Sie sind auf Seite 1von 21

GRČKI BOGOVI

ZEUS- gospodar neba i donjeg svijetla


HERA - gospodarica braka i bračnog života, trudnice i kućni život
- posebno bila štovana u ARGOSU, OLIMPIJI, SAMOSU
POSEJDON – bog zemlje i vode, izazivač oluje i zemljotresa
- objekt kulta u ISTENU, u blizini KORINTA
ATENA- djevica-ratnica, zaštitnica obrtnika i Atene
- njen kult u ATENI, EGINIK I TEZEJI
APOLON- dvosmisleni bog, nosilac zdravlja i groznih epidemija, patron glazbe i književnosti
- DELFI,DEL, KORINT, FIGALIJA, THERMOS I DIDIMEN.
ARTEMIDA- divlja priroda
- EFEZ, KERKIRI
AFRODITA- božica ljubavi
- PEPSOS, CIPAR, KRETA
HERMES- bog glasnik, zaštitnik trgovaca, glasnika i lopova
- vodič duša u podzemni svijet
DEMETRA- zaštitnica zemlje i poljoprivrede
- ELEUZINA
DIONIZ- bog pijanstva i neobuzdanih užitaka
HEFEST- bog radnik, supružnik Afrodite
ARES- tajnoviti bog , zaštitnik ratničkog duha
HERAKLO- simbol čovjeka poluboga koji kroz duge bolne muke postiže besmrtnost
ASKLEPIJE- bog zdravlja
- štovali ga u PERGAMU I EPIDAURU
HELENSKI SREDNJI VIJEK

- Pljačkanje naroda s mora – 12 i 11 st. Pr. Kr


o Dorani,
 Epir , Etaliji, Peloponez i južni otoci
Egejskog mora
o Heleni
 Jonjani i Eolci
- Mikenskog vanaxa nasljedio je basileus(vođa zajednice)

PROCVAT GEOMETRIJSKE APSTRAKCIJE

- Oko 10. st. Pr. Kr. Atika i dr. područja koja nije dotaknula invazija Dorana(Jonija,
Cikladi, Eubeja), ali i Argolida, Lakonija i Kreta osjetili su početak
- KERAMIKA :
 Vijugavi sklopovi linija, polukružnica ili kružnica
 U prvoj polovici 8. st.pr. kr. Uvode se metopni prostori u koju
umeću prizore s posve stiliziranim ljudskim figurama ili zomorfne
ukrase
 Kraj 8 st. počinje se prikazivati i ljudski lik, te epski i mitološki
motivi.

POJAVA ISTOČNJAČKOG U GRČKOJ UMJETNOSTI

- Priljev umjetničkih proizvoda s istoka od druge četvrtine 8. st. pr. Kr. Do


posljednje četvrtine 7 st. pr.kr.
- Trgovačkim putevima Feničana, Grka i Etruraca putuju umjetnički i luksuzni
proizvodi
- Repertoar egzotičnih životinja i čudovišnih stvorenja, kraljevskih parada i lovca na
divljač

ARHAJSKO RAZDOBLJE

- Grčki polisi rađaju se između 10 i 9 st. pr. Kr.


- Grčke kolonije na zapadnom Sredozemlju bijahu ponajprije trgovački mostobrani
koji su jačali ekonomsku funkciju
- VELIKA GRČKA: Južna Italija i Sicilija
- Prva kolonija PITHEKOUSSAI na otoku Ischia (770. pr. Kr)
- Druga kolonija je CUMAE (740. pr. Kr.), NAKSOS ( 733.pr. kr.) i SIRACUSE
(732. Pr. Kr.)
- Dolazak Tirana na vlast
- U 7. i 6. st pr. Kr. – učvršćenje panhelenskih svetišta u Delfima i Olimpiji koja su
u prvom redu vjerska
- 561. pr. Kr.
 Atena postaje vladavina tirana- Pizistrat
 On je bio protiv moćne - Alkmeonida
- 510. pr. Kr.
 Skončana Tiranska parobola nakon borbi protiv Pizistratovih sinova
Hipije i Hiparha
- ALKEMEONIDI
 Trijumfalno ušli u Atenu i uspostavili demokraciju zajedno s
Klistenom
- Prijetnje od Perzijskog carstva – KIR, KAMBIZ
- U 6. st. pr. Kr. Nadmetanje s Feničanima u ekonomiji i trgovini
- Između 9. i 7. st. pr. Kr. Porast gradova država
 Razdoblje tiraniije u Ateni( 560.510.g.pr.kr.)
- U svetištu se javlja zanimanje za „sveti nered“ koji karakterizira njihovo ustrojstvo
- Delfi i njihovo proročansko svetište Apolona Pitijskog
 U svetištu ne postoje urbanistička pravila
 Sjedinjuju se i sukobljavaju arhitektonska i
umjetnička iskustva iz čitave Grčke
 Slobodnije se prihvaća inovativnost
- Arhajska umjetnost- 6. st.pr. Kr., put k savršenstvu
- Umjetnici često biraju područja posvećena ovom ili onom božanstvu
 (akropole, svetišta, ali i nekropole)
- Pročelja ukražena isklesanim pročeljima na kojima dominira mit
- Ljudski lik u početku statičan i trom
- Prikazi mladih žena, KORA, i mladih muškaraca, KUROSA, idući prema
prikazivanju koje je idealno po svojoj prirodnosti, ograničenosti, harmoniji i
ljepoti( ali su ipak daleko od definiranja individualnih aspekata, kako tjelesnih
tako i onih psiholoških)
- Emocije se ne očitavaju na licima i tijelima modela
- Kurosi se prikazuju goli – slave savršenstvo bića
- Kore odjevene u lokalnu narodnu nošnju
- Oko 560. pr.kr. traganje za stvarnom ljepotom:
 bolje poznavanje anatomije
 bolja je plastičnost oblika
 nabori su mekši i opušteniji
 naziru se naznake „latenskog pokreta“
 na licu ostaje ukočeni „arhajski smješak“
- Kraj 6. st. pr. Kr. :
 Kure i Kurosi prikazuju se s izraženom finoćom (nadilaze se pravila
koja su se poštovala)
 Primjer toga su kipovi na pročelju dorskog hrama Atene Afaje u
Egini poč. 5. st. pr. Kr.
- Trunuci izvora atičke figurativne keramike u čitav antički svijet, posebice u
Etruriju
 Razni repertoari na keramici- likovi i događaji grčke epike
- KLITIJA:
o Majstor crnofiguralnog slila
o On zajedno s ERGOTIMONOM signira poznatu vazu „FRANCOIS“
- LIKID:
o Slikar iz Amasija
o Crnofiguralni stil
- EGZEKIJE:
o Crnofiguralni stil
-
Eufronije:
o Najznačajniji majstor crvenofiguralnog slikarstva (veća ekspresivna
sloboda)
„KONJANIK RAMPIN“- najstariji konjanički kip
- možda predstavlja jednog od sinova Pizistrata
- Jonsko kiparstvo

