You are on page 1of 20

funkcionirajurazličiti biznisi, pa čak i cijele ekonomije i

društva, postaje svekompleksnije i dinamičnije. Globalne


1. Historijski kontekst razvoja preduzetništva. političke, ekonomske,društvene, tehnološke, legislativne
i kulturološke promjene koje čine okruženje u najširem
Korijeni preduzetništva kao kreativne i inovativne smislu riječi, utječu i na strateški i na operativni aspekt
djelatnosti se mogu pronaći još kod starih planiranja, vođenja iorganiziranja kako poslova i
aktivnosti pojedinih kompanija, tako i aktivnosti u vezi
civilizacija kao što su babilonska, egipatska,
sa ekonomskim razvojem pojedinih država. S obzirom na
arapska i kineska. Potrebno je samo razmisliti o činjenicu da bazični tipovi organiziranjabiznisa i njegovo
tome kakve su vještine, kompetencije, sposobnosti, konfiguriranje zavise upravo od situacionih faktora, kao
ali i odlučnost, bile neophodne ljudima da sagrade što je okruženje u kojem dati biznis egzistira sa
prve piramide, dovedu pitku vodu i akvadukte, ili svim svojim modalitetima koji se odnose na
kreiraju nove proizvode. Ako se ide još dalje u (ne)dostupnost, (ne)stabilnost, (ne)izvjesnost i
prošlost, može se reći da je najvišinivo inovativnosti kompleksnost, uz savremene trendove
internacionalizacije i globalizacije biznisa, za očekivati je
i kreativnosti u ljudskom društvu bilo pitanje
da će okruženje postajati sve turbulentnije, tako da će se
kreiranja prvih alata za prilagođavanje okruženja u biznisu favorizirati bazični tipovi organizacije u vezi sa
svojim potrebama. Naravno, kroz historiju još od navedenim organizacionim kontekstom. Navedena
vremenastarih arapskih i grčkih civilizacija u kretanja upravo ukazuju na potrebu promoviranja i
različitim privrednim djelatnostima, posebno implementiranja filozofije preduzetništva u svakom tipu
trgovini, je bilo vrlo aktivnih i unosnih poslova kao i organizacije, tako da se anticipiraju buduća kretanja i
osigura stabilno poslovanje. S naglim razvojem
inovativnih poslovnih ljudi koji su prepoznate šanse
informacijsko-komunikacijske tehnologije,
iskorištavali. Konačno, Richard Cantillon (1680- krajem 20. vijeka preduzetništvo ponovo dobija na
1734.) je skovao riječ entrepreneur (preduzetnik), intenzitetu i postaje osnova privredne aktivnosti.
iako on nije definirao preduzetništvo direktno i Promjena proizvodnih resursa sa materijalnih na
cjelovito, ali je opisao šta rade pojedini nematerijalne, velika ekonomska tranzicija i
preduzetnici. Na taj način se stvorila historijska privatizacija u postkomunističkim zemljama, su širom
platforma za naknadno deskriptivno otvorili vrata novom uzletu preduzetništva,
koje danas nalazi primjenu u svim sferama društvenog i
determiniranje preduzetništva i preduzetnika. Prvi
poslovnog djelovanja. Naravno, preduzetništvo kao
preduzetnici tog vremena su bili trgovci, poslovnu filozofiju ne treba dovoditi u vezu sa procesom
prijevoznici i manufakturisti, dok se u današnjem privatizacije iz razloga što se preduzetništvo kao takvo
vremenu preduzetničko djelovanje ostvaruje u svim diferencira od pitanja vlasništva. Ono se ponajprije
segmentima poslovnog i društvenog djelovanja. odnosi na način razmišljanja, sistem vrijednosti i način
2. Osvrt na razvoj preduzetništva u toku ponašanja menadžmenta i zaposlenika unutar pojedinih
Industrijske revolucije. organizacija, bez obzira na veličinu, strukturu vlasništva,
vrstu biznisa ili okvir djelovanja institucije. Bez obzira
što
Pojavom industrijske revolucije na prijelazu iz 19. u 20.
se u novijoj historiji najveći dio preduzetničke aktivnosti
vijek dolazi do naglog porasta značaja preduzetništva u
odnosi na mikro, mala i srednja preduzeća, nemoguće je
novonastalim industrijama. No, ubrzo nakon
i pogrešno preduzetništvo kao poslovnu filozofiju svoditi
industrijske
samo na ovaj poslovni segment, kako u suštinskom tako i
revolucije značaj preduzetništva opada sa početkom
u administrativnom smislu.
masovne proizvodnje i koncentracije kapitala, što se vrlo
brzo u historijskom kontekstu pokazalo kao veliki
nedostatak. Razvoj preduzetničke djelatnosti je
4. Pojmovno određenje preduzetnika.
zamijenjen rastom industrijskih korporacija u formi
holding preduzeća i konglomerata putem vertikalne
integracije unaprijed i unazad, u kojima se čovjek kao Preduzetnik je generator i nosilac procesa
osoba gubi, a njegov identitet, kreativnost i preduzetništva, i kao takav predstavlja neodvojivi dio
inventivnost se poistovjećuju sa idejom kompanije.6 Za preduzetničke djelatnosti.
to vrijeme u socijalističkim zemljama je razvoj Preduzetnik je pokretačka sila preduzetničkog procesa,
preduzetništva bio potiskivan od strane državne odnosno pojedinac koji stvara vrijednost, i u tom
privrede i tadašnjeg političkog i kulturološkog miljea, jer procesu preuzima rizik gubitka novca i vremena kroz
se preduzetničko ponašanje smatralo nečim lošim. U kreiranje i plasman nekog drugog oblika vrijednosti kao
takvom sistemu nije bilo mjesta za razvitak što su proizvod, usluga ili ideja.11 Razni
preduzetničkih aktivnosti, osim sitnih tradicionalnih autori gledaju preduzetnika kao poslovni fenomen iz
zanata, što je obojeno procesom demokratizacije. različitih perspektiva i u različitom kontekstu. U skladu s
Naravno, demokratizacija i preduzetništvo kao tim postoje
društvena i poslovna filozofija ne mogu ići jedno bez i brojne definicije preduzetnika. Sam pojam preduzetnik
drugog i strogo su uzročnoposljedično povezani. dolazi od engleske riječi „entrepreneur”, koja vodi
Demokratska društva su kroz historiju davala slobodu porijeklo iz
preduzetničkom djelovanju, a državne ekonomije sa francuskog jezika, a koja znači „započeti ili preduzeti
takvim kulturološkim naslijeđem su ostvarivale nešto“.U svakom slučaju, preduzetništvo i preduzetnici
kvalitetniji rast i razvoj. I obratno, kulturološki krugovi u se uglavnom
okviru kojih se preduzetništvo posmatralo kao nešto povezuju sa biznisom, i to privatnim, i često se kaže da su
dobro,su veoma brzo uveli demokratiju kao platformu preduzetnici oni pojedinci koji imaju sopstvene firme,
njihovog društvenog djelovanja i ustroja. njima
3. Osvrt na razvoj preduzetništva u upravljaju i od toga žive.
postindustrijskom društvu.
5. Pojmovno određenje preduzetništva.

