vas. Otvorite vrata školske ili gradske biblioteke i upoznajte se sa knjigom,
prijateljem koji je uz vas i kad ste srećni i kad vam je teško.
U biblioteci / knjižnici, mjestu u kojem se čuvaju i posuđuju knjige, ćete se
upoznati sa bibliotekarem/knjižničarem koji se brine o knjigama i posuđuje ih
čitaocima.
Glavni dio sata
Faze glavnog dijela časa:

- ulazak u biblioteku i susret s bibliotekarem;
- obilazak biblioteke i čitaonice;
- razgovor s nastavnikom i bibliotekarem
Šta svaka knjiga ima?
◙ Svaka knjiga ima svog pisca ili autora. Na naslovnoj stranici knjige je
napisano:
- ime autora knjige
- naziv knjige
- ime ilustratora ako je knjiga popraćena crtežima
- ime likovnog ili grafičkog urednika
- naziv izdavača, mjesto u kojem je knjiga štampana i godina štampanja.
◙ Bibliotekar je ove podatke knjiga upisao u bibliotečki katalog. Svaka

biblioteka mora imati sređen popis knjiga i časopisa koji se u njoj čuvaju . U
katalogu su abecednim redom po autorima i po vrstama upisane knjige.
◙ Katalog je obično niz drvenih ili metalnih kutija u kojima su na
kartončićima popisane knjige. Ali, u modernim i bolje opremljenim
bibliotekama katalozi su elektronski, tj. kompjuterizirani, što znači da su
podaci o knjigama sačuvani u kompjuteru.
◙ Poneke veće biblioteke su spojene na internet, pa čitaoci mogu u svako

vrijeme provjeriti da li se njima interesantna knjiga nalazi u biblioteci.
a) Šta su:
◙ - knjižare
◙ - knjigoveznice
◙ - štamparije
◙ - bibliobusi
◙ -antikvarnice
4
b) Ko su:
◙ - bibliografi
◙ - bibliomani
◙ -književnici
Odgovori
◙ - knjižare mjesta u kojima se prodaju i kupuju knjige.

◙ - knjigoveznice su mjesta u kojima se uvezuju knjige
◙ - štamparije su mjesta u kojima se štampaju knjige
◙ - bibliobusi su pokretne knjižare u autobusu
◙ - antikvarnice su mjesta gdje se prodaju stare knjige i drugi stari predmeti
◙ - bibliografi su strastveni sakupljači knjiga
◙ - bibliomani su ljudi koji čitaju sve što im dođe pod ruku
◙ - književnici su pisci književnih djela
Najveća biblioteka na svijetu
Trenutno najveća biblioteka je u Vašingtonu. To je Kongresna biblioteka u koju

se, po zakonu SAD-a mora spremiti svaki primjerak bilo kojeg štampanog djela.
Bibliotečka čitaonica
Uz velike biblioteke često postoje i čitaonice. U njima se u tišini čitaju knjige,

razni časopisi i novine. U čitaonicama se održavaju književni susreti i priređuju
druge kulturne priredbe. Ovo je jedna lijepo uređena čitaonica koja čeka svoje
posjetioce.
Sinteza
♣ Izdvojite s bibliotekarom knjige koje ste pročitali!

♣ Razgovarajte o tim knjigama! Pogledajte kakve su njihove korice, da li su nove
ili pohabane, da li imaju sve stranice, da li su učenici po njima šarali ili su ih
čuvali dok su čitali.
♣ Razgovarajte o sadržaju pojedinih knjiga, o njihovim autorima.
♣ Učlanite se u biblioteku i birajte, u dogovoru sa bibliotekarom, knjige koje
samostalno želite pročitati.
Završni dio sata
Male tajne velikih čitača!

Kako se čita književno djelo?
► Kako shvatate misao: Čovjek vrijedi onoliko koliko je knjiga pročitao?
► Otvori svoj dnevnik pročitanih knjiga.
5
U dnevnik pročitanih knjiga ne moraš upisivati samo bilješke za školske, lektirne
knjige, već i za knjige koje su tvoj vlastiti izbor.
► U dnevnik prvo bilježi osnovne podatke o knjizi:

- naziv knjige,
- ime autora,
- vrstu književnog djela
► Da bi tvoje čitanje bilo što uspješnije, čitaj s pažnjom i ne žuri.

► Ne čitaj bez svog Dnevnika i olovke.
►Bilježi mjesto radnje, vrijeme radnje, glavne događaje, lijepe opise,
interesantne dijaloge, stilske figure, utiske o pročitanom djelu,... sve ono što ti
se čini interesantnim.
► Uvijek označi i broj stranice, bit će ti kasnije lakše pronaći željeni dio knjige.
► Knjigu pročitaj od početka do kraja.
►Razgovaraj s prijateljima o pročitanoj knjizi.
►Čuvaj knjigu dobro jer još mnogo djece bi trebalo da je pročitaju.
►Ako primijetiš da je knjiga pocijepana, pokušaj je ulijepiti.
► Posuđene knjige uvijek na vrijeme vraćaj u biblioteku.
Domaća zadaća: Radna sveska 6

1. Ilustrirajte naslovnicu knjige koja vam se najviše dopala prilikom posjete
biblioteci;
2. Radni kutak broj 37: Biblioteka/knjižnica
Posmatranje i praćenje
Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje

obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
6
KNJIŽEVNOST
„Dijete sa devet čiraka”, narodna bajka
♣ Nastavno područje: književnost

♣ Nastavna jedinica: „Dijete sa devet čiraka”, narodna bajka
♣ Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
♣ Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: ljepota usmene književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja
usmene književnosti kao vrijednost
Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki usmene narodne književnosti,
osobenosti žanra narodne bajke, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja
poruke (narodne mudrosti)
Funkcionalni: upoznavanje osobenosti emocionalnog doživljaja narodne bajke
♣ Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja,
dramatizacija, ilustrativna metoda
♣ Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni
rad, igra uloga
♣ Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica,
olovke, grafofolija ilustracija teksta, grafoskop, videotop/bim-projektor
♣ Tematska korelacija:
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura

Međupredmetna: TiZO, historija, likovna kultura
♣ Priprema za čas:
Motivacioni dio sata

Igra: “Sezame, otvori se!”, Čitanka 6, strana 9.
Pitanje: Šta biste više voljeli biti: Čuvar blaga ili lovac na blago? Zašto?
Glavni dio sata
Najava teksta
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 6
7
Susrest ćemo se s ljudskom pohlepom i u narodnoj bajci „Dijete sa devet čiraka”.
Pokušajte je prepoznati!
Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede

dojmove o tekstu.
Konkretizacija doživljaja
Zašto je ovo bajka?

A ko je u ovoj bajci pohlepan?
Pohlepa se prepoznaje u najrazličitijim postupcima ljudi.
Interpretacija teksta
♠ Otkrijmo značenje riječi:
čirak – svijećnjak
han – konačište
handžija - onaj koji drži han
Stanbol – Istanbul, grad u Turskoj
topuzina - batina
♥ Kako je dijete pronašlo kutiju sa devet čiraka?

♥ Šta mu se nakon toga dogodilo?
♥ Kako se dijete domoglo blaga?
♥ Ko je poželio njegovu čarobnu kutiju?
♥ Kako je kažnjena pohlepa u ovoj bajci?
Rad po grupama:
1. grupa: Prepoznajte nestvarne, fantastične događaje u bajci.

2. grupa: S kojim fantastičnim likovima smo se upoznali u ovoj bajci?
3. grupa: Prepoznajte moguće (stvarne) događaje u bajci!
4. grupa: Nacrtajte kako zamišljate čuvara narodnog blaga!
Grupe izvještavaju o svojim uradcima.
U okviru usmene ili narodne književnosti razlikujemo priče, pripovijetke, predaje,

epske pjesme, lirske pjesme, te pitalice, zagonetke, poslovice i sl.
● Narodna priča je veoma stara književna vrsta. Nalazimo je u Jevreja, Indijaca,
Grka i drugih drevnih naroda. Prvi sačuvani zbornik priča potiče iz starog Egipta.
Poznat je po imenu Čarobnjakove priče. Potiče iz 4000. godine prije naše ere.
Razlikujemo nekoliko vrsta usmene priče. Događaji u nekim pričama su bajkoviti,
ispunjeni fantastikom, čežnjama, maštanjima, sanjarenjima, teme takvih priča
8
kreću se od čudesnog ka fantastičnom – i to su narodne bajke. I narodne bajke su
nastale davno u narodu i prenosile se usmeno da bi ih na kraju neki sakupljač
narodnih umotvorina zapisao i tako nama omogućio da se upoznamo sa njihovim
sadržajem.
Sinteza
Narodne bajke su izraz teškog života ljudi i želje da natprirodne sile učine svojim
saveznicima. Neuki i slabi imaju uvijek piščevu naklonost. Bogataši su lakoumni,
sebični i podli, a siromasi - časni, hrabri i požrtvovani.
Završni dio sata
Stvaralačke aktivnosti
Zamislite da ste upravo vi čuvar narodnog blaga, a da su narodno blago neki

predmeti koji na dodir zveckaju I šuškaju nekim tajanstvenim zvukovima! Tog
čuvara narodnog blaga zvat ćemo Kralj Tišina!
Igrajmo se!
KRALJ TIŠINA
Izaberite kralja Tišinu. On sjedi na podu sa povezom na očima i čuva svoje blago.
A njegovo blago su svi predmeti koji zveckaju, šuškaju ili škripe kada se
pomijeraju (ključevi, zvončići, celofan...). Ostali učenici sjede oko njega,
pokušavaju mu prići i nečujno mu oteti blago. Ako ih kralj Tišina čuje, on prstom
pokazuje u pravcu zvuka, a kradljivac blaga se mora povući. Igra se prekida kada
se neki učenik ipak uspije vratiti na svoje mjesto sa ukradenim blagom, i uz
iznenadno zveckanje ukradenim predmetom kaže: „Pozdravite novog kralja
Tišinu.“ Tada se igra može ponoviti.
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 3

Radni kutak broj 1: “Čuvari narodne baštine”

9
„Nasrudin u bostanu“, narodna priča
♣ Nastavna oblast: književnost

Nastavna jedinica: „Nasrudin u bostanu“, narodna priča
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojni:razvijanje ljubavi prema prema tradiciji, razvijanje ljubavi prema usmenoj
i pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, istinoljubivost kao vrijednost,
vedri narodni duh kao vrijednost,
Obrazovni: usmena/narodna književnost, narodna priča, zapažanje i
razumijevanje toka događaja, logičke cjeline, osnovne misli, osjećanja,
raspoloženja u priči, likovi, iskustvo lika i vlastito iskustvo, uočavanje žanrovskih
i strukturnih osobenosti šaljive narodne priče
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uočavanja, razvijanje smisla za humor,
smisla za logičko zaključivanje i razlikovanje istine i laži, imaginiranje novog
konteksta priče
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička/istraživačka metoda, dramatizacija
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonica-
maštaonica, igraonica-pričaonica, igra uloga
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, bilježnica, olovka,
odjeća i oprema za Nasrudina i bostandžiju, tonski zapis i ilustracija priče
♣ Tematska korelacija

Međupredmetna: TiZO, muzička kultura, biologija
Prokomentirajte narodne poslovice:

„U laži su kratke noge.“
„Ako laže koza, ne laže rog.“
Glavni dio sata

Najava teksta
Šaljiva narodna priča: „Nasrudin u bostanu“
10
Interpretativno čitanje: Nastavnik čita ili pušta tonski zapis
Emocionalno- intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka učenici sređuju dojam iz teksta.
♥ Čemu ste se u ovoj priči nasmijali?
Otkrijmo značenje riječi:
bostan - dinje i lubenice

bostandžija - čovjek koji uzgaja bostan
karpuze - lubenice
beli - valjda
♥ Šta se dogodilo Nasrudinu dok je prolazio pored bostandžijina bostana?

♥ Ko ga je iznenadio u tom poslu?
♥ Kako se snašao tako zatečen?
♥ Čemu je povjerovao bostandžija: Nasrudinovim riječima ili djelu?
♥ Da li je vama prihvatljivo Nasrudinovo objašnjenje i zašto?
♣ Šaljiva narodna priča je kratka, vedra i šaljiva usmena prozna vrsta. Teme su
joj najčešće suprotne ljudske osobine - mudrost i glupost. Šaljiva narodna priča
neposredno opisuje svakodnevni život. U našim šaljivim narodnim pričama
veoma je čest junak Nasrudin - hodža. Smatra se da je u našu priču došao iz
turske književnosti, ali se u našoj priči potpuno odomaćio.
Sinteza
Koliko god ovakav kraj priče bio šaljiv - on je i poučan. Da li smatrate mudrim
Nasrudinove postupke?
„U laži su kratke noge.“
„Ako laže koza, ne laže rog.“
Završni dio sata

♠ Nasrudin - hodža je junak koji u svim pričama pokazuje sposobnost da od

gubitnika postane pobjednik. On je dovitljiv i mudar, a suočava se sa likovima
koji to nisu.
11
♠ Narodni pripovjedač nam je ovdje ispričao još jednu šaljivu priču o dovitljivom
Nasrudinu. Priča nas je uspjela nasmijati, ali i ismijati neke ljudske osobine.
Koje su to osobine?
♠ Smislite i ispričajte vaš nastavak priče!
♠ Za kakav kraj ste se odlučili: vrlo šaljiv ili vrlo poučan?

Radni kutak broj 2: “Nasrudin u bostanu”
12
„Ni zorice ni bijela danka“, epska narodna
pjesma
Nastavna oblast: književnost

Nastavna jedinica: „Ni zorice ni bijela danka“, epska narodna pjesma
Odgojni: ljepota usmene i pisane riječi kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja
ljubavi prema domovini kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema tradiciji kao
vrijednost, tradicija kao vrijednost
Obrazovni: upoznavanje s elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog
jezika, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti epske narodne pjesme
Funkcionalni: upoznavanje osobenosti izražavanja emocionalnog doživljaja
pjesme: pokretom, mimikom, gestom, sklad emocije i geste, emocije i pokreta,
emocije i zvuka (glasa)

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna (gusle) ili
instrument,
rad u parovima, igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kasetofon, zvučni
zapis (gusle), kreda, bilježnica, olovke, ilustracija
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja,

Međupredmetna: muzička kultura, historija
♦ Šta za vas znači riječ junaštvo/herojstvo?

Kada je za domovinu važno junaštvo?
Koje osobine krase nekog narodnog junaka/heroja?
13
Glavni dio sata
Najava teksta
„Ni zorice ni bijela danka“, epska narodna pjesma
Interpretativno čitanje pjesme: nastavnik/ca izražajno čita uz tihu zvučnu pratnju

(zvučni zapis: gusle)
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka učenici sređuju dojmove iz pjesme!
♥ Koji je događaj narodni pjevač opjevao u ovoj pjesmi?
Bišće – Bihać
Carigrad – Istanbul
kauri – nevjernik, krivovjernik
vojuje - ratuje
dželat – ubica
banjelučki - banjalučki
ječerma - prsluk
♥ Pronađi stihove koji opisuju spremanje bišćanskog kapetana za posjetu „caru
gospodinu“.
♥ Koju njegovu osobinu saznaješ iz tih stihova?
♥ Za što je Ferhat-paša optužio bišćanskog kapetana?
♥ Kome se bišćanski kapetan obratio za pomoć?
♥ Kako je car nagradio odanost „bišćkog“ kapetana?
♥ Kako shvataš Ferhat-pašine riječi:
„Pogubi-de dušmanina tvoga,
kojno tvoje ne vojuje vojske,
već prodaje Bosnu u kaure."
♥ Šta za tebe znači „prodati domovinu“?
♥Šta je, dakle, tema, a šta ideja pjesme?
♣ Epske narodne pjesme imaju radnju i likove koji su u suprotstavljenom odnosu.

Time se radnja zapliće i razvija do vrhunca koji vodi ka raspletu sukoba.
Uz glavni lik, imamo i sporedne likove. Stoga možemo reći da je epska pjesma,
pripovijetka pisana u stihovima. Ona se može prepričati svakodnevnim običnim
govorom.
♣ Junačke narodne pjesme nemaju strofe (kitice). Najčešće su pisane stihom od
deset slogova, desetercem. Deseterac utiče na naročitu ritmičnost ovakvih
pjesama. Naprimjer: „Ni zo-ri-ce ni bi-je-la dan-ka“.
14
♣U epskim narodnim pjesmama ima mnogo proširenih opisa. Pri tome se narodni
pjevač služi i epitetima.
Naprimjer: „česta kniga“, „lijepi grad Carigrad“, „Bosna kamenita“, „velika
ordija“...
♣ U narodnim pjesmama se susrećemo sa tzv. stalnim epitetima, jer se uz jednu
imenicu upotrebljavaju uvijek isti epiteti (rumena jabuka, ljepota djevojka, sjajno
oružje, bijela kula, rujno vino, britka sablja...) Najčešće se upotrebljavaju da bi
upotpunili stih.
Sinteza
♣ Epske (junačke) narodne pjesme najčešće opijevaju poznate historijske ličnosti

i događaje, viđene okom naroda. Zato događaji i ličnosti nisu historijski vjerno
prikazani. Oni odražavaju narodne težnje i shvaćanja o slobodi, pravdi, časti i
ljudskosti.
U nekim epskim narodnim pjesmama izmišljeni su i događaji i likovi.
Završni dio sata
Rad u parovima
Odaberite zadatak:
1. Pronađite u pjesmi vama najljepše deseterce i stalne epitete. Prepišite ih u
svoje bilježnice.
2. Pjesmu podijelite na odlomke i svakom odlomku dajte naslov.
Naprimjer:
1. Pismo cara bišćkom kapetanu...
Radni kutak broj 3: “Ni zorice ni bijela danka“

15
“Sestre bez brata”, lirska narodna pjesma
♣ Nastavna oblast: književnost
Nastavna jedinica: „Sestre bez brata”, lirska narodna pjesma
Odgojni: ljepota pisane riječi kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja ljubavi
kao vrijednost, ljubav prema bratu kao vrijednost, ljubav prema tradiciji kao
vrijednosti
Obrazovni: uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske narodne pjesme,

upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja lirske pjesme, uočavanje i
jezika, izražavanje doživljaja pjesme riječima, bojama, povezivanje pjesničke
slike sa likovnim izrazom
Funkcionalni: upoznavanje osobenosti različitog izražavanja emocionalnog

doživljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka (glasa), koordinacija
imaginacije i govornog izraza

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda,
metoda praktičnih radova
igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica;
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, audio-zapis, kreda,

bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, materijali po izboru za izradu
lutke (žice, platno, glinamol...)
Tematska korelacija
16
Međupredmetna: likovna kultura, muzička kultura, TiZO

Igra: „Čarobne riječi“, Čitanka 6, strana broj 20
Zašto je ljubav za vas “čarobna riječ”?
♦ Koga sve možemo voljeti?
♦ Kako pokazujemo ljubav prema nekome?
♦ Šta mislimo kada kažemo „bratska ljubav“?
Glavni dio sata
Najava teksta: „Sestre bez brata”, lirska narodna pjesma
Interpretativno čitanje pjesme

Nastavnik/ca izražajno čita uz tihu zvučnu pratnju (zvučni zapis: gitara...)

Nekoliko trenutaka učenici sređuju dojmove iz pjesme.
♥ O kojoj ljubavi pjeva narodni pjevač?
Interpretacija (analiza) pjesme
♥ Ko je u ovoj pjesmi iskazao ljubav prema bratu?

♥ Šta znače stihovi: „Dvije seje brata ne imale,
pa ga viju od bijele svile,“?
Odaberi neke od ponuđenih odgovora: a) ljubav prema bratu; b) želja za bratom;
c) nostalgija za bratom; d) tuga za bratom.
♥ Od čega sestre prave lutku brata? Kakvi su materijali: dragi kamen, biser, svila?
♥ Zašto sestre tog svog brata zalažu medom i šećerom? Šta očekuju, šta žele?
♥ Koliko lirskih slika možeš prepoznati u ovoj pjesmi?
● Lirske narodne pjesme su najčešće pjevane uz pratnju muzičkog instrumenta

lire i u različitim prigodama – uz kolijevku, u svatovskoj povorci, pri radu, pri
udvaranju... Lirske narodne pjesme, dakle, imaju različite motive i iskazuju
različita osjećanja, a najraširenije su pjesme o djevojkama i mladićima poznatim
po svojoj ljepoti i različitim ljubavnim zgodama.
17
● U lirske narodne pjesme ubrajaju se ljubavne pjesme, tužbalice, obredne i
običajne i druge. One otkrivaju osjećajni svijet i život ljudi. I lirske narodne
pjesme imaju stalne epitete kao što su: bijela svila, crne oči, dragi kamen...
Sinteza
♥ Koji je osnovni motiv u ovoj lirskoj narodnoj pjesmi?

♥ U koju bi vrstu lirske narodne pjesme svrstala/o ovu pjesmu?
„Sestre bez brata“ je lirska ljubavna pjesma jer iskazuje ljubav sestre prema
bratu.
Završni dio sata

Izaberite zadatak:
♥ Pokušajte smisliti melodiju i odsvirati/otpjevati ovu pjesmu.
♥ Pravimo ili crtajmo lutku-brata!
Radni kutak broj 4: “Lirska narodna pjesma”

18
“Čavka i tuđe perje”, narodna basna
Nastavna jedinica: „Čavka i tuđe perje”, narodna basna
Odgojni: ljepota pisane riječi kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja basne kao
vrijednost, ljudske vrline i mane, poštenje kao vrijednost, smisao istinske ljepote
Obrazovni: uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti narodne basne,

upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja proznog teksta, uočavanje i
imenovanje pojedinosti u tekstu, izražavanje doživljaja riječima, uočavanje pouke
basne
Funkcionalni: koordinacija govornog izraza i imaginacije, imaginacije i govornog

izraza, razvijanje sposobnosti uočavanja, razvijanje smisla za humor, smisla za
logičko zaključivanje i razlikovanje istine i laži, imaginiranje novog konteksta
priče

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, poredbena metoda,
ilustrativna metoda

maštaonica, igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica,
olovka, basna „Paun i sokol“, flip čart sa neobojenom ilustracijom lažnog i
pravog paunovog pera
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja
Međupredmetna: biologija, likovna kultura
19
♦ Šta mislimo kada kažemo za nekoga da se „kiti tuđim perjem“?

Da li ste to nekada učinili?
Da li ste uspjeli u svojoj namjeri?
Kako ste se zbog toga osjećali?
Glavni dio sata
Najava teksta
Interpretativno čitanje teksta

Nastavnik/ca izražajno čita basnu

Nekoliko trenutaka učenici sređuju dojmove iz basne
♥ Za koju prigodu se čavka odlučila „prikazati u najljepšim haljinama“?
Istaknuti neobojenu ilustraciju lažnog i pravog paunovog pera na flip čartu.
Zadatak: Obojite lažno i pravo paunovo pero njihovim bojama!
Interpretacija basne
Čime je čavka očarala novog orla–starješinu?

Koga je to naljutilo?
Šta mislite zašto je paun bio posebno ljut? Kakvo je paunovo perje?
Kako je završila ova posjeta caru ptica?
♠ Koje osobine ljudi možemo pripisati orlu, koje čavki, a koje paunu?
● Narodna basna je kratka poučna priča, u stihu ili prozi, koja sažima vjekovna
životna iskustva ljudi. Ona govori o životinjama, ponekad i o biljkama, a
podrazumijeva ljude i ljudsko ponašanje. U basni se, dakle, pojedine ljudske
osobine pripisuju životinjama tako da: lisica predstavlja lukavstvo, magarac -
glupost, lav - moć, vuk - pohlepu, jagnje - čednost i nevinost, mrav - marljivost...
Pravi začetnik evropske basne je Ezop. Ezop je postao uzor brojnim

basnopiscima, posebno La Fontenu. Njegove jednostavne basne prožete su
humorom. Pretpostavlja se da svoje basne Ezop nije zapisivao, nego ih je pričao.
Glavni su junaci u njegovim basnama većinom životinje, a nakon svake basne
slijedi pouka koja otkriva pravu istinu i smisao basne. Pretpostavlja se da je Ezop
20
bio rob koji je služio kod mnogih gospodara i da je dobio slobodu zahvaljujući
svojoj mudrosti.
Sinteza
Narodne basne žele da pouče i poprave ljude, pa svaka basna ima svoju pouku.
Završni dio sata

Pročitajte i ovu narodnu basnu i razmislite o njenim junacima.
Paun i sokol
Rugao se paun sokolu:

- Ja se oblačim kao kralj, a tvoje je ruho sirotinjsko. Usporedi naše perje: moje
je otmjeno i blistavo, tvoje jadno i neugledno.
Soko mu odgovori:
- E, moj sokole. U svome sirotinjskom ruhu mi sokoli letimo u nebeske visine i
klikćemo blizu zvijezda, a vi paunovi u svome kraljevskom ruhu gacate među
kokošima i mašete krilima na zemlji.
(Narodna basna)
● Šta želi paun? Jedan junak basne želi izgledati kraljevski, a drugi živjeti
kraljevski.
● Čija je želja vama prihvatljivija? Zašto?

1. Razmislite o narodnoj izreci „Odjeća ne čini čovjeka“ i napišite kratak
pismeni rad na tu temu.
2. Radni kutak broj 5: Narodna basna
21
Nedžad Ibrišimović: „Sijelo mudraca“

Nastavna jedinica: Nedžad Ibrišimović: „Sijelo mudraca“
Odgojni: graditi pozitivne osobine ličnosti (prihvatanje normi ljudskog
ponašanja), razvijati toleranciju i uvažavanje različitosti, razvijati sposobnosti za
uočavanje lijepog i vrijednog u djelima
Obrazovni: osobine umjetničke priče, novele, sličnosti i razlike umjetničke i
narodne priče
Funkcionalni: razvijanje perceptivnih sposobnosti, formiranje i izgrađivanje
mentalnih i komunikativnih sposobnosti, logičkog mišljenja i zaključivanja
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja, metoda

razgovora, heuristička metoda, ilustrativna metoda
igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, grafoskop, grafofolija
s ilustracijom priče ili ilustracija na flip čartu
Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, matematika
● U maštovitim svjetovima bajki i priča upoznali ste mnoge ljudske osobine:

hrabrost, ljubav, prijateljstvo, nesebičnost...
● Kojim redom biste istakli njihovu važnost u životu ljudi? Na koje mjesto biste
stavili mudrost? Zašto?
Glavni dio sata
Najava teksta
Nedžad Ibrišimović: „Sijelo mudraca“
22
Nedžad Ibrišimović piše poeziju, pripovijetke, romane i drame. Poznati su mu
romani: „Ugursuz“, „Karabeg“, „Vječnik“ i drugi, zbirke priča: „Kuća bez vrata i
druge priče“, „Bio jednom jedan...“, drame: „Ugursuz“, „Karabeg“ i „Zmaj od
Bosne“. Drame su mu izvođene na mnogim bosanskohercegovačkim
pozornicama.

Nastavnik/ca izražajno čita priču

Nekoliko trenutaka učenici sređuju dojmove iz priče.

baština - naslijeđe
namrijeti u baštinu - ostaviti u naslijeđe
● Koliko su plemenitih osobina ljudi istakli mudraci u ovoj priči?

● Kako shvataš misao da «hrabre sreća prati»?
● Šta treći mudrac misli kada kaže da je „najbolja ljudska osobina težnja za lje-
potom“?
Ko sve teži za ljepotom? Šta je za vas ljepota? Težite li vi za ljepotom?
● Koju „nenadmašnu vrlinu“ hvale pjesnici?
● Koju ljudsku vrlinu nisu poznavali mudraci?
● Kojeg mudraca krasi ova vrlina?
● Razmislite zašto je razgovor o skromnosti kao ljudskoj vrlini pokvario sijelo
mudraca?
● Kome nedostaje ta vrlina? Poznajete li je vi?
♠ Umjetnička priča je kraće prozno djelo u kome se govori o jednom događaju iz

života glavnog junaka. Ovaj događaj je bitan za otkrivanje ličnosti glavnog junaka
ili presudno utiče na njegov život. Pripovijedanje je sažeto a radnja je dinamična.
● Znamo da su likovi u priči, ustvari ličnosti koje su prikazane u djelu. Likovi
mogu biti glavni i sporedni. Sporedni likovi se pojavljuju samo u pojedinim
dijelovima djela, a o glavnom liku najviše saznajemo, on je taj za koga su vezani
svi događaji u djelu. Glavnom liku, njegovom izgledu, ponašanju, mislima i
osjećanjima je posebno posvećena piščeva pažnja.
● Umjetničkoj priči je slična novela. Novela je kraći prozni oblik koji govori o
nekoj neobičnoj zgodi iz života, a za koju se ranije nije čulo, koja je, dakle, nova
(otuda je i dobila ime: talijanski novella - novost). Pisci novela pronalaze
nesvakidašnje i čudne događaje, zanimljive za priču. Novela najčešće sadrži
samo jedan događaj i jedan ili dva lika.
23
Sinteza
● „Težnja za ljepotom“ je plemenita i važna ljudska osobina. Ljudi u različitim
stvarima vide ljepotu.
● Priča „Sijelo mudraca“ podsjeća na narodnu priču. Pripovijedanje je sažeto a
radnja je dinamična. Priča „Sijelo mudraca“ je slična noveli. Pisci novela
pronalaze nesvakidašnje i čudne događaje, zanimljive za priču.
Završni dio sata
● Koji mudrac/i iz priče „Sijelo mudraca“ Nedžada Ibrišimovića misle isto što i
drugi mudraci koji nisu iz ove priče, a koji kažu:
1. „A što bih jedino potomcima htio namrijeti u baštinu - bila bi VEDRINA.
Kristalna kocka vedrine.“ (Tin Ujević)
● Za kojeg mudraca iz naše priče je „vedra narav“ najvrednija ljudska osobina?
Šta vi o tome mislite?
Nacrtajte kako zamišljate kocku vedrine.
2. „Samo umjetnost može svijetu udahnuti privid stvarnog života, a stvarni

život preobraziti u čudesan oblik snova.“ (Džonatan Ričardson)

Radni kutak broj 6: “Sijelo mudraca“

24
Hans Kristjan Andersen: “Slavuj”

Nastavna jedinica: Hans Kristjan Andersen: “Slavuj”
Odgojni: razvijanje osobnog doživljaja prirode kao vrijednosti, ravijanje interesa
za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode riječju, zvukom, razvijanje
sposobnosti za uočavanje ljepote, razvijanje empatije i prijateljstva
Obrazovni: upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja bajke, uočavanje i
imenovanje pojedinosti u bajci, toka događaja, uočavanje i doživljavanje ljepote
pjesničkog jezika, uočavanje opisa prirode, uočavanje žanrovskih i strukturnih
osobenosti umjetničke bajke, stvarni i fantastični motivi u bajci
Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda
individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-
radionica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, bilježnica, olovka,
audio zapis slavujeve pjesme, kasetofon, boje, markeri
Tematska korelacija

Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, biologija

● Koja je ptica kraljica pjesme?
Jeste li je čuli uživo?
Pokušajte oponašati neki ptičiji pjev.
Šta biste više voljeli slušati: audio-zapis slavujeve pjesme ili njegovu pjesmu
uživo? Kažite zašto?
25
Glavni dio sata
Najava teksta
Hans Kristjan Andersen: Slavuj (umjetnička bajka)
Hans Christian Andersen je danski književnik, najveći tvorac bajki do danas u
čitavom svijetu. Najprevođeniji je pisac u dječijoj svjetskoj književnosti, volio je
putovati i proputovao je skoro cijelu Evropu. Napisao je iznimno književno
vrijedne priče: „Kresivo“, „Kraljevna na zrnu graška“, „Cvijeće male Ide“ ...
Interpretativno čitanje bajke

Nastavnik/ca interpretativno čita bajku ili pušta audio zapis

Nekoliko trenutaka učenici sređuju dojmove iz pjesme.
Ko je sve prepoznao ljepotu slavujeve pjesme?

Šta ona simbolizira?
Šta je cara spasilo od smrti?
Interpretacija pjesme
čoha - vrsta debele tkanine

sveudilj - neprekidno
nastan - boravište
Kitaj, kitajski - Kina, kineski
● Šta je pravi slavuj imao na umu kada je odlučio posjetiti bolesnog cara?
● Kao shvataš njegove riječi: „Više mi se mili tvoje dobro srce, negoli tvoja
kruna.“
● Šta je cara spasilo od sigurne smrti? Kolika je snaga pjesme i prijateljstva?
● Šta zapravo misli slavuj kada kaže: „Ja ne mogu u tvojim dvorima gnijezda
saviti, nije meni ovdje nastan.“ Gdje je slavujevo prirodno stanište?
● Povedite u razredu malu raspravu o riječima jednog pjesnika: „...Mislim da je
dobrota, duševnost, samilost prva ljudska vrlina.“ (Tin Ujević)
● Kako se mogu ove riječi povezati sa bajkom Slavuj?
● Šta je nestvarno, fantastično u ovoj bajci?
Sinteza
● Umjetničke bajke su priče koje se temelje na nemogućem i nestvarnom, samo

što one, za razliku od narodnih, imaju poznatog autora. U njima se, kao i u
narodnim bajkama, pripovijedaju čudesni/ fantastični događaji koji se u stvarnom
životu ne dešavaju. I u njima stanuju čudesna izmaštana bića: vile, čarobnjaci,
26
divovi, patuljci, aždahe. Svijet bajke je, kao što smo naučili, crno-bijeli: to je
borba između dobra i zla, u kojoj dobro uvijek pobjeđuje. Mnogi pisci su pisali
bajke: Andersen, braća Grim...
Završni dio sata
Rad po grupama:
1. Komponujte za slavuja neku pjesmu! Ako želite, napišite mu i stihove.
2. U bajkama uvijek pobjeđuje dobro. Šta je u ovoj bajci pobijedilo?
3. Koja je poenta (poruka) u bajci?
4. Na zajedničkom flip-čartu nacrtajte slavuje iz ove bajke.
5. Zadatak za učenike koji žele individualizirani zadatak: Napišite neki kratki
sastav u kome ćete ispričati kako ste nekome bili prijatelj i pomogli mu.
9. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 9
Radni kutak broj 7: „Slavuj”

27
Ibrahim Kajan: “U očima ptice žute“

Nastavna jedinica: Ibrahim Kajan: “U očima ptice žute“
Odgojni: razvijanje osobnog doživljaja prirode kao vrijednosti, ravijanje interesa
za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode riječju, bojom, zvukom,
razvijanje patriotskih osjećanja, razvijanje sposobnosti za uočavanje ljepote
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, upoznavanje sa elementima izražajnog
čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i
doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, stilske figure, izražavanje doživljaja
pjesme riječima, bojama, uočavanje opisa prirode, povezivanje pjesničke slike sa
likovnim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti pjesme
komunikativnih sposobnosti, koordinacija imaginacije i govora, govora i
imaginacije

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda
olovke, boje, markeri, flomasteri,
Tematska korelacija

Međupredmetna: likovna kultura, muzička kultura
● Poznati slikar Vincent van Gog je rekao:

„Sunce, svjetlost! Zato što nemam boljeg izraza, moram je zvati žutom, žutom
kao blijed sumpor, kao blijed zlatast limun.
Kako je lijepa žuta boja!“
● Šta ti govore ove riječi poznatog slikara?
28
● Šta bi sve obojio/la žutom bojom u jednom ljetnom pejzažu? Koja ptica može
biti žuta?
Glavni dio sata
Najava teksta
● Ibrahim Kajan je rođen u Mostaru, piše za djecu i odrasle. Objavljuje putopise,
poeziju za djecu (zbirke pjesama «Žuta ptica» i «Smijeh koji je pobjegao»).

Nastavnik/ca interpretativno čita pjesmu ili pušta audio zapis.

Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz pjesme.
● Kako si doživio/la ovu pjesmu:
1. kao opis krajolika
2. kao izraz ljubavi prema domovini
● Koje boje preovladavaju u pjesmi? A koji zvuci?
Koji instrument po vama zvuči “žuto”?
● Što je lijepo i vedro u pjesničkim slikama?
● Koja su svojstva pripisana neobičnoj žutoj ptici?
● Gdje pjesnik vidi njenu domovinu? Sa čime je poredi?
● Pjesničke slike sastavljene su od vizuelnih i akustičkih pojedinosti koje
primamo osjetilom vida i sluha. Izdvoji i objasni vizuelne i akustičke slike u ovoj
pjesmi.
● U pjesmi „U očima žute ptice“ iskazana je ljubav jedne ptice prema njenom
zavičaju.
● Provjeri da li u pjesmi ima rime.
● Naučili smo: Lirske pjesme su dobile ime po liri - starogrčkom muzičkom

instrumentu. Autor umjetničke lirske pjesme je poznat. On izražava svoj lični
doživljaj i naglašava svoje lično osjećanje i misli o životu i svijetu.
● Rima (slik, srok) je glasovno podudaranje na kraju stiha (glasovno
podudaranje završnih slogova u stihovima). Stihovi ove pjesme nisu povezani
rimama.
● Stihove koji nisu povezani rimama zovemo slobodnim stihovima. Oni su slični
govornom iskazu, ali imaju posebno naglašen ritam. On se zasniva na:
1. različitoj dužini pojedinih stihova;
2. na posebnom poretku riječi;
3. na ponavljanjima pojedinih riječi i izraza;
4. na pauzama koje su obilježene rečeničnim znacima (tačkom, zarezom).
29
● Slobodni stihovi su češći u savremenoj poeziji, a oni vezani rimom u starijoj
poeziji.
Sinteza
Pjesnik u lirskoj pjesmi može iskazati različita osjećanja: ljubav prema dragoj
osobi, ljubav prema zavičaju i domovini, ljubav prema čovjeku uopće, može
iskazati svoje misli o životu , o prolaznosti... Pjesnik je u ovoj pjesmi na zanimljiv
način naslikao svoju domovinu I iskazao ljubav prema njoj. Takve pjesme se zovu
rodoljubive pjesme. Stihovi ove pjesme nisu povezani rimama.
Završni dio sata
● Pronađi u sljedećim stihovima stilske figure: epitet, onomatopeju i
personifikaciju:
„U očima žute ptice
spava more,
a usred tog mora
strašno dalekoga,
zemlja je jedna rascvrkutana.“
● Poznati njemački pjesnik Volfgan Gete ovako govori o žutoj boji:

„U svojoj najvećoj čistoći žuto nosi uvijek prirodu svjetla u sebi, posjedujući
vedru, živahnu i blago nadražujuću osobinu.
U svom potpuno čistom stanju zlato nam daje, posebno kada mu se
pridruži i sjaj, jedan novi i izraziti pojam ove boje, isto kao i jako žuto, kada se
pojavljuje na sjajnoj svili, naprimjer atlasu, djelujući raskošno i plemenito.“
● Koja emocionalna stanja, koje osjećaje je pjesnik izrazio žutom bojom?

● Povedite raspravu o najdražoj boji, razgovarajte i o bojama koje ne volite.
● Nacrtajte sliku s motivima i bojama koje vas zaokupljaju.

Radni kutak broj 8: “U očima ptice žute“

30
Šimo Ešić: “Cvjetko”

Nastavna jedinica: Šimo Ešić: “Cvjetko”
Odgojni: razvijanje ljubavi i empatije prema životinjama, razumijevanje
prijateljstva između čovjeka i životinja, razumijevanje normi ljudskog ponašanja,
izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti
Obrazovni: umjetnička priča, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi),
hronološki način kazivanja, likovi, sadržajna analiza, elementi izražajnog čitanja,
uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, kviz
olovke, abecedne karte, flip čart sa crtežom praznog seoskog dvorišta
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja;

Međupredmetna: TiZO, muzička kultura, tehnički odgoj, biologija
♦ Jesi li imao/la priliku zbližiti se i igrati s nekom životinjom?

Kako se¸životinje umiljavaju ljudima? Opišite njihove pokrete glavom, repom…
Oponašajte njihovo glasanje.
Mogu li životinje biti čovjekov prijatelj?
♦ Kako pokazuju prijateljstvo?
31
Glavni dio sata
Najava teksta
Šimo Ešić je rođen u selu Breze kod Tuzle. Objavio je desetak knjiga poezije i
proze: „Vezena torbica“, „Rudarev kućerak“, „Šta li mrda iza brda“, „Priče za laku
noć“... Majstor je i kazališnih predstava za djecu, a najpoznatije su : „Zeleni
šeširić“, „Amela“, „Tajna sehare“...

Nastavnik/ca interpretativno čita priču ili pušta audio zapis.

Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz priče.
♥ Da li ste ovakav svršetak priče priželjkivali?
Interpretacija (analiza) teksta

♠ Otkrijmo značenje riječi:
dockan - kasno
♥ Kako je otac saopćio djeci da je prodao Cvjetka?

♥ A kako su djeca reagirala na tu vijest?
♥ Da li je Cvjetko slutio šta mu se sprema? Kako se ponašao na putu prema
kruški?
Kakvu su prevaru djeca spremala s namjerom da spasu Cvjetka?
Da li im je to uspjelo?
♥ U kojem trenutku je Vito shvatio da ne može nauditi Cvjetku?
Pronađi odgovor u tekstu!
Jesu li događaji u ovoj priči ispričani onim slijedom kojim su se zbivali? Kakav je
dakle način pripovijedanja u priči?
♣ Ispričajte priču prema sljedećem planu:
1. Otac saopćava djeci da je prodao Cvjetka
2. Dječija besana noć i dolazak čika Zijada
3. Vito vodi Cvjetka pod krušku
4. Vitin udarac nožem u drvo
● Već smo naučili da je kompozicija proznog djela način povezivanja sadržaja u

jednu cjelinu. Osnovni elementi kompozicije proznog djela su: tema, fabula i
likovi.
● Ponovimo i ovo:
- Fabula je niz uzajamno povezanih događaja koji se u književnom djelu
nižu određenim redom i u određenom vremenskom okviru. Fabula piscu služi kao
sredstvo za prikazivanje likova.
- Tema književnog djela je predmet piščeve obrade (događaj, pojava,
osoba), ono o čemu pisac govori.
32
- Ideja je poruka književnog djela (zaključak koji možemo donijeti iz teme,
fabule i postupaka likova).
● Događaje u priči pisac nam može ispričati na različite načine.
● Kada se u književnom djelu prate događaji onim slijedom kako su se oni i
zbivali, riječ je o vremenskom (hronološkom) načinu kazivanja.
.
Sinteza
● Događaje u priči pisac nam može ispričati na različite načine. Događaji u priči
„Cvjetko“ Šime Ešića ispričani su onim slijedom kako su se i dogodili, dakle,
hronološkim načinom kazivanja.
Završni dio časa
Igra: Farma, Čitanka 6, strana broj 39

Radni kutak broj 9: „Cvjetko”
33
Isidora Sekulić: „Bure“

Nastavna jedinica: Isidora Sekulić: „Bure“
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti
Obrazovni: umjetnička priča, autobiografska priča, pričenje u 1. i 3. licu, motivi u
priči, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), retrospektivni slijed
pričanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja, dijaloška

metoda
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska, kreda, bilježnica, olovke,
konac, prepreke (olovke, gumice, kamenčići, igračke), ogledalo
Tematska korelacija

Međupredmetna: TiZO

♦ Kako zamišljate tajno skrovište?
♦ Da li ste ga imali ili maštali da ga imate?
♦ Kakve se tajne mogu skrivati u skrovištu?
Glavni dio sata

Najava teksta
Isidora Sekulić autorica je raznovrsnog i bogatog književnog opusa. Pisala je
crtice, pripovijetke, putopise. U knjizi «Saputnici» iz koje je i ova pripovijetka,
34
otkriva čitaocu bogate svjetove svoga djetinjstva. Poznata su joj djela «Pisma iz
Norveške», «Iz prošlosti», «Mir i nemir» ...
Interpretativno čitanje
Šta je bilo neophodno poduzeti da bi bure postalo ugodno i zanimljivo mjesto?
Koje tajne djetinjstva skriva ovo bure?
Interpretacija priče
koral - koralj, morske životinje koje žive u velikim skupinama prirasle uz stijene
glečer - ledenjak
plaziti (se) - sporo se kretati
● Ovaj odlomak je sastavljen od pet cjelina. Osnovni motiv prve cjeline je staro,
napušteno bure.
● Pronađi osnovne motive u preostalim cjelinama.
U kojoj cjelini je opisan „rasklimatani stari dvorac“?
● Ko je sve dijelio taj prostor s književnicom? Ko ga je posjećivao? Šta sve voli
književnica? Od čega strahuje?
● Zašto književnica žali za prodatom kućom i dvorištem?
Zašto bi ih uzidala u kulu i „zabravila sa devet ključeva“?
● «Robinzon Kruso» je naslov i glavni junak romana Danijela Defoa. U romanu

je ispričana priča o čovjeku koji, kao jedini koji je preživio brodolom, stiže na
pusto ostrvo. Pokušavajući tako sam preživjeti - on prolazi kroz mnoge nedaće i
pustolovine.
● Razmislite i odgovorite: Šta misli književnica kada kaže da je bure odlučila

„robinzonski osvojiti“?
Razmisli i prokomentiraj sljedeću misao:
„Žalostan je čovjek u kojemu nije ostalo ništa dječije““ (A. Graf)
● Pripada li tema ove priče izmišljenom ili stvarnom događaju? Ko je glavni lik, a
ko je u ulozi pripovjedača u ovoj priči? U kojem licu je govor pripovjedača?
Zašto?
● Književno djelo u kojem pisac opisuje događaje ili doživljaje iz vlastitog života
nazivamo autobiografskom prozom (autobiografska priča, autobiografski
roman...). U njoj su činjenice iz života pisca predstavljene književnim izražajnim
35
sredstvima. Iz autobiografske proze saznajemo mnogo o životu njenih autora.
Priča „Bure“ Isidore Sekulić je autobiografska priča.
Sinteza
● Pričanje može biti u prvom i trećem licu. Ova priča je ispričana u prvom licu
(JA, MENE...) jer književnica kao već odrasla osoba priča događaj iz svoga
djetinjstva. Pričanjem u prvom licu uspostavlja se bliskiji odnos sa likovima i
događajima. Književno djelo u kojem pisac opisuje događaje ili doživljaje iz
vlastitog života nazivamo autobiografskom prozom. Priča „Bure“ Isidore Sekulić
je autobiografska priča.
Završni dio sata

Igra: “Tajno skrovište”, Čitanka 6, strana broj 43
Radni kutak broj 10: „Bure“

36
Antun Branko Šimić: “Ah, evo opet...”

Nastavna jedinica: Antun Branko Šimić: “Ah, evo opet...”
Odgojni: ljepota pisane riječi kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja prirode
kao vrijednost, interes za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode
riječju, bojom, zvukom;
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, patriotska/rodoljubiva pjesma, motivi,
osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, upoznavanje sa elementima izražajnog
čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i
doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, uočavanje opisa prirode, povezivanje
pjesničke slike sa likovnim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih
osobenosti lirske pjesme

razgovora, heuristička metoda, kviz
oluja mozga, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
olovka, flip čart paukova mreža, flomasteri
Tematska korelacija

Međupredmetna: historija
♦ U paukovu mrežu upišite asocijacije na riječ zavičaj. (domovina, ljubav, sreća...)

Odaberite boje koje po vama odgovaraju pojedinim riječima. Kakve riječi
preovladavaju u mreži?
Koja osjećanja iskazuju?
37
Glavni dio sata
Najava pjesme
Antun Branko Šimić rođen je u Drinovcima u Hercegovini. Bio je pjesnik i kritičar.
Pisao je poeziju s motivima ljubavi i nejednakosti među ljudima. Poznate zbirke
pjesama su: „Preobraženja“ „Izabrane pjesme“ i „Pjesme“.

Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz pjesme.
Pjesnik je rođen u Hercegovini. Zašto pjesma ima ovakav naslov?
murva - dud, vrsta drveta sa slatkim , crnim ili bijelim plodovima
tavno - tamno
tmuša - tama, tmina
♥ Navedi stihove kojima pjesnik opisuje svoj zavičaj. Šta u njemu primjećuje?
♥ Zašto se pjesnik vraća u svoj zavičaj?
♥ Koje historijske trenutke pjesnik spominje?
♥ Ko je nadživio ta strašna vremena?
♥ Zašto se u zavičaju smirila pjesnikova duša?
♥ Zašto se pjesniku zavičaj čini kao san?
♥ Kako shvatate stih : «Kad svuda bješe - vjetar, kiša - tmuša...»?
♥ Imaju li ove riječi pravo ili preneseno značenje?
♥ Ima li i u vašoj mreži sličnih riječi ili osjećanja vezanih za domovinu?
● Naučili smo da strofa može imati različit broj stihova: dva, tri, četiri, pet...
Strofa koja broji dva stiha naziva se dvostih ili distih, strofa od tri stiha trostih ili
tercina, a strofa od četiri stiha - četverostih ili katren.
Pjesma „Ah, evo opet“ sastoji se od četiri strofe, i to dva katrena i dvije tercine.
Pjesma koja se sastoji od dva katrena I dvije tercine zove se sonet.
Sinteza
● Lirska pjesma koja je prožeta osjećanjima ljubavi prema zavičaju, domovini,
njenim ljepotama i ljudima zove se rodoljubiva, domoljubna ili patriotska pjesma.
Pjesma „Ah, evo opet“ je rodoljubiva pjesma koja se sastoji se od četiri strofe, i
to dva katrena i dvije tercine, dakle to je sonet.
38
Završni dio sata
♠ Utvrdi koliko stihova ima u 1., 2.,3. i 4. strofi. Uporedi sa pjesmom «Selo»
Jovana Dučića u vašoj čitanci.
Šta primjećuješ?
♠ Razvrstaj imenice iz pjesme na one koje možeš dotaknuti, dodirnuti, i one koje
ne možeš: sjaj, njive, vode, dom, šum, mač, duša, dan, vjetar, kiša, tmuša, noć,
pogled, san.

Radni kutak broj 11: “Ah, evo opet...”

39
Skender Kulenović: “Gromovo đule”

Nastavna jedinica: Skender Kulenović: “Gromovo đule”
odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje
prirodnih pojava, razumijevanje narodnih vjerovanja, prihvatanje i razumijevanje
ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje vjerske i rasne tolerancije
Obrazovni: umjetnička priča, autobiografska priča, slikovitost opisa, stilske
figure, sadržajna analiza, motivi u priči, kompozicija proznog djela (tema, fabula,
likovi), retrospektivni slijed pričanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči

razgovora, heuristička metoda;
rad u parovima, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri...
Tematska korelacija

Međupredmetna: likovna kultura

Kako shvatate ovu misao:
„Djetinjstvo nam otkriva čovjeka jednako tako kako se dan poznaje po jutru.“
(Džon Milton)
40
Glavni dio sata
Najava teksta

Skender Kulenović je rođen u Bosanskom Petrovcu. Prve pjesme objavio je kao
gimnazijalac u Travniku. Pisao je pjesme, priče, putopise. Gromovo đule je jedina
zbirka priča za djecu.
Interpretativno čitanje priče

Ovaj nam stvarni doživljaj iz svog ranog djetinjstva priča pisac kao odrasla
osoba. Kako se zovu priče u kojima pisac opisuje događaje iz svog života?
● Skender Kulenović u ovoj kratkoj priči opisuje snagu prirodne nepogode i

vjerovanje čovjeka da se na nju može uticati.
● Pronađi i ponovo pročitaj rečenice koje dočaravaju razornu snagu prirode!
Koje riječi posebno doprinose slikovitosti tog opisa?
● Kako je pisac kao mali dječak savladavao strah od nevremena?
● Kako se u tim trenucima ponašala majka? Šta i koga je željela zaštititi
molitvom?
● Kako je dječak doživljavao oluju? Čemu se divio?
● Kako shvaćaš dječakovo pitanje: «Hoće li, majko, još jednom onako?»
● Pronađi rečenice u tekstu u kojima se ogleda snaga majčine ljubavi i njena želja
da zaštiti dom i porodicu.
● Koje je narodno vjerovanje potaklo majku da „potraži gromovo đule“?
● Iz kakvog čovjekovog doživljaja prirode je proizašlo to vjerovanje? Od čega se
želio zaštititi?
Ako ste pažljivo pročitali priču „Gromovo đule“ mogli ste zapaziti da je u opisu
doživljaja vremenske nepogode pisac posebnu slikovitost i emocionalnost
postigao nekim načinima izražavanja, kao što su: „gromovi kao krakati svijetli
divovi skaču po tim planinčinama“, „zaorlja takva oluja“ ...
● Stilska figura kojom se nejasne, nepoznate pojave ili predmeti upoređuju sa

sličnim, odnosno poznatim pojavama i predmetima da bi se čitaocu učinile
bliskim i razumljivim - zove se poređenje ili komparacija. Poređenje se sastoji od
predmeta koji se poredi, poredbene riječi (kao, poput, nalik na, sličan) i predmeta
s kojim se nešto poredi (naprimjer: „gromovi kao krakati svijetli divovi“)
41
● Stilska figura kojom se stvarima, prirodnim pojavama, životinjama, biljkama
daju osobine čovjeka - zove se personifikacija (naprimjer: „gromovi ... skaču po
tim planinčinama“...).
● Onomatopeja je figura koja znači podražavanje glasova, odnosno zvukova u

prirodi. Ili jednostavnije: svaki izraz koji je nastao pod uticajem zvuka u prirodi
naziva se onomatopeja. Takvi su izrazi: buć, mijau, fiju, krc... Svoja prva saznanja
čovjek je obilježio takvim riječima, i to je bio prvi rečenički fond koji još i danas
živi u jeziku svakog čovjeka. Takve su i riječi: kukati- kukavica, pljuštati –
pljusak, šuštati – šum, šuma, pisnuti – pisak... (naprimjer: „zaorlja takva oluja“ ...
Sinteza
● Stilske figure su posebni oblici i načini izražavanja u umjetničkim djelima.
Njima se ostvaruje slikovitost, emocionalnost, simboličnost, harmoničnost,
ritmičnost pjesničkog jezika. Epitet je jedna od najčešćih stilskih figura, to je
skoro uvijek pridjev u svom osnovnom ili prenesenom značenju koji konkretno
određuje osobinu predmeta, bića ili pojave. U ovoj priči smo prepoznali i druge
stilske figure: poređenje, personifikaciju I onomatopeju.
Završni dio sata
Rad u parovima
Odaberite zadatak:
1. Pronađite stilske figure: epitete, poređenja, personifikacije i onomatopeje u
ovoj priči.
2. Naslikajte oluju koju ste vi doživjeli.

Radni kutak broj 12: “Gromovo đule”

42
Jovan Dučić: “Selo iz Trstenog”

Nastavna jedinica: Jovan Dučić: “Selo iz Trstenog”
Odgojni: ljepota pisane riječi kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja prirode
kao vrijednost, interes za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode
riječju, bojom, zvukom
Obrazovni: lirska umjetnička pjesma, pejsažna pjesma, motivi, stilske figure,
inverzija, ugođaj u pjesmi, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme,
uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote
pjesničkog jezika, rima, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom, sonet,
uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
komunikativnih i manuelnih sposobnosti

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, plastelin, dječije
igračke (mjesec, kesten, grančica, čempres, čamac, ribar, sat, slova (S, E, L, O),
svjetlost (svjetiljka, grafoskop), kreda, bilježnica, olovke
Tematska korelacija

Međupredmetna: TiZO, likovna kultura

Igra: Sjene u bašti, Čitanka 6, strana broj 50
Pitanje: Gdje se nalazi selo u kojem možete sresti ribara u čamcu?
43
Glavni dio sata
Najava teksta
Jovan Dučić je bosanskohercegovački pjesnik rođen u Trebinju. Objavio je tri

zbirke pjesama, zbirku putopisa „Gradovi i himere“ i druga djela.

Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz pjesme
● Pjesnik nam je u ovoj pjesmi naslikao svoj doživljaj noći u primorskom selu
Trsteno. Slika odiše mediteranskim motivima, bojama i zvukovima.
buljina - sova, noćna ptica grabljivica
● S čime pjesnik poredi mjesec, a s čime more?

