funkcionirajurazličiti biznisi, pa čak i cijele ekonomije i
društva, postaje svekompleksnije i dinamičnije. Globalne
1. Historijski kontekst razvoja preduzetništva.
Korijeni preduzetništva kao kreativne i inovativne
djelatnosti se mogu pronaći još kod starih
civilizacija kao što su babilonska, egipatska,
arapska i kineska. Potrebno je samo razmisliti o
tome kakve su vještine, kompetencije, sposobnosti,
ali i odlučnost, bile neophodne ljudima da sagrade
prve piramide, dovedu pitku vodu i akvadukte, ili
kreiraju nove proizvode. Ako se ide još dalje u
prošlost, može se reći da je najvišinivo inovativnosti
i kreativnosti u ljudskom društvu bilo pitanje
kreiranja prvih alata za prilagođavanje okruženja
svojim potrebama. Naravno, kroz historiju još od
vremenastarih arapskih i grčkih civilizacija u
različitim privrednim djelatnostima, posebno
trgovini, je bilo vrlo aktivnih i unosnih poslova kao i
inovativnih poslovnih ljudi koji su prepoznate šanse
iskorištavali. Konačno, Richard Cantillon (1680-
1734.) je skovao riječ entrepreneur (preduzetnik),
iako on nije definirao preduzetništvo direktno i
cjelovito, ali je opisao šta rade pojedini
preduzetnici. Na taj način se stvorila historijska
platforma za naknadno deskriptivno
determiniranje preduzetništva i preduzetnika. Prvi
preduzetnici tog vremena su bili trgovci,
prijevoznici i manufakturisti, dok se u današnjem
vremenu preduzetničko djelovanje ostvaruje u svim
segmentima poslovnog i društvenog djelovanja.
2. Osvrt na razvoj preduzetništva u toku
Industrijske revolucije.
Pojavom industrijske revolucije na prijelazu iz 19. u 20.
vijek dolazi do naglog porasta značaja preduzetništva u
novonastalim industrijama. No, ubrzo nakon
industrijske
revolucije značaj preduzetništva opada sa početkom
masovne proizvodnje i koncentracije kapitala, što se vrlo
brzo u historijskom kontekstu pokazalo kao veliki
nedostatak. Razvoj preduzetničke djelatnosti je
zamijenjen rastom industrijskih korporacija u formi
holding preduzeća i konglomerata putem vertikalne
integracije unaprijed i unazad, u kojima se čovjek kao
osoba gubi, a njegov identitet, kreativnost i
inventivnost se poistovjećuju sa idejom kompanije.6 Za
to vrijeme u socijalističkim zemljama je razvoj
preduzetništva bio potiskivan od strane državne
privrede i tadašnjeg političkog i kulturološkog miljea, jer
se preduzetničko ponašanje smatralo nečim lošim. U
takvom sistemu nije bilo mjesta za razvitak
preduzetničkih aktivnosti, osim sitnih tradicionalnih
zanata, što je obojeno procesom demokratizacije.
Naravno, demokratizacija i preduzetništvo kao
društvena i poslovna filozofija ne mogu ići jedno bez
drugog i strogo su uzročnoposljedično povezani.
Demokratska društva su kroz historiju davala slobodu
preduzetničkom djelovanju, a državne ekonomije sa
takvim kulturološkim naslijeđem su ostvarivale
kvalitetniji rast i razvoj. I obratno, kulturološki krugovi u
okviru kojih se preduzetništvo posmatralo kao nešto
dobro,su veoma brzo uveli demokratiju kao platformu
njihovog društvenog djelovanja i ustroja.
3. Osvrt na razvoj preduzetništva u
postindustrijskom društvu.
U savremenim uvjetima tehnološkog, ekonomskog i
ukupnogdruštvenog razvoja, okruženje u kojem nastaju i
političke, ekonomske,društvene, tehnološke, legislativne
i kulturološke promjene koje čine okruženje u najširem
smislu riječi, utječu i na strateški i na operativni aspekt
planiranja, vođenja iorganiziranja kako poslova i
aktivnosti pojedinih kompanija, tako i aktivnosti u vezi
sa ekonomskim razvojem pojedinih država. S obzirom na
činjenicu da bazični tipovi organiziranjabiznisa i njegovo
konfiguriranje zavise upravo od situacionih faktora, kao
što je okruženje u kojem dati biznis egzistira sa
svim svojim modalitetima koji se odnose na
(ne)dostupnost, (ne)stabilnost, (ne)izvjesnost i
kompleksnost, uz savremene trendove
internacionalizacije i globalizacije biznisa, za očekivati je
da će okruženje postajati sve turbulentnije, tako da će se
u biznisu favorizirati bazični tipovi organizacije u vezi sa
navedenim organizacionim kontekstom. Navedena
kretanja upravo ukazuju na potrebu promoviranja i
implementiranja filozofije preduzetništva u svakom tipu
organizacije, tako da se anticipiraju buduća kretanja i
osigura stabilno poslovanje. S naglim razvojem
informacijsko-komunikacijske tehnologije,
krajem 20. vijeka preduzetništvo ponovo dobija na
intenzitetu i postaje osnova privredne aktivnosti.
Promjena proizvodnih resursa sa materijalnih na
nematerijalne, velika ekonomska tranzicija i
privatizacija u postkomunističkim zemljama, su širom
otvorili vrata novom uzletu preduzetništva,
koje danas nalazi primjenu u svim sferama društvenog i
poslovnog djelovanja. Naravno, preduzetništvo kao
poslovnu filozofiju ne treba dovoditi u vezu sa procesom
privatizacije iz razloga što se preduzetništvo kao takvo
diferencira od pitanja vlasništva. Ono se ponajprije
odnosi na način razmišljanja, sistem vrijednosti i način
ponašanja menadžmenta i zaposlenika unutar pojedinih
organizacija, bez obzira na veličinu, strukturu vlasništva,
vrstu biznisa ili okvir djelovanja institucije. Bez obzira
što
se u novijoj historiji najveći dio preduzetničke aktivnosti
odnosi na mikro, mala i srednja preduzeća, nemoguće je
i pogrešno preduzetništvo kao poslovnu filozofiju svoditi
samo na ovaj poslovni segment, kako u suštinskom tako i
u administrativnom smislu.
4. Pojmovno određenje preduzetnika.
Preduzetnik je generator i nosilac procesa
preduzetništva, i kao takav predstavlja neodvojivi dio
preduzetničke djelatnosti.
Preduzetnik je pokretačka sila preduzetničkog procesa,
odnosno pojedinac koji stvara vrijednost, i u tom
procesu preuzima rizik gubitka novca i vremena kroz
kreiranje i plasman nekog drugog oblika vrijednosti kao
što su proizvod, usluga ili ideja.11 Razni
autori gledaju preduzetnika kao poslovni fenomen iz
različitih perspektiva i u različitom kontekstu. U skladu s
tim postoje
i brojne definicije preduzetnika. Sam pojam preduzetnik
dolazi od engleske riječi „entrepreneur”, koja vodi
porijeklo iz
francuskog jezika, a koja znači „započeti ili preduzeti
nešto“.U svakom slučaju, preduzetništvo i preduzetnici
se uglavnom
povezuju sa biznisom, i to privatnim, i često se kaže da su
preduzetnici oni pojedinci koji imaju sopstvene firme,
njima
upravljaju i od toga žive.
5. Pojmovno određenje preduzetništva.
Preduzetništvo predstavlja način razmišljanja, odnosno
poslovnu filozofiju i način ponašanja, i ne odnosi se usko
samo na biznis. U svakoj djelatnosti, svakom preduzeću,
bez obzira na veličinu i vlasništvo, inventivno
preduzetničko razmišljanje je vrlo važno. Ono se odnosi
na kreativnost sistemski pristup problemu, proaktivnost
i implementaciju ideja. Preduzetnici su ljudi koji
preuzimaju inicijative i donose promjene u okruženju u
kojem žive i rade.
6. Navedite osobine uspješnih preduzetnika.
Najveći brojuspješnih preduzetnika dolaze iz kruga onih
koji posjeduju sljedeće osobine:
• samopouzdanje i autoritativnost
• hrabrost, optimizam i želju za pr euzimanjem
kontroliranog rizika
• kapacitet, rad, disciplinu, marljivost i perfekcionizam
• ambiciju, istrajnost, odlučnost i spremnost da se
ostvari cilj
• liderske sposobnosti, rezolutnost, efikasnost i