U savremenim uvjetima tehnološkog, ekonomskog i


Preduzetništvo predstavlja način razmišljanja, odnosno
ukupnogdruštvenog razvoja, okruženje u kojem nastaju i
poslovnu filozofiju i način ponašanja, i ne odnosi se usko
samo na biznis. U svakoj djelatnosti, svakom preduzeću,
bez obzira na veličinu i vlasništvo, inventivno
preduzetničko razmišljanje je vrlo važno. Ono se odnosi
na kreativnost sistemski pristup problemu, proaktivnost
i implementaciju ideja. Preduzetnici su ljudi koji
preuzimaju inicijative i donose promjene u okruženju u
kojem žive i rade.

6. Navedite osobine uspješnih preduzetnika.

Najveći brojuspješnih preduzetnika dolaze iz kruga onih


koji posjeduju sljedeće osobine:
• samopouzdanje i autoritativnost
• hrabrost, optimizam i želju za pr euzimanjem
kontroliranog rizika Pasija za biznisom: Između ostalih, pasija, odnosno
• kapacitet, rad, disciplinu, marljivost i perfekcionizam strast za biznisom u kojem osoba kao preduzetnik
• ambiciju, istrajnost, odlučnost i spremnost da se operira jeste ključni preduvjet za uspješnost istog, bilo
ostvari cilj da se radi o novom ili već postojećem biznisu. Ovakva
• liderske sposobnosti, rezolutnost, efikasnost i situacija u preduzetniku stvara osjećaj da ono što radi
sposobnost delegiranja ovlaštenja doprinosi širem kontekstu na način da pozitivno djeluje
• timski duh i brigu za druge na društvo kao cjelinu, tako da ga navedeni osjećaj
• sposobnost rješavanja problema, osiguranja dodatno motivira na preduzetničko djelovanje. To znači
sredstava, inventivnost i organizacione sposobnosti da preduzetničko djelovanje zahtijeva punu posvećenost
• fleksibilnost i adaptabilnost, osjećaj samouvjerenosti i djelovanju u okviru ideje, odnosno biznisa za koji postoji
samopouzdanja preduzetnička pasija. Preduzetništvo ne trpi parcijalnu
• integrativnost i odgovornost za visoki standard posvećenost, i u tom slučaju ne daje očekivani rezultat.
kvaliteta Fokus na klijente/proizvode: Ovo je drugi preduvjet
• snalažljivost, inteligenciju i dobro prosuđivanje. uspješnosti preduzetnika iz razloga što je potrebno
kreirati nešto novo, ali istovremeno to novo je
neophodno staviti u ruke klijenata. To znači da
7. Navedite i objasnite najmanje 5 mitova o preduzetnik s jedne strane treba prepoznati šta je
preduzetništvu. klijentima neophodno, i istovremeno kreirati navedeni
proizvod ili uslugu na način da ista zaista
bude dostupna klijentima. Upornost i otpornost unatoč
promašajima: Pošto su preduzetnici po samoj logici
Prvi od mitova je da se preduzetnici rađaju, a ne usmjereni na nešto novo
stvaraju.Naravno da osobine i talenti koje čovjek dobija i nepredvidivo, stopa neuspjeha je prirodno na visokoj
rođenjem imaju određeni značaj pri definiranju onoga razini. Kreiranje novog biznisa je proces sličan onom koji
čime će se osoba baviti u životu, ali one predstavljaju provodi naučnik u svojoj laboratoriji. Izvršna
samo dobru pretpostavku, nikako i inteligencija: Ova karakteristika uspješnogpreduzetnika
garanciju uspjeha. Sljedeći mit se odnosi na to da su predstavlja njegovu/njenu sposobnost
preduzetnici vlastiti da čvrstu ideju pretvori u opipljiv biznis. Izvršna
šefovi i potpuno nezavisni. Preduzetnici jesu odlučni i u inteligencija preduzetnika u najvećem broju slučajeva
kontekstu načina razmišljanja dosta nezavisni, ali daleko projicira situaciju u kojoj se daje odgovor da li će
od toga da su potpuno poslovno nezavisni. Oni moraju određena preduzetnička ideja uspjeti kao biznis. Stara
zadovoljiti brojne obaveze prema partnerima, kineska poslovica kaže: Pokrenuti biznis je prilično lako,
investitorima, kupcima, dobavljačima, zaposlenima, ali održati ga živim predstavlja stvarnu poteškoću.
porodici, i drugim interesno-utjecajnim grupama koje Pretvoriti jednu preduzetničku ideju u održivi biznis
imaju uzročno-posljedičan ili dužničko-povjerilački znači razviti poslovni model, angažirati kompetentne
odnos prema njihovom biznisu. Ipak, preduzetnici ljude kroz preduzetnički tim, iznaći finansijske izvore i
donose odluku o tome da li će, k ada i šta uraditi. Sljedeći upravljati njima, pronaći adekvatne partnere, voditi i
mit kaže da su preduzetnici stalno pod stresom i plaćaju motivirati zaposlene i slično.
veliku cijenu takvog života. Nema sumnje, biti
preduzetnik je stresno i zahtjevno. Ali, ne postoji dokaz
da je preduzetničko
djelovanje stresnije ili zahtjevnije od bilo koje druge 9 Napravite distinkciju između
zahtjevne profesionalne uloge. Sljedeći mit govori o tome
preduzetništva i menadžmenta u
da su preduzetnici uglavnom vrlo zadovoljni svojim
poslom, imaju bolji osjećaj za postignuće, zdravi i rjeđe teorijskom smislu riječi.
odlaze u penziju nego oni koji rade za druge. Ovaj mit se
donekle i može smatrati relevantnim, jer tri puta više Menadžment je u svom
preduzetnika nego menadžera je izjavilo da nikada ne
žele ići u penziju domenu fokusiran na
pojedine dijelove
8. Grafički prikažite i objasnite karakteristike
uspješnih preduzetnika. organizacije, dok se
preduzetništvo ili
preduzetnički
menadžment odnosi na
organizaciju kao
cjelinu. Menadžment
je usmjeren na 11. Klasična ekonomska misao i preduzetništvo
(predstavnici, osnovni koncepti, škole).
administriranje i
status kvo, a Predstavnici klasične ekonomske misli su:
preduzetništvo na William Pettye, Adama Smith,David
Ricard. Osnovni koncept klasične
kreiranje promjena. I ekonomske misli je „laissez faire“
na kraju, menadžment (neka ide sve svojim tokom)i on
ispoljava nepovjerenje prema vladinoj i
je okrenut ka državnoj intervenciji. Škole u okviru
efikasnosti (operacioni ekonomske misli su: Britanska škola
(Adam Smith, David Ricardo, Jeremy
aspekt) dok je Bentham), Francuska škola (Richard
preduzetništvo Cantillon, Abbe Nikolas Baudeau, Jean-
Baptiste Say), Austrijska škola (Carl
okrenuto efektivnosti Menger), Njemačka škola (Johann
(strateški aspekt) Heinrich von Thuenen), Američka škola
(Amasa Walker, Francis Walker).
prepoznavanja i
iskorištavanja 12. Neoklasična ekonomska misao i
preduzetništvo (predstavnici, osnovni
poslovnih prilika.
koncepti).
Predstavnici neoklasične ekonomske misli su:
9. Navedite i objasnite tri metodološka pristupa Alfred Marshall, John Bates Clark, Frank
unutar tradicionalnih teorija o preduzetništvu.
Knight, Joseph Alois Schumpeter i Ludwig von
Mises. Njene bazične ideje polaze od toga da
Unutar tradicionalnih teorija o preduzetništvu predmet ekonomske nauke postaju rijetka dobra
moguće je uočiti tri metodološka pristupa:
ili resursi za koje je izrazito važno njihovo
1. personalno-psihološki
2. neoklasični i efikasno korištenje i optimalna alokacija, zatim
3. socijalno-kulturni. objektivna ekonomska analiza, matematičko i
Personalno-psihološka škola predstavlja
preduzetništvo kao djelatnost grafičko objašnjavanje ekonomskih pojava, uz
ljudi posebnih psiholoških ponudu korištenja deduktivne i matematičke
osobina, odnosno, drugim riječima,
generičko preduzetništvo. U ta svojstva se mogu analize funkcionalnih veza i odnosa između
ubrajati ličnost, kreativnost, sposobnost predviđanja i ekonomskih varijabli i procesa, posebno u
prilagođavanja te usmjerenost na akciju, odnosno samo
djelovanje. mikroekonomiji, što podrazumijeva veliku
Neoklasična ekonomska teorija prikazuje distancu od realnosti.
preduzetništvo kao djelatnost ljudi u kojoj se postojeći
proizvodni kriteriji optimalno koriste i kroz njih se
maksimalizira profit. Neoklasična teorija bazira svoje
naučne premise na racionalnom ponašanju i
informiranosti o tržišnim procesima. 13. Savremeno shvatenje preduzetništva.
Socijalno-kulturni teorijski pristup polazi od toga Prema savremenom shvatanju preduzetništva,
da je sklonost preduzetništvu posljedica
ono je sposobnost osobe da:
preplitanja socijalnih, kulturnih, ideoloških,
-zapazi povoljnu priliku za posao
religijskih, etičkih i ostalih društvenih odnosa.
- prikupi potreban kapital
Preduzetništvo tretira kao ekonomsku djelatnost
- započne posao, preuzimajući rizik da neće
koja, u okviru socio-kulturnih institucija, efektivno
koristi društvene i ekonomske potencijale. Socio- uspjeti, ali u nadi da će postići uspjeh.
kulturni pristup je ograničen.

