You are on page 1of 68

EUROKOD 7

U GEOTEHNIČKOM INŽENJERSTVU RH

Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ.

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu


Zagreb, TVZ, 14. -15. studeni 2014.

1
SADRŽAJ
• Stvaranje Eurokodova
• Sustav i misija Eurokoda
• Sustav i misija Eurokoda 7
• Eurokod 7 – osnovni pojmovi
• Eurokod 7 – projektiranje po graničnim stanjima
• Eurokod 7 – bitni zahtjevi za građevinu
• Eurokod 7 – pristupi provjere
• Eurokod 7 – geotehničke kategorije
• Eurokod 7 – granična stanja
• Eurokod 7 – proračunski pristupi
• Eurokod 7 – tablice parcijalnih koeficijenata
• Eurokod 7 – numerički primjer
• Zaključak
• Reference

2
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
STVARANJE EUROKODOVA

• U prosincu 1988 godine Komisija EU donijela je zajedničku


direktivu 89/106/EEC (Construction Products Directive)
kojim su postavljeni osnovni zahtjevi za konstrukciju

Osnovni zahtjevi su:


• Mehanička otpornost i stabilnost
• Sigurnost u slučaju požara
• Zadovoljenje higijenskih i zdravstvenih uvjeta te zaštita okoliša
• Sigurnost u korištenju

Komisija je dala nalog europskom komitetu za standardizaciju (CEN-Committe


Europeen de Normalisation) da pripremi seriju europskih normi (EN) kojima će
se odrediti unificirane metode za postizanje osnovnih uvjeta.

CEN je osnovao Tehnički komitet 270 (TC 270) Europskog odbora za


normizaciju (CEN) čije su članice zemlje EU i CEFTA, a od 01.07.2013. i
Hrvatska.

3
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
SUSTAV EUROKODA 7

• Objavljivanjem Tehničkog propisa za betonske konstrukcije u čl. 35. (NN 139/09),


Eurokod 7 se uvodi u primjenu normativa u RH, a stupa na snagu od 01.01.2011.
godine kao prednorma (verzija EC7 iz 2004.).
• HRN ENV 1997-1:2001 Eurokod 7: Geotehničko projektiranje – 1. dio:
Opća pravila (ENV 1997-1:1994)
• HRN ENV 1997-2:2001 Eurokod 7: Geotehničko projektiranje – 2. dio:
Projektiranje uporabom laboratorijskih ispitivanja (ENV 1997-2:1999)
• HRN ENV 1997-3:2001 Eurokod 7: Geotehničko projektiranje – 3. dio:
Projektiranje uporabom terenskih ispitivanja (ENV 1997-3:1999)

• HRN – hrvatska norma


• ENV – europske prednorme objavljene u razdoblju 1994.-1999.
• EN – europske norme 2007.-2009.

Od 2004. godine Eurokod 7 se javlja u dva dijela:


• EN 1997-1 Geotehničko projektiranje –Dio 1: Opća pravila,
• EN 1997-2 Geotehničko projektiranje –Dio 2: Istraživanje i ispitivanje temeljnog tla

4
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
SUSTAV EUROKODA 7

• Sukladno Teničkom propisu, odnosno Izmjenama i dopunama tehničkog propisa


za betonske konstrukcije (NN 136/12), zaključuje se:

• Obzirom da je skup nizova normi HRN EN 1990., HRN EN 1991, HRN EN 1992,
HRN EN 1997 i HRN EN 1998 dostupan zajedno s nacionalnim dodacima za
primjenu od 30. travnja 2013. godine, projekti betonskih konstrukcija mogu se
izrađivati u skladu s tim nizovima normi nakon toga datuma, moraju se
projektirati u skladu s tim nizovima normi nakon 30. lipnja 2013. godine.

• Glavni projekti izrađeni u skladu s hrvatskim prednormama na način određen


Tehničkim propisom za betonske konstrukcije valjani su dokument za uprave i
druge postupke odobravanja početka građenja te početak građenja do 31.
prosinca 2013. godine.

• Ovim zaključkom prestaje se upotrebljavati Pravilnik o tehničkim normativima za


temeljenje građevinskih objekata (Sl. list 15/1990)

5
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
SUSTAV EUROKODOVA

• EN 1990 Eurokod 0: Osnove projektiranja konstrukcija


• EN 1991 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukciju
• EN 1992 Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija
• EN 1993 Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija
• EN 1994 Eurokod 4: Projektiranje kompozitnih čeličnih i betonskih konstrukcija
• EN 1995 Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija
• EN 1996 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija
• EN 1997 Eurokod 7: Geotehničko projektiranje
• EN 1998 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres
• EN 1999 Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija

Eurokodovi ne obuhvaćaju (za sada):


- klizišta, nasute brane, tunele
- djelovanje morskih valova
- konstrukcije od stakla, plastike, novih materijala
- posebne vrste građevina: nuklearne elektrane, platforme u moru

6
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
SUSTAV EUROKODOVA

Eurokodovi 2, 3, 4, 5, 6 i 9 su
takozvani materijalni eurokodovi
relevantni za dijelove
konstrukcija iz pojedinih
građevinskih materijala, dok su
EN 1990, Eurokod 1, 7 i 8
zajednički za sve konstrukcije.

Tako svaki od „materijalnih“


eurokodova čini cjelinu tek uz
zajedničke eurokodove i bez njih
se ne može koristiti.

7
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
STRUKTURA EUROKODOVA I VEZA IZMEĐU NJIH
Mehanička otpornost i stabilnost,
EN 1990 uporabivost i trajnost

EN 1991 Djelovanje na konstrukcije

EN 1992 EN 1993 EN 1994


Projektiranje i razrada, materijalni
(u funkciji materijala)
EN 1995 EN 1996 EN 1999

EN 1997 EN 1998 Projektiranje u geotehničkom


inženjerstvu i seizmika

EN 1997-1 Geotehničko projektiranje - Dio 1: Opća pravila

EN 1997

EN 1997-2 Geotehničko projektiranje - Dio 2: Terenski i


laboratorijski istražni radovi

Tijekom 90’ tih tiskane su pred-norme (ENV)


U rujnu 2005. godine kompletirane su norme (EN)
8
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
MISIJA EUROKODOVA

Eurokodovi su pisani u obliku pobrojenih članaka.

Unutar sustava tih normi članak ima ili status


principa za koje nema alternative ili status
preporuke koja zadovoljava principe, ali su
dozvoljene alternative.

Ako se primjenjuje predložena preporuka,


ne treba dokazivati da ona zadovoljava principe,
dok za primjenu neke alternative treba dokazivati
da ona zadovoljava principe.

