Josipa Cvelić Bonifačić

KAMPING
Osnove hrvatskog i europskog
kamping turizma
 KAMPING
Osnove hrvatskog i europskog kamping turizma

POREČ, 2011.
SADRŽAJ:
Uvod........................................................................................................................................5
Kamp, kampiranje i kamping..............................................................................................6
1. Povijest kampiranja..........................................................................................................9
2. Organizacije kamping turizma.....................................................................................14
3. Automobilske udruge i klubovi – važni čimbenici za razvoj kampinga.................16
4. Kamping oprema............................................................................................................18
5. Smještajne jedinice u kampu........................................................................................21
6. Vrste kampova............................................................................................................... 25
7. Kampisti – drugačiji turisti............................................................................................ 30
8. Obilježja modernog kampinga.....................................................................................31
9. Kamping u Hrvatskoj..................................................................................................... 36
10. Hrvatska – europski naturistički raj...........................................................................45
11. Obilježja europskog kampinga.................................................................................. 46
12. Kamping i destinacija...................................................................................................51
13. Korisne web adrese..................................................................................................... 58
Umjesto zaključka...............................................................................................................59
Bilješka o autorici................................................................................................................59
Popis tabela.........................................................................................................................61
Popis grafova.......................................................................................................................61
Literatura............................................................................................................................ 62
UVOD
Kamping turizam snažno je obilježio razvoj turizma 20. stoljeća i bio jedan od
najsnažnijih čimbenika omasovljenja turističkih putovanja. Stereotipnim poiman-
jem kamping turizma kao „siromašnog“ turizma zanemarena je njegova dimenzija
i značaj za turizam destinacija i država, postojanost i lojalnost kamping potražnje,
kao i činjenica da je kampiranje danas, prije svega, životni stil. To je stil koji
znači slobodu, uživanje u prirodi, istančan osjećaj za okoliš, druženje s ljudima,
poštivanje jednostavnosti i neposrednost, ali bez odricanja od svih uobičajenih
civilizacijskih stečevina.
Trećina svih kapaciteta u Europi i četvrtina kapaciteta u Hrvatskoj nalazi se up-
ravo u kampovima. Europski kampovi generiraju šestinu svih europskih noćenja, a
hrvatski četvrtinu ukupnih noćenja zemlje. Kamping putovanja te prateća kamp-
ing industrija snažan su čimbenik europskog gospodarstva. Usprkos tome, još
je uvijek prisutno zanemarivanje i nerazumijevanje kao i nedostatak literature i
znanja iz ovog područja.
Ova knjiga namijenjena je onima koji imaju potrebu i želju upoznati se s osnova-
ma kamping turizma, dobiti osnovna znanja o povijesti kampiranja, organizacijama
u kamping turizmu i obilježjima modernog kampiranja.
Priručnik je namijenjen učenicima, studentima, djelatnicima u turizmu i admin-
istraciji lokalnih, regionalnih ili državnih tijela te svim zainteresiranima koji mogu
na jednom mjestu dobiti osnovnu sliku o kampu kao ugostiteljskom objektu, o
osnovama kamping turizma i značaju koji ima i može imati u lokalnoj zajednici,
cjelokupnom hrvatskom turizmu a onda i u Europi.
6 Kamp, kampiranje i kamping Kamp, kampiranje i kamping 7

KAMP, KAMPIRANJE I KAMPING nalazimo u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti5. Taj je zakon u članku 7. razvrstao
je objekte za smještaj na sljedeće skupine:

1. Hoteli
2. Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj
3. Restorani
4. Barovi
5. Catering objekti i
6. Objekti jednostavnih ugostiteljskih usluga.

Detaljnije odredbe za poslovanje ugostiteljskog objekta „Kamp“ nalaze se u

Riječ kamp danas ima više značenja. Ovaj izraz nalazimo u mnogim jezicima a ima
neosporno latinsko porijeklo (campus, campi) i označava otvoren, ravan pros-
tor, polje. Izraz se pojavljuje primjerice u engleskom: camp, campus; njemačkom:
kamp; francuskom: camp, champ; nizozemskom: camp, kamp; talijanskom: campo;
španjolskom: campana, campo; i u drugim jezicima. 1
U englesko-hrvatskom riječniku2 riječ camp prevedena je kao logor, tabor, a i
kao logorovati, (u prirodi), provoditi odmor na logorovanju (pod šatorima), noćiti
pod vedrim nebom.
Encyclopedia Britannica riječ „camp“ kao i „summer camp“ definira kao bilo koji
kombinirano rekreacijski i obrazovni smještaj koji približava prirodu i život na
otvorenom urbanoj djeci.3
U rječniku ugostiteljsko-turističkih pojmova4 kamp se opisuje kao ugostiteljski
objekt u kojem se gostu pružaju usluge smještaja na otvorenom prostoru, a mogu
se pružati i druge usluge uobičajene u toj vrsti ugostiteljskog objekta.
Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih
objekata kampova iz skupine „Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za
smještaj“ (NN 75/08 i 45/09); (NN 75/08); (NN 45/09)6 te Pravilniku o razvrstavanju
i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine „Kam-
povi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“ (interno pročišćeni tekst
Pravilnika iz NN 49/08 i 45/09); (NN 49/08); (NN 45/09)7.
Kampiranje se u hrvatskim propisima definira kao: boravak pod šatorom, u kamp
kućici, kamp prikolici, pokretnoj kućici (mobile home), autodomu (kamper) i drugoj
odgovarajućoj opremi za smještaj na otvorenom prostoru u kampovima iz sku-
pine „Kampovi i ostali ugostiteljski objekti za smještaj“.
Osim u kampovima, za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-
umjetničkih i sličnih manifestacija dozvoljeno
je organizirano privremeno kampiranje izvan
kampova na za to određenim prostorima. Jedinice
lokalne samouprave i javne ustanove koje upravl-
jaju određenim područjem, ovisno o svrsi takvog
kampiranja, svojim aktima određuju prostor za
kampiranje izvan kampova, uvjete koje taj prostor
mora ispunjavati te vrijeme trajanja takvog kam-
piranja.

U ovoj knjizi promatramo kamp kao ugostiteljski objekt za smještaj. Definiciju, Usluge kampiranja mogu se pružati i u
kao i osnovne odrednice poslovanja kampa kao ugostiteljskog objekta za smještaj, domaćinstvu od strane fizičke osobe - iznajmljivača
a što nazivamo "Kamp u domaćinstvu".
1 en.wiktionary.org/wiki/campus#latin, 10.12.2011.
2 Englesko hrvatski ili srpski riječnik, Zora, Zagreb 1975. godine 5 narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_138_3111.html, 23.11.2011.
3 www.britannica.com/EBchecked/topic/573347/summer-camp, 28.11.2011. 6 www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf, 05.12.2011.
4 Galičić V.: Rječnik ugostiteljsko-turističkih pojmova, Rijeka 1999, Vlastito izdanje, str. 119 7 www.mint.hr/default.aspx?id=356#2,04.11.2011.
8 Kamp, kampiranje i kamping Povijest kampiranja 9

Usluga smještaja u kampu, organiziranom na zemljištu u vlasništvu iznajmljivača, 1. POVIJEST KAMPIRANJA

smatra se ugostiteljskom uslugom, i to do najviše 7 smještajnih jedinica, odnosno
za 25 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca u dobi do 12 godina.

Seljačko domaćinstvo tj. seljačko ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

koje je upisano u Upisnik poljoprivrednog gospodarstava također može pružati
ugostiteljske usluge smještaja u kampu a što se naziva "Kamp u seljačkom
domaćinstvu". Pored drugih usluga, seosko domaćinstvo može pružati usluge
smještaja u kampu do najviše 20 smještajnih jedinica, odnosno za 60 gostiju istodo-
bno8. Seljačko domaćinstvo može pružati istovremeno i usluge smještaja u sobama,
apartmanima i ruralnim kućama za odmor do ukupno 80 gostiju istodobno.

U Hrvatskoj je zabranjeno kampiranje izvan kampova i prostora određenih za

kampiranje.

Osim kao gospodarska djelatnost, kampiranje se također smatra rekreacijskom

aktivnošću povezanom s boravkom u prirodi. Često vezujemo kampiranje uz poje-
dine aktivnosti kao što je istraživanje prirode, penjanje, izviđačke aktivnosti, vožnja
kajakom i sl.9 Tako kampiranje ima i snažnu socijalnu i pedagošku komponentu.

Skraćenica od kamping turizma je kamping, širi pojam od kampiranja koji

obuhvaća cjelokupnost odnosa i pojava vezanih uz kampiranje. Kamping turizam
objedinjuje cjelokupnu ponudu kamping usluga s jedne strane i potražnju za
kamping uslugama s druge strane. Prateća kamping industrija, kao i niz drugih
uslužnih kamping djelatnosti, u funkciji je kamping ponude i kamping potražnje.
Prema hrvatskom pravopisu ispravno bi bilo koristiti izraz "Kampinški turizam"
no u govornom jeziku uvriježena je uporaba izraza "kamping turizam" pa će se isti
koristiti i nadalje u ovoj knjizi.
Pojmovi:
Boravak u privremenim nastambama koje se mogu spremiti, spakirati i ponijeti
sa sobom na drugo mjesto, povijesno je jedan od najstarijih oblika smještaja koji je
zamijenio stanovanje ljudi u spiljama.
Tisućama godina, jednostavne nastambe od kože, platna ili tkanine služile su
za smještaj ljudi na otvorenome. Privremena nastamba koja je kasnije nazvana
šatorom poznata je iz pred biblijskih vremena i u svojoj se osnovi gotovo nije mi-
jenjala. Tako još i danas mnogi narodi žive na isti tradicionalan način. Stoga se izum
šatora smatra jednim od najvećih ljudskih postignuća10.

Kamp - ugostiteljski objekt za smještaj Počeci modernog kampiranja vezani su, međutim, za fenomen korištenja slo-
Kampist - gost u kampu koji kampira bodnog vremena i njegova ispunjavanja boravkom u prirodi. Postoje razne teorije
Kampiranje - boravak u kampu o počecima organiziranog kamping turizma. Neki autori skloni su početke eu-
Kamper = autodom - vrsta kamp opreme, vozilo s integriranim prostorom za boravak ropskog kamping pokreta pripisati njemačkim i skandinavskim studentima kao i
Karavan = kamp kućica - vrsta kamp opreme bez pogona, kamp prikolica Englezu Baden Powelu11 koji početkom 20. stoljeća osniva skautski pokret.
Mobile home = pokretna kućica u kampu - vrsta pokretne kamp opreme, kom- Prema drugim autorima12, kamping turizam započeo je u Velikoj Britaniji kao
forni smještaj u kampu. odgovor na brz razvoj industrije bez osjećaja za prirodu i razvoj velikih gradova.
Kamping - cjelokupnost kamping ponude i potražnje
10 ezinearticles.com/?The-Interesting-History-of-the-Camping-Tent&id=1711971
8 narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_88_2467.html, 04.11.2011. 11 en.wikipedia.org/wiki/Robert_Baden-Powell,_1st_Baron_Baden-Powell, 19.12.2011.
9 en.wikipedia.org/wiki/Camping ,04.11.2011. 12 Teghil: C.: “L’attivita campeggistica nell’economia turistica”, Firenze, Edizioni I.R.C., 1990. Str. 16.
10 Povijest kampiranja Povijest kampiranja 11

Početkom kampiranja u Europi može se smatrati jedan značajan događaj koji
se zbio u Velikoj Britaniji. Naime, tamo je već 1886. Englez G. Stables konstru-
irao prvu prikolicu s turističkom svrhom. Ta je prikolica bila vučena konjskom
zapregom. Postoji i danas, a u vlasništvu je britanskog kluba „The Caravan Club“,
utemeljenog 1907. godine koji danas broji više od milijun članova s obiteljima13.
Thomas Hiram Holding, „otac“ modernog kampiranja, osniva prvi kamping klub
na svijetu, „The Association of Cycle Campers“, 1901. godine u Oxfordu. Do 1907.
godine uspio je udružiti više drugih klubova te je preimenovao svoju udrugu
u „Camping Club of Great Britain and Ireland“. Robert Falcon Scott, poznati
istraživač Antarktika, postao je prvi predsjednik Camping Cluba 1909. godine14.
U Engleskoj je također tiskan prvi
priručnik za kampiranje koji je napisao
Thomas Hiram Holding 1908. godine
pod naslovom „The Camper's Hand-
book“, u kojem opisuje svoje doživljaje
kampiranja15.
Koliko je poznato, prvi europski kamp otvoren je u Francuskoj 1913. godine.
of America) . ACA je već 1926. go-
dine objavio prvo izdanje časopisa
Camping17.
U Italiji 1958. godine vlada
donosi prvi zakon za reguliranje
„izvan hotelskog turizma“. Od
1959. godine naglo rastu noćenja u Italiji, a ostvaruju ih uglavnom kamping gosti.
Odnos stranih i domaćih kamping gostiju 1959. godine bio je 7:1, sve do 1974. kada
je broj talijanskih kamp gostiju premašio broj stranih.
Najpoznatiji njemački pisac Johann Wolfgang Goete vozio se već 1792. u drvenoj
prikolici u kojoj se nalazio krevet, ormar i peć na ugljen18. No, razvoj kamping
pokreta u Njemačkoj zapravo počinje 1924. godine kada su kajakaši i njemački
savez kanuista prvi put pokušali “šatorovanje” (što je bio prvi izraz za kampiranje)
proširiti kao idealan način da se provede godišnji odmor.
Već 1927. godine izašao je prvi popis šatorskih kampova. Usporedo je napredova-
la i industrija proizvodnje šatora19.