sposobnost delegiranja ovlaštenja
• timski duh i brigu za druge
• sposobnost rješavanja problema, osiguranja
sredstava, inventivnost i organizacione sposobnosti
• fleksibilnost i adaptabilnost, osjećaj samouvjerenosti i
samopouzdanja
• integrativnost i odgovornost za visoki standard
kvaliteta
• snalažljivost, inteligenciju i dobro prosuđivanje.
7. Navedite i objasnite najmanje 5 mitova o
preduzetništvu.
Prvi od mitova je da se preduzetnici rađaju, a ne
stvaraju.Naravno da osobine i talenti koje čovjek dobija
rođenjem imaju određeni značaj pri definiranju onoga
čime će se osoba baviti u životu, ali one predstavljaju
samo dobru pretpostavku, nikako i
garanciju uspjeha. Sljedeći mit se odnosi na to da su
preduzetnici vlastiti
šefovi i potpuno nezavisni. Preduzetnici jesu odlučni i u
kontekstu načina razmišljanja dosta nezavisni, ali daleko
od toga da su potpuno poslovno nezavisni. Oni moraju
zadovoljiti brojne obaveze prema partnerima,
investitorima, kupcima, dobavljačima, zaposlenima,
porodici, i drugim interesno-utjecajnim grupama koje
imaju uzročno-posljedičan ili dužničko-povjerilački
odnos prema njihovom biznisu. Ipak, preduzetnici
donose odluku o tome da li će, k ada i šta uraditi. Sljedeći
mit kaže da su preduzetnici stalno pod stresom i plaćaju
veliku cijenu takvog života. Nema sumnje, biti
preduzetnik je stresno i zahtjevno. Ali, ne postoji dokaz
da je preduzetničko
djelovanje stresnije ili zahtjevnije od bilo koje druge
zahtjevne profesionalne uloge. Sljedeći mit govori o tome
da su preduzetnici uglavnom vrlo zadovoljni svojim
poslom, imaju bolji osjećaj za postignuće, zdravi i rjeđe
odlaze u penziju nego oni koji rade za druge. Ovaj mit se
donekle i može smatrati relevantnim, jer tri puta više
preduzetnika nego menadžera je izjavilo da nikada ne
žele ići u penziju
8. Grafički prikažite i objasnite karakteristike
uspješnih preduzetnika.
Pasija za biznisom: Između ostalih, pasija, odnosno
strast za biznisom u kojem osoba kao preduzetnik
operira jeste ključni preduvjet za uspješnost istog, bilo
da se radi o novom ili već postojećem biznisu. Ovakva
situacija u preduzetniku stvara osjećaj da ono što radi
doprinosi širem kontekstu na način da pozitivno djeluje
na društvo kao cjelinu, tako da ga navedeni osjećaj
dodatno motivira na preduzetničko djelovanje. To znači
da preduzetničko djelovanje zahtijeva punu posvećenost
djelovanju u okviru ideje, odnosno biznisa za koji postoji
preduzetnička pasija. Preduzetništvo ne trpi parcijalnu
posvećenost, i u tom slučaju ne daje očekivani rezultat.
Fokus na klijente/proizvode: Ovo je drugi preduvjet
uspješnosti preduzetnika iz razloga što je potrebno
kreirati nešto novo, ali istovremeno to novo je
neophodno staviti u ruke klijenata. To znači da
preduzetnik s jedne strane treba prepoznati šta je
klijentima neophodno, i istovremeno kreirati navedeni
proizvod ili uslugu na način da ista zaista
bude dostupna klijentima. Upornost i otpornost unatoč
promašajima: Pošto su preduzetnici po samoj logici
usmjereni na nešto novo
i nepredvidivo, stopa neuspjeha je prirodno na visokoj
razini. Kreiranje novog biznisa je proces sličan onom koji
provodi naučnik u svojoj laboratoriji. Izvršna
inteligencija: Ova karakteristika uspješnogpreduzetnika
predstavlja njegovu/njenu sposobnost
da čvrstu ideju pretvori u opipljiv biznis. Izvršna
inteligencija preduzetnika u najvećem broju slučajeva
projicira situaciju u kojoj se daje odgovor da li će
određena preduzetnička ideja uspjeti kao biznis. Stara
kineska poslovica kaže: Pokrenuti biznis je prilično lako,
ali održati ga živim predstavlja stvarnu poteškoću.
Pretvoriti jednu preduzetničku ideju u održivi biznis
znači razviti poslovni model, angažirati kompetentne
ljude kroz preduzetnički tim, iznaći finansijske izvore i
upravljati njima, pronaći adekvatne partnere, voditi i
motivirati zaposlene i slično.
9 Napravite distinkciju između
preduzetništva i menadžmenta u
teorijskom smislu riječi.
Menadžment je u svom
domenu fokusiran na
pojedine dijelove
organizacije, dok se
preduzetništvo ili
preduzetnički
menadžment odnosi na
organizaciju kao
cjelinu. Menadžment
 je usmjeren na 11. Klasična ekonomska misao i preduzetništvo
(predstavnici, osnovni koncepti, škole).
administriranje i
status kvo, a Predstavnici klasične ekonomske misli su:
preduzetništvo na William Pettye, Adama Smith,David
Ricard. Osnovni koncept klasične
kreiranje promjena. I ekonomske misli je „laissez faire“
na kraju, menadžment (neka ide sve svojim tokom)i on
ispoljava nepovjerenje prema vladinoj i
je okrenut ka državnoj intervenciji. Škole u okviru
efikasnosti (operacioni ekonomske misli su: Britanska škola
(Adam Smith, David Ricardo, Jeremy
aspekt) dok je Bentham), Francuska škola (Richard
preduzetništvo Cantillon, Abbe Nikolas Baudeau, Jean-
Baptiste Say), Austrijska škola (Carl
okrenuto efektivnosti Menger), Njemačka škola (Johann
(strateški aspekt) Heinrich von Thuenen), Američka škola
(Amasa Walker, Francis Walker).
prepoznavanja i
iskorištavanja 12. Neoklasična ekonomska misao i
preduzetništvo (predstavnici, osnovni
poslovnih prilika.
koncepti).
Predstavnici neoklasične ekonomske misli su:
9. Navedite i objasnite tri metodološka pristupa Alfred Marshall, John Bates Clark, Frank
unutar tradicionalnih teorija o preduzetništvu.
Knight, Joseph Alois Schumpeter i Ludwig von
Mises. Njene bazične ideje polaze od toga da
Unutar tradicionalnih teorija o preduzetništvu predmet ekonomske nauke postaju rijetka dobra
moguće je uočiti tri metodološka pristupa:
ili resursi za koje je izrazito važno njihovo
1. personalno-psihološki
2. neoklasični i efikasno korištenje i optimalna alokacija, zatim
3. socijalno-kulturni. objektivna ekonomska analiza, matematičko i
Personalno-psihološka škola predstavlja
preduzetništvo kao djelatnost grafičko objašnjavanje ekonomskih pojava, uz
ljudi posebnih psiholoških ponudu korištenja deduktivne i matematičke
osobina, odnosno, drugim riječima,
generičko preduzetništvo. U ta svojstva se mogu analize funkcionalnih veza i odnosa između
ubrajati ličnost, kreativnost, sposobnost predviđanja i ekonomskih varijabli i procesa, posebno u
prilagođavanja te usmjerenost na akciju, odnosno samo
djelovanje. mikroekonomiji, što podrazumijeva veliku
Neoklasična ekonomska teorija prikazuje distancu od realnosti.
preduzetništvo kao djelatnost ljudi u kojoj se postojeći
proizvodni kriteriji optimalno koriste i kroz njih se
maksimalizira profit. Neoklasična teorija bazira svoje
naučne premise na racionalnom ponašanju i
informiranosti o tržišnim procesima. 13. Savremeno shvatenje preduzetništva.
Socijalno-kulturni teorijski pristup polazi od toga Prema savremenom shvatanju preduzetništva,
da je sklonost preduzetništvu posljedica
ono je sposobnost osobe da:
preplitanja socijalnih, kulturnih, ideoloških,
-zapazi povoljnu priliku za posao
religijskih, etičkih i ostalih društvenih odnosa.
- prikupi potreban kapital
Preduzetništvo tretira kao ekonomsku djelatnost
- započne posao, preuzimajući rizik da neće
koja, u okviru socio-kulturnih institucija, efektivno
koristi društvene i ekonomske potencijale. Socio- uspjeti, ali u nadi da će postići uspjeh.
kulturni pristup je ograničen.

