NAZIV SVEUČILIŠTA/UNIVERZITETA

NAZIV FAKULTETA
SJEDIŠTE

STAVOVI MLADIH O POLITICI

SEMINARSKI RAD

Predmet:
Profesor:

Student:
Broj indeksa:
Smjer:

MJESTO, 2013.
SADRŽAJ:

1. UVOD................................................................................................................................ 3
2. STAVOVI MLADIH O POLITICI ................................................................................... 3
2.1. Politička informisanost ............................................................................................... 4
2.2. Politička zainteresiranost ............................................................................................ 5
2.3. Politička angažiranost ................................................................................................. 6
2.4. Politička participacija.................................................................................................. 7
ZAKLJUČAK........................................................................................................................ 9
LITERATURA .................................................................................................................... 11
1. UVOD

Mlađa populacija u većini država ima neopravdano podređen status u određenim

aspektima društvenog života, dok se postojeća frazeologija o njihovom značaju i brizi
društva uporno održava, od konstantnog da na mladima svijet ostaje pa sve do mladi su
budućnost društva. Činjenice o zastupljenosti mladih u organima vlasti, broju nezaposlenih
mladih ljudi, broju mladih koji žele napustiti zemlju, stereotipnim shvatanjima i reakcijama
o problemima mladih, govore o njihovom gotovo dramatičnom položaju.

Pripadnici mlađe populacije u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno obaviješteni o

događajima na domaćoj političkoj sceni. Najveći procenat čine oni kojima ništa ili većina
toga nije jasno. Ipak, primjetan je pomak u odnosu na prethodne godine. U skladu sa
informisanošću i poznavanjem politike, uticaj mladih na politička dešavanja je takođe na
poražavajujće niskom nivou. Prema svim provedenim istraživanjima, mladi političku sferu
ostavljaju po strani, pa je tako zainteresovanost za politička događanja ili eventualni uticaj
na ista na niskom nivou.

Visoko obrazovani pripadnici mlade populacije više su informisani o političkim

događanjima nego što su to ispitanici sa završenom trogodišnjom srednjom školom ili niže.
Isto tako, njihov aktivizam tj. uticaj na političke događaje je veći nego što je to kod manje
obrazovanih ispitanika. Mladi kao izvor informisanja o političkim događanjima pretežno
koriste televizor, a u nešto manjoj mjeri internet. Praćenje kampanja, mitinga, javnih
predavanja ili tv duela je u velikoj mjeri zapostavljeno kod mladih.

Prema mišljenju mladih, najvažnije osobine koje bi jedan politički lider trebao imati
su, prije svega da bude čovjek od riječi, da bude odlučan u provođenju svojih odluka, da je
zaštitnik stanovnika BiH i njihovih interesa, da ima inicijativu, te da je kulturan kako bi bio
dobar primjer drugima. Dugogodišnje iskustvo na političkoj sceni nije osobina koja je
prepoznata kao važna mlađoj populaciji.

3
2. STAVOVI MLADIH O POLITICI
2.1. Politička informisanost

Razumijevanje i uticaj mladih na događanja na političkoj sceni Bosne i

Hercegovine predstavljaju preduslove za aktivno učešće. Obrazovanje mladih o
mogućnostima koja im se ukazuju, ponajprije u smislu doprinosa lokalnoj zajednici, vodi
prema uspješnoj političkoj participaciji i uspješnoj demokratiji. Zbog toga je veoma bitno
podići nivo svijesti i informisanosti o političkim događajima na što višu razinu.

(Ne)informisanost mladih u našoj državi o događanjima na političkoj sceni s jedne

je strane veoma zabrinjavajuća, ali se može tumačiti na više načina. Ukoliko se uzme u
obzir da u mlađu populaciju spadaju osobe od 18 do 35 godina, može se pretpostaviti da su
im interesovanja jednostavno usmjerena prema nekim pozitivnijim područjima društva u
kojem živimo. S druge strane, stalna ekonomska i politička neizvjesnost koja već neko
vrijeme vlada u našoj zemlji mogla je dovesti mlade u sferu nezainteresovanosti i blokade
svega što je vezano za politiku i njezine aktere.