Na prijedlog Engleza, europski su kampisti 1932. godine osnovali svoju

međunarodnu kamping udrugu (IFCC) u Nizozemskoj.

Povijest kampiranja u Americi započinje također krajem 19. stoljeća. Godine

1861. Frederik William Gunn16, upravitelj škole Gunnery School for Boys, Wash-
ington, Connecticut, vodio je grupu studenata na 40 milja dugo pješačenje od
Milforda do Long Island Sounda. Nakon dvodnevnog hodanja, dječaci su deset
dana kampirali u prirodi i onda ponovno pješačili natrag. Već 1876 godine u Am-
erici je osnovan prvi privatni kamp. Dr. Joseph Trimble Rothrock osnovao je kamp
za dječake slabašna zdravlja koje je vodio u kampove u prirodi u cilju poboljšanja
njihova zdravlja i praktične primjene dotadašnjih akademskih saznanja.

Godine 1910. osnovano je Američko kamping udruženje - ACA (American camp-

ing Association) pod izvornim imenom CDAA (Camp directors Association of
America). Iste godine osnovano je i Američko udruženje izviđača BSA (Boy Scout

13 Horst NItschke: Kamp budućnosti, vodič za planiranje, obnovu, modernizaciju i upravljanje kam-
pom budućnosti. KUH Poreč, IGL Salzburg, AS Press Ljubljana, Poreč 2011.
14 www.britannica.com/EBchecked/topic/91358/camping, 15.11.2011.
15 campinginfo.org/historyofcamping.php, 15.10.2011.
16 www.acacamp.org/anniversary/timeline/, 07.12.2011.
17 www.acacamp.org/anniversary/timeline/, 21.11.2011.
18 www.camping4fun.de/modules.php?name=News&file=article&sid=1 , 01.03.2010.
19 Cvelić-Bonifačić J.: Menadžment kamping usluge u Hrvatskoj, magistarski rad , Fakultet za
turistički i hotelski menadžment Opatija, 2003, str.25
12 Povijest kampiranja Povijest kampiranja 13

Prema statistici, 1953. godine postojalo je u Hrvatskoj 18 registriranih kampova

ukupnog kapaciteta 5.400 osoba koji su te iste godine ostvarili 186.000 noćenja.
Prvi turisti bili su Česi i Nijemci. Tu je fazu obilježilo nicanje kampova u najljepšim
uvalama i prirodno atraktivnim područjima, uglavnom uz more. Kampove osnivaju
lokalna turistička društva ili hotelske kompanije, a često kampovi nastaju i spon-
tano, inicijativom samih gostiju. Najčešće su to agilni inozemni pojedinci i obitelji
koje snažno utječu na lokalnu zajednicu i pionirskim radom stvaraju prve kampove.

Kamping turizam na području bivše Jugoslavije razvijao se naglo, pod utjecajem

snažne inozemne potražnje, a svoje je vrhunce dosegnuo 1983. i 1984. godine
kada udio kamping noćenja u ukupnim noćenjima zemlje iznosi 35%.

Kamping u Hrvatskoj od svojih početaka do danas pokazuje uzlazan trend kako

u broju noćenja, tako i u prihodima. Broj noćenja ostvarenih u 2011. godini prelazi
ukupan broj noćenja ostvarenih u najsnažnijim predratnim godinama te danas
predstavlja četvrtinu svih noćenja koja se ostvare u Hrvatskoj20.

Kapacitet kampova u Hrvatskoj, broj kampista koji iz godine u godinu raste kao
i snažan gospodarski učinak koji kamping ima na cjelokupni hrvatski turizam, a
time i na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, čine ga danas jednim od najvažnijih
segmenata hrvatskog turizma.

20 "Prezentacija:" Kamping sezona 2011",5. kongres hrvatskog kampinga, KUH, Zadar 2011
14 Organizacije kamping turizma
2. ORGANIZACIJE KAMPING TURIZMA
EFCO & HPA (European Federation of Camping site
Organisation and Holiday Park Association - Europska
federacija udruga i udruženja kampova i kamp naselja)21
je predstavničko tijelo kamping i karavaning industrije na
europskoj razini, osnovano 1979. godine u Parizu. Inicijator
i prvi predsjednik bio je gosp. Jean Gassier, vlasnik kampa
Airotel La Yoll (Francuska). Hrvatska je u EFCO&HPA organizaciju pristupila 1996.
godine kroz Kamping udruženje Hrvatske, na godišnjoj skupštini u Budimpešti.
EFCO&HPA predstavlja kamping industriju koja uključuje kamp kućice, šatore,
autodomove, bungalove i sve oblike kamping smještaja. Članstvo ove organizacije
predstavljaju 23 europske nacionalne organizacije.
Kamping gospodarstvo unutar navedenih europskih zemalja članica sastoji se
od oko 20.000 kampova čiji godišnji promet čini 22% ukupnih godišnjih prihoda
od turizma. Tih 20.000 kampova posjeduje smještajni kapacitet za 10,8 milijuna
gostiju, prema čemu je kamping najobuhvatniji turistički receptivni segment22.
F.I.C.C. (Federation Internationale de Camping et Caravan-
ing – Međunarodni savez za kamping i karavaning) je savez
kampista (potrošača - gostiju u kamovima), sa sjedištem u
Bruxellesu. Cilj ovog saveza je ujedinjavanje svih nacionalnih
saveza, pružanje potpore na nekomercijalnim principima,
njihovo koordiniranje te promicanje interesa i potreba kampista na međunarodnoj
razini23. F.I.C.C. je osnovan 1933. godine kada je njegovo članstvo sačinjavalo 16
klubova iz 7 zemalja. Danas F.I.C.C. broji 56 klubova i federacija iz 32 europske
zemlje. Aktivnost F.I.C.C.-a ogleda se u zaštiti interesa kampista i „karavanista“
na međunarodnom nivou. F.I.C.C. redovito promovira razvoj kampinga, pomaže
federacijama i članicama kao i kampistima koji imaju ICC (International Camping
Card - Međunarodnu kamping karticu) izdanu od F.I.C.C.-a.
F.I.C.C. se bavi i međunarodnom klasifikacijom kampova, I.S.O. i C.E.N., standard-
21 www.efcohpa.eu 21.11.2011.
22 www.campingeurope.com/aboutefco/default.aspx,07.12.2011.
23 www.ficc.org/txt.php?t=1,07.12.2011.
Organizacije kamping turizma 15
izacijom opreme, higijene i sigurnosti u kampovima kao i pronalaženjem rješenja
koja doprinose razvoju kampinga, s posebnim naglaskom na zaštitu okoliša i
poštivanje kulturne baštine.
U svrhu popularizacije kampiranja, F.I.C.C redovno organizira godišnje relije24 u
trajanju od desetak dana (uglavnom početkom kolovoza)25 kada se održava i opći
skup pojedinih komisija te kongres F.I.C.C.-a26.
INF-FNI (International Naturist Federation/Federation
Naturiste Internationale - Međunarodna naturistička feder-
acija je organizacija koja na svjetskoj razini promiče kulturu
slobodnog tijela. Ova krovna međunarodna naturistička
organizacija uključuje udruge iz 30 zemalja. Članica INF-FNI
iz Hrvatske je DNF - Društvo naturista Hrvatske27.
KUH (Kamping udruženje Hrvatske) je dobrovoljna
udruga čiji je osnovni cilj okupljanje fizičkih i pravnih
osoba koje se bave pružanjem kamping usluga i dru-
gim srodnim djelatnostima, a radi zaštite i promicanja
zajedničkih gospodarskih, strukovnih, znanstvenih i drugih interesa svih svojih
članova. U svojem radu KUH nastoji osnažiti status najjače udruge u kamping
sektoru u Hrvatskoj. Aktivnosti Kamping udruženja Hrvatske usmjerene su na
predstavljanje i zastupanje interesa svojih članova, njihovoj zaštiti i promociji. Od
ukupno 240 kampova u Hrvatskoj, danas su njih 205 članovi Kamping udruženje
Hrvatske. Kamping udruženje Hrvatske (KUH), vodeća kamping organizacija koja
okuplja 85% hrvatskih kamping kapaciteta, nastala je iz „sekcije za naturizam“
tadašnjeg Turističkog saveza Jugoslavije, u hotelu Esplanade u Zagrebu, 1.9.1978.
godine. Od 1982. godine sekcija postaje „Jugoslavensko kamping udruženje u
sklopu Privredne komore Jugoslavije“. Godine 1992. udruženje je preimenovano u
Kamping udruženje Hrvatske28.
24 www.fic.be, 07.12.2011.
25 2000. godine FICC rally održan je u Zatonu kraj Zadra., 2010. u kampu Camping Park Umag a
posljednji 77. FICC rally održao se u 8.mj.2011. u Pragu
26 www.ficc.org/txt.php?t=1, 28.10.2011
27 www.inf-fni.org/federations.php, 28.10.2011.
28 www.camping.hr/hr/o-nama/povijest, 07.12.2011.
16 Automobilske udruge i klubovi Automobilske udruge i klubovi 17

3. AUTOMOBILSKE UDRUGE I KLUBOVI - VAŽNI ANWB – Nizozemski kraljevski turistički klub (ANWB)
predstavlja jedan od najvećih autoklubova u Europi. Ovaj je
ČIMBENICI RAZVOJA KAMPINGA klub u svojoj zemlji odgovoran za sigurnost na cestama te, u
suradnji s vladom, za prometnu signalizaciju.

ANWB je osnovan 1. srpnja 1883. godine, kao Nizozemski biciklistički savez,

Automobilske udruge i klubovi u Europi od izuzetnog su značaja za razvoj kamp-
inga. Kako su kampisti u pravilu i vlasnici automobila, to su kampisti u pravilu i
članovi automobilskih udruga a autoklubovi iskazuju najveću moguću brigu za
kampiste osnivajući posebna odjeljenja koja se bave samo kampingom. U cilju
informiranja i zaštite interesa svojih članova izdaju kamping vodiče i časopise u
kojima donose pregled kamping ponude, a razvili su i ozbiljne sustave ocjenjivan-
ja kampova.
Neki od većih i za kamping turizam važnijih automobilskih klubova u Europi su:
AUSTRIJA
ÖAMTC (ÖSTERREICHISCHER AUTOMOBIL- MOTORRAD- UND
biciklističko udruženje koje je zastupalo interese grupe hobista koji su se zalagali
za poboljšanje toga sporta. Klub se brinuo za prilazne ceste za bicikliste i bavio se
organizacijom biciklističkih natjecanja. Godine 1904. klub je imao 200 članova.
Klub danas broji oko 4 milijuna članova i time je najveći klub u Nizozemskoj. Svi
članovi primaju časopis De Kampioen30.
Osim automobilskih klubova u europskim zemljama djeluju brojni kamping i
karavan klubovi. U nastavku neki od najznačajnijih:
NIZOZEMSKA NEDERLANDSE CARAVAN CLUB 31
FRANCUSKA FEDERATION FRANCAISE DE CAMPING ET DE CARAVANING
32

TOURING CLUB )
BELGIJA TBC (TOURING CLUB BELGIUM)

NJEMAČKA DEUTSCHER CAMPING CLUB 33

NIZOZEMSKA ANWB (KONINKLIJKE NEDERLANDSE TOERISTENBOND) THE CAMPING AND CARAVANING CLUB 34
VELIKA BRITANIJA THE CARAVAN CLUB,
ACF (AUTOMOBILE CLUB DE FRANCE)
THE MOTOR CARAVANNERS CLUB
FRANCUSKA ACAFA (AUTOMOBILE CLUB - ASSOCIATION FRANCAISE DES.
AUTOMOBILISTES) … I DRUGI.
ADAC (ALLGEMEINER DEUTSCHER AUTOMOBIL-CLUB E.V.)
NJEMAČKA
AVD (AUTOMOBILCLUB VON DEUTSCHLAND E.V.)
ITALIJA ACI (AUTOMOBILE CLUB D'ITALIA)
SLOVENIJA AMSZ (AVTO-MOTO ZVEZA SLOVENIJE)
HRVATSKA HAK (HRVATSKI AUTOKLUB)

ADAC - njemački auto klub ADAC (Allgemeiner Deutscher

Automobil-Club) najveći je i najznačajniji autoklub u Europi te
treći po veličini u svijetu. Broji 14,4 milijuna članova i postoji već
107 godina29.