10. Navedite najmanje tri teorijske definicije 14. Navedite i kratko objsnite vrste
preduzetništva i navedite njihove autore. preduzetništva.
Richard Cantillon- Preduzetnik je svako ko
prima neizvjesna primanja. Na osnovu dosadašnjih teorijskih opservacija moguće je
Harvey Leibstein -Preduzetnik je pojedinac izdvojiti šest osnovnih podgrupa preduzetništva, kako
slijedi:
koji povezuje različita tržišta,
• individualno preduzetništvo
komplementira inpute i popunjava tržišne • grupno preduzetništvo
raskorake. • korporativno preduzetništvo
Joseph Alois Schumpeter- Preduzetnik je • porodično preduzetništvo
inovator koji stvara nove kombinacije. • žensko preduzetništvo
• socijalno preduzetništvo.

15. Grupno preduzetništvo.

Uporedo sa razvojem unutrašnjeg preduzetništva, te sa visokomotivirane, sklone preuzimanju rizika i imaju
implementacijom timskog rada, dolazi i do pojave razvijen preduzetnički duh
fenomena grupnog preduzetništva. Značajan broj
pojedinaca nije sklon preduzetništvu na individualnom
nivou u obimu u kojem je sklon prihvatanju rizika od 19. Socijalno preduzetništvo.
neuspjeha kada je član tima, što je općenito slično
grupnim tehnikama donošenja poslovnih odluka. Timski Socijalno preduzeće se definira kao „preduzeće koje je
napor takvim pojedincima omogućava da prevaziđu prvenstveno orjentirano na rješavanje socijalnih
strah od neuspjeha, povećaju samopouzdanje i pojačaju problema i koje višak vrijednosti reinvestira
želju za postignućem, kao i da grade svoje ideje na prvenstveno u te svrhe, bilo u svoju djelatnost, bilo u
prijedlozima i idejama drugih članova tima. Upravo u zajednicu“.Jednostavnije rečeno, socijalno preduzeće je:
tom pogledu se razmatra mogućnost tranzicije 1. profitabilno, ali profit nije najvažniji cilj
preduzetničkog duha na ostale kategorije zaposlenika u 2. ima društveno korisne ciljeve
preduzeću u cilju stvaranja preduzetničke kompanije. 3. ostvareni profit koristi za rješavanje društvenih i
problema u vezi sa životnom sredinom.
16. Korporativno preduzetništvo. Socijalni preduzetnici su pojedinci koji nude inovativna
rešenja za goruće društvene probleme. Socijalna
Korporativno (unutrašnje) preduzetništvo se pojavljuje komponenta je najvažniji element njihovog poslovanja.
sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka. To je Socijalno preduzeće podstiče pozitivne društvene
preduzetništvo unutar promjene i socijalnu inkluziju.
korporacije, odakle i sinonim korporativno. U praksi
postoje tri osnovna oblika korporativnog 20. Individualne osobine preduzetnika.
preduzetništva:
1. Prvi se odnosi na stvaranje nove poslovne mogućnosti
unutar postojeće organizacije.
2. Drugi označava transformaciju ili podmlađivanje
organizacije u smislu inovativnog procesa, uključujući i
prihvatanje novih rješenja za stare probleme.
3. Treći se odnosi na mijenjanje pravila po kojima
posluje konkurencija na posmatranom tržištu.
Korporativno ili unutrašnje preduzetništvo je u vezi sa
funkcioniranjem velikih korporacija, unutar kojih su
razdijeljene funkcije vlasništva, upravljanja i snošenja
rizika.

17. Porodično preduzetništvo.

U vezi sa porodičnim preduzetništvom postoje različite

definicije, ali je suština svih da polaze od porodice kao
glavnog aktera preduzetničkog procesa i mjesta
odvijanja biznisa. Sve one, međutim, uključuju nekoliko
dimenzija:
• vlasništvo
• sudjelovanje članova porodice
• tranziciju među generacijama
• naglašenu brigu za članove porodice
• jednakost članova porodice
• doživotno članstvo, osim za one koji ne postižu
rezultate.

18. Žensko preduzetništvo.

Pored svih načelnih i institucionalnih jednakosti koje

formalno postoje kod preduzetništva za različite spolove,
može se II POGLAVLJE
reći da žensko preduzetništvo u praksi nailazi na
prepreke.Najveće prepreke su u vezi sa pristupom 1. Navedite i objasnite prednosti malih biznisa (u poređenju
finansijskim sredstvima, informacijama i tržištu. U sa velikim kompanijama).
slučaju krize ili nekog drugog događaja, žene su najčešće
te koje prve ostaju bez posla. Stoga za mnoge pokretanje
vlastitog biznisa u okviru malog preduzetništva znači • Mogućnost da se u kratkom
uzimanje kontrole nad svojom sudbinom kroz vremenskom roku identificiraju želje i
samozapošljavanje. namjere kupaca:
Iskustvo potvrđuje da preduzetnice brže koriste - Mali
savremena organizaciona rješenja i moderne bizn
menadžerske alate kao što isi
su timski rad, delegiranje, fleksibilna organizacija i mog
slično.Razmišljaju svestranije, bolje razumiju ljude i u
bolje umiju da slušaju. I povrh svega, žene su brže
i
 jedn se
osta pril
vnij ago
e dile
udo nast
volji aloj
ti pro
zaht mje
jevi ni,
ma dok
mali
kup m
aca bizn
isim
a
zbo to
g uop
će
pov ne
oljni pre
jeg dsta
vlja
pro
odn ble
osa m.
troš
kov
ai • Mogućnost efikasnijeg korištenja raspoloživih
prih resursa:
oda, - Kod
red
ovn mali
og h
kont
akta
sa bizn
kup isa
cim
ai maš
mog ine
ućn
osti za
brže
g
reag proi
iran zvo
ja. dnju
,
tran
• Mogućnost bržeg prilagođavanja na tržištu: spor
- tna