„KUROS, NOSAČ TELETA“ – najstariji antički kip velikih dimenzija


- Pronađen na Atenskoj Akropoli, koji je božici poklonio neki
Rhombos.

„SJEVERNI FRIZ GROBNICE SIFNIJACA“ – Delfi


- Prikazuje Gigantomahiju
- Tijela su dramatično suprostavljena
- Nastojalo se izraziti pokret i prostorna dubina

„KORA IZ AKROPOLE U ATENI“ – Jedna od posljednjih primjera arhajskog atičkog kip


- Njeno tijelo sjaji bjelinom otočnog mramora
- Ukrašena višebojnom haljinom i nakitom
- Obline istaknute i prekrivene naborima

„KIP SFINGE S ATENSKE AKROPOLE“ – iz 6. st. pr. Kr.


- Vidljiv arhajski smješak
- Oštar oblik očiju i raspušteni uvojci na ramenima

„BOŽICA IZ AUXERREA“ – Polovica 7.s t. pr. Kr.


- Prvo važno djelo grčkog kiparstva
- Vjerojatno s Krete

„POGREBA MASKA OD ZLATA“ – Sa makedonske nekropole SINDOS


- 520. Pr. Kr.
- Zaštičena kacigom ilirskog modela

STROGI STIL
(500. – 450. god.pr. Kr.)

- U prvoj polovici 5. st. pr. Kr. Javlja se koncept lijepog kao izraza unutarnje
ljepote, nositeljice uzvišenih duhovnih i moralnih vrijednosti
- Gradovi su postavljeni na sustavima pravokutnih posjeda podijeljeni na područja
prema namjeni i korisnosti
- HIPODAMOVA SHEMA:
 Milet, Pireja, Kolonija Thourioi u Apuliji
- U Atenskoj radionici kipara Kritije i Nesiota stvorena su remek dijela kao npr
„efeb“
- Ostvarenja u bronci:
 Peloponez- škole u Agru, Sikionu te u Velikoj Grčkoj
 „GRUPA KOČIJAŠA“
 Tiranin Polizej iz Gele poklonio svetištu u
Delfima
 „BRONČANI ZEUS“
 Ili Posejdon s rta Artemizija
 Prikazan kako baca munju ili trorog
 Otkriće pokreta i nadilaženje prostorna
prikazivanja ljudskog tijela u frontalnom
položaju
- Umjetnik iz Olimpije je anonimni autor/kipar zabata i metopa na veličanstvenom
zeusovu hramu
- Figure na zabatu su čas statične, a čas u uzrujanom pokretu; na kipovima se osjeća
suptilan i jak psihološki nemir
- Vrhunac ostvarenja – MIRON – „Diskobol“
 POLIKLET – „Dorifor“
 Prvi teoretski razradio i primjenio model
idealnog savršenstva na ljudskom tijelu
- SLIKARSTVO :
 Anonimni slikar u Posejdoniji je oko 480. pr. Kr. Stvorio ciklus
fresaka na nadgrobnim pločama grobnice u koju se polagao ljes
 „GROBNICA SKAKAČA U VODU“

„PERSONIFIKACIJA RIJEKE KLADEJ“ – Dio istočnog zabata Zeusova hrama


- Probuđen iz dubokog sna, okrenut je prema središtu zbivanja gdje se održavaju
utrke kola između okrutnog krala Enomaja i mladog princa PELOPA po kojem će
peloponez dobiti naziv
- Snažno savijeno poprsje simbolizira rijeku koja teče

„BRONČANA GLAVA SPOLONA CHATSWORTH“ – Sa Cipra, iz 460. pr. Kr


- Oči su joj staklene

„BRONČANI KIP ZEUSA ILI POSEJDONA“ - Nađen na rtu Artemiziji ( Eubeja)


- Nestabilno i dinamično oblikovanje tijela kao jedinstva moći i harmoničnosti
- Poliklet će taj položaj često upotrebljavati ( iskrižana opreka udova, opuštenih ili
napetih)

„EFEB“ – Kritija
- Od mramora isklesanog u radionicama Kritije i Nesiota u Ateni oko 480.pr.kr.
- Prve skulpture mladića koje je nadišlo krutu shemu arh. Kurosa

„GLAVA RATNIKA NA UMORU“ – Istočni zabat hrama Atene Afaje u Egini


- Usne su napola otvorene u drhtaj, jagodice podignute u grimasu, a lice izbrazdano
laganim borama od napora
- Najbolje izraženo stanje umiranja

„BRONČANI KIPOVI DVA RATNIKA“ – (A i B), možda simboliziraju dva kralja


- Pronađeni u Riaceu
- Dva remek dijela
- 460. i 450. pr. Kr.
- Lica ukrašena gustim bradama i kosom
- Oči od bjelokosti i stakla
ATIČKA VLADAVINA
(5. st. pr. Kr.)