10. Navedite najmanje tri teorijske definicije 14. Navedite i kratko objsnite vrste
preduzetništva i navedite njihove autore. preduzetništva.
Richard Cantillon- Preduzetnik je svako ko
prima neizvjesna primanja. Na osnovu dosadašnjih teorijskih opservacija moguće je
Harvey Leibstein -Preduzetnik je pojedinac izdvojiti šest osnovnih podgrupa preduzetništva, kako
slijedi:
koji povezuje različita tržišta,
• individualno preduzetništvo
komplementira inpute i popunjava tržišne • grupno preduzetništvo
raskorake. • korporativno preduzetništvo
Joseph Alois Schumpeter- Preduzetnik je • porodično preduzetništvo
inovator koji stvara nove kombinacije. • žensko preduzetništvo
• socijalno preduzetništvo.

15. Grupno preduzetništvo.


Uporedo sa razvojem unutrašnjeg preduzetništva, te sa visokomotivirane, sklone preuzimanju rizika i imaju
implementacijom timskog rada, dolazi i do pojave razvijen preduzetnički duh
fenomena grupnog preduzetništva. Značajan broj
pojedinaca nije sklon preduzetništvu na individualnom
nivou u obimu u kojem je sklon prihvatanju rizika od 19. Socijalno preduzetništvo.
neuspjeha kada je član tima, što je općenito slično
grupnim tehnikama donošenja poslovnih odluka. Timski Socijalno preduzeće se definira kao „preduzeće koje je
napor takvim pojedincima omogućava da prevaziđu prvenstveno orjentirano na rješavanje socijalnih
strah od neuspjeha, povećaju samopouzdanje i pojačaju problema i koje višak vrijednosti reinvestira
želju za postignućem, kao i da grade svoje ideje na prvenstveno u te svrhe, bilo u svoju djelatnost, bilo u
prijedlozima i idejama drugih članova tima. Upravo u zajednicu“.Jednostavnije rečeno, socijalno preduzeće je:
tom pogledu se razmatra mogućnost tranzicije 1. profitabilno, ali profit nije najvažniji cilj
preduzetničkog duha na ostale kategorije zaposlenika u 2. ima društveno korisne ciljeve
preduzeću u cilju stvaranja preduzetničke kompanije. 3. ostvareni profit koristi za rješavanje društvenih i
problema u vezi sa životnom sredinom.
16. Korporativno preduzetništvo. Socijalni preduzetnici su pojedinci koji nude inovativna
rešenja za goruće društvene probleme. Socijalna
Korporativno (unutrašnje) preduzetništvo se pojavljuje komponenta je najvažniji element njihovog poslovanja.
sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka. To je Socijalno preduzeće podstiče pozitivne društvene
preduzetništvo unutar promjene i socijalnu inkluziju.
korporacije, odakle i sinonim korporativno. U praksi
postoje tri osnovna oblika korporativnog 20. Individualne osobine preduzetnika.
preduzetništva:
1. Prvi se odnosi na stvaranje nove poslovne mogućnosti
unutar postojeće organizacije.
2. Drugi označava transformaciju ili podmlađivanje
organizacije u smislu inovativnog procesa, uključujući i
prihvatanje novih rješenja za stare probleme.
3. Treći se odnosi na mijenjanje pravila po kojima
posluje konkurencija na posmatranom tržištu.
Korporativno ili unutrašnje preduzetništvo je u vezi sa
funkcioniranjem velikih korporacija, unutar kojih su
razdijeljene funkcije vlasništva, upravljanja i snošenja
rizika.

17. Porodično preduzetništvo.

U vezi sa porodičnim preduzetništvom postoje različite


definicije, ali je suština svih da polaze od porodice kao
glavnog aktera preduzetničkog procesa i mjesta
odvijanja biznisa. Sve one, međutim, uključuju nekoliko
dimenzija:
• vlasništvo
• sudjelovanje članova porodice
• tranziciju među generacijama
• naglašenu brigu za članove porodice
• jednakost članova porodice
• doživotno članstvo, osim za one koji ne postižu
rezultate.

18. Žensko preduzetništvo.

Pored svih načelnih i institucionalnih jednakosti koje


formalno postoje kod preduzetništva za različite spolove,
može se II POGLAVLJE
reći da žensko preduzetništvo u praksi nailazi na
prepreke.Najveće prepreke su u vezi sa pristupom 1. Navedite i objasnite prednosti malih biznisa (u poređenju
finansijskim sredstvima, informacijama i tržištu. U sa velikim kompanijama).
slučaju krize ili nekog drugog događaja, žene su najčešće
te koje prve ostaju bez posla. Stoga za mnoge pokretanje
vlastitog biznisa u okviru malog preduzetništva znači • Mogućnost da se u kratkom
uzimanje kontrole nad svojom sudbinom kroz vremenskom roku identificiraju želje i
samozapošljavanje. namjere kupaca:
Iskustvo potvrđuje da preduzetnice brže koriste - Mali
savremena organizaciona rješenja i moderne bizn
menadžerske alate kao što isi
su timski rad, delegiranje, fleksibilna organizacija i mog
slično.Razmišljaju svestranije, bolje razumiju ljude i u
bolje umiju da slušaju. I povrh svega, žene su brže
i
jedn se
osta pril
vnij ago
e dile
udo nast
volji aloj
ti pro
zaht mje
jevi ni,
ma dok
mali
kup m
aca bizn
isim
a
zbo to
g uop
će
pov ne
oljni pre
jeg dsta
vlja
pro
odn ble
osa m.
troš
kov
ai • Mogućnost efikasnijeg korištenja raspoloživih
prih resursa:
oda, - Kod
red
ovn mali
og h
kont
akta
sa bizn
kup isa
cim
ai maš
mog ine
ućn
osti za
brže
g
reag proi
iran zvo
ja. dnju
,
tran
• Mogućnost bržeg prilagođavanja na tržištu: spor
- tna

