TVZ Seminar Strojari

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE STRUČNI SMJER:
U ZAGREBU
STROJARSTVO
GRADITELJSKI ODJEL
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I
OVLAŠTENIH
IN ŽEN JERA
- za razdoblje od 2006. do 2011. godine -
I. TEČAJ :
10. I 11. STUDENI 2006.
Stručni materijali uz seminar

1998
i
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006. GODINA

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU GRADITELJSKI ODJEL ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
PROGRAM STRUČNOG USAVRŠAVANJA OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA
I. TEČAJ
10. I 11. STUDENI 2006.
Stručni materijal uz seminar
RASPORED PREDAVANJA ZA I. TEČAJ 10. I 11. STUDENI 2006............................................2
POZIV ZA SUDJELOVANJE NA II. TEČAJU 9. I 10. VELJAČE 2007. ..........................................3
RASPORED PREDAVANJA NA II. TEČAJU 9. I 10. VELJAČE 2007...........................................3
RASPORED PREDAVANJA NA II. TEČAJU 9. I 10. VELJAČE 2007...........................................4
ZAKONSKA REGULATIVA KOJOM JE UTVRðENA OBVEZA PROVOðENJA

GRAðEVINSKIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA - mr. sc. Ljerka Kopričanec – Matijevac ................5
PRORAČUN GUBITAKA TOPLINE U ZGRADAMA PREMA HRN EN 12831 –mr.sc. Ivan

Cetinić, dipl.ing.stroj......................................................................................................................... 13
PRORAČUN SUSTAVA GRIJANJA PREMA EU NORMAMA – dr.sc. Igor Balen, dipl. ing.stroj. .... 29
POVRAT TOPLINE U TERMOTEHNIČKIM SUSTAVIMA - dr.sc. Igor Balen, dipl. ing.stroj............. 47
POTREBNA GODIŠNJA TOPLINA ZA GRIJANJE ZGRADA - dr. sc. Jasenka Bertol-Vrček,

dipl.ing.arh. ..................................................................................................................................... 63
VODENA PARA OSNOVNI ENERGENT U PROCESIMA HLAðENJA - prof. dr.sc. Petar

Donjerković, dipl. ing. stroj. ............................................................................................................... 73
RASHLADNI TORNJEVI - PRIMJENA I REGULACIJA - prof. dr.sc. Petar Donjerković,

dipl.ing.stroj .................................................................................................................................... 83
ZAŠTITA NA RADU KOD PROJEKTIRANJA ENERGETSKIH POSTROJENJA – Marijan

Vukelić dipl. ing. sigurnosti. .............................................................................................................. 93
-1-
Strojari - Raspored sati za I. seminar
10. XI. 2006. (petak) Avenija Većeslava Holjevca 15
Ukupno
Tema Predavanje Predavač Dvorana Satnica bodovi za
slušače
Upravljanje projektima i Natječajna dokumentacija za Skendrović
dokumentacijom međunarodno ugovaranje radova VP 1500-1630 2
Zaštita od požara Zakonska regulativa kojom je Kopričanec-
utvrđena obveza provođenja mjera Matijevac VP 1645-1815 2
zaštite od požara
Zaštita na radu Zaštita na radu kod projektiranja Vukelić
energetskih postrojenja VP 1830-2000 2
11. XI. 2006. (subota) Avenija Većeslava Holjevca 15
Ukupno
Tema Predavanje Predavač Dvorana satnica bodovi za
slušače
Fizika zgrada Sustavi grijanja, hlađenja ventilacije Biluš
i klimatizacije prema usvojenim EU Veršić VP 800-915 4
normama Cetinić
Vrček 930-1045
Balen
Energetska postrojenja i okoliš Iskorištavanje otpadne topline u Donjerković
termoenergetskim sustavima Balen P2 1100-1230 2
Energetika i graditeljstvo Ispitivanja energetskih instalacija u Lukačević
eksploataciji nerazornim metodama P2 1245-1400 2
POZIV ZA SUDJELOVANJEM NA
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE
U ZAGREBU II. SEMINARU 9. I 10. VELJAČE
GRADITELJSKI ODJEL
2007. GODINE
Prijava za sudjelovanje na seminaru
IME I PREZIME
TITULA
MJESTO I DATUM ROĐENJA
ADRESA STANOVANJA
PROGRAM
ST RUČNOG TVRTKA - INSTITUCIJA
U SAVRŠAV AN JA ADRESA
OVLAŠTENIH MATIČNI BROJ
ARHIT EK AT A I
Mobilni telefon
OVLAŠTENIH
E-mail
IN ŽEN JERA
Telefon
Prijava za stručni seminar
9. i 10. veljače 2007. 13. i 14. studenoga 2009.
9. i 10. studenoga 2007. 12. i 13. veljače 2010.
14. i 15. studenoga 2008. 11. i 12 veljače 2011.
Stručni smjer:
Arhitektura
Građevinarstvo
i
Strojarstvo
uplaćuje se na posebno priloženoj uplatnici. U cijenu su uključena preda-
1998
Elektrotehnika
TVZ—STRUČNI SEMINAR—”ARHITEKTI, GRAĐEVINARI,
vanja i radni materijal potreban za praćenje seminara. Ukoliko nemate
Zagrebačka banka račun br.: 2360000-1101350801
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU, ZAGREB, I. LUČIĆA 5

Iznos kotizacije pojedinog seminara je 500,00 (petsto) kuna, a
• 180—POZIV NA BROJ ZA ELEKTROTEHNIČARE

posebnu uplatnicu, seminar se uplaćuje na slijedeći račun:
Vlastoručni potpis pristupnika Datum prijave

• 281—POZIV NA BROJ ZA GRAĐEVINARE
• 280 –POZIV NA BROJ ZA ARHITEKTE
- (PREMA ODABIRU STRUČNOG SMJERA NA PRIJAVI)

• 282—POZIV NA BROJ ZA STROJARE
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
Graditeljski odjel — Av. V.