Veli
ke
kom sred
pani stva
je
treb
aju
vre i
men
a sl.,
dok
pok
nika
ren
da
u
veli
ku ne
ope
rati leže
vu neis
kak kori
o bi šten
 i, čiva
dok nja
kod i
veli rješ
kih ava
kom nja
pani pro
ja ble
sve ma
to je
ide dale
znač ko
ajno brži
spor i
ije. efik
asni
• Mogućnost efikasnijeg i ji u
fleksibilnijeg korištenja por
radne snage: eđe
- Kod nju
mali sa
h veli
bizni kim
sa, kom
zapo pani
sleni jam
ci a.
po
potr
• Mogućnost bržeg kreiranja tima:
ebi -
oba
vljaj
u Vlas
više niko
rad va
nih
zada pre
taka duz
, etni
proc čka
es
ada
ptir sna
anja ga
je
brži, pre
pov nosi
rem entu
eno zijaz
zapo am
šljav na
anje zap
brže osle
, ne i
nem član
a ove
dubi por
nski odic
h e,
podj koji
ela post
rada aju
. hom
ogen
• Mogućnost brže i i
tim
jednostavnije komunikacije
sa tržišnim okruženjem: koji
- stre
mi
ostv
Proc aren
es ju
odlu zaje
 dnič kom
kog pani
cilja jam
. a u
odr
eđe
• Mogućnost fleksibilnijeg upravljanja zalihama:
nim
- U
tržiš
mali
nim
m
seg
bizn
men
isim
tima
a
.
brzi
mi
česti • Mogućnost ostvarivanja poslovnog uspjeha je veća:
m -
kup Moti
ovin vi za
ama rad i
nivo ostv
zali ariv
ha anje
se pozi
održ tivni
ava h
na rezu
opti ltata
mu kod
mu, mali
dok h
je bizn
kod isa
veli su
kih znat
kom no
pani inte
ja to nziv
teže niji
ostv neg
ariv ou
o. sluč
aju
kad
• Mogućnost bržeg ulaska u konkurentsku borbu:
a
- Mali
isti
bizn
men
isi
adže
znat
r
no
upr
brže
avlj
reag
a
iraj
veli
u na
kom
tržiš
kom
tu
pani
kad
jom,
a je
iz
u
razl
pita
oga
nju
što
kon
on
kur
sam
enci
uživ
ja,
au
kon
ostv
kuri
aren
raju
im
ći
rezu
pon
ltati
eka
ma i
di
osig
veli
urav
kim
 a keti
svoj
u, a nšk
vrlo og
čest
oi stru
bud čnja
ućn
ost ka i
svoj dr.,
ih
nasl tako
jedn da
ika.
je
• Mogućnost ostvarivanja veće dobiti: sam
- Mali biznisi ostvaruju veću dobit potp
na dionički kapital nego što je to slučaj sa uno
velikim kompanijama. odg
ovor
an
2.Najčešće slabosti malih preduzeća za
svoj
posl
Porast odgovornosti:
ovni
-
(ne)
uspj
Vlas
eh.
nik/
• Mogućnost propasti:
pre -
duze
tnik Rizi
vrlo k
čest pro
o pad
isto anja
vre je
men mno
o go
oba veći
vlja jer
ulog pre
u duz
ulag etni
ača, k
men rasp
adže olaž
ra, e
knji osk
gov udn
ođe, im
pro fina
dav nsij
ača, ski
mar m i
 kapi - Iako
taln mog
im u
resu uspj
rsim ešn
a i o
sam otpo
im četi
tim pos
ima ao,
mal posl
u ova
mog nje
ućn mali
ost h
ubla pre
žava duz
nja eća
neu mož
spje e
lih biti
posl ugr
ovni ože
h no
pote poja
za. vom
kon
• Podložnost fluktuacijama na tržištu:
kur
- Mala
enci
pre
je.
duz
eća • Finansijska slabost:
mno - Bez
go obzi
teže ra
pod na
nos uspj
e ešno
sezo posl
nsk ova
e i nje
dru mala
ge pred
oscil uzeć
acij a su
eu podl
pro ožni
daji. ja
fina
• Zavisnost od konkurencije:
nsijs
kim kre
pro dite,
ble što
mim u
a, kon
kao ačni
i ci
pro mož
ble e
mu dov
esti
neli do
kvid veli
nost kih
i. fina
nsijs
Uslje kih
d gubitaka koji
ugrožavaju
ovih opstanak
preduzeća.`
pro
ble • Nedostatak znanja i stručnosti:
-
ma
nerij Uslje
etko d

su
ned
prin osta
uđe tka

na
fina
pro nsijs
dav kih

ati
sred
svoj stav
e a

proi
mal
zvod a
e po pre
duze
niži ća
m osk
udij
cije evaj
nam u
kval
a ili itetn
uzi im
stru
mat
čnja
i cima
spec
nep
ijali
ovol zira
jnij nim

e
 smi
slu
za
pok
reta
odr nja i
eđe posl
ne ova
nja
mal
og
pre pre
duz duz
etni eća.
čke
funk 3.Navedite vrste kriza u pokretanju i poslovanju malih
cije.
preduzeća.
Iz
• početna kriza
isto
• kriza likvidnosti
g
• kriza delegiranja
razl
• kriza vodstva
oga
• finansijska kriza
mal
• kriza upravljanja rastom
a • kriza sukcesije i zamjene menadžmenta.
pre
duz
eća 4.Pojmovno određenje malog biznisa, tabelarni prikaz za BiH
su Pojam mali biznis označava
prisi snažnu sponu između
ljen preduzetništva i privatnog
a vlasništva u vođenju malih i
raci srednjih preduzeća uz
onal nedominirajuću poziciju bilo
izira kojeg malog preduzeća u
ti njegovoj branši. U
troš kontekstu kontinuiranog
kov unapređenja ekonomskih
e okruženja, definiranje malih
obra biznisa se nametnulo kao
zova apsolutni prioritet, pri čemu
nja definicija treba uokviriti
i suštinu i veličinu malih
obu biznisa.
ke
osob
lja. Postoji, također, saglasnost
o faktorima koji
predodređuju veličinu
• Nerazvijena pravna regulativa: biznisa. Najčešće se kao
- Za faktori mjerenja veličine
pod biznisa uzimaju:
stica
nje
razv • broj zaposlenih
oja • ostvareni obim prometa
pre • imovina firme
duz • dionički kapital.
etni
štva Kriteriji veličina se razlikuju
jako prema zemljama i prema
je stepenu njihove
bitn razvijenosti. Relativno mali
o biznis u razvijenoj zemlji
pris može se smatrati srednjim
ustv biznisom u nerazvijenoj
o zemlji.
pozi
tivn
og
zako
nsk
og
okru
ženj
au
 Pravni Broj Godišnji promet Bilans stanja
Vrsta subjekta
5.Pojmovno određenje status zaposlenih (manji od): (manji od):
malog biznisa, tabelarni
prikaz za EU. Fizičke
400.000 KM 400.000 KM
Mikropreduzeća i <10
(ili 200.000 (ili 200.000
pravne
Vrsta subjekta Broj zaposlenih Godišnji EUR) EUR)
osobe
Mala preduzeća Fizičke <50
4.000.000 KM (ili 4.000.000 KM (ili
i pravne
2 miliona EUR) 2 miliona EUR)
Mikropreduzeća <10 osobe
Srednja 40.000.000 30.000.000
Fizičke <250
preduzeć KM (ili 20 KM (ili 15
i
a
Mala preduzeća <50 ≤ miliona EUR) miliona EUR)
pravne 7.Značaj i specifičnosti pokretanja malog biznisa.