Priča o uspjehu ADAC-a započinje 24. svibnja 1903. godine u Stuttgartu kada je
grupa od 20-tak entuzijasta osnovala „Deutsche Motorradfahrer-Vereinigung“
(DMV). Za 6 kraljevskih maraka godišnje članarine obvezali su se štititi interese 30 www.anwb.nl, 02.12.2011.
svojih članova. 31 www.ncc.nl, 01.12.2011.
32 ffcc.fr/, 01.12.2011.
33 www.camping-club.de/, 01.12.2011.
29 www.adac.de/reise_freizeit, 01.12.2011. 34 www.campingandcaravanningclub.co.uk/aboutus/history/, 01.12.2011.
18 Kamping oprema Kamping oprema 19

4. KAMPING OPREMA nings37. Masovna proizvodnja započinje pedesetih godina kada počinje masovno
doba autodomova.

Autodomovi - kamperi izazvali su revoluciju na europskom i svjetskom

turističkom tržištu. Danas u Europi ima više od milijun autodomova te se njihova
Za razliku od svih ostalih oblika smještaja, gosti se u kampovima u pravilu služe prodaja izjednačila s kamp prikolicama. Autodom je vozilo za slobodno vrijeme
pokretnom kamping opremom. koje u pravilu ima smještaj za 2-8 osoba, a uključuje spavaći dio, kupaonicu te
kuhinju s prostorom za blagovanje38. Amerikanci koriste izraz „RV - recreational
Glavne vrste kamping opreme su:
vehicle“, a u Americi je nastao i tzv.“RV lifestyle“ skupina korisnika kampera koji su
• Šator.
se odlučili živjeti u RV-u trajno putujući39.
• Autodom (kamper).
• Kamp kućica (karavan).
• Pokretna kućica (mobile home). Kamp kućica (karavan)
• Kamp prikolice i slična pokretna kamp oprema35

Šator
Brojne su vrste šatora, od malog iglu-šatora
koji uglavnom koriste mladi, do najluksuznijih
Nakon šatora, kamp kućica (ili karavan) pruža bolju zaštitu od vremenskih uvjeta
glamping šatora:
i veću slobodu kretanja i putovanja. Za razliku od autodoma, kamp kućica je
priključno vozilo bez vlastitog pogona te je pokretana od automobila40.
Autodom (kamper) Prvo takvo rekreacijsko vozilo u svijetu sagradio je Bristol Carriage Company
Autodom - kamper (engl. motorhome ili recreational veichle) pojavljuje se 1880. godine41. Danas na tržištu postoje kamp kućice svih veličina i nivoa oprem-
početkom 20. st. iako je već ranije bilo pokušaja izgradnje u kućnim izvedbama.36 ljenosti te u pravilu imaju prostor za spavanje, kuhinju te prostor za blagovanje
Prvi pokušaji bili su vezani uz nastojanja da se na motore kamiona ugradi prostor kao i kupaonicu42.
za stanovanje a prvi uspješni pokušaj ugradnje na auto motor ostvaro je Jen-

Pokretna kućica (mobilna kućica,

mobile home)
Pokretna kućica ili mobile home
poznata je još i pod imenima „house
trailers“ ili „static caravan“, a nastala

35 www.discovery-motorhomes.co.nz/differences.php, 02.12.2011.
36 en.wikipedia.org/wiki/recreational_vehicle, 15.12.2011.
37 www.classic-campers.co.uk/id1.html, 02.12.2011.
38 en.wikipedia.org/wiki/Motorhome, 03.12.2011.
39 en.wikipedia.org/wiki/Recreational_vehicle, 26.11.2011.
40 www.life.com/hdgallery/61591/image/3314388/golden-age-of-caravanning#index/1, 28.11.2011.
41 www.caravanquoter.co.uk/who-invented-the-caravan-2/, 29.11.2011.
42 en.wikipedia.org/wiki/Travel_trailer, 25.11.2011.
20 Kamping oprema Smještajne jedinice u kampu 21

je u pedesetima kao nadogradnja 5. SMJEŠTAJNE JEDINICE U KAMPU

kamp kućica s kojima zapravo dijeli
istu povijest, iako su danas ova dva
tipa potpuno različita i razvijaju
se u sasvim različitim pravcima.
U kampovima nalazimo sljedeće smještajne jedinice:
Mobile home se izrađuje u tvornici
• Kamp mjesto
i u pravilu se kao „jeftinija“ kuća
postavlja na dulje razdoblje na • Kamp parcela
određenom mjestu za stanovanje i • Građevine u kampu namijenjene za smještaj gostiju (soba, studio apartman,
rekreaciju43. apartman, prostorija za spavanje, spavaonica)

Mobilne kućice posljednjih desetak godine doživjele su pravu eksploziju. Danas

se u kampovima Europe postavljaju mobilne kućice svih mogućih veličina i nivoa Kamp mjesto
opremljenosti do sasvim luksuzne opreme i oblika. Osim klasičnih mobilnih kućica
Uređen, neomeđen i očišćen prostor za kampiranje. Kamp mjesto može biti
na tržištu se pojavljuju i razni drugi oblici kućica kao što su plutajuće kućice, kućice
označeno brojem i ne mora. Često se u praksi susreću kamp mjesta koja su
na stablima i drugo.
zbirno označena.

Kamp prikolice i slična pokretna kamp oprema

Pored kampera, kamp kućica i mobilnih kućica, postoji još cijeli niz priključne
pokretne kamp opreme od koje su najpoznatije razne inačice autoprikolica (npr.
sklopive šatorske prikolice i dr.).

Poznata vrsta kamp opreme u Americi je i tzv.“Fifth wheel“, luksuzna kamp prikol-
ica koja se pričvršćuje spojkom i nalazi na stražnjem dijelu snažnog kamioneta koji
vuče prikolicu44. Danas se ovakve prikolice mogu i proširivati zahvaljujući uporabi
hidrauličkih uređaja pa pojedini najluksuzniji modeli prelaze veličinu od 40 m2.45

43 en.wikipedia.org/wiki/Mobile_home, 29.11.2011.
44 en.wikipedia.org/wiki/Fifth_wheel, 27.11.2011.
45 www.fifthwheelco.com/, 12.12.2011.
22 Smještajne jedinice u kampu Smještajne jedinice u kampu 23

Građevine u kampu
U kampovima se, osim u osnovnim smještajnim jedinicama, mogu pružati
usluge kampiranja i u smještajnim jedinicama u građevinama (u kućici unutar
kampa, u bungalovu ili sl.):

• Soba
• Studio apartman
• Apartman
• Prostorija za spavanje
• Spavaonica

Ove građevine u pravilu su zasebne nepokretne građevine, visine do dva kata,

mogu biti montažne i raznih oblika.

U europskim kampovima često nalazimo i sljedeće komercijalne nazive za

smještaj tipa „bungalov“: chalet, lodge, camping suite, camping home i drugo.

Kamp parcela
Kamp parcela je uređen, očišćen i omeđen prostor za kampiranje označen bro-
jem. Kamp parcela je „soba na otvorenome“. Najčešće je opremljena priključkom
na struju i vodu, a može imati priključke na plin, odvod, kanalizaciju, SAT TV i in-
ternet. Neki kampovi imaju i parcele s vlastitom kupaonicom. Parcele mogu biti
opremljene određenom opremom, kao npr.: garniturom za sjedenje, roštiljem,
tušem, suncobranom i sl. U većini slučajeva parcele su međusobno odvojene
zelenom živicom. Veličina parcele je ovisna o kategoriji kampa, no uobičajeni
standard današnjih parcela iznosi cca. 100 m2.
24 Smještajne jedinice u kampu Vrste kampova 25

U pripadajućim pravilnicima definirano je da se u kampu mogu nalaziti i objekti 6. VRSTE KAMPOVA

iz skupine „hoteli“, ugostiteljski objekti za pripremu i usluživanje pića, napitaka i
hrane te trgovački i slični objekti u funkciji turističke potrošnje (agencije, friz-
erski salon i drugo) koji su organizirani, ustrojeni i/ili posluju sukladno propisima
koji se na njih primjenjuju, odnosno sukladno posebnim propisima.
Kampovi su ugostiteljski objekti za smještaj46, a možemo ih razvrstati prema
Iako je to manje poznato, u kampu u kojem posluje jedan ugostitelj mogu se raznim kriterijima. U tom slučaju mogli bismo nabrojati impresivan broj njihovih
nalaziti i sljedeće vrste smještaja: vrsta, primjerice:

• Hotel • u odnosu na "dress code", kampovi mogu biti naturistički ili tekstilni
• Aparthotel • u odnosu na lokaciju: planinski, gradski, morski, uz jezera, rijeke, itd.
• Turističko naselje • u odnosu na pretežitost klijentele: dječji, sportski, planinarski, obiteljski, .
• Turistički apartmani seniorski
• i druge vrste, u odnosu na druge kriterije
Tako npr. poznati talijanski kampovi kao što su Pra delle Torri ili Union Lido,
unutar kampa imaju hotele sa 4*, izvanredno dobre popunjenosti.

U brojnim velikim hrvatskim kampovima nailazimo na neke od ovih smještajnih Međutim, zakonska regulativa u Hrvatskoj poznaje:
jedinica, posebice turističke apartmane.
a) Kampove iz skupine „Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za
smještaj“
b) Kampove u domaćinstvu
c) Kampove u seljačkom domaćinstvu
d) Privremeno – povremeno kampiralište

U nastavku više detalja o nabrojenim vrstama kampova.

Kampovi iz skupine "Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za

smještaj"
Prema propisima47, kampovi se u Hrvatskoj službeno razvrstavaju prema vrsti
usluga na sljedeće vrste:

• Kamp
• Kamp naselje
• Kampiralište
• Kamp odmorište

46 narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_138_3111.html, 24.11.2011.
47 www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf, 20.11.2011.
26 Vrste kampova Vrste kampova 27

U ovim se kampovima mogu pružati sljedeće usluge (u nekim vrstama nije doz- Obilježja vrste kamp su:
voljeno pružanje nekih od navedenih usluga): • kapacitet kampa mora biti veći od 10 smještajnih jedinica;
• smještaj kampista na uređenom prostoru na otvorenome, uz korištenje pokretne • najmanje 70% kapaciteta kampa treba biti u kamp mjestima ili parcelama (os-
opreme za kampiranje u posjedu gosta: šatori, kamp prikolice (kamp kućica, kara- novne jedinice);
van), pokretne kućice (mobile home), autodom (kamper) i sl. ili smještaj u iznajm- • najviše 30% smještajnih jedinica od ukupnog kapaciteta kampa može biti u
ljenoj pokretnoj opremi za kampiranje (u daljnjem tekstu: usluge kampiranja) građevinama;
• smještaj u građevinama: kućica u kampu, bungalov ili sl. • na najviše 30% osnovnih jedinica u kampu mogu biti pokretne kućice (mobile
• usluge prehrane, pića i napitaka home).
• ostale usluge namijenjene turističkoj potrošnji - iznajmljivanje pokretne opreme
za kampiranje: stolovi, stolice, vreće za spavanje, šatori, kamp prikolice (kamp
Vrsta „Kamp naselje"
kućica, karavan), pokretne kućice (mobile home), autodom (kamper) i sl.
• ostale usluge, uz uvjet da su za obavljanje istih ispunjeni uvjeti u skladu s praviln-
ikom i posebnim propisima koji se na te usluge primjenjuju.