ELEKTROTEHNIČARI”
Holjevca 15,
tel: +385 1/ 66 59 440,
POZIV NA BROJ:
OPIS PLAĆANJA:
MODEL—03
STROJARI,
fax: +385 1/ 66 59 455

PRIMATELJ:
POZIV na II. tečaj
Program stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera strojarstva u graditeljstvu
II. tečaj 09. i 10. veljače 2007. u prostorijama TVZ-GRO, Zagreb, Av. Većeslava Holjevca 15
Bodovi iz Ukupno
Tema Predavanje Predavač Broj sati regulative bodovi za
na temi slušače
1.) Upravljanje projektima i Primjena podzakonskih akata iz Ratkajec 2 2 2
dokumentacijom područja građenja
2.) Suvremeni sustavi i nove tehnologije Optimalizacija proizvodnje i Balen
instalacija za proizvodnju toplinske i racionalno korištenje toplinske i Donjerković
rashladne energije rashladne energije u sustavima Cetinić 4 4
grijanja, hlađenja, ventilacije i Vašatko
klimatizacije
3.) Energetska postrojenja i okoliš Solarni sustavi u toplifikaciji zgrada Balen
Donjerković i 2 2
Cetinić
4.) Energetika i graditeljstvo Utjecaj vrste goriva na izbor Čižmešija 2 2
energetskih postrojenja Balen
Donjerković
5.) Zaštita od požara Norme i smjernice iz područja Fišter 2 2 2
protupožarne zaštite (NFPA, HRN
DIN, HRN EN, TRVB)
6.) Zaštita na radu Zaštita na radu kod projektiranja i Vukelić 2 2 2
instalacija GViK u zgradama Cetinić
Ukupno 14 bodova za slušače II. tečaja
Ukupno 6 bodova za slušače iz regulative.
Tečaj će se održati u prostorijama TVZ-Graditeljski odjel na lokaciji Av. Većeslava Holjevca 15 u Zagrebu.
Tečaj započinje 9. II. 2007. od 1500 do 2000 sati, i 10. II. 2007 od 800 do 1600 sati.
-6-
U ZAGREBU
STROJARSTVO I ELEKTROTEHNIKA
GRADITELJSKI ODJEL
Tema:
ZAŠTITA OD POŽARA I ZAŠTITA NA RADU
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
Predavanje :
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I ZAKONSKA REGULATIVA
OVLAŠTENIH KOJOM JE UTVRĐENA OBVEZA
IN ŽEN JERA
PROVOĐENJA GRAĐEVINSKIH
MJERA
ZAŠTITE OD POŽARA
Predavač:
MR. SC. LJERKA KOPRIČANEC – MATIJEVAC
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006. GODINA

mr. sc.. Ljerka Kopričanec – Matijevac

Državna uprava za zaštitu i spašavanje
Učilište vatrogastva i zaštite i spašavanja
Vatrogasna škola
ZAKONSKA REGULATIVA KOJOM JE UTVRðENA OBVEZA PROVOðENJA GRAðEVINSKIH

MJERA
ZAŠTITE OD POŽARA
UVOD
Godišnji pregled broja požara za 2005. godinu 1
U razdoblju od 1. siječnja do 31.

prosinca 2005. godine u Republici
Hrvatskoj zabilježeno je ukupno 6.915
požara, od kojih 2.816 na grañevinama.
Tijekom 2004. godine, u Republici
Hrvatskoj zabilježeno je ukupno 6.196
požara, od kojih 2.623 na grañevinama.
Usporedbom s prethodnom godinom,

razvidno je da je u 2005. godini
zabilježeno: povećanje ukupnog broja
požara za 11,6%,odnosno povećanje
broja požara grañevina za 7,4%.
Pregled materijalne štete u požarima
Iz tablice je razvidno da je u 2005. godini, u odnosu na 2004. godinu, smanjenje ukupne materijalne
štete u požarima za 6,2 %, od toga je smanjenje materijalne štete u požarima grañevina za 17,6%.
1 Vatrogasni vjesnik, 4/2006. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Služba za vatrogastvo, ðulijano Grum
-6-
Načini izazivanja požara
Iz tablice je vidljivo da je u 2005.

godini, u odnosu na 2004. godinu,
neznatno smanjen broj namjerno
izazvanih požara te povećanje
nehatom izazvanih požara za 13,9
%, kao i povećanje broja neutvrñenih
načina izazivanja za 5,5 %.
Namjerno izazvani požari najčešći su
na grañevinama – u 2005. godini
58,6 % , a u 2004. godini 61,6 %.,
dok su nehatom izazvani požari
najčešći na otvorenom prostoru.
Relativni udjeli namjernih te

nehatno izazvanih požara
Iz grafikona je vidljivo da je broj

namjerno izazvanih požara u
grañevinama u posljednje dvije
godine unutar prosječnih vrijednosti
(oko 2,1 % od ukupnog broja požara)
kao i da je udjel nehatno izazvanih
požara grañevina oko prosječnih
godišnjih vrijednosti (oko 27% od
ukupnog broja požara).
-7-
ZAKON O GRADNJI
Narodne novine 175/2003.
ZAŠTITA OD POŽARA
Članak 8.
Grañevina mora biti projektirana i izgrañena tako da se u slučaju požara:
– očuva nosivost konstrukcije tijekom odreñenog vremena utvrñena posebnim propisom,
– spriječi širenje vatre i dima unutar grañevine,
– spriječi širenje vatre na susjedne grañevine,
– omogući da osobe mogu neozlijeñene napustiti grañevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje,
– omogući zaštita spašavatelja.
ZAŠTITA OD POŽARA U GRADITELJSTVU
Ciljevi zaštite od požara u graditeljstvu su:

1. zaštita života
• zaštiti i ne dovesti u opasnost ljude u grañevinama te vatrogasce za vrijeme intervencije
2. zaštita imovine
• sačuvati materijalna dobra te aktivnosti u grañevini
3. zaštita same grañevine
• spriječiti širenje požara i dima unutar grañevine te prijenos požara s grañevine na
grañevinu
PROTUPOŽARNA ZAŠTITA
PASIVNA AKTIVNA
POŽARNI SEKTORI "OPREMANJE"