- Prva polovica- napadaju Perzijanci- Darije I.


- Borbe između Filoperzijskih stranaka i prosvijetljenih plemića koji su prihvatili
demokraciju
- Od 499.god.pr.kr. vojska Darija I predvođena ARTAFERNOM i DATISOM
napustila Etruriju i Atenu
- Pobjeda kod Maratona – MILTIJAD(Atenjanin)
- Poraz Spartanaca i Leonide u Termopilu
- Bitka kod Salamine – Pobjeda atenske mornarice - TEMISTOKLO
- 478. god. Pr.kr. – Atena uspostavlja DELSKO-ATIČKI savez sa političkim i
financijskim središtem u Apolonovu svetištu na otoku Delu
- Nakon Kimona na vlast stupa Periklo
- 454. god. Pr. Kr. – glavno središte Apolonova svetišta dodijeljeno Ateni
- 449. pr. Kr. – mirovni sporazum sa Perzijancima
- 431. pr. Kr. - počinje tridesetogodišnji Peloponeski rat
- LIKURG - u Sparti bio zakonodavac
- EFORI – Kolegi koji kontrolira 2 kralja
- GERUZIJA – Savjetodavno tijelo
- APPEL – Skupština spartanaca starijih od 30 god.
- 429. pr. Kr. – Umire Periklo
- 419. pr. Kr. – Bitka kod Mantineje – Pobjeđuje Sparta

„PORTRET ATENSKOG STRATEGA TEMISTOKLA“


„PORTRET PERIKLA“- Kresil
„GLAVA PLAVOKOSOG EFEBA“- Strogo razdoblje
- Još ima tragova boje koja je zlatila uvojke mladića
- Svjedok nadilaženje normi arhajske umjetnosti
„FILON IZ PORTICELLA“ – Najstariji primjer grčkog portreta
- 460-440. pr.kr.
- Pronađen među olupinama broda potonulog blizu Villa S. Giovanni
„NADGROBNA STELA BOGATE ATENJANKE HEGESO“

KLASIČNO RAZDOBLJE
(450.-400. god. pr. Kr.)

- Grčka izašla iz Peloponeskog rata


- Filip II. (359- 336. pr. Kr.) – Vlada Makedonijom
- Ubojstvo Filipa II. u kazalištu u Egi
- Aleksandar III (nasljednik Filipov)
- 329. – 327. g.pr.kr. Aleksandar je dospio do obale rijeke Ind
- Politika etničkog miješanja Grka i Makedonaca i pokorenih naroda
- 323. pr.kr. Umire u Babiloniji
- Supruga mu je bila Perzijanka Roksana
- Konačna kulturna nadmoć Atene u grčkom svijetu
- Začetnici – Periklo i Fidija
- 480. pr.kr. – Pljačka Atene od strane Perzijanaca
- 449. pr. Kr. – konačno pomirenje s perzijancima
- Hipodam – urbanist iz Mileta
- Gradnja Akropole- glavni pothvat
- Partenon je ostao nedovršen do oko 460. pr. Kr.
- Ponovno su ga projektirali Iktin i Kalikrat
- Oni su primijenili podrobne matematičke proračune, sklad proporcija
 HRAM ATENE NIKE:
 Djelo Kalikrata
 Jonski hram
 PROPILEJI:
 Mnesiklo
 POSEJDONOV HRAM:
 Filoklet
 To je zapravo Erehtejon
- Do Periklove smrti dovršeni samo Partenon i Propileji
- Građanski pothvati diljem Atike
 Hefestov hram u agori, Posejdonov hram na rtu Somiuonu, radovi
na svetištu Artemide Brauranske(?)
- Fidija :
o Zeusov kip u Olimpiji
o Krizelefantinska tehnika
- Miron:
- Poliklet
- Kresil
- Škola umjetnika nastala oko gradilišta Pertenona
- Fidijini učenici:
 Alkamen,
 Agorakrit
 Kalimah
- Natječaj u Efezu 440. pr. Kr. Između velikih kipara tog doba
 Kipovi „ranjene amazonke“- Fidija, Kresil, Poliklet
- Sve jače zanimanje za prikaza realističnih tema
- ANAKSAGORA – Fidija
- Na svim kipovima očita važnost daje se liniji kao dekorativnom elementu – nabori
odjeće ( Kalimah) – namekšani i lepršavi, neovisni o osnovnim strukturalnim
linijama figura.

„DORIFOR“- Poliklet
- Utjelovljenje ideje kanona iz 450. pr.kr.
„DIJADUMEN“- Poliklet
- Mladi atlet koji oko glave veže tainiju pobjednika
- 420.pr.kr.
„DISKOBOL“ – Miron
- Osjeća se smirena snaga u pokretu
- 450.pr.kr.
„POLIKLETOVA RANJENA AMAZONKA“ – Hijastički ritam na gipkoj i senzualnoj
ženskoj figuri u naboranoj odjeći
„KRESILASOVA RANJENA AMAZONAK“ – Tradicionalni buntovni izgled, prikaz
ženskih grudi i kratke kose s razdjeljkom
i valovitim kovrčama
„FIDIJINA RANJENA AMAZONKA“ - Na glavi je mučno položila desnu ruku
- Mokra naborana odjeće

UMJETNOST KRIZNOG RAZDOBLJE


(400.-338. pr. kr)

- PATHOS – „ja patim“ – stanje pasivnosti


- Tolos u Eepidauru i Delfima
- Mauzolej u Halikarnasu
- Hram krilate Atene u Tegeji
- Kefizodot, Praksitel, Skop i Timotej – dominira Pathos

„HERMES KOJI U DESNOJ RUCI DRŽI DIONIZA DIJETE“ – Praksitel


„AFRODITA KOJA SE KUPA POTPUNO NAGA“ – Praksitel
- Odstupa da akti mogu biti smo muški
- Pozirala mu Frine, njegova priležnica
„MENADA KOJA PLEŠE“ - Skopas
- Prikazana kao razularena i opijena, senzualna, savijena tijela
„GLAVA BOŽICE HIGIJEIJE“ – Atenin hram u Tegeji
- Skopas, 350. pr. Kr.
- Na licu izražena sentimentalnost karakteristična za umjetnost 6. st. pr. Kr.