Vrsta „Kamp“

Za razliku od kampa, kamp naselje je kompleksn-

ija vrsta smještaja koja podrazumijeva veći udio
tzv. „čvrstog smještaja“ pa su njegova obilježja:
• 60% ukupnog kapaciteta kamp naselja mora biti
u kampu
• 40% kapaciteta može biti u građevinama iz
skupine “Hoteli” (Hotel, Aparthotel, Turističko
naselje, Apartmani i sl.):
• kamp naselje mora imati jedinstvena ograda i
njime smije poslovati jedan ugostitelj
28 Vrste kampova Vrste kampova 29

Vrsta „Kampiralište“
Ova vrsta objekta iz skupine "Kampovi..." karakteristična je samo za Hrvatsku
gdje je zbog velikog broja malih kampova koji ponekad ne udovoljavaju zahtjevima
kategorije od 2* uvedena vrsta „Kampiralište“ čija su najznačajnija obilježja:
• Smještaj u kampiralištu dozvoljen je samo za goste s vlastitom kamp opremom
• Kampiralište može imati najviše 30 smještajnih jedinica (kamp mjesta ili kamp parcela)
• Mora ima sanitarije za goste
• usluge recepcije mogu biti na poziv i ostalo

Vrsta „Kamp odmorište“

Potreba za kraćim zaustavljanjima na putu,
koja ne podrazumijeva posebne sadržaje i
komfor već osnovne kamping usluge (struju,
vodu, pražnjenje kemijskih WC-a), dovela
je do izgradnje kamp odmorišta uz ceste,
gradove, u blizini prirodnih i kulturnih atrak-
Pored smještaja u kampu, seosko (seljačko) domaćinstvo može pružiti i usluge
cija. Kamp odmorište namijenjeno je prven-
smještaja u sobi, apartmanu i ruralnoj kući za odmor do najviše 10 soba, odnosno
stveno autodomovima (kamperima). U kamp odmorištima pružaju se usluge kam-
za 20 gostiju istodobno.
piranja za noćenje ili kraći odmor s vlastitom pokretnom opremom za kampiranje.
• Kamp odmorište ima smještajne jedinice – kamp parcele i odgovarajuće sanitari-
je, a usluga recepcije pruža se na zahtjev gosta. Privremeno - povremeno kampiralište
• U kamp odmorištu ne mogu se pružati usluge prehrane, pića, napitaka i slastica. Privremeno - povremeno kampiralište se može organizirati izvan kampova i to
za vrijeme održavanja manifestacija, a lokalna samouprava propisuje uvjete za
kampiranje.
Kamp u domaćinstvu
Kamp u domaćinstvu može nuditi smještaj
na najviše 7 smještajnih jedinica ili za 25 gostiju
istodobno, ne računajući djecu do 12 godina.

Kamp u seljačkom domaćinstvu

Kamp u seljačkom domaćinstvu može nuditi smještaj na 20 smještajnih jedinica
ili za 60 gostiju istodobno48.

48 Narodne novine br. 88/2010

30 Kampisti - drugačiji turisti Obilježja modernog kampinga 31

7. KAMPISTI - DRUGAČIJI TURISTI 8. OBILJEŽJA MODERNOG KAMPINGA

Kamping se u posljednjim desetljećima značajno promijenio. Od besadržajnih

livada s jednostavnim sanitarijama, moderni kampovi postaju oaze zelenila, razno-
likog smještaja, bogatih trgovačkih, ugostiteljskih i sportskih sadržaja. Usluga u
kampu postaje sve kompleksnija.

• Obilježja modernog kampinga možemo razvrstati u sljedeće skupine:

• Odnos prema prirodi
• Kvaliteta i komfor
• Porast broja starijih osoba
• Promjena vrijednosti i raznolikost
• Veza destinacije i kampa
Posljednje istraživanje kamping gostiju u Hrvatskoj ukazalo je na sljedeće karakteris- • Važnost kamping usluge za djecu
tike naših gostiju:

• prosječna dob iznosi 47 godina;

• 62 % ima višu ili visoku stručnu spremu;
Priroda
• 76% ima primanja veća od 1.500 eura; Stručnjaci Svjetske turističke organizacije procjenjuju da je čak petina
• 58% boravi u kamp kućicama, 21% u šatorima te 21% u autodomovima; međunarodnih turističkih putovanja u svijetu potaknuta izrazitom željom za
• prosječan trošak obitelji tijekom kampiranja u Hrvatskoj iznosi 2.424 eura; upoznavanjem prirode, pri čemu se većina tih putovanja ostvaruje u kamping
• prosječna dnevna potrošnja po članu obitelji iznosi 48 eura. turizmu, a ostalo u ekoturizmu, putovanjima u divljinu, pustolovnim putovanjima i
sličnim vrstama putovanja u prirodu49.
Kampisti su se promijenili. To su gosti kojima boravak u kampu predstavlja „lifestyle“,
tj. način života. Oni su obrazovani, dobrostojeći, a za kampiranje se odlučuju zbog:
• Slobode odlučivanja (kamo, kada poći i koliko boraviti), slobode odabira (najveći
broj kamping gostiju još uvijek dolazi bez rezervacije) te slobode ponašanja (nema
unaprijed obveznih sadržaja)
• Doživljaja (avantura, nova iskustva, nove emocije, druženje i život s ljudima sličnih
interesa)
• Promjene (život drugačiji od svakodnevnog, površnost, ležernost i opuštenost)
• Prirode (zvjezdano nebo, leptiri, miris trave, pucketanje vatre = luksuz u „be-
toniziranoj“ svakodnevnici)
• Jednostavnosti (nekonvencionalnost, komunikacija, prijateljstvo i međuljudski
odnosi) 49 Hendija Z.: Kamping turizam, Hrvatski turizam plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam Zagreb,
Zagreb, prosinac 2006., str.72
32 Obilježja modernog kampinga Obilježja modernog kampinga 33

Tako su kampiranje i priroda oduvijek neraskidivo povezani sljedećim obilježjima:

• Kampiranje je usko povezano s prirodom i nije moguće kampirati protiv prirode.

• Kampiranje danas predstavlja održivi razvoj turizma i snažno je obilježeno
zaštitom okoliša.
• Očekivanja od ekologije su očekivanja za boljom kvalitetom, više doživljaja i više
odmora.
• Odnos prema okolišu postaje ekonomska kategorija u području potrošnje,
•Povećanje zahtjeva za udobnošću i opremljenošću kampa (mir, priroda,
uštede te u području povećane potražnje gostiju za ekološki osviještenim kam-
uređenost okoliša, plaža, šetnice, biciklističke staze, klupe za odmor, itd.).
povima.
• Povećanje zahtjeva za komforom smještaja u kampu (uređene parcele, promet,
Posljedice ovih obilježja modernog kampinga ogledaju se u menadžmentu kam- okoliš, sadržaji, mobilne kućice, sve veći kamperi zahtijevaju sve veće parcele, i dr.).
pova na sljedeće načine:
• Trend zahtjeva za visokom kvalitetom sanitarnih prostora (wellness ugođaj,
• Poticanje zaštite prirodnog kapitala nekog područja (šume, rijeke, more, jezera, dizajn, uređenost, urednost, posebni sanitarni sadržaji za djecu, invalide, vlastite
ruralna područja, eko sustavi, kulturne i običajne atraktivnosti). kupaonice i dr.).
• Razvoj alternativnih i selektivnih oblika kampinga (zdravstveni, ruralni, pješački, • Visoki zahtjevi u pogledu usluge i raspoloživosti (pomoć, informacije, sport,
biciklistički, botanički, planinarski, seoski, ekstremni i dr.). rekreacija, sadržaji, i dr.).
• Sve rasprostranjenija upotreba alternativnih izvora energije i uštede. • Zahtjevi za programima i događajima (animacija, koncerti, izleti, zabava, razna
• Trend brige i zaštite zdravlja gostiju (briga o vodama i otpadnim vodama, sani- događanja i doživljaji, i dr.).
tarna kontrola, ispravnost uređaja i opreme i dr.). • Zahtjevi za visokom tehničkom opremljenošću (bežični internet, priključci na
• Korištenje prirodnih obilježja destinacije u kreiranju kamping proizvoda te SAT-TV, i dr.).
ponuda usluga povezanih s prirodom.
• Uređenje kampova s naglaskom na prirodu (pejzažne vrijednosti, hortikultura,
Promjena dobne strukture kampista
parkovni nasadi, cvjetni doživljaji, voda, travnjaci, izbjegavanje betona, zaštita
eko sustava unutar kampova, korištenje prirodnih vrijednosti kao najvećih Za razliku od ranih godina kampiranja
marketinških aduta). kada su kampisti bili uglavnom mlađi ljudi
i studenti, koji su kampiranje odabirali
često zbog svojih skromnih financijskih
Kvaliteta i komfor mogućnosti, današnji kamping gost je
stariji i dobrostojeći.
Visoki zahtjevi za kvalitetom i komforom obilježja su modernog kampinga.
Samo naizgled mogu izgledati kontradiktorni u usporedbi sa željom za bo- Činjenica da glavni kamping gosti postaju mlađi i aktivni penzioneri unosi
ravkom u prirodi. promjene u modernom kampiranju:

Moderni kampisti, upravo zbog promjene svoga socio-demografskog statusa • Raste potražnja za različitim oblicima smještaja u kampu: mobilnim kućicama, vi-
te odabira kampinga kao načina života („lifestylea“), imaju povećane zahtjeve za lama i apartmanima. Stagnira interes za kamp kućicama, a značajnije raste interes
kvalitetom i komforom koji se očituju kao: za kamperima (uz navedeno, šator ostaje, ali mijenja funkciju)
34 Obilježja modernog kampinga Obilježja modernog kampinga 35

• Raste kupovna moć kampista te interes za događaje, doživljaje, komunikaciju,
lokalni kolorit
• Raste interes za rekreacijom, sportom i aktivnostima
• Raste potreba ljudi za zdravljem (wellness, bazeni, fitness, preventiva i liječenje)
• Raste potreba za opuštanjem (odmor, mir, tišina, prostor, ugoda, uživanje u
ambijentu)
Vrijednosti i raznolikosti
• Ambijentalne vrijednosti - gradnja u skladu s ambijentalnim vrijednostima pod-
neblja i korištenje materijala iz kraja
• Doživljaj destinacije (događanja, gastronomija, izleti, vođenja i sadržaji)
Djeca i kampiranje
Poznata je američka izjava da je kamp, ako je vrijedan, jedan od najvećih socijaliza-
cijskih, humanih i civilizacijskih faktora koji mogu ući u život djevojčice i dječaka50.
Kažu da su odluke o godišnjem odmoru nekada donosile žene, a da su to danas
djeca! Sadržaji i programi za djecu u kampu dobivaju na važnosti ne samo kao
način odgoja djece, već i pridobivanja njihove naklonosti da bi upravo oni zajedno
sa svojim roditeljima postali stalni i vjerni gosti.