Takvim formatom eurokodovi dobivaju na fleksibilnosti i, što je još


važnije, omogućuju primjenu novo razvijenih i dokazanih postupaka.

Time je sustav eurokodova osigurao prilagođavanje stalno


napredujućem znanju u struci
9
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
SUSTAV EUROKODA 7

Eurokod 7, službenog naziva HRN EN 1997-1:2008, HRN EN 1997-2:2008


sastoji se iz dva dijela:
HRN EN 1997-1 Geotehničko projektiranje –Dio 1: Opća pravila,
HRN EN 1997-2 Geotehničko projektiranje –Dio 2: Istraživanje i ispitivanje
temeljnog tla

Kao i drugi eurokodovi, EC7 se oslanja na niz pratećih normi.


To su norme za izvođenje posebnih geotehničkih radova, na primjer:
EN 1536:1999 Bušeni piloti,
EN 1537:1999 Sidra u tlu,
EN 12063:1999 Stijene od talpi,
EN 12699:2000 Razmičući piloti (zabijeni i utisnuti)
EN 14199 Mikropiloti,
EN-ISO 13793:2001 Toplinsko ponašanje zgrada
Toplinsko projektiranje temelja radi izbjegavanja izdizanja od smrzavanja. Još
nekoliko normi za posebne geotehničke radove je pri donošenju. Standardizacija
laboratorijskih i terenskih pokusa na tlu i stijenama u nadležnosti je CEN - ovog
tehničkog komiteta TC 341 i u završnoj je fazi.

10
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7

HRN EN 1997-1:2008 Geotehničko projektiranje –Dio 1: Opća pravila


Obuhvaća:

- Planiranje terenskih i laboratorijskih geotehničkih istražnih radova


- Geotehničko projektiranje različitih geotehničkih konstrukcija:
• Osnove geotehničkog projektiranja
• Geotehnički podaci
• Nadzor, opažanje i održavanje
• Nasipavanje, odvodnja, poboljšanje tla i armiranje
• Plitki temelji
• Temelji na pilotima
• Sidra
• Potporne konstrukcije
• Hidraulički slom
• Opća stabilnost
• Nasipi
• Dodaci (parcijalni i korelacijski faktori, pozadina proračunskih
pristupa 1, 2 i 3, granične vrijednosti pritiska tla na vertikalne zidove,
analitička metoda proračuna nosivosti tla, primjer proračuna slijeganja,
nosivost plitkih temelja na stijeni, granične vrijednosti deformacija
konstrukcija i temelja, podsjetnik za provođenje nadzora i opažanja ponašanja)
11
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7

HRN EN 1997-2:2008 Geotehničko projektiranje –Dio 2: Istraživanje i


ispitivanje temeljnog tla
Obuhvaća:

– Planiranje istraživanja tla


– Uzorkovanje tla i stijena te mjerenja podzemne vode
– Terensko ispitivanje tla i stijena
– Laboratorijsko ispitivanje tla i stijena
– Izvještaj o istraživanju terena
– Dodaci
(popis rezultata geotehničkih standardnih
ispitivanja, planiranje, primjer dugotrajnog
ispitivanja tlaka podzemne vode, CPT i CPTU
ispitivanje, presiometarsko ispitivanje, SPT, G itd )

12
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7

EC7 – 1. Dio – Anexi (dodaci) EC7 – 2. Dio – Anexi (dodaci)


A Popis ishoda pokusa prema geotehničkim propisima
A Parcijalni i korelacijski faktori za granična stanja
B Program geotehničkih ispitivanja
B Dodatne informacije za projektne pristupe 1, 2 i 3,
C Primjer određivanja razine podzemne vode temeljem modela
C Primjeri određivanja graničnih pritisaka na i dugotrajnih mjerenja
vertikalne stijene,
D Statički penetrometar bez i s mjerenjem pornog tlaka
D Analitički postupak proračuna nosivosti tla,
E Pokus presiometrom (PMT)
E Poluempirijski postupak proračuna nosivosti tla,
F Standardni penetracijski pokus (SPT)
F Primjer proračuna slijeganja,
G Dinamički penetracijski pokus (DP)
G Procjena nosivosti stijene,
H Ispitivanje teškom sondom (WST)
H Granične vrijednosti deformacija konstrukcija i
pomicanja temelja, I Ispitivanje krilnom sondom (FVT)
J Popis provjere za nadzor nad izvođenjem i J Ispitivanje plosnatim dilatometrom (DMT)
monitoring ponašanja konstrukcije, K Ispitivanje probnom pločom (PLT)
L Podroban opis pripreme primjeraka tla za ispitivanje
M Podroban opis pokusa za razredbu, prepoznavanje i opis tla
N Podroban opis pokusa za ispitivanje kemijskih svojstava tla
O Podroban opis pokusa za ispitivanje parametara (indeksa)
čvrstoće tla
P Podroban opis pokusa za ispitivanje čvrstoće tla
Q Podroban opis pokusa za ispitivanje stišljivosti tla
R Podroban opis pokusa za ispitivanje zbijenosti tla
S Podroban opis pokusa za ispitivanje vodopropusnosti tla
T Pripreme za ispitivanje primjeraka stijene
U Razredbeni pokusi stjenskog gradiva
V Ispitivanje bujanja stijene
W Ispitivanje čvrstoće stijene
X Bibliografija

13
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7

Izgled zaglavlja hrvatske norme


HRN EN 1997-1 (hrvatskog EC7-1)

Izgled zaglavlja hrvatske norme


HRN EN 1997-1:2012/NA (nacionalnog dodatka)
14
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
MISIJA EUROKODA 7

Eurokod 7 je namijenjen:

- za konstrukcije u građevinarstvu

- rješavanju problema interakcije temeljnih i


potpornih konstrukcija s tlom, odnosno stijenom

- definiranju načina proračuna geotehničkog


djelovanja na konstrukcije

- proračunavanju otpora tla na vanjska djelovanja od


konstrukcije

- davanju pravila pri projektiranju za korištenje u


standardnoj inženjerskoj praksi, u svijetlu
problematike geotehničkog inženjerstva

15
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – OSNOVNI POJMOVI
Uvode se (novi) osnovni pojmovi:

•Geometrijski podaci (a): svi geometrijski podaci koji opisuju konstrukciju


uključivo i tlo (debljine slojeva, razina podzemne vode...itd.)