DOBA MAKEDONSKE VLADAVINE


(od Filipa II. do Aleksandra Velikog
359.-323. pr. Kr.)

- Kultura KIONE – od 10. st. pr. Kr.


 Povezanost između heladske kulture i Makedonije
- Nekropole Haghia Paraskevi i Sindos nedaleko od Soluna(?)
 Vrlo istančana djela od zlata
- Nekropola u Egi:
 Raskošna grobnica Filipa II.
- Čitavo 4. st u Makedoniji
 Najveći slikari tog razdoblja ZEUSKD i APEL.S.
- LIZIP - najznačajniji umjetnik na dvoru Argeada u 4 st. pr. Kr.
o „FIGURA ALEKSANDA VELIKOG:
 Prva laička ikona zap. Svijeta
 Motiv razdvojenog pramena i pogled
usmjeren prema dalekim obzorima
o „ATLET KJI ČISTI SVOJE TIJELO“:
 Apoksiomen
 330. pr. Kr.
 Najpoznatije njegovo dijelo, vidi se napetost
desnih udova i opuštenost lijevih
o „SIRENA S DIONIZOM- DJETETOM“
o „HERAKLO KOJI SE ODMARA“
 Prikazan u ljudskom trenutku predaha
između dviju pustolovina

„GLAVA SATYROSA“ – 330. pr. Kr. Osvojio olimpijski naslov


- Izradio Lizipov učenik SILANION
„GLAVA OD BJELOKOSTI FILIPA II.“ –
„MOZAIK BITKE KOD ISA“ – Pronađen u Faunovoj kući u Pompejima
- Filoksen iz Eretrije izgradio orginal

HELENISTIČKA UMJETNOST

- Vrijeme između Alelsandra Velikog 323. pr. Kr. I rimskog osvajanja Egipta 31. pr.
Kr.
- BORGES – Zamišljao bibliooteku u Aleksandriji
- „Brončani Kolos s Rodosa“
- „Zeusov žrtvenik u Pergamu“
- „Nika sa Samotrake“
- „AFRODITA ili VENERA MILOTSKA“ :
 Ritam i pokret složeniji, kao da je drhtaj, uzrokovan tržajem
lijeve noge, utisnuto u čitavo tijelo, gibanje nabijeno
nemirom
- „FILOZOF KRIZIP“:
 Ogrnut jednostavnim plaštem
 Snažan izraz lica obilježen vremenom
 Traganje za sentimentalnim i spokojnim naturalizmom
- „PORTRET HOMERA“
 Neki kasnohelenistički kipar s Rodosa
 Vidljivi su posljednji trzaji istrošene baroknosti

3.St. pr. Kr.

- Atena, Rodos, Siracusa


- Aleksandrija, Antijohija, Pergam
- KASANDRO – Makedonija
- SELEUK I – Mala Azija
- LIZIMAH – Trahija
- PTOLOMEJ – Egipat
- Dinastija ATALIDA – Pergam
- ANTIGONIDI – Grčka – Atena visoki kulturni položaj
- Dinastija SELEUKIDA – Nova prijestolnica Antiohija u Siriji
„FRIZ ZEUSOVA ŽRTVENIKA“- Pergam
- Motiv bitke između bogova i giganta
- Gotovo simbol helenističke umjetnosti

GRČKI HRAM I ARHITEKTONSKI


STILOVI

- Od 10 do 8 st. pr. Kr.- građevine neznatnog oblika, nije hram


ali mu je prijeteća
- Prva točka razvoja Grčkog hrama – između 8 i 7 st. pr. Kr.
 Najstarije građ. Tog tip u TERMOSU, ISTMIJI, OLIMPIJ
 Glinene makete tih građevina nađene u Argosu i Perakoru
 Temelje od kamena, trabeacija, potporna struktura od drva, okomite
presjeke od ožbukane sirove opeke
- Arhitektonske presvlake od jakim bojama oslikane pećene gline
- CELA – u njoj se čuva kip božanstva, u sklopu koje se katkad nalazio adyton u
koji nisu imali pristup svjetovnjaci i u kojoj se nalazio stari kultni kip
- PRONAOS – vrsta predvorja cele
- OPISTODOM - prostorija iza njega, njegova namjena nije definirana
- ŽRTVENIK – bio je postavljen na otvorenom, uglavnom nasuprot hrama ispod
stilobata gdje se nalazio božji stan
- Položaj grčkog hrama uvijek u smjeru istok- zapad

- JONSKI RED :
 Početak 6. st. pr. Kr.
 Prijelaz s drva na kamen je sporiji nego u dorskom
 Harmonija i zanos proporcija, te profinjene arhitektonske
dekoracije evociraju eleganciju palača
 Uvođenje diptera (dvostruki red stupova)
 Veličinom kamenja naglašavala se velika udaljenost između
božanskog i ljudskog
 RAZLIKA OD DORSKOG:
 J. STUPOVI:
 Nisu se oslanjali izravno na stilobat, već na
užlejbljenu bazu koja je imala funkciju
amortizera,
 Naglašava zanos visokog trupa lišena entaze
i kanelira
 Stup je završavao elegantnim kapitelom
ukrašenim stiliziranom ovojnicom između
dviju širokih ……
 J. FRIZ:
 Nije imao izmjenične triglife i metope već je
bio ……….., od velikih ploča postavljenih
jedan do druge

- DORSKI RED:
 Uglavnom na Peloponezu , stariji je od jonskog

Razvio se u polovici 7 st. pr. Kr.