Korelacija između informisanosti i uticaja na politička događanja i obrazovanja

mladih postoji. Sukladno očekivanjima, među mladima sa osnovnim obrazovanjem u
najvećoj mjeri prevladava mišljenje da ne mogu nikako uticati na političku scenu, pa je i
njihovo interesovanje za politiku na mnogo nižem nivou. U sredini se nalaze mladi sa
završenom trogodišnjom ili četvorogodišnjom srednjom školom, dok su oni
najobrazovaniji najbolje upućeni u političke događaje. Mladi sa završenom višom školom
ili fakultetom u najvećoj su mjeri mišljenja da njihov aktivizam može imati uticaja na
političke aktere, te su iz tog razloga i više od drugih ispitanika informisani o događanjima.
Takođe, za političku sferu se više interesuju muškarci od žena.

Najčešći oblik informisanja o događanjima na političkoj sceni je televizija pri čemu

se više od polovice mladih opredijelilo za ovaj izvor. Bez obzira na redovnu upotrebu
Interneta, istraživanja su pokazala da ga mladi veoma rijetko ili nikako ne koriste u svrhu
informisanja o politici.

Ukoliko se osvrnemo na sociodemografske podatke mladih, dolazimo do zaključka

da je ona grupacija koja redovno izlazi na izbore u najvećoj mjeri sačinjena od
4
najobrazovanijih i najstarijih ispitanika. Očekivano, dio mladih koji nikada ne izlaze na
izbore su oni najmlađi, do 21. godine, učenici ili studenti. Veoma je bitno da se uzme u
obzir da se među tom populacijom nalaze oni koji su tek stekli pravo glasa, te i onih koji
nisu imali prilike da to pravo i koriste.

Ipak, mladi u najvećem broju nikada ne prate političke aktivnosti u vidu mitinga i
izbornih kampanja.

2.2. Politička zainteresiranost

Prema istraživanjima o mladima u Bosni i Hercegovini koje je provela agencija za

marketinška, medijska i društvena istraživanja ''Prizma istraživanja'' (Prism Research), a
koja su objavljena pod nazivom ''Glasovi mladih'', svega 16,8 % mladih je u određenoj
mjesri zainteresovano za politiku. Prema podacima, 2011./2012. godine na izborima je
glasalo 40,3% mladih, a sa povećanjem dobi raste i vjerojatnost da će mladi ljudi glasati na
izborima. Takođe, prema spomenutom istraživanju, na izbore je izašlo 31,8% mladih od 18
do 21 godine, 61,8% mladih od 22 do 25 godina i 77,9% mladih u dobi od 26 do 30
godina. Kada je riječ o obrazovnom statusu, fakultetski obrazovani mladi ljudi češće su
izlazili na izbore, njih 78,1%, u odnosu na mlade koji su završili osnovnu školu ili niže
obrazovanje (42,6%), te mlade koji su završili srednju školu (59,0%).

Najveći procenat ispitanika koji nisu glasali nisu željeli navesti razloge neglasanja
(57,8%). Oni koji su odlučili iznijeti razloge, najčešće navode da ne vjeruju u promjene
(23,7%), dok 13,3% ne zna kojoj stranci će pokloniti povjerenje. 2,8% ispitanika bili su
spriječeni radnim obavezama, dok su 2,4% ispitanika bili u inostranstvu za vrijeme izbora.
Podaci da ispitanici ne vjeruju u promjene i da ne znaju za koga će glasati su zabrinjavajući
i mogu predstavljati bitne faktore koji utječu na njihovu nezainteresovanost za politiku
uopšte. Većina ispitanika (87,2%) smatra da mladi imaju malo ili da nemaju nimalo
utjecaja na odluke koje se donose na lokalnom nivou. Relativno mali procenti ispitanika
smatraju da imaju utjecaja na spomenuto, mnogo ili bar u određenoj mjeri (12,8%,
naspram 12,2%). Ispitanici iz ranjivih grupa znatno češće vjeruju da mladi uopšte nemaju
utjecaja na

5
odluke koje se donose na lokalnom nivou (53.1%), u poređenju s opštom populacijom
mladih (36.1%).

* Napomena: Brojčani podaci preuzeti su iz Đipa, D., Fazlić, S.: Glasovi mladih,
Istraživanje o mladima u BiH, Sarajevo, 2012.

2.3. Politička angažiranost

Prema provedenim istraživanjima u našoj državi, aktivizam mladih je na zavidno

niskom nivou. Potpuno (svojevoljno) isključivanje mladih iz bilo kakvog vida politike
govori o tzv. "klimavoj" demokratiji koju danas predstavlja politička elita. Ukoliko imamo
u vidu rezultate po pitanju političkog (ne)angažmana, mladi i sposobni ljudi svakako nisu
nosiotelji promjena u Bosni i Hercegovini. Postavlja se pitanje zbog čega postoji tolika
pasivnost mladih kada je u pitanju politika.