•Djelovanja (F, ∆, G): opterećenje silom, temperaturom ili pomakom na


konstrukciju (stalna G, promjenjiva Q, sila u sidru P, potresna AE , G )

•Učinak djelovanja (E): sila, moment, naprezanje ili tlak; ili pomak, rotacija
ili deformacija u nekom presjeku, dijelu ili čitavoj konstrukciji koji nastaju
zbirom svih djelovanja na konstrukciju u nekom trenutku njenog izvođenja
ili korištenja

•Otpornost (R): najmanja sila, moment, naprezanje ili tlak koji izazivaju
slom (ili prestanak nosivosti ili velike-neprihvatljive deformacije) u nekom
presjeku, dijelu ili čitavoj konstrukciji u nekom trenutku njene izgradnje ili
korištenja; slom u bilo kom dijelu ili čitavoj konstrukciji je neprihvatljivo
ponašanje konstrukcije
16
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 - 1. DIO – OSNOVNI POJMOVI
•Najveći dopušteni učinak djelovanja - pomaci ili deformacije (Cd):
najveći pomak, kut zaokreta ili deformacija koju konstrukcija smije
doživjeti tijekom izgradnje ili korištenja, a da se ne ugrozi njena
uporabivost

•Granično stanje: stanje konstrukcije ili njenog dijela na granici između


prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja pod učinkom djelovanja u
odnosu na otpornost (rušenje ili neprihvatljivo oštećenje) R (granično
stanje nosivosti) ili dozvoljeni učinak djelovanja C kod kojeg konstrukcija
još može služiti svojoj svrsi (granično stanje uporabivosti)

•Proračunska situacija: mogući trenutak tijekom izvođenja ili korištenja


konstrukcije zajedno s mehanizmom koji dovodi do prekoračenja jednog
graničnog stanja (uključuje trenutačnu geometriju konstrukcije,
djelovanja, proračunski model tla s pripadnim parametrima materijala –
uključivo tlo i stijenu, stanje u podzemnoj vodi zajedno s mehanizmom
dosezanja graničnog stanja).

17
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 - 1. DIO – OSNOVNI POJMOVI
•Proračunski model tla: proračunska metoda i potrebni
podaci (geometrijski i materijalni) o tlu koji će se koristiti
u provjeri da li je u jednoj od kritičnih proračunskih
situacija došlo do prekoračenja graničnog stanja
(stvarno mehaničko ponašanje tla idealizirano u
matematičko-mehanički oblik)

•Karakteristična vrijednost (indeks k): ona statistički definirana ili


utvrđena veličina djelovanja, učinka djelovanja, parametra
materijala, otpornosti ili geometrijskog podatka za koju je
vjerojatnost da će biti prekoračena u nepovoljnom smislu manja
od 5 % - što se statistički naziva 5 postotnim fraktilom odnosi se i
na parametre tla ili stijene koje zbog ograničenog broja ispitivanja
nije priklano statistički obrađivati – u tom slučaju izboru
karakteristične vrijednosti parametra tla ili stijene Eurokod 7
posvećuje posebnu pažnju, te umjesto statističke obrade upućuje
na opreznu procjenu karakteristične vrijednosti parametra.

18
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 - 1. DIO – OSNOVNI POJMOVI
•Parametri materijala konstrukcije
uključivo tlo i stijenu (X): parametri
koji su potrebni za dokaz mehaničke
otpornosti i stabilnosti konstrukcije ili
njenog dijela putem proračuna
(krutost, čvrstoća, gustoća,
vodopropusnost, G)

•Proračunska vrijednost (indeks d): vrijednost djelovanja, učinka


djelovanja, otpornosti ili geometrijskog podatka izvedena iz
karakterističnih vrijednosti tih parametara uz uključenje dopuštenog
stupnja rizika od prekoračenja pojedinog granično stanje (dopuštena
vjerojatnost da se prekorači odgovarajuće granično stanje); za granično
stanje nosivosti Eurokod bira vjerojatnost manju ili jednaku 10-4
(0.0001), dok za granično stanje uporabivosti ta je vjerojatnost manja ili
jednaka 1.

19
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 - 1. DIO – OSNOVNI POJMOVI
•Parcijalni koeficijent (γ): koeficijenti ili grupa koeficijenata kojima se
množe karakteristične vrijednosti djelovanja (F) ili karakteristične
vrijednosti učinka djelovanja (E), te dijele karakteristične vrijednosti
otpornosti (R) ili karakteristične vrijednosti parametara tla (M) da bi se
odredile proračunske vrijednosti djelovanja, učinka djelovanja ili
otpornosti. Ti su koeficijenti određeni tako da uvažavaju vjerojatnosti
rizika od prekoračenja odgovarajućeg graničnog stanja.

Na primjer;
parcijalni koeficijent za stalno opterećenje za sva granična stanja
nosivosti iznosi 1.35 i množi se s karakterističnom vrijednošću tog
opterećenja da bi se dobila njegova proračunska vrijednost (jer je
procijenjeno da je vjerojatnost da stalno opterećenje bude premašeno
35 % oko 10-4); za prolazno opterećenje, koje je teže držati pod
kontrolom od stalnog pa je i rizik od prekoračenja veći, parcijalni
koeficijent je veći i obično iznosi 1.5; za granično stanje uporabivosti ti
su koeficijenti u najvećem broju slučajeva jednaki 1.

20
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 - 1. DIO – OSNOVNI POJMOVI
Djelovanja kao pojmovi:

- trajna (oznaka G) kao što je vlastita težina, pritisak vode, pritisak tla...
- prolazna djelovanja (oznaka Q) kao što su prometna opterećenja,
opterećenja vjetrom, opterećenja od temperature, i slično;
- djelovanja prednapinjanja (oznaka P) kao što je sila u sidru,...
- slučajna djelovanja (oznaka A) kao što je eksplozija, pad kamenja,
udar broda u stup mosta, i slično;
- djelovanja od potresa (oznaka AE).

Pojedina se djelovanja mogu javiti u kombinacijama s drugim


djelovanjima (prvenstveno Q djelovanja) pa se u tom slučaju množe
kombinacijskim faktorima ψ.

Umnožak karakteristične vrijednosti djelovanja s kombinacijskim


faktorom daje reprezentativnu vrijednost djelovanja
Frep= ψ x Fk

21
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 - 1. DIO – OSNOVNI POJMOVI
•Reprezentativna vrijednost (Frep) i kombinacijski koeficijenti (ψi):
karakteristična vrijednost zamjenjujućeg djelovanja koja objedinjuje
neku moguću kombinaciju karakterističnih prolaznih djelovanja; dobiva
se kao težinski zbroj karakterističnih vrijednosti pojedinih djelovanja uz
primjenu kombinacijskih koeficijent (ψi) – težinskih faktora (na primjer
najveće prometno opterećenje i najveći vjetar na mostu – vrlo je malo
vjerojatno da će se najveće vrijednosti tih opterećenja javiti istovremeno
pa će reprezentativna vrijednost prolaznog djelovanja biti puna
vrijednost prometnog djelovanja i samo dio opterećenja vjetra ili
obratno; za neke česte slučajeve Eurokod 7 predlaže odgovarajuće
kombinacijske faktore);

Primjer za granično stanje nosivosti:


rep=11+22; d=(G)+(Qrep) (na pr.: 1=1.00,2=0.50,G=1.35,Q=1.50)

Primjer za granično stanje uporabivosti:


rep=11+22; d=(G)+(Qrep) (na pr.: 1=1.00,2=0.50,G=1.00,Q=1.00)

22
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – 1. DIO – BITNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU
Eurokodovi traže da svaka građevina tijekom njene izgradnje kao i
tijekom njenog korištenja zadovolji bitne zahtjeve. Ti zahtjevi su:
1. nosivost,
2. uporabivost,
3. otpornost na požar,
4. robustnost,
5. trajnost
6. pouzdanost.