Srednja preduzeća <250 ≤

Značaj i specifičnosti
6.Sličnosti i razlike mikro, malih i srednjih preduzeća pokretanja novih biznisa su
višestruki i već su u
Kada je riječ o preduzetništvu, termini mikro,
mala i srednja preduzeća se u literaturi nekoliko navrata adresirani
najčešće koriste zajedno, iako je riječ o u prethodnom poglavlju.
preduzećima sa različitim obimom poslovanja.
Kao što je ranije istaknuto, klasifikacija Kao najznačajniji efekti
preduzeća na mikro, mala i srednja je različita pokretanja novih biznisa
u različitim zemljama, što zavisi od stepena
njihovog ekonomskog razvoja. ističu se kreiranje novih
radnih mjesta i inovativnost.
Bez obzira na navedeno, zajedničko za sve
ove poslovne
Kauffman fondacija je provela opsežno
s
u istraživanje na temu kreiranja novih radnih
b
mjesta. Ovo istraživanje je dalo impozantne
j
e podatke: ne samo da su novi biznisi
k
doprinijeli kreiranju novih radnih mjesta,
t
e nego su oni jedini kreatori istih. Bez novih
biznisa uopće ne bi bilo porasta procenta
j
zaposlenosti u američkoj ekonomiji. U
e
: periodu od 1997. Do 2005. godine postojeće
kompanije su bile više nego inertne kada je u
• Visok stepen tržišne fleksibilnosti
• Izrazita adaptibilnost potrebama tržišta pitanju kreiranje novih radnih mjesta, gubeći
i drugih spoljnjih faktora jedan milion radnih mjesta godišnje.
• Brzo reagiranje na tehnološke i druge
relevantne promjene Nasuprot njima, doprinos novih biznisa po
• Niski fiksni troškovi pitanju kreiranja novih radnih mjesta je u
• Izuzetno povećan obim korištenja resursa
• Pitanje ekonomije obima ne postavlja se prosjeku tri miliona godišnje. Prema podacima
tako snažno kod malih, srednjih i velikih Američkog državnog saveza za nezavisne
preduzeća jer ovu vrstu preduzeća
poslovne poduhvate, mala preduzeća
karakteriziraju niski fiksni troškovi.
pokazuju dvostruko veću inovativnost po
Kada je riječ o razlikama između ovih
zaposleniku u odnosu na velika. Mala
137
preduzeća, identificirane su sljedeće:
inovativna preduzeća proizvedu 13 puta
više patenata po zaposleniku od velikih
• Broj zaposlenih
• Godišnji promet preduzeća, a njihovi patenti imaju dva puta
• Vrijednost imovine
veće šanse da dospiju među 1% najčešće
• Mikro i mala preduzeća se strukturalno
uklapaju u privredni prostor nepokriven od spominjanih. Inovacije malih preduzetničkih
strane srednjih i velikih preduzeća i u firmi imaju veliki utjecaj na svakodnevni
većini slučajeva obavljaju djelatnosti za
koje nisu zainteresirana ili koja nisu život cijelog društva. Budući da su novi
profitabilna za veća preduzeća. proizvodi i tehnologije uglavnom bolji od
već postojećih i da dostupnost poboljšanih
proizvoda i tehnologija povećava potražnju,
kreativnost i kreativna destrukcija dovode
do povećanja ukupne ekonomske aktivnosti.
Na taj način novi proizvodi i tehnologije
mogu povećati produktivnost svih elemenata
društva. Pored navedenih značajnih efekata,
važno je spomenuti da pokretanje novih
biznisa značajno utječe i na efikasnost većih
kompanija. Veliki broj novih biznisa su upravo
izgradili poslovni model na principu
proizvodnje proizvoda i usluga koji pomažu
velikim kompanijama da postanu što
efikasnije. Pored ovoga, nisu rijetki primjeri
udruživanja malih preduzeća sa velikim
kompanijama u svrhu postizanja obostrane
koristi.
8.Navedite i objasnite tri vrste početničkih biznisa
Preduzeća koja se osnivaju zbog samozaposlenja su
mala preduzeća u kojima vlasnik može zaraditi približno
istu plaću koju bi zaradio i u nekom drugom preduzeću.
Primjeri ovakvih preduzeća su frizerski saloni, trgovine,
restorani i slično, koji nude uobičajene proizvode i nisu
posebno inovativni
Preduzeća koja se osnivaju iz hobija ili zabave
omogućavaju njihovim vlasnicima da žive
određenim životnim stilom. Primjeri
ovakvih preduzeća su turističke agencije
ili instruktori skijanja, koji kao ni
prethodna preduzeća, u pravilu, nisu
inovativni i ne bilježe poseban rast.
Zapošljavaju manju grupu ljudi i obično se
bave promocijom određenih hobija, sportskih
aktivnosti.
Preduzetničke kompanije su, za razliku od
prethodnih, inovativne i bave se plasiranjem
novih proizvoda i usluga na tržište. Ove
kompanije se pokreću nakon što preduzetnik
prepozna priliku i iskoristi je, kreirajući nove
proizvode ili usluge.
9.Savremena praksa razvoja preduzetništva i malog biznisa
Savremena praksa razvoja
preduzetništva i malog
biznisa definira
preduzetništvo kao nosioca
permanentne preduzetničke
inovacije, koja ima za cilj
revitalizaciju, transformaciju
i poticaj razvoja ekonomija
u cijelom svijetu i kao
takvo obuhvata kreiranje
novih poslovnih poduhvata,
otvaranje novih radnih
mjesta i obnavljanje
nacionalnih ekonomija u
cjelini.
Ekonomsko okruženje u savremenim uvjetima je prije
svega okarakterizirano kao nepredvidivo, što je
posljedica brzih tehnoloških promjena i značajno
kraćih životnih ciklusa proizvoda i tehnologija.
Tržišta su postala zahtjevnija po pitanju kvaliteta,
raznovrsnosti i cijena. Potrebe kupaca su na prvom
mjestu i prema njima ponuđači kreiraju svoju ponudu
Prema Druckeru, razlozi porasta značaja
preduzetništva u savremenim uvjetima
poslovanja su:
• brz razvoj znanja i tehnologije koji je
omogućio pojavu novih visokotehnoloških
preduzeća
• demografske promjene
• pojava tržišta rizičnog kapitala koji je postao
uspješan način finansiranja novih preduzeća
• menadžeri su naučili kako voditi
preduzetnike i preduzetničke projekte.
10.U čemu se ogleda podrška države razvoju MMSP-a u SAD-u.
Podrška države u pokretanju i upravljanju malim
biznisima je sistematski organizirana putem vladinih i
nevladinih agencija, koje u kontinuitetu rade na
unapređenju preduzetničkog duha i okruženja.
Aktivnosti koje se preduzimaju u ovu svrhu su
ekonomska istraživanja u interesu malih biznisa u
uskoj vezi sa problematikom osnivanja firmi, porasta
produktivnosti, inovacija, boljeg menadžmenta itd.
Vlada SAD-a osigurava značajnu podršku snažnijem
uključivanju žena, manjina, hendikepiranih osoba,
veterana i drugih ugroženih kategorija u preduzetničke
poduhvate