Čitava konstrukcija stoji na krepidomi s 3 velike stube

Na 3. stubi nalazio se stilobat na kojem su stajali stupovi možda kao
uspomena na drvene konstrukcije
 STABLO STUPA:
o Užljebljeno , monolitno i lagano nabreklo do sredine
visine, kao da se želi naglasiti snaga nosivog
elementa ali i nadomjestak osjećaju podijeljenosti
njegova oblika koji izaziva optički učinak
o Stablo je vezano za trabeaciju, koja je držala krov
 Kapitel se sastoji od ehinusa s trupom u obliku napačke okretnutog
širokog, nabubrelog i pljosnatog stošca, koji je prema vrhu bio sve
vitkiji, i od abaka
 TRABEACIJA :
o Podjeljena na arhitrav, široku glavnu gredu od koje
je donji dio bio gladak i neukrašen, i friz, izmjenično
urešen metopama i triglifima, te dva spljoštena
trokutna zabata
o U tim prostorima su i skulpture
o Duž strehe i okvira zabata bijahu postavljeni
ukrašeni žljebovi za kišnicu
 Na rubovima zabata su stršale akroterije s biljnim i životinjskim
motivima ili s likovima božanstva i demona.
- EOLSKI KAPITEL:
 Rođak jonskom
 Rasprostranjen u Boeciji, Tesaliji, i djelu male Azije te
sjeveroistočnih egejskih otoka.
 Široke stilizirane valute koje izlaze iz trupa
- KORINTSKI KAPITEL:
 Kalimah je izumio u 5 st. pr. Kr.
 U grčkom se svijetu rijetko primjenjivao i nije se izdvojio kao
element posebnog reda nego je služio kao alternativa jonskom,
 kao red će postati u rimskom razdoblju
 Korintski kapitel karakterizira masivna jezgra u obliku koša –
KELATHOS, oko kojeg rastu biljni ukrasi, uglavnom nazubljeno
lišće akanta, stele, i tzv. cvijet na abaku
 Trup stupa i njegovo podnožje oponašaju jonski model
ATENA

- PARTENON:
 Podignut je između 448. i 438. pr. Kr (Karpion, Iktin, Kalikrat)
 Amfiprostilni peripter dorskog reda
 8 stupova na pročelju i zadnjem djelu
 17 stupova sa strane
 Stilobat je dugačak 70 i visok 31 metar
 UNUTRAŠNJOST:
 Na minimum je svedena dubina pronaosa i opistodoma u
korist pročelne cele na istoku i manje „dvorane djevica“na
zapadu (pravi partenon)
 CELA:
 U njoj se nalazi dvostruki red stupova dorskog sloga, koji su
se uokvirili u obliku tiskanog slova pi
 Kip Atene Partenos ( viši od 12 m)
 U drugoj se nalaze četiri jonska stupa
 Glavna mjera svih dijelova jest modul od 10 antičkih …….(19,24
cm)
 Partenon bijaše dovršen 432. B.C.
 Istočni zabat:
 Visok više od 4 m
 Rađanje Atene iz Zeusove glave pred očima bogova
 ZPADNI ZABAT:
 Mitska prepirka između Atene i Posejdona za prevlast nad
Atikom u prisutnosti Kekropa
 22 METOPE:
 Dorskog friza
 Slijed o suprotnosti dobra i zla
 JONSKI RED CELE:
 Prikaz športskih natjecanja i velike procesije
- PROPILEJI:
437. god. Pr kr. Menesiklo počeo njihovu gradnju
Na tom mjestu postojala strma vrata iz Pizistratova doba
Heksastilni dorski pronaos
Izduženo predvorje, podijeljeno u 3 dijela, s dva niza po tri vrlo
vitka jonska stupa (dolazi do povezivanja dorskog i jonskog reda)
 Taj je prostor zatvoren zidom na kojem se nalaze petora vrata na
vrhu stuba, podijeljenih po sredini prolazom za procesijska kola i
životinje
 Iza vrata, nalazi se, okrenut prema posvećenom prostoru dorski
kontrapronaos
 Na bočnim stranama su dva krila s trijemovima
- HRAM ATENE NIKE:
 Izgrađen između 430. i 410. pr. Kr
 Bočno od Propileja
 Projekt izgradio Kalikrat za mali Demetrin i Korin hram
 Orginalan Jonski amfiprostil
 Od Pantelikonskog mramora
 Oplemenjen žilavima jonskim stupovima samo na pročelju i začelju
Okrunjena kontinuiranim frizom s prizorima borbe između Grka i
Trojanaca
 Naokolo hrama – elegantna ograda od mramora ukrašena
bareljefima s prizorima procesiije
- HRAM ATENE POLIJADE:
 EREHTEJON “onaj koji se trese“
 Sjeverno od Partenona, 421. i 405. god. Pr. Kr.
 Filokletov projekt ilo po nekim prema Kalikratovom ili čak
Menesiklovu projektu
 Poštuje se svetost mjesta iz arhajskog razdoblja i potrebom za
stvaranjem sjecišta kutova
 DORSKI HEKSASTILNI PRONAOUS NA istoku, a kroz njega se
ulazi u celu
 Na sjevernoj strani jonski heksastilni trijem se stupovima je štitio
trag koji je ostavio trozub bog mora
 Dugački kontinuirani friz od crna eleuzijskog kamena na koje su
bile pričvršćene reljefne figure od pantelikanskog
mramora( pripovjedali o pothvatima djeteta zmije i o nekim
antičkim slavljima
 Južni dio – prekrasna terasa koja štiti grob slavnog kralja Kekropa.
 Umjesto stupova KARIJATIDE (6 njih)
 ALKAMEN – Autor Karijatida
- ZGRADA AMFORA:
 S dvorištem
 Bile djevojčice od sedam do jedanaest godina i tkale Ateni svećani
peplos
 Iz 5.st. pr. Kr.
- DIONIZIJEVO KAZALIŠTE:
 Južna strana Akropole
 Sačuvani ostaci potječu iz 330. god. Pr. Kr.
- KOLONES AGORES:
 Na blagoj uzvisini na zapadu
 „tržni brežuljak“
 Na njemuse nalazi neuništeni DORSKI HEKSASTILNI HRAM
BOGA HEFESTA
 Dužina 32. m. a visina 14 m. s trijemom od 6 i sa po 13 stupova,
pronaos i opistodom su duboki, a cela nalik onoj najvećoj u
Partenonu.
 Taj hram ima 18 reljefnih metopa arhaičkog stila
 Jonski friz pronaosa i opstodoma odražava utjecaj partenonskog
stila
- ČETVRT KERAMIKOS:
 Nekropola Dipilon
ATENA : Dipilon AKROPOLA: Partenon
Sveta vrata Žrtvenik Alije Palijade
Hefestion Erehtejon
Agora Trijem sa karijatidama
Atalova stoa Ograđeni prostor sa svetom maslinom
Areopag Halkoteka ( spremište oružja)
Akropola Kip Atene Promahos
Dionizijsko kazalište Propileje
Lisikratov spomenik Hram Atene Nike
Pinakoteka