U tom smislu suvremeni kamping menadžment mora imati u vidu da su:

• Programi za djecu nezamjenjivi i obavezni (osim ako se ne radi o kampu koji

izričito nije za djecu i obitelji).
• Traže se inovativni i kreativni programi prilagođeni uzrastu i podneblju.
• Traže se poveznice koje će djeca pamtiti.
Promjena vrijednosti (posebice porast nekih novih vrijednosti) te raznolikost
značajno obilježavaju moderni kamping:

Na cijeni je doživljaj, ljepota, utisak, spokoj, sreća, zdravlje, veselje i harmonija

• Povećava se vrijednost upoznavanja lokalnih običaja, arhitekture, podneblja i ljudi
• Posebnu vrijednost predstavljaju čistoća, kvaliteta, visoka očekivanja od usluge,
servis, raspoloživost, ljubaznost te prijateljstvo
• Na cijeni je raznolikost kampova, segmentacija tržišta prema razlikovnosti
• Razvoj identiteta kampa (dizajn, prepoznatljivost, karakter, uklopljenosti u okoliš
i destinaciju)

Destinacija i kamp
Brojna istraživanja, a posebno ona koja redovito provodi ADAC, pokazala su da
kampisti najprije biraju destinaciju, a tek onda kamp. Tako i interakcija destinaci-
je i kampa dobiva sve više na važnosti:

• Traži se identifikacija destinacije (tipični proizvodi, upoznavanje, informacije,

prepoznatljivost, suveniri i dr.)
50 Bernard S Mason; Camping and Education: The Mccall company, New York 1930.,str 6.
36 Kamping u Hrvatskoj Kamping u Hrvatskoj 37

9. KAMPING U HRVATSKOJ osoba te 284 kampova u domaćinstvu s kapacitetom od 11 045 osoba. Od 1953.
godine do danas broj noćenja raste i u 2010. godini prešao je broj noćenja iz pov-
ijesno kamping najuspješnije godine 1983. godine.
Hrvatska je u posljednjih 50 godina razvila snažan i konkurentan kamping proiz-
vod. Obilježja hrvatskog kampinga su:
Kampovi su četvrtina hrvatskog turizma
• hrvatski kamping ima kontinuirani rast;
U donjoj tablici prikazan je udio pojedinih vrsta smještajnih kapaciteta u uku-
• kampovi sačinjavaju četvrtinu hrvatskog turizma;
pnom smještajnom kapacitetu Hrvatske te prikaz udjela ostvarenih noćenja u
• smješteni su na moru u pet županija;
ukupno ostvarenim noćenjima u Republici Hrvatskoj u 2010. godini.
• tradicionalna tržišta potražnje;
Tabela 2: Smještajni kapaciteti i ostvarena noćenja u 2010. godini po vrsti smještaj
• relativno niska zauzetost kapaciteta;
• regionalna raznolikost kampova; Smještajni kapaciteti Smještajni kapaciteti
• prihod od kampinga stalno raste;
• kvaliteta hrvatskog kampinga - na trećem mjestu u Europi.

U nastavku se detaljnije obrađuju navedena obilježja.

Hrvatski kamping ima kontinuirani rast

U tabeli br. 1. vidljiv je broj noćenja u hrvatskim kampovima po godinama. S
izuzetkom ratnih godina, hrvatski kamping pokazuje kontinuirani trend rasta:

Tabela 1: Broj noćenja u hrvatskim kampovima od 1953. do 2010. godine

Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada Kamping udruženje Hrvatske (KUH)

Iz priloženih je grafikona vidljivo da hrvatski kamping čini 22,5% ukupnog

smještajnog kapaciteta Hrvatske te je u 2010. godini u kampovima ostvareno
24,5% svih turističkih noćenja u Hrvatskoj.

Rezultati prvih 9 mjeseci u 2011. godini pokazuju daljnji rast kamping turizma jer
je u Hrvatskoj ostvareno 15.083.205 noćenja što je 7% više nego u istom razdo-
blju 2010. godine!
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada Kamping udruženje Hrvatske (KUH)

Hrvatski kampovi su na moru, locirani u pet županija

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Hrvatskoj je u 2010.
U ukupnim kamping kapacitetima Hrvatske (gledano kao „broj kreveta-osoba“),
poslovalo 235 srednje-velikih kampova s prihvatnim kapacitetom od 221 035
Istarska županija sudjeluje sa 53,8%, a slijede Primorsko-goranska sa 20,1% i
38 Kamping u Hrvatskoj Kamping u Hrvatskoj 39

Zadarska županija sa 11,0% kamping kapaciteta RH. Splitsko–dalmatinska županija Tabela 4.: Udio kamping kapaciteta u ukupnom smještajnom kapacitetu županije
sudjeluje u kamping kapacitetima sa 4,6%, Šibensko-kninska sa 4,0%. Drugim
riječima, pet hrvatskih županija ostvaruje 93,5% svih kamping noćenja.

Najmanje kamping kapaciteta imaju Dubrovačko-neretvanska županija (2,5%),

Ličko-senjska županija (3,1%), Karlovačka županija (0,9%) te Grad Zagreb, Sisačko-
moslavačka i Krapinsko-zagorska županija s ukupno 0,2%.

Ostale županije u RH nemaju niti jedan kamp.

Tabela 3.: Noćenja u kampovima i ukupna noćenja u po županijama u 2010. godini

Ukupno noćenja po
Noćenje u kampovima 2010.
županijama 2010.
Županija
Kampovi Ukupna
Udio (po žup.) Udio (po žup.)
noćenja noćenja
Istarska 7.600.429 53,8% 19.040.801 30,7%
Primorsko-goranska 2.824.371 20,1% 11.118.395 17,9%
Zadarska 1.554.778 11,0% 7.976.668 12,9%
Splitsko-dalma. 648.476 4,6% 10.459.293 16,9%
Šibensko-kninska 559.611 4,0% 4.793.042 7,7%
Ličko-senjska 437.000 3,1% 1.590.011 2,6%
Dubrovačko-neretv. 357.403 2,5% 5.113.430 8,2%
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada Kamping udruženje Hrvatske (KUH)
Karlovačka 126.146 0,9% 277.399 0,4%
Grad Zagreb 6.668 0,0% 1.042.128 1,7%
Od ukupnog smještajnog kapaciteta Karlovačke županije, 50% otpada na kam-
Krapinsko-zagorska 720 0,0% 128.148 0,2%
pove. Gotovo polovica svih smještajnih kapaciteta naše najrazvijenije turističke
Sisačko-moslovačka 65 0,0% 80.729 0,1%
regije, Istre, nalazi se u kampovima (43%).
* Zbroj nije 100% zbog županija koje nisu navedene jer nemaju kampova.
Izvor: Državni zavod za statistiku (noćenja kampovi), HTZ (noćenja županije);
obrada Kamping udruženje Hrvatske (KUH)
Tradicionalna tržišta potražnje
Gosti u hrvatske kampove dolaze godinama sa istih, tradicionalnih tržišta.
Vidljivo je da je pretežita lokacija hrvatskih kampova na Jadranu, dok je kapacitet Najveći broj kampista dolazi iz Njemačke, zatim iz Slovenije, Nizozemske, Italije i
u unutrašnjosti gotovo zanemariv. U odnosu na iskustva i ponudu drugih zemalja, Austrije. Iz tih pet zemalja dolazi 78% svih kamping gostiju.
Hrvatska ima prostora i šanse za daljnji razvoj kamping proizvoda i u kontinental-
Za razliku od ostalih konkurentskih zemalja na Mediteranu, Hrvatska ima naj-
nom dijelu zemlje. Razvoj kampova poželjan je uz velike gradove, turističke atrakcije
manji udio domaćih kamping gostiju, samo 3%.
te zaštićena prirodna područja kao što su nacionalni parkovi ili parkovi prirode.
U prvih 9 mjeseci 2011. godine struktura gostiju se nije izmijenila. Nijemci su
Zanimljivo je promatrati koji je značaj kamping turizma u pojedinoj županiji u
u tom razdoblju u hrvatskim kampovima ostvarili ukupno 4.843.449 noćenja
odnosu na njezin ukupan turistički kapacitet:
ili 33%, što znači da je najvažnije tržište hrvatskih kampova upravo njemačko
40 Kamping u Hrvatskoj Kamping u Hrvatskoj 41

tržište. U primarna, važna tržišta koja ostvaruju više od 5% noćenja spadaju još i: Tabela 5.: Prosječna godišnja zauzetost kampova po županijama i ukupno (2010. g.)
Slovenija, Nizozemska, Italija, Austrija i Češka.

Najvažnija sekundarna tržišta su: Hrvatska, Poljska, Danska, Mađarska, Fran-

cuska, Belgija, Švicarska, Slovačka i Velika Britanija.

Graf 1.: Ostvarena noćenja (u %) od 1. do 9. mjeseca 2011. godine po zemljama

porijekla

Izvor: DZS, obrada KUH

Izvor: Obrada autora, Državni zavod za statistiku; Kamping udruženje Hrvatske (KUH)
U posljednjim godinama najveći porast (iako u malim apsolutnim brojkama)
imali su gosti iz Velike Britanije, slijede Poljaci te Slovenci. U promatranim godi-
nama pad su zabilježili gosti iz Mađarske, Francuske te Slovačke..
Treba, međutim, napomenuti da je moguća statistička greška u iskazivanju pop-
unjenosti zbog nerealnog iskazivanja kapaciteta. Naime, zbog razloga što većina
hrvatskih kampova nije kategorizirana, iskazani kapaciteti mogu biti nerealni te bi
prema iskustvu moglo proizaći da je popunjenost veća od iskazane.

U svakom slučaju, povećanje zauzetosti u hrvatskim kampovima ostaje trajan

Niska zauzetost kapaciteta
U nastavku se prikazuje prosječna godišnja zauzetost kampova (promatrano kao
zauzetost kreveta, odnosno u kampu je to broj osoba).
Najveću prosječnu godišnju zauzetost kampova imaju kampovi Ličko-senjske
županije (72,3 dana), slijede Primorsko-goranska (66 dana) i Istarska županija (64,4
dana). Najmanju godišnju zauzetost kampova imaju kontinentalni kampovi, osim
Karlovačke županije koja se na kontinentu ističe sa 42,5 dana potpune popunjenos-
ti kampova. Prosječna iskorištenost kampova na nivou Hrvatske iznosi 60,9 dana.
izazov kojem je moguće odgovoriti nizom kombiniranih mjera privatnog i jav-
nog sektora: od snažnije investicijske aktivnosti u kampovima koja će ići u pravcu
izgradnje sadržaja za dulji boravak (bazeni, wellness i dr.) kao i smještajnih kapac-
iteta prilagodjenih takvom boravku(mobilne kućice, bungalovi, hoteli, aparthoteli,
vile), do kreiranja i poticanja programa, snažne promocije i sadržaja u destinaciji
koji će doprinijeti percepciji kampiranja koje je moguće i atraktivno i van perioda
"sunca i mora" . Pritom pozicioniranje zemlje kao atraktivne kamping destinacije u
kojoj je privlačno kampirati i van sezone, postaje ključan faktor produljenja zauze-
tosti kampova.
42 Kamping u Hrvatskoj Kamping u Hrvatskoj 43

Regionalna različitosti hrvatskih kampova
Promatramo li obilježja hrvatskih kampova po regijama, oni se međusobno
značajno razlikuju:
ISTRA: U Istri prevladavaju veliki kampovi, često ih nazivamo i „kamp-gradovi“.
Pretežito su locirani na zapadnoj obali Istre. U pravilu većina ovih kampova spa-
da u kamp naselja (holiday parkovi) s velikim bogatstvom i raznolikošću ponude.
Kvaliteta hrvatskih kampova - na trećem mjestu u Europi
Kvaliteta hrvatskih kampova redovito se provjerava. ADAC, eminentni njemački
vodič za kamping i karavaning svake godine provjerava kvalitetu kampova objav-
ljenih u vodiču i ocjenjuje pojedine elemente kvalitete sa 1 do 5 zvjezdica. Prema
ocjenama navedenog vodiča, ocjene hrvatskih kampova u odnosu na europsku
kamping konkurenciju su sljedeće:

KVARNER: Na Kvarneru prevladavaju srednje veliki kampovi koji su najvećim Tabela 7: Usporedba prosječnih ocjena u ADAC vodiču 2011. po zemljama
dijelom smješteni na otocima Krk, Cres, Lošinj i Rab. Navedeni su otočni kampovi

Ukupan prosjek po svim

opremu za rekreaciju
relativno lako dostupni zahvaljujući dobroj povezanosti s kopnom mostom ili

Prosjek ocjena za

Prosjek ocjena za
Prosjek ocjena

Prosjek ocjena

Prosjek ocjena
dobrim trajektnim linijama.

kategorijama

za sanitarij

za opskrbu
za parcele

animaciju
DALMACIJA: Obilježja kampova Dalmacije su uglavnom mali i mini kam-
povi smješteni duž obale, a manje na otocima. U Dalmaciji se nalazi nekoliko
poznatih velikih kampova te više od 200 malih kampova, uglavnom kampova u
domaćinstvu.