Nosivost je sposobnost konstrukcije da izdrži sva predvidiva mehanička


opterećenja bez da doživi oštećenja koja izazivaju njezino rušenje ili
gubitak integriteta, odnosno nosivost je svojstvo mehaničke otpornosti i
stabilnosti konstrukcije u odnosu na predvidiva mehanička opterećenja.

Uporabivost predstavlja zahtjev da konstrukcija za „normalna“


opterećenja zadrži svoju bitnu funkciju kojoj je namijenjena, to jest da
ostane uporabiva.

23
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – 1. DIO – BITNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU

Otpornost na požar je sposobnost konstrukcije


da zadrži nosivost za predvidivo djelovanje
požara. Ona zahtjeva posebne mjere
projektiranja za mnoge konstrukcije, ali kako
je to za geotehničke konstrukcije manje
značajan zahtjev, pa se neće posebno
obrađivati.

Robustnost je zahtjev da oštećenje jednog manjeg dijela konstrukcije ne


ugrozi nosivost većeg dijela konstrukcije, ili, da šteta na konstrukciji ne
bude neproporcionalno veća od uzroka koji je izazvao štetu.

Trajnost je zahtjev da konstrukcija zadovolji ostale bitne zahtjeve za


vrijeme njenog zahtijevanog vijeka trajanja.

Pouzdanost je zahtjev da planirana svojstva konstrukcije tijekom njene


izgradnje i korištenja budu i ostvarena.
24
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
PRISTUPI PROVJERE BITNIH ZAHTJEVA ZA GRAĐEVINU
Četri su pristupa provjere bitnih zahtjeva za građevinu, a to su:

1. PRORAČUNOM; koristeći proračunske postupke određivanja učinka


djelovanja (E) i otpornosti (R) konstrukcija ili njenih dijelova temeljem
analitičkih, polu-empirijskih i numeričkih modela; to je pretežit postupak
provjere bitnih zahtjeva za većinu geotehničkih konstrukcija (obično za
geotehničke kategorije 2 i 3); glavnina sadržaja Eurokoda 7 odnosi se
na ovaj način provjere bitnih zahtjeva

2. PROPISANIM MJERAMA ; koje se sastoje od uobičajenih i općenito


konzervativnih, na nacionalnoj razini utvrđenih, pravila i postupaka
projektiranja bez eksplicitne provjere bitnih zahtjeva na konstrukciju; ove
mjere uključuju i kontrolu materijala, postupaka građenja, zaštite i
postupaka održavanja; ove se mjere koriste za vrlo jednostavne
slučajeve, ili slučajeve vrlo malog rizika kod kojih postoji usporedivo
iskustvo i za koje se složeni proračuni ne isplate ili čak koji puta nisu
raspoloživi.

25
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
PRISTUPI PROVJERE BITNIH ZAHTJEVA ZA GRAĐEVINU
3. EKSPERIMENTALNIM MODELIMA; koji uključuju fizičke modele kao
što su probna opterećenja na dijelovima konstrukcije ili na modelima u
realnom ili umanjenom mjerilu; to su postupci koji se najčešće koriste pri
projektiranju geotehničkih sidara i pilota, a rjeđe kod drugih geotehničkih
konstrukcija ili njihovih dijelova; na ovim se modelima
eksperimentalnom metodom neposredno utvrđuje najčešće
karakteristična otpornost (Rk) konstrukcije ili njenog dijela;

4. METODOM OPAŽANJA; kojom se projekt tijekom građenja


neprekidno preispituje temeljem sustavnog opažanja; ovom metodom
se proračunske pretpostavke, kao što su geotehnički i proračunski
model, neprestano kalibriraju prema rezultatima opažanja i mjerenja
tijekom izgradnje te se temeljem toga, ako okolnosti dozvoljavaju,
mijenjaju pojedine dimenzije konstrukcije i građevinskog zahvata
općenito ili se mijenjaju detalji izvedbe (po složenosti postupka ova
metoda obično geotehnički zahvat svrstava u geotehničku kategoriju 3)

26
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
GEOTEHNIČKE KATEGORIJE (razredi)

Za minimalne zahtjeve, glede opsega i kvalitete


geotehničkih istražnih radova, treba odrediti
“težinu i kompleksnost” geotehničkog projekta.

U tu svrhu Eurokod 7 uvodi klasifikaciju od


tri geotehničke kategorije (ili razreda) prema
složenosti i rizičnosti geotehničke konstrukcije ili
zahvata kako bi se racionalizirao opseg istražnih
radova i složenost postupka dokazivanja
stabilnosti i uporabivosti za građevine bitno
različitih stupnjeva složenosti i različitih
stupnjeva izloženosti riziku

27
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
DIJAGRAM TOKA ZA ODREĐIVANJE GEOTEHNIČKE KATEGORIJE

NE DA
Je li konstrukcija mala i relativno jednostavna? Je li konstrukcija jako velika i neuobičajena?
DA NE

Jesu li uvjeti u tlu, poznati na osnovu iskustva Postoje li neuobičajeni rizici? DA


na lokaciji, dovoljni za provedbu rutinskih NE
postupaka projektiranja i izvedbe? NE
Jesu li uvjeti u tlu ekstremno teški? DA
DA

Ako je potrebno provesti iskope ispod razine NE


podzemne vode, govori li iskustvo na lokaciji NE DA
da je to moguće rutinski? Je li opterećenje izrazito veliko?

DA NE

Je li objekt u visoko seizmičnom području? DA


Je li rizik zanemariv s obzirom na globalnu NE
stabilnost ili pomake tla?
NE
DA Je li objekt u području s mogućom pojavom DA
nestabilnosti ili permanentnih pomaka tla?
KATEGORIJA 1
NE

KATEGORIJA 2
Npr. plitko temeljenje, temeljni roštilji, piloti, KATEGORIJA 3
potporni zidovi, iskopi, temelji mostova,
geotehnička sidra, tuneli u čvrstim stijenama.

