KOMUNIKACIJA U NASTAVI

Dobar dan!

Sve Vas lijepo pozdravljam i zahvaljujem Vam se što ste danas ovdje i što ste mi podrška na ovaj
važan dan, a posebno svojim roditeljima koji su prolazili i bili uz mene ovih pet godina i naravno
profesoricama i asistentici koje su zaslužne za znanje i kompetencije koje sam stekla tijekom
studiranja.

Tema mog diplomskog rada je „Komunikacija u nastavi“. Ovu temu sam odabrala jer je
komunikacija važan dio međuljudskih odnosa i nema dijela društvenog života, profesije i djelatnosti
u kojoj se ne koristi. Kako je nastava jedno od područja koje ću pratit tijekom svog posla zanimalo
me kakva je komunikacija između nastavnika i učenika i koliko ona ima utjecaja u uspješnosti
nastavnog procesa.

1. KOMUNIKACIJA

Komunikacija dolazi od latinske riječi „communicare“ što znači „priopćenje“ ili „ razgovor“. Odnosi
se na razmjenu informacija između najmanje dva partnera, pomoću znakova svih vrsta ( riječi,
pisma, simbola, držanja tijela i sl.) s ciljem da se međusobno razumiju.

Komunikacija je ključ odgoja i temelj uspješne nastave i svih međusobnih odnosa. Cjelokupna
odgojna djelatnost počiva na komunikaciji. Osnovni je instrument odgoja i obrazovanja razgovor
između nastavnika i učenika, između nastavnika međusobno i između učenika međusobno.

2.VRSTE KOMUNIKACIJE

Najjednostavnija podjela komunikacije je na verbalnu i neverbalnu komunikaciju. Nemoguće ih je

dijeliti ili odvajati, jer se uz verbalnu paralelno odvija i neverbalna komunikacija.

Verbalna komunikacija odnosi se na izmjenjivanje poruka govorom, odnosno riječima. Govor se

koristi da bi smo dali informacije o nekim činjenicama i događajima, odnosno da bismo iskazali
svoje ideje, stajališta, osjećaje i uvjerenja, te da bismo pitali ili dali upute drugima što da rade.
Neverbalna komunikacija može biti dopuna ili zamjena za verbalnu. Neverbalnom komunikacijom
izražavamo osjećaje, stavove, osobine ličnosti. Pod utjecajem je nesvjesnog dijela naše ličnosti pa
zbog toga često nismo svjesni naših pokreta i položaja tijela izraza lica, boje glasa i sl. i koliku
važnost u našim odnosima igra usklađenost verbalnog i neverbalnog dijela komunikacije. Poznavanje
neverbalnih znakova može nam pomoći da bolje razumijemo ljude i smanjimo nesporazume u
komunikaciji, a isto tako da poboljšamo svoju neverbalnu komunikaciju tako da nas drugi bolje
razumiju.

Interpersonalna komunikacija je namjerno ili nenamjerno, svjesno ili nesvjesno, planirano ili
neplanirano slanje, primanje, i djelovanje poruka unutar neposrednih odnosa među ljudima ( licem u
lice). Interpersonalna komunikologija je suvremena znanstvena disciplina koja se bavi
problematikom interpersonalnog komuniciranja, a njezin predmet proučavanja je komunikacija licem
u lice između majih skupina kao što su obitelj, škola, manje društvene zajednice...

3. KOMUNIKACIJA U RAZREDU

Uspješnost i stručnost odgojno-obrazovnog procesa ovisi o kvaliteti i uspješnosti komunikacije

između učitelja i učenika. Kako se učitelj smatra pokretačem komunikacije u nastavi, komunikacija
između njega i učenika bit će uspješna u onoj mjeri koliko je učitelj svjestan njene važnosti. Koliko
god je važno da učitelj dobro zna prenjeti gradivo isto tako je važno da zna slušati učenika i da
komunikacija između njih bude dvosmjerna.

Važan aspekt u komunikaciji između učitelja i učenika je i nastavnikovo ponašanje. Da bi se

potaknulo učenike na učenje i da bi se njihova volja održala nastavnikovo ponašanje treba biti
sigurno, opušteno, samouvjereno i svrhovito, te nastavnik mora biti optimističan glede napretka koji
očekuje da će učenici postići. Pozitivni signali se očituju na licu, glasu, pogledu, pokretima i držanju
tijela. Kad je nastavnik nervozan, izgledat će i govoriti nervozno, izbjegavat će učenike gledati u oči
i činit će nervozne pokrete.