Veli
ke
kom sred
pani stva
je
treb
aju
vre i
men
a sl.,
dok
pok
nika
ren
da
u
veli
ku ne
ope
rati leže
vu neis
kak kori
o bi šten
i, čiva
dok nja
kod i
veli rješ
kih ava
kom nja
pani pro
ja ble
sve ma
to je
ide dale
znač ko
ajno brži
spor i
ije. efik
asni
• Mogućnost efikasnijeg i ji u
fleksibilnijeg korištenja por
radne snage: eđe
- Kod nju
mali sa
h veli
bizni kim
sa, kom
zapo pani
sleni jam
ci a.
po
potr
• Mogućnost bržeg kreiranja tima:
ebi -
oba
vljaj
u Vlas
više niko
rad va
nih
zada pre
taka duz
, etni
proc čka
es
ada
ptir sna
anja ga
je
brži, pre
pov nosi
rem entu
eno zijaz
zapo am
šljav na
anje zap
brže osle
, ne i
nem član
a ove
dubi por
nski odic
h e,
podj koji
ela post
rada aju
. hom
ogen
• Mogućnost brže i i
tim
jednostavnije komunikacije
sa tržišnim okruženjem: koji
- stre
mi
ostv
Proc aren
es ju
odlu zaje
dnič kom
kog pani
cilja jam
. a u
odr
eđe
• Mogućnost fleksibilnijeg upravljanja zalihama:
nim
- U
tržiš
mali
nim
m
seg
bizn
men
isim
tima
a
.
brzi
mi
česti • Mogućnost ostvarivanja poslovnog uspjeha je veća:
m -
kup Moti
ovin vi za
ama rad i
nivo ostv
zali ariv
ha anje
se pozi
održ tivni
ava h
na rezu
opti ltata
mu kod
mu, mali
dok h
je bizn
kod isa
veli su
kih znat
kom no
pani inte
ja to nziv
teže niji
ostv neg
ariv ou
o. sluč
aju
kad
• Mogućnost bržeg ulaska u konkurentsku borbu:
a
- Mali
isti
bizn
men
isi
adže
znat
r
no
upr
brže
avlj
reag
a
iraj
veli
u na
kom
tržiš
kom
tu
pani
kad
jom,
a je
iz
u
razl
pita
oga
nju
što
kon
on
kur
sam
enci
uživ
ja,
au
kon
ostv
kuri
aren
raju
im
ći
rezu
pon
ltati
eka
ma i
di
osig
veli
urav
kim
a keti
svoj
u, a nšk
vrlo og
čest
oi stru
bud čnja
ućn
ost ka i
svoj dr.,
ih
nasl tako
jedn da
ika.
je
• Mogućnost ostvarivanja veće dobiti: sam
- Mali biznisi ostvaruju veću dobit potp
na dionički kapital nego što je to slučaj sa uno
velikim kompanijama. odg
ovor
an
2.Najčešće slabosti malih preduzeća za
svoj
posl
Porast odgovornosti:
ovni
-
(ne)
uspj
Vlas
eh.
nik/
• Mogućnost propasti:
pre -
duze
tnik Rizi
vrlo k
čest pro
o pad
isto anja
vre je
men mno
o go
oba veći
vlja jer
ulog pre
u duz
ulag etni
ača, k
men rasp
adže olaž
ra, e
knji osk
gov udn
ođe, im
pro fina
dav nsij
ača, ski
mar m i
kapi - Iako
taln mog
im u
resu uspj
rsim ešn
a i o
sam otpo
im četi
tim pos
ima ao,
mal posl
u ova
mog nje
ućn mali
ost h
ubla pre
žava duz
nja eća
neu mož
spje e
lih biti
posl ugr
ovni ože
h no
pote poja
za. vom
kon
• Podložnost fluktuacijama na tržištu:
kur
- Mala
enci
pre
je.
duz
eća • Finansijska slabost:
mno - Bez
go obzi
teže ra
pod na
nos uspj
e ešno
sezo posl
nsk ova
e i nje
dru mala
ge pred
oscil uzeć
acij a su
eu podl
pro ožni
daji. ja
fina
• Zavisnost od konkurencije:
nsijs
kim kre
pro dite,
ble što
mim u
a, kon
kao ačni
i ci
pro mož
ble e
mu dov
esti
neli do
kvid veli
nost kih
i. fina
nsijs
Uslje kih
d gubitaka koji
ugrožavaju
ovih opstanak
preduzeća.`
pro
ble • Nedostatak znanja i stručnosti:
-
ma
nerij Uslje
etko d

su
ned
prin osta
uđe tka

na
fina
pro nsijs
dav kih

ati
sred
svoj stav
e a

proi
mal
zvod a
e po pre
duze
niži ća
m osk
udij
cije evaj
nam u
kval
a ili itetn
uzi im
stru
mat
čnja
i cima
spec
nep
ijali
ovol zira
jnij nim

e
smi
slu
za
pok
reta
odr nja i
eđe posl
ne ova
nja
mal
og
pre pre
duz duz
etni eća.
čke
funk 3.Navedite vrste kriza u pokretanju i poslovanju malih
cije.
preduzeća.
Iz
• početna kriza
isto
• kriza likvidnosti
g
• kriza delegiranja
razl
• kriza vodstva
oga
• finansijska kriza
mal
• kriza upravljanja rastom
a • kriza sukcesije i zamjene menadžmenta.
pre
duz
eća 4.Pojmovno određenje malog biznisa, tabelarni prikaz za BiH
su Pojam mali biznis označava
prisi snažnu sponu između
ljen preduzetništva i privatnog
a vlasništva u vođenju malih i
raci srednjih preduzeća uz
onal nedominirajuću poziciju bilo
izira kojeg malog preduzeća u
ti njegovoj branši. U
troš kontekstu kontinuiranog
kov unapređenja ekonomskih
e okruženja, definiranje malih
obra biznisa se nametnulo kao
zova apsolutni prioritet, pri čemu
nja definicija treba uokviriti
i suštinu i veličinu malih
obu biznisa.
ke
osob
lja. Postoji, također, saglasnost
o faktorima koji
predodređuju veličinu
• Nerazvijena pravna regulativa: biznisa. Najčešće se kao
- Za faktori mjerenja veličine
pod biznisa uzimaju:
stica
nje
razv • broj zaposlenih
oja • ostvareni obim prometa
pre • imovina firme
duz • dionički kapital.
etni
štva Kriteriji veličina se razlikuju
jako prema zemljama i prema
je stepenu njihove
bitn razvijenosti. Relativno mali
o biznis u razvijenoj zemlji
pris može se smatrati srednjim
ustv biznisom u nerazvijenoj
o zemlji.
pozi
tivn
og
zako
nsk
og
okru
ženj
au
Pravni Broj Godišnji promet Bilans stanja
Vrsta subjekta
5.Pojmovno određenje status zaposlenih (manji od): (manji od):
malog biznisa, tabelarni
prikaz za EU. Fizičke
400.000 KM 400.000 KM
Mikropreduzeća i <10
(ili 200.000 (ili 200.000
pravne
Vrsta subjekta Broj zaposlenih Godišnji EUR) EUR)
osobe
Mala preduzeća Fizičke <50
4.000.000 KM (ili 4.000.000 KM (ili
i pravne
2 miliona EUR) 2 miliona EUR)
Mikropreduzeća <10 osobe
Srednja 40.000.000 30.000.000
Fizičke <250
preduzeć KM (ili 20 KM (ili 15
i
a
Mala preduzeća <50 ≤ miliona EUR) miliona EUR)
pravne 7.Značaj i specifičnosti pokretanja malog biznisa.