● Pjesnik je vidio mlad mjesec, stare kestenove, čempresovu šumu...
● Nabroj još neke vizuelne elemente u pjesmi.
● Šta narušava noćnu tišinu?
● Pronađi u četvrtoj strofi pjesme još neke auditivne (akustičke) elemente.
Koji je osnovni motiv u pjesmi?
Koje je osjećanje iskazano u pjesmi?
Kakvo raspoloženje vlada u pjesmi?
● Pročitajte pažljivo prva dva stiha pjesme.

Vitorog se mesec zapleo u granju
Starih kestenova; noć svetla i plava
● Prepoznajte motive u ovim stihovima. Kakav je to „vitorog mjesec“? Nacrtajte

ga u svoje sveske.
● Lirske pjesme u kojima pjesnik opisuje neki pejsaž, prirodnu pojavu ili detalj
(motiv) iz prirode i izražavaju pjesnikov doživljaj prirode zovu se pejsažne (opisne
ili deskriptivne) pjesme.
44
● Već smo naučili da je lirska pjesma sastavljena od stihova, a da je stih redak u
pjesmi koji čini misaonu, osjećajnu i ritmičku cjelinu. Stilska figura kojom se riječ
ili dio stiha prenosi u drugi stih, zove se opkoračenje. Opkoračenjem se postiže
poseban ritam u pjesmi. Naprimjer u drugoj strofi pjesme „Selo“:
„Čempresova šuma bdije; mesec na nju

Sipa svoje hladno srebro; odsijava
Modro letnje inje sa visokih trava.“
Pronađite u pjesmi još neko opkoračenje.

● Inverzija je neuobičajen red riječi u stihu. To je stilska figura kojom se posebno
ističe neka riječ ili skup riječi. Pjesnici upotrebljavaju inverziju zbog ritmičnosti
stiha ili pjesme u cjelini. Naprimjer na početku pjesme „Selo“:
Vitorog se mesec zapleo u granju

Starih kestenova; noć svetla i plava.
● Kako bi glasio uobičajen red riječi u ovom stihu?

● Pronađite inverzije u ovoj pjesmi.
Sinteza
Život u tuđini probudio je u pjesniku čežnju za zavičajem koja se odražava i u
njegovim pjesmama.
Završni dio sata

♠ Na času likovne kulture naslikaj ili svoje, ili pjesnikovo selo, a kod kuće ga
pokušaj i opisati. Služi se stilskim figurama, jer selo to zaslužuje (stilske figure:
epiteti, poređenja, onomatopeje, personifikacije).
Po koliko stihova broje strofe u ovoj pjesmi? Kako smo ih nazvali? Kako se zove
pjesma koja se sastoji iz dva katrena i dvije tercine?
♠ Pronađite stihove koji se rimuju! Smislite za svaku riječ na kraju stiha neku
drugu riječ za rimovanje (naprimjer: granju/znanju; plava/slava...)

Radni kutak broj 13: „Selo iz Trstenog”

45
Ivica Vanja Rorić: “Pjesma”

Nastavna jedinica: Ivica Vanja Rorić: “Pjesma”
Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja
Odgojni: razvijanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje sposobnosti za
prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu, uvažavanje snage ljubavi,
snage vjerovanja i molitve
Obrazovni: umjetnička priča, crtica, prepoznavanje osjećanja u tekstu, oblici
kazivanja, cjeline u tekstu,statični i dinamični motivi
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja, dijaloška

metoda, igra uloga, metoda demonstriranja, heuristička metoda
Tematska korelacija
Međupredmetna: TiZO, likovna kultura

Igra: „Lov na sunce“, Čitanka 6, strana broj 53
Da li je lahko „uloviti sunce“? „Ulovite“ ga vi pomoću malog ogledala. Kako se
vrijeme mijenja kada oblak uspije „uloviti“ sunce?
Glavni dio sata
Najava teksta
Ivica Vanja Rorić je rođen u Foči kod Doboja. Pisac je pjesama i priča za djecu, a
poznata djela su mu: „Eno ide bubamara“, „Priča do priče, pjesma do pjesme“,
„Dječak grli svijet“, „Svemirko traži sreću“, „Doživljaji miša Šiša“...
46
● Ova kratka priča nam govori kolika je snaga dječakove ljubavi prema ocu.
● Kako je dječak iskazao tu ljubav?
● Pročitaj pažljivo riječi dječakove pjesme. Kome su upućene?
● Koja se rečenica ponavlja u dječakovoj pjesmi? Koja osjećanja dječak tom
rečenicom posebno naglašava?
● Ko je sve i kojim redom uslišio dječakovu molitvu?
● Usporedite ovu priču sa pričom „Gromovo đule“ Skendera Kulenovića.
● Iz čega nastaju narodna vjerovanja da čovjek može molitvom, pjesmom ...
odobrovoljiti prirodne sile i zaštititi se od njihove razorne snage?
● Ova kratka priča je usmjerena na slikanje jednog malog, ali snažnog doživljaja
iz svakodnevnog života. Bliska je crtici.
● Crtica je kratko prozno djelo koje je više usmjereno na oslikavanje lika,
predjela, misli i jakih osjećanja. To može biti živopisna slika neke osobe, predjela
ili sredine. Slika sitne događaje iz svakodnevnog života. U crtici je, dakle, neki
događaj samo podloga za iskazivanje osjećaja i misli.
● Pročitajte priču „Gromovo đule“ Skendera Kulenovića. Po čemu je i ova kratka
priča bliska crtici?
Sinteza
● Ova kratka priča je usmjerena je na slikanje jednog malog, ali snažnog
doživljaja iz svakodnevnog života. Govori nam kolika je snaga dječakove ljubavi
prema ocu.
Završni dio sata
● Opišite na sličan način neko nevrijeme koje pamtite tako što ćete dočarati
vanjski opis dešavanja u prirodi i vaš unutarnji doživljaj te nepogode. Dočarajte
zvukove u prirodi onomatopejama.
Domaća zadaća Radna sveska 6, strana broj 16

Radni kutak broj 14: „Pjesma”

47
16 Mirsad Bećirbašić: “Harfa”

Nastavna jedinica: Mirsad Bećirbašić: “Harfa”
Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja
pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja ljubavi
riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u
književnom djelu
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, ljubavna pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi,
lirske slike, strofa, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme,
uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote
pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje
žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, kviz
oluja mozga, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, samoljepljivi papirići,
flip čart s paukovom mrežom, kasetofon, audio-zapis kompozicije „Barkarola“
Žaka Ofenbaha, kreda, bilježnica, olovka
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura

Flip čart sa paukovom mrežom (Čitanka 6, strana broj 56)
Oluja mozga! Pitanje: Šta je za vas sreća?
Glavni dio sata

Najava pjesme
Mirsad Bećirbašić: “Harfa”
48
Mirsad Bećirbašić je pjesnik, dramatičar i pripovjedač. Piše za djecu i odrasle.
Poznate zbirke pjesama su mu: „Pojilište jelena“, „Sakupljač leptirova“,
„Naušnice od trešanja“, „Škrinja“, „Škola baleta“. Jedan je od osnivača dječijeg
pozorišta „Cuca varalica“.

Nastavnik/ca interpretativno čita pjesmu uz kompoziciju „Barkarola“ Žaka
Ofenbaha.
● Šta je za pjesnika sreća?
● Pročitaj stihove koji se ponavljaju u pjesmi! Šta pjesnik želi postići ovim
ponavljanjem?
● Odaberi neke od ponuđenih odgovora:
1. ističe osjećanje ljubavi
2. postiže ritmičnost pjesme
3. izražava tugu zbog neuzvraćene ljubavi
4. postiže muzikalnost i harmoničnost stiha i pjesme
● Koji je osnovni motiv u pjesmi?
● Pročitaj pažljivo pjesničke slike i daj im naslove! Uporedi prvu i treći pjesničku
sliku i kaži u kakvom odnosu se nalaze sporedni motivi u njihovim početnim
stihovima: zvijezde - ronioci; visine - dubine.
A gdje ostaje pjesnik?
Sinteza
● Lirska pjesma u kojoj pjesnik iskazuje intimna osjećanja ljubavi, čežnje, radosti
ili bola zbog neuzvraćene ili nesrećne ljubavi zove lirska ljubavna pjesma.
Pjesma “Harfa” je lirska ljubavna pjesma u kojoj pjesnik iskazuje svoja snažna
intimna osjećanja ljubavi I čežnje za dragom.
Završni dio sata

● Harfa je žičani instrument nježnog plemenitog zvuka. Pročitajte izražajno
pjesmu „Harfa“ uz kompoziciju „Barkarola“ Žaka Ofenbaha. Barkarola u
prijevodu znači pjesma na barci.
Smisli kratku ljubavnu pjesmu! Ako želiš pročitaj je nekome ili ostavi za
uspomenu. Kad odrasteš bit će ti draga!
Radni kutak broj 15: “Harfa”

49
Petar Kočić: “Jablan”

Nastavna jedinica: Petar Kočić: “Jablan”
odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, prihvatanje i
razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje ljubavi prema
domovini, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti
Obrazovni: umjetnička priča, slikovitost opisa, sadržajna analiza, motivi u priči,
kompozicija proznog djela (fabula, tema, ideja), karakterizacija likova, cjeline u
priči, upoznavanje sa historijskim okolnostima na koje priča referira

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, rasprava, kviz
individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
olovke, grafoskop, grafofolije sa tekstom Kočićevih stihova, boje (vodene,
drvene), flomasteri...
Tematska korelacija


Grafofolija:
● „Slobodo, mnogi su vijekovi, mnoga pokoljenja i pjesnici slavili Tebe. Mnoga se
svježa krv lila za Te i u Tvoje ime.“ (Petar Kočić)
● Razgovarajte o ovim riječima Petra Kočića. Koje su riječi u tekstu napisane
velikim slovom i zašto?
50
Glavni dio sata
Najava teksta
Petar Kočić: Jablan (pripovijetka)
Petar Kočić je rođen u jednom selu kod Banjaluke. Pisao je pjesme, prozu i
drame. Istakao se svojom borbom za društvenu jednakost. Poznate su mu zbirke
pripovijedaka: „S planine i ispod planine“ i „Jauci sa Zmijanja“, te drama
„Jazavac pred sudom“. Kočić je sjedinio svoje književno djelo sa borbom za bolju
budućnost bosanskog čovjeka.

Pročitajte zadnju rečenicu u odlomku. Kako zamišljate ponosnog Jablana na
mejdanu?

bak - bik
đoja - tobože, bajagi
struga - tor, obor strugarica - ovčarica timoran - planinski sermija - stoka doligati,
zadoligati – pjevati pjesmu „dolo-lige“
prisoje - osunčani predio
● Kako Lujo brine o Jablanu?
● Zbog čega Lujo strahuje?
● Kako Lujo iskazuje svoju nježnost i brigu prema Jablanu? Pronađi u tekstu
riječi kojima Lujo tepa Jablanu.
● Što je Luji važnije:
1. Jablanova pobjeda
2. Jablan
3. reakcija gledalaca
● Kako je u Lujinim očima izgledao Jablanov protivnik Rudonja?
● Kojim riječima ga sokoli čičica, a kojim riječima ga plaši poljar?
● Kako se završila borba bikova?
●
● Kako Lujo i Jablan proslavljaju pobjedu?
● Šta je tema (predmet pričanja) u ovom odlomku?
● Šta za tebe znači pobjeda Lujinog Jablana nad carskim bikom Rudonjom:
1. pobjedu porobljenog bosanskog seljaka nad carskom vlašću
2. pobjedu jednog seoskog bika nad carskim
3. pobjedu Luje nad carem.
Iskažite ideju jednom rečenicom.
51
● Koji te dio rastužio.
● Odredimo cjeline u priči (uvod, zaplet, vrhunac i rasplet) i dajmo im naslove.
● Pripovijetka je srednje duga prozna vrsta u kojoj osim glavnog događaja

imamao i sporedne događaje. U pripovijetkama obično osim glavnog lika imamo i
više sporednih likova. Pripovijetka ima šire opise i duže pripovijedanje,
pripovijedanje je uzbudljivo, a radnja je dinamična.
● Karakterizacija (obilježavanje) lika u nekom književnom djelu postiže se na
različite načine: kroz njegove postupke, govor, izgled...
Na osnovu govora lika, njegovog razgovornog jezika (zavičajnih riječi, uzrečica)
saznajemo iz koje sredine potiče lik, koje je njegovo porijeklo, obrazovanje...
Takav pristup zovemo govorna karakterizacija lika.
● U priči „Jablan“ o likovima saznajemo i iz njihova govora. Kakvo je njihovo
porijeklo?
Šta saznajemo o sredini iz koje potiče Lujo iz ove rečenice u priči:
«'Oće, Jabo nadbosti — neće! 'Oće — neće; 'oće - neće; 'oće! - neće;
'oće! - viknu Lujo, a oči mu zasvijetliše od prevelike radosti»?
Sinteza
Pripovijetka ima šire opise i duže pripovijedanje, pripovijedanje je uzbudljivo, a
radnja je dinamična. U pripovijeci „Jablan“ o likovima saznajemo i iz njihova
govora. Takav pristup zovemo govorna karakterizacija lika. Kočić je sjedinio ovo
svoje književno djelo sa borbom za bolju budućnost bosanskog čovjeka.
Završni dio sata

1. Povedite raspravu u razredu o tome da li odobravate takav oblik borbe životinja

(borbe pijetlova, pasa...). Ispišite svoje zaključke i postavite ih na neko vidno
mjesto u učionici.
2. Ilustrirajte Jablana na mejdanu.

Radni kutak broj 16: “Jablan”

52
Duško Trifunović: “Čist zrak”

Nastavna jedinica: Duško Trifunović: “Čist zrak”
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje prema poeziji, izgrađivanje
pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje i razvijanje porodične bliskosti i
empatije u teškim trenucima, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike,
strofa, stih, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i
jezika, uočavanje opisa prirode, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom,
uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, ekologija

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, poredbena metoda, kviz
igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica;
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, flip čart sa ilustracijom
zdravog i zagađenog okoliša, kreda, bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene),
flomasteri...
Tematska korelacija

Međupredmetna: TiZO, muzička kultura, likovna kultura, biologija/ekologija

Flip čart sa ilustracijom zdravog i zagađenog okoliša (zeleni parkovi, drvoredi /
sive tvornice, tvornički dimnjaci, sivilo neba, ogoljelo drveće - digresija)
: ●Šta za vas znači čist zrak?

● Kakva je razlika između zraka na selu i u gradu?
● Šta zagađuje zrak u gradu?
● Kako ljudi koji tamo rade podnose takve uslove rada?
● Pitajte nastavnike ili roditelje kako se može sačuvati čist zrak!
53
Glavni dio sata
Najava teksta
Duško Trifunović rođen je u Sijekovcu kod Bosanskog Broda. Piše poeziju blisku
omladini. Poznate zbirke pjesama su mu: „Zlatni kuršum“, „Babova rđava
baština“, „Bukvalno tako“ i druge. Mnoge kompozicije poznate rok grupe „Bijelo
dugme“ duguju svoje tekstove Dušku Trifunoviću.

● Koje osjećanje pobuđuje u tebi ova pjesma? Zašto?
fundament - temelj
● Koja je osjećanja pjesnik iskazao prema bratu? Zašto?
● Koji su vas stihovi naveli na takav zaključak?
● Koje osjećanje prožima pjesnika u stihovima:
„Moj brat svaki dan napravi lokomotivu
on je teška industrija
on je taj fundament“?
●Koji se stih posebno izdvojen ponavlja u cijeloj pjesmi? Šta pjesnik ovim stihom
želi naglasiti?
Pročitajte zadnju strofu.

Šta pjesnik želi reći stihovima
„nosi hleb
i veliko srce svoje
sklonite se
njemu treba čist zrak“?
● Zašto je bratovo srce veliko?
● Razmislite i odgovorite: Stihom „sklonite se“ pjesnik izražava:
1. svoje divljenje prema bratu
2. želi probudi poštovanje prema svim ljudima koji obavljaju teške poslove u
zagušljivim prostorima;
3. iskazuje gorčinu zbog teškog života svih siromašnih ljudi koji teško zarađuju
svoj „hljeb“?
54
Sinteza
● Pjesnik je ponosan na svoga brata, prožimaju ga osjećanja poštovanja prema
bratu jer obavlja težak i važan posao.
Završni dio sata
Ko su proizvođači čistog zraka? Pokrenite u vašoj školi akciju „Čistači zraka“.
Neka svako odjeljenje zasadi u školskom dvorištu ili voćnjaku po jednu mladicu
nekog stabla. Njegujte svoje čistače zraka!

Radni kutak broj 17: „Čist zrak”

55
Isak Samokovlija: “Dječak Aron”

Nastavna jedinica: Isak Samokovlija: “Dječak Aron”
empatije prema ljudima i životinjama, prihvatanje i razumijevanje ljudski
postupaka, razvijanje sopstvenog mišljenja i stava
Obrazovni: umjetnička priča, slikovitost opisa, sadržajna analiza, motivi u priči,
kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), vanjski i unutrašnji portret,
pričanje u trećem licu, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči

razgovora, monološka metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda
radionica

olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, plastelin, glinamol...
Tematska korelacija

Kako shvatate riječi slavnog pisca:

„Postoji samo jedan način da budemo srećni – žrtvovati se i živjeti za druge.“
Lav Nikolajević Tolstoj
Šta za vas znači „žrtvovati se za druge“?
56
Glavni dio sata
Najava teksta
Isak Samokovlija: “Dječak Aron” (umjetnička priča)
Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, gradu na rijeci Drini. Pisac je pripovijedaka,
pjesama i dramskih tekstova. Za svoje pripovijetke uzimao je teme iz
svakodnevnog života bosanskih Jevreja. Objavio je knjige pripovijedaka: „Od
proljeća do prolječa“, „Nosač Samuel“, „Solomonovo slovo“ ...

● O kojem događaju govori ova priča? Šta ste osjećali čitajući priču?
Izdvojite riječi koje opisuju vaše osjećanje: strah, zabrinutost, nježnost, tuga,
radost, ravnodušnost, sažaljenje...
● Šta je dječak Aron osjećao prema malom bijelom kudravom psu? A šta je pas
osjećao prema dječaku?
Pročitajte odlomak iz koga se to vidi.
● Pronađite i pročitajte odlomak u kome se prepoznaje Aronova upornost. Koja

su osjećanja dječaka Arona tjerala da bude uporan u svojoj namjeri da spase
psa?
●Da li je majka prepoznala tu njegovu namjeru? Iz kojeg dijela priče ste to
saznali?
●O liku dječaka Arona u ovoj priči najviše saznajemo iz njegova obraćanja
kudravom psiću i iz razgovora s majkom.
Razmislite i odlučite se za odgovor: Šta saznajemo o dječaku iz tih razgovora:
1. nešto o njegovom izgledu
2. neke njegove unutarnje osobine (da je plemenit, osjećajan...)?
● Opis nekog lika u književnom djelu naziva se portret.
● Portret lika u književnom djelu može biti vanjski i unutrašnji.

● Vanjski portret je opis vanjštine lika, njegovog izgleda: lica, očiju, ruku,
odjeće...
● Unutrašnji portret je opis unutrašnjih preživljavanja, postupaka i ponašanja
lika, (poštenje, upornost, dobrota...) Daje se kroz razgovor likova ili pišćevo
pripovijedanje.
● Plan pričanja možemo predstaviti ovako:
57
Aron je pronašao povrijeđenog psića
Dječakovo sažaljenje i odluka da ga povede kući
Dolazak pred avlijska vrata i susret s majkom
Razgovor između dječaka i majke
Dječak se skriva sa Buckom u drvarnik i plače
Majčina zabrinutost i popuštanje
Aronovo obećanje psiću
● Ispričaj priču po ovom planu, ali tako kao da se to tebi događa (u prvom licu).
Sinteza
Unutrašnji portret je opis unutrašnjih preživljavanja, postupaka i ponašanja lika,
(poštenje, upornost, dobrota...) Daje se kroz razgovor likova ili pišćevo
pripovijedanje O liku dječaka Arona u ovoj priči najviše saznajemo iz njegova
obraćanja kudravom psiću i iz razgovora s majkom. Pisac nam je dao njegov
unutrašnji portret.
Završni dio sata
●Pronađi i upiši u svesku riječi kojima je pisac izrazio Aronovu:
1. tugu i suosjećanje
2. upornost.
Odaberi zadatak:
1. Prepiši iz teksta riječi nježnosti kojima se Aron obraća psiću.
2. Kako zamišljaš Aronovog psića? Nacrtaj ga i oboji.
3. Oblikuj od plastelina ili glinamola svog kućnog ljubimca.

Radni kutak broj 18: „Dječak Aron”

58
Svetozar Ćorović: „U noći“

Nastavna jedinica: Svetozar Ćorović: „U noći“
prirodnih pojava, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja: ljudske vrline i
poroci
Obrazovni: umjetnička priča, slikovitost opisa, stilske figure, sadržajna analiza,
motivi u priči, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), retrospektivni
slijed pričanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči
komunikativnih i manuelnih sposobnosti, prevazilaženje osjećanja straha i
tjeskobe

razgovora, monološka metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda, igra
uloga
olovka, zvučni zapis vremenske nepogode (fijuk vjetra, grmljavina, kiša...)
Tematska korelacija

Međupredmetna: TiZO, muzička kultura

● Igrajte igru JA SAM MASKA. Jedan učenik je MASKA i pokušava mimikom i
pokretima predstaviti i objasniti neko raspoloženje ili osjećanje: ljutnju, radost,
strah, radoznalost, vedrinu, potištenost, nezainteresiranost, uznemirenost...
Ostali učenici pogađaju u kakvom se raspoloženju ili kakva se osjećanja
prepoznaju na MASKI.
● Da li vam je teško sakriti svoje raspoloženje ili osjećanje na licu?
59
Glavni dio sata
Najava teksta
Svetozar Ćorović: „U noći“ (priča/crtica)
Svetozar Ćorović je rođen u Mostaru. Prozni je pisac, pisao je crtice,
pripovijetke, romane i drame. Važnija su mu djela: zbirke pripovjedaka «Iz
Hercegovine», «Jarani», crtice «U časovima odmora», romani «Stojan Mutikaša»,
«Majčina sultanija», drame «Zulumćar» i «U vihoru».

Nastavnik/ca interpretativno čita priču uz audio zapis nevremena.
● U ovoj priči je tema Trišina neprospavana noć u majstorovoj kući. Ona je samo
neposredan povod da nam pisac predoči Trišina jaka osjećanja! Koja osjećanja?
(Osjećanje straha od noći u gradu, od majstorova pijanstva i grubih riječi, te
njegovu čežnju za selom i domom…)
tokorse - tobože
rašta - radi čega
● Pažljivo pročitaj opis s početka teksta. Pronađi stilska izražajna sredstva

kojima je pisac dočarao atmosferu u sobi i Trišina unutrašnja preživljavanja.
● Triša je daleko od svoga doma, usamljen i uplašen. Čega se sve plaši Triša?
● Kada se Triša ničega nije plašio? Šta ga je tada hrabrilo?
● Triša pokušava sjećanjima na svoj dom otjerati strahove. Koje je uspomene
prizvao u pomoć? Kako se tada osjećao?
● Gdje je Triša ostavio sreću? Šta je naposljetku poželio?
● Po čemu je ova kratka priča bliska crtici?
● Načini pripovijedanja priče: Već smo naučili da kada se u književnom djelu

prate događaji onim slijedom kako su se oni i zbivali - govorimo o vremenskom
(hronološkom) načinu kazivanja.
● Kada pisac prekida hronološki (vremenski) slijed događaja i vraća se unatrag,
na događaje koji su se zbili u prošlosti, riječ je o retrospektivnom slijedu
događaja.
Naprimjer:
„Pjesmu je ovu posljednji put čuo kad su ga poveli iz sela. Uz pisku i
zviždanje oštrih kosa izvijala se ona iz grla radosnih, krepkih kosaca, razlijegala se
kroz modru uvalu i puzajući uz rumene grebeni lelujala se nad surim vrhovima,
malaksavala...
60
Tada je otac, vodeći ga za ruku tužna i uplakana, tješio ga i sokolio...
Pričao mu nešto o teškom životu na selu, o mučnom radu, o znoju i motici.
Zatim mu hvalio varoš, isticao nečuvene ljepote, spominjao razne gazde, koji su
odavno sišli sa sela na zanate kao goli siromasi, a danas žive kao paše i veziri.“
Sinteza
Kada pisac prekida hronološki (vremenski) slijed događaja i vraća se unatrag, na
događaje koji su se zbili u prošlosti, riječ je o retrospektivnom slijedu događaja.
U priči “U noći” Triša pokušava sjećanjima na svoj dom otjerati strahove. Priča je
ispričana retrospektivnim slijedom događaja.
● U priči si pročitao/la glagole: jauče, zviždi, zveči, krckaju, hršti, šišti, reži,
jecajući... Kojoj vrsti stilskih izražajnih sredstava ove riječi pripadaju?
● Pronađite i ispišite sve onomatopejske izraze u priči.
● Naučili smo da je govorna karakterizacija lika kada o liku u priči najviše
saznajemo na osnovu njegova govora. Pronađite u priči rečenice koje izgovara
majstor i kažite šta ste saznali o njemu iz njegovih riječi.
● Pročitajte pažljivo priču i pronađite rečenicu kojom započinje neko
retrospektivno pripovijedanje (sjećanje Triše na događaj iz djetinjstva).
Prepričajte u svesku tu retrospekciju.

Radni kutak broj 19: “U noći“

61
Uzorak obrade nastavne jedinice: Silvije
Strahimir Kranjčević: “Što lijep si, bijeli
svijete”
Nastavna jedinica: Silvije Strahimir Kranjčević: “Što lijep si, bijeli svijete”
Odgojni: profiliranje osobnog doživljaja svijeta, izražavanju doživljaja svijeta
riječju, bojom, zvukom, prihvatanje svijeta u svoj različitosti oblika života, odnos
dobra i zla, lijepog i ružnog, preispitivanje odnosa ljudskog ponašanja i društvene
norme
strofa i stih, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, ponavljanje stihova u pjesmi, raspoloženje i
ritam pjesme, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda
Tematska korelacija

Međupredmetna: TiZO, likovna kultura, muzička kultura

Igra: „Crno-bijeli svijet“, Čitanka 6, strana broj 74
Pitanja: Kakav biste vi svijet željeli?
Kakvom biste ga bojom obojili?
Glavni dio sata
Najava teksta
Silvije Strahimir Kranjčević: “Što lijep si, bijeli svijete”
62
Silvije Srahimir Kranjčević je rođen je u Senju, pisao je poeziju i prozu, a
najpoznatija se mu djela: „Bugarkinje“, „Izabrane pjesme“ i „Pjesme“. U svojim
pjesmama progovara o bijedi malih ljudi. Zaokupljen je motivima slobode, ropstva
i općenito čovjekovim položajem u svijetu.

Da li je pjesnik zadovoljan svijetom u kojem živi?
Interpretacija (analiza) pjesme

■
■ Čemu se pjesnik divi?
■ Navedi pridjeve kojima je iskazao ljepotu svoga bijelog svijeta.
■ Zašto je njegov svijet bijel?
■ Da li je doista bijel?
■ Šta simbolizira bijela boja?
■ Da li je doista nevin pjesnikov bijeli svijet?
■ Navedi stihove kojima je pjesnik iskazao svoje razočarenje svijetom.
■ Pjesnik na jednom mjestu u pjesmi kaže: „Ah, promjene nam treba!“
■ Šta pjesnik želi promijeniti u svijetu?
■ Šta biste vi promijenili?
■ Od koliko stofa se sastoji pjesma?
■ Da li su sve strofe u pjesmi iste po broju stihova?
■ Od koliko slogova su sastavljeni stihovi?
■ Prepoznaj riječi koje se rimuju u stihovima!
■ Koji stihovi se ponavljaju u više strofa?
■ Prepoznaj riječi ili grupe riječi koje se ponavljaju u pjesmi?
■ Kakvo je raspoloženje iskazano u pjesmi?
RITAM (riječ grčkog porijekla koja znači takt, oblik) je ravnomjernost ili
ponavljanje nekih elemenata u jednakim razmacima. U prirodi se ritmično
smjenjuju dan i noć, ritmično kuca naše srce... Takvog ravnomjernog ponavljanja
ima u muzici, plesu, pjesmi...
Ritam u pjesmi ponajviše zavisi od iskazanih osjećanja, raspoloženja,
pjesnikovih misli.
Ali, lirske pjesme ritmičnost ostvaruju i kroz:
■ strofe, stihove
■ ponavljanje stihova određene dužine
■ ponavljanje strofa istih po broju stihova
■ ponavljanje riječi ili grupa riječi
■ raspored pauza
■ rimovanje slogova
■ raspored pauza
63
■ redoslijed riječi u stihu...
Sinteza
Pjesnik nam ispovijeda svoju ljubav, ali i razočarenje svijetom.
Čini nam se na trenutak da je pjesnik posvađan sa svijetom. Ali u tom svijetu ima
i dobrote.
Završni dio sata
Jedan mudrac je rekao: „Dovoljno je da ima jedan dobar čovjek na svijetu - da me
pomiri sa svima“ Razmisli o ovim riječima i kaži kako nas dobrota može pomiriti
sa svijetom. U kome ste je pronašli?
Ispišite nekoliko poruka kojima mislite da možete promijeniti svijet. Stavite ih u
bocu, dobro je zatvorite i pustite niz neku rijeku ili potočić. Neko će ih pronaći.

Radni kutak broj 20: „Što lijep si, bijeli svijete”

64
Isaac Bashevis Singer: “Ole i Trufa”

Nastavna jedinica: Isaac Bashevis Singer: “Ole i Trufa”
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva i starosti kao
faza u životu čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje
empatije prema ljudima i biljnom svijetu, prihvatanje i razumijevanje ljudskih
postupaka, razvijanje sopstvenog mišljenja i stava, ljubav kao temeljni princip
opstojnosti svijeta
Obrazovni: umjetnička priča, slikovitost opisa, bliskost/različitost priče s bajkom,
sadržajna analiza, motivi u priči, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi),
uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči, oblici piščevog kazivanja (opisivanje,
pričanje, dijalog)
manuelnih i komunikativnih sposobnosti

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda slušanja,
monološka metoda, dramatizacija teksta
individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, vođena fantazija
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kompozicija „Četiri
godišnja doba“, odlomak „Jesen“, I stav (Vivaldi), kreda, bilježnica, olovke, boje
(vodene, drvene), flomasteri, papir za crtanje i bojenje, suho lišće...
Tematska korelacija


♦ Pogledajte ilustraciju iz čitanke i opišite šta vidite?
Na koje godišnje doba vas podsjeća?
Kako su listovi izgledali u proljeće?
Opišite igru vjetra s lišćem.
65
Glavni dio sata
2. Najava teksta
♠ Isak Baševis Singer jevrejski je književnik i dobitnik Nobelove nagrade za

književnost. Rođen je u Poljskoj, mnogo je prevođen i jedan je od najpopularnijih
pisaca u Americi. Autor je niza zbirki priča i romana („Mađioničar iz Lublina”...).
Kao pisca ga zanimaju ljudske sudbine u vrtlogu života.

● Ko su junaci priče i na koga vas podsjećaju? Šta jedno drugom znače?
Molekule, atomi, protoni i elektroni - to su male, golim okom nevidljeve čestice

materije. O njima ćete učiti više u starijim razredima iz nekih drugih predmeta
(fizika, hemija...).
● Prokomentiraj „Drži se, Trufa! Drži se svom snagom!“

Kako su se Ole i Trufa odupirali naletima vjetra? Ko je prvi popustio?
● Kako je to podnijela Trufa?
● Koliko je ovaj događaj izmijenio njen život?
● Šta je ona u tom času poželjela?
● Koja su je osjećanja na to motivirala?
● Šta se desilo jedne noći?
● Kada su Ole i Trufa bili srećni?
● Pronađi dio u kojem su posebno izraženi ljubav i prijateljstvo!
● Pronađi rečenice u priči u kojima se naročito prepoznaju bol i tuga.
● Priča je sastavljena iz šest obilježenih dijelova predstavljenih ilustracijama.
Pogledaj pažljivo ilustracije i svakom dijelu/ilustraciji daj svoj naslov!
Ovakvo književno djelo zovemo pričom. U njoj su maštovito zamišljeni prizori, ali
bez čudesnih bića i zgoda.
● Ima li ova priča sličnosti s bajkom i zašto?
● U književnim djelima koja su napisana u prozi pisci radnju priče, pripovijetke,
bajke ili romana iznose pripovijedanjem, opisivanjem i razgovorom.
● U prvom dijelu ove priče pisac je slikovito, sa puno stilskih figura, opisao
prirodu u jesen.
● Takav oblik prikazivanja prirode, pojava, ljudi, predmeta, zove se opisivanje ili
deskripcija.
66
● U drugom dijelu priče saznali smo da se na granama drveta nalaze Ole i Trufa,
da se drže za grančice i da se boje da će ih vjetar odnijeti. Pisac nam je to
ispričao, pa se takav oblik piščevog kazivanja zove pričanje, pripovijedanje ili
naracija.
● U trećoj cjelini Ole i Trufa razgovaraju. Taj njihov razgovor možemo nazvati i
dijalogom.
Sinteza
● Ovakvo književno djelo zovemo pričom. U njoj su maštovito zamišljeni prizori,
ali bez čudesnih bića i zgoda. Pisac je radnju priče predstavio pripovijedanjem,
opisivanjem i razgovorom (naracijom, deskripcijom i dijalogom) .
♠ Pronađi u šumi dva opala lista, zalijepi ih u svoju bilježnicu, opiši njihove boje,
naboranost, veličinu i pokušaj zamisliti i ispričati njihovu sudbinu u pismenoj
vježbi: „Ljubav dva lista.“
Napravite u učionici na flip čartu jedan veliki list tako što ćete zalijepiti bezbroj
malih suhih listića!
♠ Podsjetite se šta je dijalog. Pročitajte priču Ole i Trufa po ulogama.

Radni kutak broj 21: “Ole i Trufa”

67
Šukrija Pandžo: “List na putu”
Nastavna jedinica: Šukrija Pandžo: “List na putu”
životu čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje empatije
prema ljudima i biljnom svijetu, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka,
razvijanje sopstvenog mišljenja i stava, ljubav kao temeljni princip opstojnosti
svijeta
strofa, rima, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i
jezika, uočavanje opisa prirode, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom,
uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda;
radionica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kasetofon, kreda,
bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, zvučni zapis Vivaldi: „Četiri
godišnja doba“ (odlomak – „Jesen“), veća kartonska kutija, suhe grančice, suho
lišće, zemlja, kamenčići, boje, flomasteri, glinamol, makaze, ljepilo...
Tematska korelacija
Međupredmetna: TiZO, muzička kultura, likovna kultura, biologija, tehnički odgoj

Igra: „Jesenja priča jedne rijeke“, Čitanka 6, strana broj 84
Pitanja:
● Kako jesen promijeni prirodu?
● Šta se događa sa šumom?
● Koja osjećanja u vama bude te promjene?
68
Glavni dio sata
Najava teksta
Pandžo Šukrija je bio učitelj i novinar, zaposlen na Radio- televiziji Sarajevo. Za

zbirku pjesama „Razgovori“, dobio je nagradu „Udruženja književnika BiH“. Neka
od ostalih djela su mu: „Iznad gore vjetrovi zbore“, „Samo još kosovi zvižduću“...

Nastavnik/ca interpretativno čita pjesmu ili pušta zvučni zapis.
● Kakva je osjećanja u vama probudila ova pjesma:
1. tugu zbog stradanja malog žutog lista;
2. ljubav prema prirodi u jesen;
3. ravnodušnost prema tuzi male seje i rasplakanom žutom listiću?
● U kojim stihovima je najsnažnije izražena tuga djevojčice?

● Koliko je pjesničkih slika u ovoj pjesmi?
Opiši ih, a zatim im daj kratke naslove.
● Kakva je rima u pjesmi? Kakav ritam pjesma ima?
PONOVIMO!
Lirske pjesme ritmičnost ostvaruju kroz strofe i stihove.
Rima doprinosi melodičnosti i muzikalnosti pjesme.
Lirska pjesma je izraz pjesnikovih osjećanja.
● List boluje, on je rasplakan zaspao. Koja je to stilska figura?

● Svi motivi u jednoj pjesmi čine skladnu cjelinu. Pronađite osnovne motive u
pjesmi!
Sinteza
Osnovna tema ove lirske pjesme je tuga djevojčice za opalim listom na putu,
predstavljena je s nekoliko manjih tematskih cjelina koje zovemo motivima:
podizanje lista sa zemlje, list na dlanu, nasmijani jesenji dan, kap kiše na listu,
djevojčicin poljubac listu, padanje lista sa djevojčicina dlana i duboki san
rasplakanog lista.
69
Završni dio sata
Kutak za jesen: JESEN IZ MUZIČKE KUTIJE
Priprema: muzička pratnja: Vivaldi: „Četiri godišnja doba“ (odlomak – „Jesen“),

veća kartonska kutija, suhe grančice, suho lišće, zemlja, kamenčići, boje,
flomasteri, glinamol, makaze, ljepilo...
Pustite muziku, slušajte, zamišljajte jesen i pravite JESEN IZ MUZIČKE KUTIJE.
Uzmite kartonsku kutiju i iskružite na sve četiri vertikalne strane kutije velike
otvore – prozore ostavljajući do rubova stranica tek nekoliko cantimetara. Sada u
kutiji kroz otvor ispod poklopca i bočne otvore pravite jesensku panoramu. Od
glinamola pravite postolje za drveće (suhe grane), prosipajte suho lišć, pravite
ptičice, staze od kamenčića i zemlje, travnjake, kućice, dvorište sa domaćim
životinjama, sijeno (u komadić plastelina zabodite čačkalicu i oko nje složite suhu
travu), spremišta za kukuruz i pšenicu (kutiju šibica napunite zrnima pšenice i
kukuruza, koštunjavim plodovima (orah, lješnjak, kesten, badem, žir)... Kada
završite zalijepite na bočne otvore kutije prozirnu foliju, stavite poklopac i opišite
vašu JESEN IZ MUZIČKE KUTIJE!

Radni kutak broj 22: „List na putu”

70
Ranko Pavlović: “Jarac u pozorištu”

Nastavna jedinica: Ranko Pavlović: “Jarac u pozorištu”
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti,
razumijevanje ljudskog karaktera, prepoznavanje i razumijevanje ljudskih
postupaka, ljudskih osobina i općenito naravi
Obrazovni: umjetnička basna, sadržajna analiza, motivi u basni, uočavanje i
imenovanje pojedinosti u basni, likovi u basni, odnos narodne i umjetničke
basne, razumijevanje prenesenog značenja basne, pouka

razgovora, heuristička metoda, monološka metoda, ilustrativna metoda
individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica,
olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, grafoskop, grafofolija...
Tematska korelacija

Grafofolija: motiv iz neke basne o jarcu (dva jarca na brvnu, na plastu sijena…)
Razgovor na temu predstavljenu ilustracijom na grafofoliji.
● Poznajete li vi neku narodnu basnu u kojoj je glavni junak jarac?
● Koje se osobine pripisuju jarcu u basnama?
● Poznajete li nekoga od ljudi ko ima te osobine?
Glavni dio sata
Najava teksta
Ranko Pavlović: Jarac u pozorištu (umjetnička basna)
71
● Ranko Pavlović živi u Banjaluci. Veliki broj priča za djecu objavio je u dječijim
časopisima. Zastupljen je u lektiri za osnovnu školu. Objavio je knjige pjesama:
„Nemir sna“, „Snovi Josipa Broza“, a zatim knjige priča i bajki za djecu: „Čistač
obuće“, „U kući duhova“, „Voz, tata i novine“... Pisao je lutkarske igre za djecu.

Nastavnik/ca interpretativno čita tekst ili pušta audio zapis.
Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz teksta.
● Razmislite: Šta je jarac mislio kada je odlučio da se „kulturno uzdiže“?
Čemu ipak nije mogao odoljeti?
Interpretacija basne
kulisa - dio pozornice
● U što je jarac pokušao ubijediti posjetioce u pozorištu?
● Da li je u tome i uspio? Zašto?
● Šta za vas znači kulturno se uzdizati?
● Kao i svaka basna i ova ima pouku. Pokušajte je izraziti u nekoliko rečenica.
Možda vam u tome može pomoći narodna izreka „Vuk dlaku mijenja, ali ćud -
nikad“
Sinteza
Umjetnička basna, kao i narodna, kratka je i poučna priča u kojoj su glavni likovi
životinje, a ponekad i biljke i predmeti. Oni se ponašaju, govore i imaju osobine
kao ljudi. I umjetnička basna ima sadržaj i pouku. Ali, za razliku od narodne
basne, autor umjetničke basne nam je poznat.
Završni dio sata

● Po čemu je jarac iz ove basne sličan, a po čemu se razlikuje od svih jarčeva
koje ste upoznali u narodnim basnama?
● Prepišite u svoju svesku odlomke iz ove basne iz kojih ste to saznali.

Radni kutak broj 23: “Jarac u pozorištu”

72
Zejčir Hasić: „Brat“ (Iz zbirke pjesama
„Praviš se važan“)
Nastavna oblast: književnost Nastavna

jedinica: Zejčir Hasić: „Brat“ Struktura i tip
časa: usvajanje novih znanja
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze
odrastanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje empatije
prema ljudima, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje
sopstvenog mišljenja i stava, ljubav kao temeljni princip opstojnosti svijeta,
razvijanje smisla za humor, nenasilno rješavanje problema
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, humoristična/šaljiva pjesma, motivi,
ugođaj/raspoloženje u pjesmi, upoznavanje s elementima izražajnog čitanja
pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje
ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom,
uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti humoristične pjesme

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, poredbena metoda, igra
uloga/dramatizacija
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, grafoskop, grafofolija
ili bim projektor (ili flip čart) sa ilustracijom, kreda, bilježnica, olovke
Tematska korelacija

Grafofolija, flip čart: ili bim projektor sa stripom iz Čitanke 6, strana broj 89
Prokomentirajte ovaj kratki strip.
Kako biste okarakterizirali ponašanje krupnijeg dječaka:
73
1. kao nasilno i grubo
2. kao šaljivo i veselo
3. kao pristojno
4. kao zaštitničko prema manjem dječaku?
Glavni dio sata

Najava teksta
Zejčir Hasić: „Brat“
Zejčir Hasić rođen je 1945. godine u Brčkom, a živi u Tuzli. Za djecu je napisao:
zbirku pjesama „Paviš se važan“, zbirku dramskih komada pod nazivom „Teatar u
školi“... Pjesme su mu zastupljene u mnogim čitankama.

■ Kako rješavaju sukob dječaci u pjesmi?
Da li je opravdano kriti se iza nečijih leđa?
■Možemo li iz naslova pjesme zaključiti kakav je njen sadržaj?
■ Opredijeli se za neke odgovore:
-duhovit - vedar
- šaljiv - tužan
- radostan - humorističan
■ Da li su se ovakve šaljive zgode vama desile?
■ Ko je vas branio? Ispričajte to, ili nacrtajte.
■ Čega se bojite, nečijih godina ili nečije snage?
■ Da li su svi snažni ljudi opasni, da li se svih starijih i snažnijih dječaka treba
bojati?
■ Jednu svoju pjesmu pjesnik je posvetio Seniji sa petog sprata i on kaže:
« Pjesmu sam napisao prije dvije godine, jednoga dana kada sam ponovo imao
trinaest godina!»
■ Šta mislite, koliko je godina imao pjesnik kada je pisao ovu pjesmu?
Pročitajte ovu basnu i razmislite o strahu od jačeg i nepoznatog.
Lisica i lav
Lisica koja nikada nije vidjela lava, opazi jedanput jednoga iznenada, ali se
prepadne kada ga ugleda toliko da od straha malo ne izdahnu.
74
Drugi put ugleda ga također i vrlo ga se bojaše, ali nije onako kako je prvi
put.
Ali kad ga ugleda treći put, ni malo straha u sebi ne ositi, nego govoraše i
75
pajdaši se s njim.
Naravni nauk:
Što nama u početku strašno i mučno učini se,
ono poslije ublaži se i bude ugodno.
(Matija Antun Reljković)
Zašto se lisica prestala bojati lava?
pajdaš - prijatelj pajdašiti se - sprijateljiti se

naravni - prirodni
nauk - pouka
Humoristična ili šaljiva pjesma je komična, vesela, puna nestašluka i šala. Ona
pobuđuje vedro i šaljivo raspoloženje pomoću neobičnih i smiješnih likova ili
slika. Napisana je da nasmije i djecu i odrasle.
Sinteza
Humoristična ili šaljiva pjesma pobuđuje vedro i šaljivo raspoloženje pomoću
neobičnih i smiješnih likova ili slika. Napisana je da nasmije i djecu i odrasle.
Pjesma “Brat” je šaljiva/humoristična pjesma.
Završni dio sata
Igra uloga!
Dramatizujte basnu “Lisica I lav” ili pjesmu “Brat”.

Radni kutak broj 24: “Brat“

76
Božidar Prosenjak: “Otac” (odlomak iz
romana „Divlji konj“)

Nastavna jedinica: Božidar Prosenjak: “Otac”
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje života (faza odrastanja)
životinja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje prirode životnih
oblika (sloboda izbora/društvene norme), prihvatanje i razumijevanje ljudskog
ponašanja, razumijevanje i razvijanje obiteljskih veza
Obrazovni: dječiji roman, slikovitost opisa, sadržajna analiza, motivi u odlomku,
kompozicija odlomka (tema, fabula, likovi), uočavanje i imenovanje pojedinosti u
odlomku

razgovora, monološka metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda,
dramatizacija
individualizirani rad, rad u parovima, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica,
igraonica-radionica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, abecedne karte, četiri
flip čarta sa crtežom praznog životinjskog carstva, kreda, bilježnica, olovke, boje
(vodene, drvene), flomasteri...
Tematska korelacija

Međupredmetna: likovna kultura, biologija, tehnički odgoj

Igra: „Životinjsko carstvo“, Čitanka 6, strana broj 91
♦ Kojim životinjama čovjek oduzima slobodu?
♦ Kako i zašto to čini?
♦ Za što je konj čovjeku potreban?
♦ A šta čovjek može učiniti za konja?
77
Glavni dio sata
Najava teksta
Božidar Prosenjak: “Otac”
♠ Božidar Prosenjak je rođen u Koprivnici. Radovi su mu uvrsteni u zbornike,

školsku lektiru i školske udžbenike. Neki su mu tekstovi prevedeni na vise od 20
svjetskih jezika. Djela su mu: zbirka pjesama i kratkih proza za djecu "A", roman
"Divlji konj", zbirka priča za djecu "Sijač sreće"... Autor je scenarija za igrane i
dokumentarne filmove i tekstova za mjuzikle i stripove. Za svoj književni rad
Božidar Prosenjak je primio više uglednih nagrada, a najznačajnije su "Ivana
Brlić-Mažuranić" i "Grigor Vitez“.

● Čiji je susret pisac prikazao u ovom odlomku?
● Po čemu je karakterističan ovaj razgovor između oca i sina?

● Koje su karakteristike mladog, a koje starog konja?
● Koji lik zrači mudrošću i iskustvom?
● Da li mladi konj prihvata očeve savjete?
● Ko će naslijediti oca kad njega više ne bude bilo?
● Zašto otac konj vjeruje Bijelcu?
● Prokomentiraj misao našeg junaka: „Moje mi je srce reklo da sam svog oca
volio.“
● Što vas u ovoj priči podsjeća na odnose u vašoj porodici ili društvu?
Zašto konj ne može biti potpuno slobodan? Ko mu oduzima slobodu? Koji zakoni
života određuju život jednog konja?
●Pisac na jednom mjestu kaže: „Konačna svrha života jednog konja jest da služi
Gospodara.“ Ko je taj gospodar? Kako se po vašem mišljenju taj gospodar treba
odnositi prema konju?
♠ Prepričajte usmeno ovaj odlomak!
♠ Na koji se način sadržaji ovog odlomka mogu odnositi na čovjeka i njegov
život?
78
● Roman je veliko prozno djelo u kome se široko i mnogostruko slika život,
događaji, ljudi i njihove sudbine. Smatra se najpopularnijom književnom vrstom.
●Dječiji roman je veće prozno djelo u kojem su glavni likovi djeca. Sadržaj
romana vezan je uz dječije zanimljive događaje iz života. Uz glavni događaj u
romanu se nalaze i sporedni događaji, a uz glavne likove pojavljuju se i sporedni
likovi.
U kojem licu je ispričan ovaj dječiji roman?
Sinteza
● Dječiji roman je veće prozno djelo čiji je sadržaj vezan za zanimljive događaje
iz života djece ili za djeci zanimljive sadržaje iz života općenito. Iz ovog odlomka
iz romana “Divlji konj” saznajemo kako je konj u svome životu rastrzan između
nagonske potrebe za slobodom i stvarnosti u kojoj vladaju zakonitosti života.
Odaberite zadatak (rad u parovima):
♠ Pronađite u odlomku rečenice koje zrače mudrošću. (Naprimjer: „Rano je da to
razumiješ, još si malen.“...)
♠ Pročitajte dio teksta po ulogama!

Radni kutak broj 25: “Otac”

79
Džonatan Svift: „Gulliverova putovanja“

Nastavna jedinica: Džonatan Svift: „Gulliverova putovanja“
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje i razvijanje pozitivnih
osobina ličnosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje i
razumijevanje kategorija estetskog u književnom djelu i općenito
Obrazovni: dječiji roman, sadržajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija
teksta, slikovitost opisa, motivi u priči, kompozicija odlomka (tema, fabula, likovi),
uočavanje i imenovanje pojedinosti u odlomku, fantastični romani za djecu,
naučnofantastični romani

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda;
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kasetofon, zvučni zapis
(muzička pratnja može biti bilo koja pjesma: rok, tehno, pop, ozbiljna muzika...)
kreda, bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, bombone crvene i
zelene
Tematska korelacija

Međupredmetna: muzička kultura, matematika, TiZO, likovna kultura
Ples za cara Liliputa

(Muzička pratnja može biti bilo koja pjesma (rok, tehno, pop, ozbiljna muzika...)
Izaberite svog cara Liliputa, a zatim formirajte tri grupe od po četiri učenika.
Grupe svojim tijelima formiraju romb: ispred stoji jedan učenik, iza njega dva, a
iza njih ponovo jedan učenik. Učenik koji je na čelu (prvi dvorjanin) izvodi neke
pokrete uz muziku, a ostali ga slijede. Kad se on okrene na neku drugu stranu
80
igru preuzima učenik koji se u tom času zatekne na čelu i on postaje novi prvi
dvorjanin, a ostali ponavljaju njegove pokrete. Ples se odvija u sve tri grupe
istovremeno. Car proglašava pobjednički ples i dodjeljuje pobjednicima crvene
bombone, drugoplasiranim - modre, a trećeplasiranim zelene bombone.
■ Da li vam je ples za cara Liliputa bio: zabavan, naporan, komičan ili dosadan?
Glavni dio sata

Najava teksta
Jonathan Swift je književnik rođen u Dablinu, glavnom gradu Irske. Roditelji su
mu bili veoma siromašni, pa je veoma rano osjetio poniženja i odricanja kojima su
bila izložena sva sposobna i talentirana, a siromašna djeca. Pisati je počeo već
kao đak. Kao pisca ga je posebno zanimala ljudska priroda i glupost. Pisao je za
djecu i odrasle, a djela su mu: "Guliverova putovanja", "Boj knjiga", "Priča u
bačvi"… Na njegovom se grobu nalazi natpis koji je sam sastavio: „Prođi,
putniče, i ako možeš, ugledaj se na istrajnog pobornika slobode!“

● Guliver je blagošću i dobrim vladanjem osvojio Liliputance. Kako su Liliputanci
pokazivali naklonost prema njemu?
pelivan – akrobat,
plesač na užetu
rizničar - čuvar blaga
tajnik - sekretar
● Koja je zabava Gulivera posebno zabavljala?
● U kojoj biste zabavi i vi željeli učestvovati?
● Koji su Liliputanci mogli biti kandidati za visoke službe na dvoru? Koje su
vještine morali poznavati?
● Kako ste doživjeli nadmetanje u vještinama patuljastih Liliputanaca:
1. kao uzbudljiv i napet događaj;
2. kao komičan i zabavan opis?
● Šta je u ovom odlomku stvarni (mogući) događaj ili pojava, a šta je nestvarno,
čudesno i fantastično?
81
● Romani u kojima se stvarni događaji miješaju sa nestvarnim i čudesnim, a
smještaju u nama nepoznate fantastične prostore - nazivaju se fantastični
romani.
Ako pritom piščeva mašta luta uzbudljivim prostorima svemira na satelitima i

svemirskim brodovima sa kosmonautima, ili na tajanstvenim podmornicama
zaroni u čudne prostore morskih dubina - nastaju naučnofantastični romani.
To su romani u kojima se, dakle, prožima stvarnost (moguće, naučne činjenice) i
mašta (nestvarno, nemoguće).
Sinteza
● Roman „Guliverova putovanja“ kao maštovita priča koja ismijava neke
negativne pojave u društvu svome je autoru, Džonatanu Sviftu, osigurao svjetsku
slavu. Piščeva mašta je neke pojave u društvu opisala na fantastičan i čudesan
način, kroz stvarne i nestvarne događaje, stvarne i nestvarne likove.
Završni dio sata

Frontalno:
● Džonatan Svift nas je u ovom odlomku iz romana „Guliverova putovanja“
nasmijao i zabavio. Za ljude koji nasmijavaju druge ljude kažemo da su humoristi.
Razmislite o riječima slavnog ruskog pisca: „Humoristi su ljudi koji nasmijavaju
druge dok pod maskom svoga smijeha često skrivaju neko svoje tužno lice.“
(Anton Pavlović Čehov) Prokomentirajte ove riječi!
Individualno:
● Pročitajte u Čitanci 6 nešto o životu pisca i pronađite to tužno lice Džonatana
Svifta.
Navedite zašto je Džonatan Svift mogao biti tužan?

Radni kutak broj 26: “Guliverova putovanja”

82
Henrik Sjenkjević: “Kroz pustinju i
prašumu” (odlomak)

Nastavna jedinica: Henrik Sjenkjević: “Kroz pustinju i prašumu” (odlomak)
prirodnih pojava, razumijevanje narodnih vjerovanja, prihvatanje i razumijevanje
ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje vjerske i rasne tolerancije
Obrazovni: avanturistički/pustolovni roman, sadržajna analiza, slikovitost opisa,
motivi u odlomku, kompozicija proznog odlomka (tema, fabula, likovi), uočavanje
i imenovanje pojedinosti u odlomku, osjećanja

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, poredbena metoda
Tematska korelacija

Međupredmetna: TiZO, likovna kultura, geografija

Igra
■ Napravite ČVOR DRUGARSTVA: Stanite tako da svojim tijelima napravite što
manji krug. Podignite lijevu ruku i uhvatite njome ruku druga(ice), ali ne
neposredno do vas. Dignite potom i desnu ruku i hvatajte ponovo ruku nekoga ko
nije do vas. Dobili ste ČVOR DRUGARSTVA. Ovaj čvor morate raspetljati, ali ne
smijete pustiti ruke. Dozvoljeni su svi ostali pokreti i vratolomije (možete
kleknuti i provlačite se ispod nogu, ruku, uvrtati se, valjati po podu...). Ako budete
uporni, raspetljat ćete se i dobiti veliko KOLO DRUGARSTVA.
83
Glavni dio sata
Najava teksta
Henrik Sjenkjević: “Kroz pustinju i prašumu”
● Henrik Sjenkjević poljski je prozni pisac, dobitnik Nobelove nagrade za
književnost. Poznati romani su mu: „Kroz pustinju i prašumu“, „Ognjem i
mačem“. Objavio je i zbirku putopisa „Pisma iz Afrike“. Sjenkjevićeva proza je
uzbudljiva i dinamična.