NL 3,16 NL 2,93 NL 3,52 E 3,13 NL 2,81 NL 3,5

F 2,53 A 2,89 F 3,12 NL 3,05 HR 2,39 F 2,27
Prihodi od kampiranja u stalnom su porastu
HR 2,5 D 2,76 GB 2,92 I 3,01 F 2,32 I 2,21
Brutto prihodi u kampovima u posljednjem desetljeću bili su slijedeći:
I 2,37 DK 2,71 DK 2,82 HR 2,91 DK 2,21 HR 2,16
Tabela 6.: Bruto prihod (promet s PDV-om) u kampovima (kuna) E 2,3 F 2,59 A 2,74 P 2,79 I 2,12 E 1,71
DK 2,14 GB 2,48 HR 2,68 GR 2,73 FIN 1,99 A 1,05
A 2,04 HR 2,36 D 2,66 F 2,35 S 1,93 D 0,83
D 1,99 CH 2,27 E 2,62 DK 2,23 E 1,91 H 0,8
S 1,77 I 2,17 S 2,57 CH 2,19 A 1,73 DK 0,74
GB 1,71 E 2,13 IRL 2,44 S 2,09 H 1,7 CH 0,51
CH 1,66 N 2,05 I 2,34 D 2,08 D 1,63 S 0,5
H 1,64 IRL 1,98 H 2,17 A 1,81 GR 1,44 P 0,49
GR 1,59 S 1,77 CH 2,09 H 1,8 CH 1,32 GB 0,4
Izvor: DZS, obrada KUH
P 1,47 H 1,74 GR 1,93 GB 1,79 P 1,26 FIN 0,23
FIN 1,38 GR 1,74 FIN 1,85 FIN 1,51 N 1,26 N 0,12
U promatranom periodu od 2001. do 2010. godine, bruto prihod ostvaren u hr-
IRL 1,32 FIN 1,35 P 1,47 N 1,49 GB 0,96 IRL 0,12
vatskim kampovima ima ravnomjeran rast tj. u promatranom razdoblju porastao
N 1,27 P 1,34 N 1,42 IRL 1,23 IRL 0,84 GR 0,12
za 106%.
3. 6. 6. 4. 2. 4.
Podaci se odnose samo na pravne osobe.
Izvor: ADAC Camping Caravaning Fuehrer 2011,obrada autora
44 Kamping u Hrvatskoj
Prema ukupnim ocjenama za kvalitetu, Hrvatska se sa 2,5 zvjezdice nalazi na 3.
mjestu! Po kvaliteti sanitarnih čvorova i parcela na 6. mjestu u Europi, dok smo
po ugostiteljskim i trgovačkim sadržajima na 4. mjestu. Hrvatski kampovi najviše
su rangirani u području sportsko rekreacijske ponude, dok se prema kvaliteti
animacije i sadržaja za slobodno vrijeme nalaze na 4. mjestu.
Prema istom izvoru (ADAC 2011. g.), najbolje ocjenjeni hrvatski kampovi su
sljedeći (maksimalno 25 zvjezdica):
• Kamp Valalta, Rovinj - 23 zvjezdice
• Kamp Lanterna, Tar - 22 zvjezdice (Superplatz, Leading camping of Europe)
• Kamp Zaton, Zadar - 21 zvjezdica (Superplatz, Leading camping of Europe)
• Kamp Straško, Pag i Bijela Uvala, Poreč – 21 zvjezdica
• Naturist resort Solaris, Tar; Polari i Veštar, Rovinj te Bi Village, Fažana –
20 zvjezdica
Hrvatska - Europski naturistički raj 45
10. HRVATSKA - EUROPSKI NATURISTIČKI RAJ
Kada su kralj Edward VIII i njegova supruga Wallis Simpson tridesetih godina prošlog
stoljeća odlučili zaplivati goli u zaljevu Kandarola na otoku Rabu, nisu ni slutili da
stvaraju trend te da će Hrvatska u 20. stoljeću postati jedna od vodećih naturističkih
destinacija na Mediteranu.
Naturizam je postao popularan duž cijele hrvatske obale, od Umaga pa sve do poluo-
toka Prevlake u južnoj Dalmaciji. Uz 30 službenih naturističkih objekata i plaža, kao
i mnogo „divljih“ plaža i uvala, lako je pronaći savršeno mjesto za sjedinjenje s jedin-
stvenom, netaknutom prirodom.
Iako pojedini izvori spominju da je otok Rab imao naturističku plažu već početkom
stoljeća, te da je Rajska plaža na otoku Rabu je bila prva plaža koja je službeno
proglašena naturističkom plažom 1934. godine (čak prije kraljevskog kupanja)51, pravi
razvoj naturističkog turizma u Hrvatskoj započeo je tek 1960-tih godina s pojavom
naturističkih objekata u Istri i Dalmaciji. Postoje mnogi razlozi zašto je Hrvatska tako
popularna naturistička destinacija: duž cijele obale postoji veliki broj naturističkih ob-
jekata, tu je i ljubaznost te srdačnost domaćina kao i opća tolerancija naturizma koja
se ogleda u bezbrojnim plažama na kojima se primjenjuje nudizam.
Hrvatska se može ponositi sljedećim činjenicama:
U Hrvatskoj je osnovan prvi naturistički kamp u Europi: kamp Koversada u Vrsaru,
osnovan prije više od 50 godina.
• U Hrvatskoj postoji 12 odlično opremljenih naturističkih kampova na atraktivnim
lokacijama (7 u Istri, 3 na Kvarneru i 2 u Dalmaciji). Veliki naturistički kampovi: Naturist
resort Solaris, Valalta i Koversada imaju i kvalitetan te raznolik smještaj u građevinama.
• Karakteristike hrvatskog naturizma su: sigurnost, visoki standard, ljepota i mir.
• Postoji tolerantan odnos prema nudizmu na brojnim mjestima i plažama.
Koversada šezdesetih
51 www.croatia-rab.com/hrv/naturizam.php, 08.12.2011.
46 Obilježja Europskog kampinga Obilježja Europskog kampinga 47

11. OBILJEŽJA EUROPSKOG KAMPINGA Broj noćenja u europskim kampovima u nemalom broju zemalja prelazi udio od
20%, što je zorno vidljivo na sljedećem prikazu:

Tabela 8.: Prikaz karte Europe - udio noćenja ostvarenih u kampovima u odnosu
na ukupna noćenja u pojedinoj europskoj zemlji
Kamping usluga značajan je segment europske turističke ponude. Preko 15% svih
europskih turističkih noćenja ostvarenih u tzv. „zajedničkom smještaju“52 ostvar-
eno je upravo u kampovima53. Stanovnici europske unije poduzeli su istovremeno
23 milijuna kamping putovanja od čega je gotovo jedna trećina ostvarena upravo
u njihovim vlastitim zemljama54.

U 2008. godini broj kampova u 27 europskih zemalja iznosio je 26.344. Udio

osoba-postelja u kampovima u odnosu na ukupni kapacitet iznosi fascinantnih
37%55. Računajući da se na jednu smještajnu jedinicu u kampu mogu smjestiti 4
osobe - postelje56, broj „postelja“ u europskim kampovima iznosi oko 10 milijuna
postelja57.
(Napomena: statistika RH kao i hrvatski propisi računaju da na jednu smještajnu
Izvor: Eurostat 2010.
jedinicu dolaze 3 osobe – postelje.)

Najveći broj kampova nalazi se u Francuskoj (7.981 kampova), slijedi Ujedinjeno
kraljevstvo (4.701 kampova), Njemačka (2.718 kampova), Italija (2.595 kampova) i
Nizozemska (2.358 kampova).
Gledano sa stajališta kapaciteta u posteljama58, Francuska zauzima prvo mjesto
sa 3,7 milijuna postelja (36,2% od EU-2759 postelja), slijedi Italija sa 1,4 milijuna
(13,3% od EU-27 postelja), UK sa 1,1 milijun (10,7% od EU-27 postelja) te Njemačka
sa 0,8 milijuna (8,2% od EU-27 postelja). Ove četiri zemlje raspolažu sa više od
dvije trećine ukupnog europskog kamping kapaciteta u 2008. godini.
Noćenja u brojnim europskim regijama i zemljama prelaze udio od 20%.
Primjerice u gotovo cijeloj Francuskoj, Kataloniji, regiji Veneto i gotovo svim
jadranskim regijama, u Portugalu, engleskim morskim regijama te gotovo cijeloj
Skandinaviji.
Položaj Hrvatske prema kapacitetu europskih kampova, izraženim brojem pos-
telja, vidljiv je u sljedećoj tablici:
Tabela 9.: Kapacitet kampova u Europi prema broju postelja-osoba u 2008. godini

52 epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/tourism/documents/Applying%20the%20meth-
odological%20guidelines.pdf, 07.12.2011.
53 epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/tourism/data/database, 02.02.2011. A Praktice
Maual /revised version/ Marh 1996.: Applying the Eurostat Methodological Guidelines in vbasic tour-
ism and travel statistics, str. 13- 15,07.12.2011.
54 epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITy_OFFPUB/KS-SF-10-025-EN, 07.12.2011.
55 epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-10-025/EN/KS-SF-10-025-EN.PDF,
08.11.2011.
56 epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_SDDS/EN/tour_cap_esms.htm, 01.02.2011.
57 Eurostat, Statistics in Focus, 25/2010 "Camping holiday in the European Union: more than 350
million nights spent on campsites in 2008".http://ec.europa.eu/eurostat, 01.02.2011.
58 Demunter C., Dimitrakopoulou C.: Eurostat, Statistics in focus 25/2010, manuscript, 08.06.2010,
European Union 2010, 07.12.2011.
59 EU-27 su Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Ital-
ija, Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Izvor: Eurostat 2010.
Slovenija, Slovačka, Finska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Hrvatska, Island, Lihtenštajn i Norveška
48 Obilježja Europskog kampinga Obilježja Europskog kampinga 49

Iz gornje je tablice vidljivo da najveći kapacitet kampova ima Francuska, slijede Tabela 11.: Broj noćenja u europskim kampovima prema zemljama 2008. godine
Italija, Velika Britanija, Njemačka i Španjolska.

Hrvatska se prema kapacitetu svojih kampova, izraženim u broju osoba, nalazi na

desetom mjestu u Europi.

Tabela 10.: Smještajni kapacitet u kampovima u Europskoj Uniji 2000-2008

Izvor: Eurostat 2010

Iz gornje je tablice vidljivo da je prema ostvarenim noćenjima u kampovima, Hr-

Izvor: Eurostat 2010 (tour cap nat) vatska na osmom mjestu u Europi.

Karakteristika je hrvatskog kampinga visoki udio stranih noćenja u ukupnim

Udio kapaciteta pojedine vrste smještajnih objekata govori o značaju te vrste noćenjima i po tome se Hrvatska uvelike razlikuje od svojih konkurenata koji imaju
smještaja u ukupnim turističkim kapacitetima. Situacija prema zemljama je uglavnom pretežiti dio ostvarenih noćenja u kampovima od domaćih gostiju.
različita. Neke zemlje imaju više od 50% ukupnog kapaciteta upravo u kampovima,
a to su Luksemburg sa 71,9%, slijedi Danska sa 71,8% te Francuska, Švedska i
Tabela 12.: Udio nerezidentnih noćenja u kampovima te udio nerezidentnih
Nizozemska (64,3%, 63,4% i 60,7%). Portugal, Velika Britanija, Finska i Italija nalaze noćenja u ukupnom smještaju u zemljama EU 27
se u grupi od 30% do 40%, dok zemlje kao npr. Bugarska, Cipar, Poljska, Litva,
Češka, Latvija i Rumunjska imaju u kampovima manje od 10% kapaciteta.

U periodu od 2000. do 2008. godine, broj noćenja u europskim kampovima ostao

je stabilan i iznosi oko 350 milijuna noćenja, dok je najviši bio u 2003. godini sa 361
milijunom noćenja. U 2008. godini, kao posljednjoj za koje su dostupni cjeloviti
podaci, broj noćenja iznosio je 354 milijuna.

Prema procjenama Europske federacije kamping organizacija (EFCO&HPA), broj

noćenja danas u europskim kampovima iznosi oko 375 milijuna, a tom se broju
mogu pridodati 50-70 milijuna noćenja izvan kampova60.