EGINA, OTOK HRAM

- Najveća snaga 500.pr.kr.


- HRAM ATENE AFAJE:
 HEKSASTILNI DORSKI HRAM
 Vrlo dobro sačuvan
 Posebna podijeljenost cele pomoću dvaju redova dorskih stupova
koi nose krov za odvod kišnice ukrašen akroterijama i dr. stvarima
 Zabati izloženi u gliptoteci u Munchenu ,a obolježavaju prijelaz
arhajske umjetnosti u strogi stil
 Isklesan u kasnoarhajskom stilu i istih dimenzija kao onaj orginalni
 Na oba zabata je božica odjevena i naoružana kopljem, štitom i
egidom ukrašenom zastrašujućom figurom Gorgone s grivom
 Istočni zabat jasno najavljuje pojavu strogog stila
 Atenino lice u kasnoarhajskom zabatu: masivno isklesana gotovo u
jednom bloku, te samo u frontalnom položaju „okamenjena u
osmjehu“ koji je zapravo maska između nerazdvojenosti bogova i
ljudi od zemaljskih stvari koje čine veći dio univerzuma
 Lice u istočnom zabatu : nema traga toga smješka već samo
razvučenosti usana što odaje spokojstvo koje predstavlja uzvišenost
božice

EGINA : Hram Atene Afaje


Žrtvenik
Propileje
Odaje svećenika

EPIDAUR, ASKLEPIJEVA POZORNICA

- Argolida
- Cvao u 5 st. pr. Kr. I tijekom čitavog rimskog razdoblja
- KAZALIŠTE:
 XENON
 Hotel sa čak 160 soba raspoređenih na dva kata
 Podignut u 4 st. pr. Kr.
 U njemu boravili posjetitelji svetišta
 4 peristilna dvorišta i fontane
- ASKLEPIJEVA TEMENOSA:
 Sveti gaj u kojem bijaše zabranjeno nečije rađanje ili smrt
- ASKLEPIJEV HRAM:
 330. god. Pr. Kr.
 Južno od portika za inkubaciju
 Unutrašnjost ukrašena nizom jonskih stupova
- TOLOS:
 Remek djelo epidaurske arhitekture
 Mali hram kružna oblika
 Poliklet mlađi

EPIDAUR: Stoa
Asklepijev hram
Tolos
Artemidin hram
Propileje
Stadion
Katagogejon
Kazalište

MESENIJA, VELIČANSTVENI UTVRĐENI HRAM

- Jugozapadni dio Peloponeza


- Osnovao ju je prvi čovjek tebanske hegemonije Epaminond 370. pr. Kr
- Bedemi dugački 9 kilometara, debljine 2 i pol, visine 4 i pol m.
- Najsavršeniji primjeri utvrđenog prilaza s kružnim oblikom u grčkoj arhitekturi
- 2. tornja široka više od 6 m
- ASKLEPIJEVO SVETIŠTE:
 Pravokutno
 Portik – sa stupovima i kultnim mjestima
 HEKSASTILNI PERIPTER DORSKOG REDA