11.Karekteristike preduzetništva i malog biznisa u SAD-u.
SAD imaju bogatu
dugogodišnju tradiciju
razvoja preduzetništva,
zahvaljujući kojoj je u
posljednjih deset godina
kreirano 21 milion novih
radnih mjesta. SAD su među
prvima intenzivno radile
na promoviranju ciljeva i
metoda snažne podrške
razvoju preduzetništva.
Vlada SAD-a je
pravovremeno uvidjela u
kom pravcu treba da
usmjeri razvoj svoje
ekonomske politike, što je
rezultiralo otvaranjem
novih mogućnosti za brži
prosperitet. monitor preduzetništva
PREMA zvaničnim podacima državne agencije SBA
143 13.Karakteristike preduzetništva i malog biznisa u EU.
(Small Business Administration), u SAD-u mikro, mali Preduzetništvo i mali biznis
i srednji biznisi čine 99,7% svih biznisa u EU su nosioci značajnog
Više od polovine zaposlenih u SAD-u je obima ekonomskih
aktivnosti, čime ostvaruju
zaposleno u mikro, malim i srednjim važan doprinos dinamici i
biznisima. U 2006. godini, od 119,9 miliona inovativnosti ekonomskog
razvoja u srednjoročnom i
zaposlenih u privatnom sektoru, mikro, mali i dugoročnom planu. EU
srednji biznisi su zapošljavali 60,2 miliona, broji preko 20 miliona
biznisa, od kojih 99% čine
dok su velike firme zapošljavale
mikro, mali i srednji biznisi.
59,7 miliona radnika. Iako su mali biznisi 146
Prema izvještaju EIM-a, u periodu od 2002. do
kreatori novih radnih mjesta, njihov udio u 2007. broj mikro, malih i srednjih biznisa u EU je
ukupnoj zaposlenosti ostaje stabilan, što je porastao za 11%, dok je broj velikih biznisa porastao
za 4%.
rezultat njihovog prerastanja u veće biznise
Mikropreduzeća koja u
usljed otvaranja novih radnih mjesta. prosjeku imaju samo dva
zaposlena predstavljaju
Zanimljivo je da su u proteklih 15 godina
najtipičniji primjer
mikro, mali i srednji biznisi generirali preduzetničkog poduhvata
u EU a ne velike globalne
64% novih
korporacije, kao što je to
radnih potpuno pogrešno
mjesta u percipirano od strane
javnosti u našoj zemlji.
SAD-u.
Po pitanju diverzifikacije
12.Objasnite pojmove GEM, TEA, TEA OPP, TEA NEC. biznisa, zavisno od njihove
Kada se govori o motivima za pokretanje veličine i industrijskog
biznisa, TEA indeks se diferencira na TEA
indeks “preduzetnika iz prilike” (TEA OPP) sektora u koji su
i TEA indeks „preduzetnika iz nužde” (TEA klasificirani, može se
NEC). Omjer ovih indeksa pokazuje odnos
između preduzetnika koji su pokrenuli konstatirati da je najveća
biznise zbog ukazane prilike i preduzetnika zastupljenost malih i
koji su pokrenuli biznise usljed nužde, kako
bi osigurali osnovnu egzistenciju. Prema srednjih biznisa u
GEM izvještaju za SAD iz 2008. godine, TEA sektorima trgovine,
indeks “preduzetnika iz prilike” je značajno
viši u odnosu na prosjek u ovoj kategoriji, prodaje i iznajmljivanja
dok je TEA indeks “preduzetnika iz nužde” nekretnina. Značajno su
niži u odnosu na prosjek u ovoj
145 zastupljeni i u sektorima
kategoriji. Sve navedeno dokazuje da se
građevinarstva i
preduzetništvo u SAD-u razvija usljed
ukazanih prilika na tržištu, gdje postoje hotelijerstva, dok su
nesagledive potrebe i mogućnosti s obzirom
sektori rudarstva i
na brojnu populaciju ove zemlje.
snabdijevanja električnom
TEA indeks (Total Entrepreneurial Activity)
energijom, gasom i
predstavlja udio populacije starosti od 18 do 64
godine uključen u preduzetničke poduhvate, bilo kao vodom više usmjereni u
početnik preduzetnik ili kao vlasnik menadžer novog pravcu velikih biznisa, što
biznisa. Kada se govori o motivima za pokretanje
biznisa, TEA indeks se diferencira na TEA indeks dokazuje i broj zaposlenih
“preduzetnika iz prilike” (TEA OPP) i TEA indeks u ovom sektoru.
„preduzetnika iz nužde” (TEA NEC). Omjer ovih
Broj biznisa u EU u
indeksa pokazuje odnos između preduzetnika koji su
pokrenuli biznise zbog ukazane prilike i preduzetnika kontinuitetu varira, što
koji su pokrenuli biznise usljed nužde, kako predstavlja posljedicu više
bi osigurali osnovnu egzistenciju.
različitih faktora kao što
-TEA (Total Entrepreneurial Activity) index-Indeks su: početak novih i gašenje
ukupne preduzetničke aktivnosti
postojećih biznisa,
-TEA OPP (opportunity) -Ukupna preduzetnička
aktivnost bazirana na prilikama udruživanje dva ili više
-TEA NEC (necessity) Ukupna preduzetnička aktivnost biznisa ili čak razdvajanje
iz nužnosti
-GEM (Global Entrepreneurship Monitor)-Globalni na dva ili više biznisa.
Pored navedenog, važno je
rata,pri čemu posebno
shvatiti i dodatne faktore
treba istaknuti
koji također utječu na broj mikropreduzeća (jedan
biznisa i njihovu strukturu, do četiri zaposlenika),
koja su preovladavala u
kao što je promjena veličine ukupnoj ekonomiji.
samog biznisa kroz Sredinom osamdesetih
godina dolazi do
vrijeme (naprimjer, smanjenja prisustva
mikrobiznis koji je u 2006. mikropreduzeća jer ista
usljed snažnog razvoja
godini imao osam nacionalne ekonomije
zaposlenih a u 2007. prerastaju u veća
159
godini prerastao u mali preduzeća. Ovakav
dinamičan i intenzivan
biznis sa 12 zaposlenih).
razvoj preduzetništva u
Japanu je posljedica
dugogodišnje tradicije: prvi
14.Navedite i kratko pojasnite ključne dokumente u području zvanični dokumenti
podrške preduzetništvu u EU. japanske vlade na temu
Zajednička politika na nivou EU-a za podršku postavljanja prvih osnova
razvoja mikro, malih i srednjih biznisa potječe iz za pokretanje malih
1983. godine, kada je donesen prvi zajednički preduzeća su stari i do 100
program aktivnosti namijenjen razvoju godina.
preduzetništva. `
Pored Evropske povelje o malim biznisima, 16.Karakteristike
ključni dokument u području podrške
preduzetništva i malog biznisa
154
preduzetništvu u EU je Lisabonska strategija u Novom Zelandu i Australiji.
iz 2000. godine, koja je za cilj postavila
stvaranje svjetski najkonkurentnije ekonomije Novi Zeland je zemlja čiji se
temeljene na znanju, sposobnosti održivog stanovnici smatraju
rasta, sa više kvalitetnih radnih mjesta. najpreduzetnijim na svijetu.
Lisabonska strategija je, pored ranije U svjetskoj godišnjoj knjizi
navedenog, akcentirala i značaj intenzivnijeg konkurentnosti (The