28
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
GEOTEHNIČKE KATEGORIJE (razredi)

GEOTEHNIČKA KATEGORIJA 1

Obuhvaća male i jednostavne


konstrukcije kao što su:
• lagani objekti sa centričnom silom po
stupu manjom od 250 kN ili ispod zida
manjom od 100 kN
• potporni ili razuporni zidovi niži od 2m,
• nasipi niži od 3m ispod prometnih
površina, odnosno 1m ispod temelja,
• jednokatne ili dvokatne stambene
zgrade na plitkim temeljima ili pilotima,
• mali iskopi za drenaže i sl.

29
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
GEOTEHNIČKE KATEGORIJE (razredi)

GEOTEHNIČKA KATEGORIJA 2

Obuhvaća konstrukcije gdje s


kvantitativnim geotehničkim
podacima i analizama, radi
zadovoljenja osnovnih zahtjeva,
a moguće je primjeniti uobičajene
postupke projektiranja i
izvođenja, a to su:
• pojedinačni plitki temelji-smaci,
• roštilji,
• piloti,
• potporni zidovi,
• iskopi,
• upornjaci i stupovi mostova,
• nasipi i zemljani radovi,
• geotehnička sidra i sl.

30
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
GEOTEHNIČKE KATEGORIJE (razredi)

GEOTEHNIČKA KATEGORIJA 3

Svi slučajevi koji ne ulaze u prve dvije kategorije. Zahtjeva


uključivanje kvalificiranog inženjera, s odgovarajućim iskustvom u
rješavanju različitih problema u geotehničkom inženjerstvu. Propis
ne daje detaljne zahtjeve na projektantske postupke za tu kategoriju,
osim što se podrazumjeva da zahtjevi za drugu kategoriju čine donju
granicu, a tu spadaju:
• zgrade s izuzetnim opterećenjem, višekatni podrumi,
• brane, veliki mostovi i tuneli u lošem tlu, te s prisutnošću vode,
• temelji strojeva s velikim dinamičkim opterećenjem,
• priobalne konstrukcije,
• nuklearne centrale,
• industrijski objekti, koji rabe opasne kemikalije,
• zgrade jače osjetljive na seizmička opterećenja,
• iskopi u složenim uvjetima (većinom u urbanim cjelinama),
• konstrukcije na kolapsibilnom ili ekspanzivnom tlu

31
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
GEOTEHNIČKE KATEGORIJE (razredi)

32
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
GRANIČNA STANJA

Pod graničnim stanjima podrazumijevaju se granični slučajevi


između prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja konstrukcije.
Projektom treba dokazati da će konstrukcija zadovoljiti sve bitne
zahtjeve u slučaju dosezanja bilo kojeg od mogućih graničnih stanja.

Po karakteru šteta koje mogu nastati prelaskom u neprihvatljivo


ponašanje konstrukcije, Eurokod 7 razlikuje dvije vrste
graničnih stanja:
- granična stanja nosivosti
- granična stanja uporabivosti.

Provjera dosezanja graničnih stanja konstrukcije


ili njenog dijela počinje izborom odgovarajućih
projektnih situacija.

Projektne situacije razvrstavaju se obzirom na njihov karakter na


trajne, prolazne, slučajne (obično štetne), i potresne.
33
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
MODELIRANJE KONSTRUKCIJE

Provjera zadovoljenja bitnih zahtjeva konstrukcije ili njenih dijelova


provodi se modeliranjem konstrukcije (modelima).

Modeliranje u većini slučajeva se obavlja


analitičkim ili numeričkim proračunom uz
primjenu zakona mehanike, ali može biti
i fizičkim modeliranjem, rjeđe na modelima
u umanjenom mjerilu, a češće probnim
opterećenjem dijelova konstrukcije.

Cilj modeliranja je provjera učinka opterećenja


ili drugih vrsta djelovanja te određivanja otpornosti
konstrukcije ili njenih dijelova na učinke opterećenja.

Proračunski modeli će rijetko biti potpuno vjerna slika stvarnog


ponašanja konstrukcije. No, uvijek je dobro držati se modela koji su se
pokazali uspješnim u praksi.
34
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
GRANIČNA STANJA NOSIVOSTI, (ultimate limit state – ULS)

Eurokod 7 (EN 1997-1:2004) uvodi pet graničnih stanja nosivosti


STR, GEO, EQU, UPL, HYD

Potrebno je dokazati da slijedeća granična stanja nisu dosegnuta:

STR: (structural - kostrukcijski ), slom ili velika deformacija betonske,


metalne, drvene ili zidane konstrukcije ili njenog elementa, uključivo
temelje, pilote, sidra i potporne zidove, u kojima čvrstoća
konstruktivnog materijala bitno pridonosi otpornosti (na primjer slom
pri jakom savijanju armirano-betonske dijafragme, izvijanje pilota u
jako mekom tlu, klizanje
blokova obalnog zida na vodoravnim reškama među blokovima,
popuštanje čelične šipke geotehničkog sidra pod vlačnim
opterećenjem, propadanje podložne ploče sidra kroz sloj prskanog
betona zaštitne potporne konstrukcije, slom pilota od vodoravnog
opterećenja)

35
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
GRANIČNA STANJA NOSIVOSTI, (ultimate limit state – ULS)

GEO: (geotechnical - geotehnički ), slom ili velika deformacija tla pri


kojoj čvrstoća tla ili stijene bitno pridonosi otpornosti gubitka ravnoteže
konstrukcije ili temeljnog tla, (na primjer slom tla ispod temelja, slom tla
oko vodoravno opterećenog pilota, veliko slijeganje pilota, naginjanje
potpornog zida, čupanje sidra iz tla, slom i propadanje tla iznad
tunelskog iskopa, klizanje i odron tla, značajno popuštanje oslonca luka
mosta, izdizanje i slom dna građevne jame u mekom tlu)

EQU: (equilibrium - ravnoteža ), gubitak ravnoteže konstrukcije ili tla


razmatranog kao kruto tijelo, u slučajevima kada čvrstoće materijala
konstrukcije i temeljnog tla nisubitne za otpornost, odnosno u kojem
čvrstoća konstruktivnog materijala ili tla značajno ne doprinosi
otpornosti (na primjer prevrtanje gravitacijskog betonskog zida na
podlozi od čvrste stijene).