MESENIJA – Kazalište
Asklepejon
Heroon
Arkadijska vrata
Akropola

OLIMPIJA, ANTIČKA PRIJESTOLNICA


MIRA I SPORTA

- U srcu Elide, u spokoju doline rijeka Alfej i Dadelj


- Zeusovo svetište
- Dvojako značenje:
 Neproročansko svetište – mjesto pomirenja čitave Helade za
olimpijskih igara
 Proročansko središte
- Po legendi je ovdje Heraklo donio sveto maslinovo drvo i osnovao olimpijadu
- 4. st. poslije Krista – TEODOZIJE I. zabranio olimpijdu
- ZEUSOV HRAM :
 440. god. Pr. Kr.
 Od lokalnog vapnenca bogatog okamenjenim školjkama i
obloženog žbukom
 HEKSASTILNI PERIPTER DORSKOG REDA
 2 poznata zabata na prijelazu strogog u klasično razdoblje
 Metop iznad pronaosa prikazuju 12 Heraklovih junačkih pothvata
 Zeusov lik u sredini prikaza istočnog zabata okružuje mit o
Pelopu uoči bitke
 Lica ostalih osoba odaje zabrinutost, položaji su prividno
statični, a zapravo nemirni (nespokoj duše – mudračeva
slutnja sreće)
 Zap. Zabat – dinamičnim linijama prikazana silovit okršaj
tesalskog plemena Lopita s kentaurima,na kojem je prikazan
i Apolon ( metafora vječnog sukoba dobra i zla)
- HERIN HRAM:
 Izdužen dorski heksastilni peripter
 U njemu kipovi junaka, atleta i pobjednika koji su svetištu
poklanjali svoj lik.
 Znamenita skulptura „Hermes s Dionizom“
- RIZNICA:
 U obliku je malih hramova u kojoj su slavni gradovi čuvali tjekom
st. darove koje su prinosile bogu Zeusu u čast
 U podnožju terase – ZANESI – niz od 16 brončanih zeusovih
kipova
- FILIPEJON:
 Vitak mali hram kružnog tlocrta i okružen stupovima
 Građen za vladavine Filipa II. Makedonskog nakon pobjede kod
Heroneje
 Vanjski stupovi jonskog i korintskog reda
- LEONIDAJON:
 Vrsta luksuznog hotela koji se nalazi u srcu svetišta, ukrašen
parkovima s fontanama

OLIMPIJA : Pritonej
Palestra
Filipejon
Herin hram
Riznice
Metroon
Sradion
Zeusov hram
Fidijina radionica
Leonidajon
Buleterij
DELFI, PUPAK SVIJETA

- Na 570 m nadmorske visine, na padinama Parnasa, u srcu Fokide, na raskrižju


antičkih puteva
- Sveti prostor izgrađen od velikih mnogokutnih blokova, ima 9 vrata, a najveće od
njih su okrenuta prema jugoistoku s pogledom na antičku rimsku agoru, gdje su se
nalazili portici s dućanima
- THESAUROI:
 Riznice koje su gradovi države izgradili u Apolonovu čast
- RIZNICA SIFNOSA:
 Maleni jonski hram bijaše prvo in antis
 2 velike karijatide kao nadomjestak stupovima između baznih
zidova pronaosa
 530 – 520. pr kr.
 Sj. i ist. dio friza – prikaz borbe bogova i giganta
- ATENSKA RIZNICA:
 Nakon bitke kod maratona je podignuta – 490. pr. Kr.
 Hram u dorskom redu
 Jednostavna harmonija proporcija i friza s metopama ( bitka između
Grka i Amazonki)
- APOLONOV HRAM:
 337. pr. Kr.
 DORSKI HEKSASTILNI PERIPTER od vapnenca i sadre sa
stupovima od ožbukane sadre
- KAZALIŠTE:
 Zaokružuje perspektivu kompleksa Apolonova svetišta
- U svetište se dolazilo prelazeći kroz freskama oslikane vitke portike i egzedre
ukrašene skulpturama i žrtvenicima od bronce
- STADION:
 Za 70 000 gledatelja
- 2 ARHAJSKA HRAMA U ČAST ATENE:
- TOLOS:
 Remek djelo fokejskog arhitekta Teodorija iz 380. pr. Kr
 Proporcije u odnosu na mat. Odredbe
 ATIČKO:
o 20 dorskih stupova koji slijede klasične ritmove što
ih je kodificirao IKTIN
 NOVINE:
o Skroman unutrašnji prostor
o Korintski stil na 10. stupova cele
DELFI: Stadion
Hieron
Sveti put
Kazalište
Apolonov hram
Izvor Kastilija
Gimnazij
Marmarija
Tolos
NAKSOS, HRAM NA HRIDI

- Srce Ciklada – najveći od svih otoka


- Arijadnino utočište gdje ju je napustio Tezej i tješio Dioniz
- Domovina umjetnika u mramoru osobito u arhajskom razdoblju
- APOLONOV HRAM :
 Nedovršeni jonski hram
 540 -530. pr. Kr. – arhajsko razdoblje
 Trobrodna cela mu je podijeljena dvostrukim redom od po četiri
stupa, pronaosom i opistodomom „in antis“ te sa salom na zapadu,
između cele i opistodoma

DEL,
OTOK BOGOVA I TRGOVACA

- Najveće religiozno središte helada


- Malen otok
- APOLONOV HRAM:
 Nedovršen
 Dorski peripter malih dimenzija
 Datira iz druge četvrtine 5. st. i dovršen u 4. st. pr. Kr.
 Okružuju ga temelji brojnih riznica i nekoliko hramova iz arhajskog
i klasičnog razdoblja skromnih dimenzija
 Potkraj portika su fragmenti divovskog kurosa što
najvjerodostojnije predstavlaj Apolona
 „PORINOS NAOS“ – tu se čuva kultni kip boga
- MANJE ARTEMIDINO I DIONIZOVO SVETIŠTE
- BROJNI FALIČKI SPOMENICI POSVEĆENI DIONIZU
- SPOMENIK BIKOVA:
 Nazvan po ukrasnim elementima
 Dugačak i uzak prolaz s bazenom, gdje je najvijerojatnije bio
izložen ratni brod, zavjetni dar nekog helenističkog vladara nakon
izvojevane pobjede
- Duž mora sa sj. Strane Apolonova hrama – kompleks arhitektonskih
monumentalnih zdanja, među kojima prostor koji okružuje prava šuma stupova
dorskog i jonskog reda koji je nekad bio natkriven staklenim krovom
- AGORA TALIJANA:
 Istočno od Posejdonova hrama
 Područje svetog jezera, ovalna oblika, isušenog 1924. g. , a koji je
bio dom labudova i pataka što bijahu svete Apolonu.
 Zap. od jezera TERASA LAVOVA (5 mramornih lavova) iz 7. st.
pr. Kr.
- RUŠEVINE RASKOŠNIH KUĆA:
 Imaju trijemove i prostorije oslikane mozaicima
 Npr. „DOM POSEJDONISTA IZ BERITA“
- STAMBENA KAZALIŠNA ČETVRT:
 Obližnja građevina u kojoj su se održavale predstave i koja je
mogla primati 5500 gledatelja
LINDOS,
ATENINO SVETIŠTE U PLAVOM