Srednja preduzeća <250 ≤


Značaj i specifičnosti
6.Sličnosti i razlike mikro, malih i srednjih preduzeća pokretanja novih biznisa su
višestruki i već su u
Kada je riječ o preduzetništvu, termini mikro,
mala i srednja preduzeća se u literaturi nekoliko navrata adresirani
najčešće koriste zajedno, iako je riječ o u prethodnom poglavlju.
preduzećima sa različitim obimom poslovanja.
Kao što je ranije istaknuto, klasifikacija Kao najznačajniji efekti
preduzeća na mikro, mala i srednja je različita pokretanja novih biznisa
u različitim zemljama, što zavisi od stepena
njihovog ekonomskog razvoja. ističu se kreiranje novih
radnih mjesta i inovativnost.
Bez obzira na navedeno, zajedničko za sve
ove poslovne
Kauffman fondacija je provela opsežno
s
u istraživanje na temu kreiranja novih radnih
b
mjesta. Ovo istraživanje je dalo impozantne
j
e podatke: ne samo da su novi biznisi
k
doprinijeli kreiranju novih radnih mjesta,
t
e nego su oni jedini kreatori istih. Bez novih
biznisa uopće ne bi bilo porasta procenta
j
zaposlenosti u američkoj ekonomiji. U
e
: periodu od 1997. Do 2005. godine postojeće
kompanije su bile više nego inertne kada je u
• Visok stepen tržišne fleksibilnosti
• Izrazita adaptibilnost potrebama tržišta pitanju kreiranje novih radnih mjesta, gubeći
i drugih spoljnjih faktora jedan milion radnih mjesta godišnje.
• Brzo reagiranje na tehnološke i druge
relevantne promjene Nasuprot njima, doprinos novih biznisa po
• Niski fiksni troškovi pitanju kreiranja novih radnih mjesta je u
• Izuzetno povećan obim korištenja resursa
• Pitanje ekonomije obima ne postavlja se prosjeku tri miliona godišnje. Prema podacima
tako snažno kod malih, srednjih i velikih Američkog državnog saveza za nezavisne
preduzeća jer ovu vrstu preduzeća
poslovne poduhvate, mala preduzeća
karakteriziraju niski fiksni troškovi.
pokazuju dvostruko veću inovativnost po
Kada je riječ o razlikama između ovih
zaposleniku u odnosu na velika. Mala
137
preduzeća, identificirane su sljedeće:
inovativna preduzeća proizvedu 13 puta
više patenata po zaposleniku od velikih
• Broj zaposlenih
• Godišnji promet preduzeća, a njihovi patenti imaju dva puta
• Vrijednost imovine
veće šanse da dospiju među 1% najčešće
• Mikro i mala preduzeća se strukturalno
uklapaju u privredni prostor nepokriven od spominjanih. Inovacije malih preduzetničkih
strane srednjih i velikih preduzeća i u firmi imaju veliki utjecaj na svakodnevni
većini slučajeva obavljaju djelatnosti za
koje nisu zainteresirana ili koja nisu život cijelog društva. Budući da su novi
profitabilna za veća preduzeća. proizvodi i tehnologije uglavnom bolji od
već postojećih i da dostupnost poboljšanih
proizvoda i tehnologija povećava potražnju, mjesta i obnavljanje
nacionalnih ekonomija u
kreativnost i kreativna destrukcija dovode cjelini.
do povećanja ukupne ekonomske aktivnosti. Ekonomsko okruženje u savremenim uvjetima je prije
svega okarakterizirano kao nepredvidivo, što je
Na taj način novi proizvodi i tehnologije
posljedica brzih tehnoloških promjena i značajno
mogu povećati produktivnost svih elemenata kraćih životnih ciklusa proizvoda i tehnologija.
društva. Pored navedenih značajnih efekata, Tržišta su postala zahtjevnija po pitanju kvaliteta,
raznovrsnosti i cijena. Potrebe kupaca su na prvom
važno je spomenuti da pokretanje novih
mjestu i prema njima ponuđači kreiraju svoju ponudu
biznisa značajno utječe i na efikasnost većih
Prema Druckeru, razlozi porasta značaja
kompanija. Veliki broj novih biznisa su upravo
preduzetništva u savremenim uvjetima
izgradili poslovni model na principu
poslovanja su:
proizvodnje proizvoda i usluga koji pomažu
• brz razvoj znanja i tehnologije koji je
velikim kompanijama da postanu što
omogućio pojavu novih visokotehnoloških
efikasnije. Pored ovoga, nisu rijetki primjeri
preduzeća
udruživanja malih preduzeća sa velikim
• demografske promjene
kompanijama u svrhu postizanja obostrane
• pojava tržišta rizičnog kapitala koji je postao
koristi.
uspješan način finansiranja novih preduzeća
• menadžeri su naučili kako voditi
preduzetnike i preduzetničke projekte.