% inozemnih noćenja u kampovima % inozemnih noćenja u kampovima

60 Sgaravatti A.: " The role of EFCO&HPA in the development of camping sector and trends in the Izvor: Eurostat 2010
camping tourism of EU", prezentacija KUH Kongres Zadar 2008. godine
50 Obilježja Europskog kampinga
Broj stranih turista u europskim kampovima generalno nije velik. Samo 30,4%
svih noćenja registriranih u EU ostvarili su strani turisti u kampovima, za
razliku od ostalih smještajnih objekata u kojima su strani turisti ostvarili 41,7%
noćenja.
Općenito, udio stranih gostiju u kampovima veći je u manjim zemljama. Tako se
primjerice ističu Luksemburg (95,8%), Austrija (79,9%), Mađarska (71,0%), Slovačka
(61,2%), Belgija (60,2%) i Slovenija (51,7%).
Ekonomski utjecaj kamping turizma u Europi gotovo je nemoguće definirati zbog
nepostojanja usporedivih i cjelovitih podataka na nivou Europske unije, a tako ni
u pojedinim zemljama. Prema istraživanju DWIFT61 u EU-15 zemljama62 potrošnja
kampista u Europi procjenjuje se na 3 bilijuna eura za osnovne troškove kampiran-
ja te 9 bilijuna eura za dodatne troškove kampiranja. Osnovni troškovi obračunati
su 2008. godine na bazi 375 milijuna turističkih noćenja uz procijenjenu potrošnju
od 8 eura po osobi na dan te još 24 eura ostalih troškova kampiranja van kampa.
Proizlazi da bruto promet kampiranja u zemljama EU iznosi 12 bilijuna eura.
EFC (European Caravan Federation)63 redovito objavljuje podatke o registraciji
novih kamp vozila u europskim zemljama što predstavlja snažan indikator kon-
junkturnih kretanja u kampingu. Usporedni podaci za prvu polovinu 2011. godine
govore da je u Europi registrirano 51 003 kamp kućica (karavana), što je za 0,3%
manje u odnosu na prvu polovinu 2010. godine. U istom promatranom periodu
registrirano je 49 828 autodomova (kampera), što je 10,9% više nego u prvih 6
mjeseci 2010.
Zaključno, zabilježeno je sveukupno 100 831 novoregistrirane kamp opreme
(kamp kućica + autodomova), što predstavlja porast od 4,9% i ukazuje na opora-
vak europskog tržišta kamping vozila64.
61 Harrer dr B.: Economic impact of touristic camping in the ECF -member states, 2007 dwift- Con-
sulting GmbH Muenchen, www.civd.de/fileadmin/civd/images/touristik/dwifTouristikcampingECF_
WEST.pdf, 15.01.2011.
62 Austrija,Švicarska, Švedska, Španjolska, Slovenija, Portugal, Norveška, Nizozemska, Italija, Velika
Britanija, Njemačka, Francuska, Finska, Danska, Belgija
63 www.e-c-f.org/, 06.12.2011.
64 www.e-c-f.org/fileadmin/templates/4825/images/statistics/europazul-1.pdf, 05.12.2011.
Kamping i destinacija 51
12. KAMPING I DESTINACIJA
U odnosu na ostale vrste smještajnih objekata, kamping ubrajamo u tzv. „zeleni
turizam“. Nazivaju ga još i "hotelijerstvo pod vedrim nebom" ili "turizmom otvore-
nog prostora". Ne samo zbog toga što je cijela kamping filozofija iskonski poveza-
na s prirodom, već i u odnosu na uporabu prostora kao najdragocjenije vrijednosti
lokalne zajednice i destinacije.
Prema pozitivnim propisima u kampingu, definirana je prosječna veličina kamp
mjesta, tj. parcele, koja iznosi od 60 do 100 m2 (ovisno o broju zvjezdica), što daje
neto površinu po gostu od 20 do 33 m2. Kada se tome doda prostor za zajedničke
sadržaje u kampu, koji prosječno iznosi do 100% više od neto površine parcele,
dobivamo da je zauzetost prostora prema hrvatskim propisima od 40 do 66 m2 po
jednom kamping gostu65. Primjerice, prema propisima na području Cavallina, kam-
povi zauzimaju prostor od 283 ha, što podijeljeno sa 65 000 smještajnih jedinica
znači da na jednog kamping gosta otpada 44 m266.
U suprotnosti sa zauzetošću prostora, izgrađenost građevina u kampu izrazito
je niska i ovisi često o količini sportsko rekreacijskih i drugih sadržaja. Minimalni
sadržaji čvrste gradnje u kampu od oko 300 smještajnih jedinica, a što u naravi
predstavlja prostor od prosječno 4 ha, (zavisno od broja zvjezdica i veličine par-
cela, bruto površina takvog kampa može biti od 3,6 do 7 ha) prosječno iznose oko
1.000 m2 izgrađene površine u građevinama ili 0,025% izgrađenosti. Na ovo treba
dodati ceste i ostale sadržaje niskogradnje.
Iskustva najboljih kampova su da na jednu parcelu u pravilu dolaze do 4 stabla i
oko 30 m zelene živice. Tako proces ozelenjivanja, hortikulturne uređenosti, parko-
vne te perivojne arhitekture kampova postaje dodatni benefit i atrakcija desti-
nacije kao i doprinos kvaliteti življenja lokalnog stanovništva, unapređenju ljepote
i doživljaja krajolika te općenito kvaliteti prirode u destinaciji.
Stoga se može tvrditi da niska izgrađenost prostora te prirodno oplemenjivanje
i ozelenjivanje prostora kojem kamp prirodno teži, predstavljaju za destinaciju
konkurentsku prednost kampinga pred ostalim vrstama smještaja.
65 Izračun autora.
66 Ballarin A.:" Kvaliteta i potrebe gosta",pPrezentacija na 5. kongresu hrvatskog kampinga, KUH,
Zadar 2011.
52 Kamping i destinacija Kamping i destinacija 53

Nesporno je da su kampovi, u pedeset godina djelovanja u prostoru, taj isti pros-

tor oplemenili te doprinijeli ozelenjivanju područja i prostora na kojemu posluju.
To se odlično može vidjeti na primjeru kampa Koversada u Vrsaru kroz fotografije
kampa iz sedamdesetih i danas.
Kamp Koversada sedamdesetih.
No destinacija od razvoja kamping turizma na svom području može imati i druge
dugoročne koristi:

• Zaštita okoliša
• Održivi razvoj
• Zadržavanje obilježja krajolika
• Neposredne i posredne koristi za destinaciju
• Lojalnost kamping gostiju
• Očuvanje i razvijanje destinacijskih vrijednosti

Kampisti su ljubitelji prirode i najsnažnije iskazuju pažnju i brigu za okoliš. Oni

biraju svoga domaćina i destinaciju u skladu s vlastitim i domaćinovim odnosom
prema prirodi, vrijednostima krajolika, zaštiti prirodnih dobara i pažljivim odno-
Koversada danas ozelenjena i oplemenjenog prostora.
54 Kamping i destinacija Kamping i destinacija 55

som prema okolišu. Stoga snažno profitira upravo ona zajednica koja na svom
području ima kampove, jer joj to dugoročno donosi goste s istančanim odnosom
prema okolišu, a što povratno pozitivno utječe na daljnje korake ka zaštiti okoliša
od strane destinacije.

Izgradnja kampa i njegovo djelovanje u lokalnoj zajednici, u odnosu na sve druge

oblike smještaja, zbog niske izgrađenosti i posebne brige za okoliš koja predstavlja
suštinu kampinga, predstavlja garanciju održivog razvoja turizma u destinaciji.
Kamping snažno koristi instrumente alternativnih izvora energije te i na taj način
doprinosi zaštiti okoliša.

Kamping građevine, za razliku od ostalih oblika smještaja, grade se u pravilu kao

prizemne građevine ili rjeđe do maksimalne visine prizemlja i kata. Takva niska
izgrađenost ne mijenja izgled i konfiguraciju krajolika.

Lokalna zajednica ima neposredne i posredne koristi od kampa na svome

području. Velike neposredne koristi su boravišna pristojba, turistička članarina,
razni porezi i doprinosi, komunalna naknada, potrošnja kampista u lokalnom
okruženju i kod lokalnih ponuđača usluga. Kao primjer, općina Funtana na svome
području ima 4 velika kampa te istovremeno ima 55 ugostiteljskih objekata tj.
jedan ugostiteljski objekt na svakih 20 stanovnika. S druge strane općina Labin, kamping putovanje potroši prosječno 2.424 eura, što čini dnevnu potrošnju od
s pretežito hotelskim smještajem, ima 47 ugostiteljskih objekata na 12.500 47,7 eura po članu obitelji (prosječna obitelj broji 3,6 članova).
stanovnika što predstavlja jedan ugostiteljski objekt na 266 stanovnika. Navedeni su troškovi visoki zbog skupe kamping opreme, ali i zbog troškova
Potrošnja kampista mjeri se na razne načine. Istraživanje provedeno u Hrvatskoj cestarina, goriva i drugih davanja koja su značajno viša za kamp vozila od običnih
u 2010. godini na uzorku od 1.000 kampista pokazalo je da jedna obitelj za jedno automobila. Rezultati ankete pokazuju višu potrošnju od prosječne europske
56 Kamping i destinacija Kamping i destinacija 57

potrošnje zbog udaljenosti destinacije od glavnih emitivnih tržišta. Procjenjuje
se da su godišnji prihodi kamping sektora (na bazi potrošnje) u Hrvatskoj oko 700
milijuna eura.
Kamp gost ubraja se među najlojalnije od svih gostiju. Prema posljednjim
istraživanjima postotak povrata kamping gostiju u Hrvatsku izrazito je visok,
22,4% gostiju bilo je u Hrvatskoj 3 do 5 puta, a čak njih 53% više od šest puta.
Visok postotak povrata gostiju znači i lojalnost destinaciji, odanost lokalnom
stanovništvu i njegovim uslugama, kreiranje pozitivne sociološke klime u zajednici
te multikulturalnost i napredak.
Kroz poštivanje prirode i krajolika, kampisti su izrazito zainteresirani za zaštitu
identiteta kraja u koji dolaze i s izrazitim poštovanjem za lokalne običaje, tradiciju
i vrijednosti. Moderni kamping danas treba biti snažno povezan s prirodnim,
graditeljskim, umjetničkim i tradicijskim nasljeđem kraja u kojemu se nalazi. Takva
povratna sprega senzibilnosti kamping gostiju za navedene vrijednosti i zajednice
koja želi očuvati svoje nasljeđe, može dugoročno donijeti dobrobit cijeloj desti-
naciji i njenom stanovništvu.
Razvoj kamping usluge u destinaciji stoga predstavlja dugoročnu dobrobit za
zajednicu i njezino stanovništvo.

Kampisti su izrazito zainteresirani za opuštanje i pasivni odnos za vrijeme svog

odmora, ali su u porastu zanimanja za destinaciju, zabavu i događaje povezane s
destinacijom.

Posebice su gosti u autodomovima (kamperima) zainteresirani za otkrivanje

lokalnih znamenitosti, gastronomskih specijaliteta i posebnosti krajeva koje
posjećuju. Na putovanju, ovi su gosti potrošači lokalnih proizvoda, kupci u lokaln-
im trgovinama, benzinskim pumpama i gosti u lokalnim restoranima. Poznati su
primjeri strateškog razvoja turizma pojedinih nerazvijenih talijanskih krajeva i
mjesta, upravo kroz privlačenje gostiju s autodomovima u te krajeve.
58 Korisne web adrese 59

13. KORISNE WEB ADRESE UMJESTO ZAKLJUČKA

U nastavku je lista nekih zanimljivih web adresa namijenjena onima koji žele "Jedna noć u Grand hotelu je luksuz za tijelo.
saznati više o kampingu:
Jedna noć u kampu je luksuz za dušu."
www.camping.hr
www.efcohpa.eu
www.ficc.org
www.e-c-f.org
www.civd.de
www.caravaning-info.de. BILJEŠKA O AUTORICI:
www.adac.de
www.anwb.nl
www.acsi.nl
Josipa Cvelić Bonifačić rođena je 12.4.1961. u Krku gdje je završila osnovnu i
www.eurocamp.nl
srednju turističku školu, a diplomirala je 1985. godine na Ekonomskom fakultetu
www.inf.com u Rijeci, smjer vanjska trgovina.
www.aca.com
Godine 2003. na Hotelijerskom fakultetu u Opatiji završava magistarski studij
www.mmtpr.hr i brani rad pod nazivom „Management kamping usluge u Hrvatskoj“ te stječe
www.hak.hr zvanje magistra znanosti. U siječnju 2010. godine prijavila je doktorsku dis-
www.ukh.hr ertaciju na Fakultetu za turistički i hotelijerski menadžment u Opatiji na temu
„Menadžment konkurentnosti kamping turizma“ te je izrada rada u tijeku.
www.dnh.hr
www.camping-adriatic.com Cjelokupno radno iskustvo stjecala je u turizmu; od prvih iskustava u pansionu
svoje majke do sezonskih poslova kao recepcionar u hotelu Dražica i Koralj te za
www.naturist-adriatic.com
vrijeme srednje škole i studija kao turistički vodič. Godine 1983. zapošljava se u
www.leadingcampings.de
Srednjoj školi „Hrvatski kralj Zvonimir“ u Krku kao profesor stručnih predmeta
www.goglamping.net u turističkom usmjerenju te predaje Osnove turizma, Osnove ugostiteljstva,
www.europe-camping-guide.de Marketing i druge predmete. U školi nastavlja predavati kao vanjski suradnik sve
www.camping-croatia.com do 1987. godine.