PROJEKTIRANJE I IZVEDBA: POŽARNIH SEKTORA:
• vatrogasnim aparatima
• protupožarnih zidova • hidrantskom mrežom
• razdjelnih zidova • sustavima za otkrivanje i dojavu
• kompleksnih razdjelnih zidova požara
• protupožarnih i protudimnih vrata • sprinkler postrojenjima
• protupožarnih zaklopki • sustavima za odvoñenje dima i
• topline nastalih u požaru
•
ZAŠTITA OD POŽARA DEFINIRANA JE

ZAKONIMA, PRAVILNICIMA, NAPUTCIMA, ODLUKAMA, UREDBAMA, NORMAMA, PRAVILIMA
TEHNIČKE PRAKSE, SMJERNICAMA …
-8-
PASIVNA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

Pasivnom protupožarnom zaštitom smatramo projektiranje i izgradnju požarnih sektora u
grañevini na način propisan zakonskim aktima, normama te pravilima tehničke struke.
POŽARNI SEKTOR je osnovna prostorna jedinica dijela grañevine, koja se samostalno tretira
glede tehničkih i organizacijskih mjera zaštite od požara, a odijeljen je od ostalih dijelova grañevine
konstrukcijama otpornim na požar (Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija,
Narodne novine, br. 35/94.)
Grañevinu dijelimo na požarne sektore s ciljem da požarne rizike svedemo na najmanju moguću
mjeru, da se mogući požar što brže lokalizira i ugasi, spriječi njegovo širenje unutar grañevine te prijenos
na druge grañevine.
AKTIVNA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

Aktivnom protupožarnom zaštitom smatramo tehničko opremanje požarnih sektora.
Tu spadaju sustavi vatrodojave i sprinklera, hidrantske mreže te vatrogasni aparati.
Ovisno o zakonskoj regulativi za pojedine vrste grañevina, ovi sustavi su obvezatni ili kompatibilni
s grañevinskom protupožarnom zaštitom.
Oni se u cijelosti mogu zamijeniti sustavom pasivne zaštite (osim vatrogasnih aparata koji su
obvezatni posvuda) ukoliko izrijekom nije zadana mjera ugradnje tih tehničkih sustava.
Tehnički sustavi su ponekad nešto jeftiniji prigodom ugradnje, no tijekom eksploatacije, potrebno
ih je stalno provjeravati i servisirati u redovitim vremenskim razmacima, što pak uvjetuje stalne troškove
održavanja.
Neodržavanje sustava povlači za sobom opasnost od neispravnosti, kada su zaista neophodni ili
pak mogućnost slučajnog uključivanja, što može izazvati veliku štetu na sadržajima predmetne grañevine.
NEKOLIKO ISKRICA IZ POVIJESTI

PROTUPOŽARNE REGULATIVE
18. stoljeće pr. Kr. - "Hamurabijev zakonik", Mezopotamija –

- reguliranje razmaka izmeñu zgrada, način gradnje i debljine zidova objekata
oko 120 g. pr. Kr., Aleksandrija –

- Heron - inovacija vatrogasne dvoklipne crpke
1. stoljeće-Rim –
- car Oktavijan August – osniva moćne vatrogasne postrojbe, koje su se sastojale od 7 kohorti (kohorta je
taktička postrojba rimske vojske, a bila je sastavljena od 6 centurija)
500. - 1500. - srednji vijek - Požarni zakonici u državama Europe –

- osnutak javnih straža za bdijenje nad sigurnošću od požara
- 803. Karlo Veliki - odreñuje u svakom gradu broj ljudi za noćno bdijenje
- Luj IX. organizira noćobdije iz redova obrtnika
- propisi, odnosno protupožarne uredbe, ureñivale su način gradnje kuća, grañevinske materijale za pokrivanje
grañevina i potrebnu vatrogasnu opremu za gašenje
- jedan od najstarijih poznatih propisa o protupožarnoj zaštiti sadrži "Gradska knjiga", grada Augsburga u
Njemačkoj iz 1276. godine.
17. stoljeće - Engleska –

- protupožarno osiguranje nastalo iz Osiguranja pomoći u požaru
oko 1700. - Europa –

izložba profesionalnih vatrogasaca u Beču, Londonu, Parizu
počiProtupožarno osiguranje
1824. u škotskom gradu Edinburgu