● Ko je sklopio prijateljstvo u ovom odlomku iz romana?
obilato - u velikoj količini, mnogo

ždrijelo (klanca) - otvor (klanca)
prodolica - uvalica,mala dolina
hoteći - htijući
gorostas - div, biće velike snage
minuti - nestati, prestati
kolebati se - biti neodlučan
Šta je to što ovu priču čini posebno uzbudljivom? Koji ti je dio najuzbudljiviji?
Zašto?
● Glavni događaj u priči je susret i prijateljstvo sa slonom.
Kaži, da li ti je ovaj događaj:
- stvaran, moguć, uobičajen
- nestvaran, fantastičan, čudesan
- stvaran, moguć, pustolovan (avanturistički)
● Objasni zašto tako misliš.
● U odlomku imamo tri lika: Nelu, Stašu i slona.

Na osnovu njihovih postupaka, ponašanja i međusobnih odnosa otkrivamo neke
njihove osobine.
Zadatak:
● U svojoj svesci nacrtajte tabelu osobina (kao na slici 1). Razmislite o
osobinama likova a zatim razvrstajte ove osobine prema likovima kojima
pripadaju, dodajte neke nove i sve ih upišite u tu tabelu: uplašenost, odlučnost,
pažljivost, plemenitost, zadovoljstvo, zaprepaštenost, druželjubivost,
znatiželjnost, razboritost, spretnost...)
84
Slika 1: Tabela osobina
Nela Slon Staša
? ? ?
● Da li se neke osobine ponavljaju kod više likova? Šta to znači?

● Kaži, koja je sličnost, a koja razlika između ovog pustolovnog romana ili
pustolovnog (igranog ili crtanog) filma. Čitao si roman Robinzon Kruso Danijela
Defoa. Da li si gledao/la crtić Robinzon Kruso?
● Nabroj još neka slična književna djela (priče, romane) u kojima ima
pustolovina.
Sinteza
Avanturistički (pustolovni) roman je vrsta književnog djela u kojem se
susrećemo sa uzbudljivim, neobičnim, nesvakodnevnim događajima i
doživljajima, koji su u stvarnom životu mogući. Likovi u ovakvoj vrsti romana su
uvijek u potrazi za opasnim i nesvakidašnjim pustolovinama koje se događaju na
neobičnim mjestima (pusti otok, pustinja, džungla...), te su često u životnoj
opasnosti. Fabula je veoma uzbudljiva, puna iščekivanja.
Završni dio sata

● Koja osjećanja obuzimaju Stašu i Nelu?

● Nacrtaj u svesku novu tabelu - tabelu osjećanja (kao na slici 2). Ispuni tabelu
tako što ćeš određena osjećanja dodavati uz imena likova, a u treću rubriku
navedi neki citat iz teksta koji to potvrđuje. Neka od osjećanja koja obuzimaju
naše junake su: ljutnja, bijes, radost, zabrinutost, strah, sreća, zadovoljstvo,
zaprepaštenost...
Slika 2: Tabela osjećanja
Ime osjećanja citat

Staša ? ?
Nela ?
?

Radni kutak broj 27: “Kroz pustinju i prašumu”
85
MEDIJSKA KULTURA
Pozorište/teatar
Nastavna oblast: medijska kultura

Nastavna jedinica: Pozorište/teatar
Odgojni: razvijanje ljubavi prema scenskoj umjetnosti i umjetnosti općenito,
razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju
život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacijsko djelovanje u pravcu čitanja književnih djela i djela namijenjenih
scenskom izvođenju
Obrazovni: pozorište ili kazalište, pozornica, scena, ili bina, pozorišno gledalište ,
kulise, scenografija, afiša, plakat, reditelj, scenograf, kostimograf
Nastavne metode i postupci: ilustrativna metoda, metoda usmenog izlaganja i

razgovora, metoda demonstriranja, monološka metoda, heuristička metoda,
dramatizacija
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, grafofolije na kojima su
fotografije iz Priručnika ili Čitanke 6 na strani 104 i 105 (pozornica, dramatizacija i
pozorišni plakati), kreda, bilježnica, olovke, plakati, afiše
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, književnost, kultura izražavanja

Međupredmetna: likovna kultura, TiZO
Učenička dramatizacija nekog već obrađenog teksta (Jarac u pozorištu, Nasrudin

u bostanu...)
86
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice

Pozorište/teatar
Grafofolije:
Razgovor o sadržaju na grafofolijama.
Pozorište ili kazalište je prostor namijenjen za izvođenje drame, opere, baleta.

Prostor na kome se izvodi predstava zove se pozornica, scena, ili bina. Ostali
pozorišni prostori su: gledalište sa parterom, galerijom, ložama i balkonima.
Pozornicu čine i glumci koji se kreću i drugi predmeti neophodni za predstavu.

Kulise predstavljaju jednu od dekoracija smještenih na stranama pozornice. U
pozorišnoj predstavi najbitnija su tri elementa: glumci ili drugi sudionici
scenskog djela koje se izvodi na pozornici (opera, balet...), prostor i publika.
Važnu ulogu u svakoj pozorišnoj (kazališnoj) predstavi ima scenografija koja

podrazumijeva pripremanje pozornice za predstavu. O scenografiji brine
pozorišni slikar, scenograf.
Brojna književna djela (epske pjesme, pripovijetke, romani,novele) dramatizirana

su i pripremljena za izvođenje na pozornici. Takve su dramatizacije u dječijoj
87
književnosti: Mali princ, Junaci Pavlove ulice, Petar Pan, Alisa u zemlji čuda,
Bajka o ribaru i ribici...
Plakat, koji je najčešće izložen u reklamnom prostoru ispred pozorišta ili drugog
javnog mjesta, obavještava javnost o terminu izvođenja pozorišne predstave.
Afiša je prospekt koji se daje publici pri ulasku u pozorište. U afiši i na plakatu su
imena glumaca i njihovih uloga, zatim ime reditelja, scenografa, kostimografa i
drugih saradnika na predstavi.
Sinteza
Pozorište ili kazalište je prostor namijenjen za izvođenje drame, opere, baleta.
Prostor na kome se izvodi predstava zove se pozornica, scena, ili bina.
Pozorišno gledalište čine: parter, galerija, lože, balkoni.
Pozornicu čine i glumci koji se kreću i drugi predmeti neophodni za predstavu.
Kulise predstavljaju jednu od dekoracija smještenih na stranama pozornice.
O scenografiji brine pozorišni slikar, scenograf.
U afiši i na plakatu su imena glumaca i njihovih uloga, zatim ime reditelja,
scenografa, kostimografa i drugih saradnika na predstavi.
Završni dio sata
Stvaralački rad
Nacrtajte prizor iz pozorišne predstave koju ste gledali!

Radni kutak broj 28: “Pozorište/teatar”

88
Grigor Vitez: „Plava boja snijega” (igrokaz)
Nastavna oblast: književnost/medijska kultura

Nastavna jedinica: Grigor Vitez: „Plava boja snijega” (igrokaz)
Odgojni: razvijanje ljubavi prema scenskoj umjetnosti i umjetnosti općenito,
motivacijsko djelovanje u pravcu čitanja književnih djela i djela namijenjenih
scenskom izvođenju
Obrazovni: drama / igrokaz, kompozicija dramske radnje (uvod, zaplet, vrhunac
drame, preokret i rasplet), komedija, dijelovi drame, čin, slike, prizor, lutkarski
igrokaz, lutke i ginjol lutke

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, dramatizacija
radionica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kasetofon, zvučni
zapis kreda, bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri...
Tematska korelacija
Međupodručna: medijska kultura, jezik, kultura izražavanja

Međupredmetna: Muzička kultura, Likovna kultura;

Igrajmo Igru cara Sveplava!
● Izaberite cara Sveplava koji izgovara imena biljaka, životinja, predmeta, a

dvorjani (ostali učenici) usmjeravanjem palčeva prema stropu pokazuju da ta
biljka, životinja ili predmet može biti plave boje, a usmjeravanjem palčeva prema
podu - da to ne može biti. Car Sveplav svoje dvorjane naravno želi zbuniti
89
pogrešnim usmjeravanjem svojih palčeva. Dvorjanin koji pogriješi ispada iz igre,
a dvorjanin koji ostane u igri posljednji - postaje novi car Sveplav.
Glavni dio sata

Grigor Vitez: „Plava boja snijega” (igrokaz)
Grigor Vitez je živio u Zagrebu i pisao knjige za djecu i odrasle. Objavio je knjige
pjesama za djecu: „Prepelica“, „Sto vukova“, „Kad bi drveće hodalo“, „Hvatajte
lopova“ ... Napisao je i knjigu priča za djecu „Bajka o glinenoj ptici i druge priče“.
Interpretativno čitanje igrokaza

Nastavnik/ca interpretativno čita igrokaz ili pušta zvučni zapis.
Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz igrokaza
♪ Rasmislite o imenima likova u ovom igrokazu:
♪ Karaslav - crna slava

♪ General Razbinos: razbi - nos
♪ Krizantema: cvijet
♪ Kaloper: vrsta mirisne biljke
♪ Kačkavalj - dvorski savjetnik: vrsta sira.
♪ Kako zamišljate vlasnike ovih imena?
♪ Možete li ih nacrtati? Kako biste ih obukli?
Interpretacija igrokaza
♪ U koga je zaljubljen general Razbinos?
♪ A koga voli Krizantema?
♪ Šta želi general Razbinos?
♪ Žašto se svi protive ljubavi Krizanteme, kraljeve kćerke i
♪ kraljevog pastira Kalopera?
♪ Da li opravdavate takvu prepreku ljubavi?
♪ Zašto su uhapsili pastira?
♪ Kako se Kaloper suprotstavio kralju?
♪ Koje osobine generala Razbinosa, ali i kralja Karaslava prepoznajete iz ovih
stihova?
„A, tako, dakle!
Taj ni snijeg ne priznaje,
A kamoli da je boje plave!
Taj će sigurno ostati bez glave.“
♪ A kako se Krizantema suprotstavila ocu kralju?
● General Razbinos je zatvorio pastira Kalopera jer nije poštovao kraljevu
naredbu i gledao je svijet svojim očima. Umjesto snijega je vidio cvijeće, hodao
po cvijeću. Saznavši to, kraljeva kćerka pada u nesvijest.
90
♠ Odredite broj prizora u ovom odlomku.
● Ovo je kraj ovog odlomka, ali radnja nije završena. Očekujemo da će pastir
ostati u zatvoru. Ali nešto drugo se zbiva. Nastupa preokret, a zatim rasplet.
♠ Kada pročitate igrokaz do kraja pokušajte odrediti trenutak u kojem nastupa
preokret u razvoju ranje, a zatim ispričajte i rasplet.
● Već smo naučili da je drama književni tekst koji je namijenjen izvođenju na

pozornici, pred gledaocima. Ona u obliku dijaloga prikazuje neku temu iz života.
Dramski tekstovi ili komadi koji se priređuju za djecu nazivaju se igrokazi. U
dramskim igrokazima za djecu prikazuju se vesili ili ozbiljni događaji iz
svakodnevnog života djece. Obično se izvode u pozorištima za mlade.
● Radnja drame/igrokaza prikazuje se na pozornici uz pomoć scenografije, glume,
muzike, plesa... Dramsku radnju tumače glumci.
● Pozornicu ili binu često nazivamo i scenom, pa se takvo djelo naziva i scenskim
djelom.
● Kompoziciju dramske radnje čini uvod, zaplet, vrhunac drame, preokret i
rasplet. Svaka drama ne mora imati sve kompozicione dijelove, ali svaka drama
mora imati uvodni, središnji i završni dio.
● Jedan zaokruženi dio radnje zove se čin. On traje najduže, od podizanja do
spuštanja zavjese. Kad se u toku jednog čina mijenja izgled pozornica, te manje
cjeline se zovu slike. Slika može imati više još manjih cjelina, prizora, koji nastaju
ulaskom novog lica na scenu.
● Dramsko djelo koje na humorističan ( šaljiv) način prikazuje ljude i događaje s
ciljem da nasmije gledatelje u pozorištu/ kazalištu i naruga se ljudskim
mahanama i negativnim pojavama u životu zove se komedija.
I lutke mogu biti pozorišni glumci!
● Već smo naučili da je igrokaz kraća dramska priča (predstava) koja se izvodi
na pozornici. Ponekad glumci u igrokazu mogu biti i lutke, pa se takav igrokaz
naziva lutkarski igrokaz. Vrlo su popularne u lutkarskim igrokazima ginjol lutke.
Ovu lutku zovemo i ručna lutka jer se navlači na ruku poput rukavice.
Sinteza
● Ovo je kompozicija igrokaza „Plava boja snijega“:
1. Uvod: Dvorski mudrac savjetuje kralja Karaslava
2. Zaplet: Kraljeva naredba da pada plavi snijeg
3. Vrhunac: General Razbinos zatvara pastira Kalopera
Završni dio časa

♠ Budite pravi glumci! Pripremite ovaj igrokaz ili u vašem odjeljenju, ili na
dramskoj sekciji. Zamolite nastavnike i roditelje da vam pomognu u osmišljavanju
scene.
91
Radni kutak broj 29: “Plava boja snijega”

92
Mediji: Čarolija velikog ekrana
Nastavna oblast: Medijska kultura

Nastavna jedinica: Čarolija velikog ekrana
Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti općenito,
motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti
Obrazovni: počeci filma, film kao umjetnost, vrste filmova (dokumentarni, igrani,
animirani), dokumentarni film


radionica;
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, grafoskop, grafofolije,

ilustracija, fotografije, kreda, bilježnica, olovke, projektor, insert iz nekog
dokumentarnog filma
Tematska korelacija

Grafofolija ili ilustracija iz Čitanke 6, strana broj 112
Ponovimo:
► Ljudi međusobno komuniciraju, jedni drugima prenose informacije na više

načina. Najjednostavniji način sporazumijevanja je govor – jezik, a zatim pismo.
93
Međutim, danas, kada je došlo do velikog razvoja nauke i tehnike, ljudi se
sporazumijevaju i na druge načine, pomoću medija:
1. printanih medija ( knjige, časopisi, novine, strip...)
2. elektronskih medija (film, radio, televizija, računari/kompjuteri).
Zašto je film elektronski medij? Kako nastaje ta čarolija?
Glavni dio sata

Čarolija velikog ekrana

A kako i kada je sve počelo?
Istaknuti fotografije: prvog snimljenog filma (“Izlazak radnika iz tvornice”) I

njihovih autora (Braća Limijer)
► Brkata braća: August i Luj Limijer “Izlazak radnika iz tvornice”
► 28. decembra 1895. godine dva Francuza, braća Limijer, vlasnici fabrike
fotografskih aparata, prvi put su javno prikazali filmove koje su nekoliko dana
ranije snimili. Brkata braća Limijer, uštirkani i dostojanstveni.
► Sasvim sigurni uz zapanjujuće iznenađenje koje su pripremili okupljenim i
pomalo nepovjerljivim sugrađanima. Kada su se svjetla ugasila, kada je mala sala
utonula u tamu, odabranim posjetiocima prikazali su na osvijetljenom platnu prvu
sliku koja je oživjela: jednu lionsku ulicu i radnike koji izlaze iz fabrike. Ljudi su
gleda s nevjericom i pitali se - nisu mogli vjerovati svojim očima. Desilo se u
indijskom salonu u Parizu. Te večeri dogodila se prvorazredna senzacija. Taj
datum se uzima kao pošetak filmske umjetnosti.
94
► Braća Limijer (August i Luj) kroz par dana prikazuju i filmove Ulazak voza
u stanicu i Bebin doručak. Bili su to dokumentarni, nijemi filmovi.
Sedma umjetnost
► Film je kao i književnost, muzika, slikarstvo, arhitektura, drama i igra ili

balet - umjetnost, takozvana sedma umjetnost.. Film je umjetnost pokretnih slika.
Ako uzmemo da je pravi početak filma dan kada je prikazana prva filmska
predstava u jednom javnom kinu, onda je rođendan filma 28. decembra 1895. god.
Jer je tog dana počelo s radom prvo javno kino u Parizu. Zašto se film nije ranije
javio? Zato što je trebalo izumiti „čarobnu kutiju“ i druge tehničke aparate bez
kojih nema pokretnih slika.
Prvi aparat za snimanje filmova izumio je amerikanac Tomas Edison.
Film je umjetnost u kojoj se osim pokretnom slikom koristi i riječju, muzikom,
pokretima tijela - izražajnim sredstvima svih umjetnosti.
► Vrste filmova
► Film je, u stvari, priča u slikama. Slikom i riječju prikazuju se događaji koje
obično prati muzika, zvuk, a ponekad i tišina.
I u filmu imamo glavne i sporedne likove. Likovi mogu biti hrabri, pošteni, dobri,
ali i loši, kukavice prevaranti, baš kao i u pričama.
►U okviru filmske umjetnosti razlikuje se više vrsta filmova. Uobičajena je
podjela na, dokumentarni, igrani i animirani film.
Dokumentarni film
Prvi metri filmske trake
Već smo rekli da su prvi snimljeni filmovi braće Limijer bili dokumentarni. U
njima su snimljeni prizori iz svakidašnjeg života, upravo onako kako su se i
zbivali. U filmu braće Limijer radnici su izlazili iz fabrike, ljudi su plesali, na
ulicama su bila najrazličitija vozila koja su se kretala i mimoilazila. Već sa prvim
metrima filske trake rodio se dokumentarni film „Izlazak radnika iz tvornice“.
U dokumentarnom filmu nema glume, nema umjetnog dekora, nema

kostimografije, igre svjetlima, filmskih trikova. Tema dokumentarnog filma je
stvarna, istinska. To može biti sudbina ljudi, raznolik život u morskim dubinama,
izgradnja nekog važnog objekta, stari običji, zanati ... u dokumentarnom filmu
kamera bilježi vjerno i neposredno, bez uljepšavanje događaje iz života, o
nastanku planete Zemlje .. .
95
Prizori iz domaćeg dokumentarnog filma televizije Sarajevo iz 1983. godine:
Sarajevo u sevdalinci
Sinteza
► Film je kao i književnost, muzika, slikarstvo, arhitektura, drama i igra ili balet -
umjetnost, takozvana sedma umjetnost.. Film je umjetnost pokretnih slika.
Autori prvih filmova su Braća Limijer (August i Luj) („Ulazak voza u stanicu“ i
„Bebin doručak“). Bili su to dokumentarni, nijemi filmovi.
Završni dio sata
Stvaralački rad
Prikazivanje inserta iz nekog savremenog dokumentarnog filma.
Zadatak: Pogledajte dokumentarni film i razgovarajte o sličnostima i razlikama

između prvih dokumentarnih filmova i savremenih. Razgovarajte koju ulogu ima
muzika u savremenom dokumentarnom filmu. Kako ona utiče na percepciju
sadržaja dokumentarnog filma?

96
Igrani film
Nastavna oblast: medijsla kultura

Nastavna jedinica: Igrani film
Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti općenito,

razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih
potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu
sticanja znanja o sedmoj umjetnosti
Obrazovni: igrani film, dječiji igrani film, prvi nijemi i zvučni filmovi, prvi slavni
glumci, bh igrani film, „roditeljska pažnja“


individualizirani rad
olovke, fotografije ili ilustracije
Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, muzička kultura

►Šta je to igrani film?
97
Film u kojem likove tumače glumci - zovemo igrani film. Igrani film može biti
ljubavni, ratni, pustolovni, kriminalistički... temelji se na fabuli. Ako je film
namijenjen ponajprije djeci i ako u njemu prevladavaju dječiji likovi - zovemo ga
dječiji film.
Mnoga književna djela su filmovana. Među njima i „Družba Pere Kvržice“ Mate
Lovraka, „Guliverova putovanja“ Džonatana Svifta, „Kroz pustinju iprašumu“
Henrika Sjenkjevića, „Robinzon Kruso“ Danijela Defoa“
Glavni dio sata

Igrani film
Grafofolije ili fotografije:
Prizor iz filma Čarlija Čaplina „Potjera za zlatom“ Baster Kiton
Od slike do slike i zvuka
1911. godine , u fazi nijemog filma pojavljuju se i danas slavni glumci komedije:
Čarli Čaplin, Baster Kiton, Oliverd Hardi i Sten Lorel (debeli i mršavi).
Prvi zvučni film prikazan je 1927. godine i zvao se „Pjevač džeza“. Čuo se glas
popularnog pjevača - Al Džonsona. Dakle, film je tada progovorio.
Prvi filmovi su bili crno- bijeli, a danas imamo filmove u boji.
Vitez tužnog lica
Baster Kiton je glumac koji se nikada nije smijao na platnu, ali je zasmijavao do
suza milione gledalaca.
Zovu ga „vitez tužnog lica“.
Sam je izjavio:
98
►“Od koga sam u mladosti najviše naučio? Na pozornici, naravno, od oca. Uticaj
na publiku sam naučio - sam i od oca. U svojoj 21. godini sam bio već oprobani
pozorišni glumac.
Karakteristika moje komike je da se nikada, gotovo nikada nisam smijao. To je,
prosto, bio moj način rada. Osjetio sam da se publika ne smije ako se ja
nasmijem. Što sam bio ozbiljniji, to su mi se više smijali.“
Kralj nijeme komedije
Čarli Čaplin je na filmu lik poznat po izrazitim spoljnim karakteristikama:

► polucilinder
► kišobran koji se lahko savija
► okruglasti brčići
►neuredno i preveliko odijelo (polufrak)
►ogromne, zašiljene na vrhu, cipele poderanih džonova.
Njegove unutarnje osobine bile su:
► naivna i uvijek postojana dobrota
► nježnost i mudrijaštvo
► plemenitost i optimizam, ali i tiha tuga.
Stanlio i Olio
Zlatno doba bosanskohercegovačkog igranog filma
Nagrada Oscar
Oskar stigao i u Bosnu i Hercegovinu
Oskar je popularno ime za godišnju filmsku nagradu koju dodjeljuje američka

„Akademija filmskih umjetnosti“.
A kako je nagrada dobila ime Oskar? Prema jednoj priči ime je smislila
bibliotekarka Akademije koja je, kada je vidjela mali kip, rekla: „Izgleda baš kao
moj ujak Oskar!“. Nagrada Oskar je najveće svjetsko priznanje u oblasti filma.
99
2002. godine film „Ničija zemlja“ Bosanca Danisa Tanovića. Danis Tanović je ovu
nagradu posvetio svojoj domovini.
Bosanskohercegovačke zaljubljenike filma ova nagrada je učinila posebno
ponosnim. Radnja filma „Ničija zemlja“ dešava se u Bosni i Hercegovini za
vrijeme rata.
Prizori iz bosanskohercegovačkog igranog filma Danisa Tanovića „Ničija zemlja“
I „Zlatni medvjed“ stigao u Bosnu i Hercegovinu

Film „Grbavica“ režiserke Jasmile Žbanić iz Sarajeva dobio je glavnu nagradu
"Zlatni medvjed" na filmskom festivalu u Berlinu. Jasmila je za ovaj film napisala
i scenarij. "Grbavica" je film o majci Esmi koja mora svojoj kćerci Sari otkriti
istinu o njenom ocu.
Plakat za fim „Grbavica“ Jasmila Žbanić sa svojim „Zlatnim medvjedom“
Prizori iz filma „Grbavica“ Jasmile Žbanić
100
Roditeljska pažnja
Da li se svi igrani filmovi preporučuju djeci?
Koji se filmovi ne preporučuju djeci?

Ako u filmu ima sadržaja koji nisu primjereni dječijem uzrastu, tada se p rije
njegova prikazivanja na ekranu pojave dva slova: RP koja znače „RODITELJSKA
PAŽNJA“.
To je upozorenje roditeljima, a i djeci, da taj film nije namijenjen djeci jer ima
sadržaja koji nisu primjereni dječijem uzrastu. Ovi filmovi se ne preporučuju
djeci.
Sinteza
1911. godine, u fazi nijemog filma pojavljuju se i danas slavni glumci komedije:
Čarli Čaplin, Baster Kiton, Oliverd Hardi i Sten Lorel (Debeli i Mršavi). Baster
Kiton jedan od najpoznatijih komičara iz perioda nijemog filma.
Prvi zvučni film prikazan je 1927. godine i zvao se „Pjevač džeza“. Čuo se glas
popularnog pjevača - Al Džonsona. Dakle, film je tada progovorio.
Prvi filmovi su bili crno-bijeli, a danas imamo filmove u boji.
Bosanskohercegovački film danas bilježi značajne uspjehe. 2002. godine film
„Ničija zemlja“ Bosanca Danisa Tanovića dobio je nagradu „Oskar“. Danis
Tanović je ovu nagradu posvetio svojoj domovini.
Film „Grbavica“ režiserke Jasmile Žbanić iz Sarajeva dobio je glavnu nagradu
"Zlatni medvjed" na filmskom festivalu u Berlinu.
Završni dio sata
Napravite zajednički popis najboljih filmova koje ste gledali i razgovarajte o njima.
Radni kutak broj 30: “Čarolija velikog ekrana”

101
Animirani film

Nastavna jedinica: Animirani film
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema animaciji, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji

estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i
sklonosti, razvijanje sklonosti ka filmu općenito
Obrazovni: crtani, lutkarski i kolažni film, poznati animirani filmovi i njihovi junaci


demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda;

Nastavna sredstva i pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, grafofolija sa

ilustacijama i fotografijama iz Čitanke 6, strana broj 121, 122, 123, 124
Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, tehnički odgoj

Petominutno gledanje odabranog animiranog filma
Razgovor o crtanom filmu.
Glavni dio sata

102
Istaknuti prve grafofolije
Animirani film
● Animirani film je naziv dobio prema latinskoj riječi anima (duša) jer se crteži ili
lutke oživljavaju. Animacija je neka vrsta filmskog trika. To je ustvari uzastopno
snimanje željenog pokreta, crteža, lutke ili nekog predmeta, a zatim njihovo
projiciranje uobičajenom brzinom od 24 sličice u sekundi.
● Podvrste:
1. crtani film
2. lutkarski film
Crtani film se zasniva na crtežu, a u lutkarskom filmu se pojavljuju lutke
napravljene od drveta, žice, plastike...
Glas im posuđuju glumci. Da bi se izradio crtani film od 10 minuta potrebno je
oko 4000 crteža.
●Najpoznatiji autor crtanih filmova u svijetu je Volt Dizni. Njegovi junaci su: Miki
Maus, Paja Patak, Šilja ... Prvi crtani film u boji je bio „Snjeguljica i sedam
patuljaka“.
Kralj animacije: Volt Dizni
Kralj animacije, Volt Dizni, sa svojim najslavnijim junakom - Miki Mausom
Najslavniji miš na svijetu
1928. godine crtač reklama iz Kanzas Sitija - Volt Dizni, izmislio je junaka koji
je stekao nenadmašnu popularnost u svijetu crtanog filma. Prvobitno se zvao
"Miš Mortimer", a kasnije je dobio ime Miki Maus. Diznijevi crtani filmovi sa
najpoznatijim mišem na svijetu postali su toliko popularni da ni jedan njegov
junak nije uspio da ugrozi to njegovo mjesto.
103
Od slike do slike i zvuka
I prvi crtani filmovi su bili - nijemi. Kada je Volt Dizni snimio svoj prvi film sa
Miki Mausom već se počeo prikazivati prvi zvučni film Pjevač džeza. Bioskopi
nisu više željeli nijeme filmove, pa je Volt Dizni odlučio da svoj četvrti film o Miki
Mausu ozvuči. U tome mu je pomogao mladić Džekson koji je svirao usnu
harmoniku. Kupili su različite dječije igračke koje proizvode zvukove (trube,
zvona, šerpe, zviždaljke, doboše...) napravili plan za zvučnu obradu filma. Taj prvi
zvučni crtani film se zvao «Parobrod Vili»
U njemu je Miki Maus izvlačio muziku iz svega, uključujući i brodsku sirenu. Sve
čega bi se dotakao proizvodilo je muziku.
Profesor koji je osvojio svijet
Neobični profesor Baltazar je djelo poznate Zagrebačke škole crtanog filma.

Stekao je svjetsku slavu zahvaljujući originalnom izgledu, originalnim
pustolovinama, izumima, poduhvatima. On je i izumitelj čudesnih cipela koje lete,
plešu, skaču i jure poput automobila. On spašava život malom žutom vrapcu, a
vrabac ga iz zahvalnosti nauči letjeti.
Profesor Baltazar pomaže muzičarima da nađu publiku koja će ih slušati,
rješava zagonetan prestanak rada londonskog sata Big Bena... Poznati crtići o
profesoru Baltazaru: Rođendanska priča, Maestro Koko, O mišu i satovima,
Izumitelj...
104
Poznajete li Štrumfove? Mala plava bića koja žive u kućicama od pečurki izmislio
je jedan belgijski crtač stripova. Štrumfovi su se prvi put pojavili kao strip, a tek
kasnije kao crtani film. Među Štrumfovima je samo jedan ženski lik - plava i
nježna Štrumfeta. Štrumfovi imaju svoga vođu - čarobnjaka Velikog Štrumfa, a
imaju i dva strašna neprijatelja - Gargamela i njegovog mačka Azraela.
Štrumfovi i jedna Štrumfeta Lutkarski film
Žičana armatura važna je koliko i vanjski izgled lutke
Stvoriti dojam da se lutke kreći prava je umjetnost animacije. Lutkarski film

nastaje na sličan način kao crtani film, od niza slika koje se brzo smjenjuju.
Spretnom monatažom slika na kojima su lutke u različitim položajima autori
lutkarskog filma će nas uvjeriti da se njihove lutke doista kreću. Da bi to postigli
oni svoje lutke izrađuju od savitljivih materijala koji omogućuju pomicanje
njihovih dijelova. Obično se prvo izradi armatura od žice, a onda se ona oblaže
glinom, silikonom, pjenom ili nekim drugim prigodnim materijalom. Izrada
armature od žice važna je koliko i vanjski izgled lutke, jer je jako važno da lutke
mogi praviti željene pokrete.
Sinteza
● Animirani film je naziv dobio prema latinskoj riječi anima (duša) jer se crteži ili
lutke oživljavaju. Podvrste su mu:
1. crtani film
2. lutkarski film
Najpoznatiji autor crtanih filmova u svijetu je Volt Dizni.
I prvi crtani filmovi su bili - nijemi. Prvi zvučni crtani film se zvao «Parobrod Vili».
Lutkarski film nastaje na sličan način kao crtani film, od niza slika koje se brzo
smjenjuju.
Da li ste gledali animirane filmove u kojima se čini da se stvarni predmeti kreću?

Razgovarajte o tome.
105
S novom tehnologijom stvorena je I treća podvrsta animiranog filma u kojem se
kolažnom animacijom postiže efekat kretanja stvarnih predmeta. Tako nastaju
kolažni animirani filmovi.
Radni kutak broj 31: Animirani film


106
Radio

Nastavna jedinica: Radio
Odgojni: razvijanje ljubavi prema radiju kao mediju, radio kao neizostavni medij u
životu ljudi, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje
stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko
djelovanje u pravcu slušanja radijskih programa
Obrazovni: radio kao mlad medij, proces emitiranja radijskih programa,
radiovalovi, vrste radijskih emisija, radiospikeri, radioglumci
demonstriranja, heuristička metoda, metoda slušanja
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, radio, kreda,
bilježnica, olovke
Tematska korelacija

Međupredmetna: muzička kultura

I ja sam mlad. Star sam svega devedesetak godina.
107
Razgovarajte o stihovima slavnog njemačkog pisca Bertolda Brehta koji je radiju
spjevao i pjesmu:
«Držim te uza se, mala kutijo, kad sam u bijegu

da ti ne puknu elektronske cijevi,
nosim te od kuće do broda, od broda do vlaka
................
o svojim pobjedama i mojim brigama,
obećaj mi da nećeš iznenada ušutjeti.»
Glavni dio sata
Radio
Pitanje: A kada je proradio radio?
I radio je mlad medij!
Radio je medij star tek nekih devedesetak godina. Prvi radioprijenos je izveden
1915. godine. Radijem se proizvodi, emitira i prima zvuk.
Uz pomoć radiovalova emitiraju se različite vrste radioprograma za djecu i
odrasle: kulturni, zabavni, obrazovni, informativni, muzički, sportski...
Radioprogrami
U sklopu obrazovnog radioprograma je dječiji ili školski program sa raznovrsnim

emisijama kao što su:
♪ muzički program za djecu (Mali šlager, Djeca pjevaju hitove...)
♪ dokumentarne emisije (npr, o životu đaka pješaka, đaka povratnika
u svoj kraj, đaka bez roditelja, o učenicima generacije, sportistima
generacije...)
♪ dječije radioigre
♪ reportaže ( emisije o školskim takmičenjima, uspjesima škola, o
radu školskih organizacija, o održanim školskim priredbama...)
♪ emisije stranih jezika, maternjeg jezika, geografije, biologije,
muzičke kulture...
♪ Odaberite neku zabavnu ili obrazovnu emisiju na bilo kojoj radiostanici,

poslušajte je na času, u toku slušanja zabilježite bitne pojedinosti i razgovarajte
o onome što ste saznali iz radioprograma (što vam je posebno bilo zanimljivo, što
ste naučili, što je to što vam je bilo posebno zabavno, ima li nešto što vam se nije
dopalo...)
108
♪ Zabavni program ili zabavne emisije imaju zadatak da na zabavan način privuku
pozornost slušalaca. Zabavne emisije mogu biti: muzičke, sportske,
humorističke...
♪ Izražajna sredstva radija temelje se na zvuku, pa su zato veoma važni
radiospikeri i radioglumci koji moraju lijepo i pravilno govoriti.
Sinteza
Radio je medij star tek nekih devedesetak godina. Uz pomoć radiovalova
emitiraju se različite vrste radioprograma za djecu i odrasle. U sklopu obrazovnog
radioprograma je dječiji ili školski program sa raznovrsnim emisijama. Izražajna
sredstva radija temelje se na zvuku, pa su zato veoma važni radiospikeri i
radioglumci koji moraju lijepo i pravilno govoriti.
Završni dio sata

Stvaralački rad
Rad u parovima.
♪ Kada najradije slušaš radio:
- kada odmaraš
- dok radiš neki posao
- u toku vožnje
- pred spavanje
♪.Zamisli da si novinar i da u studiju imaš gosta. Napiši u svoju bilježnicu
zamišljena pitanja i moguće odgovore tvoga gosta na ta pitanja.

Radni kutak broj 32: „A kada je proradio radio...”

109
Čarolija maloga ekrana
Nastavna jedinica: Čarolija maloga ekrana
Odgojni: razvijanje ljubavi prema televiziji kao mediju, razvijanje navika praćenja i
odabira djeci primjerenih sadržaja iz TV programa, razvijanje sklonosti ka
sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih
sposobnosti i sklonosti
Obrazovni: televizija kao medij, jedinstvo slike i zvuka, vrste TV programa

(obrazovne, dokumentarne, zabavne TV emisije, televizija i književnost


demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, rasprava

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, grafofolija sa

ilustacijama i fotografijama iz Čitanke 6, strana broj 128, 129, 130
Tematska korelacija

Petominutno gledanje odabranog tv programa.
Razgovor o gledanom programu!
110
Glavni dio sata
Čarolija malog ekrana
Televizija je kao medij veoma mlada. Prvo prikazivanje televizijskog programa je

izvedeno 1930.g. Od tada se televizija naglo razvijala i ubrzo postala najsnažniji i
najvažniji medij modernoga vremena. 1950.g. je otkrivena kablovska, a 1954.g. i
televizija u boji. Satelitska televizija je počela sa primjenom 1962. godine i
približila je čovjeku svaki kutak svijeta.
Za razliku od radija, čiji program slušamo isključivo putem čula sluha, televizija je
medij koji uključuje i slušanje i gledanje. Zahvaljujući tom jedinstvu slike i zvuka,
televizija je otišla mnogo dalje od svih dotadašnjih medija.
Televizija proizvodi i emitira sve moguće programe :
- obrazovne emisije za djecu i odrasle
- naučne, kulturne, političke emisije
- zabavne emisije za djecu i odrasle
- muzičke emisije
- TV drame, filmove
- informativni program
- sportske emisije
- dokumentarne emisije...
I ja sam mlad medij. Stara sam svega osamdesetak godina.
Šaroliki TV svijet
Obrazovne televizijske emisije su namijenjene i djeci i odraslima. Raznovrsnog

su sadržaja. Ove emisije na popularan način nude obrazovne sadržaje koji su
povezani sa školskom nastavom. Takve emisije su naprimjer: učenje stranih
jezika, razgovor o temama iz književnosti, geografije, muzičke kulture, likovne
kulture...
Naučno-obrazovni dokumentarni filmovi iz različitih oblasti su, uz sportske i

zabavne emisije, najgledaniji TV programi. Posebno su vrijedni obrazovni
programi velikih svjetskih TV kuća kao što su: BBC, RTL, Discovery Channel...
Zabavne TV emisije namijenjene su odmoru i zabavi, mada se kroz njihove

sadržaje može i učiti. Takve su dječije serije, crtani filmovi, kvizovi znanja i sve
druge emisije koje su prožete humorom, muzikom, glumom...
111
Kadrovi iz zabavno-muzičkog TV program
Televizija i književnost
I radio i televizija doprinose popularizaciji književnosti kroz dokumentarne emisije

o književnicima i njihovim djelima, kroz ekranizaciju književnih djela kao što su:
«Magareće godine» Branka Ćopića, «Ugursuz» Nedžada Ibrišimovića...
Federalna televizija: vijesti iz kulturnog života u Bosni i Hercegovini
► Otkrivanje spomen-ploče pjesniku Silviju Strahimiru Kranjčeviću na kući u

kojoj je nekada živio istaknuti hrvatski i bosanski pjesnik.
Spomen-ploča je postavljena
kao dio manifestacije "Dani
Silvija Strahimira Kranjčevića"
koju su u povodu stote
godišnjice njegove smrti
organizirali Hrvatsko kulturno
društvo "Napredak", Hrvatsko
društvo za znanost i umjetnost,
Matica hrvatska Sarajevo te
Muzej književnosti i pozorišne
umjetnosti BiH.
Vijenac pred spomen-ploču
postavili su i predstavnici
Vijeća učenika osnovne škole
koja nosi ime velikog pjesnika.
112
Sinteza
Televizija je kao medij veoma mlada. Za razliku od radija, čiji program slušamo
isključivo putem čula sluha, televizija je medij koji uključuje i slušanje i gledanje.
Zahvaljujući tom jedinstvu slike i zvuka, televizija je otišla mnogo dalje od svih
dotadašnjih medija. I radio i televizija doprinose popularizaciji književnosti kroz
dokumentarne emisije o književnicima i njihovim djelima i kroz ekranizaciju
književnih djela.
Završni dio sata
Stvaralački rad
♪ Povedite raspravu o tome koje TV emisije biste trebali gledati, a koje ne. Zašto
tako mislite?
♪ Jeste li se svi složiti u mišljenju? Zabilježite u svoje sveske glavne stavove iz
vaše rasprave.
Radni kutak broj 33: “Čarolija maloga ekrana”

113
Čarolija interneta
Nastavna jedinica: Čarolija interneta (sat se izvodi u kabinetu informatike uz

saradnju nastavnika informatike)
Odgojni: razvijanje sklonosti prema internetu kao komunikacijskom mediju,

razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih
potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti
Obrazovni: kompjuter kao najmlađi medij, internet i elektronska pošta (e-mail),

internetski pretraživači


demonstriranja, heuristička metoda

individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kompjuter
Tematska korelacija
Međupredmetna: informatika

Pomoću internetskog pretraživača GOOGLE
potražiti stranicu http://www.djecijastampa.ba
Razgovarati o sadržaju stranice.
114
Glavni dio sata
Čarolija interneta
Najmlađi medij
Kompjuter je najmlađi medij koji je mnogo promijenio način rada ljudi jer se u
njega može pohraniti ogromna količina informacija. Primjenjuje se i u nauci i u
svakodnevnom životu. U kompjuter se pohranjuju podaci o knjigama u biblioteci,
bolnice u kompjuterima čuvaju podatke o pacijentima... Velik broj časopisa,
knjiga, novina iz cijelog svijeta izloženi su na internetu. Internet pruža
informacije iz različitih oblasti, od naučnih do zabavnih, književnih, sportskih
informacija, informacija iz svijeta mode...
Elektronska pošta: e-mail
Internet se može koristiti i za komuniciranje ljudi putem elektronske pošte (e -

mail). Za samo nekoliko minuta ova pošta (pismo, dokument) biva dostavljena na
drugi kompjuter, bez obzira na udaljenost između onoga ko šalje poštu
(pošiljaoca) i onoga ko je prima (primaoca).
Ovo komuniciranje se obavlja najčešće preko telefonske linije, a u novije vrijeme i
preko satelita.
Komuniciranje putem elektronske pošte: HOTMAIL
Jedan od internetskih pretraživača: GOOGLE
http://www.djecijastampa.ba
Internet
Riječ internet je kratica engleskih riječi international network, što u slobodnom

prijevodu znači “svjetska mreža računara”. Za internet se obično kaže da
predstavlja veliki broj međusobno povezanih računarskih mreža. Internet pruža
mogućnost da se vidi određeni dokument sa bogatim sadržajem i slikama.
Na internet stranicama iz BiH možete vidjeti i ove sadržaje:
TV program, Vijesti dana, Muzika, Štampa, Sportska događanja, Lektirni naslovi...
Potražite neke od ovih sadržaja na nekoj internet adresi.
115
Pretražite i ovu bogato opremljenu internet stranicu koja se nalazi na sljedećoj
adresi:
http://www.djecijastampa.ba
Sinteza
Kompjuter je najmlađi medij koji je mnogo promijenio način rada ljudi jer se u
njega može pohraniti ogromna količina informacija.
Internet pruža informacije iz različitih oblasti, od naučnih do zabavnih, književnih,
sportskih informacija, informacija iz svijeta mode...
Jedan od internetskih pretraživača je GOOGLE.
Internet se može koristiti i za komuniciranje ljudi putem elektronske pošte (e -
mail).
Završni dio sata

Koje bi podatke potrebne za školu rado pronašao/la na internetu?
Potraži stranicu koja nudi novije naslove iz dječije književnosti. Zamoli
nastavnika informatike da ti pomogne da pronađeš te podatke.

Radni kutak broj 34: Čarolija interneta

116
Novine…novine…novine
Nastavna jedinica: Novine…novine…novine
Odgojni: razvijanje ljubavi prema novinarstvu, razvijanje interesovanja i navike

čitanja novina i časopisa, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život,
motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacija za čitanje općenito
Obrazovni: novine kao najstariji i najražireniji medij, dnevne i sedmične novine,
časopisi


demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda praktičnih
radova
radionica

olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, ljepilo, makaze (za pravljenje razrednih
novina)...
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, književnost
117
Posmatranje i komentiranje već pripremljenih novina i časopisa.

Razgovor o sadržaju, dizajnu, dinamici štampanja…
Glavni dio sata

Najstariji i najrašireniji medij na svijetu

■ Prve novine su nastale u Egiptu, 2000 godina prije naše ere, a u Evropi 1605.g.
u Belgiji.
■ I, uprkos tome da je došlo do razvoja nauke i tehnike i do modernijih načina

komunikacija, štampani mediji još uvijek drže primat u svijetu u komunikaciji. U
mnogo zemalja u svijetu još uvijek nisu ušli elektronski mediji (radio, televizija,
Internet).
■ Međutim, čak i tamo gdje gdje ljudi imaju po stotinjak televizijskih kanala na
raspolaganju i najkvalitetniju Internet komunikaciju, prvo pročitaju dnevne
novine.
Svaki dan nove novine
Dnevne novine izlaze svaki dan.U njima možemo naći sve što savremenog
čovjeka zanima: od politike, ekonomije, kulture...
U BiH izlazi nekojiko dnevnih novina: Jutarnje novine, Dnevni list, San, Dnevni
avaz, Nezavisne novine...
118
Svake sedmice nove novine
Nedjeljne novine izlaze jednom sedmično, u određeni dan. Obično su uže

tematski orijentirani. Mogu biti političke, sportske, muzičke, za žene, za mlade...
Namijenjene su , dakle, određenim skupinama ljudi, prema njihovom
interesovanju. Poznati nedjeljne novine kod nas su: «Azra», «Dani»...
Časopisi
Časopis je periodična publikacija koja izlazi sedmično, mjesečno, dvomjesečno,

godišnje...) Ozbiljnijeg je sadržaja, a može imati književni, medicinski, politički,
naučni karakter... časopisi širu publiku upoznaju sa novim dostignućima u
određenim oblastima.
Omladinski ili školski časopisi namijenjeni su najmlađima i omladini. Ponekad
imaju naučni karakter, ali su najčešće zabavni. U njima ima učeničkih radova,
zanimljivosti iz svijeta muzike, sporta, mode...
Neki bosanskohercegovački školski časopisi
119
Sinteza
Uprkos tome da je došlo do razvoja nauke i tehnike i do modernijih načina
komunikacija, štampani mediji još uvijek drže primat u svijetu u komunikaciji.
Dnevne novine izlaze svaki dan.U njima možemo naći sve što savremenog
čovjeka zanima: od politike, ekonomije, kulture...
Nedjeljne novine izlaze jednom sedmično, u određeni dan. Obično su uže
tematski orijentirani. Mogu biti političke, sportske, muzičke, za žene, za mlade...
Časopis je periodična publikacija koja izlazi sedmično, mjesečno, dvomjesečno,
godišnje...) Omladinski ili školski časopisi namijenjeni su najmlađima i omladini.
Završni dio sata

Pravite razredne novine!
Povremeno (ili na kraju školske godine) – pravite razredne novine. Ispunite ih

vašim crtežima i raznim zanimljivim sadržajima (najdražim pjesmama, pričama,
slikama omiljenih junaka iz priča, filmova, crtanih filmova, igrokaza…) Dajte im
neko lijepo ime!
Vaše novine čuvajte do sljedeće školske godine.
Povremeno ih prelistavajte i razgovarajte o svojim radovima!
Odgovori na pitanja:
Od koje riječi je nastala riječ NOVINE?
Koje novine za odrasle poznaješ?
Koje si časopise za djecu čitao/la?
A koji časopis najradije čitaš?

Radni kutak broj 35: Novine ... novine ... novine ...

120
Strip
Nastavna jedinica: Strip
Odgojni: razvijanje ljubavi prema strip-književnosti i književnosti uopće,

razvijanje navika čitanja, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život,
motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motiviranje na čitanje stripovanih sadržaja
Obrazovni: strip, slika i tekst, poenta, strip i onomatopeja, strip i književno djelo



Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, različiti stripovi, kreda, bilježnica,

olovka, boje
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, jezik, kultura izražavanja, književnost
121
Izložiti različite stripove i razgovarati o sadržajima, dizajnu, pratećim tekstovima u
oblačićima...
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice:

Strip
Grafofolije: strip Miralema Brkića: „Zimska basna“, Čitanka 6, strana broj 136
Strip: Slika i tekst
Čitanje stripa, razgovor o sadržaju, ilustracijama i tekstu u oblačićima, o pouci, o

razlici i sličnostima narodne basne, umjetničke basne i basne u obliku stripa, o
onomatopejama u stripu.
Naučio/la si da je strip likovno-tekstualno djelo u kojem se priča ostvaruje

pomoću slike i teksta.
Strip i onomatopeje: BUMM! TRAS! DUM! BANG! BIIP! BLAM!
Strip je stara umjetnost. Pretečom stripa smatraju se crteži na zidovima jedne

pećine u Centralnoj Africi.
Pretečom stripa u Bosni i Hercegovini može se smatrati reljef na Zgošćanskom
stećku iz okoline Kaknja (pogledajte: Radna sveska 6, strana broj 145)
Zgošćanski stećak
Slika stripa nastaje nizanjem crteža jednog za drugim koje prati vrlo malo teksta.
Tekst stripa je u oblačićima/ balončićima koji imaju produženi šiljak čiji vrh je
okrenut prema onome ko govori. Tekst može biti i unutar slike u dugim
pravougaonicima. Slike stripa su smještene u kvadratiće ili okvire i to
hronološkim redom (onako kako se radnja u stvarnosti i dešavala).
U stripu se često upotrebljavaju onomatopeje: BUMM! TRAS! DUM! BANG! BIIP!
BLAM!
122
Strip može kao podlogu imati i neko poznato književno djelo. Tada se u tekst
stripa uzimaju samo najbitniji momenti iz književnog djela.
Tako je stripovan roman »Robinzon Kruso» Danijela Defoa, pripovijetka «Majka»
Zije Dizdarevića, i još mnoga književna djela.
Bosanski strip - afirmirao se u zadnjoj deceniji 20 st. Za to je zaslužan dobrim
dijelom Ismet Erdić koji je vrlo uspješno prenio u strip motive iz književnih djela
Zije Dizdarevića, Skendera Kulenović...
■ Koji je tvoj omiljeni strip-junak?