Razlozi političkog neangažovanja su slijedeći:

 nedostatak povjerenja u političke stranke koje djeluju u BiH,

 nezainteresiranost za političke događaje,
 mišljenje da vlastite ideje pojedinca ne bi imale nikakvog uticaja.

Bez obzira na navedene razloge, politika ipak može najviše doprinijeti boljitku
mladih ljudi, ali isto tako i mladi ljudi moraju uticati na tu politiku. Društvo kao što je
Bosna i Hercegovina mora djelovati kao tim, a u tom kontekstu i mladi ljudi lakše će doći
do svojih ciljeva ako su snažno udruženi oko jasnih zadataka za boljitak njih samih.

Prema istraživanjima KULT-a, provedenim u Sarajevu, samo osam posto mladih

učlanjeno je u neku od stranaka, a u vodstvima stranaka zanemarivo je mali broj mlađih
političara. Većina opština nema strategiju za mlade, a ukoliko ih i ima, takve strategije ne
sprovode se u djelo. Zbog nebrige za njih i lošeg stanja u zemlji, više od 60 posto mladih,
želi napustiti BiH.

6
Tablica 1. Učešće i učestalost u političkim aktivnostima

2.4. Politička participacija

U kontekstu postojećih problema i nacionalnih politika prema mladima, nikako se

ne može izbjeći tema aktivnog sudjelovanja mladih u društvenim procesima i poslovima,
stavljajući naglasak na njihovu političku participaciju. Drugim riječima, među velikim
brojem problema s kojima se suočava današnji naraštaj mladih, izdvojena je politička
participacija kao pokazatelj njihovog ukupnog društvenog statusa te sukladno tome
smjernice koje su u pogledu naznačenog problema uklopljene u politiku orjentisanu prema
mladima.

U sve većim i češćim pokušajima da se mladi u što većoj mjeri pojave kao politički
sudionici, evropske države prakticiraju niz instrumenata za poticanje političke participacije
i uticaja mladih. Glavni su oblik sudjelovanja mladih na lokalnim, regionalnim i
nacionalnim razinama vijeća mladih (youth councils), a u nekim zemljama i parlamenti
mladih, dok su kao dodatni oblik uticaja mladih na donositelje političkih odluka osnovana
odgovarajuća koordinaciona tijela. Pored navedenog, u velikom broju država sistematizuju
se i šire bitne informacije od mladih i za mlade, provode ciljane kampanje sa svrhom

7
porasta političke participacije mladih i stimuliše se njihovo sudjelovanje u javnim
raspravama na lokalnim razinama. Naravno, u svim državama postoje različite vrste
omladinskih, ali i drugih civilnih udruga kroz koje mladi mogu djelovati na javnoj sceni.

Primjetno je određeno izbjegavanje pitanja o povećanju sudjelovanja mladih u

tradicionalnim političkim institucijama i procesima. Nakon uvida u izvještaje evropskih
zemalja o politici prema mladima, došlo se do zaključka da postoji manjak
sistematizovanih informacija o sudjelovanju mladih u tradicionalnim oblicima dobivanja
političkog uticaja (glasovanju, članstvu u strankama, izbornoj kandidaturi, članstvu u
predstavničkim tijelima vlasti). Razlozi za to proizlaze iz činjenice da većina analitičara
političku participaciju mladih posmatra najprije kao specifičan, nezreli i ograničeni kanal
rezervisan za uticaj mladih – kao što su omladinske organizacije te vijeća i parlamenti
mladih – nego kao način odraslih za zauzimanje mjesta u konvencionalnim političkim
procesima. Ova se pretpostavka čini uvjerljivom, posebno ukoliko je posmatramo u
kontekstu primjetne odsutnosti instrumenata koji bi izravno mogli uticati na
predstavljenost mladih u tijelima odlučivanja.

Percepcija mladih kao političke nepoznanice posebno je pojačana u vremenu

društvene nestabilnosti i krize, koje je ujedno i najpogodnije za njihov veći prodor u
političku sferu, posebno u institucije vlasti.