- civilna profesionalna vatrogasna služba
1841. godine u Meissenu

- osnovano prvo vatrogasno društvo
kolovoz 1934. - Njemačka

- prvo izdanje DIN-a 4102
-9-
Hrvatska:
- 1272. god. u DUBROVAČKOM STATUTU u VI. knjizi spominju se tri propisa, zapravo tri zakona
koja se odnose na zaštitu od požara, kako bi se spriječilo izbijanje požara u gradu:
• zabranjuje se gradnja kuća od slame i drveta unutar zidina grada,
• zabranjuje se paljenje vatre unutar zidina grada,
• zabranjuje se čuvanje zapaljivih tekućina u posudama koje nisu od kamena.
- 1788. god. Samoborski vatrogasni propis
propis
Jedan je od najstarijih naših vatrogasnih propisa, izdao ga je JOSIP II. Tiskan je na kajkavskom
narječju. Sastoji se od četiri poglavlja u kojima je sadržano 56 članaka. Poglavlja su sljedeća:
• Zaštitne mjere
• Pronalazak požara s uzbunom
• Brzo gašenje požara
• Mjere protiv posljedica požara
U prvom poglavlju kaže se da se dimnjaci moraju graditi od cigle, ognjišta se ne smiju graditi kraj
drvenih zidova, u kuhinjama se zabranjuje drveni pod. Nabrajaju se mjere kod sušenja sijena, vršenja
žita, a putnicima se zabranjuje prolazak mjestom s upaljenim bakljama. Naročitu pozornost posvećuju
čišćenju dimnjaka.
Drugo poglavlje odnosi se na davanje uzbune, a to je u prvom redu dužnost noćnog čuvara -
NOĆOBDIJE. Zimi dežuraju od 21°° - 04°°, a ljeti od 22°° - 02°° sati. Uzbunu daju trubljenjem u rog,
vikom, zvonjavom, lupanjem po prozorima.
Treće poglavlje, predviña uredno držanje bunara, posuda za vodu i sl. Kuće na velikim gospodarstvima
u potkrovlju trebaju držati velike drvene posude stalno napunjene vodom, ljestve, kuke i sl.
U ovom se poglavlju kaže da svi muškarci moraju sudjelovati u gašenju požara, a žene kod kuće.
U četvrtom poglavlju navode se odredbe o posljedicama požara. Na požar - ZGARIŠTE mora doći sudac
koji će utvrditi uzroke požara, kako bi se mogli kazniti eventualni krivci. Isto tako na zgarištu treba
postaviti stražare koji paze da ne izbije iskra.
- 1857. - "GASNIK"
- vatrogasni propis kojeg je 1857. godine izdalo CESARSKO-KRALJEVSKO HERVATSKO-SLAVONSKO
NAMJESNIŠTVO, a za zemaljski glavni GRAD ZAGREB. "GASNIK" stupa na snagu 1. lipnja 1857.
godine.
Ovaj propis utvrñuje sljedeće:
l. način održavanja i provjere sprava za gašenje,
2. osmatranje požara i način dojave po njegovu izbijanju,
3. način dopreme i postupak s opremom za gašenje na zgarištu i
4. postupak nakon gašenja.
Vrlo je zanimljiv i DODATAK "GASNIKU", u kojem nalazimo i niz preventivnih mjera za sprečavanje
požara, koje se posebno odnose na čišćenje i održavanje dimnjaka i ložišta, što govori o tome da su
oni često bili uzrokom požara. Svako čišćenje dimnjaka upisivalo se u posebnu knjigu koja je redovito
pregledavana u gradskom poglavarstvu.
Na pažljiv rad, dimnjačare su obvezivale kazne predviñene za njihove propuste.
Uz ove, to su i ostale preventivne mjere:
- koje obrtnicima nalažu ograničavanje lakozapaljivih tvari (ulje, terpentin, alkohol i dr.)
- posebna pozornost u rukovanju šibicama
- količina baruta koja se mogla držati na gradskom području
- pucanje je bilo dopušteno jedino u gradskoj streljani uz potreban oprez
- bez odobrenja redarstvenog ravnateljstva (policije) nisu se mogli paliti krjesovi, vatrometi, a niti
pojedine rakete
- na sajmovima, u cilju sprječavanja požara, bile su zabrane koje se odnose na pušenje lula i smotaka
(cigareta) u štagljima, konjušnicama, tavanima, dvorištima, sajamskim šatorima, drvenim mostovima
- posebnu pozornost trebalo je posvetiti rasvjeti (fenjerima i svijećama).
Usprkos mnogim preventivnim mjerama koje je obuhvatio DODATAK "GASNIKA", autori su svjesni da
je još mnogo toga ostalo izvan navedenih požarno preventivnih odredbi.
Stoga su u posljednjem paragrafu napisali:… "da nije moguće sve opasnosti pobrojiti, ali da svaki kuće
gospodar i kućni starješina te vlasnici radionica paze da ne doñe do požara i da odmah uklone
opasnost te da o tome podučavaju svoju služinčad i djelatnike."
- 1864.-
1864.- Varaždin - Osnivanje prvog vatrogasnog društva u Hrvatskoj
"Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor"
od 1991. – Europa
- Harmoniziranje propisa za države Europske zajednice - u tijeku.
- 10 -
ZAKONSKA REGULATIVA KOJOM JE UTVRðENA OBVEZA PROVOðENJA GRAðEVINSKIH MJERA

ZAŠTITE OD POŽARA
zakoni:
1. Zakon o zaštiti od požara, Narodne novine, broj 58/93., 33/05.
2. Zakon o gradnji, Narodne novine, br. 175/03., 100/04.
3. Zakon o normizaciji, Narodne novine, br. 55/96., 163/03.
4. Zakon o eksplozivnim tvarima, Narodne novine, broj 178/04.
5. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima, Narodne novine, br. 108/95.
6. Zakon o prijevozu opasnih tvari, Narodne novine, br. 97/93.
7. Zakon o eksplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu, Narodne novine, br. 12/94.
8. Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda, Narodne novine 73/97.
9. Zakon o razminiranju, Narodne novine, br. 19/96.
10. Zakon o zaštiti osoba i imovine, Narodne novine, br. 83/96., 90/96., i 75/01.
11. Zakon o zaštiti na radu, Narodne novine, br. 59/96., 94/96. i 114/03.
12. Zakon o općem upravnom postupku, Službeni list, br. 47/86., Narodne novine, br. 53/91.
pravilnici:
1. Pravilnik o grañevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete grañenja glede zaštite od požara,
Narodne novine, br. 35/94.
2. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara, Narodne novine br. 8/06.
3. Pravilnik o iskaznici ovlaštenih osoba za obavljanje odreñenih poslova kontrole zaštite od požara, Narodne
novine, br. 35/94.
4. Pravilnik o izgledu i upotrebi potvrdbenog (certifikacijskog) znaka, Narodne novine, br. 88/98., 165/98.,
8/99.
5. Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištavanju i pretakanju tekućeg naftnog plina,
Službeni list, br. 24/71. i čl. 26. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, Narodne novine br. 108/95.
6. Pravilnik o izobrazbi, ispitima i provjeri znanja za čuvara, Narodne novine, br. 5/97.
7. Pravilnik o izradbi, izdavanju i objavi hrvatskih normi, Narodne novine, br. 74/97., 87/97.
8. Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije, Narodne novine, br. 35/94.
9. Pravilnik o mjerama zaštite od požara pri izvoñenju radova zavarivanja, rezanja, lemljenja i srodnih tehnika
rada, Narodne novine, br. 44/88.
10. Pravilnik o načinu i programu polaganja ispita za obavljanje poslova tehničke zaštite, Narodne novine, br.
28/99.
11. Pravilnik o načinu osnivanja i rada tehničkih odbora, Narodne novine, br. 86/98.
12. Pravilnik o načinu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu, Narodne novine, br. 54/95.
13. Pravilnik o obvezatnom potvrñivanju ormara za čuvanje papirnate dokumentacije na otpornost prema
požaru te o uvjetima kojima moraju udovoljiti pravne osobe ovlaštene za atestiranje tih ormara, Narodne
novine br. 18/96. 10/01,
14. Pravilnik o obveznom potvrñivanju elemenata tipnih grañevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru
te uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe ovlaštene za potvrñivanje tih proizvoda, Službeni list,
br. 24/90, Narodne novine, br. 47/97, i 68/00.
15. Pravilnik o odreñivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola, Narodne novine, br.
98/99.
16. Pravilnik o održavanju i izboru vatrogasnih aparata, Narodne novine, br. 35/94., 55/94.
17. Pravilnik o posebnim uvjetima što ih moraju ispunjavati poslovne prostorije za proizvodnju oružja, promet
oružja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oružja, voñenje civilnih strelišta, te zaštitu od požara, krade i
drugih nezgoda i zlouporaba, Narodne novine, br. 8/93.
18. Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom, Narodne novine, br. 93/98.
19. Pravilnik o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara,
gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom, Narodne novine, br. 61/94.
20. Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnog ispita za obavljanje poslova ispitivanja sustava za dojavu i
gašenje požara Narodne novine, br. 35/94., 55/94.
21. Pravilnik o programu i načinu polaganju stručnog ispita za obavljanje poslova održavanja vatrogasnih
aparata, Narodne novine, br. 35/94., 55/94.
22. Pravilnik o razvrstavanju grañevina, grañevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara,
Narodne novine, br. 62/94. i 32/97.
23. Pravilnik o sadržaju izjave projektanta o usklañenosti glavnog, odnosno idejnog projekta s odredbama
posebnih zakona i drugih propisa, Narodne novine, br. 98/99.
24. Pravilnik o sadržaju općeg akta iz područja zaštite od požara, Narodne novine, br. 35/94.
25. Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, Narodne novine, br. 35/94., 55/94.
26. Pravilnik o stručnim ispitima u području zaštite od požara, Narodne novine, br. 40/94., 55/94.
27. Pravilnik o stručnoj spremi, radnom iskustvu, programima, sadržajima i načinu polaganja stručnog ispita
stručnjaka zaštite na radu, Narodne novine, br. 127/98.
- 11 -
28. Pravilnik o sustavima za dojavu požara, Narodne novine, br. 56/99.