Nastavnici provode puno vremena govoreći: tumače, daju upute, postavljaju pitanja i sl. Možemo
razlikovati razumljive od nerazumljivih nastavnika. Razumljivi nastavnici govore jednostavno,
pregledno, kratko i razumljivo. Njihove su poruke prepoznatljive i primjenjljive te ističu samo bitno.
Dok nerazumljivi nastavnici govore komplicirano, nepregledno i opširno. Poruke su apstraktne i
neprepoznatljive, odnosno mnogo govore, a malo kažu što vrlo često zbunjuje učenike.
U međusobnim odnosima možemo razlikovati 4 osnovna tipa u komunikaciji

Ili ja ili ti komunikacija-međusobno nadmetanje za poziciju ili moć tijekom komunikacije. Ni jedna
ni druga strana nije ni u pravu ni u krivu i bore se za prvo mjesto.

Pozicijski fiksirana ja i ti komunikacija- kruto dopunjavanje uloga i pozicija tijekom

komunikacije. Jedan je uvijek fiksirano gore a drugi uvijek fiksirano dolje. Nije važno o čemu se
govori već tko govori.

Skrivena ja nad tobom komunikacija- skriveno međusobno dirigiranje. Dominira teza ti si prvi ali
ja odlučujem. Lukava komunikacija.

I ja i ti komunikacija- partneri se međusobno slobodno i naizmjenično dopunjuje. Mijenjaju se

ovisno o komunikacijskom sadržaju, odnosno pozicije partnera se nalaze u funkciji sadržaja. Ovo je
najbolji oblik komunikacije i poželjno je da se što više primjenjuje.

4. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

Neverbalne znakove klasificiramo u dvije skupine:

Paralingvistički znakovi

Jačina glasa- vrlo je važno da se jačina glasa tijekom predavanja neprestano prilagođava namjeri i
situaciji jer dugotrajna ravnomjernost glasa djeluje dosadno. Varijacije jačine glasa trebaju s jedne
strane biti povezane s predmetom (isticanje, sažetci, primjeri...), a sdruge strane trebaju usljediti kao
nastavnikova reakcija na situaciju u razredu (nemir, žamor, opadanje pozornosti tijekom vremena...)

Ton i boja glasa su uvjetovanju prirodnim glasovnim mogućnostima osobe. visoki glas- prodornije i
poticajnije, a ponekad i smijesno dok dublji glas- smirenije i uvjerljivije. treningom se može utjecati
na visinu glasa, ali se ne može u potpunosti promijeniti. Vrlo važna je i boja glasa jer njome
nastavnik otkriva svoju zainteresiranost za ono što govori, ali i svoju naklonost ili nenaklonost prema
učenicima.

Intonacija i pauze tijekom govora su podjednako važne. Pauze tijekom govora upotrebljavaju se
planski tako da se poveća napetost ili privuče pozornost na dio koji se zeli istaknuti. Trebaju biti
primjerene i i vremenski odmjerene, odnosno ne trebaju biti ni prekratke, ali ni preduge. Pravilno
upotrebljene pauze pridonose razbijanju monotonije i skretanju pažnje na važne dijelove.
Ekstralingvistički znakovi

Facijalna ekspresija (pokreti lica)- prestavlja oblik neverbalne komunikacije gdje se pomoću jednog
ili više pokreta mišića lica (mimike) osoba izražava svoje unutrašnje stanje ( osjećaje, motive,
potrebe...). S obzirom da je usko povezana s emocijama teško se može kontrolirati.

Vizualna komunikacija ( pogled i kontakt očima)- nastavnici svojim učenicima prenose dojam da
im se doista obraćaju. Kontakt očima u toku verbalne komunikacije najčešće podrazumijeva
usmjeravanje pogleda u lice sugovornika. Postoje tri vrste usmjeravanja pogleda, a to su: kratko
usmjeravanje od 1 sec , fiksiranje koje traje nekoliko sekundi i duže ili kraće gledanje u oči. Ovise o
prostornoj udaljenosti, temi razgovora, uloga sudionika u komunikaci, međusobnim odnosima i sl.