36
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
PRIMJERI GRANIČNNIH STANJA NOSIVOSTI ZA STR / GEO

37
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
GRANIČNA STANJA NOSIVOSTI, (ultimate limit state – ULS)

UPL: (uplift - uzgon), gubitak ravnoteže konstrukcije ili tla uslijed uzgona
vode ili drugih vertikalnih sila (na primjer izdizanje lagane podzemne
konstrukcije pod pritiskom uzgona podzemne vode, izdizanje i probijanje
slabo propusnog sloja tla na dnu građevne jame od uzgona podzemne
vode u nižem vodonosnom sloju, čupanje temelja dalekovodnog stupa);

HYD: (hydraulic - hidrotehnički), hidrauličko izdizanje (hidraulički slom),


interna erozija tla uzrokovana hidrauličkim gradijentima (na primjer
hidraulički slom u pjeskovitom dnu građevne jame uslijed vertikalnog
strujanja vode prema dnu jame, interna erozija pjeskovitog tla od
strujanja vode u nasipu i stvaranje erozijskih kanala).

U EN 1990 još se definira i granično stanje vezano za zamor materijala


(FAT), ali toga nema u Eurokodu 7.

38
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
PRIMJERI GRANIČNNIH STANJA NOSIVOSTI ZA EQU, UPL i HYD

39
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
ILUSTRACIJA GRANIČNNIH STANJA NOSIVOSTI (STR-GEO-EQU)

STR uključuju
geot. djelovanja
Pristupi

40
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
OSNOVNE VARIJABLE U MODELIRANJU I PROVJERE

Osnovne varijable u analizi zadovoljenja bitnih zahtjeva na konstrukciju su:


-djelovanja, F, (opterećenja, zadani pomaci, temperatura...)
-parametri materijala, X,
-geometrijski podaci, a.
-Osnovne veličine tih varijabli nazivaju se karakterističnim (Fk, Xk i ak) , ,
gdje indeks k označava da je veličina karakteristična.
Opći izraz za provjeru otpornosti za granično stanje nosivosti, prema
grupama parcijalnih koeficijenata, glasi:

γE , γR su parcijalni faktor za učinak djelovanja, odnosno za otpornost.

Postupkom se provjerava da proračunski učinak djelovanja Ed (na pr.


opterećenje temelja na tlo) ne ugrožavaju proračunsku otpornost
konstrukcije ili njenih dijelova Rd (na pr. nosivost tla).
41
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – 1. DIO – PROJEKTIRANJE PO GRANIČNIM STANJIMA
•Projektiranje u odnosu na granična stanja

– Izbor kritičnih proračunskih situacija (uvijek graničnih stanja


nosivosti, a obično i graničnih stanja uporabivosti – ponekad je
provjera graničnih stanja nosivosti za neku geotehničku konstrukciju
dovoljan dokaz da će pomaci temelja biti mali, a njihova točna
veličina nebitna pa se provjera graničnih stanja uporabivosti niti ne
provode)
– Provjerava se da ni u jednoj od kritičnih proračunskih situacija nije
prekoračeno njeno granično stanje

– za granično stanje nosivosti: d ≤ d

– za granično stanje uporabivosti: d ≤ d

Ed – proračunski učinak djelovanja


Rd - proračunska otpornost
Cd - najveći dopušteni učinak djelovanja za uporabivost - pomaci ili deformacije

42
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – 1. DIO – PROJEKTIRANJE PO GRANIČNIM STANJIMA

•Primjena parcijalnih koeficijenata: proračunske vrijednosti djelovanja,


proračunske vrijednosti parametara materijala (uključivo tla) te
proračunske vrijednosti otpornosti izračunavaju se iz karakterističnih
vrijednosti uz primjenu parcijalnih koeficijenata; ponekad, ako
proračunski modeli nisu dovoljno sigurni, proračunska otpornost se
dodatno umanjuje dijeljenjem s koeficijentom modela

•Uvažavanje stupnja rizika (geotehničke kategorije ili razredi)


– Obzirom na stupanj rizika i moguće štete u slučaju havarija, uvode se tri
geotehničke kategorije (razredi) građevina ili njenih dijelova:
1. kategorija - najjednostavnija
2. kategorija - uobičajena (njome se bavi Eurokod)
3. kategorija - jako rizična za zahtjevne konstrukcije

– O kategoriji će ovisiti opseg i sadržaj istražnih radova, složenost


proračunskih modela, veličine parcijalnih koeficijenata, razrada projekta...

43
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 - PROVJER STABILNOSTI GRANIČNIH STANJA

Provjera stabilnosti
za pet graničnih
stanja primjenom
parcijalnih
koeficijenata

44
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 - PROVJER STABILNOSTI GRANIČNIH STANJA

45
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – 1. DIO – PRORAČUNSKI PRISTUPI ZA STR I GEO
Prednorma Eurokoda 7 je predviđala
tri kombinacije parcijalnih koeficijenata,
s kojima se trebala provjeriti otpornost
konstrukcije za svako granično stanje nosivosti.

U raspravama su se izdvojila tri pristupa


za granična stanja STR i GEO, ali nije
uspostavljen konsenzus kojeg prihvati.
Rješenje je nađeno da se u normu uključe
sva tri pristupa s time da se prepusti
pojedinim zemljama da izaberu za sebe
najpovoljnije rješenje i to objave u nacionalnom dodatku normi.
Navedena tri pristupa odnose se na granično stanje STR i GEO, dok je za ostala
granična stanja zadržan jedinstveni pristup.

Tri se pristupa uglavnom razlikuju po fazi proračuna u kojoj će se primijeniti


parcijalni faktori:
Parcijalni koeficijenti podijeljeni su za svaki proračunski pristup:
u grupu A za djelovanja, grupu M za svojstva materijala i grupu R za otpornosti.
Kombiniraju se razne varijacije A + M + R.
46
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – 1. DIO – PRORAČUNSKI PRISTUPI PP za GEO

Proračunski Mjesto primjene parcijalnih Broj kombinacija proračuna


pristup (PP) koeficijenata
Na izvoru: primjena na 2, (dvije kombinacije parcijalnih koeficijenata na
1 djelovanja i na parametre tla djelovanja i otpornost; u jednoj kombinaciji
(osim za pilote i sidra) parcijalni koeficijenti za djelovanja su jednaki 1, a
u drugoj tu vrijednost imaju parcijalni koeficijenti
za parmaetre tla)

Na mjestu učinka djelovanja: 1, primjenjuje se u Hrvatskoj samo kao alternativa


2 primjena na djelovanja ili za PP3 za nosivost pilota i za nosivost sidara
učinke djelovanja i otpornost

Na izvoru: primjena na 1, primjenjuje se u Hrvatskoj za sve geotehničke


3 djelovanja i na parametre tla proračunske situacije GEO

47
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – 1. DIO – PRORAČUNSKI PRISTUPI ZA STR I GEO