29. Pravilnik o tehničkim normativima za dizala na električni pogon za kosi prijevoz osoba i tereta, Službeni list,
br. 49/86.,
30. Pravilnik o tehničkim normativima za dizala na električni pogon za vertikalni prijevoz osoba i tereta,
Službeni list, br. 16/86., 28/89.
31. Pravilnik o tehničkim normativima za dizala na električni pogon za vertikalni prijevoz tereta s kabinom u
koju nije moguć pristup, ljudi Službeni list, br. 55/87.
32. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona, Službeni list, br. 53/88.
33. Pravilnik o tehničkim normativima za fasadna dizala na električni pogon, Službeni list, br. 19/86.
34. Pravilnik o tehničkim normativima za postavljanje kotlovnica na otvorenom prostoru, Službeni list, br.
12/85. i čl. 53. Zakona o normizaciji, Narodne novine, br. 55/96.
35. Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica, Službeni
list, br. 19/90., 52/90.
36. Pravilnik o tehničkim normativima za sisteme za odvod dima i topline nastalih u požaru, Službeni list, br.
45/83.
37. Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne ureñaje za gašenje požara ugljičnim dioksidom, Službeni list
br. 44/83., 31/89.
38. Pravilnik o tehničkim normativima za ureñaje kojima se nanose i suše premazna sredstva, Službeni list, br.
57/85. i čl. 53. Zakona o normizaciji, Narodne novine, br. 55/96.
39. Pravilnik o tehničkim normativima za ureñaje za automatsko zatvaranje vrata ili zaklopki otpornih prema
požaru, Službeni list, br. 35/80.
40. Pravilnik o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sustave, Službeni list, br. 38/89.,
Narodne novine, br. 69/97.
41. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i ureñaja od požara, Službeni
list, br. 74/90.
42. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od požara i eksplozije pri čišćenju posuda za zapaljive
tekućine, Službeni list, br. 44/83., 60/86.
43. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta ,Službeni. list, br. 62/73. i čl. 114.
Zakona o zaštiti na radu, Narodne novine, br. 59/96.)
44. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozija, Službeni list, br. 24/87.
45. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara, Službeni list, br. 7/84.
46. Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima, Službeni list, br. 13/68., čl. 32. Pravilnika…21/90.,
47. Pravilnik o tehničkom nadzoru električnih postrojenja, instalacija i ureñaja namijenjenih za rad u prostorima
ugroženim eksplozivnom atmosferom, Narodne novine, br.2/02., 141/03.
48. Pravilnik o temeljnim zahtjevima za opremu, zaštitne sustave i komponente namijenjene za rad u
eksplozivnoj atmosferi plinova, para, maglica i prašina, Narodne novine br. 69/98., 148/99., 4/00.-ispravak,
1/01., 112/03.
49. Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i ureñaja, Narodne
novine, br. 146/05.
50. Pravilnik o upisnicama iz područja zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, Narodne novine, br. 56/94.
51. Pravilnik o uvjetima i načinu priznavanja izvještaja o ispitivanju izdanih u inozemstvu i izdavanja potvrda o
sukladnosti, Narodne novine, br. 69/97.
52. Pravilnik o uvjetima provedbe nastave i osposobljavanja osoba za čuvara, Narodne novine, br. 12/97.
53. Pravilnik o uvjetima za ispitivanje uvezenih ureñaja za gašenje požara, Narodne novine, br. 75/94.
54. Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara, Narodne novine,
br. 67/96.
55. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe, Narodne novine, broj 35/94., 55/94. i 142/03.
56. Pravilnik o zapaljivim tekućinama, Narodne novine br. 54/99.
57. Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata, Narodne novine, br. 100/99
Naputci, naredbe, posebni tehnički uvjeti, upute, uredbe, …