Pokreti tijela podrazumijevaju pokrete ruku, glave, nogu, ramena i sl., ali najznačajniji su pokreti
ruku. Vrše sljedeće f-je: Izražavanje emocija, interpersonalnih stavova ( pokreti privljačenja,
odbijanja), izražavanje karakteristika vlastite ličnosti (temperamentnost, impulzivnost), i podrška
verbalnoj komunikaciji.

Stav tijela šalje poruku o našem raspoloženju. Na osnovi stava možemo zaključiti je li nastavnik
zainteresiran za učenika ili ne. Razlikujemo otvoreni i zatvoreni stav. Otvoreni stav znači da nam je
ugodno s osobom s kojom razgovaramo, a očituje se okretanjem glave u pravcu osobe s okojm
razgovaramo i blago naginjanje prema njoj, u suprotnom zatvorenim stavom izražavamo nesviđanje i
nezainteresiranost.

Tjelesni kontakt- Najuobičajniji oblik dodira je rukovanje, odnosno formalno pozdravljanje.

Također nastavnici moraju razlikovati vrstu dodira i dobro procijeniti kada ce ga upotrijebiti jer neki
učenici doživljavaju dodir kao blizak oblik komunikacije i vrlo često se može krivo protumačiti.

Vanjski izgled je također vrlo važan oblik neverbalne komunikacije jerizgled nastavnika je jedna od
prvih stavki koje učenici zamjećuju pri ulasku nastavnika u učionicu. jer npr preopušten stil
nastavnika može dovesti do toga da ga učenici neće shvaćati ozbiljno i teško će uspostaviti autritet.

5. PROSTORNA UDALJENOST

Prostor oko sebe dijelimo na prisnu udaljenost (30 cm, bliske osobe), osobnu udaljenost(udaljenost
ruke, prijateljski odnos), društvena udaljenost ( 3 m, bezlični odnos) i javni prostor ( izvan
mogućnosti dodira). U nastavi se ono očituje u približavanju i udaljavanju od učenika. Približavanje
je znak nastavnikove naklonosti i zelje za pomaganjem, dok udaljavanjem nastavnik pokazuje
nezainteresiranost i hladnoću u odnosu s učenicima.

6. KAKO UNAPRIJEDITI KOMUNIKACIJU U NASTAVI

Najvažnije vještine u komunikaciji su : vještine uspostavljanja komunikacije (pružanje ruke,

smiješak, predstavljanje, kontakt očima, davanje i primanje komplimenata), održavanje
komunikacije (slušanje sugovornika, sudjelovanje u zajedničkim interesima, postavljanje pitanja i
komentiranje...), prekidanje komunikacije (na uvjerljiv način, i uz mogućnost za nastavak
komunikacije).

Postoji 5 vještina jasne komunikacije, a to su naizmjeničnost u komunikaciji ( jedan govori ostali

šute), aktivno slušanje (obraćanje pozornosti na ono sto sug govori), parafraziranje, empatičko
slušanje, održavanje otvorene komunikacije.

7. EMPIRIJSKI DIO

Istraživanje je kvalitativno i zasnovano je na opisnim podatcima koji su dobiveni u prirodnom

okruženju sustavnim promatranjem komunikacije nastavnika.

Predmet ovog istraživanja je praćenje verbalne i neverbalne komunikacije nastavnika u nastavnom

procesu.

Cilj ovog istraživanja je utvrditi korištenje različitih aspekata verbalne i neverbalne komunikacije u
nastavnom procesu.

ISTRAŽIVAČKO PITANJE: Razlikuje li se korištenje aspekata verbalne i neverbale komunikacije

s obzirom na predmet koji nastavnik predaje

Metode rada- sustavnim promatranjem prikupljeni su podatci o komunikaciji nastavnika u nastavi.

Promatrana je verbalna i neverbalna komunikacija nastavnika prirodoslovnih (mat i fizika), jezičnih
(hrv i eng) i umjetničkih (lik i gl) predmeta. Izbor uzoraka je bio namjeran i promatranje se odvijalo
u osnovnoj školi. Nastava je praćena iz zadnje klupe i nije se utjecalo na ponašanje nastavnika i na
njegovu komunikaciju prema učenicima.
Materijal- korišten je obrazac za praćenje komunikacije na nastavnom satu, kojeg sam osobno
sastavila za potrebe ovog istraživanja.