Parcijalni koeficijenati za granična stanja STR i GEO za


Nosivost tla ispod plitkih temelja

Projektni Kombinacije Parametri tla (γγM) Simbol M1 M2


pristup
Kut unutarnjeg trenja γϕ′ 1,00 1,25
1 A1 + M1 + R1
Efektivna kohezija γc' 1,00 1,25
A2 + M2 + R1
2 A1 + M1 + R2 Nedrenirana čvrstoća γcu 1,00 1,40
Jednoosna čvrstoća γqu 1,00 1,40
3 A1 ili A2 + M2 + R3
Jedinična težina tla γγ 1,00 1,00
Djelovanje (γγF) Simbol A1 A2
TRAJNO
Nepovoljno γG 1,35 1,00
Otpor (γγR) Simbol R1 R2 R3
Povoljno γG 1,00 1,00
POVREMENO Nosivost γRv 1,00 1,40 1,00
Nepovoljno γQ 1,50 1,30
Klizanje γRh 1,00 1,10 1,00
Povoljno γQ 0 0

48
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – 1. DIO – PRORAČUNSKI PRISTUPI ZA STR I GEO

Hrvatska je generalno prihvatila za sve geotehničke građevine:

PP3 - proračunski pristup 3: (A1d ili A2e) + M2 + R3


d - za sile od konstrukcije
e - za geotehničke sile

S time da se samo za nosivost pilota i nosivost sidara ravnopravno koristi i


PP2 - proračunski pristup 2: A1 + M1 + R2

49
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – PARCIJALNI KOEFICIJENTI ZA GRANIČNA STANJA

• Granično stanje uporabivosti:


• Svi parcijalni keficijenti su jednaki 1,0

• Granična stanja nosivosti:


Veličina parcijalnih koeficijenata ovisi o raznim okolnostima
• o karakteru karakteristične vrijednosti: djelovanja, materijalni parametri,
otpornosti ili uvažavanje nesigurnih proračunskih modela
• o vrsti proračunske situacije
• o trajnosti proračunske situacije
• o učestalosti djelovanja: trajno, promjenjivo, udesno, potresno
• o povoljnosti djelovanja: povoljno ili nepovoljno
• o procjeni projektanta o uključenim rizicima

50
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – HRN EN 1997-1:2012/NA:2012 – Dodatak A
Parcijalni koeficijenti i koeficijenti korelacije za granična stanja nosivosti

Generalno:
Djelovanja ili učinci djelovanja se množe sa parcijalnim koeficijentima (A)
Parametri tla se dijele sa parcijalnim koeficijentima (M)
Otpornost se dijeli sa parcijalnim koeficijentima (R)

51
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – HRN EN 1997-1:2012/NA:2012 – Dodatak A
Parcijalni koeficijenti i koeficijenti korelacije za granična stanja nosivosti

52
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – HRN EN 1997-1:2012/NA:2012 – Dodatak A
Parcijalni koeficijenti i koeficijenti korelacije za granična stanja nosivosti

53
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – HRN EN 1997-1:2012/NA:2012 – Dodatak A
Parcijalni koeficijenti i koeficijenti korelacije za granična stanja nosivosti

54
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – HRN EN 1997-1:2012/NA:2012 – Dodatak A
Parcijalni koeficijenti i koeficijenti korelacije za granična stanja nosivosti

55
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – HRN EN 1997-1:2012/NA:2012 – Dodatak A
Parcijalni koeficijenti i koeficijenti korelacije za granična stanja nosivosti

56
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – HRN EN 1997-1:2012/NA:2012 – Dodatak A
Parcijalni koeficijenti i koeficijenti korelacije za granična stanja nosivosti

57
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – HRN EN 1997-1:2012/NA:2012 – Dodatak A
Parcijalni koeficijenti i koeficijenti korelacije za granična stanja nosivosti

58
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
EUROKOD 7 – HRN EN 1997-1:2012/NA:2012 – Dodatak A
Parcijalni koeficijenti i koeficijenti korelacije za granična stanja nosivosti

59
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
NUMERIČKI PRIMJER:
NOSIVOST CENTRIČNO OPTEREĆENOG TEMELJA S OBZIROM NA SLOM TLA
POD TEMELJEM – NEDRENIRANO STANJE

(trajno opt.) Pk = 270 kN Qk = 70 kN (povremeno opt.)

h2 = 0.5 m
γk = 18 kN/m3
cu,k = 30 kPa
γ’k = 25 kN/m3 h1 = 0.5 m
φu,k = 0
B×B

EUROCODE 7 R/A' = (π
π +2)×cu×sc×bc×ic + q sc = 1 + 0.2×(B'/L')
bc = 1 - 2×α
α/5.14 = 1, za α=0
ic = 1 , za centrično opterećenje
q = γk×(h1 + h2)

PRAVILNIK 1990 qa = (π
π +2)×cu×sc×dc×ic + q sc = 1 + 0.2×(B'/L')
dc = 1 + 0.35× ×(h1 + h2)/B’
ic = 1 , za centrično opterećenje
q = γk×(h1 + h2)
60
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
NUMERIČKI PRIMJER:
Projektni pristup 1 Kombinacija 1
A1 + M1 + R1

Provjera Ed ≤ Rd za odabrane dimenzije temelja 2.0×2.0 m

Gt,k = 2.02×(0.5×18 + 0.5×25) = 86 kN

Ed = γG×(Pk + Gt,k) + γQ×Qk

Ed = 1.35×(270 + 86) + 1.5×70 = 586 kN

cu,d = cu / γcu

cu,d = 30 / 1.0 = 30 kN/m2

sc = 1.2 za odnos stranica B’/L’ = 1

bc = 1, horizontalna baza temelja

ic = 1, centrično opterećenje

qd = (γ/ γγ ) ×(h1 + h2) = (18/ 1.0 ) ×(0.5 + 0.5) = 18 kN/m2

Rk /A’ = 5.14×30×1.2×1×1 + 18 = 203 kN/m2

Rd = Rk / γR,v = 203×2.0×2.0/1.0 = 812 kN

Uvjet Ed ≤ Rd je zadovoljen jer vrijedi 586 kN < 812 kN


61
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
NUMERIČKI PRIMJER:
Projektni pristup 1 Kombinacija 2
A2 + M2 + R1