1. Naputak o postupku ispitivanja i o klasama otpornosti prema požaru zaklopki za zaštitu od požara u
ventilacijskim i klimatizacijskim kanalima, Narodne novine, br. 10/94.
2. Naredba o obaveznom potvrñivanju aparata za zaštitu dišnih organa, Službeni list, br. 49/87.
3. Naredba o obaveznom potvrñivanju ručnih i prijevoznih aparata za gašenje požara, Službeni list, br.
16/83.
4. Posebni tehnički uvjeti za projektiranje i izvedbu dimnjaka i dimovodnih priključaka na području grada
Zagreba, Službeni glasnik grada Zagreba, broj 1/74., 12/74.
5. Posebni tehnički uvjeti za projektiranje i izvedbu stubišta, Službeni glasnik grada Zagreba, broj 1/74.,
6. Upute o zaštiti od požara za daljinski voñena i daljinski nadzirana elektroenergetska postrojenja,
Narodne novine, br. 41/91., čl. 56. st. 2. Zakona o zaštiti od požara – 58/93.
7. Uredba o održavanju zgrada, Narodne novine br. 64/97.
- 12 -
U ZAGREBU
ARHITEKTURA I STROJARSTVO
GRADITELJSKI ODJEL
Tema:
FIZIKA ZGRADA
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
Predavanje :
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I PRORAČUN GUBITAKA TOPLINE
OVLAŠTENIH U ZGRADAMA PREMA HRN EN
IN ŽEN JERA
12831
Predavač:
MR. SC. IVAN CETINIĆ, DIPL.ING.STROJ.
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006. GODINA

Mr.sc. Ivan Cetinić,

Cetinić dipl.ing.stroj.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
PRORAČUN GUBITAKA TOPLINE U ZGRADAMA PREMA

PREMA HRN EN 12831
PROPISI O TOPLINSKOJ ZAŠTITI GRAðEVINA
Do donošenja "Tehničkog propisa o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti zgrada" NN br79/2005
postojeći Propisi o toplinskoj zaštiti u zgradarstvu propisivali su izolacijske parametre vanjskih obodnih
konstruktivnih elemenata te dozvoljenih ventilacijskih gubictaka ovisno o faktoru oblika zgrade i području
u kojem se zgrada nalazi (klimatske zone). Vrijednosti ovako propisanih srednjih koeficjenata prolaza
topline nisu implicite bili vezani na korisnu jedinicu volumena grijanja prostora te nisu stimulativno
djelovati na proizvodnju i potrošnju toplinske energije, a time i na zaštitu čovjekova okoliša kako u
pogledu potrošnje energenata tako i u pogledu emisije štetnih plinova i tvari u okolinu kao produkata
izgaranja.
Umjesto dosada propisanog maksimalnog koeficjenta prolaza topline za pojedinačne grañevne elemente,
novim propisom se ograničava godišnja potrošnja ogrijevne topline, koju je potrebno izračunati uzimajući
u obzir unutarnje izvore topline i sunčevo zračenje.
GODIŠNJA POTREBNA TOPLINA ZA GRIJANJE STAMBENIH

ZGRADA OVISNO O FAKTORU OBLIKA
100
90
80
70
Qh (kWh/m a)
2
60
50
40
30
20
10
0
0 0,2 0,4 0,6 0,8 1 1,2 1,4 1,6
fo (m -1)
Qh = 51,31 (kWh/m2a) za fo≤ 0,20

Qh = 41,03 + 51,41 fo ( kWh/m2a) za 0,20< fo < 1,05
Qh = 95,01 ( kWh/m2a) za fo ≥ 1,05
- 14 -
G O D IŠ N J A P O T R E B N A T O P L IN A Z A G R IJ A N J E
N E S T A M B E N IH Z G R A D A O V IS N O O F A K T O R U
O B L IK A
35
30
25
Qh (kWh/m a)
2
20
15
10
0
0 0 ,2 0 ,4 0 ,6 0 ,8 1 1 ,2 1 ,4 1 ,6
f o (m -1 )
Qh = 16,42 (kWh/m2a) za fo≤ 0,20

Qh = 13,13 + 16,45 fo ( kWh/m2a) za 0,20< fo < 1,05
Qh = 30,40 ( kWh/m2a) za fo ≥ 1,05
S R E D N J I K O E F IC IJE N T P R O L AZ A T O P L IN E O P L O Š JA
Z G R AD E O V IS N O O F AK T O R U O B L IK A I V AN J S K O J
S R E D N J O J T E M P E R AT U R I N AJ H L AD N IJ E G M JE S E C A Z A
S T AM B E N E I N E S T AM B E N E Z G R AD E S U Č E Š Ć E M P O V R Š IN E
P R O Z O R A U U K U P N O J P O V R Š IN I F AS AD E < 30 %
1 ,8
1 ,6
1 ,4
HT (W/m K)
1 ,2
2
0 ,8
0 ,6
0 ,4
0 ,2
0
0 0 ,5 1 1 ,5 2
f o (m -1 )
HT = 0,45 + 0,15/ fo (Wh/m2a) za Θm >3°C

HT = 0,30 + 0,15/ fo (Wh/m2a) za Θm <3°C
- 15 -
S R E D N J I K O E F IC IJ E N T P R O L A Z A T O P L IN E O P L O Š J A
Z G R A D E O V IS N O O F A K T O R U O B L IK A I V A N J S K O J
S R E D N J O J T E M P E R A T U R I N A J H L A D N IJ E G M J E S E C A Z A
N E S T A M B E N E Z G R A D E S U Č E Š Ć E M P O V R Š IN E P R O Z O R A U
U K U P N O J P O V R Š IN I F A S A D E > 3 0 %
1 ,4
1 ,2
1
HT (W/m K)
2
0 ,8
0 ,6
0 ,4
0 ,2
0
0 0 ,5 1 1 ,5 2
-1
f o (m )
HT = 0,45 + 0,24/ fo (Wh/m2a) za Θm >3°C