Obrazac se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu nalaze se opći podatci o školi, nastavniku, predmetu,
razrednom odjelu te mjestu i vremenu provođenja istraživanja. Drugi dio obrazca sadrži navedena
obilježja komunikacije nastavnika i tijekom nastavnog procesa trebalo je procjeniti u kojoj mjeri je
svako od tih obilježija komunikacije zastupljeno. Na kraju obrazca ostavljeno je prostora za bilješke i
dodatna zapažanja tijekom nastave.

Uzorak je brojao 5 nastavnica i jednog nastavnika koji su bili različith godina i predavali različite
predmete u školi.

Varijable- komunikacija nastavnika i predmet koji predaje. Razlikuje li se korištenje verbalnne i

neverbalne komunikacije nastavnika s obzirom na predmet koji predaje ispitano je uz korištenje
koncepta za praćenje komunikacije u nastavi koji je izrađen za potrebe ovog istraživanja. Dobiveni
rezultati prikazani su u obliku zapažanja sa svakog sata na kojem je vršeno istraživanje

Nakon provedenog istraživanja dobili smo odgovor na postavljeno istraživačko pitanje i rezultati
istraživanja upućuju na to da se korištenje aspekata verbalne i neverbalne komunikacije razlikuje s
obzirom na predmet koji nastavnik predaje.

Verbalna komunikacija- matematika, fizika, engleski i glazbeni- jednosmjerna komunikacija

( nastavnik predaje gradivo) te postavljanje pitanja i kratki odgovori na njih. Hrvatski- sat lektire-
komunikacija se posebno istče (ključan dio sata dijeljenje miskljenja i dvosmjerna komunikacija
između nastavnika i učenika.

Neverbalna komunikacija- stav tijela-i kontakt očima ovisi o izboru nastavnog materijala

Engleski i glazbeni- materijal koji se koristio su udzbenik, cd player ili prezentacija- nastavnici su
sjedili ili stajali sa spuštenim pogledom prema udzbeniku ili je bio usmjeren na prezentaciju

Fizika i hrvatski- nastavnici stoje uspravno, otvoreno drzanje tijela i pogled prema učenicima jer su
oni sami bili izvor informacija

Matematika- otvoreno drzanje tijela ali zbog prezentacije je stajala na samom kraju razreda i učenici
su joj bili okrenuti ledjima i njihov fokus je bila prezentacija

Pokreti tijela rukama ramenima i glavom izražena je kod predmeta čija je tema zahtjevala
razumijevanje nekog koncepta i objašnjavanjeistog
Fizika, mtematika i engleski- potrebno objašnjavati određenee koncepte

Kako je na satu fizike tema bila akceleracija pokreti rukama su bili najizražaniji jer je njima
nastavnik dočaravao neke prirodne pojave dok se kod engleskog jezika se gestikulacijom rukama
također postiglo objašnjavanje smjerova odnosno kako uputiti neku osobu na određeno mjesto. Kod
ostalih predmeta pokreti tijela su postojali ali nisu bili previše izraženi.

Kroz ovih par primjera moze se zaključiti da se korištenje aspekata verbalne i neverbalne
komunikacije razlikuje s obzirom na predmet koji nastavnik predaje, ali isto tako da ovise i o
sadržaju nastavnog sata te o nastavnimmaterijalima koji se koriste.

ovo istrazivanje je provedeno samo jednom i nije se pratilo duzi vremenski period, stoga se
preporučuje ponovno provođenje kako bi se ustanovilo jesu li dobiveni rezultati pouzdani ili ne.

8. ZAKLJUČAK

Komunkacija u nastavi nema samo svrhu da informira učenike, nego i da ih potiče na misaonu
aktivnost, budi krativnost, obogaćuje njihov duh i razvija cjelokupnu njihovu osobnost ....
„ (Bratanić, 2002, str. 88)

Kako bi se ostvarilo sve ovo što je navedeno odnosi između sudionika u komunikaciji trebaju biti
otvoreni ispunjeni povjerenjem i međusobnim prihvaćanjem te razumijevanjem svojih i tuđih
osjećaja i na taj način će se stvoriti ozračje za uspješnu komunikaciju.