uključivanja žena u preduzetničke aktivnosti World Competitivness
161
Yearbook) iz 2002.
godine, Novi Zeland je
rangiran na peto mjesto
ispred Australije, Kanade,
15.Karakteristike preduzetništva i malog biznisa u Japanu.
SAD-a i UK-a. Neke od
U Japanu, kao jednoj od najrazvijenijih zemalja ključnih prednosti
svijeta, podrška razvoju preduzetništva je na ekonomije Novog Zelanda
su:
izuzetno visokom nivou. Mjere ekonomske
politike koje u kontinuitetu dominiraju u • 88% svih biznisa koristi kompjutere
Japanu su sistematski fokusirane na • visokoeducirani, fleksibilni i stručni kadrovi
razvijanje poticajnih mjera za mala preduzeća, • vrlo jednostavan sistem poreza
mjera za strukturalne transformacije • jedna od najnižih carinskih stopa u svijetu
preduzeća, kao i poticajnih mjera fiskalne • cijene nekretnina su među najkonkurentnijim na
politike. Pacifiku
Prema podacima Japanske • tržište je prilično
agencije za mala i
158 zdravo sa mnogo
srednja preduzeća, od
ukupnog broja preduzeća potencijala za daljnji rast.
99,7% su mikro, mala i
srednja, koja zapošljavaju
Preduzetnice su na Novom
70% ukupne radne snage
Japana. Mikro, mali i Zelandu značajno
srednji biznisi igraju zastupljenije nego bilo gdje
ključnu ulogu u razvoju
japanske ekonomije. drugo u svijetu. Od ukupnog
Njihov učinak na razvoj broja preduzetnika, 37,7%
nacionalne ekonomije je
došao do izražaja poslije su žene, i one su među
završetka Drugog vodećim u svijetu po
svjetskog
pitanju vještina i motivacije
neophodnih za početak domaćih
biznisa. proizvoda ili
usluga.
Australijski prosječan TEA Regulatorna
indeks iznosi 11,9%, dok zakonska tijela
je svjetski prosjek 10,6%, a zadužena za
evropski 6,4%. kontrolu rada
Preduzetništvo iz prilike je malih biznisa ne
daleko zastupljenije u obavljaju svoj
odnosu na preduzetništvo posao na
iz nužde i iznosi 77%, adekvatan način,
prema podacima iz 2002. zbog čega veliki
godine. Mali biznisi u broj lokalnih malih
Australiji zapošljavaju 2,7 biznisa djeluju
miliona ljudi. Istraživanja bez da su
iz 2006. godine su pokazala da se na svakih
prethodno prošli
100 muškaraca 70 žena uključuje u
pokretanje biznisa. Australijska vlada je odgovarajuću
aktivno uključena u razvoj preduzetništva i
zakonsku
inovativnosti i pruža veliku podršku ovom
sektoru. proceduru. Skoro
polovinu
17. Karakteristike preduzetništva i malog biznisa u Brazilu vrijednosti TEA
i Novom Zelandu. indeksa, tačnije
Brazil je jedna od 46%, čine žene, što
vodećih zemalja u je značajno
svijetu po povećanje u
preduzetničkim odnosu na četiri
aktivnostima, gdje godine ranije,
je svaka osma kada je taj
odrasla osoba procenat iznosio
preduzetnik. 29%. Odnos
Prema podacima iz preduzetništva iz
2004. godine u nužde i
Brazilu je živjelo preduzetništva iz
177 miliona prilike je približno
stanovnika, od jednak. Uprkos
čega 79 miliona ovome, Brazil je i
radnosposobnih. dalje pozicioniran
Prosječan TEA visoko na listi GEM
indeks za ovu sa izuzetno
zemlju iznosi 12,8% visokim TEA
i brazilska 160
indeksom i
ekonomija je zajedno sa
apsolutno Rusijom, Indijom
dominantna na i Kinom tvori tzv.
području Južne BRIC (engleski:
Amerike. Velika cigla), blok
većina biznisa u zemalja sa
Brazilu su najpozitivnijim
mikrobiznisi koji trendovima u
se bave prodajom ekonomskom
 rastu i razvoju. au
ukupnom
18.Karakteristike preduzetništva i malog biznisa u Hrvatskoj i
prihodu
Srbiji. ostvareno
Hrvatska je, m od
prepoznavši mikro, 163
mala i srednja izvoza.
preduzeća kao
generatore novih Sektor mikro,
radnih mjesta, malih i srednjih
intenzivirala svoje biznisa u Hrvatskoj
napore na je opterećen
kreiranju hroničnim
povoljnog deficitom
preduzetničkog obrazovnih
okruženja, kao i programa iz
samog razvoja oblasti
preduzetništva. Od preduzetništva,
2002. godine, kada kao i
je TEA indeks nerazvijenim
iznosio 3,62%, finansijskim
hrvatska tržištem za
ekonomija je zadovoljavanje
napravila bitne potreba mikro,
pomake, tako da je malih i srednjih
TEA indeks u biznisa. Kulturne i
2008. godini društvene norme
iznosio 7,6%. Sa nedovoljno
druge strane, važno podržavaju
je naglasiti da je do preduzetničku
ovoga porasta kulturu pa se
najvećim dijelom preduzetnici vrlo
došlo zbog često pogrešno
pokretanja doživljavaju kao
preduzetničkih ljudi koji se žele
aktivnosti iz brzo obogatiti i koji
nužde, što nije djeluju na granici
poželjno, jer samo dopuštenog.
oni koji su svojom
voljom postali
preduzetnički U Srbiji je prema
aktivni imaju zvaničnoj statistici
dugoročnije na kraju 2009.
planove i godine bilo
optimističnija ukupno 76.394
očekivanja. Niska preduzeća, od
stopa tranzicije čega 75.729 ili
malih biznisa u 99,1% malih i
2005. godini srednjih
pozicionirala je preduzeća. Prema
Hrvatsku na 27. najnovijim
mjesto u GEM ažuriranim
istraživanju. Usljed podacima Agencije
ekonomske krize u za privredne
2009. godini došlo registre trenutno
je do smanjenja u Srbiji ima oko
preduzetničkih 86.000 preduzeća
aktivnosti, što je koja mogu biti
rezultiralo kategorizirana kao
smanjenjem TEA mala i srednja. Po
indeksa na 5,6%. pitanju
Prema podacima iz zapošljavanja na
2002. godine mala i kraju 2009. godine
srednja preduzeća sva preduzeća u
u Hrvatskoj su Srbiji su
činila 98,9% zapošljavala
ukupnog broja ukupno 1,138
preduzeća, miliona ljudi, od
53,5% zaposlenosti čega su mala imala
i 44,2% ukupnog 366.516, srednja
prihoda, te su sa 256.890 i velika
oko 60% 514.406
učestvoval zaposlenih. U
preduzećima sa
 čistom privatnom Makedonije ima pozitivnu percepciju po
svojinom bilo je pitanju preduzetništva, što dokazuje podatak
407.819 da 80% ispitanika smatra preduzetništvo
zaposlenih, od čega poželjnim izborom karijere. Odnos između
278.264 u malim, žena i muškaraca preduzetnika je u korist
71.8 muškaraca. Ovaj svojevrsni jaz u Makedoniji
79 u je značajnije izražen u odnosu na ostale
sred zemlje u regiji, dok je, sa druge strane, broj
njim mladih preduzetnika u porastu. Podaci o
i malim i srednjim preduzećima u Makedoniji
57.6 pokazuju da je njihov broj u kontinuiranom
94 u porastu, da bi u 2007. godini taj broj iznosio
veli 50.965 (99,8%), što ih čini vrlo značajnim