HT = 0,35 + 0,24/ fo (Wh/m2a) za Θm <3°C
Analizirajući poboljšanje toplinske zaštite zgrade na 1m3 grijanog prostora uzimajući srednje vrijednosti
koeficijenta prolaza topline za zidove i prozore pri temperaturi prostorije od +20°C, vanjskoj temperaturi -
12°C u periodu od 1969-2005 srednja temperatura vanjskih zidova i prozora poprima sljedeće vrijednosti:
1969 1974 1977 1982 2005

km,Z+PR [W/(m2K)] 2.0 1.86 1.45 1.2 1.1
ϑO,m[°C] 11.7 12.5 14.0 15.0 15.8
Na taj se način, uz istu toplinsku ugodu (konfor), usljed smanjenog potrebnog ogrijevnog učinka , mogu
smanjiti i srednje temperature ogrijevnih površina. Kako je nominalna količina topline koju ogrijevno tijelo
odaje prostoriji Qn u odnosu na učinak ogrijevnog tijela u drugim temperaturni uvjetima je opisana
izrazom Qn/Q=[∆tn/∆t]1+n iz iste relacije možemo izračunati temperaturu medija za smanjeni toplinski
učinak. Ako se predpostavi da će ostale vrijednosti za ogrijevne površine ostati konstantne i uzmemo
uobičajenu temperaturu radijatorskog grijanja 90/70°C i temperaturu prostorije 20°C dobit će se sljedeće
srednje temperature medija za ogrijevna tijela:
1969 1974 1977 1982 2005

ϑOT,m[°C] 80 76.7 66.6 60.5 55.2
Na ovaj način omogućuje se smanjenje temperature ogrijevnog medija tako da se mogu realizirati
odgovarajući sustavi niskotemperaturnog grijanja korištenjem različitih niskotemperaturnih izvora
energije.
- 16 -
P R O M J E N A P O V R Š IN E "O T " O V IS N O O S R E D N J O J
T E M P E R AT U R I M E D IJ A N O S IT E LJ A T O P LIN E
12
10
8
f (m /m )
2
6
2
0
0 20 40 60 80 100 120
t m (°° C )
NISKOTEMPERATURNI SUSTAVI KORIŠTENJA ENERGIJE
- kondezacijski kotlovi → proizvodnja toplinske energije;

- dizalice topline → proizvodnja rashladne i toplinske energije;
- energija sunčevog zračenja za procese grijanja i hlañenja;
- kogeneracijska postrojenja → proizvodnja električne i toplinske energije
- trigeneracijska postrojenja → proizvodnja električne , toplinske i rashladne energije
PRORAČUN SUSTAVA GRIJANJA PREMA NOVOJ NORMI HRN EN 12 831
Postupak proračuna sustava grijanja, odnosno toplinskog opterećenja prostorija ili njihovih potreba za
toplinom provodi se sukladno s normom DIN 4701 - "Pravilnik o proračunu toplinskih potreba zgrade". Ta
je norma od nedavno zamijenjena novom, europskom i usvojenom hrvatskom normom: HRN EN 12 831-
"Sustavi grijanja u zgradama; Postupci za proračun normalnog toplinskog opterećenja". Prikaz najvažnijih
promjena u odnosu na do sada uobičajeni postupak proračuna sustava grijanja objavljen je u casopisu
EGE u tri nastavka koji je priredio Dušan Jasprica, dipl. ing.
Pregled najvažnijih novosti
Jedna od najvažnijih novosti iz HRN EN 12 831jest tzv. Nacionalni dodatak. Kao što mu ime kaže, trebala
bi ga zasebno donijeti svaka zemlja koja prihvati normu (npr. u Njemačkoj je norma objavljena u
kolovozu, a Dodatak u prosincu prošle godine) i u njemu bi se trebali nalaziti svi važniji podaci potrebni za
proračun u skladu s uvjetima koji su značajni za tu zemlju. To su, primjerice, vrijednosti normalne vanjske
(okolne) temperature, normalne unutarnje temperature (u prostoriji), temperature negrijanih prostorija
itd. Uz to, nacionalni dodatak uključuje i podroban primjer te obrasce za proračun toplinskog opterećenja
po prostorijama i cijele zgrade. Nacionalni dodatak je logična posljedica činjenice da je nova norma
europska, tj. trebala bi vrijediti na europskoj razini (što znači da se uskoro može očekivati i HRN EN 12
831). Za razliku od toga, nekadašnja DIN 4701 bila je zamišljena da vrijedi samo za Njemačku, iako je u
brojnim drugim zemljama važila kao općeprihvaćena smjernica. Velika su novost i dva postupka
proračuna toplinskog opterećenja (toplinskih gubitaka, odnosno potreba za toplinom) prostorija i cijele
zgrade: pojednostavljen i podroban. Pri tome je primjena pojednostavljenog proračuna predviñena za
stambene zgrade s najviše tri stana i nepropusnošću ovojnice zgrade do n50 = 3h-1.
- 17 -
Uz to, HRN EN 12 831 predviña brojne nove oznake, simbole i indekse za pojedine veličine (tablica 1 i 2),
dok su neke veličine i postupci iz DIN 4701 napušteni (tablica 3).
Tablica 1
Neke važnije razlike oznaka veličina i indeksa iz stare (DIN 4701) i nove norme (EN 12 831)
Tablica 2
Neke važnije nove veličine iz EN 12 831
Tablica 3
- 18 -
Neke veličine iz DIN 4701 kojih više nema u EN 12 831
Takoñer se više u obzir ne moraju uzimati djelomično ograničeno grijanje zgrada ni proračun Krischerove
značajke (D).
Naravno, obje se norme, nova i stara, temelje na istim fizikalnim postavkama, a te osnovne jednadžbe u
novoj su normi uključene i u pojednostavljeni i podrobni postupak proračuna. Pri tome treba reći da se
postupci proračuna prema novoj i staroj normi značajno razlikuju zbog čega se i rezultati mogu značajnije
razlikovati.
Normalni
Normalni transmisijski toplinski gubici
Pojednostavljeni postupak proračuna polazi od pojedine plohe kojoj se pridružuje odgovarajuća U-