Godine 1984. zapošljava se u SOUR Brodokomerc Rijeka, RO Hotelijerstvo,

OOUR Hoteli Punat na radnom mjestu direktorice kampa Pila, gdje ostaje do
1990. godine.
60
Iste godine osniva prvu privatnu turističku agenciju na otoku Krku „Aurea Inter-
national“ koja uspješno posluje do danas.
Godine 1994. izabrana je za direktoricu Hoteli Punat d.d. gdje radi sve do 2006.
godine te uspješno i prosperitetno vodi poduzeće. U portfelju društva su dva
kampa, hotel s depandansama, više restorana i trgovina.
Godine 2006. zapošljava se u Valamar hotels & resorts Zagreb, na radnom
mjestu direktora operacija za razvoj kampova gdje radi do danas. Pod upravl-
janjem Valamar-a nalazi se 9 kampova ukupnog kapaciteta 8.000 smještajnih
jedinica ili 25.000 gostiju.
Objavila je dva znanstvena i više stručnih radova u znanstvenim i stručnim
časopisima te na znanstvenim, stručnim i specijalističkim skupovima i kon-
gresima. Posljednji rad objavljen je u časopisu „Tourism and hospitality manage-
ment“, Volume 15, No 1, u veljači 2010. na temu „The features of naturist camp-
ing market“. Bavi se povremeno nastavnom djelatnošću te održava predavanja
na temu osnova kamping usluge na ekonomskim fakultetima, fakultetima za
management (Zagreb, Split, Šibenik) te fakultetima za turizam i hotelijerstvo
(Zadar, Opatija, Dubrovnik).
J. C. Bonifačić aktivni je član Kamping udruženja Hrvatske, gdje vodi Komisiju
za obrazovanje, a dala je poseban doprinos u donošenju Pravilnika o kategoriza-
ciji kampova, kao i zagovaranju interesa razvoja kampinga u Hrvatskoj. Od 2004.
godine do 2010. obnašala je dužnost Predsjednice Izvršnog odbora Kamping
udruženja Hrvatske. Član je Skupštine Turističke zajednice Primorsko goranske
Županije te član Savjeta za stručno obrazovanje u turizmu i hotelijerstvu pri Min-
istarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH. U svojoj turističkoj karijeri obnašala
je funkcije Predsjednice Turističke zajednice otoka Krka, Predsjednice Turističke
zajednice grada Krka te bila član Turističke zajednice općine Punat, Vijeća općine
Punat i Skupštine Grada Krka.
61
TABELE
Tabela 1: Broj noćenja u hrvatskim kampovima od 1953. do 2010. godine..........44
Tabela 2: Smještajni kapaciteti i ostvarena noćenja u 2010. g. prema vrsti
smještaja........................................................................................................ 45
Tabela 3: Noćenja u kampovima i ukupna noćenja po županijama u .
2010. godini ..................................................................................................46
Tabela 4: Udio kamping kapaciteta u ukupnom smještajnom kapacitetu .
županije ......................................................................................................... 47
Tabela 5: Prosječna godišnja zauzetost kampova po županijama i ukupno .
(2010. g.)........................................................................................................ 49
Tabela 6: Bruto prihod (promet s PDV-om) u kampovima (kuna)..........................50
Tabela 7: Usporedba prosječnih ocjena u ADAC vodiču 2011. po zemljama.........50
Tabela 8: Prikaz karte Europe - udio noćenja ostvarenih u kampovima................ 55
Tabela 9: Kapacitet kampova u Europi prema broju postelja-osoba u .
2008. godini...................................................................................................56
Tabela 10: Smještajni kapacitet u kampovima u Europskoj Uniji 2000-2008.......56
Tabela 11: Broj noćenja u europskim kampovima prema zemljama u 2008. g.....57
Tabela 12: Udio nerezidentnih noćenja u kampovima te udio nerezidentnih
noćenja ........................................................................................................57
POPIS GRAFOVA
Graf 1: Ostvarena noćenja (u %) od 1. do 9. mjeseca 2011. godine po zemljama
porijekla.............................................................................................................48
62
LITERATURA
KNJIGE
1. Englesko hrvatski ili srpski riječnik, Zora, Zagreb 1975. godine
2. Galičić V.: "Rječnik ugostiteljsko-turističkih pojmova", Rijeka 1999, Vlastito
izdanje, str. 119
3. Hendija Z.:" Kamping turizam, Hrvatski turizam plavo, bijelo, zeleno", Institut
za turizam Zagreb, Zagreb, prosinac 2006., str.72
4. Mason B.:"Camping and Education", The McCall company, New York 1930., str.6
5. NItschke H.:" Kamp budućnosti", vodič za planiranje, obnovu, modernizaciju i
upravljanje kampom budućnosti. KUH Poreč, IGL Salzburg, AS Press Ljubljana,
Poreč 2011.
6. Teghil: C.: “L’attivita campeggistica nell’economia turistica”, Firenze, Edizioni
I.R.C., 1990., str.16.
WEB STRANICE
1. ezinearticles.com/?The-Interesting-History-of-the-Camping-Tent&id=1711971
2. en.wikipedia.org/wiki/Robert_Baden-Powell,_1st_Baron_Baden-Powell,
19.12.2011.
3. w ww.life.com/hdgallery/61591/image/3314388/golden-age-of-
caravanning#index/1, 28.11.2011.
4. epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/tourism/documents/
Applying%20the%20methodological%20guidelines.pdf, 07.12.2011.
5. epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/tourism/data/database,
A Praktice Maual /revised version/ Marh 1996.: Applying the Eurostat
Methodological Guidelines in vbasic tourism and travel statistics, str. 13- 15,
02.02.2011.
6. epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-10-025/EN/KS-SF-10-
025-EN.PDF, 08.11.2011.
7. epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_SDDS/EN/tour_cap_esms.htm,
01.02.2011.
8. w ww.e-c-f.org/fileadmin/templates/4825/images/statistics/europazul-1.pdf,
05.12.2011.
9. campinginfo.org/historyofcamping.php, 15.10.2011.
63
10. www.ficc.org/txt.php?t=1, 28.10.2011
11. www.inf-fni.org/federations.php,28.10.2011.
12. www.mint.hr/default.aspx?id=356#2,04.11.2011.
13. narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_88_2467.html, 04.11.2011.
14. en.wikipedia.org/wiki/Camping ,04.11.2011.
15. www.britannica.com/EBchecked/topic/91358/camping, 15.11.2011.
16. www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf, 20.11.2011.
17. www.acacamp.org/anniversary/timeline/, 21.11.2011.
18. www.efcohpa.eu 21.11.2011. 
19. narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_138_3111.html, 23.11.2011.
20. en.wikipedia.org/wiki/Travel_trailer, 25.11.2011.
21. en.wikipedia.org/wiki/Recreational_vehicle, 26.11.2011.
22. en.wikipedia.org/wiki/Fifth_wheel, 27.11.2011.
23. www.britannica.com/EBchecked/topic/573347/summer-camp, 28.11.2011.
24. www.caravanquoter.co.uk/who-invented-the-caravan-2/, 29.11.2011.
25. en.wikipedia.org/wiki/Mobile_home, 29.11.2011.
26. www.adac.de/reise_freizeit, 01.12.2011.
27. www.ncc.nl, 01.12.2011.
28. www.ffcc.fr/, 01.12.2011.
29. www.camping-club.de/, 01.12.2011.
30. www.campingandcaravanningclub.co.uk/aboutus/history/, 01.12.2011.
31. www.anwb.nl, 02.12.2011.
32. www.discovery-motorhomes.co.nz/differences.php, 02.12.2011.
33. www.classic-campers.co.uk/id1.html, 02.12.2011.
34. en.wikipedia.org/wiki/Motorhome, 03.12.2011.
35. www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf, 05.12.2011.
36. www.e-c-f.org/, 06.12.2011.
37. www.acacamp.org/anniversary/timeline/, 07.12.2011.
38. www.campingeurope.com/aboutefco/default.aspx, 07.12.2011.
39. www.ficc.org/txt.php?t=1, 07.12.2011.
40. www.fic.be, 07.12.2011.
41. www.camping.hr/hr/o-nama/povijest, 07.12.2011.
42. epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITy_OFFPUB/KS-SF-10-025-EN,07.12.2011.
43. en.wiktionary.org/wiki/campus#latin, 10.12.2011.
44. www.fifthwheelco.com/, 12.12.2011.
45. en.wikipedia.org/wiki/recreational_vehicle, 15.12.2011.
46. w ww.camping4fun.de/modules.php?name=News&file=article&sid=1 ,
01.03.2010.
64

OSTALO Impressum:

1. Ballarin A.: Kvaliteta i potrebe gosta, Prezentacija na 5. kongresu hrvatskog Izdavač:

kampinga, KUH, Zadar 2011
2. Brošura "Najbolji hrvatski kampovi" 2011., KUH 2011.
3. Brošura Camping and Caravanning 2010, HTZ 2010.
4. Cvelić-Bonifačić J.: "Menadžment kamping usluge u Hrvatskoj", magistarski
rad , Fakultet za turistički i hotelski menadžment Opatija, 2003, str.25
5. Demunter C., Dimitrakopouloue C.: Eurostat, Statistics in focus 25/2010,
manuscript, 08.06.2010, European Union 2010
6. Demunter C., Dimitrakopouloue C.: Eurostat, Statistics in Focus, 25/2010
"Camping holiday in the European Union 2008".http://ec.europa.eu/eurostat,
01.02.2011.
7. Encyclopedia Britanica Online (2004) Camping History. URL: www.britannica.
com/EBchecked/topic/91358/camping, 15.11.2011
8. Harrer dr B.: Economic impact of touristic camping in the ECF -member
states, 2007 dwift- Consulting GmbH Muenchen, www.civd.de/fileadmin/
civd/images/touristik/dwifTouristikcampingECF_WEST.pdf, 15.01.2011.
9. Narodne novine br. 88/2010
10. Prezentacija "Kamping sezona 2011", 5. kongres hrvatskog kampinga, KUH,
Zadar 2011
11. S garavatti A.: prezentacija "The role of EFCO&HPA in the development of
camping", KUH Kongres Zadar 2008. godine,
12. Statističke informacije za KUH 2010. i 2011., Državni zavod za statistiku,
Obrada KUH
13. ADAC Camping Caravaning Fuehrer 2011, ADAC Verlag Muenchen 2011.
KUH - Kamping udruženje Hrvatske, P.P.143, HR-52440 Poreč
Autor:
Mr. sc. Josipa Cvelić Bonifačić, Frankopanska 99, 51521 Punat
Izvori fotografija:
Arhiva KUH-a
Arhiva autora
Horst Nitschke
Maistra d.d.
Valamar d.o.o.
Sva su prava pridržana. Zabranjeno je svako umnožavanje, reprodukcija, obrada te elektron-
ska pohrana bez prethodne suglasnosti autora i izdavača, kako u Hrvatskoj tako i u inozem-
stvu. Zabranjuje se svaki oblik djelomičnog umnožavanja, kao i umnožavanje za didaktičke
potrebe, uključujući fotokopiranje. Fotokopiranje je dozvoljeno samo za osobnu upotrebu pod
uvjetom da ne oštećuje autora.
Sve informacije prikupljene su pažljivo i u najboljoj namjeri, no nije zajamčena njihova
točnost i sveukupnost.
Autor i izdavač ne snose odgovornost za ažurnost, ispravnost, cjelovitost i kvalitetu informa-
cija. Isključuju se eventualna potraživanja prema autoru i izdavaču za moguće materijalne ili
nematerijalne štete proizašle iz korištenja ili nekorištenja iznesenih informacija, kao i odgov-
ornost za štete prouzročene primjenom netočnih ili nepotpunih podataka, osim u slučaju u
kojem je dokazana namjerna krivnja ili teški nehaj autora.
Navedeno vrijedi i za direktno ili indirektno upućivanje na internetske stranice (poveznice)
koje nisu u autorovoj nadležnosti.

© Autorsko pravo

Grafička priprema i tisak:

Makol d.o.o. Rijeka

Poreč, prosinac 2011.