kim učesnicima ekonomskog razvoja i
pred kreatorima većine raspoloživih radnih
uzeć mjesta. U 2007. godini sektor malih i
ima. srednjih preduzeća je zapošljavao 79% ukupne
radne snage. Skoro 99% preduzeća u
Na kraju 2009. Makedoniji je registrirano kao mali biznisi,
godine privatnih koji zapošljavaju 55% zaposlenika privatnog
malih i srednjih sektora. Najveći broj ovih biznisa je u
preduzeća je bilo sektoru veleprodaje i maloprodaje, dok je
52.441, od toga najveći broj zaposlenih u sektoru
44.769 sa manje od proizvodnje (35,6%).
10 zaposlenih,
tako da se sa
pravom može
zaključiti da je i u 20.Karakteristike preduzetništva i malog biznisa u BiH
Srbiji Uprkos velikom značaju, posebno za zemlje
mikropreduzeće koje namjeravaju pristupiti EU, preduzetništvo
najdominantniji je skoro potpuno zanemareno u BiH, gdje je
tip organiziranja tradicionalno država preuzimala odgovornost
preduzetničkih za zapošljavanje putem velikih industrijskih i
164 poljoprivrednih kombinata.
aktivnosti.
Prema izvještaju
Privredne komore Mnogi faktori, kao što su poslijeratna
Srbije o sektoru kriza, nedovršena privatizacija, tranzicija,
malih i srednjih povećanje konkurencije, doveli su do
preduzeća u 2006. značajnog pada proizvodnje i zaposlenosti, kao i
godini, mala i do propadanja velikog broja preduzeća.
srednja preduzeć Usvajanje i prilagođavanje novim tržišnim
principima svjetske ekonomije prouzrokovalo
su predstavljala
je porast stope nezaposlenosti i gubitak
najprofitabilniji
velikog broja radnih mjesta. Mnogi privredni
dio privrede Srbije
giganti po kojima je BiH bila prepoznatljiva u
sa stopom
bivšoj Jugoslaviji su u potpunosti uništeni i
profitabilnosti od
obezvrijeđeni, bez ikakve perspektive za
38,9%, što je
revitalizaciju.
iznad prosjeka
privrede (36,0%)
i velikih Trenutna socijalna pozicija
preduzeća bosanskohercegovačkog
(33,2%).
Najprofitabilnija stanovništva je izuzetno
preduzeća su teška i ilustriraju je sljedeći
društva sa
ograničenom faktori:
odgovornošću u
svim oblicima i
• Više od polovine
veličinama, kao i
ortačka mala i stanovništva je van procesa
srednja preduzeća.
rada i mogućnosti da
19.Karakteristike preduzetništva i malog biznisa u Srbiji i svojim radom osigurava
Makedoniji. egzistenciju sebi i svojoj
Prema GEM istraživanju za 2009. godinu,
Makedonija ima najveći TEA indeks u porodici. Prema mjerilima
poređenju sa ostalim evropskim zemljama Međunarodne organizacije
koje su učestvovale u ovom istraživanju.
TEA indeks za Makedoniju je iznosio rada stopa nezaposlenosti
14,5%. Polovinu ove vrijednosti predstavlja u BiH, dakle zbirno,
preduzetništvo iz nužde, a drugu polovinu
uzimajući stanje u oba
preduzetništvo iz prilike. Stanovništvo
entiteta, iznosi oko 40%,
što čini 15%
radnosposobnog
stanovništva. To je daleko
najveći broj nezaposlenih u
evropskim zemljama. Ako se
ovom doda broj osoba koje
koriste boračko-invalidsku
zaštitu, kao i korisnika
raznih oblika socijalne
zaštite, onda se dobija
izuzetno teška slika
socijalnog stanja
stanovništva BiH.
• Veliki broj stanovnika ne
živi od vlastitog rada i
izvora koji su rezultat
rada, posebno u
poljoprivredi, jer nisu u
mogućnosti da obrađuju
vlastitu zemlju, koja im
nije vraćena u posjed.
• Izuzetno je veliki broj
penzionera u odnosu na
broj zaposlenih, tj. manje
je onih koji svojim
doprinosom finansiraju
penzione fondove.
• Veliki je broj
nezaposlenih radnika, koji
formalno
imaju status zaposlene
osobe ali
se zbog
nepotpune
pravne uređenosti
evidentiraju kao zaposlene
osobe,
na
čekanju. Takvih
je prema sadašnjim
rješenjima u BiH oko
200.000.
• U procesu vlasničke
pretvorbe i tržišnog
zapošljavanja, preko
80.000 sada zaposlenih
radnika u BiH će, prema
procjenama sindikata,
ostati bez posla
21.GEM – objasniti pojam i metodologiju.
Global Entrepreneurship Monitor-GEM. Ovaj
konzorcij, kao najveći svjetski akademski
istraživački projekat o preduzetništvu, ima za
cilj osiguranje visokokvalitetnih informacija o
globalnim preduzetničkim aktivnostima i
baziran je na harmoniziranoj procjeni nivoa
preduzetničkih aktivnosti za sve zemlje
učesnice, kako bi se sagledala uloga
preduzetništva u rastu nacionalnih ekonomija.
Svojim osnivanjem 1999. godine GEM je
otpočeo istraživački rad u deset zemalja, da
bi istraživanje u 2009. godini bilo obavljeno
u 59 zemalja, što dovoljno svjedoči o
178
globalnom značaju ovog konzorcija.
Opći cilj GEM istraživanja je razvoj
zajedničkih indikatora za praćenje
preduzetničke aktivnosti u vremenu i
prostoru, a time i izgradnja konzistentne
podloge za intervencije u oblasti politike, s
ciljem poboljšanja uvjeta od kojih zavisi
preduzetnički kapacitet neke zemlje.
Kada je riječ o samoj
metodologiji, istraživanje
GEM se bazira na podacima
prikupljenim iz tri
180
izvora:
• podaci prikupljeni
anketiranjem
reprezentativnog uzorka
odrasle populacije (eng.
Adult Population Survey-
APS)
• podaci prikupljeni
anketiranjem i
intervjuiranjem eksperata
iz područja preduzetništva
(engl. National Experts
Survey-NES)
• podaci prikupljeni iz
standardiziranih
sekundarnih međunarodnih
baza podataka.
22.TEA – objasniti pojam i vrste.
Među najvažnijim GEM rezultatima mjerenja
preduzetničke aktivnosti svakako je Total
Entrepreneurial Activity (TEA) Index. Ovaj
indeks prikazuje broj odraslih lica na 100
stanovnika involviranih u novoosnovanim
firmama ili mladim preduzećima, ili i jednim i
drugim.

ovaj indikator se računa na identičan način u

svim zemljama učesnicama GEM istraživanja i to
putem telefonskog anketiranja
reprezentativnog uzorka.

Ispitanicima se postavljaju tri pitanja koja su

osnova TEA indeksa:

• Da li sami ili sa neki m dr ugim u

zadnje vrijem e pokušavate započeti novi
biznis nezavisno od vašeg trenutnog posla?

• Da li sami ili sa nekim drugim u zadnje vrijeme

pokušavate započeti novi biznis kao dio
vašega trenutnog posla?

• Da li ste sami ili sa nekim drugim trenutno

vlasnik ili menadžer biznisa?

Pored TEA indeksa kao značajni pokazatelji

preduzetničke aktivnosti ističu se sljedeći
specifični indeksi

TEAOPP
TEANEC
TEAJOB
TEANPM
TEATEC