Politička događanja u savremenoj Bosni i Hercegovini – kao i u većini tranzicijskih

zemalja – nisu obilježena političkom afirmacijom mladih. Upravo suprotno, uz socijalno
ekonomski, i njihov se politički položaj u većini elemenata pogoršao u poređenju sa
posljednjom decenijom socijalizma. U Bosni i Hercegovini mladi su na taj način dvostruko
politički marginalizirani, i kao objekti i kao subjekti političkih procesa. Prije svega,
problemi i potrebe mladih vrlo su rijetko ili nikako u središtu interesovanja medija,
političkih aktera i institucija vlasti što pokazuje da su interesi mladih sporadično prisutni u
procesu političkog odlučivanja. Takođe, politički uticaj mladih je minoran jer oni – uz to
što njihovi stavovi ne dolaze dovoljno do javnosti i što su generacijski atomizirani i
fragmentisani – vrlo malo sudjeluju u institucionalnoj politici, posebno u tijelima vlasti u
kojima se donose odluke.

8
 Mladi se u velikom broju slažu sa činjenicom da su politički marginalizirani, što je
povezano sa određenim razlozima. S jedne strane, pokazalo se da dio mladih misli da su
njihovi vršnjaci kritički distancirani od politike (na što ukazuju stavovi da su njihovi
vršnjaci previše zaokupljeni egzistencijalnim problemima da bi se mogli politički
angažovati). S druge strane, određeni broj mladih vjeruje da su njihovi vršnjaci
nekompetentni i nezainteresovani (tj. misle da je politika dosadna i da mladi nisu dovoljno
iskusni i osposobljeni za bavljenje politikom, zbog čega je prirodno da se njome bave samo
stariji). Očigledno je da mladi dio krivnje prebacuju i na vlastitu generaciju, ali
zastupljeniji su stavovi koji krivnju usmjeruju na društvo koje mladima ne poklanja
dovoljno pažnje i povjerenja.

Većina naših političkih stranaka zasad ne pokazuje senzibilitet spram problema

slabe političke participacije mladih niti nudi konkretna rješenja za povećanje njihove
zastupljenosti u tijelima vlasti. Mogući mehanizam za političku afirmaciju mladih, jest
uvođenje kvota za mlade na stranačkim izbornim listama.

9
ZAKLJUČAK

Mlada populacija u Bosni i Hercegovini nije u središtu političkih procesa u državi.

U prilog činjenici o iščezavanju mladih kao političkog subjekta, govore dvije tendencije
koje proizlaze iz velikog broja provedenih istraživanja na tu temu; nizak stepen zasebne
političke svijesti i zanemariv nivo političkog aktivizma i spremnosti na isti. Mladi po
opštim političkim pitanjima ne definišu sebe kao zasebnu političku grupu sa jasnim
opredjeljenjima i vrijednosnim stavovima, već njihovo prosuđivanje u velikoj mjeri
konvergira sa gledištima i političko - vrijednosnim stavovima opšte populacije.

Nizak nivo političke svijesti mladih može se prepoznati na više nivoa. Mali
procenat mlađe populacije prati politiku u medijima, a politika kao tema nije posebno
prisutna u njihovim razgovorima. Pored toga, prevladava pesimistički stav da se jako malo
može uticati na politička i druga društvena događanja. Politički aktivizam je na niskom
nivou. Zanemariv procenat mladih ljudi sudjeluje u radu stranaka i u kampanjama. Svijest
o potrebi političkog organizovanja i djelovanja zastupljena je među visokoobrazovanoj
mlađoj populaciji. Ovaj segment mlade populacije ima značajniji nivo racionalne
zasnovanosti svojih političkih stavova.

10
LITERATURA

 Buzov, Ž.: Odnos socijalnog statusa mladih i njihovih političkih orijentacija, Revija
za sociologiju 21, 1990.
 Đipa, D., Fazlić, S.: Glasovi mladih, Istraživanje o mladima u BiH, Sarajevo, 2012.
 ''Mladi trebaju omladinsku politiku!'', Finalni izvještaj pripremljen za potrebe
izrade Omladinske politike BiH, 2008.
 Strategija razvoja omladinske politike 2010-1015
 http://www.mojevijesti.ba/novost/88990/stavovi-mladih-politicarima-su-zapovijed
(pristup: 30.05.2013.)
 http://pogled.ba/novosti/33461-stav-mladih-politologa-o-ustavnim-reformama-u-
fbih (pristup: 30.05.2013.)
 http://www.dw.de/politicki-neaktivni-mladi-u-bih/a-14877402
(pristup: 30.05.2013.)

11