8.Navedite i objasnite tri vrste početničkih biznisa


Preduzeća koja se osnivaju zbog samozaposlenja su
mala preduzeća u kojima vlasnik može zaraditi približno
istu plaću koju bi zaradio i u nekom drugom preduzeću. 10.U čemu se ogleda podrška države razvoju MMSP-a u SAD-u.
Primjeri ovakvih preduzeća su frizerski saloni, trgovine, Podrška države u pokretanju i upravljanju malim
restorani i slično, koji nude uobičajene proizvode i nisu biznisima je sistematski organizirana putem vladinih i
posebno inovativni nevladinih agencija, koje u kontinuitetu rade na
Preduzeća koja se osnivaju iz hobija ili zabave unapređenju preduzetničkog duha i okruženja.
Aktivnosti koje se preduzimaju u ovu svrhu su
omogućavaju njihovim vlasnicima da žive
ekonomska istraživanja u interesu malih biznisa u
određenim životnim stilom. Primjeri uskoj vezi sa problematikom osnivanja firmi, porasta
ovakvih preduzeća su turističke agencije produktivnosti, inovacija, boljeg menadžmenta itd.
Vlada SAD-a osigurava značajnu podršku snažnijem
ili instruktori skijanja, koji kao ni
uključivanju žena, manjina, hendikepiranih osoba,
prethodna preduzeća, u pravilu, nisu veterana i drugih ugroženih kategorija u preduzetničke
inovativni i ne bilježe poseban rast. poduhvate
11.Karekteristike preduzetništva i malog biznisa u SAD-u.
Zapošljavaju manju grupu ljudi i obično se
SAD imaju bogatu
bave promocijom određenih hobija, sportskih
dugogodišnju tradiciju
aktivnosti.
razvoja preduzetništva,
Preduzetničke kompanije su, za razliku od
zahvaljujući kojoj je u
prethodnih, inovativne i bave se plasiranjem
posljednjih deset godina
novih proizvoda i usluga na tržište. Ove
kreirano 21 milion novih
kompanije se pokreću nakon što preduzetnik
radnih mjesta. SAD su među
prepozna priliku i iskoristi je, kreirajući nove
prvima intenzivno radile
proizvode ili usluge.
na promoviranju ciljeva i
9.Savremena praksa razvoja preduzetništva i malog biznisa metoda snažne podrške
Savremena praksa razvoja
preduzetništva i malog razvoju preduzetništva.
biznisa definira Vlada SAD-a je
preduzetništvo kao nosioca
permanentne preduzetničke pravovremeno uvidjela u
inovacije, koja ima za cilj kom pravcu treba da
revitalizaciju, transformaciju
usmjeri razvoj svoje
i poticaj razvoja ekonomija
u cijelom svijetu i kao ekonomske politike, što je
takvo obuhvata kreiranje
rezultiralo otvaranjem
novih poslovnih poduhvata,
otvaranje novih radnih novih mogućnosti za brži
prosperitet. monitor preduzetništva
PREMA zvaničnim podacima državne agencije SBA
143 13.Karakteristike preduzetništva i malog biznisa u EU.
(Small Business Administration), u SAD-u mikro, mali Preduzetništvo i mali biznis
i srednji biznisi čine 99,7% svih biznisa u EU su nosioci značajnog
Više od polovine zaposlenih u SAD-u je obima ekonomskih
aktivnosti, čime ostvaruju
zaposleno u mikro, malim i srednjim važan doprinos dinamici i
biznisima. U 2006. godini, od 119,9 miliona inovativnosti ekonomskog
razvoja u srednjoročnom i
zaposlenih u privatnom sektoru, mikro, mali i dugoročnom planu. EU
srednji biznisi su zapošljavali 60,2 miliona, broji preko 20 miliona
biznisa, od kojih 99% čine
dok su velike firme zapošljavale
mikro, mali i srednji biznisi.
59,7 miliona radnika. Iako su mali biznisi 146
Prema izvještaju EIM-a, u periodu od 2002. do
kreatori novih radnih mjesta, njihov udio u 2007. broj mikro, malih i srednjih biznisa u EU je
ukupnoj zaposlenosti ostaje stabilan, što je porastao za 11%, dok je broj velikih biznisa porastao
za 4%.
rezultat njihovog prerastanja u veće biznise
Mikropreduzeća koja u
usljed otvaranja novih radnih mjesta. prosjeku imaju samo dva
zaposlena predstavljaju
Zanimljivo je da su u proteklih 15 godina
najtipičniji primjer
mikro, mali i srednji biznisi generirali preduzetničkog poduhvata
u EU a ne velike globalne
64% novih
korporacije, kao što je to
radnih potpuno pogrešno
mjesta u percipirano od strane
javnosti u našoj zemlji.
SAD-u.
Po pitanju diverzifikacije
12.Objasnite pojmove GEM, TEA, TEA OPP, TEA NEC. biznisa, zavisno od njihove
Kada se govori o motivima za pokretanje veličine i industrijskog
biznisa, TEA indeks se diferencira na TEA
indeks “preduzetnika iz prilike” (TEA OPP) sektora u koji su
i TEA indeks „preduzetnika iz nužde” (TEA klasificirani, može se
NEC). Omjer ovih indeksa pokazuje odnos
između preduzetnika koji su pokrenuli konstatirati da je najveća
biznise zbog ukazane prilike i preduzetnika zastupljenost malih i
koji su pokrenuli biznise usljed nužde, kako
bi osigurali osnovnu egzistenciju. Prema srednjih biznisa u
GEM izvještaju za SAD iz 2008. godine, TEA sektorima trgovine,
indeks “preduzetnika iz prilike” je značajno
viši u odnosu na prosjek u ovoj kategoriji, prodaje i iznajmljivanja
dok je TEA indeks “preduzetnika iz nužde” nekretnina. Značajno su
niži u odnosu na prosjek u ovoj
145 zastupljeni i u sektorima
kategoriji. Sve navedeno dokazuje da se
građevinarstva i
preduzetništvo u SAD-u razvija usljed
ukazanih prilika na tržištu, gdje postoje hotelijerstva, dok su
nesagledive potrebe i mogućnosti s obzirom
sektori rudarstva i
na brojnu populaciju ove zemlje.
snabdijevanja električnom
TEA indeks (Total Entrepreneurial Activity)
energijom, gasom i
predstavlja udio populacije starosti od 18 do 64
godine uključen u preduzetničke poduhvate, bilo kao vodom više usmjereni u
početnik preduzetnik ili kao vlasnik menadžer novog pravcu velikih biznisa, što
biznisa. Kada se govori o motivima za pokretanje
biznisa, TEA indeks se diferencira na TEA indeks dokazuje i broj zaposlenih
“preduzetnika iz prilike” (TEA OPP) i TEA indeks u ovom sektoru.
„preduzetnika iz nužde” (TEA NEC). Omjer ovih
Broj biznisa u EU u
indeksa pokazuje odnos između preduzetnika koji su
pokrenuli biznise zbog ukazane prilike i preduzetnika kontinuitetu varira, što
koji su pokrenuli biznise usljed nužde, kako predstavlja posljedicu više
bi osigurali osnovnu egzistenciju.
različitih faktora kao što
-TEA (Total Entrepreneurial Activity) index-Indeks su: početak novih i gašenje
ukupne preduzetničke aktivnosti
postojećih biznisa,
-TEA OPP (opportunity) -Ukupna preduzetnička
aktivnost bazirana na prilikama udruživanje dva ili više
-TEA NEC (necessity) Ukupna preduzetnička aktivnost biznisa ili čak razdvajanje
iz nužnosti
-GEM (Global Entrepreneurship Monitor)-Globalni na dva ili više biznisa.
Pored navedenog, važno je
rata,pri čemu posebno
shvatiti i dodatne faktore
treba istaknuti
koji također utječu na broj mikropreduzeća (jedan
biznisa i njihovu strukturu, do četiri zaposlenika),
koja su preovladavala u
kao što je promjena veličine ukupnoj ekonomiji.
samog biznisa kroz Sredinom osamdesetih
godina dolazi do
vrijeme (naprimjer, smanjenja prisustva
mikrobiznis koji je u 2006. mikropreduzeća jer ista
usljed snažnog razvoja
godini imao osam nacionalne ekonomije
zaposlenih a u 2007. prerastaju u veća
159
godini prerastao u mali preduzeća. Ovakav
dinamičan i intenzivan
biznis sa 12 zaposlenih).
razvoj preduzetništva u
Japanu je posljedica
dugogodišnje tradicije: prvi
14.Navedite i kratko pojasnite ključne dokumente u području zvanični dokumenti
podrške preduzetništvu u EU. japanske vlade na temu
Zajednička politika na nivou EU-a za podršku postavljanja prvih osnova
razvoja mikro, malih i srednjih biznisa potječe iz za pokretanje malih
1983. godine, kada je donesen prvi zajednički preduzeća su stari i do 100
program aktivnosti namijenjen razvoju godina.
preduzetništva. `
Pored Evropske povelje o malim biznisima, 16.Karakteristike
ključni dokument u području podrške
preduzetništva i malog biznisa
154
preduzetništvu u EU je Lisabonska strategija u Novom Zelandu i Australiji.
iz 2000. godine, koja je za cilj postavila
stvaranje svjetski najkonkurentnije ekonomije Novi Zeland je zemlja čiji se
temeljene na znanju, sposobnosti održivog stanovnici smatraju
rasta, sa više kvalitetnih radnih mjesta. najpreduzetnijim na svijetu.
Lisabonska strategija je, pored ranije U svjetskoj godišnjoj knjizi
navedenog, akcentirala i značaj intenzivnijeg konkurentnosti (The
uključivanja žena u preduzetničke aktivnosti World Competitivness
161
Yearbook) iz 2002.
godine, Novi Zeland je
rangiran na peto mjesto
ispred Australije, Kanade,
15.Karakteristike preduzetništva i malog biznisa u Japanu.
SAD-a i UK-a. Neke od
U Japanu, kao jednoj od najrazvijenijih zemalja ključnih prednosti
svijeta, podrška razvoju preduzetništva je na ekonomije Novog Zelanda
su:
izuzetno visokom nivou. Mjere ekonomske
politike koje u kontinuitetu dominiraju u • 88% svih biznisa koristi kompjutere