Šta ti se kod njega najviše dopada?
Čemu više pažnje poklanjaš u stripu, tekstu ili crtežu?
Obrazloži svoj odgovor.
Sinteza
Strip je stara umjetnost. Pretečom stripa smatraju se crteži na zidovima jedne
pećine u Centralnoj Africi. U Bosni se Nalazimo ga još u pećinskom razdoblju.
Pretečom stripa u Bosni i Hercegovini može se smatrati reljef na Zgošćanskom
stećku iz okoline Kaknja (pogledajte: Radna sveska 6, strana broj 145)
Strip je, dakle, likovno-tekstualno djelo u kojem se priča ostvaruje pomoću slike i
teksta. U stripu se često upotrebljavaju onomatopeje: BUMM! TRAS! DUM! BANG!
BIIP! BLAM! Strip može kao podlogu imati i neko poznato književno djelo.
Završni dio sata

■ Pokušaj stripovati narodnu basnu «Čavka i tuđe perje».
Radni kutak broj 36: Strip

123
JEZIK
Porodica bosanskog, hrvatskog, srpskog
jezika
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Porodica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika
Odgojni: razvijanje poštovanja prema tradicijii svoga naroda i tradiciji uopće,

razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u baštini, razvijanje
sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih
Obrazovni: staroslavenski jezik/općeslavenski jezik, prva pisma i prvi spomenici,
stećci, redakcije
manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, kreativnosti,
razvijanje i podsticanje vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i
istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje
osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti

metoda praktičnih radova

individualizirani rad, igraonica-radionica, grozd-tehnika, šetnja galerijom
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke,

glinamol, grafofolije, grafoskop, (stećci, Baščanska ploča prema predlošku iz
Čitanke 6), geografska karta...
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, kultura izražavanja
Međupredmetna: geografija, likovna kultura, historija
124
Grafofolija:
Ovo je jedna kamena ploča. Šta mislite šta bi mogli predstavljati znakovi uklesani
na njoj?
Bašćanska ploča
Jezik i pisma kojima se danas služimo nastajali su kroz dugo povijesno razdoblje.
Kakvi su nekada bili i kako su se razvijali saznajemo iz različitih povijesnih
izvora, a posebno iz spomenika pismenosti.
Glavni dio sata

Porodica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika
1. Grafofolija: geografska karta šireg prostora Panonske nizije i Balkanskog

poluostrva
U 9. stoljeću učenici Grka iz okoline Soluna, Ćirila i Metodija, donose u ove

krajeve tekstove na općeslavenskom jeziku. Općeslavenski jezik (nazivan i
staroslavenski) nastao je na podlozi makedonskog jezika. Općeslavenski jezik je
prvi pisani jezik svih Slavena. Vremenom su se Slaveni počeli raseljavati iz svoje
pradomovine - razdvojivši se u tri glavne skupine. Grupa koja je krenula ka jugu
(sa šireg prostora Panonske nizije ka širim prostorima Balkanskog poluostrva)
nazvana je Južnim Slavenima, što će ostati kao zajednički naziv za narode i jezike
(južnoslavenski/južnoslovenski narodi i jezici). Svi su oni spočetka govorili
jednim jezikom (sa neznatnim razlikama), a vremenom se taj jezik počeo
prilagođavati jezičkim obilježjima užih sredina pa su se u njemu počele javljati
125
razlike. Razlike nastaju unošenjem narodnih govora u taj stari slavenski jezik.
Takve, izmijenjene oblike jezika, zovemo redakcijama, pa postoje: bosansko-
humska, srpska, hrvatska, bugarska, makedonska, češka i ruska redakcija.
Bosanski jezik spada u južnoslavenske jezike i nastao je iz svoje bosansko-
humske redakcije.
2. Grafofolija: Baščanska ploča
Ćirilo je stvorio i posebno pismo - glagoljicu (slavenska riječ glagoljati znači -

govoriti, pisati), koja se nešto duže zadržala kod Hrvata. Postojala je uglata i obla
glagoljica, a značajan izvor za proučavanje ovog pisma je Bašćanska ploča
pisana prijelaznim tipom glagoljice, s oble na uglatu.
Baščanska ploča je starohrvatski spomenik,

pisan glagoljicom otprilike 1100. godine.
Napisana je na čakavskom narječju i prvi je
pisani spomenik kod Hrvata.
3. Grafofolija: Stećci - mramorovi
Stećak je vrsta kamenog nadgrobnog spomenika iz srednjeg vijeka. Stećci su

obično ukrašeni prizorima iz života, lova, viteških turnira ili natpisima na
glagoljici ili bosančici. Među najljepše spadaju stećci u Radimlji kod Stoca.
Stećci u iz okolice Stoca Stećak sa uklesanim ljiljanima
126
Zgošćanski stećak Zgošćanski stećak, detalj
Natpisi na stećcima ili mramorovima su najznačajniji spomenici narodnog jezika

u Bosni i Hercegovini. Ima ih oko 60.000, ali je onih s natpisima mnogo manji
broj. Većina stećaka je ispisana bosančicom. Najveće su nekropole stećaka (zovu
ih još i mramorovi) u Hercegovini (Stolac, Široki Brijeg, Mostar, Konjic) i Bosni
(Vareš, Kraljeva Sutjeska, Kakanj, Zenica). Najslavniji pojedinačni stećak je
Zgošćanski stećak, nađen u okolici Kaknja.
Sinteza
Općeslavenski jezik je prvi pisani jezik svih Slavena. Vremenom su se Slaveni
počeli raseljavati iz svoje pradomovine - razdvojivši se u tri glavne skupine.
Grupa koja je krenula ka jugu, ka širim prostorima Balkanskog poluostrva,
nazvana je Južnim Slavenima, što će ostati kao zajednički naziv za narode i jezike
(južnoslavenski/južnoslovenski narodi i jezici)
Ćirilo je stvorio i posebno pismo - glagoljicu, a značajan izvor za proučavanje
ovog pisma je Bašćanska ploča.
Natpisi na stećcima ili mramorovima su najznačajniji spomenici narodnog jezika
u Bosni i Hercegovini. Većina stećaka je ispisana bosančicom.
Završni dio sata
Istraživačke aktivnosti
Grozd: nabrojte redakcije staroslavenskog jezika
Nacrtajte ili napravite od glinamola stećak ili detalj sa stećka! Izložite vaše radove
u učionici ili školskom holu, prošetajte i pogledajte radove ostalih učenika.
Možete i izabrati najuspješnije radove.
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 140 i 145

Radni kutak broj 100 i 104: Porodica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika,
Stećci - mramorovi (diferencirani radni zadatak)

127
Bosančica, arebica, latinica
Nastavna jedinica: Bosančica, arebica, latinica

Odgojni: razvijanje poštovanja prema tradicijii svoga naroda i tradiciji uopće,

razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u baštini, razvijanje
sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih
Obrazovni: Humačka ploča, Povelja Kulina bana, bosančica, arebica, prvi rječnik i
gramatika

manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, kreativnosti,
razvijanje i podsticanje vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i
istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje
osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti

metoda diskusije

grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, geografija, historija
128
Grafofolija: Humačka ploča i bosančica
Humačka ploča
Pokušajte prepoznati i prepisati na tablu neki slovni znak uklesan na ovoj ploči!
Glavni dio sata

1. Ubrzo poslije glagoljice pojavljuje se drugo slavensko pismo - ćirilica koju je,
po svemu sudeći, stvorio jedan od Ćirilovih učenika. Ona se zadržala kod nekih
naroda i do danas (Makedonija, Bugarska, Rusija, Srbija). U Bosni je također bila
u upotrebi, a u kasnije nešto izmijenjenom obliku poznata je kao stilizirana ćirilica
ili bosančica. Za bosančicu se pojavljuju još i nazivi:
bosanica, bosanska azbuka, bosanska ćirilica, bosanska brzopisna grafija.
129
Među najranije spomenike bosančice spada Humačka ploča iz 11.stoljeća,
očuvana u franjevačkom samostanu u Humcu kod Ljubuškog (Hercegovina).
2. Grafofolija: Povelja Kulina bana
Među najstarije sačuvane pisane spomenike u Bosni spada Povelja Kulina bana iz
1189. godine. Povelja je pisana bosančicom.
Povelja bosanskoga bana Kulina je napisana

29. augusta 1189. godine na starobosanskom
narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom.
Ovaj dokument je najstariji dosad pronađeni
bosanski državni dokument. To je prvi pronađeni
dokument izdan od strane jednog bosanskog
vladara, vladaru, tj. knezu druge države.
Povelja Kulina bana
Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka. Dva primjerka se nalaze u

Dubrovniku, a treći je u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt
Petersburgu u Rusiji. Mnogi smatraju da je to original među poznatim
primjercima. Bosna i Hercegovina je uputila zahtjev za vraćanje ovog primjerka
Povelje bosanskog bana Kulina.
3. grafofolija: arebica
U Bosni će kasnije biti u upotrebi i

arabica latinica arabica latinica arabica latinica arapsko pismo prilagođeno potrebama
našeg jezika - takozvana arebica.
Arebica ili arabica je specifično
‫آ‬ ‫غ‬ ‫ۉ‬ bosansko pismo, kao što je i
a g o bosančica. U periodu od 15. di 20. st. u
Bosni je ovim pismom pisana jedna
neobična, bogata književnost,
‫ب‬ b ‫ح‬ h ‫پ‬ p nazvana alhamijado književnost.
Najstariji bosanski tekst pisan
arapskim pismom je Početnica iz 15.
stoljeća.
‫ڄ‬ c ‫ىا‬ i ‫ر‬ r
U 14. stoljeću se pod uticajem
latinskog jezika počinje upotrebljavati
‫چ‬ č ‫ي‬ j ‫س‬ s latinica, najprije u Hrvatskoj, a kasnije,
prilagođena našem jeziku, bit će u
upotrebi naporedo sa ćirilicom. Godine
130
1878. Bosna je prešla posve na latinicu, ali se arebica i dalje održala kod
Bošnjaka.
4. Grafofolija: Prvi rječnik bosanskog jezika i prva gramatika bosanskog jezika
Muhamed Uskufi je napisao prvi rječnik bosanskog jezika (1631.godine),

Bosansko-turski rječnik Potur - Šahidija.
Prvi rječnik bosanskog jezika - napisan na arebici i u stihovima
Prvi rječnik bosanskog jezika, Potur - Šahidija, napisan je na arebici i u

stihovima. Ovaj rječnik bosanskog jezika je ujedno i jedan od prvih i
najstarijih na Balkanu.
1890. godine štampana je prva gramatika

bosanskog jezika - „Gramatika bosanskog
jezika za srednje škole“ (autor Frane
Vuletić).
Sinteza
Ubrzo poslije glagoljice pojavljuje se drugo slavensko pismo - ćirilica koju je, po
svemu sudeći, stvorio jedan od Ćirilovih učenika. U Bosni je također bila u
upotrebi, a u kasnije nešto izmijenjenom obliku poznata je kao stilizirana ćirilica
ili bosančica.
131
Među najranije spomenike bosančice spada Humačka ploča iz 11.stoljeća, a među
najstarije sačuvane pisane spomenike u Bosni spada Povelja Kulina bana iz 1189.
godine. Povelja je pisana bosančicom.
U Bosni će kasnije biti u upotrebi i arapsko pismo prilagođeno potrebama našeg
jezika - takozvana arebica.
Muhamed Uskufi je napisao prvi rječnik bosanskog jezika (1631.godine),
Bosansko-turski rječnik Potur - Šahidija.
1890. godine štampana je prva gramatika bosanskog jezika - „Gramatika
bosanskog jezika za srednje škole“.
Završni dio sata

Grafofolija: Sadržaj povelje Kulina bana
Ovo je prijevod povelje Kulina bana na standardni bosanski jezik. Pogledajmo

sadržaj ove povelje:
„U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi
kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od
sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ. Svi
Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god
koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da
svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene
budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli. Neka
mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje.
Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja
Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti
dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja.“
Razgovarajmo o sadržaju Povelje Kulina bana.
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 141-144

Radni kutak broj: 101, 102, 103 (diferencirani radni zadatak)

132
41 Jezik i govor

Nastavna jedinica: Jezik i govor
Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje

govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u
izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke
radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji
poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha
Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda,
upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: leksika, rječnici/leksikoni, izgovorena rečenica,
napisana rečenica, riječ, stripovanje sadržaja
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla

za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja,
samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici


individualizirani rad, rad u grupama, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura

133

Grafofolija 1 (Radna sveska 6, strana broj 40, Radni kutak broj 38)
Razgovor o sadržaju ilustracije, pretpostavka sadržaja (modrica na licu, položaj

ruke, ozbiljnost očevog pogleda... )
Glavni dio sata

Jezik i govor
1. Leksika
VIDI OVOG GLUPOG RAZGOVORA
Došao ja iz škole – a na oku modrica! Pita tata otkud mi to, a ja vrdam li vrdam: te ovo, te
ono, te ovako, te onako – a neću da kažem: tako i tako.
Veli tata:
- A ima li u njega ikakve modrice?
- Nema.
- E, to ti ne valja. Moraš biti ENERGIČNIJI.
- Šta znači energičniji?
- Mislim, odlučniji, Da brzo, to jest oštro REAGUJEŠ.
- Šta znači reaguješ?
- To, brate. Ako već nisi stigao prvi udariti, onda da brzo uzvratiš, BEZ PARDONA.
- Šta znači bez pardona?
- Ama, ti si blentav. Munjevito. S NEBA PA U REBRA.
- Šta znači s neba pa u rebra?
- Stvarno si NAIVAN. Vazda ćeš primati batine.
- Šta znači naivan?
- Budala. Blentav. Svako te može NASAMARITI.
- Šta znači nasamariti?
- To znači, na magarca staviti SAMAR, magarče!
- A šta je to samar?
- Šuti plačko. Samar ti je drveno sedlo. A ti si magarac sa modricom ispod oka.
- Ali on je iz trećeg razreda...
- Pa šta? Ako je stariji i jači od tebe – moraš IĆI NA BLEF.
- A ŠTA JE TO BLEF?
- To ti je trik. Prevara. Moraš nešto izvesti da on misli da si ti jači. Okreneš se, na primjer,
okolo - pa zvizneš iz sve snage. Onda on pomisli da tu negdje ima nekih tvojih jačih
drugova, pa se prepadne. To ti je blef.
- A ako se ne prepadne? Šta ću onda?
- Onda, tikvane, DAŠ VJETRA PETAMA!
- Šta znači: daš vjetra petama?
- KIDANAC, KIDANAC, zevzeče. Jesi li sada shvatio o čemu govorim?
- Jesam, sve sam shvatio, tata.
- E, onda se lijepo umij, operi ruke, i sjedi da ručaš. Tako i jest.
134
Abdulah Sidran
►Da li je dječak iz naše priče baš sve shvatio?

►Da li ste vi razumjeli sve što je otac rekao?
► Da bismo razumjeli tatu iz naše priče, morali bismo razumjeti riječi: nasamariti, blef,
kidanac... Gdje se čuvaju značenja riječi jednog jezika?
● Skup svih riječi jednog jezika naziva se leksika. Bogatstvo jednog jezika ogleda se u
broju njegovih riječi. Naš jezik spada u pogledu leksike u razvijenije jezike.
● Riječi pojedinih jezika su prikupljene, proučene i s tumačenjima njihovih značenja
objavljene u knjigama koje se zovu rječnici. Rječnici sa slikama zovu se leksikoni.
2. Rečenica
Usmeni govor ili napisan tekst je sastavljen od manjih cjelina koje zovemo rečenicama.
Rečenica je skup riječi ili samo jedna riječ kojom prenosimo potpunu obavijest.
Ili, TO JE MISAO ISKAZANA RIJEČIMA.
Izgovorena rečenica! Napisana rečenica!
Grafofolija 2
- Šta znači reaguješ?
- To, brate. Ako već nisi stigao
prvi udariti, onda da brzo
uzvratiš, BEZ PARDONA.
3. Riječ
Napisane riječi: „S NEBA PA U REBRA.“

Izgovorene riječi:
Riječ
Rečenice su sastavljene od manjih
izgovornih cjelina, a te manje
izgovorne cjeline su sastavljene od
riječi.
Grafofolija 3
Riječ je najmanja samostalna
jezička jedinica koja ima svoje
značenje: REBRA
I jedan glas može biti riječ: U
Riječ može biti izgovorena
glasovima ili napisana slovima.
Slog, glas: S NEBA PA U REBRA.

Riječi se sastoje od slogova, koji su najmanje samostalne
izgovorne jedinice. Riječ može imati jedan, dva, tri ili više slogova:
S NE BA PA U RE BRA.
Slogovi su sastavljeni od glasova: S N E B A P A U R E B RA.
Sinteza
● Skup svih riječi jednog jezika naziva se leksika. Bogatstvo jednog jezika ogleda se u
broju njegovih riječi. Naš jezik spada u pogledu leksike u razvijenije jezike.
● Riječi pojedinih jezika su prikupljene, proučene i s tumačenjima njihovih značenja
objavljene u knjigama koje se zovu rječnici. Rječnici sa slikama zovu se leksikoni.
Usmeni govor ili napisan tekst je sastavljen od manjih cjelina koje zovemo rečenicama.
Rečenica je skup riječi ili samo jedna riječ kojom prenosimo potpunu obavijest.
Ili, TO JE MISAO ISKAZANA RIJEČIMA.
Rečenice su sastavljene od manjih izgovornih cjelina, a te manje izgovorne cjeline su
sastavljene od riječi.
Riječ je najmanja samostalna jezička jedinica koja ima svoje značenje
Riječi se sastoje od slogova, koji su najmanje samostalne izgovorne jedinice.
Završni dio sata

Rad u grupama:
Ilustrirajte i propratite tekstom u oblačićima na blok papiru broj 4:
1. grupa: sadržaj folije broj 1.
Okačite ilustracije na zidove učionice.

Radni kutak broj 38, 39 (diferencirani radni zadatak)

Glasovi
Nastavna jedinica: Glasovi

novih znanja iz oblasti jezika: riječ, glas, slog, samoglasnici, glasnici, suglasnici


metoda diskusije
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, grupni rad,
šetnja galerijom, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Tematska korelacija


Grafofolija 1 Grafofolija 2
Razgovor o sadržaju ilustracija.
Glavni dio sata

Glasovi
1. Glas kao najmanja govorna jedinica
DAJ VJETRA PETAMA!
D A J V J E T R A P E T A M A!
. Glasovi su najmanje govorne jedinice koje imaju prepoznatljiv zvukovni oblik.

►
Ali, svi zvukovi se ne smatraju glasovima, glasovima se smatraju samo oni koji služe
za sporazumijevanje.
Glas je najmanja jedinica govora, zvuk koji nastaje treperenjem zraka pokretanjem
glasnih žica i učešćem drugih govornih organa.
Ponovimo:
Naš jezik ima 30 glasova, odnosno 30 slova.
Svih 30 slova čini abecedu:
A, B, C, Č, Ć, D, Dž, Đ, E, F, G, H, I, J, K, L, Lj, M, N, Nj, O, P, R, S, Š, T, U, V, Z, Ž

1.Svaki glas ima svoje slovo: V J E T A R
2. Izgovorena riječ se sastoji od glasova
3. Napisana riječ se sastoji od slova.
4. Kad se glas napiše, postaje slovo. . P E T A
5. Kad se slovo pročita naglas, postaje glas
2. glas kao najmanja razlikovna jedinica riječi
NISAM LI PJESNIK - JA SAM BAREM VJESNIK
Pjesmom
sam vjesnik Šta želi pjesnikinja najaviti?
novoga vremena. Kakva su to «dobra vremena»?
Krikom
sam bjesnik Uporedi riječi iz ove pjesme!
životnoga bremena.
Ja Vjesnik v - jesnik
postajem mjesnik
tvrdoga kamena. Bjesni b - jesnik
Želim k
biti pjesnik Mjesnik m - jesnik
- bez bremena,
stremena, Pjesnik p - jesnik
tek – najaviti
dobra vremena.
Zorica Klinžić
►Jedan glas mijenja u potpunosti značenje riječi, znači da je glas i najmanja razlikovna
jedinica riječi: vjesnik; bjesnik ; pjesnik
Glasovi su veoma važni u oblikovanju riječi.
U gramatici saznajemo sve o glasovima: nastanak glasova, glasovne promjene,

naglašavanje riječi... Tim sadržajima se bavi fonetika, nauka o glasovima.
3. Kako nastaju glasovi?
Strip: grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 46, Radni kutak broj 40)
Grafofolija 3: „ABRAKADABRA
Sposobnost govora, oblikovanje glasova, bitna je ljudska osobina. Čovjek proizvodi

glasove. U stvaranju određenog glasa istovremeno sudjeluje nekoliko govornih organa.
Govornim oranima nazivamo dijelove tijela koji sudjeluju u govoru. Govorni organi
su: pluća, dušnik, grkljan, glasne žice, jezik, usne, zubi, desni, mehko i tvrdo nepce,
resica, usna šupljina, nosna šupljina, ždrjeona šupljina (duplja).
►Zavisno od toga da li se pri izgovoru pojedinih glasova zračnoj struji u govornom

aparatu stvaraju djelimične ili potpune prepreke, ili zračna struja prolazi slobodno,
glasovi se dijele na: samoglasnike( vokale), glasnike( sonante)i
suglasnike( konsonante).
Grafofolija 4: TRI TOBOGANA (samoglasnici, glasnici, suglasnici)
Samoglasnici:
►Pri izgovoru samoglasnika zračna struja iz pluća prolazi kroz dušnik i u grkljanu
pokreće glasne žice, a zatim slobodno, bez ikakvih prepreka izlazi iz usta. Tada
glasne žice trepere i stvaraju skladan ton. Konačan oblik samoglasnika zavisi od
položaja jezika u usnoj šupljini i od načina oblikovanja usnenog otvora.
Naš jezik ima pet samoglasnika: a, e, i, o, u.
Glasnici(sonanti):
►To su glasovi pri čijem stvaranju zračna struja prolazi gotovo neometano, jer se
pri njihovom izgovoru stvaraju djelimične, slabe prepreke. Zračna struja pri
njihovom izgovoru pokreće glasne žice koje trepere i stvaraju glasove.
Naš jezik ima osam sonanata, a to su: j, l, lj, m, n, nj, r, v.
Suglasnici (konsonanti):
►To su glasovi koji nastaju tako što se zračnoj struji stvara potpuna ili djelimična
prepreka u usnoj šupljini ili na usnama (i zubima).
U našem jeziku ima sedamnaest suglasnika, a to su: b, d, g, z, ž, dž, đ, p, t, k, s, š,
č, ć, f, h, c.
Sinteza
Glasovi su najmanje govorne jedinice koje imaju prepoznatljiv zvukovni oblik.

Jedan glas mijenja u potpunosti značenje riječi. Nauka o glasovima zove se
fonetika. U stvaranju određenog glasa istovremeno sudjeluje nekoliko govornih
organa. Zavisno od toga da li se pri izgovoru pojedinih glasova zračnoj struji u
govornom aparatu stvaraju djelimične ili potpune prepreke, ili zračna struja
prolazi slobodno, glasovi se dijele na: samoglasnike( vokale), glasnike( sonante)i
suglasnike( konsonante).
Završni dio sata
Rad u grupama:
Ilustrirajte i propratite tekstom u oblačićima na blok papiru broj 4:
Okačite ilustracije na zidove učionice i sastavite strip sa već urađenim
ilustracijama iz teksta „Vidi ovog glupog razgovora“.
3. grupa: Pokušajte promjenom jednog glasa u riječi dobiti što više novih
riječi.
Prošetajte i pogledajte vaš zajednički urađen strip.

Radni kutak broj: 40

Slog
Nastavna jedinica: Slog

novih znanja iz oblasti jezika: riječ, slog, glas, dugi i kratki slogovi, naglašeni i
nenaglašeni slogovi


metoda diskusije

Tematska korelacija


Grafofolija 1: TRI TOBOGANA Slogovi koji tvore riječ na kraju tobogana.
Odgonetnite stihove koji će se složiti na kraju tobogana.!
Glavni dio sata

Slog
Grafofolija 1
RIJEČI
U običnom govoru glasovi se ne izgovaraju
Postoje riječi zasebno, osim u slučaju kad jedan glas čini
nježne, tople, blage jednu glasovnu riječ, kao na primjer: a, i, u, o...
koje nas usrećuju, Glasovi se izgovaraju u glasovnim skupinama
smiruju, (od jednog ili više glasova). Tako čine slogove -
I u tuzi tješe... dijelove riječi koji se izgovaraju zajedno, a mogu
se odvojiti od drugih dijelova riječi
Postoje riječi Slog je skup glasova ili samo jedan glas,
duhovite, vedre, samoglasnik, izgovoren jednim izdisajem.
lepršave, lake
od kojih se ljudi
razblaže i smiješe.
No ima riječi
teških i tvrdih,
kao kamen,
a kad one padnu,
nanesu bol
I ostave na srcu
ožiljak i kamen.
Zlata Kolarić-Kišur
Grafofolija 2: TRI TOBOGANA (slogovi koji tvore riječ na kraju tobogana.
►Niz ovaj tobogan se spuštaju stihovi iz pjesme Riječi:

„I ostave na srcu
ožiljak i kamen.“
►Broj slogova u jednoj riječi određuje se po broju samoglasnika.:

ostave
►Dakle, nosilac sloga je samoglasnik. Slog može biti skup glasova ili
samo jedan glas, ali je to obavezno samoglasnik: o žiljak
►Izuzetak čini suglasnik r koji ponekad može imati ulogu
samoglasnika, kao u riječima: srcu; vrt,crn, trn, prst.
►Neke riječi imaju samo jedan slog, pa ih zovemo jednosložnim

riječima: put, sat...
►U pjesmi „Riječi“ to su sljedeće riječi: NAS, I, U, OD, BOL...
Riječi koje imaju više slogova su višesložne riječi:
. sreća,
knjiga,
poljana,
medalja,
obrazovanje
Dužina sloga
Grafofolija 3: jezikoslovac nad velikom otvorenom knjigom u kojoj

traži odgovor na pitanje: Ako je duga duga, da li je luk luk?
Duga je duga. (Duuga je duga) (ilustracija: duga)

Luk nije luk. (Luuk nije luk) (ilustracija: lûk - napisati „nije“ i nacrtati glavicu luka)
Uporedi dužinu istaknutih samoglasnika u riječima. Da li se istom dužinom

izgovaraju?
Uočavamo da je istaknuti samoglasnik u riječima duga i luk kraći od istaknutih
samoglasnika u riječima duga luk.
►Slog može biti dug i kratak.
Dug je onaj slog u kojemu je dugi samoglasnik, a kratak je onaj u kojemu je
kratki samoglasnik.
►Neke riječi i njihove oblike razlikujemo upravo po dužini sloga:

► pridjev: dug; imenica: duug (kratak i dug slog);
► povrće: luk; oružje: luuk (kratak i dug slog);
► imenica: kosa; pridjev: koosa (kratak i dug slog).
►Naglašeni i nenaglašeni slogovi u riječima
Grafofolija 4: ledeno ostrvo
Izgovori riječi sa ove ilustracija naglas. Razdvoji ih na slogove.
„Tu je dosadno. Pođite sa mnom na jedno drugo mjesto.“

„Ne! Ja volim ovo mjesto. Ja sam ovdje rođen!“
Koliko slogova ima u riječi mjesto? Da li istom jačinom izgovaraš oba sloga u
riječi? A da li istom jačinom izgovaraš samoglasnike u tim slogovima?
► veća jačina glasa neistaknuto, manja silina glasa
MJE - STO
Naglašen slog/samoglasnik nenaglašen slog/samoglasnik
Slog može biti naglašen i nenaglašen: dosadno, pođite, jedno, drugo,

mjesto, volim, ovdje, rođen.
Naglašen slog je onaj u kome je naglašen samoglasnik: dosadno,

pođite, jedno, drugo, mjesto, volim, ovdje, rođen.
►Isticanje jednoga sloga u riječi jačinom i visinom glasa naziva se naglasak

ili akcen(a)t te riječi.
Sinteza
Glasovi se izgovaraju u glasovnim skupinama (od jednog ili više glasova). Tako
čine slogove - dijelove riječi koji se izgovaraju zajedno, a mogu se odvojiti od
drugih dijelova riječi. Neke riječi imaju samo jedan slog, pa ih zovemo
jednosložnim riječima. Riječi koje imaju više slogova su višesložne riječi. Slog
može biti dug i kratak. Isticanje jednoga sloga u riječi jačinom i visinom glasa
naziva se naglasak ili akcen(a)t te riječi.
Završni dio sata
Pjesmu „Riječi“ Zlate Kolarić-Kišur rastavi na slogove.

Radni kutak broj: 42

Naglasnice i nenaglasnice
Nastavna jedinica: Naglasnice i nenaglasnice


novih znanja iz oblasti jezika: naglasnice i nenaglasnice, naglasne cjeline,
enklitike i proklitike


metoda diskusije

Tematska korelacija


Grafofolija 1: mačka kao dama
Koje biste riječi posebno naglasili u ovim stihovima?

Glavni dio sata

1. Nenaglasnice/nenaglasnice
Grafofolija 1
Šta želi mačka?
Mačka:
Nisam neka dama,
rekla sam to sama!
Neću dom od pliša,
želim samo miša!
►Naučili smo: Slog može biti naglašen i nenaglašen.

Naglašen slog je onaj u kome je naglašen samoglasnik.
Naprimjer: Nisam neka dama, rekla sam to sama.
Riječi koje imaju naglašeni slog/samoglasnik su naglašene riječi ili

naglasnice. Izdvojimo još neke: Neću dom od pliša,
želim samo miša!
A šta je sa riječima koje u ovim stihovima nismo označili bojom: sam i od?
To su riječi koje nemaju svoj naglasak/akcen(a)t, pa ih zovemo nenaglašene

riječi ili nenaglasnice (sam, od).
Ove riječi se akcenatski oslanjaju na riječi ispred ili iza sebe, i izgovaraju se s
njom kao jedna naglasna cjelina:
● rekla sam (izgovara se: reklasa );
m
● od pliša (izgovara se: odpliša)
Riječi koje imaju naglašeni samoglasnik su naglašene riječi ili naglasnice, a
one koje nemaju su nenaglašene riječi ili nenaglasnice.
Grafofolija 2: ovca kod frizera
Većina riječi u našem jeziku su naglašene,

Izdvojimo naglasnice! odnosno imaju svoj naglasak ili akcen(a)t, ali
postoje i riječi koje se javljaju bez svog naglaska
Ovca: (akcenta).
Eno, pogledajte u Svaka istaknuta riječ u ovoj pjesmi ima svoj
oblake tamo! Hoću naglasak ili akcent pa ih zovemo naglasnicama.
takvo runo, malo Izgovaraju se kao samostalne izgovorne cjeline,
manje samo! pa ih zovemo i samostalnim riječima. U govoru i
čitanju, među naglasnicama pravimo kratke pauze.
Harmonika:
Ne znam šta ću u sehari,
oko mene stare stvari.
Silno želim da zazvoni
moja dirka mahagoni!
2. Naglasna cjelina
Riječi koje se javljaju bez svog naglaska (akcenta) i koje se akcenatski oslanjaju na
riječi ispred ili iza sebe, izgovaraju se s njom kao jedna naglasna cjelina.
NAGLASNA CJELINA je izgovorna cjelina koju čini jedna riječ ili više riječi koje se
izgovaraju zajedno i imaju jedan naglasak.
Individualan rad učenika

Izdvojite naglasne/izgovorne cjeline:
Ovca: Mačka: Harmonika:

Eno, pogledajte Nisam neka dama, Ne znam šta ću u sehari,
u oblake tamo, rekla sam to sama! oko mene stare stvari.
hoću takvo runo, Neće dom od pliša, Silno želim da zazvoni
malo manje samo! samo traži miša! Moja dirka mahagoni!
Izgovara se: Piše se:
Riječi koje nemaju svoj
uoblake u oblake naglasak ili nenaglašene
reklasam rekla sam riječi zovu se i KLITIKE
(NENAGLASNICE). One,
odpliša od pliša kao što smo naučili, s
štaću šta ću naglašenom riječju čine
usehari u sehari naglasnu cjelinu, pa ih
zovemo nesamostalnim
dazazvoni da zazvoni
riječima.
Razlikujemo dvije vrste KLITIKA: PROKLITIKE (PRISLONJENICE) i
ENKLITIKE (NASLONJENICE).
Grafofolija 3: proklitika, enklitika
Proklitike ( prislonjenice) su nenaglašene riječi koje se nalaze ispred

naglašene riječi i s njom čine izgovornu cjelinu: od kuće, do škole, na
stolici, u kući...
Proklitike su najčešće prijedlozi (na, po, u, pri, za, kod,...) i neki veznici: (a,
i, ni, da, kad...)
Enklitike ( naslonjenice) su nenaglašene riječi koje se nalaze iza

naglašene riječi i s njom čine jednu izgovornu cjelinu. (pogledaj me, daću ti,
došao sam, ja bih,vidim te...)
Neke enklitike su: oblici pomoćnih glagola biti i htjeti, neke zamjenice: me ti,
mu, nam, nas, vam, se...riječca li...
Izbjegni pogreške:
Po pravilu, u našem književnom jeziku nikad ne može biti naglasak na
posljednjem slogu riječi.
More, ruka, automobil, kasetofon...
Sinteza
Naučili smo: Slog može biti naglašen i nenaglašen.

Naglašen slog je onaj u kome je naglašen samoglasnik.
Riječi koje imaju naglašeni slog/samoglasnik su naglašene riječi ili naglasnice. Riječi
koje nemaju svoj naglasak ili nenaglašene riječi zovu se i KLITIKE. Riječi koje se
javljaju bez svog naglaska (akcenta) i koje se akcenatski oslanjaju na riječi ispred ili iza
sebe, izgovaraju se s njom kao jedna naglasna cjelina.
Razlikujemo dvije vrste KLITIKA: PROKLITIKE (PRISLONJENICE) i ENKLITIKE
(NASLONJENICE).
Završni dio sata

Podijelite se u grupe po troje, formirajte vašim tijelima riječ, proklitiku i enklitiku,
izgovarajte naglas šta ste u kom trenutku, mijenjajte položaje.

Radni kutak broj 43

obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
Značenje riječi ● oblik riječi
Nastavna jedinica: Značenje riječi ● oblik riječi

novih znanja iz oblasti jezika: riječ, oblik, značenje, funkcija, nastajanje novih
riječi


metoda diskusije

individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, oluja mozga
Tematska korelacija


Ilustracija broj 1 (na flip čartu) prema modelu u: Radna sveska 6, strana 55, Radni
kutak 44, ali bez teksta. Olujom mozga učenici ispisuju riječi u balončiće.
Ilustracija pjesme “Riječ” Maka Dizdara
Razgovarajmo o riječima na ilustracijama!
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Značenje riječi ● oblik riječi
RIJEČ
Riječ je slika svega onoga što okolo sebe

Vidimo
I ne vidimo
Riječima se nekim divimo a nekih se
Riječi opet stidimo
Neka krhka riječ se penje veoma smjelo
Zracima tankim i zlatnim
Kao sićušna puzavica
Ona se vješto propinje
Od posnog kamena
Do sunčanog grma
I samog
Sunca.
A neka se glavato i glasito

Šepuri do navrh bunjišta
A znamo da njome je
Zauzet prostor
I više
Ništa
Riječ je tek tada riječ ako Za nju i
čulo steknemo Najgolemija je
nekada davno ona Koju i ne
Reknemo
Mehmedalija Mak Dizdar

Navedite neke riječi zbog kojih ste sretni, ali i neke koje vas rastužuju!
1. ►Kako nastaju nove riječi?

Grafofolija 1: jezikoslovac i krokodil
Što se od vode pravi?
Od VODE se prave trave,

VODEne zatim glave,
VODnici, VODOzemci,
VODEN-konjic,VODEnjaci,
VODOvodi, vinoVODI, doVODI, sproVODI,
zaVODI, vojVODE,
nadvojVODE, VODOmari,
još i mnoge druge stvari.
Razumije se,
To uvijek nije samo VODA,
Još se VODI nešto doda.
Zvonimir Balog
Od već postojećih riječi nastaju nove dodavanjem različitih nastavaka ili
spajanjem sa nekim drugim riječima. (vodeni, vodozemci, vodomjeri...)
Broj riječi u jeziku se mijenja. Jedan dio riječi se gubi, nestaje iz upotrebe, a
istovremeno nastaju nove riječi.
Te nove riječi mogu nastati na dva načina:
1. stvaranjem novih riječi od već postojećih (slavodobitnik, zubobolja...)
2. uzimanjem riječi iz drugih jezika ( internet, surfati...)
Riječi koje nisu nastale na našem tlu, nego smo ih preuzeli iz drugih jezika zovemo
tuđicama ili posuđenicama ( koncert = riječ engleskog porijekla; kamion = riječ
francuskog porijekla; majstor = riječ njemačkog porijekla; bašća = riječ turskog porijekla...)
Izbjegni pogreške!
Domaćim, izvornim riječima čuvaš svoj jezik, njeguješ ga. Tvoje riječi čine tebe, tvoj
identitet, tvoju zemlju. Koristi se tuđim riječima samo onda kada nemaš odgovarajuću
svoju, domaću riječ.
Grafofolija 2: KUKUDER
Kuku
Jedan KUKU
KUKA u KUKAvici
Jedan KUKU
KUKA u KUKUjevcima
Jedan KUKU Poznajete li riječi „avlijski“ i
KUKA u KUKUruzima „kukuder“? Koja je od ovih riječi, koje
Jedan KUKU KUKA u svoju svesku želi zapisati naš
u KUKUriku Još jezikoslovac - novonastala riječ, a koja
jedan KUKU KUKA u već postoji u našem rječniku?
KUKUrijeku. Dva Provjerite to!
KUKA KUKAju
U KUKOvima.
Zvonimir Balog
Riječi su slične ljudima: rađaju se, žive, stare i odlaze. Ali, za razliku od
ljudi, ponekad se i vraćaju i u usmenom govoru i u pisanoj riječi. Često ih
upotrebljavamo radi približavanja nekog vremena i slikovitijeg prikaza
( avlija, šadrvan...)
Sinteza
Broj riječi u jeziku se mijenja. Jedan dio riječi se gubi, nestaje iz upotrebe, a
istovremeno nastaju nove riječi. Od već postojećih riječi nastaju nove dodavanjem
različitih nastavaka ili spajanjem sa nekim drugim riječima. Riječi koje nisu nastale na
našem tlu, nego smo ih preuzeli iz drugih jezika zovemo tuđicama ili posuđenicama
Završni dio sata

Pronađi neke novonastale riječi od imenice „zemlja“ i pokušaj odgonetnuti u kakvoj su

vezi sa osnovnim značenjem te riječi. Možeš se i poigrati izmišljajući neke nove riječi i
objašnjavajući šta bi te riječi mogle značiti.

Radni kutak broj 44

obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij…
46 Značenje riječi: pravo i preneseno
Planiran blok-sat (onomatopejske riječi se mogu
obraditi kao zasebna nastavna cjelina ili uz
književni tekst.)

Nastavna jedinica: Značenje riječi: pravo i preneseno
novih znanja iz oblasti jezika: pravo i preneseno značenje riječi, višeznačnost
riječi, onomatopejske riječi

metoda diskusije, monološka metoda,

Tematska korelacija


Grafofolija 1: prodavačica cipela
► Kako je kamen težak, a kako sve može biti težak čovjek? Šta je prodavačica sa
ilustracije zapravo imala na umu kada se kupcu obratila riječima: „Teški ste kao
kamen!“? Šta mislite šta je tačno kupac mislio kada joj je odgovorio: „I vi ste teški kao
kamen!“?
►I riječ može biti teška (kao kamen). Kada kažemo nekome: „Izgovorio si tešku riječ!“,
zapravo mislimo da smo se osjećali kao da nas je kamen pogodio kada smo je čuli.
Glavni dio sata
Značenje riječi: pravo i preneseno
1. Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 58, Radni kutak broj 45)
Gdje riječ može imati i
ćemo smijeh drugačije (preneseno)
smije Grafofoli značenje. Novo,
h klijati? U ja 2: preneseno značenje
sijati tužni riječi dobijamo kada
mom srcu, Stanlio uporedimo dvije pojave
Gdje U tvom srcu, jednu sa drugom po
U nekoj sličnosti.
ćem srcima
sviju,
o Klice Šta je
smijeh pravo
smij a kliju. značenje
riječi: sijati,
eh A gdje će klijati,
cvjetati?
sijati smijeh Šta se
može sijati,
? Po cvjetati? Na a šta može
klijati i
dvor mom licu, cvjetati?
N Kako se
ištu, a smijeh
Igrali tv može sijati,
štu, o a kako
Šu m može klijati
m lic i cvjetati?
o u, Imaju li
m, N ove riječi u
isp a pjesmi
od lic svoje
gr im pravo
anj a značenje?
a- sv Te riječi je
Gd iju pjesnik
je Što se s iskoristio
go da bi nam
d nama dočarao
je ljepotu,
igr smiju. snagu i
anj moć
a. Grigor smijeha.
Dakle, i u
A Vitez usmenom
govoru, a
gdj naročito u
pjesničkoj
e će riječi jedna
2. U jeziku imamo i pojavu da jedna riječ može imati više pravih značenja.
Grafofolija 3: djevojčica i slon
Prepoznajete li još neku glavu na ilustraciji?
Neke riječi imaju više značenja, pa tu pojavu zovemo VIŠEZNAČNOST ili

POLISEMIJA.
GLAVA ZEMLJA ZVIJEZDA
dio tijela: glava čovjeka vrsta tla: grumen nebesko tijelo: zvijezda
zemlje Danica
dio knjige: glava knjige nebesko tijelo: morska životinja:

Zemlja, zemaljska morska zvijezda
kugla
osoba: glava kuće domovina: naša osoba: filmska zvijezda
zemlja
Grafofolija 4: pećinski ljudi
3. ► Onomatopejske riječi
Ptičja pjevanka
Jutros pala knjiga s krova, Šta su ptice pozobale?

prosula se iz nje slova. Pjesnik je na šaljiv način oponašao glasanje
Došle ptice velike i male različitih vrsta ptica.
i slova se nazobale. Kojim riječima je dočarao bogatstvo ptičjih
zvukova?
Pa sad sriču svakog dana Da li je jednostavno čitati te riječi?
razna slova progutana. Koji glasovi preovladavaju u ptičjem jeziku?
Naglas viču, te ćurliču
i cvrkuću i ćuviču
i žvrgolje i živkaju i Slikovitost i zvučnost pjesničkog jezika književnik
ćućore i civkaju, je postigao upotrebom riječi koje pri izgovoru
pište, žvrlje i ciliču, dočaravaju glasanje ptica.
kriješte, cvrče i ćivriču. Postoje i riječi koje dočaravaju neke druge
zvukove: iz prirode, (gromoglasan,žubor, pljus,
Kriče, grču i grliču i grmljavina...), glasanje čovjeka (plač, smijeh,
pijuču i cijuču, vrištati...), životinja (cviljenje, mjaukati, lavež...)
žuborkaju, ćućorkaju,
pirikaju, cirikaju,
piskutaju, cvijukaju,
cvrljugaju, švrljugaju, Dakle, riječi koje pri izgovoru dočaravaju
ćirlikaju, grljukaju, neke zvukove, zovu se onomatopejske riječi.
fićukaju i biglišu Onomatopejske riječi mogu biti: imenice,
i pjevaju i uzdišu... glagoli, uzvici i pridjevi.
Onomatopejske riječi u književnim djelima
Svaki dan ih sunce pita, koriste se radi postizanja posebnosti
iz knjige im zlatne čita, umjetničkog izraza: slikovitosti, zvučnosti, i
te od zore uče, sriču tada govorimo o stilskoj figuri koju zovemo
dva-tri slova da ćurliču. ONOMATOPEJA.
Grigor Vitez
Kako je nastala onomatopeje?
Jedna od najstarijih stilskih figura je zvučna figura onomatopeja. Prvobitni čovjek
je neartikulisanim zvucima izražavao strah, divljenje, imitirao je glasanje životinja u
prirodi.
Od tih najjednostavnijih riječi: buć, šššš, brrr, fijuu... čovjek je stvarao riječi fijuk,
cvrkut, tresak, klokot, bućkati, cvrkut, grmljavina, zvoniti, žuboriti, kukavica...
Književnici se ovom stilskom figurom služe da bi nam zvukovno dočarali sliku neke
pojave iz prirode.
Sinteza
U usmenom govoru, a naročito u pjesničkoj riječi jedna riječ može imati i drugačije
(preneseno) značenje. Novo, preneseno značenje riječi dobijamo kada uporedimo
dvije pojave jednu sa drugom po nekoj sličnosti.
U jeziku imamo i pojavu da jedna riječ može imati više pravih značenja. Pojavu kada
neke riječi imaju više značenja zovemo VIŠEZNAČNOST ili POLISEMIJA.
Riječi koje pri izgovoru dočaravaju neke zvukove, zovu se onomatopejske riječi.
Završni dio sata

Kako dijete koje je tek počelo govoriti imitira zvuk auta, glasanje mace, psa, zvuk
aviona...?
Od tih onomatopejskih riječi izvedi neke druge ( glagole, pridjeve, uzvike)
Onomatopejska riječ Izvedena riječ Vrsta riječi

bi-bi bibikati glagol

Radni kutak broj 45, 46, 47 (diferencirani radni zadatak)
Vrste riječi
Nastavna jedinica: Vrste riječi
Struktura i tip časa:ponavljanje i proširivanje stečenih znanja

novih znanja iz oblasti jezika: vrste riječi, imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli

Nastavne metode i postupci: metoda ponavljanja, metoda usmenog izlaganja i

metoda diskusije, monološka metoda

individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, grozd-tehnika
grafoskop, grafofolije, flip čart
Tematska korelacija

Dio nastavnih sadržaja prezentirati sa folija.
Naučili smo o imenicama u 5. razredu:
Riječ je, rekli smo, utvrđeni glasovni niz koji ima svoje značenje.
Ljudi su svemu dali imena: riječima kojima se imenuju stvarna ili nestvarna bića,
stvarni ili nestvarni predmeti, stvarne ili nestvarne pojave.Takve riječi zovemo
imenicama.
Imenice prema značenju dijelimo na:
1. vlastite imenice su vlastita imena ljudi i drugih živih bića, vlastita imena gradova,
sela, rijeka, planina...(Jasna, psić Lea, Bihać, Memići, rijeka Bosna...)
Vlastite imenice se pišu velikim početnim slovom.
2. opće(zajedničke) imenice služe za imenovanje skupa bića, predmeta i pojava sa
zajedničkim osobinama: djevojčica, sin, otac, grad, stolica... Pišemo ih malim
početnim slovom.
Opće ili zajedničke imenice obuhvataju i nebrojive imenice, a to su:
a) zbirne (kolektivne) imenice, koje označavaju skup istovrsnih bića ili
predmeta (djeca, momčad, janjad, cvijeće, perje, drvlje...)
b) gradivne imenice, koje označavaju različite vrste materije (građe, materijala)
bez obzira na njenu količinu (voda, zrak, drvo, zlato, brašno, željezo...)
Imenice mogu biti muškog, ženskog i srednjeg roda: orao, ptica, tlo,
i mogu imati jedninu i množinu: orlovi, ptice, tla.
Imenice se dijele i na konkretne (stvarne) i apstraktne (nestvarne ili mislene)
imenice.
Glavni dio sata

Vrste riječi
1. Pridjevi
Da bismo imenice što zornije, tačnije predstavili, dodajemo im pridjeve. Oni kazuju
neku osobinu imenice uz koju stoje.
PRIDJEVI
GRADIVNI
OPISNI PRISVOJNI
Kakav? Čiji? Od čega?

crven, dobar, jak, školski, očev, željezni, zlatni,
zao bratov šumski drveni, srebren
2. Glagoli
Glagoli su riječi koje označavaju radnju, stanje i zbivanje.
Glagolom izričemo:
vrijeme kada se vrši radnja broj osoba koje vrše radnju
jednina množina
Prošlost: pjevao/la sam
Ja pjevam Mi pjevamo
Sadašnjost: pjevam
Ti pjevaš Vi pjevate
Budućnost: pjevat ću
On/ona/ pjeva Oni/one pjevaju

3. Zamjenice (upućenice)
To su riječi kojima se upućuje na lica, predmete, osobine. Zato im više odgovara

naziv upućenice.
ZAMJENICE/UPUĆENICE
Lične Prisvojne Pokazne
ja, ti, on, ona, ono, moj, tvoj,

mi, vi, oni, one, ona njegov, naš, ovaj, taj, onaj...
vaš, njihov...
Postoje još neke vrste zamjenica o kojima ćeš kasnije nešto više
naučiti.
4. Brojevi
Na takmičenju je učestvovalo deset plivača, a Asja je stigla
prva.
Riječi koje kazuju koliko tačno ima onoga što znači riječ uz koju stoje, ili
koji je po redu pojam koji određuju zovu se brojevi.
BROJEVI
Glavni Redni zbirni
jedan dječak,
prvi razred, dvoje djece,
dvije djevojčice,
prva nagrada, troje janjadi,
pet momaka
peta kuća petero piladi
Zbirni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih kad se broje mlada bića

ili bića različitog roda (dvoje djece, troje janjadi, petero piladi).
Sinteza
Ljudi su svemu dali imena: riječima kojima se imenuju stvarna ili nestvarna bića, stvarni
ili nestvarni predmeti, stvarne ili nestvarne pojave.Takve riječi zovemo imenicama.
Da bismo imenice što zornije, tačnije predstavili, dodajemo im pridjeve. Oni kazuju
neku osobinu imenice uz koju stoje.
Glagoli su riječi koje označavaju radnju, stanje i zbivanje. To su riječi kojima se
upućuje na lica, predmete, osobine. Zato im više odgovara naziv upućenice.
Riječi koje kazuju koliko tačno ima onoga što znači riječ uz koju stoje, ili koji je po
redu pojam koji određuju zovu se brojevi.
Završni dio sata
Napravite grozd od vrsta riječi s kojima ste se do sada upoznali.

Promjenljivost i nepromjenljivost riječi
Nastavna jedinica: Promjenljivost i nepromjenljivost riječi

novih znanja iz oblasti jezika: promjenljive, polupromjenljive i nepromjenljive
riječi, osnova i nastavak


metoda diskusije

Tematska korelacija


Grafofolija 1: Radna sveska 6, strana broj 65, Radni kutak broj 49
Grafofolija : 1. cvijet - 2. tri cvijeta- 3. cvjetovi
jedan cvijet tri cvijeta cvjetovi
Primjećujemo da se imenica “cvijet” može javiti u različitim oblicima, ali i to da

mijenja svoj oblik samo u završnom dijelu riječi.
Glavni dio sata

1. Promjenljivost riječi
Alisa u zemlji čuda Grafofolija 2: Alisa i
(odlomak) Kraljica i Kralj
Kraljica najzad prekide igru i sasvim zadihano upita Alisu:

- Jesi li već vidjela Lažnu Kornjaču?
- Nisam, - odgovori Alisa. - Uopšte ne znam šta je to Lažna Kornjača.
- Od nje se pravi lažna čorba od kornjače, - odgovori Kraljica.
- Nikad nisam ni vidjela ni čula za takvu životinju.
- E, hodi sa mnom, pa će ti ona ispričati svoj život.
Pošto njih dvije pođoše, Alisa ču kako kralj tiho reče čitavom društvu.
- Svi ste pomilovani!
„Eh, to valja!“, uzviknu Alisa u sebi, jer je bila vrlo nesrećna što je Kraljica
izrekla tako mnogo smrtnih kazni.
***
Luis Kerol
Pročitajte pažljivo sljedeće rečenice:
1. Alisa je susrela Kraljicu.

Kraljica je Alisu prekinula u igri.
2. Kraljica: „Jesi li već vidjela Lažnu Kornjaču?“

Alisa: „Vidjeću je večeras na lažnoj večeri.
Primjećujemo da se imenice, pridjevi i glagoli mogu javiti u različitim

oblicima, ali i to da mijenjaju svoj oblik samo u završnom dijelu riječi.
Nepromjenljivi dio riječi zovemo osnova riječi, a promjenljivi dio zovemo

nastavak.
riječ osnova nastavak
(nepromjenljivi dio (promjenljivi
riječi) dio riječi)
imenica: Alisa, Alisu Alis a, u
glagol: vidjela, vidjeću vidje la, ću
pridjev: lažnu, lažnoj lažn u, oj
Riječi koje mijenjaju svoj oblik u različitim rečeničnim položajima, ali ne

mijenjaju svoje osnovno značenje, zovemo promjenljive/promjenjive riječi.
To su: imenice, pridjevi i glagoli.
2. Nepromjenljivost riječi
Pročitajmo nastavak priče Alisa u zemlji čuda:
***
Kraljica i Alisa ubrzo naiđoše na nekog Grifona koji je čvrsto spavao na suncu.
- Ustaj ljenčugo! - viknu Kraljica. - Odvedi ovu mladu gospođicu da vidi Lažnu
Kornjaču i da čuje njen život. Ja moram da se vratim i povedem rašuna o
nekim pogubljenjima koja sam naredila.
Kraljica ode i ostavi Alisu samu sa Grifonom. Alisi se ta životinja nije baš mnogo
dopala, ali joj se činilo da je isto tako opasno da ide za onom krvoločnom
Kraljicom, koliko i da ostane s Grifonom, pa pričeka da se on probudi.
***
U tekstu su istaknute riječi: i, ubrzo, na, da, o, sa, baš, ali, za, pa. Možemo li
im odrediti osnovu i nastavak? Može li se promijeniti njihov oblik? Pokušajte!
Ove riječi ne mijenjaju oblik ni u jednom rečeničnom položaju.
Riječi koje se ne mijenjaju ni u kojem rečeničnom položaju zovemo
nepromjenljive/nepromjenjive riječi.
U nepromjenljive riječi spadaju: prijedlozi, veznici, uzvici i riječce (čestice,
partikule). O njima ćemo više naučiti na sljedećim stranicama ovog udžbenika.
Polupromjenljive riječi
U našem jeziku imamo i vrste riječi u kojima se samo neke riječi mijenjaju.
Neki brojevi mijenjaju svoj oblik, a neki ne mijenjaju.
Neki prilozi mijenjaju svoj oblik a neki ne.
Takve riječi zovemo polupromjenljive riječi.
Sinteza
RIJEČI
PROMJENLJIVE NEPROMJENLJIVE POLUPROMJENLJIVE

imenice prijedlozi brojevi
zamjenice veznici prilozi
pridjevi uzvici
glagoli riječce
Završni dio sata
Grupišite riječi iz ovih odlomaka na 1. imenice Kraljica
one kojima:
1. Imenujemo bića, predmete, pojave 2. glagoli prekide

2. Imenujemo radnju, stanje ili
zbivanje
3. Imenujemo osobinu nečega 3. pridjevi Lažna

Radni kutak broj 48, 49, 50 (diferencirani radni zadatak)

Prilozi
Nastavna jedinica: Prilozi


novih znanja iz oblasti jezika: polupromjenljive riječi, prilozi, značenje i služba
priloga, komparacija priloga

razgovora, monološka metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda,
ilustrativna metoda, metoda diskusije
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, rad u grupama, individualni

rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
grafoskop, grafofolije, ilustracije, flip čart
Tematska korelacija


Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 113, Radni kutak broj 83
Pročitajmo rečenicu iz priče Alisa u zemlji čuda:
Grifon sjede i protrlja oči. Zatim je gledao za Kraljicom, dok se nije izgubila iz
vida, pa se naposlijetku zakikota.
Koje vrste riječi prepoznajete u ovoj rečenici?

Obratite pažnju na riječi u tekstu označene žutom podlogom!
Možete li ih svrstati u neku od vama poznatih vrsta riječi?
Glavni dio sata

Prilozi
1. Pročitajmo nastavak priče Alisa u zemlji čuda:
***
Grifon sjede i protrlja oči. Zatim je gledao za Kraljicom, dok se nije izgubila iz
vida, pa se naposlijetku zakikota.
- Ala je to smiješno! - uzviknu Grifon, kao da govori samome sebi i Alisi.
- Šta je smiješno? - upita Alisa.
- Ama ona, - odgovori Grifon. - To ona sve samo uobražava. Znaš, ovdje
nikada nikome nisu odrubili glavu. Hodi!
„Ovdje ti svako samo kaže : „Hodi!“, pomisli Alisa idući polako za njim. „Nikad
mi niko u čitavom životi nije toliko naređivao... Nikad!“
Nisu dugo išli, a već u daljini spaziše Lažnu Kornjaču. Sjedila je tužna i
usamljena na maloj, kamenoj ploči. Kad priđoše bliže, Alisa je ču kako uzdiše
kao da će presvisnuti od tuge, i bi joj strašno žao.
- Zašto je tako tužna? - upita Grifona.
Grifon joj odgovori gotovo doslovce kao i prije:
- To ona sve samo uobražava. Znaš, nikakva tuga nju ne mori. Hodi!...
***
Riječi: zatim, dok, naposljetku, ovdje, nikad, polako, dugo, bliže, strašno i prije
dodate su, ili priložene glagolima da bi se označilo mjesto, vrijeme ili način na koji
se vrši radnja. Zovu se prilozi.
Samo poneki prilozi (načinski) mogu mijenjati svoj oblik. Oni se porede, odnosno
kompariraju kao pridjevi: blizu, bliže, najbliže; brzo, brže, najbrže; Zbog toga priloge
nazivamo polupromjenljivim riječima.
2.
PRILOZI
VREMENSKI MJESNI NAČINSKI
određuju vrijeme određuju mjesto određuju način
sad(a), tad(a), ovdje, ondje, hrabro, brzo,

onda, unutra, vani, ovako, pješice,
nekad(a),nikad( tuda, svuda, onako,tako,
a), jučer, jutros, nikuda(a),ovam nikako, lijepo,
danas, večeras, o, onamo, sporo, tiho...
ljetos, sutra, odavde,
jesenas, iznutra, izvana,
zimus... dovde, dotle...
Podsjetimo se, komparacija je isticanje, redanje neke osobine prema stepenu

jačine.
Kraljica se udaljavala brzo.

Grifon je potrčao brže nego Kraljica, ali je Alisa trčala najbrže.
Iako su bili blizu Lažne Kornjače, prišli su joj još bliže.
Zbog toga što se neki prilozi mogu mijenjati a neki ne, zovemo ih
polupromjenljivim riječima koje se najčešće prilažu glagolima određujući mjesto,
vrijeme, način vršenja radnje.
Grafofolija/ilustracija 2
Da li je brat bio jasan?

Izbjegni pogreške:
OVDJE znači da je nešto blizu osobe koja govori.

TU znači da je nešto blizu osobe koja je sagovornik.
ONDJE znači da nešto nije blizu niti govornika, niti sagovornika.
Koji je prilog brat trebalo da upotrijebi?
3. Služba priloga
Alisi je bilo strašno žao Lažne Kornjače.
Prilog „strašno“ pokazuje način na koji se vrši radnja. On u rečenici ima službu
priloške odredbe za način (PON).
Nisu dugo išli, a već u daljini spaziše Lažnu Kornjaču.
Prilog „dugo“ pokazuje trajanje (vrijeme) radnje. On u rečenici ima službu

priloške odredbe za vrijeme (POV).
„Lažna Kornjača toliko uzdiše da se čuje i ovdje“ - reče Alisa.
Prilog „ovdje“ pokazuje mjesto radnje. On u rečenici ima službu priloške

odredbe za mjesto (POM).
Prilozi u rečenici imaju službu priloških (priložnih) odredaba: za mjesto

(POM), vrijeme (POV) i način (PON).
Izbjegnite pogreške!
Alisa je dobro razumjela Grifona.
Prilog „dobro“ pokazuje način na koji se vrši radnja. On u rečenici ima službu
priloške odredbe za način (PON).
Alisa je dobro dijete. Istaknuta riječ je pridjev koji kazuje osobinu Alisinu –
dakle, riječ je o pridjevu koji ima službu atributa.
Sinteza
Riječi koje su priložene glagolima da bi se označilo mjesto, vrijeme ili način na koji se
vrši radnja zovu se prilozi.
Samo poneki prilozi (načinski) mogu mijenjati svoj oblik. Oni se porede, odnosno
kompariraju kao pridjevi: blizu, bliže, najbliže; brzo, brže, najbrže; Zbog toga priloge
nazivamo polupromjenljivim riječima.
Prilozi u rečenici imaju službu priloških (priložnih) odredaba: za mjesto (POM),
vrijeme (POV) i način (PON).
Završni dio sata

Rad u grupama:
1. Izdvojite vremenske priloge i upišite ih na flip čart.
2. Izdvojite mjesne priloge i upišite ih na flip čart.
3. Izdvojite načinske priloge i upišite ih na flip čart.
Prilozi: izvana, dovde, nekad(a),nikad(a), svuda, nikuda(a),ovamo donde, tamo,

hrabro, brzo, ovako, pješice, onako,tako, nikako, lijepo, sporo, tiho, ovdje, ondje,
unutra, vani, tuda, , onamo, odavde, iznutra, dotle, sad(a), tad(a), onda, jučer,
jutros, danas, večeras, ljetos, sutra, jesenas, zimus.
Flip čart:
PRILOZI
VREMENSKI MJESNI NAČINSKI
određuju vrijeme određuju mjesto određuju način
. . .
Radni kutak broj 83

Prijedlozi

Nastavna jedinica: Prijedlozi
novih znanja iz oblasti jezika: nepromjenljive riječi, prijedlozi, značenje i služba

metoda diskusije
individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, grozd-tehnika
grafoskop, grafofolije, flip čart
Tematska korelacija

Grafofolija 1: Strip sa prijedlozima, “Robinzon Kruso“ (Danijel Defo)
Razgovor o sadržaju na grafofoliji.