- Na otoku Rodosu
- SVETIŠTE ATENE LINDIJE:
 Na visokoj prirodnoj akropoli u Lindosu
 Prva polovica 6. st. pr. Kr.
 Dorski hram, amfiprostilna građevina četvrtasta oblika
 U 3 st. pr. Kr. Biješe unište nakon potresa i tada počinje njegova
obnova
 OBNOVA:
o Stubište i stupovi karakteristični za helenističku
arhitekturu, a ponajviše za maloazijsku tradiciju
 PROČELJE:
o Velike sto u obliku tiskanog slova pi
 Prekrasno stubište ispred propileja
 Dvorište sa trijemom i žrtvenikom
 S donje terase vidi se dvostruki red po 10 stupova na pročelju
- BROJNA UMJETNIČKA DIJELA:
 Kao darovi Ateni, u velikim prostorima na otvorenom
 Brod koji je služio kao postolje kipu HAGESANDRA koji bijaše
svet Posejdon- na strmoglavom svetom putu.

LINDOS: Svetište Atene Lindije


Jonska stoa
Propileje
Velika Stoa
Hagesandrov brod

SAMOS,
HERINA KOLJEVKA

- Otok Here, na kojem se rodila i udala za Zusa


- SVETIŠTE HERE :
 Podignuto između 9. i 8. st pr. Kr.
 Unutar njega – skroman žrtvenik, mali hramovi i hram visok stotinu
stopa (HEKATOMPEDON)
 Ulaz na istoku i dvobrodna cela
 SVETI BAZEN:
o U blizini
o Za obredno kupanje drvenog kipa božice
 Polovicom 8. i 7. st. pr. Kr.- niz izmjena na hramu
 560. pr. Kr.:
o Lokalnim arhitektima ROIKOSU i TEODORU
povjerena je gradnja novog hrama božici u čast
- NOVI HERIN HRAM:
 Jonski red
 150 m dužine i 52, 5 m visine
 Okružen dvostrukim stupovljem od 104. stupa visokih 18. m
 Prostrana cela , a ispred nje duboki pronaos bez ukrašenog kapitela
 TRUPOVI – vrlo blizu jedan drugome
- POLIKRAT:
 Nakon požara obnavlja hram
 Od starog hrama zadržani uglavnom prvotni oblici, ali je položaj
bio više prema zapadu
 Ehinus – nije bio ukrašen zavojnicima

SAMOS: Sjeverna stoa


Veliki Herin hram
Hram boga Hermesa
Hram Apolona i Artemide
Žrtvenik
Hram Hermesa i Afrodite

PERGAM,
AKROPOLA VJETRA

-
Glavni grad snažnog helenističkog kraljevstva ATALIDA
-
Gradska jezgra nalazi se između akropole, donjeg djela grada i Asklepijeva
svetišta
- TRAJANOVO SVETIŠTE:
 Nalazi se na akropoli
- ATENINO SVETIŠTE:
 Iz klasičnog razdoblja
 3 stoe s dvostrukim redom stupova dorskog i jonskog reda koje su
okruživale otvoreni prostor na kojem se izdizalo božićino svetište
 Klasičan dorski peripter
- KAZALIŠNI KOMPLEKS:
 Završavao trjemovima, nad kojim se s jedne strane uzdizao hram –
svetište Dionizijevo
- ZEUSOV ŽRTVENIK:
 Postavljen na terasi i ukrašen frizovima koji prikazuju
GIGANTOMAHIJU i mit o TELEFU – ostaci tek skromni podaci
krepidoma
PERGAM: Arsenal
Palača
Trajanov hram
Biblioteka
Kazalište
Arenin Hram
Terasa
Stoa
Veliki Zeusov žrtvenik
Gornja agora
PAESTRUM,
POSVEĆEN POSEJDONU

- Posejdonija :
 273. god. Pr. Kr. Pada pod ruke Lukanijaca i dobiva naziv Paestrum
i postaje rimskom kolonijom
- Grad posvećen Posejdonu, ali i Heri i Ateni
- 2 HERINA HRAMA:
 1. BAZILIKA
o Smeđi lokalni vapnenac koji bijaše prvotno ožbukan
o Dug 54 i visok 24 m
o Trijem 9*16 stupova
o DORSKI PERIPTER
o Arhajski elementi:
 Odvajanje cele na dva broda
 Masivni profil nosivih elemenata
 2. NEPTUNOV HRAM
o Najbolje sačuvana sveta građa na Posejdoniji
o Sagrađena oko 450. pr. Kr.
o Od vapnenca
o Malo veći od bazilike
o HEKSASTILNI HRAM DORSKOG REDA
- CECERIN HRAM:
 Zapravo posvećen Ateni
 Sagrađen oko 500. pr. Kr. U klasičnim proporcijama arhajskog
hekatompeda
- „GROBNICA SKAKAČA U VODU“:
 Iz južne nekropole
 Unutrašnje vapnenačke stijene, kao i natkrivena ploča, bile u
cijelosti oslikane freskama
 Anonimni umjetnik ocrtava trenutak završne zdravice na banketu
koja u pogrebnom ritusu ne slavi samo aristokratsku tradiciju
simpozija kao posvećenja veselog druženja uzvanika i vina, već je i
jasna metafora zemaljskog života
 U tumačenju poklopca odbačena je teorija da skakač u vodu
predstavlja preminulog sportaša
 Sigurno je da skok u vodu predstavlja putovanje duše na dr. svijet

PAESTRUM: Zidine
Herin hram
Hipogejev hram
Atenin hram (cecerin hram)

Das könnte Ihnen auch gefallen