Japanu su sistematski fokusirane na • visokoeducirani, fleksibilni i stručni kadrovi
razvijanje poticajnih mjera za mala preduzeća, • vrlo jednostavan sistem poreza
mjera za strukturalne transformacije • jedna od najnižih carinskih stopa u svijetu
preduzeća, kao i poticajnih mjera fiskalne • cijene nekretnina su među najkonkurentnijim na
politike. Pacifiku
Prema podacima Japanske • tržište je prilično
agencije za mala i
158 zdravo sa mnogo
srednja preduzeća, od
ukupnog broja preduzeća potencijala za daljnji rast.
99,7% su mikro, mala i
srednja, koja zapošljavaju
Preduzetnice su na Novom
70% ukupne radne snage
Japana. Mikro, mali i Zelandu značajno
srednji biznisi igraju zastupljenije nego bilo gdje
ključnu ulogu u razvoju
japanske ekonomije. drugo u svijetu. Od ukupnog
Njihov učinak na razvoj broja preduzetnika, 37,7%
nacionalne ekonomije je
došao do izražaja poslije su žene, i one su među
završetka Drugog vodećim u svijetu po
svjetskog
pitanju vještina i motivacije
neophodnih za početak domaćih
biznisa. proizvoda ili
usluga.
Australijski prosječan TEA Regulatorna
indeks iznosi 11,9%, dok zakonska tijela
je svjetski prosjek 10,6%, a zadužena za
evropski 6,4%. kontrolu rada
Preduzetništvo iz prilike je malih biznisa ne
daleko zastupljenije u obavljaju svoj
odnosu na preduzetništvo posao na
iz nužde i iznosi 77%, adekvatan način,
prema podacima iz 2002. zbog čega veliki
godine. Mali biznisi u broj lokalnih malih
Australiji zapošljavaju 2,7 biznisa djeluju
miliona ljudi. Istraživanja bez da su
iz 2006. godine su pokazala da se na svakih
prethodno prošli
100 muškaraca 70 žena uključuje u
pokretanje biznisa. Australijska vlada je odgovarajuću
aktivno uključena u razvoj preduzetništva i
zakonsku
inovativnosti i pruža veliku podršku ovom
sektoru. proceduru. Skoro
polovinu
17. Karakteristike preduzetništva i malog biznisa u Brazilu vrijednosti TEA
i Novom Zelandu. indeksa, tačnije
Brazil je jedna od 46%, čine žene, što
vodećih zemalja u je značajno
svijetu po povećanje u
preduzetničkim odnosu na četiri
aktivnostima, gdje godine ranije,
je svaka osma kada je taj
odrasla osoba procenat iznosio
preduzetnik. 29%. Odnos
Prema podacima iz preduzetništva iz
2004. godine u nužde i
Brazilu je živjelo preduzetništva iz
177 miliona prilike je približno
stanovnika, od jednak. Uprkos
čega 79 miliona ovome, Brazil je i
radnosposobnih. dalje pozicioniran
Prosječan TEA visoko na listi GEM
indeks za ovu sa izuzetno
zemlju iznosi 12,8% visokim TEA
i brazilska 160
indeksom i
ekonomija je zajedno sa
apsolutno Rusijom, Indijom
dominantna na i Kinom tvori tzv.
području Južne BRIC (engleski:
Amerike. Velika cigla), blok
većina biznisa u zemalja sa
Brazilu su najpozitivnijim
mikrobiznisi koji trendovima u
se bave prodajom ekonomskom
rastu i razvoju. au
ukupnom
18.Karakteristike preduzetništva i malog biznisa u Hrvatskoj i
prihodu
Srbiji. ostvareno
Hrvatska je, m od
prepoznavši mikro, 163
mala i srednja izvoza.
preduzeća kao
generatore novih Sektor mikro,
radnih mjesta, malih i srednjih
intenzivirala svoje biznisa u Hrvatskoj
napore na je opterećen
kreiranju hroničnim
povoljnog deficitom
preduzetničkog obrazovnih
okruženja, kao i programa iz
samog razvoja oblasti
preduzetništva. Od preduzetništva,
2002. godine, kada kao i
je TEA indeks nerazvijenim
iznosio 3,62%, finansijskim
hrvatska tržištem za
ekonomija je zadovoljavanje
napravila bitne potreba mikro,
pomake, tako da je malih i srednjih
TEA indeks u biznisa. Kulturne i
2008. godini društvene norme
iznosio 7,6%. Sa nedovoljno
druge strane, važno podržavaju
je naglasiti da je do preduzetničku
ovoga porasta kulturu pa se
najvećim dijelom preduzetnici vrlo
došlo zbog često pogrešno
pokretanja doživljavaju kao
preduzetničkih ljudi koji se žele
aktivnosti iz brzo obogatiti i koji
nužde, što nije djeluju na granici
poželjno, jer samo dopuštenog.
oni koji su svojom
voljom postali
preduzetnički U Srbiji je prema
aktivni imaju zvaničnoj statistici
dugoročnije na kraju 2009.
planove i godine bilo
optimističnija ukupno 76.394
očekivanja. Niska preduzeća, od
stopa tranzicije čega 75.729 ili
malih biznisa u 99,1% malih i
2005. godini srednjih
pozicionirala je preduzeća. Prema
Hrvatsku na 27. najnovijim
mjesto u GEM ažuriranim
istraživanju. Usljed podacima Agencije
ekonomske krize u za privredne
2009. godini došlo registre trenutno
je do smanjenja u Srbiji ima oko
preduzetničkih 86.000 preduzeća
aktivnosti, što je koja mogu biti
rezultiralo kategorizirana kao
smanjenjem TEA mala i srednja. Po
indeksa na 5,6%. pitanju
Prema podacima iz zapošljavanja na
2002. godine mala i kraju 2009. godine
srednja preduzeća sva preduzeća u
u Hrvatskoj su Srbiji su
činila 98,9% zapošljavala
ukupnog broja ukupno 1,138
preduzeća, miliona ljudi, od
53,5% zaposlenosti čega su mala imala
i 44,2% ukupnog 366.516, srednja
prihoda, te su sa 256.890 i velika
oko 60% 514.406
učestvoval zaposlenih. U
preduzećima sa
čistom privatnom Makedonije ima pozitivnu percepciju po
svojinom bilo je pitanju preduzetništva, što dokazuje podatak
407.819 da 80% ispitanika smatra preduzetništvo
zaposlenih, od čega poželjnim izborom karijere. Odnos između
278.264 u malim, žena i muškaraca preduzetnika je u korist
71.8 muškaraca. Ovaj svojevrsni jaz u Makedoniji
79 u je značajnije izražen u odnosu na ostale
sred zemlje u regiji, dok je, sa druge strane, broj
njim mladih preduzetnika u porastu. Podaci o
i malim i srednjim preduzećima u Makedoniji
57.6 pokazuju da je njihov broj u kontinuiranom
94 u porastu, da bi u 2007. godini taj broj iznosio
veli 50.965 (99,8%), što ih čini vrlo značajnim
kim učesnicima ekonomskog razvoja i
pred kreatorima većine raspoloživih radnih
uzeć mjesta. U 2007. godini sektor malih i
ima. srednjih preduzeća je zapošljavao 79% ukupne
radne snage. Skoro 99% preduzeća u
Na kraju 2009. Makedoniji je registrirano kao mali biznisi,
godine privatnih koji zapošljavaju 55% zaposlenika privatnog
malih i srednjih sektora. Najveći broj ovih biznisa je u
preduzeća je bilo sektoru veleprodaje i maloprodaje, dok je
52.441, od toga najveći broj zaposlenih u sektoru
44.769 sa manje od proizvodnje (35,6%).
10 zaposlenih,
tako da se sa
pravom može
zaključiti da je i u 20.Karakteristike preduzetništva i malog biznisa u BiH
Srbiji Uprkos velikom značaju, posebno za zemlje
mikropreduzeće koje namjeravaju pristupiti EU, preduzetništvo
najdominantniji je skoro potpuno zanemareno u BiH, gdje je
tip organiziranja tradicionalno država preuzimala odgovornost
preduzetničkih za zapošljavanje putem velikih industrijskih i
164 poljoprivrednih kombinata.
aktivnosti.
Prema izvještaju
Privredne komore Mnogi faktori, kao što su poslijeratna
Srbije o sektoru kriza, nedovršena privatizacija, tranzicija,
malih i srednjih povećanje konkurencije, doveli su do
preduzeća u 2006. značajnog pada proizvodnje i zaposlenosti, kao i
godini, mala i do propadanja velikog broja preduzeća.
srednja preduzeć Usvajanje i prilagođavanje novim tržišnim
principima svjetske ekonomije prouzrokovalo
su predstavljala
je porast stope nezaposlenosti i gubitak
najprofitabilniji
velikog broja radnih mjesta. Mnogi privredni
dio privrede Srbije
giganti po kojima je BiH bila prepoznatljiva u
sa stopom
bivšoj Jugoslaviji su u potpunosti uništeni i
profitabilnosti od
obezvrijeđeni, bez ikakve perspektive za
38,9%, što je
revitalizaciju.
iznad prosjeka
privrede (36,0%)
i velikih Trenutna socijalna pozicija
preduzeća bosanskohercegovačkog
(33,2%).
Najprofitabilnija stanovništva je izuzetno
preduzeća su teška i ilustriraju je sljedeći
društva sa
ograničenom faktori:
odgovornošću u
svim oblicima i
• Više od polovine
veličinama, kao i
ortačka mala i stanovništva je van procesa
srednja preduzeća.
rada i mogućnosti da
19.Karakteristike preduzetništva i malog biznisa u Srbiji i svojim radom osigurava
Makedoniji. egzistenciju sebi i svojoj
Prema GEM istraživanju za 2009. godinu,
Makedonija ima najveći TEA indeks u porodici. Prema mjerilima
poređenju sa ostalim evropskim zemljama Međunarodne organizacije
koje su učestvovale u ovom istraživanju.
TEA indeks za Makedoniju je iznosio rada stopa nezaposlenosti
14,5%. Polovinu ove vrijednosti predstavlja u BiH, dakle zbirno,
preduzetništvo iz nužde, a drugu polovinu
uzimajući stanje u oba
preduzetništvo iz prilike. Stanovništvo
entiteta, iznosi oko 40%,
• U procesu vlasničke
što čini 15%
pretvorbe i tržišnog
radnosposobnog zapošljavanja, preko
stanovništva. To je daleko 80.000 sada zaposlenih
radnika u BiH će, prema
najveći broj nezaposlenih u procjenama sindikata,
evropskim zemljama. Ako se ostati bez posla