Glavni dio sata

Prijedlozi
1. Grafofolija 1: Strip sa prijedlozima, “Robinzon Kruso“ (Danijel Defo)
Pažljivo pročitajte istaknute riječi u tekstu koje izgovara Robinzon Kruso. Ispred
kojih riječi se nalaze? Kojim vrstama riječi pripadaju riječi: „vodom“, „nje“,
„glave“, „lišća“...? Uz koju vrstu riječi stoje riječi istaknute u tekstu?
Riječi istaknute u tekstu zovu se PRIJEDLOZI.
Riječi koje se predlažu pred samostalne riječi (imenice, zamjenice) zovu se

prijedlozi. To su nepromjenljive riječi koje bliže određuju različite odnose prema
drugim riječima u rečenici.
Gdje sve može biti Robinzonova činija?
2. Grafofolija 2:
na
iznad
u
pored
uz
PRIJEDLOZI
kraj pokraj za
iza pred
pod
ispod
Izbjegnite pogreške!
● Neki prijedlozi mogu imati po dva oblika: s - sa; k - ka, ali promjenom oblika se ne mijenja ni
značenje ni odnos prema riječima ispred kojih stoje.
Ako prijedlog S dolazi ispred riječi koje počinju sa S, Š, Z, Ž, radi lakšeg izgovora upotrebljavamo
duži oblik SA: Pričam sa sestrom i s lutkom.
● Prijedlog S nije potreban kada se imenicom izriče sredstvo. (Putujem autobusom.)
● Važno je upamtiti da se prijedlozi nalaze ispred imenica i zamjenica, jer ima riječi koje mogu biti i
prijedlozi (ako se dodaju imenicama ili zamjenicama), ali i prilozi ako se dodaju glagolu.
Prijedlozi Prilozi
Prije zore ne može svanuti. Mi smo prije došli.
Poslije tebe sam ja na redu. Vi ste poslije došli.
Sinteza
Riječi koje se predlažu pred samostalne riječi (imenice, zamjenice) zovu se
prijedlozi. To su nepromjenljive riječi koje bliže određuju različite odnose prema
drugim riječima u rečenici.
Završni dio sata

Grafofolija 1: Strip sa prijedlozima, “Robinzon Kruso“ (Danijel Defo)

Iz stripa izdvojite prijedloge i ispišite ih na flip čart.
Flip čart: grozd prijedloga
PRIJEDLOZI
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 115, Radni kutak broj 84

Veznici, riječce/partikule/čestice, uzvici
Nastavna jedinica: Veznici, riječce/partikule/čestice, uzvici

novih znanja iz oblasti jezika: veznici, riječce, uzvici


metoda diskusije

individualizirani rad, rad u parovima, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Tematska korelacija


Grafofolija 1: Prodavnica meda
Razgovor o sadržaju stripa na grafofoliji.
Glavni dio sata

1. Veznici
Grafofolija 1.
Kakva je uloga istaknutih riječi u rečenicama u stripu?

Šta one povezuju?
« ...kupi mi i med od kadulje, i med od kestena!
Istaknute riječi povezuju dvije riječi ili dvije rečenice, pa se zovu veznici.
Veznici su nepromjenljive riječi koje služe za povezivanje riječi i rečenica.
Evo još nekih veznika:
te, ni, niti, a, nego, već, ili, čim, dok, kao kad, pošto, prije nego, zato što
iako, mada, premda...
U starijim razredima ćeš više učiti o vrstama veznika.
2. Riječce/partikule/ čestice
Grafofolija 2: Strip, razgovor učenika

Riječce (čestice, partikule) su nepromjenljive riječi kojima se iznosi stav
govornika prema onome o čemu govori.
Riječcama se:
- ističu pojedine riječi i daje drugačije značenje dijelovima rečenice
(«Zaista su teške!» - naglašava se težina.);
- poriču ili potvrđuju neke tvrdnje (ne, da, dabome, dakako, svakako);
- upućuje na nešto, služe za pokazivanje (eno, eto, evo...);
- ističe suprotnost (međutim, unatoč, premda...)
► Poštapalice (ovaj, onaj, kaže, vele) su također riječce. Njima se služimo

kada želimo dobiti na vremenu da bismo pronašli odgovarajuću riječ i da bismo
zadržali pažnju slušalaca. Dobro bi bilo izbjegavati ih.
3. Uzvici
Grafofolija 3: razgovor učenika
Uzvici su nepromjenljive riječi kojima se obilježavaju emocionalna stanja

govornika.
Za izražavanje bola, žalosti, straha ustalili su se uzvici: uh, ah, oj, joj, jaoj...
Uzvik ah se koristi i kod iskazivanja osjećanja radosti, sreće.
Imamo i onomatopeične uzvike koji podražavaju zvukove iz prirode: av-av, buć,
mljac, pljus, tres, hop, kvrc..., ali i uzvike za obraćanje životinjama: mac, šic, pis,
iš...
Sinteza
Veznici su nepromjenljive riječi koje služe za povezivanje riječi i rečenica.
Riječce (čestice, partikule) su nepromjenljive riječi kojima se iznosi stav govornika
prema onome o čemu govori.
Uzvici su nepromjenljive riječi kojima se obilježavaju emocionalna stanja

govornika.
Završni dio sata

Rad u parovima
Odaberite zadatak:
1. Prepoznaj uzvik i kaži koje je raspoloženje pjesnik iskazao tim uzvikom u
ovoj pjesmi.
Ah, evo opet...
Ah, evo opet dođoh u naš kraj,

U naše mile, bregovite strane,
Gdje žarko sunce jače sipa sjaj
Na njive, vode i usjeve rane.
. . .
A.B.Šimić
2. Uzvik Ah imamo i u riječima kraljevne Krizanteme u igrokazu «Plava boja snijega»

Grigora Viteza. Koje je osjećanje i raspoloženje iskazano ovim uzvikom? Šta se
postiglo ponavljanjem ovog uzvika?
KRIZANTEMA
Ah! Ah ! Ah!
Strašno me je strah!
U duši me kljuca,
Zastaje mi dah!
Moje srce, ah!
Drugom srcu kuca....
(Plava boja snijega, Grigor Vitez)
3. Razmisli o značenju poslovica, a zatim pronađi u njima veznike!
Teško drugu bez druga i slavuju bez luga.

Drvo se na drvo naslanja, a čovjek na čovjeka.
Složna braća nove dvore grade, a nesložna i stare razgrađuju.
Ako je ko lud, ne budi mu drug.
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 116-118, Radni kutak broj 85, 86, 87
(diferencirani zadatak)

Pomoćni glagoli

Nastavna jedinica: Pomoćni glagoli

novih znanja iz oblasti jezika: konjugacija, pomoćni glagoli, sadašnje vrijeme
pomoćnih glagola


metoda diskusije

individualizirani rad, rad u parovima, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Tematska korelacija


Grafofolija 1: djed i unuk
Razgovor o sadržaju grafofolije.

Glavni dio sata
Pomoćni glagoli
Grafofolija 1.
►Već smo naučili da su glagoli promjenljive riječi koje označavaju radnju, stanje i
zbivanje, odnosno neki proces.
►►Glagoli se mogu javiti u mnogo različitih oblika. Promjena glagola se naziva
KONJUGACIJA(čitaj, K-O-N-J-U-G-A-C-I-J-A).
►►►Jedno od osnovnih obilježja glagola je da iskazuju vrijeme vršenja radnje
(prošlost, sadašnjost i budućnost)
Rijeka je tekla. (prošlost)
Rijeka teče. (sadašnjost)
Rijeka će teći. (budućnost)
►U bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku postoje i tri pomoćna glagola: jesam,

biti/bivati i htjeti.
►Neki gramatičari ovu podjelu svode na dva pomoćna glagola: biti i htjeti jer glagol
jesam se može posmatrati i kao prezent (sadašnje vrijeme) pomoćnog glagola biti.
►Zovemo ih pomoćnim glagolima zato što nam pomažu u tvorbi glagolskih
vremena, odnosno složenih glagolskih oblika.
Za njih je karakteristično da imaju naglašene (pune) i nenaglašene (kraće) ili
enklitičke oblike.
1. Prezent (sadašnje vrijeme) pomoćnih glagola BITI i HTJETI
I pomoćni glagoli imaju promjenu po licima. Ponovimo lica!

► Jednina: 1. lice - ja, 2. lice - ti, 3. lice - on, ona, ono;
► Množina: 1.lice - mi, 2.lice - vi, 3. lice - oni, one, ona
Grafofolija 2.
PREZENT
POMOĆNIH
GLAGOLA
BITI
HTJETI
DUŽI/NAGLAŠENI KRAĆI/ENKLITIČ
OBLICI KI OBLICI DUŽI/NAGLAŠENI KRAĆI/ENKLITIČ
Jednina Jednina OBLICI KI OBLICI
Jednina Jednina
1. lice - jesam 1. lice - sam
2. lice - jesi 2. lice - si 1. lice - hoću 1. lice - ću
3. lice - jest(e) 3. lice - je 2. lice - hoćeš 2. lice - ćeš
3. lice - hoće 3. lice - će
Množina Množina
Množina Množina
1. lice - jesmo 1. lice - smo
2. lice - jeste 2. lice - ste 1. lice -hoćemo 1. lice - ćemo
3. lice - jesu 3. lice - su 2. lice - hoćete 2. lice - ćete
3. lice - hoće 3. lice - će
Sinteza
►U bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku postoje i tri pomoćna glagola: jesam,
biti/bivati i htjeti.
►Neki gramatičari ovu podjelu svode na dva pomoćna glagola: biti i htjeti jer glagol
jesam se može posmatrati i kao prezent (sadašnje vrijeme) pomoćnog glagola biti.
►Zovemo ih pomoćnim glagolima zato što nam pomažu u tvorbi glagolskih
vremena, odnosno složenih glagolskih oblika.
Za njih je karakteristično da imaju naglašene (pune) i nenaglašene (kraće) ili
enklitičke oblike.
Završni dio sata
Rad u parovima
Odaberite zadatak:
1. Ispišite po jednu rečenicu u kojoj ćete upotrijebiti pomoćne glagole BITI i
HTJETI u 1. licu jednine i množine.
Padežni oblici imenica

Nastavna jedinica: Padežni oblici imenica

novih znanja iz oblasti jezika: promjena (deklinacija) imenica, osnova i nastavak,
padeži


metoda diskusije

Tematska korelacija


Grafofolija 1: sedam dječaka i djevojčica drže u rukama velike napravljene
zmajeve.
Razgovor o sadržaju ilustracije na grafofoliji.
Glavni dio sata

1. Grafofolija 1
► Pročitajte rečenice i umjesto crteža izgovarajte imenicu. Koju imenicu izgovarate?

Crteži su uvijek isti, a da li je i oblik riječi uvijek isti?
Šta se to mijenja u imenici?
1.Ko? Šta/Što? (je najveći): ZMAJ - vršilac radnje

2.(Od)koga? čega? (će ostati samo konac):ZMAJA - pripadnost
3.Kome? Čemu? (će dodati osmijeh): ZMAJU - namjera, usmjeravanje
4.Koga? Šta/Što? (će uzeti za izložbu): ZMAJA - predmet radnje
5. ( O! HEJ!) ZMAJU - obraćanje, dozivanje
6. (S)kim? čim? (je igra zanimljiva): ZMAJEM - društvo
7. (Na,o)kome? čemu? (će se pričati): ZMAJU - o kome se govori
► Šta primjećujemo u ovim oblicima imenice ZMAJ?

Osnova imenice je ista, a mijenjaju se samo nastavci. U prvom obliku imenice
muškog roda nemaju nastavka.
Promjena nastavka u imenici zavisi od glagola, prijedloga ili neke druge imenice u
rečenici, ali i od službe te imenice u rečenici (da li je subjekat, atribut, objekat,
priloška odredba...).
Ta promjena zove se DEKLINACIJA imenica.
Oblik imenica dobiven takvom promjenom zove se PADEŽ (padežni oblik imenice).
Zbog toga kažemo da imenice dekliniramo po padežima.
2. Naš jezik ima sedam padeža.
Nazivi padeža su latinski i redaju se ovako:
PADEŽI
1. NOMINATIV (Ko/Tko? Što/Šta?)
2. GENITIV (Koga? Čega?)
3. DATIV (Kome? Čemu?)
4. AKUZATIV (Koga? Što/ Šta?)
5. VOKATIV (O! Hej!)
6. INSTRUMENTAL (s/sa) Kim? Čim?
7. LOKATIV (o) Kome? (o) Čemu?
Imenice mogu imati i jedninu i množinu. Množina imenice zmaj izgleda ovako:
1. NOMINATIV: KO? ŠTA? zmajevi

2. GENITIV: KOGA? ČEGA? zmajeva
3. DATIV: KOME? ČEMU? zmajevima
4. AKUZATIV: KOGA? ŠTA? zmajeve
5. VOKATIV: O! zmajevi
6. INSTRUMENTAL: (S)KIM? ČIM? zmajevima
7. LOKATIV: (O) KOME? ČEMU? zmajevima
Svaki padež ima svoje osnovno značenje, ali i neka druga značenja. Padeži se mogu
upotrebljavati sa ili bez prijedloga. Samo nominativ i vokativ ne mogu imati uz sebe
prijedloge.
S obzirom na odnos prema ostalim riječima u rečenici, NOMINATIV I VOKATIV su
NEZAVISNI (UPRAVNI) padeži, a ostali su ZAVISNI( KOSI) padeži.
U pisanju ih obično obilježavamo prvim početnim slovom padeža.
Sinteza
Promjena nastavka u imenici zavisi od glagola, prijedloga ili neke druge imenice u
rečenici, ali i od službe te imenice u rečenici (da li je subjekat, atribut, objekat, priloška
odredba...).
Ta promjena zove se DEKLINACIJA imenica.
Oblik imenica dobiven takvom promjenom zove se PADEŽ (padežni oblik imenice).
Zbog toga kažemo da imenice dekliniramo po padežima.
Završni dio sata

Grafofolija 2: Radna sveska 6, strana broj 71, Radni kutak broj 53 (Pas je psu
pas...)
Pročitajte sastav i umjesto crteža izgovarajte imenicu. Kako se mijenja

imenica pas?
1. Ko? Šta/Što? (je najljepši) PAS - vršilac radnje

2. Koga? Čega? (se plašila) PSA - pripadnost
3. Kome? Čemu? (priča) PSU - namjera, usmjeravanje
4. Koga? Šta/Što? (zove) PSA - predmet radnje
5. O! (slatki) PSU - obraćanje, dozivanje
6. (S)kim? čim? (je sretna) PSOM - društvo
7. (Na)kome? čemu? (je prepoznala) PSU - na čemu (mjesto)
Ispišite množinu imenice PAS!
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 68-71, Radni kutak broj: 52, 53, 54
(diferencirani radni zadaci)

Nominativ

Nastavna jedinica: Nominativ

novih znanja iz oblasti jezika: nominativ, značenje i služba, padežna pitanja,
nastavci, glasovne promjene



grafoskop, grafofolije, ilustracija
Tematska korelacija

Kud će sirena?
Sirena rijekom žuri,
napušta zlatni sprud.
Kosa se s pjenom bori.
Kuda li će? Kud?
Sunce joj spava u kosi.

Kao u zlatnom snu
vjetar je nekud nosi,
A zamak na riječnom dnu!
Razgovor o pjesmi:
Ko rijekom žuri?
Što se nalazi na riječnom dnu?
Glavni dio sata

Nominativ
1. Nominativ (ko? šta? što?)
Nominativ prepoznajemo po pitanjima:

Ko? (za živo) - „Sirena rijekom žuri, napušta zlatni sprud.“
Šta/ Što? (za neživo) - „Kosa se s pjenom bori.“; „Sunce joj spava u kosi.“
Koje ste riječi u stihovima dobili kao odgovor na pitanja: ko? šta/što?
Ko? - Sirena
Šta? - Kosa, sunce
Te riječi su, dakle, u nominativu.
Šta ove riječi označavaju, kakvo značenje imaju riječi u nominativu?
Nominativ u ovim rečenicama ima značenje vršioca radnje („Sirena rijekom
žuri“) i nosioca stanja („Sunce joj spava u kosi.“)
Značenje nominativa u rečenici
♦ Nominativ u rečenici ima značenje pokretača i vršioca radnje i nosioca stanja.

♦Nominativ je NEZAVISAN padež.
♦ Dobio je naziv od latinske riječi nominare - imenovati.
2. Služba nominativa u rečenici
Pronađimo u sljedećim rečenicama riječi u nominativu

i odredimo koju službu u rečenici imaju.
Miki Maus je slavni miš.

Profesor Baltazar je slavni izumitelj.
SUBJEKAT PREDIKAT
Miki Maus je slavni miš.

Profesor Baltazar je slavni izumitelj.
Riječi u nominativu su MIKI MAUS i PROFESOR i imaju službu subjekta u rečenici.

U sklopu imenskog predikata u ovim rečenicama se nalaze i imenice u nominativu
MIŠ i IZUMITELJ.
Ove riječi u nominativu, dakle, imaju službu imenskog dijela predikata.
Pogledajmo i ove rečenice:
Baltazar, slavni izumitelj, pravi cipele u kojima možeš letjeti.

Miki Maus je brz kao pravi miš.
Koje riječi odgovaraju na pitanja KO? ŠTA/ŠTO?
To su riječi: profesor, Baltazar, izumitelj, Miki Maus, miš.
Odredimo njihovu službu u rečenicama:
Baltazar - subjekat
slavni izumitelj - apozicija
Miki Maus - subjekat
kao miš - priloška odredba za način
Služba nominativa u rečenici

♦ Nominativ u rečenici ima najčešće službu subjekta ili dijela imenskog
predikata.
♦ Ponekad nominativ može biti i u službi apozicije,
ili priloške odredbe za način.
3. Nastavci u nominativu
Naučili smo da padeži osim jednine imaju i svoju množinu. Nominativ prepoznajemo
po značenju i službi u rečenici, ali i po nastavcima.
NOMINATIV
Ko, šta, što?
muški rod ženski rod srednji rod

jednina - množina jednina - množina jednina - množina
nož - noževi majka - majke selo - sela

kaput - kaputi pamet - pameti znanje - znanja
stub - stubovi ovca - ovce rebro - rebra
Nastavci u nominativu Nastavci u nominativu Nastavci u nominativu

množine - muški rod množine - ženski rod množine - srednji rod
Imenice muškog roda Imenice ženskog roda Imenice srednjeg roda
u množini imaju u nominativu množine u nominativu množine
nastavke: - i, - ovi, -evi imaju nastavke: - e, - i imaju nastavak: - a
4. Glasovne promjene u nominativu
Kako glasi nominativ množine imenica: momak, prijedlog, orah, časovnik, prilog,
siromah?
Šta se dogodilo sa suglasnicima k, g, h u nominativu množine? Ispred kojeg glasa se
dogodila ova promjena?
momak – momci prijedlog- prijedlozi orah – orasi

časovnik-časovnici prilog - prilozi siromah- siromasi
Suglasnik K ispred Suglasnik G ispred Suglasnik H ispred

samoglasnika i samoglasnika i samoglasnika i
prelazi u suglasnik C prelazi u suglasnik Z prelazi u suglasnik S
Suglasnici K, G, H ispred samoglasnika i prelaze u glasove C, Z, S.
Ova glasovna promjena se zove SIBILARIZACIJA ili II palatalizacija.
Sinteza
Nominativ prepoznajemo po pitanjima: Ko? (za živo) i Šta/ Što? (za neživo)
Nominativ u rečenici ima značenje pokretača i vršioca radnje i nosioca stanja.
♦ Nominativ u rečenici ima najčešće službu subjekta ili dijela imenskog predikata.
♦ Ponekad nominativ može biti i u službi apozicije,
ili priloške odredbe za način.
U nominativu množine nekih imenica provodi se glasovna promjena koja se zove
SIBILARIZACIJA ili II palatalizacija.
Završni dio sata

Rad u parovima
U pjesmi „Cvjetovi“ Stanka Rakite prepoznajte i potcrtajte riječi u nominativu!
Cvjetovi
U polju cvijeće rascvjetalo! Svaki
žuti cvijet - sunce je malo. Svaki
plavi cvjetić - neba je djelić. Svaki
cvijet crveni - zvjezdica sjajna. Svaki
bijeli cvijet - iskra je dana.
Razbuktala se moja poljana!
Na mala sunca slijeću pčele,

Crvene krunice leptiri dijele,
Bijele cvjetiće grle mravi,
Djelići neba plešu u travi.
Poljana moja proljeće slavi
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 72-74, Radni kutak 54 i 55


Vokativ

Nastavna jedinica: Vokativ

novih znanja iz oblasti jezika: vokativ, značenje i služba, padežna pitanja,
nastavci, glasovne promjene u vokativu, pravogovor i pravopis u vokativu

metoda diskusije

Tematska korelacija


Tužio se stari lav : Lisica se obrati fazanu:
- Zvijeri moje, nisam zdrav. - Što si sjeo na visoku granu? A

na ove riječi lavlje Njoj će fazan: - Moja kumo mila,
Priredile zvijeri slavlje... to je stoga što ti – nemaš krila.
Gustav Krklec
Razgovor o pjesmi!
Zašto su zvijeri priredile slavlje?

Kako je fazan nadmudrio liju?
Prisjetite se, šta su basne?
Glavni dio sata

Vokativ
1. Vokativ (hej! oj!)
Koje to riječi možemo dobiti kao odgovor na uzvike: hej! oj!
HEJ! Zvijeri moje,...

OJ! Moja kumo mila,... VOKATIV
Zašto se lav poslužio vokativom?

Da bi se jednostavno, zvijerima obratio.
A zašto je fazan uputio tako ljubazne riječi liji?
Također, da bi joj se obratio, skrenuo pažnju.
Da li su stihovi mogli biti i bez riječi u vokativu?
Da li se mijenja smisao rečenica? Pogledajmo!
Tužio se stari lav: Lisica se obrati fazanu:
- Nisam zdrav. - Što si sjeo na visoku granu?

A na ove riječi lavlje Njoj će fazan:
Priredile zvijeri slavlje... « To je stoga što ti – nemaš
krila.»
Vokativ je peti padež. Služi za obraćanje, dozivanje, skretanje pažnje,
oslovljavanje. Vokativom jače izražavamo bliskost, nježnost, radost ili tugu,
bol, ljutnju..., bilo koji osjećaj prema onome kome se obraćamo.
Vokativ nema čvrste veze ni sa jednom drugom riječju u rečenici, on je samo

umetnut u rečenicu. Bez njega rečenica ne gubi svoj osnovni smisao. Zato
kažemo da je vokativ NEZAVISAN/UPRAVNI padež koji nema ni značenja ni
službe u rečenici.
● Pronađite u rečenicama VOKATIV!
"Oče moj, ti si sada daleko na jezeru, a ja te čekam na obali i plačem.

Molim vam se, kišo i vjetre, molim vam se, plave vode jezerske, ne učinite nikakvo
zlo mom tati".
● Koja osjećanja je dječak iskazao ovim rečenicam?
Ortoepija (pravogovor) i ortografija (pravopis) vokativa:
U govoru vokativ odvajamo pauzom, a pri pisanju zarezom.

Pošto nije član rečenice, vokativ uvijek odvajamo zarezom, bez obzira na to da li
se nalazi ispred, iza, ili usred rečenice.
Na kraju rečenice sa vokativom najčešće stavljamo uzvičnik, ali i upitnik i tačku.
- Jabo, je li tebi studeno?
- Podu'vati ga, Jabo!
- Manite se, ljudi, prazna razgovora.
2. Nastavci u vokativu
VOKATIV
Hej!
muški rod ženski rod jednina srednji rod jednina

jednina ● množina ● množina ● množina
prijatelj- u ● prijatelj-i patk-o ● patk-e polj-e ● polj-a

čitaoč-e ● čitaoc-i rijek- o ● rijek-e veselj-e ● veselj-a
druž-e ● drug-ovi žen-o ● žen-e mor-e ● mor-a
Nastavci u muškom Nastavci u ženskom Nastavci u srednjem
rodu rodu rodu
vokativa jednine: -u, - vokativa jednine: -o, vokativa jednine: -e,
e, vokativu množine: - vokativa množine:- a
vokativa množine: -i, e,
-ovi
3. Glasovne promjene u vokativu

Grafofolija/ilustracija 1: dječak i orasi
dječak → dječače K → Č I palatalizacija

bog → bože G → Ž je glasovna promjena u
orah → oraše H → Š kojoj se suglasnici k,g,h, a
vitez → viteže Z → Ž ponekad i c z, kad se nađu
otac→ oče C → Č ispred samoglasnika e i i
uho → uši H → Š mijenjaju u suglasnike č, ž i š.
U vokativu množine imenica muškog roda, provodi se sibilarizacija ili II

palatalizacija (junaci, putnici, vrazi).
Sinteza
Vokativ je peti padež. Služi za obraćanje, dozivanje, skretanje pažnje,

oslovljavanje. Vokativom jače izražavamo bliskost, nježnost, radost ili tugu, bol,
ljutnju..., bilo koji osjećaj prema onome kome se obraćamo.
Završni dio sata

Prepiši rečenice u svesku pravilno! Prepoznaj vokative i odvoj ih zarezima:
Čovječe ne idi malen ispod zvijezda!

Ne idi malen ispod zvijezda čovječe!
Ne idi čovječe malen ispod zvijezda!
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 75-76, Radni kutak broj 56

Genitiv (blok-sat)

Nastavna jedinica: Genitiv

novih znanja iz oblasti jezika: genitiv, značenje i služba, padežna pitanja,
nastavci, glasovne promjene u genitivu

metoda diskusije

Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, geogrfija


Grafofolija/ilustracija 1: Miki Maus daje Mini parče Sunca
Miki Maus daje Mini parče Sunca! (ČEGA?)

Može li se nekom pokloniti dio Sunca?
Glavni dio sata
Genitiv (koga? čega?)

1. Nastavci u genitivu
GENITIV
Koga, čega
(NEMA)?
miš-a - miš-eva rijek-e rijek-a djete-ta djece

prst-a - prst-iju žen-e žen-a neb-a neb-a/
sudij-e - sudij-a noć-i noć-i nebesa
polj-a polj-a
Nastavci u muškom Nastavci u ženskom Nastavci u srednjem

rodu genitiva jednine rodu genitiva jednine rodu genitiva jednine
su a, -e, a u genitivu su -e, -i, a u genitivu su -ta, -a, a u genitivu
množine: -eva, -iju, -i, množine: -a, -i. množine: -e, -a, -esa
-a
Pročitaj rečenice iz teksta «Pjesma» Ivice Vanje Rorića. Naročitu pažnju obrati na
obojene riječi u rečenicama:
Dječak i njegov otac su živjeli na obali Velikog Plavog Jezera.

Dunuo je jak vjetar, krošnje drveća su se povile.
Genitiv je drugi padež. Ime je dobio od latinske riječi genitus, što znači rođen.
Odgovara na pitanja KOGA? ČEGA?
2 . Z na č e n je g e n i ti v a
Sp a d a u z a v is n e / k o s e padeže jer je zavisan od ostalih riječi u
rečenici.
2. Značenje genitiva
Grafofolija/ilustracija 1: Suze
Ovo su suze: majke, sestre, brata, tetke, mace, cuke, suze radosti...
Uočimo u rečenicama riječi koje odgovaraju na pitanja koga? čega?

To su:
● na obali čega? ► na obali Velikog Plavog Jezera (pripadnost)
● čije krošnje su se povile? ► krošnje drveća (pripadnost)
● čije su suze? ► majke, sestre, brata, tetke, mace...
Ovaj genitiv izriče pripadnost nekome ili nečemu.
Genitivom se izriče pripadnost, odnosno kome ili čemu pripada imenica

(biće, predmet, pojava) na koju se genitiv odnosi.
Takav genitiv se zove POSESIVNI GENITIV ili GENITIV PRIPADANJA.
DARIVANJA
Ti meni kruha - Ja tebi gore.

Ja tebi hljeba. Ti meni teku -
Ti meni sunca, Ja tebi svesku.
Ja tebi neba. Ti meni ljubav-
Ti meni rijeke, Ja tebi pjesmu.
Ja tebi more. Ti meni baštu -
Ti meni šume - Ja vrt pun cvijeća.
Velimir Milošević
Genitivom bez prijedloga se iskazuje i djelimičnost, odnosno dio materije:
Ti meni dio - kruha, hljeba, sunca, neba, rijeke, cvijeća... a ne sav kruh, sav
hljeb, svu rijeku...
Kada se genitivom bez prijedloga iskazuje djelimičnost, odnosno dio

materije - takav genitiv se zove DIONI ili PARTITIVNI GENITIV.
Grafofolija/ilustracija 3: zec
Zec:
Da, bježim od miša Od čega bježi zec?

Pa nisam od pliša! (od miša, od kuće)
I od kuće što se miče? Ne, Zašto? Od čega zec
to nisu zlobne priče! nije? (od pliša)
Shvatit će me svako dijete
Koje ima brze pete!
Genitivom ispred kojega je najčešće prijedlog OD izriče se građa (od vune, od

svile, od zemlje, od kamena...) ili odvajanje od nečega (od kuće).
3. Služba genitiva
● Iznad golih grana, duž puta, kružila su jata gavranova.

●Kakvu službu u rečenici imaju istaknute riječi?
►Kazuju mjesto vršenja radnje, dakle, to je služba priloške odredbe za mjesto.
Bio je to mladić visokog stasa i crnih krupnih očiju.

Koju službu imaju ove istaknute riječi? To su pridjevi koji stoje uz imenicu i
ističu neku njenu osobinu i imaju službu atributa.
Dadoše mu novaca i hrane za put.

Čega su mu dali? To je služba objekta.
Genitiv u rečenici može imati različite službe: atributa, objekta , priloških

odredaba.
4. Glasovne promjene u genitivu
Pogledajmo kako glasi genitiv množine ovih imenica!
N jd. novac, bijelac, crnac, patka, pismo

N mn. novci, bijelci, crnci, patke, pisma
koga čega?
Genitiv jednine genitiv množine
novc-a novac-a
bijelc-a bijelac-a
crnc-a crnac-a patak-
patk-e a pisam-a
pism-a
Šta ste primijetili?

Samoglasnik A se javlja u nekim imenicama u nominativu jednine i u svim
imenicama u genitivu množine, a u ostalim padežima ga nema.
nominativ jednine nominativ množine
NOVAC NOVCI
genitiv jednine genitiv množine
NOVCA NOVACA
Kada se u genitivu množine svih rodova pred nastavkom nađu dva

suglasnika, između njih se ubacuje samoglasnik A. Takvo A zovemo
NEPOSTOJANO A.
Uporedimo nominativ i genitiv jednine i množine sljedećih riječi:
JEDNINA MNOŽINA
N gledalac čitalac N gledaoci čitaoci
G gledaoca čitaoca G gledalaca čitalaca
Nominativ: GLEDAL-AC ► Genitiv: GLEDAL-CA (L►O) ► GLEDAOCA

Šta primjećujete?
U nekim oblicima riječi se javlja glas L a u nekim je umjesto njega glas O.
. Prelazak l u o
Suglasnik L je prešao u samoglasnik O, pa se ova
glasovna promjena naziva PRELAZAK L u O.
Do ove glasovne promjene je došlo u historijskom
razvoju našeg jezika i to onda kada se u riječima
suglasnik L našao na kraju sloga ili riječi. Ova glasovna promjena se javlja u
nominativu jednine i genitivu množine.
Izbjegni pogreške!
Nepravilno! Pravilno!
To je lutka od moje sestre. To je lutka moje sestre.
To je bicikl od mog brata. To je bicikl moga brata.
Ne upotrebljavaj prijedlog OD s genitivom kada se njime izriče

pripadnost.
Sinteza
Genitiv je drugi padež. Ime je dobio od latinske riječi genitus, što znači rođen.
Odgovara na pitanja KOGA? ČEGA?
Genitivom se izriče pripadnost, odnosno kome ili čemu pripada imenica (biće,
predmet, pojava) na koju se genitiv odnosi.
Takav genitiv se zove POSESIVNI GENITIV ili GENITIV PRIPADANJA.
Genitivom ispred kojega je najčešće prijedlog OD izriče se građa. Genitiv u
rečenici može imati različite službe: atributa, objekta , priloških odredaba.
Kada se u genitivu množine svih rodova pred nastavkom nađu dva suglasnika,
između njih se ubacuje samoglasnik A. Takvo A zovemo NEPOSTOJANO A.
U genitivu imamo i glasovnu promjenu koja se naziva PRELAZAK L u O.
Ova glasovna promjena se javlja u nominativu jednine i genitivu množine.
Završni dio sata

Rad u parovima:
Genitivom ispred kojega je najčešće prijedlog OD izriče se građa ili odvajanje od
nečega. Ispišite po jednu rečenicu za ove imenice u genitivu: od pijeska, od
pjene, od papira, od brašna, od slonovače, od škole, od majke.
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 77- 80, Radni kutak broj 57, 58, 59

Dativ

Nastavna jedinica: Dativ

novih znanja iz oblasti jezika: dativ, značenje i služba, padežna pitanja, nastavci


metoda diskusije

Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, geografija


Grafofolija/ilustracija 1: dezorijentirane ptice
Šta mislite gdje su ptice krenule?

Na ilustraciji sve ptice lete u istom smjeru. A da li im je cilj isti? Kamo koja ptica
želi stići?
Glavni dio sata
Dativ (kome? čemu?)

1. Nastavci u dativu
DATIV
Kome, čemu?

Drug-u drug-ovima majc-i majk-ama polj-u polj-ima

Život-u život-ima bajc-i bajk-ama sel-u sel-ima
Dativ je treći padež. Odgovara na pitanja: kome? čemu? On je ZAVISAN

/ KOSI padež jer zavisi od ostalih riječi u rečenici.
Dobio je ime po latinskoj riječi dare- dati.
2. Značenje dativa
PRAVAC/ CILJ KRETANJA
Ka kome ili čemu putuje jato ptica? Koji su pravci kretanja izrečeni u rečenicama
„Idemo prema Sarajevu.“ i „Krenuli smo ka moru.“?
. PRIPADNOST
Grafofolija/ilustracija 2: majka čita pismo
Čija je to suza kanula na pismo, kome pripada? ►(majci)
NAMJENA / DAVANJE
Grafofolija/ilustracija 3: dječak daje loptu drugu
Kome je Jasmin dao loptu? ► (drugu)
Značenje dativa
Dativ najčešće označava cilj, pravac kretanja, namjenu (kome je
nešto namijenjeno) i pripadnost.
3. Služba dativa
Koju službu ima dativ u sljedećim rečenicama?
Ovaj put vodi prema Sarajevu, a ovaj drugi ka Doboju. (služba POM)
Jasmin je loptu dao svom drugu. (služba daljeg objekta)
Dok je uzbuđeno čitala, majci je suza kanula na pismo. (služba daljeg objekta)
Dativ u rečenici može biti bez prijedloga, ali i sa

prijedlozima k(a), prema, nasuprot...
Služba dativa
Dativ je u rečenici dio predikatskog skupa riječi, a najčešća služba mu je

služba daljeg objekta i priloških odredaba.
Sinteza
Dativ je treći padež. Odgovara na pitanja: kome? čemu? Dativ najčešće označava
cilj, pravac kretanja, namjenu (kome je nešto namijenjeno) i pripadnost.
Dativ u rečenici može biti bez prijedloga, ali i sa prijedlozima k(a), prema,
nasuprot... Dativ je u rečenici dio predikatskog skupa riječi, a najčešća služba mu
je služba daljeg objekta i priloških odredaba.
Završni dio sata

Rad u grupama
Izaberite zadatak i ispišite nastavke za dativ!
1. Nastavci u muškom rodu 2. Nastavci u srednjem rodu
► dativa jednine: ► dativa jednine:

►dativa množine: ► dativa množine:
3.
.Nastavci u ženskom rodu
► dativa jednine:
► dativa množine:
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 81-83, Radni kutak: 60, 61

Lokativ

Nastavna jedinica: Lokativ

novih znanja iz oblasti jezika: lokativ, značenje i služba, padežna pitanja,

metoda diskusije

Tematska korelacija


Grafofolija/ilustracija 1 (s pjesmom): Radna sveska 6, strana broj 84, Radni kutak
broj 62
Kako se pišu pjesme

Na kupusištu pase sedam zečeva. ilustracija:
Bum, bum! Ilustracij 1. strofe
Šest zečeva padne, zec
Sedmi se sakrije u moju pjesmicu.
ilustracija:
Iza kuće se kradu sedam mačora. Ilustracij 2. strofe
Šic, šic! mačak
Šest mačora pobjegne,
Sedmi oštri kandže u mojoj pjesmici.
ilustracija:
Na ulici skakuće sedam djevojčica. Ilustracij 3. strofe
Cin, cin! djevojčica
Šest ih ode trkom,
Sedma zaviri u moju pjesmicu.
Kajetan Kovič
Ko je to zavirio u ovu pjesmicu?
Glavni dio sata
Lokativ (na) kome? (na) čemu?
1. Nastavci u dativu i lokativu su isti.
LOKATIV
O Kome, O čemu?

jednina ● množina jednina ● množina jednina ● množina
drug-u●drug-ovima majc-i ● majk-ama polj-u ● polj-ima

život-u● život-ima bajc-i ● bajk-ama sel-u ● sel-ima
izlet-u ● izlet –ima ulic-i ● ulic-ama brd-u ● brd-ima
Lokativ je sedmi padež. Uvijek ide sa prijedlozima na, po, o, pri,u...).
Odgovara na pitanja na (u, po, o,...) kome? ili čemu? Lokativ je zavisni/ kosi
padež.
Dobio je ime po latinskoj riječi locus- mjesto.
2. Značenje lokativa
Na koja pitanja odgovaraju istaknute riječi u ovim stihovima?
Na kupusištu pase sedam zečeva. (na čemu?)

Sedmi oštri kandže u mojoj pjesmici. (u čemu?)
Na ulici skakuće sedam djevojčica. (na čemu?)
Značenje lokativa:
Osnovno značenje lokativa je mjesto glagolske radnje, ali može

izricati i okolnosti pod kojima se vrši radnja (vrijeme, način...)
3. Služba lokativa
O ptici, snijegu i brijegu!
Na brdu je mali brijeg, ► (služba POM)
A na brijegu velik snijeg ► (služba POM)
Na snijegu je mala ptica ► (služba POM)
Na repu joj pahuljica, ► (služba POM)
A u srcu nevjerica. ► (služba POM)
Učila je o snijegu ► (služba daljeg objekta)

O klizavom bijelom brijegu. ► (služba daljeg objekta)
Ali nije o pticama ► (služba daljeg objekta)
Koje kližu na prstima ► (služba PON)
Da li može bar po noći ► (služba POV)
Klizaljkama kući poći?
Služba lokativa:
Lokativ je jedini padež koji se upotrebljava samo sa prijedlozima.
U rečenici je dio predikatskog skupa, a najčešća mu je služba daljeg objekta,
priloških odredaba za mjesto, vrijeme, način...
4. Glasovna promjena u dativu i lokativu
SIBILARIZACIJA (II PALATALIZACIJA)

MUŠKI ROD -MNOŽINA ŽENSKI ROD- JEDNINA
vuk- (o) vucima bubreg- rijeka- (o) rijeci

(o) bubrezima siromah- snaga- (o) snazi
(o) siromasima snaha- (o) snasi
U dativu i lokativu nekih imenica javlja

se sibilarizacija (II palatalizacija)
Zapamti po čemu se razlikuju dativ i lokativ!
DATIV: LOKATIV
● mjesto
● cilj,
namjena, pripadnost ● obavezan prijedlog: na, po, u,
● bez prijedloga pri, o
● sa prijedlozima: k(ka), prema,
nasuprot
Sinteza
Lokativ je sedmi padež. Uvijek ide sa prijedlozima na, po, o, pri,u...).
Odgovara na pitanja na (u, po, o,...) kome? ili čemu? Osnovno značenje lokativa
je mjesto glagolske radnje, ali može izricati i okolnosti pod kojima se vrši radnja
(vrijeme, način...).
Lokativ je jedini padež koji se upotrebljava samo sa prijedlozima.
U rečenici je dio predikatskog skupa, a najčešća mu je služba daljeg objekta,
priloških odredaba za mjesto, vrijeme, način...
U dativu i lokativu nekih imenica javlja se sibilarizacija (II palatalizacija)
Završni dio sata
Izaberite zadatak i ispišite nastavke za dativ i lokativ!
1. 2.
Nastavci u muškom Nastavci u ženskom
rodu dativa i lokativa rodu dativa i lokativa
jednine: jednine:
a u dativu i lokativu a u dativu i lokativu
množine: množine:
3.
Nastavci u srednjem
rodu dativa i lokativa
jednine:
a u dativu i lokativu
množine:
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 84-86, Radni kutak broj: 62 i 63

Akuzativ

Nastavna jedinica: Akuzativ

novih znanja iz oblasti jezika: akuzativ, značenje i služba, padežna pitanja,
nastavci

metoda diskusije

Tematska korelacija

Grafofolija/ilustracija 1: majka sa krčagom vode
Kradljivac snova
Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hoću da znam! Sa tankovitim krčagom u

ruci majka je sišla u selo po vodu. I baš tada naišao je kradljivac snova i -
ugrabivši djetetu san iz oka - pobjegao je neznano kud.
A po povratku zatekla je mati dijete gdje puzi okolo po sobi, tražeći san.
Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hoću da znam! Recite, da ga okujem u
lance! (...) Provaliću u njegovu jazbinu i odnijeću sve pokradene snove.
Rabindrant Tagora
5 Na koja pitanja odgovaraju riječi istaknute u tekstu?
Odgovorite na pitanja, a onda sami postavite neko pitanje i odgovorite:
1. Šta je neko ukrao djetetu iz oka?
2. Po šta je majka išla u selo?
3. Koga je majka zatekla kako puzi po sobi?
Glavni dio sata

Akuzativ (koga? što/šta?)
1. Nastavci u akuzativu
Kako znamo da su istaknute riječi u akuzativu?

Na koja pitanja odgovaraju?
Akuzativ prepoznajemo po pitanjima: KOGA? (za živo) i
ŠTO/ŠTA? (za neživo).
AKUZATIV
Koga? Šta?
ženski rod srednji rod

muški rod jednina ● množina jednina ● množina
jednina ● množina mam-u ● mam-e sel-o ● sel-a
radost ● radost-i polj-e ● polj-a
učenik-a ● učenik-e šum-u ● šum-e kol-o ● kol-a
jastuk ● jastuk-e
slug-u ● slug-e
Akuzativ je četvrti padež. Ima pitanja koga? šta?

Zavisan/kosi je padež jer zavisi od ostalih riječi u rečenici. U rečenici može biti
bez prijedloga, ali i sa prijedlozima. Najčešći prijedlozi uz akuzativ su: na, niz,
kroz, u, za, među...
2. Značenje akuzativa
● Majka je nosila krčag.

● Neko je djetetu ukrao san.
● Ja ću pronaći kradljivca snova.
● Ja imam ključić za snove.
Ko je vršilac radnje u ovim rečenicama? (majka, neko, ja)

Na koga radnja prelazi? (na krčag, san, kradljivca, ključić, snove)
Imenice: krčag, san, kradljivac, ključić su predmeti/bića na koje prelazi radnja.
● Majka je otišla u selo.

● Kradljivac snova je pobjegao kroz šumu tek u zoru.
Koje imenice su u ovom rečenicima predmeti na koje radnja prelazi?
Šta označavaju riječi u akuzativu „u selo“, „kroz šumu“ i „u zoru“? (mjesto i

vrijeme) Dakle, akuzativ može imati i značenje priloških odredaba za mjesto i
vrijeme.
Značenje akuzativa
Akuzativ u rečenici najčešće označava predmet radnje, ili na što/šta prelazi
radnja, ali može označavati i mjesto i vrijeme radnje.
3. Služba akuzativa
● Volio bih pronaći svoje snove. (bliži objekat)

● Ljutim se na sve kradljivce snova. (dalji objekat)
● Probudit ću ga pred svitanje. (POV)
● Sakrit ću svoje snove pod jastuk. (POM)
Podsjetimo se!
Riječ u rečenici koja označava koga/šta obuhvaća glagolska radnja, tj ko je ili što
predmet glagolske radnje naziva se OBJEKAT. Objekat u akuzativu bez prijedloga
zove se BLIŽI OBJEKAT. Objekat u akuzativu sa prijedlozima se zove DALJI
OBJEKAT.
Služba akuzativa
Akuzativ je u rečenici dio predikatskog skupa. Najčešće je
akuzativ u službi bližeg objekta. To je njegova osnovna služba, mada može imati i
službu daljeg objekta, službu priloških odredaba.
Muški rod: Muški rod:

Kad akuzativ označava stvar, Kad akuzativ označava bilo
biljku ili pojavu, jednak je koje živo biće osim biljke -
nominativu. jednak je genitivu:
1. Snijeg je bijel. 1. Volim psa. (akuzativ)
2. Volim snijeg. 2. Bojim se psa. (genitiv)
.Uz neke glagole akuzativ se može zamijeniti genitivom. Mijenja li se tada i

značenje?
CIJELI PREDMET DIO PREDMETA

Tražim čokoladu. (akuzativ) Tražim čokolade. (genitiv)
Šta je onda pravilno: 1. Kupio je mercedesa. Ili 2. Kupio je mercedes.

Sinteza
Akuzativ je četvrti padež. Ima pitanja koga? šta? U rečenici može biti bez
prijedloga, ali i sa prijedlozima. Najčešći prijedlozi uz akuzativ su: na, niz, kroz, u,
za, među... Akuzativ u rečenici najčešće označava predmet radnje, ili na što/šta
prelazi radnja, ali može označavati i mjesto i vrijeme radnje. Akuzativ je u rečenici
dio predikatskog skupa. Najčešće je akuzativ u službi bližeg objekta. To je
njegova osnovna služba, mada može imati i službu daljeg objekta, službu
priloških odredaba.
Završni dio sata

Izaberite zadatak i ispišite nastavke za akuzativ!

1. 2.
Nastavci u muškom rodu Nastavci u ženskom rodu
akuzativa jednine: akuzativa jednine:

akuzativa množine: akuzativa množine:
3. Nastavci u srednjem rodu akuzativa

jednine:
akuzativu množine:
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 87-88, Radni kutak broj: 64

Instrumental

Nastavna jedinica: Instrumental

novih znanja iz oblasti jezika: instrumental, značenje i služba, padežna pitanja,

metoda diskusije

Tematska korelacija


Grafofolija/ilustracija 1: junaci iz crtića i bajki - u vagončićima
Čim(e) junaci iz crtića putuju? (vozom)

S kim ne voli putovati Miki Maus? (s mačkama)
Glavni dio sata

Instrumental (s kim? čim?)
1. Nastavci u instrumentalu
Instrumental je šesti padež. Poznajemo ga po pitanjima s kim(e)? s čim(e) i kim?

čim?
U rečenici se može upotrebljavati bez prijedloga i sa prijedlozima (s/sa, za, pod,
pred...).
INSTRUMENTAL
S KIM? ČIM?
jednina ● množina jednina ● množina jednina ● množina
avion-om ● avion-ima staz-om ● staz-ama jaj-etom ● jaj-ima

nož-em ● nož-evima sol-ju ● sol-ima uh-om ● uš-ima
drug-om ● drug-ovima noć-i ● noć-ima polj-em ● polj-ima
2. Značenje instrumentala
►Instrumental s prijedlogom s (sa) u rečenici najčešće izriče (označava)

društvo (putovati s mačkama, trčati sa sestrom, razgovarati s Miki
Mausom, pričati s nastavnikom).
►Instrumental bez prijedloga u rečenici najčešće izriče sredstvo (putovati
brodom, zamahnuti mačem, obrisati gumicom, pisati olovkom...)
Instrumental može iskazati i vrijeme, mjesto i način vršenja radnje (stići sa
zakašnjenjem, biti pred školom, pisati s ljubavlju...)
3. Služba instrumentala
Instrumental u rečenici može imati službu:
1. daljeg objekta:
Pošto se tako ne ponaša dama, ja se sada žurno rastajem sa vama.
2. Priloške odredbe:
za MJESTO
►Pred kućom je cvijetnjak! (GDJE?)
za NAČIN
►Voz juri velikom brzinom! (KAKO?)
za VRIJEME
►Probudio se s izlaskom sunca! (KADA?)
Instrumental je dio predikatskog skupa koji u rečenici može imati

službu daljeg objekta, službu priloške odredbe za mjesto, način i
vrijeme, a može izricati i neke druge okolnosti glagolske radnje.
4. Glasovne promjene u instrumentalu
Kako glasi instrumental jednine imenica: sol, glad, pamet?

Kako smo dobili te oblike? Čime?
JOTOVANJE
sol + ju→ solju l + j = lj
glad + ju→ glađu d+j=đ U ovim riječima se završni
pamet + ju →pameću t +j = ć suglasnik stopio sa suglasnikom
J (grčko jota) u novi glas.
Ova glasovna promjena se zove
jotovanje ili jotacija
U instrumentalu množine muškog roda provodi se sibilarizacija: junacima,

orasima, bubrezima...
Izbjegni pogreške
Instrumental jednine imenica ženskog roda koje se završavaju na

–č, -ž, -š, -s, -z, -r ima dvije vrste množine:
laž + i → laži
laž + ju → lažju
riječ + i → riječi
riječ + ju → riječju
Sinteza
Instrumental je šesti padež. Poznajemo ga po pitanjima s kim(e)? s čim(e) i kim?

čim? U rečenici se može upotrebljavati bez prijedloga i sa prijedlozima (s/sa, za,
pod, pred...).
►Instrumental s prijedlogom s (sa) u rečenici najčešće izriče (označava) društvo
(pričati s nastavnikom).
►Instrumental bez prijedloga u rečenici najčešće izriče sredstvo (pisati
olovkom...). Instrumental može iskazati i vrijeme, mjesto i način vršenja radnje
(stići sa zakašnjenjem, biti pred školom, pisati s ljubavlju...) Instrumental je dio
predikatskog skupa koji u rečenici može imati službu daljeg objekta, službu
priloške odredbe za mjesto, način i vrijeme.
U instrumentalu se provode glasovne promjene: sibilarizacija i jotovanje.
Završni dio sata

Ispišite nastavke za instrumental!
Nastavci u muškom rodu Nastavci u ženskom rodu
instrumentala jednine: instrumentala jednine: a instrumentala
instrumentala množine: množine:
Nastavci u srednjem rodu instrumentala

jednine:
instrumentala množine:
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 89-90, Radni kutak broj 65

Ponovimo padeže!
Nastavna jedinica: Ponovimo padeže!
Struktura i tip časa: ponavljanje usvojenih znanja

novih znanja iz oblasti jezika: padeži, padežna pitanja, nastavci, prepoznavanje u
tekstu


metoda diskusije

Tematska korelacija


Grafofolija/ilustracija 1: učionica i učenici
Razgovor o sadržaju na ilustraciji.
Glavni dio sata

Ponovimo padeže!
Autobiografija
***
A koliko je moj profesor imao pik baš na padeže, pokazaće i slučaj nekoga
Stanoja Stambolića. Jedno popodne on diže ruku i zamoli:
- Molim, gospodine, da idem u avliji!
- Reci, Stamboliću, tu rečenicu pravilno, pa ću te pustiti, - odgovori profesor.
Stambolić se zbuni, uzvrda se, pa očajno ponovi:
- Molim, gospodine, da idem u avliji!
- Reci pravilno, pa ću te pustiti.
Stambolić poče da se znoji i previja, što zbog padeža, a što zbog nevolje
radi koje je molio da izađe. Šapću mu drugovi i dobacuju, a Stambolić se oznojio,
pocrvenio, digao nogu jednu preko druge, pa najzad, kad doču reč koju su mu
drugovi dobacivali, on dreknu:
- U avliju!
- Tako, sad je pravilno, sad možeš ići! - veli profesor.
- E, sad je dockan! – odgovara Stambolić, sav opušten i otromboljen.
Branislav Nušić
Šta nije bilo pravilno u rečenici koju je ponavljao učenik?
Odredite u kojem se padežu nalaze riječi označene u tekstu.
imenica profesor
padež nominativ
Sinteza
Naš jezik ima sedam padeža.

Nazivi padeža su latinski i redaju se ovako:
PADEŽI
1. NOMINATIV (Ko/Tko? Što/Šta?)
2. GENITIV (Koga? Čega?)
3. DATIV (Kome? Čemu?)
5. AKUZATIV (Koga? Što/ Šta?)
5. VOKATIV (O! Hej!)
7. INSTRUMENTAL (s/sa) Kim? Čim?
8. LOKATIV (o) Kome? (o) Čemu?
Završni dio sata

Odaberite po jednu imenicu iz teksta i odredite joj sve padežne oblike.
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 91, Radni kutak broj: 66

Pridjevi ( vježba )
Nastavna jedinica: Pridjevi

novih znanja iz oblasti jezika: pridjevi, komparacija pridjeva, deklinacija pridjeva,
neodreženi i određeni vid pridjeva


metoda diskusije

Tematska korelacija


Grafofolija 1: prenijeti sljedeći sadržaj na grafofoliju.
Zašto je Baster Kiton, veliki komičar, imao nadimak „vitez tužnog lica“?
.NOMINATIV → (ko? šta/što?) Ovo je moje tužno
GENITIV → (koga? čega?) Na plašite se mojega tužnog .
DATIV → (kome? čemu?) Ne smijte se mojem tužnom .
AKUZATIV → (koga? šta?) Pažljivo gledajte moje tužno .
VOKATIV → (hej!) Hej, moje tužno .
INSTRUMENTAL → (s kim? čim?) Ponosim se svojim tužnim .
LOKATIV → (na kome? na čemu?) Nema suza na mom tužnom .
Glavni dio sata

Pridjevi
1. Služba pridjeva u rečenici
►Pridjevi su riječi koje stoje uz imenice i označavaju kakva je, čija je i od čega je ta
imenica.
►Razlikujemo tri vrste pridjeva:
→ opisne: crven, lijep, dobar, ljubičast, gorak, sladak...
→ prisvojne: školski, kućni, šumski, tatin, domovinski...
→ gradivne: zlatni, srebreni, drveni, zemljani, čelični, platneni...
Aska i vuk
Ovca Asja je ojanjila malo nemirno janje kome je dala ime Aska. Kad je
Aska narasla, zaželjela je da se upiše u baletsku školu. Ovčica je vrijedno i
uporno vježbala
i postizala lijep uspjeh. Jednog dana, na osamljenom mjestu u šumi, Aska je srela
vuka. Da bi se spasila od njega, izvodila je baletske korake koje je naučila u školi.
Vuka je Askina igra opčinila. Aska je igrala, igrala...sve dok nisu došli čobani i
ubili vuka.
Evo jednog odlomka iz te lijepe priče:
«...Preko zelenih čistina, preko uskih prolaza, između teških bukovih

drveta, po glatkom i smeđem ćilimu od lišća koje se godinama slaže jedno na
drugo, igrala je ovčica Aska, čista i tanka, ni još ovca ni više jagnje...»
► Pročitajte ovaj odlomak, ali bez pridjeva.

Čemu doprinose pridjevi u tekstu?
Pridjevi su nam pomogli da saznamo kako je Aska izgledala, kako je izgledalo mjesto
na kojem je igrala...
Koju službu u rečenici najčešće imaju pridjevi?
→ zelenih čistina
→ uskih prolaza
→ teških bukovih drveta
Pridjevi doprinose slikovitosti i živopisnosti pjesničkog kazivanja, pa ih

zovemo ukrasni pridjevi ili epiteti.
Pridjevi najčešće imaju službu atributa ili dijela imenskog predikata.
Pridjev se u rodu, broju i padežu slaže sa imenicom uz koju stoji. Ovo
slaganje zove se kongruencija (plava knjiga, plavi šešir, plavo more).
2. Neodređen i određen vid pridjeva

Grafofolija/ilustracija 2: strip u dvije slike (papagaj i dječak)
KAKAV? KOJI?
U drugoj rečenici dječak pušta na
Koja je razlika između slobodu tačno određenog šarenog
pridjeva šaren i šareni? papagaja.
U prvoj rečenici doznajemo Nastavkom – i na kraju pridjeva
kakav je papagaj, saznajemo (šaren-i) iznosi se osobina
jednu osobinu svih određenog papagaja.
papagaja. On je šaren. Ima
šareno perje. Ta je osobina Ta osobina nam je poznata, određena.
papagaja dječaku bila To sad nije bilo koji papagaj, već
nepoznata. tačno određen, onaj iz kaveza.
Pridjevi koji iskazuju opće, Pridjevi koji iskazuju već poznate,
neodređeno, nepoznato određene osobine imeničkog pojma
svojstvo imeničkog pojma imaju određen vid.
imaju neodređen vid.
Pridjevi, pored svog osnovnog značenja, mogu označavati i neodređenost

(nepoznatost) ili određenost (poznatost) imeničkog pojma.
Ta odlika pridjeva zove se pridjevski vid.
3. Deklinacija pridjeva
Pronađimo nastavke u svim padežima u muškom, ženskom i srednjem

rodu jednine i množine!
JEDNINA
Muški rod Ženski rod Srednji rod
N tužni vitez N tužna princeza N tužno srce

G tužnog/a viteza G tužne princeze G tužnog/a srca
D tužnom/e vitezu D tužnoj princezi D.tužnom/e srcu
A tužnog/a viteza A tužnu princezu A tužno srce
V tužni viteže V tužna princezo V tužno srce
I (s) tužnim vitezom I (s) tužnom princezom I (s) tužnim srcem
L (o) tužnom/e vitezu L (o) tužnoj princezi L (o) tužnom/e srcu
MNOŽINA
N tužni vitezovi N tužne princeze N tužna srca G

G tužnih vitezova G tužnih princeza tužnih srca
D tužnim/a vitezovima D tužnim/a princezama D.tužnim/a srcima
A tužne vitezove A tužne princeze A tužna srca
V tužni vitezovi V tužne princeze V tužna srca
I (s) tužnim/a I (s) tužnim/a princezama I (s) tužnim/a srcima
vitezovima L (o) tužnim/a princezama L (o) tužnim/a srcima
L (o) tužnim/a
vitezovima
4. Slaganje gramatičkog značenje roda, broja i padeža

Grafofolija/ilustracija 3: majka sa dječakom u kolicima u prodavnici

kućnihljubimaca
Gdje je pogriješio dječak kada je rekao „Žuta papagaj“?
Padežni nastavci su GRAMATIČKI NASTAVCI.