Provjera Ed ≤ Rd za odabrane dimenzije temelja 2.0×2.0 m

Gt,k = 2.02×(0.5×18 + 0.5×25) = 86 kN

Ed = γG×(Pk + Gt,k) + γQ×Qk

Ed = 1.0×(270 + 86) + 1.3×70 = 447 kN

cu,d = cu / γcu

cu,d = 30 / 1.4 = 21.4 kN/m2

sc = 1.2 za odnos stranica B’/L’ = 1

bc = 1, horizontalna baza temelja

ic = 1, centrično opterećenje

qd = (γ/ γγ ) ×(h1 + h2) = (18/ 1.0 ) ×(0.5 + 0.5) = 18 kN/m2

Rk /A’ = 5.14×21.4×1.2×1×1 + 18 = 150 kN/m2

Rd = Rk / γR,v = 150×2.0×2.0/1.0 = 600 kN

Uvjet Ed ≤ Rd je zadovoljen jer vrijedi 447 kN < 600 kN


62
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
NUMERIČKI PRIMJER:
Projektni pristup 2
A1 + M1 + R2

Provjera Ed ≤ Rd za odabrane dimenzije temelja 2.0×2.0 m

Gt,k = 2.02×(0.5×18 + 0.5×25) = 86 kN

Ed = γG×(Pk + Gt,k) + γQ×Qk

Ed = 1.35×(270 + 86) + 1.5×70 = 585 kN

cu,d = cu / γcu

cu,d = 30 / 1.0 = 30 kN/m2

sc = 1.2 za odnos stranica B’/L’ = 1

bc = 1, horizontalna baza temelja

ic = 1, centrično opterećenje

qd = (γ/ γγ ) ×(h1 + h2) = (18/ 1.0 ) ×(0.5 + 0.5) = 18 kN/m2

Rk /A’ = 5.14×30×1.2×1×1 + 18 = 203 kN/m2

Rd = Rk / γR,v = 203×2.0×2.0/1.4 = 580 kN

Uvjet Ed ≤ Rd nije zadovoljen jer je 585 kN > 580 kN


63
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
NUMERIČKI PRIMJER:
Projektni pristup 3
A1 + M2 + R3

Provjera Ed ≤ Rd za odabrane dimenzije temelja 2.0×2.0 m

Gt,k = 2.02×(0.5×18 + 0.5×25) = 86 kN

Ed = γG×(Pk + Gt,k) + γQ×Qk

Ed = 1.35×(270 + 86) + 1.5×70 = 585 kN

cu,d = cu / γcu

cu,d = 30 / 1.4 = 21.4 kN/m2

sc = 1.2 za odnos stranica B’/L’ = 1

bc = 1, horizontalna baza temelja

ic = 1, centrično opterećenje

qd = (γ/ γγ ) ×(h1 + h2) = (18/ 1.0 ) ×(0.5 + 0.5) = 18 kN/m2

Rk /A’ = 5.14×21.4×1.2×1×1 + 18 = 150 kN/m2

Rd = Rk / γR,v = 150×2.0×2.0/1.0 = 600 kN

Uvjet Ed ≤ Rd je zadovoljen jer vrijedi 585 kN < 600 kN


64
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
NUMERIČKI PRIMJER:

PRAVILNIK 1990. qa = (π
π +2)×cu×sc×dc×ic + q sc = 1 + 0.2×(B'/L')
dc = 1 + 0.35× ×(h1 + h2)/B’
ic = 1 , za centrično opterećenje
q = γk×(h1 + h2)

Provjera Ed ≤ Rd za odabrane dimenzije temelja 2.0×2.0 m

cum = cu/FSc = 30/2.0 = 15 kN/m2

qa = 5.14×15×1.2×(1+0.35/2.0) ×1 + 18 = 127 kN/m2


Rd = 127×2.0×2.0 = 508 kN

Ed = Gt,k + Pk + Qk = 86 + 270 + 70 = 426 kN

Uvjet Ed ≤ Rd je zadovoljen jer vrijedi 426 kN < 508 kN

65
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
ZAKLJUČAK

• Karakteristično je da je po prvi puta postignuto da se


koristi jedinstven pristup projektiranju za sve
građevinske konstrukcije, pa tako i za geotehničko
projektiranje.. Ovakava pristup trebao bi značajno
projektiranje
doprinjeti, boljoj sur
suraadnji projektanat različitih
specijalnosti..
specijalnosti

• Jednoobraznost i harmonizacija projektiranja među


različitim građevisnkim strukama uvela je u
geotehničku normu niz novina čiju će primjenu u praksi
trebati potvrditi
potvrditi..

• Postavlja se zahtjev prema stručnjacima da moraju


dobro poznavati i pratiti novija istraživanja u struci
struci.. Bez
toga norma će se teško koristi
koristi..

• Da bi se norma Eurokod 7 što bezbolnije uvela u


praksu RH,
RH, potrebno ju je implementirati u sve
obrazovno edukativne ustanove (veleučilišta fakultete,
strukovna društva i sl.
sl.)
66
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
Reference:

BSI 2004. BS EN 1997-1:2004; Eurocode 7: Geotechnical design – Part 1: General rules. British standard.
Eurokod 7: Geotehničko projektiranje – 1. dio: Opća pravila (EN 1997-1:2004+AC:2009) (iz 2012)
Eurokod 7: Geotehničko projektiranje – 1. dio: Opća pravila – Nacionalni dodatak (iz 2012)
Fardis, M. N., Carvalho, E., Alnashai, A., Faccioli, E., Pinto, P., Plumier, A. 2005. Designers' Guide to EN 1998-1 and
EN 1998-5, Eurocode 8: Design Provisions for Earthquake resistant Structures. Thomas Telford, London.
Frank, R. Bauduin, C., Driscoll, R., Kavvadas, M., Krebs Ovesen, N., Orr, T., Schuppener, B. 2004. Designers' Guide
to EN 1997-1, Eurocode 7: Geotechnical design – General rules. Thomas Telford, London.
Lebo, Ž. 2007. Regulativa u geotehničkom inženjerstvu, Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i
inženjera u graditeljstvu, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Zagreb
Orr, T. L. L., Farrell, E. R. 1999. Geotechnical Design to Eurocode 7. Springer, London.
Orr, T. L. L. 2005. Review of Workshop on the Evaluation of Eurocode 7. Proceedings of International Workshop on
Evaluation of Eurocode 7. Dublin March-April 2005. Department of Civil, Structural and Environmental
Engineering, Trinity College Dublin.
Szavits-Nossan, A. Eurokod 7 – norma geotehničkog projektiranja
Szavits-Nossan, A. 2006. Observations on the Observational Method. U: Logar, J., Gaberc, A., Majes, B. (urednici):
Active Geotechnical Design in Infrastructure Development - Proceedings XIII Danube-European Conference on
Geotechnical Engineering, Ljubljana. Slovensko geotehniško društvo, Ljubljana, Vol. 1: Special and keynote
lectures, 171-178.

67
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.
HVALA NA PAŽNJI !

68
Mr.sc. Željko Lebo, dipl.ing.građ., Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu , TVZ, Zagreb 14.-15.11.2014.