ovom doda broj osoba koje


koriste boračko-invalidsku
zaštitu, kao i korisnika 21.GEM – objasniti pojam i metodologiju.
raznih oblika socijalne Global Entrepreneurship Monitor-GEM. Ovaj
konzorcij, kao najveći svjetski akademski
zaštite, onda se dobija istraživački projekat o preduzetništvu, ima za
izuzetno teška slika cilj osiguranje visokokvalitetnih informacija o
globalnim preduzetničkim aktivnostima i
socijalnog stanja baziran je na harmoniziranoj procjeni nivoa
stanovništva BiH. preduzetničkih aktivnosti za sve zemlje
učesnice, kako bi se sagledala uloga
preduzetništva u rastu nacionalnih ekonomija.
• Veliki broj stanovnika ne
živi od vlastitog rada i Svojim osnivanjem 1999. godine GEM je
otpočeo istraživački rad u deset zemalja, da
izvora koji su rezultat
bi istraživanje u 2009. godini bilo obavljeno
rada, posebno u u 59 zemalja, što dovoljno svjedoči o
poljoprivredi, jer nisu u 178
globalnom značaju ovog konzorcija.
mogućnosti da obrađuju
vlastitu zemlju, koja im Opći cilj GEM istraživanja je razvoj
zajedničkih indikatora za praćenje
nije vraćena u posjed. preduzetničke aktivnosti u vremenu i
prostoru, a time i izgradnja konzistentne
podloge za intervencije u oblasti politike, s
• Izuzetno je veliki broj ciljem poboljšanja uvjeta od kojih zavisi
penzionera u odnosu na preduzetnički kapacitet neke zemlje.
broj zaposlenih, tj. manje Kada je riječ o samoj
je onih koji svojim metodologiji, istraživanje
GEM se bazira na podacima
doprinosom finansiraju
prikupljenim iz tri
penzione fondove. 180
izvora:

• Veliki je broj • podaci prikupljeni


nezaposlenih radnika, koji anketiranjem
reprezentativnog uzorka
formalno odrasle populacije (eng.
imaju status zaposlene Adult Population Survey-
APS)
osobe ali • podaci prikupljeni
se zbog anketiranjem i
intervjuiranjem eksperata
nepotpune iz područja preduzetništva
(engl. National Experts
Survey-NES)
pravne uređenosti
• podaci prikupljeni iz
evidentiraju kao zaposlene standardiziranih
sekundarnih međunarodnih
baza podataka.
osobe,

22.TEA – objasniti pojam i vrste.


na
Među najvažnijim GEM rezultatima mjerenja
preduzetničke aktivnosti svakako je Total
čekanju. Takvih
Entrepreneurial Activity (TEA) Index. Ovaj
je prema sadašnjim
indeks prikazuje broj odraslih lica na 100
rješenjima u BiH oko
stanovnika involviranih u novoosnovanim
200.000.
firmama ili mladim preduzećima, ili i jednim i
drugim.

ovaj indikator se računa na identičan način u


svim zemljama učesnicama GEM istraživanja i to
putem telefonskog anketiranja
reprezentativnog uzorka.

Ispitanicima se postavljaju tri pitanja koja su


osnova TEA indeksa:

• Da li sami ili sa neki m dr ugim u


zadnje vrijem e pokušavate započeti novi
biznis nezavisno od vašeg trenutnog posla?

• Da li sami ili sa nekim drugim u zadnje vrijeme


pokušavate započeti novi biznis kao dio
vašega trenutnog posla?

• Da li ste sami ili sa nekim drugim trenutno


vlasnik ili menadžer biznisa?

Pored TEA indeksa kao značajni pokazatelji


preduzetničke aktivnosti ističu se sljedeći
specifični indeksi

TEAOPP
TEANEC
TEAJOB
TEANPM
TEATEC