U jeziku imamo pravilo jedinstva (slaganja) gramatičkog značenja roda, broja i
padeža. To znači da pridjev ispred imenice ima isti padež, rod i broj kao i imenica
uz koju stoji: žut papagaj, žutog papagaja...
Izbjegni pogreške
Razlikuj pridjeve i priloge!
► Emina je dobro dijete. (pridjev) ► Emina dobro uči. (prilog)

► Kakvo dijete? → dobro Kako uči? → dobro
Pridjev «dobro» stoji uz imenicu. Prilog «dobro» stoji uz glagol.
Lijepo ptiče lijepo pjeva.

Pridjevi označavaju osobinu imenice.
Malo pseto malo jede.
Prilozi označavaju način na koji se vrši radnja.
Sinteza
Pridjevi se mijenjaju po padežima - dekliniraju se.

Pridjev je uvijek u padežu u kojem je i imenica na koju se odnosi.
Ako je u rečenici pridjev upotrijebljen bez imenice, određujemo mu padež istim
padežnim pitanjima kao i imenici.
Primijetili ste da neki padeži imaju dvostruke oblike.
Hoćete li u govoru ili pisanju upotrijebiti dulji ili kraći oblik, odlučite sami.
Ponovimo!
Pridjevi se mogu i komparirati / stepenovati.
Šta je komparacija pridjeva? Kompariraj pridjeve: lijep, sladak, velik, dobar...
Završni dio sata

«Vitez tužnog lica» je imao puno različitih tužnih lica. Napišite ove rečenice u
množini! Na primjer: Ovo su moja tužna lica. Ne plašite se mojih tužnih lica.

Zamjenice/Upućenice

Nastavna jedinica: Zamjenice/Upućenice

novih znanja iz oblasti jezika: zamjenice, lične/osobne zamjenice, lica, govornik,
sagovornik, negovornik

metoda diskusije

Tematska korelacija


Grafofolija/ilustracija 1: Žabac i djevojka - Bajka o žapcu
Bajka o žapcu
"Poljubi me", reče Žabac lijepoj djevojci,

"ja sam začarani princ".
Ona ga poljubi, i ne dogodi se ništa.
"A sada, poljubi ti mene", reče djevojka Žapcu.
Žabac je poljubi i djevojka se pretvori u žabu.
Zagrljeni otkreketaše u najbližu baru.
Luko Paljetak
Glavni dio sata

Riječi kojima zamjenjujemo imenice ili njihove osobine, odnosno upućujemo
na njih, zovemo zamjenicama ili upućenicama.
1. Lične/osobne zamjenice
Grafofolija/ilustracija 2: Žabac i djevojka - (ne)govornik, sagovornik
→ Kome djevojka kaže TI ? ►Onome s kim razgovara. Dakle, Žapcu. Riječju TI

obraćamo se onome s kim razgovaramo. TI upućuje na našeg sagovornika.
→ Pisac za djevojku kaže ONA. („Ona ga poljubi, i ne dogodi se ništa.“) Riječju
ona upućujemo na onoga o kome se govori.
Zamjenice kojima upućujemo na lica, odnosno, kojima zamjenjujemo

njihova imena, zovemo ličnim zamjenicama.
► Koja još lica imamo u ličnim zamjenicama?

Jednina Množina
1. lice - ja 1. lice - mi
2. lice - ti 2. lice - vi
3. lice - on, ona, ono 3. lice - oni, one, ona
U trećem licu i jednine i množine, imamo oblike ličnih zamjenica za sva tri roda:
muški, ženski i srednji rod / ON, ONA, ONO u jednini, i ONI, ONE, ONA u množini.
Sinteza
Riječi kojima zamjenjujemo imenice ili njihove osobine, odnosno upućujemo na

njih, zovemo zamjenicama ili upućenicama.
Zamjenice kojima upućujemo na lica, odnosno, kojima zamjenjujemo njihova
imena, zovemo ličnim zamjenicama.
U trećem licu i jednine i množine, imamo oblike ličnih zamjenica za sva tri roda:
muški, ženski i srednji rod / ON, ONA, ONO u jednini, i ONI, ONE, ONA u množini.
Završni dio sata
Odredite kojem licu pripadaju zamjenice u “Bajci o žapcu”.

Deklinacija ličnih/osobnih zamjenica
Nastavna jedinica: Deklinacija ličnih/osobnih zamjenica

novih znanja iz oblasti jezika: deklinacija ličnih/osobnih zamjenica


metoda diskusije

Tematska korelacija


Grafofolija/ilustracija 1: KNJIGE I BRIGE!
Glavni dio sata

►Koliko različitih oblika ličnih zamjenica prepoznajete

u ovom tekstu?
►Primjećujete li različite oblike jedne iste zamjenice (ja, mene, meni, me, mnom)?
► Zamjenice su promjenljive riječi. Mijenjaju se/dekliniraju po padežima.
Promjena ličnih zamjenica prvog i drugog lica jednine i množine
JEDNINA MNOŽINA
zamjenica zamjenica zamjenica zamjenica
1. lica 2. lica 1. lica 2. lica
N ja ti N mi vi
G mene/me tebe/te G nas vas
D meni/mi tebi/ti D nama/nam vama/vam
A mene/me tebe/te A nas vas
V - ti V- vi
I mnom/mnome tobom I nama vama
L (o) meni tebi L (o) nama vama
Promjena ličnih zamjenica trećeg lica jednine i množine
JEDNINA
N on N ona N ono
G njega/ga G nje/je G njega/ga
D njemu/mu D. njoj/joj D njemu/mu
A njega/ga/nj A nju/ju/je A njega/ga/nj
V - V- V-
I (s) njim/njime I (s) njom/njome I (s) njim/njime
L (o) njemu/njem L (o) njoj L (o) njemu/njem
MNOŽINA
N oni N one N ona

G njih/ih G njih/ih G njih/ih
D njima/im D njima/im D njima/im
A njih/ih A njih/ih A njih/ih
V - V- V-
I (s) njima I (s) njima I (s) njima
L (o) njima L (o) njima L (o) njima
Sinteza
Deklinacija zamjenica je interesantna.

► Nominativ se razlikuje od ostalih padeža ne samo po nastavcima nego i po
osnovi ( JA, MENE/ ME).
►Zamjenice 1., 2. i 3. lica u genitivu, dativu i akuzativu i jednine i množine imaju
naglašene (duže) i nenaglašene (kraće ili enklitičke) oblike (MENE/ ME, TEBE/TE,
NJEGA/GA...)
Završni dio sata

►Prisjeti se: Enklitike ( naslonjenice) se nikad ne izgovaraju samostalno, nego
čine izgovornu cjelinu sa prethodnom riječju na koju se naslanjaju (piše se:
VOLIM TE a izgovara se: VOLIMTE)
Ispišite nekoliko izgovornih cjelina u kojima će zamjenice biti enklitike!

Lična/osobna zamjenica za svako lice i
prisvojne zamjenice
Nastavna jedinica: Lična/osobna zamjenica za svako lice i prisvojne zamjenice

novih znanja iz oblasti jezika: lična/osobna zamjenica za svako lice, deklinacija
lične zamjenice SEBE/SE, prisvojne zamjenice, prisvojna zamjenica za svako lice

metoda diskusije

individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, nastavni listići
Tematska korelacija


Grafofolija/ilustracija 1: strip - povratna zamjenica
Razgovor o sadržaju stripa.

Ko sebe gleda u ogledalu?
Glavni dio sata

Lična/osobna zamjenica za svako lice i prisvojne zamjenice
1. Lična/osobna zamjenica za svako lice: povratna zamjenica SEBE/SE
U našem jeziku postoji lična zamjenica za svako lice - SEBE/SE. Ova

zamjenica može zamijeniti svaku ličnu zamjenicu bez obzira na rod ili broj.
SVI SEBE/SE VIDE U OGLEDALU!
JEDNINA MNOŽINA
JA SEBE/SE vidim u ogledalu. MI SEBE/SE vidimo u ogledalu.

TI SEBE/SE vidiš u ogledalu. VI SEBE/SE vidite u ogledalu.
ON, ONA, ONO SEBE/SE vidi u ONI, ONE, ONA SEBE/SE vide u
ogledalu. ogledalu.
Riječ SEBE/SE je dodatak glagolu i zamjenjuje onu zamjenicu koja se
odnosi na subjekat: Ja volim sebe. (zamjenjuje ličnu zamjenicu
JA/MENE).
Ova zamjenica se zove još i povratnom zamjenicom jer radnju s neke
okolnosti ili predmeta vraća na subjekat.
2. Promjena povratne zamjenice sebe/se
SEBE/SE Povratna zamjenica SEBE/SE deklinira

se po padežima i ima istu promjenu za
sva lica i oba broja.
JEDNINA I MNOŽINA Povratna zamjenica sebe/se nema

(muški, ženski, srednji rod) nominativa ni vokativa. U dativu
ima i nenaglašeni oblik si, a u akuzativu
N ------- se.
G sebe
D sebi, si
A sebe, se
V ------- Izbjegni pogreške!
I (sa) sobom Pravilno je: Potražit ću knjigu kod sebe!
L (o, na) sebi
Nepravilno: Potražit ću knjigu kod mene!
3. Prisvojne zamjenice
Grafofolija/ilustracija 2: strip “Lea”
Riječi koje označavaju kome nešto pripada ili čije je nešto nazivamo
prisvojnim zamjenicama. One zamjenjuju prisvojne pridjeve i
odgovaraju na pitanja: ČIJI? ČIJA? ČIJE?
I prisvojne zamjenice imaju sva tri roda u jednini i množini.
Postoji i prisvojna zamjenica za svako lice: SVOJ, SVOJA, SVOJE.

► Odvedi svog psa u šetnju. (umjesto ... tvog psa)
Ova zamjenica zamjenjuje sve prisvojne zamjenice kada označava da
nešto pripada subjektu. Zovemo je i povratna prisvojna zamjenica.
Mijenja se isto kao prisvojne zamjenice moj ili tvoj...)
Sinteza
U našem jeziku postoji lična zamjenica za svako lice - SEBE/SE. Ova zamjenica
može zamijeniti svaku ličnu zamjenicu bez obzira na rod ili broj.
Riječ SEBE/SE je dodatak glagolu i zamjenjuje onu zamjenicu koja se odnosi na
subjekat: Ja volim sebe. (zamjenjuje ličnu zamjenicu JA/MENE).
Ova zamjenica se zove još i povratnom zamjenicom jer radnju s neke okolnosti ili
predmeta vraća na subjekat.
Postoji i prisvojna zamjenica za svako lice: SVOJ, SVOJA, SVOJE.
► Odvedi svog psa u šetnju (umjesto ... tvog psa).
Ova zamjenica zamjenjuje sve prisvojne zamjenice kada označava da nešto
pripada subjektu. Zovemo je i povratna prisvojna zamjenica.
Mijenja se isto kao prisvojne zamjenice moj ili tvoj...)
Završni dio sata

Nastavni listić: Ispiši pravilno:
JA imam TI imaš
ON,ONA,ONO ima (moje)
MI imamo (tvoje)
VI imate (njegovo, njezino,njegovo) mišljenje.
ONI, ONE, ONA imaju (naše)
(vaše)
(njihovo)

Upitne i odnosne zamjenice/upućenice
Nastavna jedinica: Upitne i odnosne zamjenice/upućenice

novih znanja iz oblasti jezika: upitne i odnosne zamjenice/upućenice


metoda diskusije

Tematska korelacija


Grafofolija/ilustracija 1: upitne zamjenice KO? ŠTA?...
Smislite pitanja koja započinju ovim upitnim zamjenicama!

Glavni dio sata
KO?
Ko je napisao roman «Roman o novčiću»?
Autor ovog romana je Kemal Mahmutefendić.
ŠTA?
Šta je želio Robinzon Kruso?
Robinzon Kruso je želio putovati morima.
ČIJA? KAKAV?
Čija je zbirka pjesama»Plavi čuperak»?
«Plavi čuperak» je zbirka Miroslava Antića.
Kakav čuperak je u dječakovoj glavi?
U dječakovoj glavi je plavi čuperak.
KOLIKO? KOJI?
Koliko dijelova ima roman «Orlovi rano lete»?
Roman je sastavljen od dva dijela.
Koji nadimak je imao učitelj?
Učitelj je imao nadimak»Paprika»
► Uporedimo pitanja i odgovore!

Šta zamjenjuju istaknute upitne riječi u pitanjima?
Upitne riječi zamjenjuju/upućuju na riječ ili više riječi koje očekujemo u

odgovoru. Zato ih i zovemo upitne zamjenice/upućenice.
Odgovorimo na pitanja na ovakav način:
Svi znamo → KO je napisao «Roman o novčiću» - Kemal Mahmutefendić..

Znamo i → ŠTA je najviše želio Robinzon. Putovati morima.
Poznato je svima → ČIJA je zbirka pjesama «Plavi čuperak» - Miroslava Antića.
Znano je svima → KAKAV je to čuperak u glavi jednog dječka, čuperak plavi.
Zna se od → KOLIKO dijelova se sastoji roman «Orlovi rano lete».
Učitelj Paprika je imao nadimak → KOJI pokazuje boju njegovog nosa.
Zamjenice ko, šta, čija, kakav, koliko, koji oblikom se ne razlikuju od upitnih
zamjenica, ali u ovim rečenicama njima ništa ne pitamo.
Zamjenice ko, šta, čija, kakav, koliko, koji povezuju jednu cijelu rečenicu s
nekom riječju u drugoj rečenici.
Poznato je svima ČIJA je zbirka pjesama «Plavi čuperak».
► Ove zamjenice/upućenice pokazuju na što se odnosi sadržaj rečenice u

kojoj takva zamjenica stoji na početku. Zato ih zovemo ODNOSNE
ZAMJENICE.
► Upitne zamjenice se upotrebljavaju u pitanjima (upitnim rečenicama), a
odnosne zamjenice se upotrebljavaju za iskazivanje odnosa među dvjema
rečenicama.
► Izbjegni pogreške!
Zamjenice se dekliniraju po padežima.

Akuzativ jednine u muškom rodu nije isti za živo i neživo!
Pravilno:
Za živo biće: A=G → To je pisac kojeg volim. Želim psa kojeg sam srela.
Za neživo: A=N → To je kolač koji volim. Hoću crtić koji nisam gledala.
Nepravilno: To je kolač kojeg volim. Hoću crtić kojeg nisam gledala.
Sinteza
Upitne riječi zamjenjuju/upućuju na riječ ili više riječi koje očekujemo u odgovoru.
Zato ih i zovemo upitne zamjenice/upućenice.
► Odnosne zamjenice/upućenice pokazuju na što se odnosi sadržaj rečenice u
kojoj takva zamjenica stoji na početku. Zato ih zovemo ODNOSNE ZAMJENICE.
► Upitne zamjenice se upotrebljavaju u pitanjima (upitnim rečenicama), a
odnosne zamjenice se upotrebljavaju za iskazivanje odnosa među dvjema
rečenicama.
Završni dio sata

Upotrijebi pravilno odnosnu zamjenicu:
1. Bosanski jezik je predmet (koji) volim.

2. On je slikar (koji) volim.
3. Ovo je knjiga (koja) nismo pročitali.
4. Prošao je automobil (koji) nema registarske tablice.
5. Tamo je pas (koji) sam dobila.
6. Tražim prsten (koji) sam izgubila.

Neodređene zamjenice/upućenice
Nastavna jedinica: Neodređene zamjenice/upućenice

novih znanja iz oblasti jezika: neodređene zamjenice/upućenice, deklinacija


metoda diskusije

Tematska korelacija


Grafofolija/ilustracija 1: Ko je šarao po ogradi?
Glavni dio sata
1. Neodređene zamjenice/upućenice
Šta zamjenjuju označene zamjenice? Da li nam je poznato biće, predmet ili

pojava koju zamjenjuju (niko, svako, neko...)?
NIKO → ne može se odrediti ko

NEKO → nepoznata osoba
KO GOD → može biti bilo ko, ali nije tačno određen niko
NEKAKAV → odnosi se na nepoznato svojstvo, osobinu
SVAŠTA → obuhvata sve, ali ne određuje ništa posebno
SVAKO → uključuje sve osobe, ali ne određuje nikoga posebno
NEŠTO → ne zna se šta
NEČIJI → ne zna se čiji
NIČIJI → nikome ne pripada
GDJEGOD → ne zna se gdje
Šta je zajedničko u značenju svih ovih zamjenica?
Te zamjenice/upućenice zamjenjuju nešto neodređeno, nepoznato ili suviše

općenito.
Zato ih zovemo NEODREĐENE ZAMJENICE.
Neodređene zamjenice su najčešće složene od dvaju dijelova od kojih je
jedan uvijek neka odnosna zamjenica: ko, što, čiji, kakav, koliki...
2. Podjela neodređenih zamjenica
Neodređene zamjenice dijelimo na: neodređene, opće i odrične.
Neodređene zamjenice
OPĆE ODRIČNE
NEODREĐENE
svako, svašta, niko, ništa,
neko, nešto, svaki, svačiji, ničiji, nikakav,
nekakav, nečiji, sav, iko, išta, nikoji
gdjeko, ikakav, ikoji,
gdješto, bilo ko, bilo
gdjekakav, što, bilo koji
►Većina neodređenih zamjenica mijenja se kao i odnosne zamjenice,

odnosno, dekliniraju se po padežima.
► Izbjegni pogreške
1. Kada se ispred neodređanih zamjenica koje su sastavljene od veznika i i ni (

iko, niko, ništa, nikakav...) nađe prijedlog, onda se on umeće između veznika i
odnosne zamjenice (na + ništa → ni na šta; na nikog → ni na kog).
Pravilno je reći: Nepravilno je reći:
► Čovjek nije ni u koga sumnjao. ► Čovjek nije u nikoga sumnjao.

► Mi ne vjerujemo ni u šta. ► Mi ne vjerujemo u ništa.
► Ne znamo ni za kakvo ► Ne znamo za nikakvo
crtanje po ogradi. crtanje po ogradi.
2. Razlikuj neodređene zamjenice:
►kogod → neko ► Ako se kogod ne javi, ja ću poći sam.

►ko god → bilo ko ► Ko god te pita za mene, podravi ga.
►štogod → nešto ► Ako te štogod pitaju, pravi se da ništa ne znaš.
►što god → bilo što ► Što god uradim, on pokvari.
Sinteza
Neke zamjenice/upućenice zamjenjuju nešto neodređeno, nepoznato ili suviše

općenito. Zovemo ih NEODREĐENE ZAMJENICE.
Neodređene zamjenice su najčešće složene od dvaju dijelova od kojih je jedan
uvijek neka odnosna zamjenica: ko, što, čiji, kakav, koliki...
Završni dio sata

Nastavni listić: Ispišite rečenice pravilno!
Nepravilno je reći: Pravilno je reći:
► On nije pokazao rukom na nikoga.

► Ja ne vjerujem u ništa.
► Nastavnik nije pitao za nikakvu zadaću.

Brojevi
Nastavna jedinica: Brojevi

novih znanja iz oblasti jezika: brojevi, glavni, redni i zbirni



individualizirani rad, igraonica-pričaonica
Tematska korelacija


Grafofolija/ilustracija 1: lovac
Tri lovca
Bila tri lovca. Dvojica nisu imala oružje, a treći je bio bez puške. Pođu
oni jednom u lov i rastjeraju tri zeca. Dva zeca utekoše, a trećeg nisu ulovili.
Onoga što nisu ulovili uzmu i ponesu kući. Dođu pred jednu kuću koja nije
imala ni temelja, ni zidova, ni krova. Pozovu domaćina koji nije bio tu i
rekoše:
«Daj nam kakav lonac da skuhamo zeca!»
Domaćin reče: «Imam tri lonca, dva su razbijena, a treći nema dna.»
«Baš dobro», rekoše lovci.
Uzmu onaj lonac što nije imao dna i u njemu skuhaju zeca kojeg nisu ulovili,
slatko se najedu i odu.
Šaljiva narodna priča
Razgovor o tekstu!
Glavni dio sata

Brojevi
1. Čemu si se nasmijao/la u ovoj priči?

Koliko je bilo lovaca?
Koliko koliko su zečeva zaista ulovili?
Uočimo brojeve u ovoj šaljivoj narodnoj priči.
To su: tri lovca, tri zeca, dva zeca, treći zec, jedna kuća, tri lonca, dva lonca,
treći.
Ponovimo:
►Brojevi su polupromjenljive riječi koje kazuju koliko tačno ima onoga što
znači riječ uz koju stoje, ili koji je po redu pojam koji određuju.
►Brojevi su nesamostalne riječi jer ne mogu stajati same u rečenici, već
se odnose na neku drugu riječ, najčešće imenicu.
1. Glavni brojevi
►Koliko je bilo lovaca?

►Koliko su zečeva lovci rastjerali, a koliko ulovili?
►Koliko je bilo lonaca?
Šta nam kazuju brojevi iz ove šaljive priče: tri, dva?
Brojevi koji kazuju tačnu količinu nečega, (koliko tačno ima čega na broju),
nazivaju se glavni brojevi.
2. Redni brojevi
Koji lovac je bio bez puške? (treći)

Kojeg zeca nisu ulovili? (trećeg)
Koji lonac nije imao dna? (treći)
Brojevi koji kazuju koji je po redu pojam označen riječju uz koju stoji, nazivaju se
redni brojevi.
3. Zbirni brojevi
Grafofolija/ilustracija 2: lovac I zečevi
Nas je ovdje dvoje,

Pa još djece troje.
Mislim da bi pretjer'o
Da uloviš petero.
Osim glavnih imamo i zbirne brojeve.
Zbirni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih kad se broje mlada bića ili bića
različitog roda (dvoje djece, troje janjadi, petero piladi...).
Sinteza
Brojevi su polupromjenljive riječi koje kazuju koliko tačno ima onoga što znači
riječ uz koju stoje, ili koji je po redu pojam koji određuju.
►Brojevi su nesamostalne riječi jer ne mogu stajati same u rečenici, već se
odnose na neku drugu riječ, najčešće imenicu.
Završni dio sata

Prepoznaj glavne i redne brojeve u ovoj pjesmi.
Prepoznaj njihove različite oblike. (jedan, jednoga, jednu, drugi, drugu, trećega,
treću...)
U gradu Čiri-Biri
U gradu Čiri-Biri Imao je tri sina: Imao je tri kćeri:

živio je Čiri-Bu, jednoga Tandara, jednu Kiki,
u zemlji Čiri-Bu. drugoga Mandara, drugu Riki,
trećega Broć. treću Ki.
Imao je tri sina: Imao je tri kćeri:

U gradu Lili-Hip jednoga Trala, jednu Šam,
živio je En-Ten-Tin, drugoga Lala, drugu Šni,
u zemlji Tra-La-Lu. trećega La. treću Tu. ...
Luko Paljetak

Promjena/deklinacija glavnih i rednih
brojeva

Nastavna jedinica: Promjena/deklinacija glavnih i rednih brojeva

novih znanja iz oblasti jezika: promjena/deklinacija glavnih i rednih brojeva


metoda diskusije

Tematska korelacija


Grafofolija/ilustracija 1: En-Ten-Tin iz zemlje Tra-La-La
En-Ten-Tin iz zemlje Tra-La-La
U gradu Lili-Hip
živio je En-Ten-Tin,
u zemlji Tra-La-Lu.
Imao je tri sina:
jednoga Trala,
drugoga Lala,
trećega La.
Imao je tri kćeri:
jednu Šam,
drugu Šni,
treću Tu.
Kojoj vrsti riječi pripadaju istaknute riječi?
Glavni dio sata

Promjena/deklinacija glavnih i rednih brojeva
1. Promjena/deklinacija glavnih brojeva
JEDNINA
Muš Srednji
ki rod
rod
N
N G
G D
D A
A V
V I
I L
L
MNOŽINA
N jedn-i N jedn-e N jedn-a

G jedn-ih G jedn-ih G jedn-ih
D jedn-im/a D jedn-im/a D jedn-im/a
A jedn-e A jedn-e A jedn-a
V jedn-i V jedn-e V jedn-a
I jedn-im/a I jedn-im/a I jedn-im/a
L jedn-im/a L jednim/a L jedn-im/a
Kao broj jedan mijenjaju se svi složeni brojevi koji se završavaju s jedan:
dvadeset i jednim, trideset i jedne...
Brojevi dva, tri i četiri imaju posebnu promjenu.
Promjena/deklinacija broja dva
Muški i srednji rod Ženski rod
N dv-a N dv-ije
G dv-aju G dv-iju
D dv-ama D dv-jema
A dv-a A dv-ije
V dv-a V dv-ije
I dv-ama I dv-jema
L dv-ama L dv-jema
Broj dva ima iste oblike i za muški i za srednji rod.

Promjena/deklinacija brojeva tri i četiri
Muški, ženski i srednji rod
N tr-i ● četir-i
G tr-iju ● četir-iju
D tr-ima ● četir-ima
A tr-i ● četir-i
V tr-i ● četir-i
I tr-ima ● četir-ima
L tr-ima ● četir-ima
Brojevi tri i četiri imaju iste oblike za sva tri roda.
Promjenljivost brojeva:
►Glavni brojevi jedan, dva, tri, četiri i svi oni glavni brojevi kojima su ovi
brojevi posljednji član ( trideset i dva, četrdeset jedan...) su promjenljivi.
►Promjenljivi su i brojevi: stotina, hiljada/tisuća, milion, milijarda, bilion.
Ovo su brojevi samo po značenju, a po obliku su imenice i tako se i mijenjaju.
►Ostali glavni brojevi su nepromjenljivi.
►Broj jedan se mijenja kao pridjev i ima sva tri roda u jednini i množini
(jedan, jednoga... jedna, jedne... jedno, jednoga... jedni, jedne, jedna).
►Glavni broj dva ima iste oblike za muški i srednji rod, a različite za ženski
rod.
►Brojevi tri i četiri imaju iste oblike za sva tri roda.
S obzirom na to da neki brojevi razlikuju rod, broj i padež a neki ne,

brojeve zovemo polupromjenljivim riječima.
2. Promjena/deklinacija rednih brojeva
►Muški rod:
Drugoga carevog sina su zvali Lala, a trećega - La.
►Ženski rod:
Druga careva kćerka se zvala Šni, a treća Tu.
► Srednji rod:
Koje je dijete uvijek najstarije, prvo, drugo ili treće?
►Redni brojevi imaju oblike za sva tri roda i oba broja (i jedninu
i množinu).
►Redni brojeve se mijenjaju/dekliniraju kao pridjevi određenog
vida.
U kojem će rodu, broju i padežu biti redni broj, zavisi od imenice
uz koju stoji.
Promjena/deklinacija rednog broja drugi

JEDNINA - Muški rod
U bilježnicu uradi promjenu
N drug-i
ženskog i srednjeg roda
G drug-og/a
►drug-a (škola);
D drug-om/e
► drug-o dijete.
A drug-og/a,drug-i
►Prisjeti se, redni brojevi se
V drug-i
mijenjaju kao pridjevi
I drug-im
određenog vida.
L drug-om/e
Izbjegni pogrešku
Kad redne brojeve pišemo brojevima, iza njih uvijek stavljamo

tačku: Enes je rođen 23. 4. 1995. godine.
Sinteza
►Glavni brojevi jedan, dva, tri, četiri i svi oni glavni brojevi kojima su ovi brojevi
posljednji član ( trideset i dva, četrdeset jedan...) su promjenljivi.
►Promjenljivi su i brojevi: stotina, hiljada/tisuća, milion, milijarda, bilion. Ovo su
brojevi samo po značenju, a po obliku su imenice i tako se i mijenjaju.
►Ostali glavni brojevi su nepromjenljivi.
►Broj jedan se mijenja kao pridjev i ima sva tri roda u jednini i množini (jedan,
jednoga... jedna, jedne... jedno, jednoga... jedni, jedne, jedna).
►Glavni broj dva ima iste oblike za muški i srednji rod, a različite za ženski rod.
►Brojevi tri i četiri imaju iste oblike za sva tri roda.
Završni dio sata

Pronađi glavne i redne brojeve!
Jeste li znali
► da je prosječan ljudski vijek u kamenom dobu trajao od petnaest do

sedamnaest godina;
►da je potrebno da svaka žena rađa najmanje po dva djeteta da bi se
stanovništvo na Zemlji obnavljalo;
► da bi u slučaju da presuši Svjetski okean, ostalo toliko soli da se napravi
četrnaest kontinenata velikih kao Evropa;
► da se danas u Evropi govori oko 2700 jezika;
► da su prve lego kockice proizvedene u Danskoj.
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 110-112, Radni kutak broj: 81, 82

Prosta rečenica (prosta neproširena i
prosta proširena)

Nastavna jedinica: Prosta rečenica (prosta neproširena i prosta proširena)

novih znanja iz oblasti jezika: prosta rečenica (prosta neproširena i prosta
proširena)

metoda diskusije

Tematska korelacija

Međupredmetna: likovna kultura, geografija, biologija

Grafofolija/ilustracija 1: Čitanka 6, strana broj 54
Grafofolija/ilustracija 1: “Pjesma”
Ovo su odlomci iz dirljive priče „Pjesma“ Ivice Vanje Rorića. Pogledajmo šta je
ovom pričom književnik iskazao!
Dječak i njegov otac su živjeli na obali Velikog Plavog Jezera. Imali su kućicu
pokrivenu šašom i čamac. Lovili su ribu i tako se prehranjivali
Jednog jutra, kad je otac otplovio, počeli su se gomilati crni oblaci. Dunuo je jak
vjetar, krošnje drveća su se povile, i počela je da pljušti hladna kiša.
"Oče moj, ti si sada daleko na jezeru, a ja te čekam na obali i plačem. Oče moj,
tebe će talasi rastrgati, jezero će te progutati, voda će potopiti tvoj čamac. Molim
vam se, duboke vode jezerske, ne učinite nikakvo zlo mom tati".
Razgovor o tekstu.
Može se povesti razgovor o jezeru kao geografskom pojmu i o jezerskoj flori i
fauni.
Glavni dio sata
Prosta rečenica (prosta neproširena i prosta proširena)
Ponovimo:
►Sva zapažanja, misli, osjećanja možemo iskazati rečenicama.

► Rečenica je skup riječi, ili samo jedna riječ, kojom se izriče potpuna obavijest.
U procesu komuniciranja rečenice upotrebljavamo s različitim ciljem.

1. Pripovjedač nas upoznaje s početkom priče:
Dječak i njegov otac su Rečenice upotrijebljene sa ciljem

živjeli na obali Velikog prenošenja neke obavijesti,
Plavog Jezera. nazivaju se obavještajne/izjavne
rečenice. Iza ovih rečenica
stavljamo tačku.
2. Dječak u priči postavlja isto pitanje dva puta. Zašto?
Cilj ovih rečenica je da zatraže

Šta li je s ocem? Šta li neku obavijest, da pitaju, pa se
je s ocem? zovu upitne rečenice.
Iza njih stavljamo upitnik.
3. Koja osjećanja su iskazana u ovim rečenicama koje opisuju susret dječaka s

ocem?
Rečenice u kojima je govornik

On je!
iskazao svoja osjećanja (radost,
- Sine moj!
tugu, bol, uzbuđenost...), nazivamo
- Tata!
uzvičnim/uskličnim rečenicama.
Iza njih pišemo uzvičnik/uskličnik.

Ponovimo!
► Rečenice koje se sastoje samo od subjekta i predikata zovemo prostim

neproširenim rečenicama. (Otac ribari.)
Pomozi sada riječima da pronađu svoje mjesto u rečenici!
DJEČAKOV JEZERU OTAC RIBARI NA ●

Rečenice koje osim subjekta i predikata imaju i dodatke, riječi koje
ih dopunjuju, zovemo prostim proširenim rečenicama. (Dječakov
otac ribari na jezeru.)
Pokušajmo analizirati ovu rečenicu.
Ko ribari na jezeru? → otac (subjekat)
Šta otac radi na jezeru? → ribari (predikat)
Čiji je to otac? → dječakov (imenički dodatak - atribut)
Gdje otac ribari? → na jezeru (glagolski dodatak - POM)
Primjećujemo da se neke riječi priklanjaju predikatu, a neke subjektu.
Prosta proširena rečenica
Dječakov otac ribari na jezeru.
subjekatski skup riječi predikatski skup riječi
Dodaci koji nešto više govore o predikatu (gdje, kada, kako...se vrši radnja)
skupa sa predikatom čine predikatski skup riječi. Glagolski dodaci su: objekat
i priloške odredbe.
Riječi koje dopunjavaju subjekat (kazuju nešto više o njemu) zajedno s njim čine
subjekatski skup riječi. To su imenički dodaci: atribut i apozicija.
Sinteza
► Rečenice koje se sastoje samo od subjekta i predikata zovemo prostim

neproširenim rečenicama.
Rečenice koje osim subjekta i predikata imaju i dodatke, riječi koje ih dopunjuju,
zovemo prostim proširenim rečenicama.
Dodaci koji nešto više govore o predikatu skupa sa predikatom čine predikatski skup
riječi. Glagolski dodaci su: objekat i priloške odredbe.
Riječi koje dopunjavaju subjekat (kazuju nešto više o njemu) zajedno s njim čine
subjekatski skup riječi. To su imenički dodaci: atribut i apozicija.
Završni dio sata

Ispišite jednu prostu proširenu rečenicu i odredite predikatski i subjekatski skup
riječi.

Glagolski i imenski predikat
Nastavna jedinica: Glagolski i imenski predikat

novih znanja iz oblasti jezika: glagolski i imenski predikat

metoda diskusije

Tematska korelacija

Koji su glavni rečenični članovi? Prepoznajte ih u ovim rečenicama:
● Dječak je potrčao na jezero.

● Dunuo je jak vjetar.
● Bili su bezgranično sretni.
Glavni dio sata

Najvažniji rečenični član je predikat. On nam govori šta radi subjekat, u kakvom
se stanju nalazi ili o kakvom je zbivanju riječ. U ulozi predikata je najčešće glagol,
mada tu funkciju može imati i neka druga riječ (imenica, pridjev). Rečenica ne
može biti bez predikata.
1. Glagolski predikat
Kojim vrstama riječi su iskazani
predikati u ovim rečenicama?
►Lovili su ribu i tako se
prehranjivali.
Predikat koji je iskazan samo
►Čamac je pristao i otac je iskočio
glagolom zove se glagolski
na obalu.
predikat.
► lovili su, prehranjivali se, je
pristao, iskočio...
2. Imenski predikat
Pronađite predikat u ovim rečenicama:

►Naša će kućica ostati pusta.
►Bili su bezgranično sretni.
►Dječakov otac je bio ribar.
U ovim rečenicama su predikati: će ostati pusta, bili su sretni, je bio ribar.
Od koliko riječi je sastavljen svaki predikat?
Koje su to vrste riječi? Zapazio/la si da su ovi predikati sastavljeni od glagola
(ostati), pomoćnih glagola (će, su, je), pridjeva (pusta, sretni) te imenice
(ribar).
Ponovimo!
● Počela je da pljušti hladna kiša.

● Dječak je potrčao na jezero.
Pred nama su dvije rečenice iz priče «Pjesma» Ivice Vanje Rorića.

Pronađimo u njima predikate, a zatim i subjekte.
- ŠTA? → počela je da pljušti
- KO? → kiša
- ŠTA? → je potrčao
- KO? → dječak
►Naučili smo da je subjekat riječ o kojoj se u rečenici govori. Subjekat je
riječ u nominativu i odgovara na pitanja: ko? šta?
►U ulozi subjekta najčešće ćemo sresti imenice, ali i druge vrste riječi mogu
obavljati tu službu.
Sinteza
Najvažniji rečenični član je predikat. On nam govori šta radi subjekat, u kakvom
se stanju nalazi ili o kakvom je zbivanju riječ. Rečenica ne može biti bez
predikata.
Predikat koji je iskazan samo glagolom zove se glagolski predikat. Predikat
se može sastojati i od pomoćnog glagola (jesam/sam/ nisam, jesi/si/nisi…) i
od još neke riječi, obično imenice, pridjeva ili zamjenice. Takav predikat se
zove imenski predikat.
Završni dio sata

Ispišite po jednu rečenicu s glagolskim i imenskim predikatom.

Subjekat
Nastavna jedinica: Subjekat

novih znanja iz oblasti jezika: subjekat, rečenica sa više subjekata, neizrečeni
subjekat (skriveni i izostavljeni subjekat)


metoda diskusije

individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, rad u parovima
Tematska korelacija

Odredimo predikat a zatim i subjekat u narednim rečenicama!
● Dječak i njegov otac su živjeli na obali Velikog Plavog Jezera.
● Oče moj, protiv tebe su se okrenuli i voda, i grom i vjetar.
● Bili su bezgranično sretni: i otac, umoran od borbe s talasima, i dječak, koji je

svojom pjesmom spasio oca.
Ko je živio na obali Velikog Plavog Jezera? → → dječak i njegov otac

Šta se okrenulo protiv oca? → → i voda, i grom i vjetar
Ko je bio bezgranično sretan? → → i otac i dječak
Po koliko se subjekata veže uz pojedine predikate u ovim rečenicama?
Glavni dio sata

Subjekat
1. Rečenica sa više subjekata
Često se u rečenici uz jedan predikat veže više subjekata.

Dakle, rečenica može imati više subjekata.
2. Neizrečeni subjekat: skriveni i izostavljeni subjekat

Grafofolija/ilustracija 1: “skriveni subjekat”

Rečenicu možemo izreći i samo predikatom! Pročitajte ove rečenice!
→ KO? → JA VAM SE
MOLIM ...
«Molim vam se, duboke vode jezerske,
ne učinite nikakvo zlo mom tati". → KO? → JA VAM SE
MOLIM...
«Molim vam se, kišo i vjetre,
molim vam se, plave vode jezerske, → KO? → JA VAM SE
ne učinite nikakvo zlo mom tati". MOLIM...
«Oče moj, ne daj se vodi i vjetru.

→ KO? → TI SE NE DAJ
VODI I VJETRU.
►U ovim rečenicama su izostavljene lične zamjenice 1. i 2. lica jednine.
►U govoru i pisanju često izostavljamo lične zamjenice jer nije posebno važno
naglasiti osobu. Tada rečenicu možemo izreći samo predikatom.
Subjekat u 1. i 2. licu je najčešće suvišan, pa se zbog toga može i ispustiti. U

rečenici ga možemo odrediti na osnovu predikata. Ovakav neizrečeni subjekat se
zove SKRIVENI SUBJEKAT.
Pročitajte sada ove rečenice!
►Dječak i njegov otac su živjeli na obali Velikog Plavog Jezera. Imali su kućicu
pokrivenu šašom i čamac.
→ Ko je imao kućicu i čamac? → otac i dječak → oni
►Lovili su ribu i tako se prehranjivali.
→ Ko je lovio ribu ? → otac i dječak → oni
►A onda je prestao da plače i počeo je da pjeva.
→ Ko je prestao da plače i počeo da pjeva? → dječak → on
Primijetili ste da u ovim rečenicama subjekti nisu izrečeni, ali ipak jasno znamo,
na osnovu sadržaja prethodne rečenice, o kome ili o čemu se radi. U ovim
rečenicama subjekat se izostavlja da se ne bi ponavljale ili nagomilavale iste
riječi.
Ako u rečenici nije izrečen subjekat, a može se odrediti na osnovu

prethodne rečenice, takav subjekat se zove IZOSTAVLJENI SUBJEKAT.
Ovaj subjekat je uvijek u 3. licu jednine ili množine.
► Kakav, dakle, može biti neizrečeni subjekat?
neizrečeni subjekat
skriveni subjekat izostavljeni subjekat
3. Rečenice bez subjekta
A šta su rečenice bez subjekta?
Grmjelo je. → KO? ŠTA? → BEZ SUBJEKTA

Sijevalo je. → KO? ŠTA? → BEZ SUBJEKTA
Razvedrilo se. → KO? ŠTA? → BEZ SUBJEKTA
►U svim rečenicama ovdje imamo samo predikate, ali su rečenice potpuno jasne.
Dakle, rečenica može biti iskazana i samo predikatom.
►Ovim rečenicama se obavještava o zbivanjima koje prouzrokuju prirodne pojave.

Nas zanima samo zbivanje, a ne i njegov vršitelj. Za takvu obavijest dovoljan je i sam
predikat. Ovakva rečenica se zove besubjektna rečenica.
Sinteza
Često se u rečenici uz jedan predikat veže više subjekata.

Dakle, rečenica može imati više subjekata.
Subjekat u 1. i 2. licu je najčešće suvišan. U rečenici ga možemo odrediti na
osnovu predikata. Ovakav neizrečeni subjekat se zove SKRIVENI SUBJEKAT.
Ako u rečenici nije izrečen subjekat, a može se odrediti na osnovu prethodne
rečenice, takav subjekat se zove IZOSTAVLJENI SUBJEKAT.
U rečenicama kojima se obavještava o zbivanjima u prirodi dovoljan je i sam
predikat. Ovakva rečenica se zove besubjektna rečenica.
Završni dio sata
Rad u parovima
Opišite ukratko neko nevrijeme. U vašem opisu upotrijebite rečenice: s više
subjekata i s neizrečenim subjektom (skrivenim i izostavljenim).

Priloške/priložne odredbe/oznake u rečenici
Nastavna jedinica: Priloške/priložne odredbe/oznake u rečenici

novih znanja iz oblasti jezika: priloške/priložne odredbe/oznake u rečenici

metoda diskusije

Tematska korelacija


Grafofolija/ilustracija 1: školsko dvorište
Glavni dio sata

Priloške/priložne odredbe/oznake u rečenici: za mjesto, vrijeme, način
► Škola i djeca su izgovorili mnoštvo riječi. Prepoznajte u rečenicama glagole.

►Prepoznajte u rečenicama riječi koji određuju neke okolnosti pod kojima se vrši radnja
tog predikata ili traje stanje ili zbivanje obilježeno predikatom (kao naprimjer mjesto,
vrijeme, način).
GLAGOL PITANJE OKOLNOSTI ODREDBA
gledam kako? rado način

radi se gdje? ovdje mjesto
skakati kako? spretno način
živim kada? sada vrijeme
živim kako? u nadi način
neću kada? kasnije vrijeme
ponoviti gdje? u kadi mjesto
budi kada? sada vrijeme
baci gdje? dolje mjesto
ne gledajte gdje? uvis mjesto
popnite se gdje? gore mjesto
● Radnja predikata (ili trajanje stanja ili zbivanja) se može vršiti pod
različitim okolnostima.
● Zbog toga i postoje različite priloške odredbe. Najčešće priloške odredbe
su odredbe mjesta (gdje, kuda, kamo, dokle, odakle?) vremena (kada,
otkada, dokada?) i načina (kako, na koji način?).
Riječi ili grupe riječi koje označavaju neku okolnost pod kojom se vrši radnja
predikata ili traje stanje ili zbivanje obilježeno predikatom nazivaju se
PRILOŠKE ODREDBE/ OZNAKE.
Priloške odredbe nisu obavezni rečenički članovi. Mjesto u rečenici im otvara
predikat.
REČENICA PRILOŠKA ODREDBA

Mi se sad/a valjamo u travi... vrijeme vršenja radnje – priloška
odredba vremena (POV)
Mi ovdje igramo mali nogomet. mjesto vršenja radnje – priloška

odredba mjesta (POM)
A mi spretno preskačemo način na koji se vrši radnja - priloška

konop. odredba načina (PON)
Sinteza
Završni dio sata

Prepoznajte i u svoju bilježnicu razvrstajte priloške odredbe (POM, PON, POV) u ovom
odlomku iz romana „Bijeli očnjak“(Džek London).
Grafofolija/ilustracija 2: Bijeli očnjak
Bijeli Očnjak
(odlomak)
Život se ponovo kretao. U zraku se osjećalo proljeće. Zabrinuto je posmatrao svoju družicu.
Pred nosom mu je zujao komarac. On ode u zaleđeno riječno korito. Išao je osam sati. Vratio se po
mraku. Na ulazu u špilju zastade. Iznenada ga obuze sumnja. Oprezno se uvuče potrbuške. Ženka
ga je zabrinuto posmatrala.
Uzvodno od jazbine rijeka se račvala pod pravim uglom. Njene pritoke su dolazile iz planina. On se
pažljivo okrenu. Pođe desnom pritokom. Jednooki se privuče oprezno plijenu. Čekao je tako
potpuno miran.
Džek London

PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
Pisanje imena kontinenata, država,
gradova, sela, mora, okeana…

Nastavna jedinica: Pisanje imena kontinenata, država, gradova, sela, mora,
okeana…

novih znanja iz oblasti jezika, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz
oblasti ortografije, vježbanje pravopisnih pravila: pisanje imena kontinenata,
država, gradova, sela, mora, okeana

metoda diskusije

Tematska korelacija

Pokušaj odgovoriti na ova pitanja. Ako u nešto nisi siguran, potraži pomoć u
posljednjoj koloni!
POMOĆNI OPIS KONTINENT
najveći kontinent Azija
naš kontinent Evropa
Koji kontinent je... «crni kontinent» Afrika
treći po površini kontinent Sjeverna Amerika
«zeleni kontinent» Južna Amerika
južni kontinent Australija
ledeni kontinent Antarktik
Glavni dio sata

Pisanje imena kontinenata, država, gradova, sela, mora, okeana…..
1. Pisanje imena kontinenata, država, gradova, sela

●Da li ste znali da nazivi nekih kontineneta, država, gradova imaju zanimljiva značenja:
→ Naziv Australija znači južna zemlja.

→ Zemlja srebra je Argentina, a glavni grad Argentine, Buenos Aires, znači - dobar
vazduh.
→ Rio de Žaneiro u prijevodu znači - januarska rijeka.
→ Na arapskom jeziku Sudan znači zemlja crnih, a Kartum, glavni grad Sudana, znači
- hobotnica (morska životinja).
→ Korijen riječi Bosna izvodi se od riječi bassinus što znači tekuća voda - tekućica.
Naziv Hercegovina je nastao od titule Stjepana Vukčića Kosače - herceg (hercog).
→ Tuzla se nekada zvala Jala (jalus- so/l), rimski naziv je bio Sali (salines), a današnji
je dobila ime po turskoj riječi tuz-so/l, tuzluk- slanik.
→ Grad Sarajevo je dobilo ime od dvije riječi: saraj – dvor namjesnika i
riječi ovasi - polje oko dvora.
→ Grad Mostar je dobio ime po Starom mostu.
Nakon ovih zanimljivosti, pogledajte kakvim početnim slovom su napisana imena
kontinenata, država, gradova, sela...
► Velikim početnim slovom pišu se jednočlana i višečlana imena
kontinenata, država, gradova, sela, zaselaka.
► Ako je naziv sastavljen od više riječi, tada se sve riječi
(osim prijedloga i veznika) pišu velikim slovom: Gornje Hrasno, Donji
Rainci, Gornja Tuzla, Kotor- Varoš, Bosanski Petrovac, Banja Luka, Afrika,
Sjedinjene Američke Države...
2. Pisanje imena okeana, mora, jezera
Da li ste znali da je:
► Najveći okean Tihi okean. Zove se još i Veliki okean.

►Dva puta manji od Tihog okeana je Atlanski okean.
►Najveće slano jezero na svijetu Kaspijsko jezero.
►Najveće slatkovodno jezero Gornje jezero.
►Najdublje jezero je Bajkalsko jezero u Aziji.
►Nekada je oko rijeke Save bilo Panonsko more.
►Panonsko more i Jadransko more su postojali istovremeno.
Kakvim početnim slovom pišemo imena/nazive okeana, mora, jezera?
Velikim početnim slovom piše se samo prvi član višečlanog imena okeana,
mora, jezera.
Ostali članovi imena se pišu malim slovom ako nisu sami po sebi vlastite
imenice: (Indijski okean, Crno more, Panonsko jezero...)
Sinteza
► Velikim početnim slovom pišu se jednočlana i višečlana imena kontinenata,
država, gradova, sela, zaselaka. Ako je naziv sastavljen od više riječi, tada se sve
riječi (osim prijedloga i veznika) pišu velikim slovom.
Velikim početnim slovom piše se samo prvi član višečlanog imena okeana, mora,
jezera. Ostali članovi imena se pišu malim slovom ako nisu sami po sebi vlastite
imenice.
Završni dio sata
► Prepišite u svoju bilježnicu riječi iz teksta koje su trebale biti ispisane velikim
početnim slovom.
Da li ste znali...?
Čokoladu sa razlogom zovu «hranom bogova» jer je jedan od omiljenih slatkiša

na planeti zemlji. Pored toga što je slasna, ona je i ljekovita. Povoljno utiče na
raspoloženje, zdrava je za srce i krvne sudove. Glavni sastojci čokolade su kakao i
puter - masnoća koja se dobija iz mahune kakaoa. Mahune kakaoa rastu na drvetu
koje dostiže visinu od nekoliko metara, a potiče iz centralne i južne amerike. U nekim
dijelovima amerike sjeme kakaoa se koristilo kao novac u 16. vijeku. Jedan car
(montzuma) je dnevno pio po pedeset zlatnih pehara tople čokolade začinjene ljutom
papričicom. Sjeme kakaoa je u evropu je donio kristofor kolumbo, 1502. godine.
Pouzdano se ne zna kada je čokolada stigla u bosnu i hercegovinu.

Pisanje imena naroda i stanovnika
nebeskih tijela
Nastavna jedinica: Pisanje imena naroda i stanovnika nebeskih tijela

oblasti ortografije, vježbanje pravopisnih pravila: pisanje imena naroda i
stanovnika nebeskih tijela

metoda diskusije

Tematska korelacija

Grafofolija/ilustracija 1: strip “Ja sam Tuzlak”
Šta vas je nasmijalo u ovom stripu?

Kako se pišu nazivi stanovnika izvedeni od imena gradova?
Glavni dio sata

Pisanje imena naroda i stanovnika nebeskih tijela
1. Pisanje imena naroda i stanovnika
Da li znate da u Bosni i Hercegovini ima 17 nacionalnih manjina? Svi oni imaju

svoj jezik, običaje, tradiciju. I svi nas sad pozdravljaju sa „DOBAR DAN“:
Albanci → Mir dita Česi → Dobri den

Italijani → Buon đorno Jevreji → Buenas dias
Mađari → Jo napot Makedonci → Dobre den
Nijemci → Guten Tag Poljaci → Đen dobri
Romi → Lačo đive Rumuni → Bune zira
Rusi → Dobrij djenj Rusini → Dobri dzenj
Slovaci → Dobri djenj Slovenci → Dober dan
Turci → Merhaba Ukrajinci → Dobrij denj
Crnogorci → Dobar dan
Kako se pišu nazivi stanovnika izvedeni od imena kontinenata, država, gradova,

sela, mahala?
Velikim početnim slovom pišu se imena naroda i njihovih pripadnika (svi

članovi): Bosanci, Hercegovci, Bošnjak, Hrvatica, Lužički Srbi, Indijka...).
2. Pisanje imena nebeskih tijela
Plavičasti svod koji nas natkriva zovemo nebo ili nebeski svod. Noću
nebo potamni i ospe se mnogobrojnim zvijezdama. Zvijezde i Mjesec koje vidimo
noću, a Sunce danju, zovemo nebeskim tijelima. Postoji još mnogo nebeskih
tijela. Neka od njih ponekad vidimo, a neka se mogu vidjeti samo pomoću
teleskopa. Golim okom možemo vidjeti oko 6000 zvijezda. I naše Sunce je
zvijezda. Ako posmatramo zvijezde noću, primijetićemo da su grupisane tako da
podsjećaju na neke životinje, predmete. Tako na nebu možemo vidjeti Velikog
medvjeda ili Velika kola, Malog medvjeda ili Mala kola, Lava, Ribu...
Najsjajnija zvijezda u sazviježđu Malog medvjeda je Sjevernjača. Oko
Sunca kruži devet planeta. To su: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn,
Uran, Neptun i Pluton. Sunce je stalni izvor toplote i svjetlosti pa s pravom
kažemo da je Sunce izvor života. Oko planeta kruže/ prate ih, manja nebeska tijela
koja koja nazivamo satelitima. Zemljin satelit je Mjesec.
Kakvim početnim slovom se pišu imena nebeskih tijela (sazviježđa, planeta)?
Velikim početnim slovom piše se samo prvi član višečlanog imena, a

ostali se pišu malim slovom ako nisu sami po sebi vlastite imenice: Sunce,
Jupiter, Zemlja, Mjesec, Mala kola...
Sinteza
Velikim početnim slovom pišu se imena naroda i njihovih pripadnika (svi
članovi).
Velikim početnim slovom piše se samo prvi član višečlanog imena, a ostali se
pišu malim slovom ako nisu sami po sebi vlastite imenice.
Završni dio sata

Igrajte se i učite!
Budite Sunce, Zemlja i Mjesec!

Jedan učenik je Sunce, stoji u sredini i okreće se sam oko sebe. Drugi učenik je Zemlja
i on ima zadatak da se okreće oko sebe kao i Sunce, ali istovremeno i oko Sunca. Treći
učenik je Zemljin pratilac/satelit Mjesec i on ima najteži zadatak.Okreće oko sebe kao i
Sunce i Zemlja, istovremeno se okreće i oko Zemlje jer je njen pratilac, a skupa sa
Zemljom se okreću oko Sunca.
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 127-128, Radni kutak broj: 93, 94
Pisanje i izgovor superlativa pridjeva i
pridjeva izvedenih od vlastitih imena
Nastavna jedinica: Pisanje i izgovor superlativa pridjeva i pridjeva izvedenih od

vlastitih imena

oblasti ortoepije i ortografije, vježbanje pravopisnih pravila: pisanje i izgovor
superlativa pridjeva i pridjeva izvedenih od vlastitih imena


metoda diskusije

Tematska korelacija

Ponovimo:
Promjenu pridjeva koja nastaje upoređivanjem dvaju, triju ili više predmeta po nekoj
zajedničkoj osobini zovemo poređenje pridjeva ili komparacija.
Pridjevi mogu imati tri stepena:
1. POZITIV (žedan, veseo, dug...)
2. KOMPARATIV ( žedniji, veseliji, duži...)
3. SUPERLATIV (najžedniji, najveseliji, najduži...
Glavni dio sata

Pisanje i izgovor superlativa pridjeva i pridjeva izvedenih od vlastitih imena
1. Pisanje i izgovor superlativa pridjeva
Riječca NAJ u superlativu pridjeva uvijek se piše zajedno sa pridjevom. Kada pridjev
počinje suglasnikom J, u superlativu se pojavljuju dva J (jj): najjednostavniji,
najjeftiniji, najjasniji, najjužniji, najjadniji... U superlativu oba ova glasa j -
izgovaramo i pišemo.
Izbjegni pogreške!
Razlikuj pridjeve i priloge!
►Nastavnik: Ovo je najjednostavnija lekcija!

►Učenik: Jeste, ako nam je najjednostavnije kažete!
► Pridjev (stoji uz imenicu kao atribut): najjednostavnija lekcija;

► Prilog (stoji uz glagol kao priloška odredba za način): najjednostavnije
kažete.
► Zajedničko opisnim pridjevima i prilozima koji su nastali od opisnih pridjeva je to

što i jedni i drugi imaju komparaciju. Zato se prilozi i zovu polupromjenljive riječi.
Pozitiv: Pjevam lijepo.
Komparativ: Pjevam ljepše.
Superlativ: Pjevam najljepše.
Copyright © NAM Tuzla, 2009 286
2. Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena
Grafofolija/ilustracija 1: Kako je Lela u balon od žvake dospjela?
Kako je Lela u balon od žvake dospjela?
Lela je jednog toplog predvečerja šetala tuzlanskim Panonskim jezerom.

Divila se vodopadima, putovala na krilima mašte. Lagano je puhala balone od
svoje svoje omiljene žvake od kisele jabuke. I gle!
Lelin balon od žvake se počeo odjednom povećavati, povećavati i ona se počela
dizati skupa s njim u visine. Plovila je, plovila, gledala bosanske planine i rijeke,
zavidovićke šume, staru sarajevsku Baščaršiju, mostarski Stari most,
hercegovačke maslinike, neumske obale. Lelin balon se naglo počeo dizati ka
zvijezdama. Više nije vidjela ni more, ni planine. Oko nje je bio mrak. Uplašila se.
«Kuda me vodi? Ne želim gledati Sunčev sistem ni njegove planete. Hoću kući!»
U strahu i uzbuđenju je mahala rukama silno želeći da balon pukne. U jednom
trenutku se naglo trgla, skočila i... shvatila da se nalazi u bratovoj postelji i da je
sve to bio samo san. «Neću više nikad spavati u Benjaminovoj postelji»,
odahnula je.
«Sigurno je za to kriv Benjaminov krevet. Ili, možda, kisela žvaka!?“
►Jeste li imali nekad slične snove?

►Kako ste se osjećali kad ste shvatili da je sve to bio samo san?
► U ovom tekstu istaknuti su prisvojni pridjevi s kojima ste se već upoznali.
Podsjetimo se, pridjevi mostarski, Lelin... označavaju pripadanje/posesivnost
(čiji/čija).
►Od koje vrste imenica su nastali ovi prisvojni pridjevi: tuzlansko, bosanske,
sarajevska, mostarska, hercegovački, neumski, Lelin, Sunčev, Benjaminov?
Kakvim početnim slovom su ti pridjevi napisani?
Primijetili ste da su neki prisvojni pridjevi napisani malim, a neki velikim slovom.
31
Utvrdimo pravila:
1.
tuzlan – sko, -ski
bosan – ske, -ski
zavidovi- ćke,-ćki Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena na -čki, -
sarajev – ska,-ski ćki, -ski, -ški, uvijek se pišu malim početnim slovom
mostar – ska, -ski (banjalučki, slovenski, posavski, šantićevski,
hercegova – čki hromadžićevski...).
neum – ski
2.
Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica na -ov, -
Lejl - in Sunč
ev, -in pišu se velikim početnim slovom (Jusufov,
– ev Benjamin
Mirkov, Jasnin, Goranov...)
- ov
3. Velikim početnim slovom pišu se i prisvojni pridjevi

Ovo je Leina šapa. izvedeni od vlastitih imena životinja (Lein, Papijev,
Šarkov...)
4. Velikim početnim slovom pišu se i prisvojni

Tuzlakovo srce je veliko. pridjevi na -ov, -ev, -in koji su izvedeni od imena
pripadnika naroda i stanovnika zemljopisnih imena
(Bosančev, Hercegovkin, Sarajlijin, Tuzlakov,
Mostarkin, Amerikančev...)
Sinteza
32
Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena na -čki, -ćki, -ski, -ški, uvijek se pišu
malim početnim slovom.
Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica na -ov, -ev, -in pišu se velikim
početnim slovom
Velikim početnim slovom pišu se i prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena

životinja.
Velikim početnim slovom pišu se i prisvojni pridjevi na -ov, -ev, -in koji su
izvedeni od imena pripadnika naroda i stanovnika zemljopisnih imena.
33
Završni dio sata
Ispišite u tabelu imenice od kojih su nastali ovi prisvojni pridjevi:
Prisvojni pridjev imenica Prisvojni pridjev imenica

sarajevske ulice neumske plaže
mostarsko sunce lukavački bazeni
bihaćki stećci visočke piramide
travnički sir Marsova putanja
Zemljin satelit kalesijski folklor
Goranov kačket Sidranove pjesme

34
Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene
glasovne promjene: nepostojano a i palatalizacije

Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne
promjene: nepostojano a i palatalizacije

oblasti ortoepije i ortografije, vježbanje pravopisnih pravila: izgovor i pisanje
riječi u kojima su provedene glasovne promjene: nepostojano a i palatalizacije

metoda diskusije
Tematska korelacija

Međupredmetna: likovna kultura, biologija
35
Da li ste znali?
►Hrčku nije potrebna voda.
►Prosječan komarac ima 47 zuba.
►Istraživanja su pokazala da komarce
privlače ljudi koji su nedavno jeli banane.
►Džinovski afrički cvrčak voli
da jede ljudsku kosu.
Glavni dio sata

Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene: nepostojano a i
palatalizacije
1. ►Nepostojano A
Da li ste znali: Nepostojano A se javlja u:
►Hrčku nije potrebna voda. imenicama koje se završavaju na

►Prosječan komarac ima 47 zuba. –ac i –ak u nominativu jednine i
►Istraživanja su pokazala da komarce genitivu množine: hrčak – (hrčka)
privlače ljudi koji su nedavno jeli banane. hrčaka komarac- (komarca)
►Džinovski afrički cvrčak voli komaraca cvrčak – (cvrčka)
da jede ljudsku kosu. cvrčaka kapak-(kapka) kapaka
u nominativu muškog roda

►Jedna vrsta antilope (Sintatunga) broja jedan: jedna- jedan
može da spava pod vodom.
u genitivu množine imenica

►Patka ima tri očna kapka. ženskog roda: patka- pataka
►Magarci nisu samo dobri, nego i pametni kod pridjeva u muškom rodu
kopitari. Oni dlakama na bradi, probaju dobar-dobra
da li je kroz žičanu ogradu puštena struja, kod pokaznih zamjenica u
i na takvo mjesto idu samo kad muškom rodu takav-takva
gospodar pređe preko njega.
36
Nepostojano A je takvo A koje se u nekim oblicima riječi javlja, a u nekim ne javlja.
U našem književnom jeziku ovo A se javlja u nekim oblicima mnogih imenica,
pridjeva, zamjenica, a u broju jedan - između dva posljednja suglasnika.
2. ►I palatalizacija i sibilarizacija / II palatalizacija

► S I palatalizacijom i sibilarizacijom smo se upoznali dok smo se upoznavali sa
padežima.
Ponovimo:
I palatalizacija
Suglasnici K, G, H ispred
je glasovna promjena u kojoj samoglasnika i prelaze u
se suglasnici k,g,h, a ponekad i glasove C, Z, S.
c z, kad se nađu ispred Ova glasovna promjena se zove
samoglasnika e i i mijenjaju SIBILARIZACIJ ili drug
utak
Ku za knjigoljupce
suglasnike č, ž i š. A
palatalizacija. a
Dragi učeniče,
Ti sigurno znaš šta je to dnevnik. Možda i sam/a vodiš dnevnik o svojim

doživljajima i osjećanjima, a zatim ga skrivaš na tajno mjesto.
Ako želiš da pročitaš dnevnik jedne djevojčice tvojih godina, potraži u biblioteci
knjigu «Dnevnik Ane Frank.»
To je potresna priča jevrejske djevojčice koja je u doba II svjetskog rata živjela
u Njemačkoj. Ana, njena porodica, rođaci i prijatelji živjeli su u Tajnom skrovištu
čitavih 26 mjeseci, krijući se od očiju i ušiju Nijemaca. Živjeli su kao zatvorene
ptičice. Poslije toga su odvedeni u koncentracione logore. Jedini preživjeli bio je
njen otac. Drhtavom ručicom je Ana bilježila preživljavanja, strahove i sitne
radosti u Tajnom skrovištu.
O užasu kroz koji je prošla Ana ali i o njenoj snazi, pročitat ćeš više u knjizi
«Dnevnik Ane Frank». Potraži je!
► Pogledajmo istaknute riječi u ovoj preporuci za knjigoljupce.

Prepoznajmo glasovne promjene koje su izvršene u riječima. Riječ je o
I palatalizaciji i sibilarizaciji (II palatalizaciji).
I palatalizacija: sibilarizacija/ II palatalizacija:
- učeniče - biblioteci
- očiju - rođaci
- ušiju - knjizi
- ručicom - snazi
I palatalizacija se javlja u: sibilarizacija/II palatalizacija se javlja u:
►vokativu jednine imenica ► nominativu množine imenica

muškog roda sa osnovom na K, G, H. muškog roda sa osnovom na K, G, H.
učenik – učeniče rođak - rođaci
vrag – vraže vrag - vrazi
duh – duše duh - dusi
►oblicima množine imenica ►dativu i lokativu jednine imenica
ženskog roda biblioteka - biblioteci
oko – oči knjiga - knjizi
uho – uši snaha - snasi
►nekim glagolskim oblicima
peći –peče
reći –reče
Sinteza
Završni dio sata

Navedi oblike sljedećih riječi u kojima se javlja nepostojano A: olovka, mačka, tačka,
ovca, bukva, rebro, koplje, guska, modra, vedra, vrijedna.
Kako glasi dativ jednine imenica:

Milka seka voćka
Olga dika mazga
Meliha mačka noga
baka tačka Miljacka

Izgovor i pisanje riječi s glasovinim
skupovima ije i je, jotovanje/jotacija

Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje riječi s glasovinim skupovima ije i je,
jotovanje/jotacija

oblasti ortoepije i ortografije, vježbanje pravopisnih pravila: izgovor i pisanje
riječi s glasovinim skupovima ije i je, jotovanje/jotacija

metoda diskusije

Tematska korelacija


Grafofolija/ilustracija 1: poklanjam ti cvijet
PONOVIMO!
Na području Bosne i Hercegovine u upotrebi je
jedno narječje - štokavsko.
Već smo naučili da štokavski dijalekt razlikuje
tri govorna tipa na osnovu zamjene starog
glasa jat. Glas jat je naslijeđen iz
praslavenskog jezika, u staroslavenskom
jeziku se obilježavao ovako:Ћ, a u latinici
ovako: ě. Bile su tri različite zamjene ovog
glasa: ekavska (Ћ→e), ikavska (Ћ→i) i
ijekavska (Ћ→je/ije). U savremenom
standardnom jeziku u Bosni i Hercegovini je u
upotrebi je/ijekavski izgovor.
Glavni dio sata

Izgovor i pisanje riječi s glasovinim skupovima ije i je, jotovanje/jotacija
1. Izgovor i pisanje riječi s glasovinim skupovima ije i je

► U jeziku naših predaka pored ostalih glasova postojao je i glas jat (ě).
Ovaj glas je vremenom zamijenjen drugim glasovima tako da danas imamo tri
različite zamjene tog glasa i tri različita izgovora:
1.Glas jat je zamijenjen glasom e, pa imamo ekavski izgovor (Slovenija, Srbija,
Makedonija - cvet, mleko, vetar)
2.Glas jat je zamijenjen glasom i pa imamo ikavski izgovor (dijelovi BiH i
Hrvatske - cvit, mliko, vitar)
Ikavski govor nije književni.
3.Glas jat je zamijenjen glasovnim skupovima ije/je pa danas imamo ijekavski
izgovor (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora – cvijet, mlijeko, vjetar)
Uspavanka za jednu djevojčicu

Spavaj, spavaj, djevojčice, Spavaju i drvoredi,
spavaju i lastavice, dremucka i mjesec blijedi,
neboderi i ulice, autobus na trgu spava
šumskog cvijeća sve krunice, i kraj rijeke snena trava.
i u parku klackalice, Samo se rijeka čuje,
i u džepu maramice. tebe tiho uspavljuje.
Ismet Bekrić
U ijekavskim govorima jat ima refleks –ije/ je

( snijeg - snjegovi, dijete- djeteta, cvijet- cvjećara).
Zamjena glasa jat zavisila je od dužine sloga, pa se u dužim slogovima
koji su se izgovarali otegnuto nalazi –ije (slijep, mlijeko), a u kratkim
slogovima –je (hljeb, mjesto).
Riječi sa ije: Riječi sa je:

Cvijet mjesto
dijete pobjeda
vrijeme rječnik
mlijeko cvjetovi
odijelo svjetlost
snijeg čovjek
Izbjegni pogreške!
Mali savjet:
U govoru i pisanju česte su pogreške kada je u pitanju zamjena glasa jat.
Ako ponekad niste baš sigurni kako neku riječ izgovoriti ili napisati, izgovorite je
na ekavskom.
Ako je e nadugoga
ekavskom dugo (mleeko), tada u ijekavskom upotrijebite ije, a ako
►Kraćenje sloga
je
e na ekavskom kratko (mesto), tada upotrijebite je.
Kod nekih promjenljivih riječi dolazi do kraćenja dugog sloga, pa umjesto ije
imamo je (ili e).
► ije se skraćuje u je ako imenice produžimo tvoreći od njih umanjenice
(deminutive) pomoću nastavaka -ć, -čić, -čica, -ešce, -ence, -ašce
ili uvećanice (augmentative) pomoću nastavaka -ina, -čina, -etina, -esina.
Deminutivi: Augmentativi:
Cvijet →cvjetić korijen→korjenčina
snijeg→snježić mijeh→mješina
dijete→djetence tijelo→tjelesina
rijeka→rječica snijeg→snježina
►ije se skraćuje u je u množini nekih imenica: cvijet-cvjetovi, svijet- svjetovi;
►ije se skraćuje u je u komparativu i superlativu pridjeva: blijed-bljeđi-
najbljeđi, lijen-ljenji/iji-najljenji/iji, svijetao-svjetliji-najsvjetliji, bijel-bjelji-
najbjelji,bijedan-bjedniji- najbjedniji.
►Duljenje kratkog sloga

Duljenje kratkog sloga podrazumijeva pojavu da se u nekim oblicima riječima
umjesto je javlja ije.
Ta promjena se često vrši u glagolima:
razumjeti - razumijevati zagorjeti- zagorijevati
uspjeti – uspijevati sjeći - siječem
U našem jeziku pravilno/standardno je: Naporedno su dozvoljeni i oblici:
bregovi i brjegovi slijedeći i sljedeći

strelica i strjelica svijetleći i svjetleći
vredniji i vrjedniji usljed i uslijed
grehota i grjehota prijevod i prevod
prečnik i prječnik prijestup i prestup
pregled i prijegled prijevoz i prevoz
Ije se skraćuje u je ako imenice produžimo tvoreći od njih umanjenice

(deminutive) pomoću nastavaka –ić, -čić, -čica, -ešce, -ence, -ašce
ili uvećanice (augmentative) pomoću nastavaka –ina, -čina, -etina, -esina.
Izbjegni pogreške!
pravilno je: nepravilno je:
blijesak bljesak
lijepak ljepak
naslijeđe nasljeđe
redoslijed redosljed
cvijetnjak cvjetnjak
sazviježđe sazvježđe
2. Jotovanje/jotacija
JOTOVANJE
sol + ju→ solju l + j = lj
glad + ju→ glađu d+j=đ Glasovna promjena u kojoj se
pamet + ju →pameću t +j = ć završni suglasnik riječi stapa sa
suglasnikom J (grčko jota) u novi
glas zove jotovanje ili jotacija
Jotovanje/jotacija se vrši u:
►zbirnim imenicama na - e ► u instrumentalu imenica ženskog

roda na suglasnik
kesten + je→kestenje glad + ju→glađu
cvijet + je→ cvijeće mast + ju→mašću
kamen + je→kamenje radost + ju→radošću
list + je→ lišće sol + ju→solju
►komparativu pridjeva ► nekim glagolskim oblicima

blag + ji→ blaži pis + jem→pišem
tih + ji→ tiši kaz + jem→kažem
jak + ji→ jači mel + jem→meljem
4. Sinteza
► U jeziku naših predaka pored ostalih glasova postojao je i glas jat (ě).
Ovaj glas je vremenom zamijenjen drugim glasovima tako da danas imamo tri
različite zamjene tog glasa i tri različita izgovora:
1.Glas jat je zamijenjen glasom e, pa imamo ekavski izgovor;
2.Glas jat je zamijenjen glasom i pa imamo ikavski izgovor
Ikavski govor nije književni.
3.Glas jat je zamijenjen glasovnim skupovima ije/je pa danas imamo ijekavski
izgovor.
Glasovna promjena u kojoj se završni suglasnik riječi stapa sa suglasnikom J (grčko

jota) u novi glas zove jotovanje ili jotacija
Završni dio sata
► U kojoj riječi je izvršeno jotovanje i kako je došlo do njega?
„Zakleli su se čašću da će braniti domovinu.“
►Pokaži jotovanje u ovim riječima: slavlje, drvlje.

Razvrstaj deminutive i augmentative:
Cvijet →cvjetić cijev→cjevčica
mijeh→mješina rijeka→rječica
dijete→djetence korijen→korjenčina
snijeg→snježić tijelo→tjelešce

Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji
imenica i stepenovanju pridjeva

Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju
pridjeva

oblasti ortoepije i ortografije, vježbanje pravopisnih pravila: izgovor i pisanje č i ć
u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva

metoda diskusije

Tematska korelacija

Patlidžan
Najveću su muku mučili učitelji s našim ć. U nas je bila i ćaša i ćaća, i

ćovjek i ćilim, i kuća i ćast. Sve se jednako izgovaralo. A kad smo morali
naučiti da ima i č, koje nismo nikako razlikovali u govoru, onda su istom
nastale muke u govoru, a pogotovo u pisanju. Onda je obično bilo u govoru i u
pisanju: ćetiri ćavke ćuće na kuči. Badava su nam učitelji kazivali da je ć
mehko, a č tvrdo, mi im nismo vjerovali, jer je bilo sila tvrdih stvari u kojima je
ć «mehko», a u mehkim stvarima č «tvrdo». Nekako nam je išlo u glavu da je u
ćilima ć, jer je mekan, a u čekića č jer je tvrd, ali otkud u pčele č, kad je
mekana kao vosak, i u ćoše ć, kad čovjek može o nj razbiti glavu kao tikvu.
Alija Nametak
Razgovor o sadržaju tekstu.
Glavni dio sata

Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva
►Kako se izgovaraju glasovi č i ć u tvom kraju?

Postoji li među tim glasovima razlika ili se isto izgovaraju?
►Pojava nerazlikovanja glasova č i ć je česta u bosanskim narodnim govorima.
Grafofolija/ilustracija: strip - razgovor Č i Ć
► Č u deklinaciji imenica
Glas Č se javlja u:
♠ nastavcima imenica na:
-ač: vozač, berač, otirač, pjevač;
-ača: udavača, savijača, cvjetača;
-njača: sjevernjača, kornjača, tako da se javlja u svim padežima takvih imenica i
jednine i množine .
♠ vokativu jednine imenica muškog roda koja se završava na:
-k i -c: junak – junače, nastavnik – nastavniče, vojnik – vojniče. mjesec –
mjeseče, otac- oče... (Prisjetite se, ova promjena se zove I PALATALIZACIJA)
♠ nominativu, akuzativu i vokativu množine imenica muškog roda kojima se

osnova završava na:
-c : stric – stričevi – stričeve – stričevi; zec –zečevi –zečeve- zečevi
► Glasovi Č i Ć u stepenovanju pridjeva
Grafofolija/ilustracija 2: dva dječaka i djevojčica razgovaraju
Razgovor: Provjerite da li upravo ovako izgovarate komparativ pridjeva velik i

jak? Prvi dječak u našem stripu tvrdi da je “veči”. U našem jeziku postoje pridjevi
koji imaju nepravilnu komparaciju, među kojima su i pridjevi: velik - veći -
najveći, dobar - bolji - najbolji, zao - gori - najgori … Dakle, prvi dječak iz našeg
stripa nije najbolje naučio komparaciju pridjeva. Ispravite tu grešku u stripu
crvenom bojom.
► Glasovi Č i Ć se javljaju i u komparativu i superlativu pridjeva:
jak – jači – najjači (k + j→č)

gorak – gorči – najgorči (k + j→č) - glas A ispada
ljut – ljući – najljući (t + j→ć)
žut – žući – najžući (t + j→ć)
krut – krući – najkrući (t + j→ć)
Sinteza
Glas Č se javlja u:
♠ nastavcima imenica na:
-ač: vozač, berač, otirač, pjevač;
-ača: udavača, savijača, cvjetača;
-njača: sjevernjača, kornjača.
♠ vokativu jednine imenica muškog roda koja se završava na:
-k i -c: junak – junače, nastavnik – nastavniče.
♠ nominativu, akuzativu i vokativu množine imenica muškog roda kojima se

osnova završava na:
-c : stric – stričevi – stričeve – stričevi.
► Glasovi Č i Ć se javljaju i u komparativu i superlativu pridjeva:
jak – jači – najjači (k + j→č)
ljut – ljući – najljući (t + j→ć)
Ispiši pravilno glasove Č I Ć:
“Nekako nam je išlo u glavu da je u cilima c, jer je mekan, a u cekica c jer je

tvrd, ali otkud u pcele c, kad je mekana kao vosak, i u caše c, kad covjek može
o nj razbiti glavu kao tikvu.”

Rečenični i pravopisni/interpunkcijski
znakovi: trotačka, crtica, zagrada
Nastavna jedinica: Rečenični i pravopisni/interpunkcijski znakovi: trotačka, crtica,

zagrada

novih znanja iz oblasti jezika: rečenični i pravopisni/interpunkcijski znakovi
(trotačka, crtica, zagrada)

metoda diskusije

Tematska korelacija


Grafofolija/ilustracija 1: Dječak Aron
“Aron je gledao. Prva mu je misao bila: "Neko ga je sigurno premlatio... udario

ga kamenom... jadnika... Sad ne može dalje... Sigurno je gladan... Kako samo
žmirka očima... kako se kreće... možda će i lipsati do sutra... Jadnik..."
Sa kojim pravopisnim znacima smo se do sada upoznali? A u ovom odlomku?
Glavni dio sata

Rečenični i pravopisni/interpunkcijski znakovi: trotačka, crtica, zagrada
► Sa neki pravopisnim znakovima ste se upoznali u prethodnim razredima (tačka,

uzvičnik, upitnik, zarez, dvotačka) i naučili ste da nam pravopisni znaci pomažu u tome
da naša pisana poruka bude jasna i u skladu s pravopisom.
► Upoznajmo još neke pravopisne/ interpunkcijske znakove.
1. Trotačka/tri tačke (. . .)
Naučimo ponešto o tri tačke na tekstu „Dječak Aron“ Isaka Samokovlije!
Dječak Aron
(. . .)
“Aron je gledao. Prva mu je misao bila: "Neko ga je sigurno premlatio... udario

ga kamenom... jadnika... Sad ne može dalje... Sigurno je gladan... Kako samo
žmirka očima... kako se kreće... možda će i lipsati do sutra... Jadnik..."
Trotačka se piše na mjestu gdje je tekst namjerno prekinut.
- Jadnik, kao da hoće nešto da kaže... da ispriča kako su ga gonili...

udarali.
Trotačka može poslužiti književniku za obilježavanje naglašenije pauze

između dijelova rečenice.
On uđe u malu avliju, ali se brzo, ne znajući šta da uradi s Buckom,
zaustavi, nasred nje. Majka prođe kraj njega i dobaci:
-Šta si stao, hajde, ulazi u kuću.
- Donio sam pašče - Aron pokaza glavom na zamotuljak.
- Donio? Šta si donio?
- Pašče... - ponovi Aron.
- Kakvo pašče, teško meni! - snebivala se Buena.
-Našao sam ga gdje cvili...
Trotačka se piše na mjestu prekinutog dijela rečenice. Obično se

izostavlja dio teksta koji čitalac može naslutiti.
2. ►Crtica (-)
Grafofolija/ilustracija 2: Jablan
►Crtica kao pravopisni znak se stavlja između sastavnih dijelova riječi:

kad-tad
►Ako se u novi red prenosi dio riječi koji se rastavlja crticom, i ispred
njega se piše crtica, dakle novi red počinje crticom: kad-
-tad
Jablan stoji pono-

sito na mejdanu.
Crtica se piše:
♠ pri rastavljanju riječi na kraju retka:
♠ između sastavnih dijelova polusloženica: gol-razlika

sahat-kula
klima-uređaj
rang-lista
Kurban-bajram
♠ između sastavnih dijelova izraza nastalih vezivanjem riječi bliskog ili suprotnog
značenja:
„- 'Oće, Jabo nadbosti -neće! 'Oće - neće; 'oće - neće; 'oće! - neće; 'oće! -
viknu Lujo, a oči mu zasvijetliše od prevelike radosti.“
(Petar Kočić: «Jablan»)
( gore- dolje, rekla- kazala, hoće- neće,tamo- ovamo, crno- bijelo)
„-Treći reče da je najbolja ljudska osobina težnja za ljepotom, da je ljepota

nešto ama-ha, i da će svi ljudi, kad-tad, pred ljepotom, što od svoje volje,
što onako - nikom poniknuti.“ ( kad-tad, ama-ha)
(Nedžad Ibrišimović: «Sijelo mudraca» )
tika- taka
bum- tras
♠ između dijelova onomatopejskih riječi:
pljus-pljas
tu-tu
♠ između dvostrukih prezimena ženskih osoba:
Čitam Šumu Striborovu Ivane Brlić-Mažuranić.

Nasiha Kapidžić-Hadžić je poznata dječija pjesnikinja.
(Ako se ova crtica nađe na kraju reda, onda se ona prenosi na početak
novog reda.)
♠ crtica se piše i pri rastavljanju riječi na slogove:
žu-ta, pti-ca...
3. ►Zagrade: oble ( ), uglaste[ ], kose// i vitičaste{}
Zagrade su dvostruki pravopisni znak ( ) kojim se označava naknadno

umetnuto kao i sporedno objašnjenje koje se odnosi na dio rečenice,
rečenicu ili više njih. Najčešće su oble zagrade.
Prisjetimo se podjele glasova u našem ♠ U oblim zagradama se nalazi
jeziku. naknadno objašnjenje (dati su
drugačiji nazivi glasova).
1) vokali (samoglasnici): a, e, i, o, u. ♠ Iza brojeva jedan, dva i tri se nalazi
2) sonanti (glasnici):j, l, lj, m, n, nj, r, samo jedan luk. Takvu zagradu
v. zovemo jednostruk zagrad .
3) konsonanti (suglasnici): b, d, g, z, a
Upotrebljava a tačke kada
se umjesto
ž, dž, đ, p, t, k, s, š, č, ć, f, h, c. se izražava redoslijed u nabrajanju.
♠ Obla zagrada se upotrebljava i kod obilježavanja umetnutog, sporednog
objašnjenja:
Kemal Mahmutefendić, autor pet romana za djecu, (među njima je i lektirni

naslov «Roman o novčiću») rođen je u Sarajevu 1942.g.
Sinteza
Trotačka se piše na mjestu gdje je tekst namjerno prekinut, obilježava naglašenije

pauze između dijelova rečenice, piše se na mjestu prekinutog dijela rečenice.
Crtica se piše: pri rastavljanju riječi na kraju retka, između sastavnih dijelova
polusloženice, između sastavnih dijelova izraza nastalih vezivanjem riječi bliskog
ili suprotnog značenja, između dijelova onomatopejskih riječi, između dvostrukih
prezimena ženskih osoba, pri rastavljanju riječi na slogove.
Zagrade su dvostruki pravopisni znak ( ) kojim se označava naknadno umetnuto
kao i sporedno objašnjenje koje se odnosi na dio rečenice, rečenicu ili više njih.
Najčešće su oble zagrade.
Završni dio sata

Stavi crticu tamo gdje joj je mjesto:
►Kupio sam englesko bosanski rječnik.
►Moja sestra zimuje na Šar planini.
►Šetali smo lijevo desno.
►Iz šume je dopirao prasak du dum dum.
KULTURA USMENOG I PISMENOG
IZRAŽAVANJA
Prepričavanje
Nastavna oblast: kultura izražavanja

Nastavna jedinica: Prepričavanje

Obrazovni: razvijanje i podsticanje na kritičko čitanje, promišljanje i smisleno
izražavanje, upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda,
novih znanja iz oblasti jezika: prepričavanje kao oblik kazivanja, sažeto i
stvaračko prepričavanje

metoda diskusije
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, jezik, medijska kultura


Grafofolija/ilustracija 1: Čavka i tuđe perje
Čavka i tuđe perje
Kad bi suđeno orlu krstašu, ptičijem kralju, umrijeti, naimenuje

drugoga orla za starješinu umjesto sebe, a ovaj novi naredi da se sve ptice u
određeni dan i na zabilježeno im mjesto okupe, pa da svaku vidi, i da se s njima
upozna, a one s njim. Svaka ptica ode k svome kralju u običnim haljinama, ali se
čavka htjede pokazati u najljepšim, pa zapadne u tijesni klanac i od svake ptice
izvuče po jedno pero koje se njoj dopalo.
Evo ih sviju na okupu, a najposlije i čavke okićene najljepšim, ali
tuđim, perjem. U nju se orao zabulji i samo nju od miline gledaše, a ona se spram
njega ponašaše kao djevojka kad na vjenčanje polazi. Sve se ptice na čavku
naljute, a paun najviše, i zamoliše kralja: „Aman, čestiti kralju, uhvati čavku da se
s njom dovijamo jer nam je nepravdu učinila.“ Kralj je uhvati i reče: „Evo je, šta
hoćete?“ - „Bogme, novi i pravedni care, da svaka od nas svoje perje uzme.“
- „Uzimajte što je čije.“ Pošto svako oduze svoje perce, ostade čavka
gadna, jadna, crna i grdna, onakva kakva je. Car se začudi i reče: „Šta je ovaj
svijet! Kako se i najpametniji može prevariti!“
Narodna basna
Razgovor o tekstu, o stvarnom izgledu čavke i pauna.
Glavni dio sata

Prepričavanje
►Prepričavanje je jedan od oblika naracije (pripovijedanja).
Prepričavati se može film, pročitana priča, roman.
Uspješno prepričati neko književno djelo, znači uspješno reproducirati
književnikove riječi i pri tome sačuvati idejno-umjetničku sadržinu. A to nije
uvijek jednostavno.
Razlikujemo više vrsta prepričavanja:
1. prepričavanje sažimanjem fabule
2.stvaralačko prepričavanje
3.detaljno prepričavanje
4.prepričavanje –rezime.
►Prilikom bilo koje vrste prepričavanja vodi računa o sljedećem:
►događaje prepričavaj određenim redom
►bitnim pojedinostima ustupi više mjesta
►prepričavaj svojim riječima i rečenicama
►lančano nadovezuj rečenicu na rečenicu
►rečenice bi trebalo da budu kratke i jasne
►događaji moraju biti međusobno povezani
►izbjegavaj poštapalice (ovaj...)
►slobodno iskaži svoje mišljenje, svoj stav u vezi sa tekstom
1. ► Prepričavanje sažimanjem fabule / sažeto prepričavanje
♥ Za koju prigodu se čavka odlučila „prikazati u najljepšim haljinama“?

Čime je čavka očarala novog orla –starješinu?
Koga je to naljutilo?
Kako je završila ova posjeta caru ptica?
♠ Šta je tema ove basne?
♥Šta je pouka basne?
Ovu basnu možemo podijeliti na više cjelina.
1. Ptičiji kralj pred smrt imenuje novog orla za starješinu

2. Novi starješina saziva skup da bi upoznao sve ptice
3. Čavka uzima perje drugih ptica da bi bila najljepša
4. Novi starješina ptica se zagleda u čavku
5. Ptičija ljutnja i njihova molba kralju
6. Otrivena i kažnjena prevara
Ove cjeline neka budu plan za tvoje prepričavanje.
Basnu prepričaj tako što ćeš izložiti samo najbitnije događaje. Za svaki dio ovog
plana smisli kratku, jasnu i jednostavnu rečenicu.

Ptičiji kralj je pred svoju smrt izabrao novog starješinu. Novi starješina je
sazvao sve ptice da bi se s njima upoznao. Da bi bila najljepša, čavka je od
ostalih ptica uzela po jedno pero. Kralj ptica se u nju zagledao i ptice su se
naljutile. Tražile su od starješine da se otkrije istina. Čavku je novi kralj doveo
pred ptice i one su uzele svoja pera. Čavka je ostala crna i ružna.
U sažetom prepričavanje se iznose samo najbitniji događaji. To su oni

dijelovi teksta koji čine osnovni smisao teksta, otkrivaju misli i osjećanja
likova.
►Stvaralačko prepričavanje narodne basne «Čavka i tuđe perje»
Kralj ptica, orao krstaš, jednog se dana tako razbolio da je osjetio da se

bliži dan kada će umrijeti. Znao je da njegove ptice moraju imati nekoga ko će ih
zimi voditi u tople krajeve i čuvati od divljih zvijeri, pa je odlučio što prije naći
novog ptičijeg zaštitnika i vođu.
Razmišljao je o tome ko bi to mogao biti i dosjetio se da je za tako
odgovoran zadatak najbolji mladi, pošteni i nadasve hrabri orao koji je te iste
zime odbranio ptice od gladnih jastrebova i poveo ih najkraćim putem na jug.
Tako je. On će biti novi kralj ptica. Sazvao je orao krstaš sutradan sve ptice i
saopćio im svoju odluku. Ptice su bile ožalošćene zbog kraljeve bolesti, ali su sa
odobravanjem prihvatile njegovu odluku.
Novi kralj i starješina također sazva skup ptica kako bi upoznao svoj ptičiji
narod. Pošto je mladi kralj bio neobično lijep, a i bogat, crna čavka, koja je bila
tako crna da crnja ne može biti, odluči da se posluži lukavstvom kako bi naočitom
kralju baš ona najviše omilila. Napravila je popis najljepših ptičijih pera, a zatim
počela obilaziti ptice i moliti ih da za mladog kralja daruju svoje najblistavije pero.
Kada je u njenom crnom gnijezdu bilo dovoljno blistavih pera da je mogla okititi
cijelo čavčije jato, odlučila je ukrasiti se njime. Za krunu je odabrala najljepše od
svih pera, paunovo pero koje je sijalo u hiljadu duginih boja, i uputila se na skup
kao kakva kraljica. I zamislite, niko je nije mogao prepoznati. A kralj! On je bio
tako opčinjen njenom ljepotom da je pomislio da je na skup došla kakva kraljica.
Naravno da nijednu drugu pticu nije ni pogledao.
«Zar tako da nas prevari?» pitale su se povrijeđene ptice. «Zar nismo
mogle ni naslutiti šta jedna čavka namjerava?» Odlučile su zamoliti novog kralja
da im dozvoli da se suoče sa tom koćopernom „kraljicom“. Kralj, kojemu su bile
važne molbe njegovog ptičijeg naroda, dozvoli to, iako mu nije bilo baš jasno
žbog čega su sve ptice ljute na jednu tako otmjenu damu.
«Šta želite od nje?» pitao je.
«Želimo samo ono što je naše!», odgovoriše ptice i počeše čupati svaka
svoje pero s nakinđurene čavke. Kako je koje pero spadalo, ona je postajala sve
crnja i sve ružnija, i sve jadnija. Kada je konačno pred nju stao paun, ona je sama
sa glave strgla ovo posljednje pero i ljutito mu ga pružila. Bila je tako ohola da
nije nije ni pomislila da se osramotila.
A kralj? On je izbezumljeno gledao to čerupanje i nije mogao da
povjeruje svojim očima. «Zar me je opet prevarila jedna čavka? Zar ja više ne
mogu vjerovati svojim očima?», pitao se. Crnu čavku više nisu vidjeli, ali se još
uvijek sve ptice iz ptičijeg kraljevstva bude noću i prebrojavaju svoja najblistavija
pera.
►U čemu je razlika između narodne priče „Čavka i tuđe perje» i ovog teksta?
►Ovaj tekst je duži, obogaćen je novim sadržajnim detaljima, opisima,
stavovima/mišljenjima.
►Koje su to pojedinosti koje nemamo u pravoj basni «Čavka i tuđe perje»?
►Kako se ova priča završava?
►Ovakvo prepričavanje nazivamo stvaralačkim. Tekst je obogaćen novim
pojedinostima vezanim za likove i okolnosti pod kojim se radnja vrši, te
ličnim stavovima/mišljenjem i zaključcima. Ovakvim načinom
prepričavanja razvija se maštovitost.
Sinteza
U sažetom prepričavanje se iznose samo najbitniji događaji. To su oni dijelovi
teksta koji čine osnovni smisao teksta, otkrivaju misli i osjećanja likova.
Stvaralačko prepričavanje obogaćuje tekst novim sadržajnim detaljima, opisima,
stavovima/mišljenjima.
Završni dio sata

Sažeto prepričaj neki tekst iz Čitanke 6 koji si pročitao/la.

Razgovor (privatni /familijarni)

Nastavna jedinica: Razgovor (privatni /familijarni)

Obrazovni: razvijanje i podsticanje na promišljanje i smisleno izražavanje,
upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika
sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti
jezika: razgovor (privatni /familijarni), dobar i loš govornik

metoda diskusije

individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, kviz
Tematska korelacija


Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 148, Radni kutak 106
Grafofolija/ilustracija 1: strip “O treninzima”
► Ovaj privatni razgovor može biti završen, ali i ne mora.

►Između koga se on vodi? → (između dvije prijateljice, Aide i Jasne)
►Gdje se vodi taj razgovor? → (na putu od škole do kuće)
►Da li je razgovor unaprijed pripremljen ili je spontan? →
(razgovor je spontan, nepripremljen)
►O čemu prijateljice razgovaraju? → ( o privatnim stvarima, o roditeljima, o
spremanju sobe...)
Glavni dio sata

►Ljudi se na različite načine sporazumijevaju (govorom, pisanim putem,

neverbalnim putem), ali najčešći oblik sporazumijevanja je razgovor ili dijalog.
Dijalog se odvija između dvije ili više osoba, a osnovno izražajno sredstvo mu je
riječ. Pored riječi u razgovoru nam pomažu i:
►pokreti dijelova tijela
►boja, jačina i visina glasa
►akcenat riječi i rečenica
►mimika ( izraz lica)
►tempo i pauze u govoru
►Kojim ćemo se sredstvima služiti zavisi od mnogo čega, a prije svega od toga s
kim razgovaramo, gdje razgovaramo i o čemu se vodi razgovor.
Zavisno od navedenog razgovor može biti:
►privatni/ familijarni
►službeni/oficijelni/poslovni
1.►Privatni/familijarni razgovor
►Privatni/ familijarni razgovor je onaj u kome se osjeća bliskost između onih koji
učestvuju u njemu. To je razgovor prijatelja, poznanika, članova porodice. U privatnom
razgovoru se šalimo, ali i povjeravamo.
►Razgovor može biti natopljen emocijama koje se mogu osjetiti u boji glasa, tempu,
visini glas, pauzama...
U privatnom razgovoru se ponekad čuju riječi rečenice koje nisu standardne i koje bi
trebalo izbjegavati ( đe si ba? moj matori, lova...)
A ovo su odlike dobrog razgovora:
►pažljivo slušanje i razmišljanje o onome što se priča;

►aktivnost u razgovoru, iskazivanje želje za razgovorom
►nenametljivost;
► poštovanje sagovornikove želje o dužini trajanja razgovora;
► jasnoća, iskrenost;
► ponašanje za vrijeme razgovora uz uvažavanje sagovornika:
opuštenost, osmijeh, gledanje sagovornika, umjerena
gestikulacija, smiren govor i objašnjavanje.
I privatni i poslovni razgovori se mogu voditi i preko telefona. Danas je to česta

pojava.
Iz bontona: O kulturi telefoniranja!
► Kad uspostavite vezu predstavite se, pa tek onda tražite osobu s kojom želite
razgovarati!
►Ne telefonirajte u nezgodno vrijeme, ni suviše rano, ni suviše kasno!
►Ne vodite duge razgovore, to je nepristojno, skupo je, a možda i zamarate
osobu s kojom razgovarate.
► Ne prisluškujte tuđe razgovore!
Sinteza
Razgovor može biti:

►privatni/ familijarni
►službeni/oficijelni/poslovni
►Privatni/ familijarni razgovor je onaj u kome se osjeća bliskost između onih koji
učestvuju u njemu. Ovaj razgovor može biti natopljen emocijama koje se
prepoznaju u boji glasa, tempu, visini glas, pauzama...
Završni dio sata
Tvoji prijatelji (učitelji, članovi porodice, poznanici...) različito govore.
Odaberi jednog čiji ti se govor sviđa i jednog čiji ti se ne sviđa i zapiši svoja
zapažanja u bilježnicu.
Napiši ovako:
Osobine govornika
Dobar govornik: Loš govornik:
Službeni/poslovni/oficijelni razgovor

Nastavna jedinica: Službeni/poslovni/oficijelni razgovor

Obrazovni: razvijanje i podsticanje na kritičko promišljanje i smisleno izražavanje,
upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika
sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti
jezika: službeni/poslovni/oficijelni razgovor

metoda diskusije, rasprava

individualizirani rad, rad u grupama, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Tematska korelacija

Spriječimo nasilje u školi!
„Na dnevnom redu ovog našeg sastanka imamo samo jednu tačku: Nasilje u našoj školi
i prijedlozi za sprečavanje ili smanjenje nasilja. Pokušaćemo ustanoviti da li nasilje
zaista postoji u našoj školi i ako postoji, kako da ga spriječimo ili smanjimo.“
Glavni dio sata

►Sastanak odjeljenjske zajednice VI razreda na temu: Spriječimo nasilje u školi!
Razgovor o nasilju u školama.
►Nasilje postoji u svakoj školi. Ne smije se dopustiti učenicima da se međusobno fizički

obračunavaju. Neophodne su kazne za sudionike nasilja. I škola mora povesti više
računa o nasilnicima.
►Školski pedagog bi trebalo da razgovara sa vinovnicima nasilja i njihovim roditeljima.
Potrebno je roditeljima ukazati na nasilničko ponašanje njihove djece i pronaći razloge
takvog ponašanja.
►Nasilnici su pojedinci koji skrivaju svoje slabosti. Zato je neophodno uključiti i
psihologe i pedagoge i roditelje i nastavnike u rješenje problema nasilja.
►Svi su djelimično odgovorni za nasilje među djecom: i učenici, i roditelji, i nastavnici.
►Šta je to što mi možemo učiniti da do nasilja ne dođe?
►Prestanimo biti samo posmatrači. Prijavimo nasilnike kako bi pedagozi i roditelji
pronašli razloge takvog njihovog ponašanja i pomogli im. Družimo se više, pomozimo
jedni drugima, i više uvažavajmo jedni druge. A roditelji moraju svoj život organizirati
tako da s nama provode više vremena u porodičnom okruženju, da razgovaraju s nama
o problemima i da nam pomažu pri rješavanju problema. Nama treba puno ljubavi i
pažnje, a to nam mogu dati prije sveh drugih - naši roditelji.
Podijeliti učenike u četiri grupe.
Odgovorite na pitanje:
1. grupa: Koji su oblici nasilja u našoj školi?
2. grupa: Koji su razlozi nasilnog ponašanja u našoj školi?
3. grupa: Ko može pomoći u smanjenju nasilnog ponašanja?
4. grupa: Kako mogu učenici pomoći u rješavanju problema nasilnog
ponašanja?
Prezentacija grupnog rada i zaključci.
►Ko vodi sastanak odjeljenjske zajednice?
►Ko su učesnici ovog sastanka?
►O kakvoj temi se raspravlja?
►Kako učenici iznose svoje mišljenje i prijedloge?
►Ima li u njihovom izlaganju slikovitosti?
►Do kojih zaključaka su učenici došli?
►Kome će zaključci biti proslijeđeni?
►Šta se očekuje od donesenih zaključaka?
►Razgovor koji se vodi s ciljem da se postigne dogovor o rješenju nekog

problema ili dogovor o nekom poslu, nazivamo službeni/poslovni razgovor.
U njemu nema slikovitosti, nema odstupanja od teme, svaka riječ, rečenica je
vezana za temu i vodi ka konačnom dogovoru.
Službeni razgovor vodi jedan od učesnika, najčešće najodgovornije lice
(direktor, rukovodilac, nastavnik...). Učesnici u razgovoru javljaju se za riječ i
tako iznose svoje mišljenje i daju prijedloge. Mjesto i vrijeme razgovora je
unaprijed dogovoreno, unaprijed je dogovoren dnevni red - sadržaj i
redoslijed problema o kojima se želi razgovarati.
Sinteza
►Razgovor koji se vodi s ciljem da se postigne dogovor o rješenju nekog

problema ili dogovor o nekom poslu, nazivamo službeni/poslovni razgovor. U
njemu nema slikovitosti, nema odstupanja od teme, svaka riječ, rečenica je
vezana za temu i vodi ka konačnom dogovoru.
Službeni razgovor vodi jedan od učesnika. Učesnici u razgovoru javljaju se za
riječ i tako iznose svoje mišljenje i daju prijedloge. Mjesto i vrijeme razgovora je
unaprijed dogovoreno, unaprijed je dogovoren dnevni red - sadržaj i redoslijed
problema o kojima se želi razgovarati.
Završni dio sata

► Imate li vi neke prijedloge za smanjenje ili prevenciju nasilja?
Ispišite ih I uputite školskom pedagogu.
►Pokušajte u razredu upriličite poslovni razgovor o nekoj humanitarnoj akciji,
ekskurziji, uređenju školskog dvorišta...
Pričanje (pripovijedanje/naracija)

Nastavna jedinica: Pričanje (pripovijedanje/naracija)
Struktura i tip časa: ponavljanje i proširivanje stečenih znanja, sistematizacija

novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: pričanje (pripovijedanje/naracija)
perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora,
slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika,
sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i
logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja
pripadnosti jezičkoj zajednici

metoda diskusije

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop,
grafofolija, flip čart
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, jezik


Grafofolija/ilustracija 1: Guliverova putovanja
Da li su na ilustraciji predstavljeni stvarni ili izmišljeni događaji?
Čovjeku se u životu dešavaju važni, manje važni ili beznačajni događaji ili
doživljaji. Dok vrijeme teče, njegov život se puni njegovim, ali i tuđim, stvarnim, a
ponekad i izmišljenim događajima i doživljajima. O njima čovjek priča, iskazuje
svoja osjećanja, iznosi svoje stavove. Čovjekov život je priča. Književnici nam
često u svojim djelima kazuju svoje i tuđe životne priče.
Pričanje može biti ostvareno usmenim i pismenim putem.
Usmeni način je jednostavniji jer ne nudi čovjeku dovoljno vremena ni za
razmišljanje, niti za izbor riječi. Čovjek u momentu govora bira riječi i oblikuje
rečenice. Ljepoti njegovog pričanja doprinosi glas (boja, visina glasa, dikcija),
tempo govora.
Pismeno kazivanje nudi mnogo više mogućnosti. Moguće je razmisliti, odabrati
prave riječi i izraze i tek tada ih staviti na papir.
Glavni dio sata

►Pričanje može biti subjektivno i objektivno.

U subjektivnom kazivanju dolaze do izražaja lične emocije, a u objektivnom pričanju
stvarna, istinita zbivanja.
Imamo više vrsta pripovijedanja/naracije:

→ pričanje na osnovu slike
→ sažeto prepričavanje
→ stvaralačko prepričavanje
→ pričanje po planu pričanja
→ pričanje na osnovu mašte...
►Pričanje događaja uvijek se odnosi na nešto što nije uobičajeno ili obično, na nešto
što je po nečemu posebno interesantno, što privlači pažnju - nešto što se pamti i
prepričava.
Pričanje događaja ili doživljaja ima svoju sadašnjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono se
ne mora podudarati sa stvarnim vremenom dešavanja radnje o kojoj pripovijedamo.
Postoje dva redoslijeda pričanja: hronološki i retrospektivni.
Hronološki/vremenski redoslijed pričanja podrazumijeva izlaganje pojedinosti

onim redom kojim su se u životu i dešavale. Retrospektivni redoslijed pričanja
je onaj u kojem se pričajući iz sadašnjosti vraćamo u prošlost.
►Svaki događaj mora imati svoj početak, svoj tok i svoj završetak.
Tako i svaka priča mora imati svoj tok radnje:
Flip čart:
1 2 3 4 5
uvod početak razvoj radnje vrhunac radnje rasplet
radnje zaplet kulminacija
Ovo je ustvari plan pričanja s kojim ste se već upoznali.

Poneko pričanje ne mora imati sve ove dijelove.
Pričanje može biti u prvom (ja, mene...) i u trećem licu (on, ona...).
Sinteza
►Svaki događaj mora imati svoj početak, svoj tok i svoj završetak.
Pričanje može biti u prvom (ja, mene...) i u trećem licu (on, ona...).
Pričanje događaja ili doživljaja ima svoju sadašnjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono se
ne mora podudarati sa stvarnim vremenom dešavanja radnje o kojoj pripovijedamo.
Postoje dva redoslijeda pričanja: hronološki i retrospektivni.
Završni dio sata

Ispričajte neki vama zanimljiv događaj sa ljetnog raspusta - hronološkim
slijedom.

Pričanje stvarnog događaja: hronološki i
retrospektivni redoslijed događaja

Nastavna jedinica: Pričanje stvarnog događaja: hronološki i retrospektivni
redoslijed događaja

novih znanja iz oblasti jezika: pričanje stvarnog događaja: hronološki i
retrospektivni redoslijed događaja


metoda diskusije

Tematska korelacija


Grafofolija/ilustracija 1: Nesreća na cesti
Glavni dio sata

Pričanje stvarnog događaja: hronološki retrospektivni redoslijed događaja
1. Pričanje stvarnog događaja: hronološki redoslijed događaja
Nesreća na cesti
Tod jutra se Alma uspavala. Kasno je ustala, spremila se i trčeći krenula u

školu. Prvi čas je imala engleski jezik koji je jako voljela. Usput je srela i Jasmina
koji je također kasnio, pa su skupa nastavili ka školi.
Iznenada su primijetili da ih prate dva ogromna psa. Nisu se obazirali na
njih, nisu ih se plašili jer su se često igrali sa psima u školskom dvorištu.
U jednom momentu su začuli samo tup udarac, nečiji vrisak, a onda
stenjanje. Okrenuli su se i zabezeknuto stali. Psi su napali djevojčicu na biciklu.
Djevojčica je pala s bicikla i udarila glavom o trotoar. U blizini nije bilo nikoga
drugoga sem automobila koji su samo prolazili. Prišli su djevojčici i na njenoj
glavi vidjeli veliku posjekotinu. Pokušali su zaustaviti neko auto, ali nijedan se
nije htio zaustaviti. Nisu se obazirali na djevojčicu koja je bespomoćno ležala na
ivici trotoara.
«Mobitel...!» pomislila je Alma. Brzo ga je izvadila iz džepa i pozvala hitnu
službu. Pokušala je razgovarati s djevojčicom, ali je ona nije čula. Bila je u
nesvijesti. Ubrzo je stigao sanitet, podigli su djevojčicu na nosila i začuo se jezivi
zvuk saniteta. Alma i Jasmin su ukočeno gledali za sanitetom.
Sutradan je s nastavnikom u učionicu ušla žena s osmijehom na licu.
Tražila je djevojčicu i dječaka koji su pomogli njenoj kćerki.
Alma i Jasmin su se pogledali i nisu se htjeli javiti. Samo su po osmijehu na
majčinom licu znali da je djevojčica dobro.
►Uradimo plan priče:
1. Uvod: Alma i Jasmin žure u školu

2. Početak radnje: Iznenadni dolazak pasa
3. Zaplet: Napad pasa na djevojčicu
- posjekotina na licu djevojčice
- bezuspješno zaustavljanje automobila
4. Kulminacija: Telefonski poziv i uznemireno iščekivanje pomoći
5. Rasplet: Alma i Jasmin nastavljaju put ka školi
Kojim redoslijedom su događaji ispričani u ovoj priči?
Pojedinosti ovog događaja su ispričane onim redoslijedom kojim su se u

stvarnosti i dešavali (po redu). Takav redoslijed izlaganja pojedinosti u
događaju naziva se hronološki/vremenski redoslijed.
2. Pričanje stvarnog događaja: retrospektivni redoslijed događaja
Nesreća na cesti
Na času odjeljenjske zajednice sa našim razrednikom smo razgovarali o
tome šta to znači učiniti humano djelo. Jedni su pomagali starici prijeći ulicu,
drugi ponijeti teške korpe sa pijace, kupiti lijekove u apoteci... Mnogo toga smo
nabrojali. A ja sam krišom gledala Almu i Jasmina.
Sjećam se. Toga dana Alma nije došla na prvi čas. Ništa možda ne bi ni bilo
neobično da to nije bio čas engleskog jezika. Alma taj čas nikad ne bi propustila.
Engleski je bio njen najdraži predmet. Došla je tek na početku drugog časa,
blijeda, činilo mi se kao da je plakala. Pitala sam je šta joj se desilo. Rekla mi je
samo da je prespavala i tako zakasnila. Cijeli taj dan je gledala kroz prozor i kao
da je nešto iščekivala. Često se sa Jasminom došaptavala, bila je odsutna na
časovima. A to se njoj nije dešavalo. Nastava se završila, njih dvoje su otišli
zajedno kući. Toga dana je mene majka sačekala pred školom, što me iznenadilo.
Već od drugog razreda sama idem u školu i sama se vraćam iz škole. Šta je sad
ovo? Pitala sam majku za razlog njenog dolaska, a ona mi samo reče da okolo
ima pasa lutalica pa se boji da mi se što ne desi.
Kad smo došle blizu naše kuće, ugledala sam majku moje drugarice Emine
kako izlazi iz saniteta. Bila je uplakana. Samo je mojoj majci mahnula i rekla:
«Dobro je sve prošlo, zahvaljujući nekoj djevojčici Almi i dječaku Jasminu. Da oni
nisu pozvali ljekare...» Majka mi je tada ispričala sve što se dogodilo. Tada sam
sve shvatila. I Almin nedolazak na engleski, i njeno bljedilo, i stojanje kraj
prozora, i došaptavanje sa Jasminom.
Sutradan se u našoj učionici, skupa sa nastavnikom pojavila Eminina

majka. Željela je da upozna male, velike junake i da im se zahvali. S osmijehom na
licu je pitala: «Ko je jučer pozvao ljekare i pomogao mojoj Emini? Željela bih da
im se zahvalim. Moja Emina je dobro zahvaljujući njima.»
U učionici je bio tajac. Ja sam ispod oka gledala u njih dvoje. Gledali su jedno u
drugo i... nisu se htjeli javiti.
I danas, kada pričamo o humanosti, njih dvoje se ne javljaju i ne pričaju o
svojim velikim djelima. Vjerovatno iz skromnosti, jer pravi junaci se nikad ne
hvale.
►Uradimo i u ovoj priči plan priče i pogledajmo u kojem se vremenu odvijaju

pojedinosti ovog događaja.
Plan priče: Vrijeme dešavanja pojedinosti
Uvod: Razgovor o humanosti → sadašnjost

Početak radnje: Djevojčicino sjećanje → prošlost
- Almino i Jasminovo kašnjenje na čas
- Almino bljedilo i uznemirenost
Zaplet: Djevojčicino saznanje za nesreću → prošlost
i Alminu i Jasminovu pomoć
Kulminacija: Dolazak Eminine majke u učionicu → prošlost
i skromnost junaka
Rasplet: Pravi junaci se ne hvale → sadašnjost
►Kojim redoslijedom je ispričana ova priča?

►Pogledajte vrijeme u kojem se dešavaju pojedinosti događaja.
►Pojedinosti ovog događaja su ispričane retrospektivnim redoslijedom.

Retrospektivni redoslijed pričanja je onaj u kojem se pričajući iz sadašnjosti vraćamo
u prošlost.
Sinteza
Pojedinosti događaja mogu biti ispričani onim redoslijedom kojim su se u

stvarnosti i dešavali (po redu). Takav redoslijed izlaganja pojedinosti u događaju
naziva se hronološki/vremenski redoslijed.
Retrospektivni redoslijed pričanja je onaj u kojem se pričajući iz sadašnjosti
vraćamo u prošlost.
Završni dio sata

Ispričajte neki vama zanimljiv događaj sa ljetnog raspusta - retrospektivnim
slijedom.

Pričanje izmišljenog događaja, pričanje
prema zadanoj slici, muzici

Nastavna jedinica: Pričanje izmišljenog događaja, pričanje prema zadanoj slici,
muzici

novih znanja iz oblasti jezika: pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja, pričanje
prema zadanoj slici, muzici

metoda diskusije

grafoskop, grafofolije/ilustracija/fotografija, tonski zapis, kasetofon
Tematska korelacija

Međupredmetna: likovna kultura, muzička kultura, biologija/ekologija

Grafofolija/ilustracija 1: Rastanak s Ljenosti (djevojčica u fotelji)
Glavni dio sata

Pričanje izmišljenog događaja, pričanje prema zadanoj slici, muzici
1. ► Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja

Grafofolija/ilustracija 1
Moj rastanak s Ljenosti
Dan škole. Kao i svake godine proglašavaju se i nagrađuju najbolji

učenici u školi. Među njima sam i ja. Sve petica do petice. Ama, nisam ja neki
«štreber» kako mi učenici volimo da kažemo, ali našla sam samo dobar način da
lakše učim.
Nije uvijek tako bilo. Imala sam i ja svojih loših dana kada me jednostavno
knjiga nije zanimala. Škola!? Sve sam drugo voljela da radim, ali učiti mi se nije
nikako dalo. Svi su mi samo govorili : »Pa dokle ćeš tako?» Govorili su, govorili,
pa prestali. A tada sam odlučila da porazgovaram sa svojom najboljom
drugaricom - sa Ljenosti:
«Oprosti, ali došlo je vrijeme da se oprostim od tebe. Znam da će ti biti

teško kao i meni, ali svaka od nas mora da krene svojim putem. Dugo smo se
družile i provodile predivne trenutke zajedno. Uvijek si bila uz mene, a i kada nisi,
moje su misli uvijek bile s tobom. Mnogi su mi govorili da ti nisi najbolje društvo,
ali ja ih nisam slušala. Uz tebe mi nikad nije bilo dosadno i nikad ništa nisam
morala da radim. Ali, prije neki dan sam se iskrala od tebe i krišom pospremila
svoju sobu, a zatim sam čitala „Sretnog Kraljevića“. U početku me grizla savjest
što sam te ostavila, ali kad sam vidjela kako soba blista i kako su Sretni Kraljević
i Lastan dali živote za sreću drugih, nisi mi više nedostajala. Sad ti to moram
priznati. Nadam se da se nećeš previše ljutiti na mene i da ćeš naći sebi novu
drugaricu ili drugara koji te sa zadovoljstvom čekaju. Ja te napuštam!»
Tek što sam uspjela izgovoriti zadnju riječ, Ljenost se ljutito brecnu na
mene: «Zar da me napustiš sad kad jedino tebe imam? Ti si ta koja je stalno bila
sa mnom, i danju i noću. Zaista nisi fer? Lagala si me vrlo vješto. Ja nikada nisam
pomisliti da bi me ti mogla napustiti. Sad bi trebalo da živim potpuno sama? Idi,
ali da znaš ti ćeš se meni opet vratiti. Samo mene više neće biti tu.
Naći ću ja sebi novog prijatelja. Odlazi od mene odmah!»
Iz razmišljanja me trgao direktorov glas koji je izgovorio moje ime. Dobila

sam pohvalu za moj sastav „Rastanak s Ljenosti“.
► Ova djevojčica je pokazala svoju odlučnost kroz maštu. Jednu ružnu osobinu čovjeka
je doživjela i predstavila kao živo biće. Kako se naziva stilska figura kojom se oživljavaju
predmeti, pojave?
► I u ovoj priči su cjeline obilježene. Daj im naslove.

►Kojim redoslijedom su ispričane pojedinosti u ovom doživljaju?
2. Pričanje prema zadanoj muzici

► Poslušajte kompoziciju «Peća i vuk» – Sergeja Prokofjeva!
(Možete je pronaći na CD-u uz Muzičku kulturu za V razred osmogodišnje osnovne
škole)
«Peća i vuk» – Sergej Prokofjev
Evo muzičke bajke napisane za vas. Izvode je: gudači, timpani, flauta, klarinet,
rog, oboa, fagot.
►Glavni lik ove muzičke priče je dječak Peća, a njega predstavljaju gudači.
►Flauta je ptica kos, oboa tužni patak, klarinet mačka sa svojim somotnim
glasom, fagot je brižni djed, udaraljke i bubnjevi su puščani meci lovaca.
A vuka, opasnog vuka predstavljaju tri roga.
To su glavni likovi u ovoj muzičkoj priči. Kako se oglašavaju, šta nam pričaju,
saznaćete ako pažljivo saslušate njihove glasove.
► Poslušajte ovu kompoziciju i sastavite sami priču.

Gdje je izašao Peća?
Ko se oglašava u šumi?
Ko je poželio da se okupa u jezeru?
Koga je mačka htjela za slasni zalogaj?
Za koga brine djed?
Sastavite priču onako kako je vi zamišljate!
Završni dio sata
3. ►Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja prema zadanoj slici
Grafofolija/ilustracijaE1k: oE- akciji

kzoe-zl eleinui
► Ko su eko-zeleni?
►Za što se oni bore?
►Šta vidiš na slici?
►Kakav je okoliš?
►Šta tačno rade učenici?
►Zašto su se učenici odlučili za akciju?
►Šta misliš da li je akcija uspjela?
►Pretpostavi kako izgleda dvorište poslije uređenja?
►Na osnovu slike ispričaj priču. Daj imena likovima, kaži šta rade, kakav je okoliš
bio prije i poslije njihove akcije uređenja. Kaži ko je bio najvredniji, ima li u tvojoj
priči likova koji se druže s Ljenosti? Da li su eko-zeleni dobili nagradu ili pohvalu
za svoj rad?

Opis osobe (portret)

Nastavna jedinica: ► Opis osobe (portret)

novih znanja iz oblasti jezika: opisivanje, opis osobe (portret)

metoda diskusije

grafoskop, grafofolije, fotografije, ilustracije, boje, flomasteri
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, medijska kultura, jezik


Grafofolije s portretima (1): Čitanka 6, strana broj 150 (Danijel Defo), strana broj
156 (Sanja Pilić), strana broj 113 (Čarli Čaplin), 117 (Baster Kiton)
Grafofolija 2 (strip): Čitanka 6, strana broj 151 (strip Robinzon Kruso)
Grafofolije 1: portreti
Grafofolija 2: strip
Razgovor o općem dojmu i karakterističnim pojedinostima portreta.

► Do doživljaja o predmetu opisivanja dolazimo putem čula (osjetila):
►čulo vida (vizuelno)
►čulo sluha (auditivno/akustičko)
►čulo mirisa (olfaktorno)
►čulo dodira (taktilno).
►čulo okusa
►Predmet opisivanja može biti:
1.čovjek
2.predmet
3.enterijer/interijer
4. eksterijer
5. pejzaž
Glavni dio sata

► Opisivanje Opis osobe (portret)
► Opisivanje ili deskripcija kao oblik usmenog ili pismenog izražavanja je jedan
od težih oblika kulture izražavanja. To je i razumljivo s obzirom da je mnogo lakše
pričati nego opisivati.
►Za uspješno opisivanje potrebno je imati osjećaje za boje, oblike, za sklad i
ljepotu. Opisivanje zahtijeva posmatranje, zapažanje i slikanje/opisivanje svega
što posmatramo. Slikovitost se postiže stilskim figurama: epitetima, poređenjima,
personifikacijama... Čitalac mora imati jasnu sliku o onome što je predmet
opisivanja.
► Opisivanje je bitno za bogaćenje rječnika. Koristimo se riječima koje već
znamo, prisjećamo se i nekih zaboravljenih, ali i tražimo nove riječi i izraze da
bismo vjerno prikazali ono što vidimo i doživljavamo.
► Opis osobe (portret)
Moj susjed
Nedaleko od moje kuće živio je pomalo neobičan čovjek. Suh, nemirna

pogleda. Živio je nečujno, kao da nije ni postojao. Ni s kim se nije družio. Većinu
vremena bi provodio na livadi pored svoje male krave.
Nabio bi izblijedjelu kapu na glavu, obukao neki stari kaput, u kome je uvijek
nosio već odavno pohabanu frulu. Svirao bi samo tužne pjesme i posmatrao
kravu kako pase sočne pašnjake.
Bio je tajanstven. Imao je samo jednog brata koji je bio mlađi od njega i koji se
uputio u bijeli svijet. Susjed je ostao sam samcat.
Sve je sam radio: prao posuđe, prao odjeću, sakupljao ljetinu. Od njega ipak
nikad nismo mogli čuti jadikovanje. A i inače je malo govorio. Kao da je bio nijem.
Ćutljiv kao sjenka.
Dok bih gledao tog čovjeka, hvatao me strah...
Najednom smo ga počeli manje viđati vani. Rjeđe je čuvao svoju kravicu, a
koraci su mu postajali teži, sporiji i kraći. A onda, jednoga dana... Nestao je tiho,
kako je i živio.
Mala pogrebna povorka odnijela ga je na posljednji počinak. Njegova stara
kuća, pokrivena šindrom, broji svoje posljednje dane.
Tajanstveno šuti kao i moj susjed.
(učenički rad)
Kakav je opći dojam o toj osobi? (miran, tih, usamljen...)

Osjećate li sažaljenje prema njemu?
Šta nije rečeno, a možemo naslutiti?
Koje pojedinosti opisa su date u tekstu?
Portret je sklop fizičkog, psihološkog i etičkog portreta.

Odredimo to u našem opisu:
1. Fizički portret: suh, nemirna pogleda, izblijedjela kapa na glavi, stari kaput...
2. Psihološki portret: usamljen, tih, nečujan kao sjenka, svirao tužne pjesme na
pohabanoj fruli, vrijedan...
3. Etički/moralni portret: pošten, požrtvovan, uporan u poslovima...
Portret je opisivanje čovjeka. On može biti vanjski i unutrašnji. Vanjski

portret obuhvata fizički izgled a unutrašnji izgled obuhvata psihološki i
etički/ moralni portret. Opisivanje portreta obično počinje općom
slikom a zatim se daju pojedinosti karakteristične za tu osobu. Portret
je često subjektivan.
►Evo još jednog portreta!
Moja nena
Kad god se sjetim moje nene, obuzme me neka čudna pritajena tuga. Ista
tuga koju je i ona, čini mi se, osjećala cijelog svog života. Imala je dugu sijedu
kosu, spletenu u dvije guste pletenice pokrivene maramom. U njenim plavim
očima dugo je već stanovala tuga. U njima nije bilo svjetlosti, ali je mene uvijek
gledala milo. Lice izbrazdano borama, blijedo, kazivalo je da nije imala baš lijep
život.
Čini mi se da je samo za mene i mog brata imala osmijeha. Samo nas bi
pomilovala po kosi i poljubila. Samo tada smo osjećali da je nekad u njoj bilo i
radosti. Znali smo da ima dobro veliko srce u kome je stanovala ljubav prema
nama, ali i velika bol o kojoj nikad nije željela pričati. Danas je više nema i mene
pritišće neka tuga.
(učenički rad)
Pisci najčešće opisuju likove koji su im bliski, dragi.
Takav je i ovaj opis. Uočimo pojedinosti u opisu lika!
Vanjski izgled Unutrašnje osobine
duga sijeda kosa spletena u tuga u očima
pletenice
marama na glavi gledala nas je milo
plave oči osmijeh samo za nas
u očima nema svjetlosti milovala nas je po kosi
lice izbrazdano borama ljubila nas je
blijedo lice veliko srce
ljubav i bol u srcu
►Sve ove osobine možemo zamisliti i pred svojim očima

vidjeti djevojčicinu nenu.
►Kako znamo da je djevojčicina nena bila dobra i tužna?
►Kako se ona ponašala prema djeci?
Zastidio se majke
(odlomak)
Mati je došla vrlo rano pred školu. Na velikom trgu bilo je još sve mirno;
prozori visoke kuće sijali su se, i s vremena na vrijeme čuo se glas nastavnika
koji je u školi govorio oštrim i zvonkim glasom. Mati je došla izdaleka, došla je iz
sela koje je bilo četiri sata udaljeno od grada. Njene čizme - muške čizme koje su
joj bile do koljena – bile su blatne njena pregača – široka seljačka pregača sa
zelenim ružama – bila je takođe poprskana blatom. U desnoj ruci imala je
kišobran i veliki zavežljaj u kom je donijela košulje i par novih cipela Jožetu; u
lijevoj ruci držala je veliku maramu, i u njoj svezanu deseticu što je donijela
Jožetu.
Mati je bila umorna i gladna, nije kupila jutros ni mrve hljeba, samo da
desetica ostane cijela. Noge su je boljele, a i kašljala je; lice joj je bilo suho,
obrazi upali. Hodala je polako po putu gore-dolje i gledala u prozore koji su se
sijali kao da su pozlaćeni.
Ivan Cankar
Teme za vježbu: Osmijeh na licu moje majke; Najdraži lik iz
književnog djela; Siromah iz moje ulice...
Da bi se što slikovitije prikazao portret potrebno je organizirati leksičke vježbe.

Kakvo nešto može biti?
Hod: brz, siguran, tih, nervozan, dostojanstven, sitan;
Glava: okrugla, duguljasta, čvornata, ponosna, uzdignuta, mudra, pametna, umorna,
dopadljiva;
Kosa: crna, plava, bujna, kovrdžava, razbarušena, talasasta, sijeda, kratka, rijetka,
gusta, prava...
Čelo: visoko, nisko, lijepo, vedro, natmureno, naborano, ispupčeno, umno;
Oči: crne, plave, zelene, krupne, sanjalačke, žive, bistre, umorne, prodorne;
Usta: mala, rumena, tanka, slatka, medena, velika, mesnata, široka;
Ruke: jake, snažne, zdepaste, mršave, žuljevite, mišićave, čvrste, umorne...
Sinteza
Portret je opisivanje čovjeka. On može biti vanjski i unutrašnji. Vanjski portret

obuhvata fizički izgled a unutrašnji izgled obuhvata psihološki i etički/ moralni
portret. Opisivanje portreta obično počinje općom slikom a zatim se daju
pojedinosti karakteristične za tu osobu. Portret je često subjektivan.
Završni dio sata

Izaberite zadatak:
1. Leksička vježba
Napišite kakvi mogu biti?
Noge:
Pogled:
Glas:
Zubi:
Brada:
2. Pronađite pojedinosti unutrašnjeg i vanjskog portreta u odlomku iz priče

„Zastidio se majke“ Ivana Cankara!
3. Na času likovne kulture ilustrirajte neki od ponuđenih portreta.
Opis kraja (pejzaž)

Nastavna jedinica: Opis kraja (pejzaž)

novih znanja iz oblasti jezika: opis kraja (pejzaž)

metoda diskusije

individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, insert tehnika
grafoskop, grafofolije, ilustracije, lišće
Tematska korelacija


Grafofolija/ilustracija ili listovi drveća (1)
Ole i Trufa
(odlomak)
Šuma je bila velika, gusta, puna svih vrsta listopadnog drveća. Bio je
mjesec studeni. Obično je u to vrijeme godine hladno i dogodi se da čak
ponekad i sniježi, ali ovaj studeni bio je relativno topao. Noći su bile hladne i
vjetrovite, ali čim bi sunce jutrom izašlo, postajalo bi toplije. Moglo bi se
pomisliti da je ljeto kad ne bi čitava šuma bila posuta otpalim lišćem - žutim
kao šafran, crvenim poput vina, a bilo ga je i zlaćanog, kao i satkanog od
različitih boja. Kidala ga je kiša, vjetar, padalo bi danju, padalo bi noću -
oblikujući debeli sag na šumskome podu. Iako su mu se sokovi isušili, lišće je
još uvijek ispuštalo ugodan miris. Sunce ga je obasjavalo kroz napušteno, ali
živo granje, a crvi i muhe, koje su nekako preživjele jesenske oluje, plazile su
po njemu.
Razgovor o opisu šume, jesenskom pejzažu.
Glavni dio sata

Opis kraja (pejzaž), opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)
Ole i Trufa
(odlomak)
Prostor ispod lišća pružao je tajna skrovišta zrikavcima, poljskim miševima i

drugim bićima koja su tražila utočište u zemlji. Ptice - koje ne sele zimi u toplije
kraje nego ostaju kod kuće - poredale su se po golim udovima drveća. Među
njima bili su vrapci - sićušne ptice, ali obdarene s mnogo hrabrosti i iskustva
sakupljenog tisućama generacija. Skakutali su i živkali tražeći hranu što je šuma
u to doba godine pruža. Mnogo, mnogo kukaca i crva poginulo je prošlih tjedana,
ali nitko nije oplakivao njihovu sudbinu. Božija stvorenja znaju da je smrt samo
oblik života dolaskom proljeća šuma će se ponovno ispuniti travkama, zelenim
lišćem, procvalim granama i cvijećem. Ptice selice vratit će se iz dalekih zemalja i
ponovno se nastaniti u svojim napuštenim gnijezdima. Pa ako je vjetar ili kiša
oštetila gnijezdo, lako će ga popraviti.
Isaac Bashevis Singer
►Pisac je dao opći izgled šume u jesen i mnogo pojedinosti u njoj.

Izdvojimo opći izgled šume:
-Šuma je bila velika, gusta, puna svih vrsta listopadnog drveća.
-mjesec studeni
-dani topliji, noći hladnije
Pojedinosti u opisu:
- čitava šuma bila posuta otpalim žutim, crvenim i zlaćanim lišćem
- lišće je oblikovalo debeli sag na šumskome podu
- lišće je još uvijek ispuštalo ugodan miris
- crvi i muhe su plazile po lišću
- ptice su se poredale su se po golim udovima drveća
- vrapci su skakutali i živkali tražeći hranu
- mnogo je kukaca i crva poginulo
Završni dio opisa:
- dolaskom proljeća šuma će se ponovno ispuniti travkama,
zelenim lišćem, procvalim granama i cvijećem
- ptice selice vratit će se iz dalekih zemalja i ponovno se nastaniti u svojim
napuštenim gnijezdima
►Koja je vrsta riječi najviše zastupljena u ovom opisu?

►Koje stilske figure su doprinijele slikovitosti ovog pejzaža?
Opis pojedinosti doprinosi slikovitijem i impresivnijem doživljaju opisanog kraja,

predjela, ( pejzaža).
►Pejzaž je francuska riječ koja znači kraj, predio. Slikarski pejzaž je crtež, slika
koja prikazuje kraj, predio u prirodi.
► Pri opisivanju pejzaža dobro je pridržavati se određenog redoslijeda:
1. opis opće slike kraja
2. opis pojedinosti (predmeti, bića, pojave, zvuci, pokreti...)
3. završni općenit opis
Opis pejzaža je subjektivan, u njemu se iznose i stavovi pisca, njegova
osjećanja, misli.
Sinteza
►Pejzaž je francuska riječ koja znači kraj, predio. Slikarski pejzaž je crtež, slika
koja prikazuje kraj, predio u prirodi.
► Pri opisivanju pejzaža dobro je pridržavati se određenog redoslijeda:
1. opis opće slike kraja
2. opis pojedinosti ( predmeti, bića, pojave, zvuci, pokreti...).
3. završni općenit opis
Opis pejzaža je subjektivan, u njemu se iznose i stavovi pisca, njegova osjećanja,
misli.
Završni dio sata

►Pročitaj i ovaj opis krajolika i prepoznaj stilske figure!
Zimska priča
(odlomak)
Sve o čemu govori ova priča desilo se jedne zimske noći pred zoru, u kući
na rubu šume, nakon što je snijeg cijele noći padao pahuljama krupnim poput
zvijezda. Kuća i sve oko nje blistalo je u tami srebrnastim odsjajem svježega
snijega. Šuma otežala od novih, mekih bundi mirno je disala svoj zimski san.
Iznenada, oblake na nebu kao da je rasporio pokret neke velike ruke i razbio ih
poput ljuske. Iz tog gustog, bjeličastog jajeta izronio je žut i pun mjesec,
pretvorivši cijeli krajolik najednom u osvijetljenu kristalnu simfoniju. Sve je bilo
tiho, tiho kao mjesečina.
Tiše od blagog svježeg vjetra i disanja usnulih ljudi. U kući su spavali
dječak i njegova majka. Bilo je to u doba pred zoru, kad je san najdublji i kad
snovi najslobodnije lete nekim dalekim i čudesnim prostranstvima.
Maja Gjerek-Lovreković i Anica Gjerek

Opis zatvorenog prostora
(enterijer/interijer)

Nastavna jedinica: Opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)

novih znanja iz oblasti jezika: opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)
perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora,
slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika,
sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i
logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja
pripadnosti jezičkoj zajednici


grafoskop, grafofolije, ilustracija, fotografije
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, medijska kultura, jezik


Grafofolija/ilustracija ili posjeta školskoj biblioteci i razgovor o njenom izgledu.
(1)
Glavni dio sata

Opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)
(. . .)
Sobu je namjestio po svom.
Plitka sećija duž najkraćeg zida, jednostavan sto i jedna stolica od hrastovine s
izrezbarenim naslonom, peštahta, debelim gvozdenim pokovom stegnuta sehara
bez ukrasa, zemljana peć, uz nju banjica, po podu čiste struke ponjava, po rafu
knjige, na arapskom, turskom, njemačkom, na najširem zidu odjeća zastrta
svilenom bošćom i do nje povješano oružje i razno putno i ratno sjemenje. Ništa
više.
Na vazdan otvoren prozor koji gleda niz bašče i njive struji svježina, pa je u
sobi studnjikavo na onaj nemio samački ili kasarnski način, ali je zračno,
prostrano i čisto.
(. . . )
Sobna vrata ciknuše, san pobježe. Nasrnuše udrobljene slike, računi, srdžbe,
pakost.
(Derviš Sušić)
►Možete li naslikati ovu sobu?

►Da li vam je interesantan njen izgled?
►Kako pisac počinje ovaj opis?
Kao i kod opisa pejzaža, portreta, tako i u opisu neke prostorije trbalo bi
krenuti od općeg utiska/dojma.
►Pogledajmo kako je to urađeno u ovom opisu.
■ Opći utisak/ dojam:

→ sobu je namjestio po svom
■ Pojedinosti u opisu:
→ plitka sećija duž najkraćeg zida
→ jednostavan sto
→stolica od hrastovine s izrezbarenim naslonom
→stegnuta sehara bez ukrasa
→zemljana peć
→uz nju banjica
→podu čiste struke ponjava
→po rafu knjige
→odjeća zastrta svilenom bošćom
■ Završni općenit opis:
→u sobi studnjikavo
ali zračno, prostrano i čisto
→sobna vrata ciknuše, san pobježe
► Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke građevine ili objekata.

►I ovaj opis može biti subjektivan i objektivan.
►U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj lični, emocionalni stav prema onome što
opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poređenjima, onomatopejama,
personifikacijama...
►U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu opisivanja,
Moja
On jeučionica
samo realan posmatrač i zapisivač.
Kada otvorim stara drvena vrata učionice, zapahne me miris hlora i

ustajalog vazduha.
Trčim ka prozoru i otvaram ga da bih barem malo svježine osjetila. Ono što
vidim oko sebe nije nešto baš privlačno: pocijepani panoi sa našim likovnim i
literarnim radovima, išarani i orunjeni zidovi, stare, izrezbarene klupe. Naših ruku
djelo. Stari drveni orman se naherio pod teretom godina i naših zadaćnica. Pored
njega sivobjeličasta tabla.
Sve u svemu, jedan nelijep prizor.
Jedino što odudara od ove učmalosti su uredno poredane saksije sa
cvijećem. U njima se, kao iz inata svemu u učionici, rascvjetale petonije, bijele,
crvene, šarene. Prkose i poručuju nam:
«Ljepota je u vašim srcima, u našim bojama i mirisu.
Unesite tu ljepotu i u vašu staru učionicu. Bit će lijepa kao i mi.»
►Koje emocije je učenica iznijela u ovom sastavu?

►Koju poruku nam daje ovaj opis enterijera?
Sinteza
► Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke građevine ili objekata.
►I ovaj opis može biti subjektivan i objektivan.
►U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj lični, emocionalni stav prema onome
što opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poređenjima,
onomatopejama, personifikacijama...
►U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu
opisivanja,
On je samo realan posmatrač i zapisivač.
Kao i kod opisa pejzaža, portreta, tako i u opisu neke prostorije trbalo bi krenuti
od općeg utiska/dojma.
Završni dio sata

►Izdvojite pojedinosi u enterijeru sobe ujaka Filipa.
Ujka Filip
(odlomak)
Soba je bila neprijatna. Tesna, zagušljiva i mračna,pretrpana oveštalim
građanskim nameštajem, kao da je u njoj sabrano sve što je od tri porodice
nasleđeno i godinama čuvano. Trpezarija i pisaći sto sa kvrgavim nogama,
iskrivljena etažera za knjige, pijanino i otoman sa visokim naslonom, presvučen
mušemom. N zidu fotografije, slike, Ostrvo mrtvih i Čas anatomije, na pisaćem
stolu pritiskivač za hartiju...
(. . .)
Sve je bilo isto, nepromenjeno, samo je ustajali vazduh, natopljen memlom,
zadahom naftalina, prašine i crvotočine, bio četiri godine stariji.
Erih Koš

Opis otvorenog prostora (eksterijer)

Nastavna jedinica: ►Opis otvorenog prostora (eksterijera)

novih znanja iz oblasti jezika: opis otvorenog prostora (eksterijera)


individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, insert- tehnika
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, jezik


Razgovor o tekstu “ Gromovo đule”, o općem izgledu bašte poslije nevremena.
Gromovo đule
Bio sam sasvim mali, ali ovog se dobro sjećam. Valjda što je toliko
sijevalo i grmilo.
Moja rodna kasabica poznata je kao igralište gromova. Zgnijezdila se na
golom nevisokom podnožju planina, koje silazi u neveliko polje.
Kad dođe ljetna oluja, gromovi kao krakati svijetli divovi skaču po tim
planinčinama, sablje njihovih munja i tutanj njihovih tabana utjeruju sve živo u
kasabi u kuće, štale i ćumeze, i pozatvaraju u njoj sva vrata i prozore. Nikada se
toliko puta svijet ne prekrsti i toliko svetih riječi iz Kur'ana ne izgovori. Ljudi šalju
Bogu nijema obećanja da nikad više neće griješiti.
Skender Kulenović
► Prepoznajte elemente opisa u ovom odlomku iz priče!
Glavni dio sata

Opis otvorenog prostora (eksterijera)
Družba Sinjeg galeba
Galebovo ostrvo je dugo i usko i izdaleka izgleda kao ogromna riba tupe i
razdrljene glave. U zaglavku ostrva urezala se u more i na kraju uvale ispod vrleti.
U vrijeme kada počinje ova priča, sunčalo se malo ribarsko selo, ustvari, seoce!
Kućice su bile izgrađene od teškog kraškog kamena i kad bi svih tih osam kućica
spojio u jedno domaćinstvo, ni ono ne bi bilo odveć veliko. Pristanište od tvrdih,
napola obrađenih stijena štitilo je od bure svih osam jedrenjača i nekoliko
čamaca. Svakoj jedrenjači bio je lijepo obrađen kljun i svaka je bila drugačije
boje: zelene, tamnocrvene, svijetložute, smeđe, plavičaste, plamenocrvene i
bijele. ...
Na južnoj padini brda, gdje bura još nije odnijela svu zemlju, žene su
prekopavale vinograd, vezivale lozu koju je bura strgla sa kočića; dole je raslo
nekoliko maslina s kržljavim granama, a na ivici vinograda cvjetalo je bademovo
drveće. Tu su se igrala djeca.
To
►Ovo je početak ne
romana Družba Se
Sinjeg galeba. liš
►Po čemu je ovo ka
ostrvo dobilo ime? r
►Možete li ga
naslikati?
►Kako je pisac
opisivao ovo
ostrvo?
Opći izgled → Galebovo ostrvo je dugo i usko i izdaleka izgleda
ostrva: kao ogromna riba tupe i razdrljene glave.
→ ... sunčalo se malo ribarsko selo ustvari, seoce!
Pojedinosti u → Kućice su bile izgrađene od teškog kraškog
opisu: kamena...
→ Pristanište od tvrdih, napola obrađenih stijena...
→ ... osam jedrenjača, nakoliko čamaca ...
→ ...jedrenjače različitih boja...
→ ... žene su prekopavale vinograd, vezivale lozu
→ raslo je nekoliko maslina s kržljavim granama...
→ ...cvjetalo je bademovo drveće...
→ Tu su se igrala djeca.
►Eksterijer je ambijent, prostor pod vedrim nebom, pejzaž, sve ono što je izvan
zidova kakve građevine. Takav opis može biti objektivan (kako ga neko vidi) i
subjektivan (kako ga neko doživljava).
►U objektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na vizuelnom
doživljaju (šta i na koji način vidimo). Takav prostor možemo naslikati.
►U subjektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na dojmu, utisku što
ga na pojedinca ostavlja prostor koji ga okružuje. Takav opis je teško naslikati.
►Najčešće su u opisu isprepleteni i objektivni i subjektivni opisi, oni se međusobno
nadopunjuju.
►Opisi mogu biti mirni, statični, ali i živi, dinamični.

►Kakav je ovaj opis eksterijera?
►Pronađi opise koji doprinose dinamičnosti radnje u priči!
Sinteza
►Eksterijer je ambijent, prostor pod vedrim nebom, pejzaž, sve ono što je izvan
zidova kakve građevine. Takav opis može biti objektivan (kako ga neko vidi) i
subjektivan (kako ga neko doživljava).
►U objektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na vizuelnom
doživljaju (šta i na koji način vidimo). Takav prostor možemo naslikati.
►U subjektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na dojmu, utisku što
ga na pojedinca ostavlja prostor koji ga okružuje. Takav opis je teško naslikati.
►Najčešće su u opisu isprepleteni i objektivni i subjektivni opisi, oni se međusobno
nadopunjuju.
Završni dio sata
Prijedlozi za vježbu:
1.Stara bosanska kuća
2.Djedov voćnjak
3.Interesantna građevina
►Opišite svoje selo, grad, ulicu u različitim godišnjim dobima, ili u različito doba dana.
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 164-165, radni kutak broj: 113

Opis bića ili skupine bića unutar prostora

Nastavna jedinica: Opis bića ili skupine bića unutar prostora
Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja/sinteza stečenih znanja

novih znanja iz oblasti jezika: opis bića ili skupine bića unutar prostora

metoda diskusije

individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, insert-tehnika
Nastavna sredstva pomagala: tekst „NIKO i NIŠTA“ Alije Isakovića, kreda,
bilježnica, olovke
Tematska korelacija

Ilustracija odlomka (dječak Niko - i - Ništa)
NIKO - I - NIŠTA
U jedan dječiji dom dovedoše novog dječaka koji reče upravnici da se zove
Niko- i- Ništa. Bio je vaših godina, nešto mlađi od Adija i nešto stariji id Farija.
Sve domce iznenadi njegovo ime, ali od svega više iznenadi njegovo ponašanje,
njegovo držanje. Bio je onizak, čvrstih ramena, poveće glave, ošišan, s bijelim
ožiljcima na glavi, poderanog džempera, prljav. Svi su ga pažljivo gledali. On je
bio neobično miran. Nije se bojao djece i nije se radovao što ih vidi. Izgledao je
kao da ih nije osobito zarezivao. I to je bilo prvo što se domcima nije dopalo.
Glavni dio sata

Opis bića ili skupine bića unutar prostora
1.
NIKO - I - NIŠTA
(Odlomci)
U jedan dječiji dom dovedoše novog dječaka koji reče upravnici da se zove
Niko- i- Ništa. Bio je vaših godina, nešto mlađi od Adija i nešto stariji id Farija.
Sve domce iznenadi njegovo ime, ali od svega više iznenadi njegovo ponašanje,
njegovo držanje. Bio je onizak, čvrstih ramena, poveće glave, ošišan, s bijelim
ožiljcima na glavi, poderanog džempera, prljav. Svi su ga pažljivo gledali. On je
bio neobično miran. Nije se bojao djece i nije se radovao što ih vidi. Izgledao je
kao da ih nije osobito zarezivao. I to je bilo prvo što se domcima nije dopalo.
Ručavalo se u dugom hodniku, i hrana se uvijek dijelila sa čela stola. Takav je
običaj u domovima. Na čelu stola su sjedili najjači dječaci, te redom – slabiji i
slabiji, do kraja stola. Kad je Niko - i - Ništa došao, bila je nedjelja i bilo je vrijeme
ručku. Nedjeljni ručak je dobar i bude kolača, na kraju ručka. Pošto su domci
posjedali po svome redu, svi su očekivali da će i novajlija: prvo stati sa strane,
odmjeriti red i izabrati sebi mjesto koje mu pripada po jačini. Biranje mjesta za
stolom je prirodan red stvari i svi su to znali, i svi su to činili.
Novajlija najčešće pogriješi u odabiranju mjesta i tada mora da se tuče sa onim
ispred kojeg je sjeo. Ko pobijedi ide za jedno mjesto naprijed, prema čelu stola,
prema masnijoj čorbi i većem komadu kruha, To se ponavlja sve dok nekoga ne
pobijedi i zaustavi se ispred pobijeđenog. (...)
Niko -i- Ništa nije htio da se tuče za mjesto, sjeo je posljednji i strpljivo čekao
da jelo dobiju prije njega. Tako je izgubio važnost i počeli su neki poslije ručka da
ga tuku, čak i neki koji su bili manji od njega. Jedan drzak dječak oteo mu je i
kolač koji je Niko držao u ruci, zagledao ga i pomalo grickao, kao da mu je bilo
žao kolača ili kao da je želio da što dulje uživa u jedenju. (....)
Najviše zla u tome činio mu je dječak sa čela stola, zvani Krakonoš. Dok nije
došao Niko, on je tukao druge dječake. Prvo je tukao svakoga novajliju i tražio da
mu daje svoj dio hrane, a kolač obavezno. To se saznalo i upravnica je nedjeljom
nadgledala jedenje kolača, ali slabiji dječaci su folirali da jedu, krili su kolače i
krišom stavljali u male kesice vezane oko pasa.
U tim kesicama, skrivenim među nogama, ti jadni dječaci su iznosili kolače i
davali ih Krkonošu ili nekome drugome koga on odredi.
Alija Isaković
■ ►Gdje se odvija radnja ove priče? ►Zašto je to važno? ►Ko su bili

stanari doma? ►Ko je glavni junak? ► Ko je sve zlostavljao dječaka? ►Šta
su domci radili dječaku? ►A ko je domcima činio najviše zla? ►Šta je
Krakonoša činio ostalim domcima?
■ U ovim odlomcima iz priče Niko-i-Ništa upoznali smo se sa više likova:
Niko-i-Ništa, Krakonoša i ostali domci.
Glavni junak priče je dječak Niko-i-Ništa. ►S kojim smo se dječakovim
osobinama upoznali?
►Kako je Niko-i-Ništa izgledao: onizak, čvrstih ramena,

poveće glave, ošišan, s bijelim ožiljcima na glavi,
poderanog džempera, prljav...
► Dječak je bio vrlo neugledan, ali: bio je neobično

miran, nije se bojao djece nije se ni radovao što ih vidi,
nije htio da se tuče, strpljivo čekao da jelo dobiju prije
njega...
► Zbog toga su domci: počeli da ga tuku, otimali su mu

kolače pa je izgubio važnost
► Krakonoš je: tukao druge dječake, tukao svakoga

novajliju, tražio da mu daju svoj dio hrane, uzimao
njihove kolače, bio je u svemu glavni u domu
Sinteza
U opisima bića ili skupine bića unutar prostora uočavamo i ističemo
najkarakterističnije pojedinosti likova I prostora. I ovaj opis može biti subjektivan
I objektivan.
Završni dio sata

U kakvom odnosu stoje Niko-i-Ništa i Krakonoš?
► Ova priča se ovdje ne završava. Pročitaj ovu priču Alije Isakovića i

saznaj da li se dječak opravdano zvao Niko-i-Ništa i šta se desilo na
kraju priče sa Krakonošom, zlostavljačem svih domaca.
Domaća zadaća
Pripremite se za pismenu vježbu na temu: Jurnjava u učionici za vrijeme velikog

odmora.

Pisanje pisma

Nastavna jedinica: Pisanje pisma

novih znanja iz oblasti jezika: pisanje pisma, privatno, službeno, otvoreno pismo


metoda diskusije

grafoskop, grafofolija/ilustracija, koverat i markica za svakog učenika
Tematska korelacija


Ilustracija: poštar U današnje vrijeme, vrijeme
interneta, mobitela, skoro da i ne
pišemo pisma svojim prijateljima,
rodbini ... Umjesto pisma koristimo
se prednostima savremene
tehnologije, što je dobro, ali smo i
lišeni jednog zadovoljstva koje
nam može donijeti poštar od nekog
našeg dragog prijatelja.
Šta je pismo? Pismo je pisani
sastav u kojem se biraju riječi kako
bismo iskazali svoje osjećaje
prema onome kome pišemo.
Glavni dio sata

Pisanje pisma
►Šta treba znati o pisanju pisma? Razlikujemo privatno, poslovno i otvoreno

pismo.
►Privatno pismo pišemo nekoj nama dragoj i bliskoj osobi. ►Poslovno
pismo pišemo nekom službenom licu u školi, mjesnoj zajednici,ustanovi,
firmi i slično.
► Otvoreno pismo pišemo s namjerom da bude objavljeno na radiju, televiziji
i novinama.
►Svako pismo mora imati POČETAK, SADRŽAJ i KRAJ. Rukopis u privatnom
pismu mora biti čitak, riječi pravilne, književne i odabrane, koverta pravilno
odabrana u pogledu boje i na njoj pravilno napisana adresa primaoca i adresa
pošiljaoca. Poslovna i otvorena pisma se dostavljaju u štampanoj formi.
1. Privatno pismo
Draga moja razrednice, Zenica, 4.9.2009.g.
Na kraju prošle školske godine obećala sam da ću Vam se javiti pismom u

kojem ću napisati nešto o utiscima u novoj školi. Danas je prvi dan nove
školske godine i posebno sam bila uzbuđena kada sam saznala da mi je
razrednica i u ovoj školi nastavnica bosanskog jezika. U mojem novom
odjeljenju su još dvije nove učenice koje su u Zenicu također doselile iz Tuzle.
Naša nova razrednica, koja se zove Alma, vrlo je mlada i dobra, ali ja Vas ipak
ne mogu zaboraviti.
Primite puno toplih pozdrava.
Vaša učenica Selma
► RAZGOVARAJTE O OVOM PRIVATNOM PISMU!

Ko je napisao pismo? Kome je napisano? U koju vrstu pisama spada?
Šta je napisano na početku pisma? O čemu je pisano u sadržaju pisma?
Šta je napisano na kraju pisma? Znamo li kad je napisano pismo? Zašto je to
bitan podatak?
Pošiljalac: Selma Mašić

Ulica Ive Andrića br. 10
32000 ZENICA
Bosna i Hercegovina
Primalac: Maja Alić
Ulica Meše Selimovića br. 2
75000 TUZLA
Bosna i Hercegovina
►Privatno pismo se šalje privatno nekoj dragoj, bliskoj osobi pa je i

natopljeno emocijama. Pišemo ga da bismo bliskoj i dragoj osobi prenijeli
svoje misli, osjećanja, raspoloženja, potrebe...
2. Poslovno pismo
Općina Tuzla
Komisija za rekonstrukciju saobraćajnica
Tuzla, 12.11.2008.g.
Poslovodnom odboru Građevinskog preduzeća «Cestotehnik»

Tuzla
Cijenjene kolege,
Poznato vam je da je Općina Tuzla odlučila da sanira štete na saobraćajnicama koje su

nastale prirodnim nepogodama. U tu svrhu formirana je Komisija za rekonstrukciju saobraćajnica čiji
je prioritetan zadatak određivanje saobraćajnica za rekonstrukciju.
Komisija je odlučila da je prioritet za sanaciju južni magistralni put i da će se morati
poduzeti i odgovarajuće mjere na sanaciji korita rijeke Jale. Imajući u vidu vaša iskustva u radu na
bosanskohercegovačkim cestama i iskustva u regulaciji riječnih korita, te činjenicu da raspolažete
potrebnom mehanizacijom, obraćamo vam se zahtjevom da se priključite akciji Općine Tuzla kako
bismo što prije normalizirali tok rijeke Jale i sanirali štete na našim cestama.
S poštovanjem,
Predsjednik Komisije
Hajrudin Berbić
► RAZGOVARAJTE O OVOM POSLOVNOM PISMU! Uporedite ovo pismo sa

poslovnim razgovorom.
U čemu je sličnost, a u čemu razlika?
Sličnosti: Razlika:
-tema: poslovna - oblik izražavanja (u

-jezik: poslovnom pismu pisani,
poslovan/služben a u poslovnom razgovoru
-nema emocionalnosti usmeni).
-nema slikovitosti
-sažetost i jasnoća
Prilikom pisanja poslovnog pisma moramo se pridržavati određenih

pravila:
1. U lijevom gornjem uglu pisma pišemo podatke o pošiljaocu
(zaglavlje-naziv ustanove, organizacije ili ime pojedinca sa
adresom i datumom);
2. Ispod zaglavlja pišemo podatke primaoca ( naziv ustanove,
organa neke ustanove, ime i prezime onoga kome šaljemo);
3. U desnom uglu ispod teksta pisma je potpis pošiljaoca sa
obaveznom naznakom funkcije (predsjednik, načelnik...);
► Postoji još jedan oblik poslovnog pisma, a to je pismo zahvale. Takvim pismom
se neka ustanova zahvaljuje nekoj drugoj ustanovi ili pojedincu na pruženoj
pomoći ili podršci. Pismo zahvale može biti i otvoreno pismo, može se objaviti na
radiju, televiziji...
Poslovni razgovor i poslovno pismo su po sadržaju veoma slični, ali

im je različita forma. Poslovno pismo se upućuje organizaciji,
instituciji, ustanovi.
Bitne odlike poslovnog pisma su: jasnost, konkretnost i sažetost.
OŠ “ Tušanj ”
Tuzla
Tuzla, 10.9.2008. g.
Biblioteka “Lastavica”
Sarajevo
Poštovani gospodine direktore,
Želim Vam se zahvaliti na vrijednoj donaciji lektirnih naslova za učenike naše

škole.
Pročitana knjiga je naše najveće blago, te Vam obećavamo da ćemo ih rado čitati i
čuvati.
Direktorica škole:
Jasna Mujezinović
Sinteza
Razlikujemo privatno, poslovno i otvoreno pismo.

►Privatno pismo pišemo nekoj nama dragoj i bliskoj osobi. ►Poslovno pismo
pišemo nekom službenom licu u školi, mjesnoj zajednici, ustanovi, firmi i slično.
► Otvoreno pismo pišemo s namjerom da bude objavljeno na radiju, televiziji i
novinama.
►Svako pismo mora imati POČETAK, SADRŽAJ i KRAJ. Rukopis u privatnom
pismu mora biti čitak, riječi pravilne, književne i odabrane, koverta pravilno
odabrana u pogledu boje i na njoj pravilno napisana adresa primaoca i adresa
pošiljaoca. Poslovna i otvorena pisma se dostavljaju u štampanoj formi.
Završni dio sata
Napišite privatno pismo, spakujte ga u koverat, adresirajte, ne zaboravite
markicu, i ubacite u poštansko sanduče.
Pisanje telegrama, uputnice, priznanice,
elektronski oblici komunikacije

Nastavna jedinica: Pisanje telegrama, uputnice, priznanice, elektronski oblici
komunikacije

novih znanja iz oblasti jezika: pisanje telegrama, uputnice, priznanice, elektronski
oblici komunikacije

metoda diskusije

individualizirani rad, grupni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica,
grozd-tehnika
Tematska korelacija

Međupredmetna: likovna kultura, informatika
Skenirati telegram, uputnice, priznanice i prezentirati obrasce iz banke/pošte
Skenirati telegram, uputnice, priznanice
Glavni dio sata

► Pisanje telegrama, uputnice, priznanice, elektronski oblici komunikacije
1. Pisanje telegrama, uputnice, priznanice
Nekada ćete se naći u prilici da popunjavate obrasce koji se šalju putem pošte ili banke
pa je potrebno znati sljedeće:
Uputnica
Uputnicom se šalje/upućuje nekome novac. Za to slanje je potrebno
čitko popuniti poseban obrazac i predati ga službeniku na šalteru banke ili
pošte.
Obrazac sadrži sljedeće:
1.Podatke o pošiljaocu (ime, prezime i adresa);
2.Podatke o primaocu (ime, prezime i adresa);
3.Saopćenje primaocu o prispijeću novca (a ako je potrebno saopćiti
primaocu i nešto posebno u vezi sa prispijećem, podizanjem novca).
Zahvaljujući savremenim tehnologijama novčana uputnica može vrlo
brzo doći do primaoca novca bez obzira na njegovu udaljenost (Western
union, DHL pošta...).
Priznanica
Priznanicom se potvrđuje primitak novca od nekoga.
Postoje također obrasci priznanice koji se moraju čitko popuniti.
Oni sadrže:
1. Podatke davaoca novca (ime, prezime, adresa, ili naziv ustanove);
2. Podatke primaoca novca (ime, prezime, adresa ili naziv ustanove);
3. Svrha novca (humanitarna pomoć, članarina, taksa...);
4. Tačna suma novca napisana i brojevima i slovima;
5. Datum primitka novca.
Telegram/brzojav
Telegram se šalje putem pošte na dva načina:
1. Popunjavanjem obrasca u pošti;
2. Pozivom odgovarajućeg telefonskog broja u pošti.
1. Obrazac koji se popunjava u pošti sadrži:
- podatke o primaocu telegrama (ime, prezime i adresu);
- što kraću poruku koja treba biti jasna i precizna;
- podatke o pošiljaocu (ime, prezime i adresu);
- vrijeme odlaska telegrama;
- vrijeme dolaska telegrama.
2. Ako se telegram šalje telefonskim pozivom na odgovarajući poštanski
broj, poruku bi trebalo ranije napisati i pročitati je poštanskom službeniku. I
telefonski telegram mora imati iste podatke kao i telegram popunjen na
obrascu. Telegrame obično šaljemo kada želimo brzo nekoga obavijestiti o
nečemu, poslati čestitku povodom nekog važnog događaja ili izraziti
saučešće povodom nečije smrti.
2. Mobitelske poruke, messenger servis
S razvojem nauke i tehnologije javljaju se i novi oblici komunikacije među

ljudima. To su mobitelske poruke i messenger- komunikacija.
► Mobitelske poruke
. ► Komuniciranje putem mobitela je često i kod odraslih i kod djece.
Pomoću njega možemo direktno (razgovorom) međusobno komunicirati, ali i
putem mobitel-poruka. Poruka vrlo brzo stigne do onoga kome je namijenjena,
tako da brzo možemo dobiti i odgovor na poruku.
►Međutim, česta je i zloupotreba mobitela. Dešava se da se pojedinci
koriste mobitelom i onda kada to nije neophodno.
Ne bi trebalo zaboraviti da je bezrazložno slanje poruka i «trzanje» mobitelom
stvar opće kulture.
►Messenger servis
Messenger je program koji predstavlja najširi oblik komunikacije putem
elektronskih medija u svijetu. Messenger-komunikacija se može odvijati između
dva ili više korisnika u bilo kojem dijelu svijeta, pod uslovom da svaki korisnik ima
instaliran Messenger program na svom računaru (jedan korisnik u Sarajevu, drugi
u Tokiju, treći u Istanbulu ...itd.).
Ovaj vid komunikacije među ljudima predstavlja najbrži, najefikasniji i
najjeftiniji oblik razgovora. On omogućava komunikaciju u pisanom, audio
(zvučnom) i video- formatu (možete i čuti i vidjeti onoga s kim razgovarate).
Pored Messenger-a u svijetu elektronskih komunikacija, postoji više programa sa
istom funkcijom kakav je naprimjer i Skype.
Sinteza
Uputnicom se šalje/upućuje nekome novac. Za to slanje je potrebno

čitko popuniti poseban obrazac i predati ga službeniku na šalteru banke ili pošte.
Priznanicom se potvrđuje primitak novca od nekoga.
Telegram se šalje putem pošte na dva načina:
1. Popunjavanjem obrasca u pošti;
2. Pozivom odgovarajućeg telefonskog broja u pošti.
S razvojem nauke i tehnologije javljaju se i novi oblici komunikacije među
ljudima. To su mobitelske poruke i messenger- komunikacija.
Završni dio sata

Rad u grupama
Fotokopirati uputnice i priznanice
1. grupa: Popunite uputnicu za novac
2. grupa: Napišite nekome priznanicu za novac
3. grupa: napišite telegram (čestitka)
4. grupa: napravite grozd “Oblici komunikacije”
5. grupa: zamolite nastavnika informatike da vam demonstrira messenger
program
(Napomena nastavniku: Na nekom od narednih časova grupe mogu zamijeniti

zadatke.)

SADRŽAJ
2
Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog jezika i književnosti u
šestom razredu devetogodišnje osnovne škole
3
KNJIŽEVNOST

Nastavni sat u biblioteci/knjižnici
7
„Dijete sa devet čiraka”, narodna bajka
10
„Nasrudin u bostanu“, narodna priča
13
„Ni zorice ni bijela danka“, epska narodna pjesma
16
Uzorak obrade nastavne jedinice: “Sestre
bez brata”, lirska narodna pjesma
19
22
Nedžad Ibrišimović: „Sijelo mudraca
25
Hans Kristjan Andersen: “Slavuj”
28
31
34
37
40
43
46
48
Mirsad Bećirbašić: “Harfa”
50
Petar Kočić: “Jablan”
53
56
Isak Samokovlija: “Dječak Aron”
59
Svetozar Ćorović: „U noći“
62
Silvije Strahimir Kranjčević: “Što lijep si, bijeli svijete”
65
68
71
Ranko Pavlović: “Jarac u pozorištu”
73
Zejčir Hasić: „Brat“ (Iz zbirke pjesama „Praviš se
važan“)
76
Božidar Prosenjak: “Otac” (odlomak iz romana „Divlji konj“)
79
82
Henrik Sjenkjević: “Kroz pustinju i prašumu” (odlomak)
85
MEDIJSKA KULTURA

Pozorište/teatar
88
Uzorak obrade nastavne jedinice: Grigor
Vitez: „Plava boja snijega” (igrokaz)
92
Mediji: Čarolija velikog ekrana
96
Igrani film
101
Animirani film
106
Radio
109
Čarolija maloga ekrana
113
Čarolija interneta
116
120
Strip
123
JEZIK
Uzorak obrade nastavne jedinice: Porodica

bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika
127
132
Jezik i govor
137
Glasovi
142
Slog
147
152
Značenje riječi ● oblik riječi
156
Značenje riječi: pravo i preneseno
160
Vrste riječi
165
170
Prilozi
176
Prijedlozi
179
183
Pomoćni glagoli
186
190
Nominativ
195
Vokativ
198
Genitiv (blok-sat)
206
Dativ
210
Lokativ
215
Akuzativ
220
Instrumental
224
Ponovimo padeže!
227
Pridjevi
233
236
240
Uzorak obrade nastavne jedinice: Lična/osobna zamjenica
za svako lice i prisvojne zamjenice
244
248
Neodređene zamjenice/upućenice
252
Brojevi
256
Promjena/deklinacija glavnih i rednih brojeva
262
267
270
Subjekat
275
278
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
Pisanje imena kontinenata, država, gradova, sela, mora, okeana…
282
Pisanje imena naroda i stanovnika nebeskih tijela
285
Pisanje i izgovor superlativa pridjeva i pridjeva izvedenih od vlastitih imena
290
Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene: nepostojano a i
palatalizacije
294
Izgovor i pisanje riječi s glasovinim skupovima ije i je, jotovanje/jotacija
300
Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva
304
Rečenični i pravopisni/interpunkcijski znakovi: trotačka, crtica, zagrada
309
KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA

Prepričavanje
314
317
320
323
Pričanje stvarnog događaja: hronološki i retrospektivni redoslijed događaja
327
Pričanje izmišljenog događaja, pričanje prema zadanoj slici, muzici
331
Opis osobe (portret)
337
341
Opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)
345
Opis otvorenog prostora (eksterijer)
349
Uzorak obrade nastavne jedinice: Opis
bića ili skupine bića unutar prostora
353
Pisanje pisma
358
Pisanje telegrama, uputnice, priznanice, elektronski oblici komunikacije

Priručnik 6 Razred

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Priručnik 6 Razred

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Priručnik 6

(Metodički priručnik za nastavnike - uz Čitanku 6 i Radnu svesku 6)

Nastavna oblast: Medijska kultura

Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda

Međupodručna: književnost, jezik, kultura izražavanja

Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio časa (na ulazu u biblioteku)

Učenici komentiraju riječi slavnog Sokrata sa plakata na vratima biblioteke!

Znam koliko ne znam!

«Što više znam otkrivam

Glavni dio sata

Faze glavnog dijela časa:

Šta svaka knjiga ima?

◙ Bibliotekar je ove podatke knjiga upisao u bibliotečki katalog. Svaka

◙ Poneke veće biblioteke su spojene na internet, pa čitaoci mogu u svako

◙ - knjižare mjesta u kojima se prodaju i kupuju knjige.

Najveća biblioteka na svijetu

Trenutno najveća biblioteka je u Vašingtonu. To je Kongresna biblioteka u koju

Uz velike biblioteke često postoje i čitaonice. U njima se u tišini čitaju knjige,

♣ Izdvojite s bibliotekarom knjige koje ste pročitali!

Završni dio sata

Male tajne velikih čitača!

► U dnevnik prvo bilježi osnovne podatke o knjizi:

► Da bi tvoje čitanje bilo što uspješnije, čitaj s pažnjom i ne žuri.

Domaća zadaća: Radna sveska 6

Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje

♣ Nastavno područje: književnost

♣ Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i

Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura

Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata

Glavni dio sata

Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis

Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede

Zašto je ovo bajka?

♠ Otkrijmo značenje riječi:

♥ Kako je dijete pronašlo kutiju sa devet čiraka?

1. grupa: Prepoznajte nestvarne, fantastične događaje u bajci.

Grupe izvještavaju o svojim uradcima.

U okviru usmene ili narodne književnosti razlikujemo priče, pripovijetke, predaje,

Završni dio sata

Zamislite da ste upravo vi čuvar narodnog blaga, a da su narodno blago neki

Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 3

Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje

♣ Nastavna oblast: književnost

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i

Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura

Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata

Prokomentirajte narodne poslovice:

Glavni dio sata

Emocionalno- intelektualna pauza

Nekoliko trenutaka učenici sređuju dojam iz teksta.

♥ Čemu ste se u ovoj priči nasmijali?

Otkrijmo značenje riječi:

bostan - dinje i lubenice

♥ Šta se dogodilo Nasrudinu dok je prolazio pored bostandžijina bostana?

Završni dio sata

♠ Nasrudin - hodža je junak koji u svim pričama pokazuje sposobnost da od

Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 4

Nastavna oblast: književnost

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i

Međupodručna: jezik, kultura izražavanja,