vrijednost. Ipak, pri tome se u obzir uzima samo prolaz topline (tj. toplinski gubici) kroz vanjse plohe, ali
ne i unutarnji toplinski gubici. Za korekciju toplinskih gubitaka ovisno o okolnom stanju slući temperaturni
korekcijski faktor (fk) (tablica 4).
Tablica 4
Neki temperaturni korekcijski faktori za toplinske gubitke prema različitim okolnim plohama ili
područjima
Prema novoj se normi u obzir uzimaju sve plohe koje imaju toplinske gubitke prema okolici (vanjski zidovi
prema negrijanim prostorijama, odnosno zidovi i podovi koji su u doticaju s tlom) te utjecaj toplinskih
mostova, zbog čega se kod primjene pojednostavljenog proračuna redovito uključuje dodatak za toplinske
mostove (∆UWB = 0,10 W/m2K)).
Pojednostavljenim se postupkom ne proračunavaju unutarnji toplinski gubici, već su prostorije s
povišenim temperatura ma (više od 4 K u odnosu na ostale prostorije, npr. kupaonica: 24°C) obuhvaćene
paušalnim faktorom (f∆Φ = 1,5).
Transmisijski toplinski gubici se u pojednostavljenom postupku računaju jednadžbom:
ΦT = ∑ A . (U + ∆UWB) . (θint - θe) . fk´)
pri čemu su:
ΦT - transmisijski toplinski gubici, W
A - površina plohe, m2
U - U-vrijednost, W/m2 K)
∆UWB - dodatak za toplinske mostove, W/m2 K)
θe - vanjska (okolna) temperatura, °C
θint - unutarnja temperatura (u prostoriji), °C
fk - temperaturni korekcijski faktor (tablica 4).
Kao što vrijedi i za podrobni postupak proračuna, najprije se proračunava koeficijent transmisijskih
toplinskih gubitaka (HT).
Radi se o novouvedenoj veličini koje nije bilo u DIN 4701, ali je poznata iz DIN 4108. Iscrpno je opisana u
podrobnom postupku proračuna i vrlo je važna za proračun godišnjih potreba za toplinom, a odreñena je
jednadžbom:
HT = ∑ A . (U + ∆UWB) . fk.
Pri čemu je:
HT - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka, W/K.
Transmisijski toplinski gubici tada iznose:
ΦT = HT . (θint - θe).
Normalni ventilacijski toplinski

toplinski gubici
- 19 -
Kako pojednostavljeni postupak proračuna vrijedi samo za zgrade s najviše tri stana i s nepropusnošću
osvojnice do n50 = 3 h-1 (broj izmjena zraka pri diferencijalnom tlaku 50 Pa izmeñu unutrašnjosti zgrade i
okolice), nije potrebno složeno proračunavanje količine zraka koji u prostorije dospijeva prirodnom
ventilacijom, već se u obzir uzima samo najmanji potrebni volumen zraka:
ΦV = 0,34Vmin(θint - θe)
pri čemu su:
ΦV - ventilacijski toplinski gubici, W
Vmin = VRnmin - najmanji potrebni volumen zraka, m3/h.
VR - volumen prostorije, m3
nmin - najmanji potrebni broj izmjena zraka, h-1
Pogon sustava grijanja s prekidima
Važna novost iz HRN EN 12 831je uvoñenje dodatnog učina za ponovno zagrijavanje u slučaju pogona
sustava grijanja s prekidima. Za prostorije u kojima je predviñen takva pogon, taj se učin u oba postupka
proračuna mora uzimati u obzir, a ovisi o:
• vremenu u kojemu se ponovno uspostavlja normalna temperatura u prostoriji
• snižavanju temperature tijekom faze ohlañivanja
• masi grañevine
• broju izmjena zraka tijekom faze zagrijavanja.
Vrijednost faktora ponovnog zagrijavanja (fRH) uzima se iz tablica s podacima za vrijednost izmjena zraka
u prostoriji od 0,1 i 0,5 h-1, pri čemu treba reći da, prema Nacionalnom dodatku, u pojednostavljenom
postupku proračuna treba koristiti samo tablica s vrijednošću 0,5 (tablica 5). Pri tome je važan podatak
masa grañevine koja može biti:
• mala (montažni stropovi i podovi, zidovi od laganih materijala)
• srednja (betonski stropovi i podovi, zidovi od laganih materijala)
• velika (betonski stropovi i podovi, zidovi od opeke ili betona).
Iz faktora ponovnog zagrijavanja slijedi dodatni učin za ponovno zagrijavanje:
Tablica 5
Faktor ponovnog zagrijavanja za broj izmjena zraka n=0,5h-1
Legenda: m - mala masa građevine; s - srednja masa građevine; v- velika masa građevine
ΦRH = AfRH,
pri čemu su:
ΦRH - dodatni učin za ponovno zagrijavanje, W
A - neto površina ploha prostorije, m2
fRH - faktor ponovnog zagrijavanja, W/m2.
Normalno toplinsko opterećenje grijanih prostorija
Kako se u pojednostavljenom postupku proračuna transmisijskih toplinskih gubitaka u obzir ne uzimaju

unutarnji gubici, za prostorije s povišenom temperaturom u odnosu na okolne (više od 4 K) treba koristiti
temperaturni korekcijski faktor (f∆θ = 1,5, dok je u svim ostalim slučajevima f∆θ = 1,0).
Toplinsko opterećenje prostorija tada je jednako:
- 20 -
Φ = (ΦT + ΦV)f∆θ,
pri čemu su:
Φ - toplinsko opterećenja (toplinski gubici, potrebe za toplinom) prostorije, W
f∆θ - temperaturni korekcijski faktor (u obzir uzima toplinske gubitke iz svih prostorija u kojima je
temperatura viša od uobičajene prema okolnim prostorijama).
Normalno toplinsko opterećenje prostorije se tada računa jednadžbom:
ΦHL = Φ + ΦRH,
pri čemu je:
ΦHL - normalno toplinsko opterećenje prostorije, W.
Ukupno normalno toplinsko opterećenje stana ili zgrade
Ukupno normalno toplinsko opterećenje stana ili zgrade je jednako zbroju toplinskih opterećenja
(toplinskih gubitaka, potreba za toplinom) pojedinih prostorija. Ipak, pri tome je napušten faktor
istodobnosti udjela ventilacijske topline (ζ) iz stare norme. Ukupno je normalno toplinsko opterećenje
stana ili zgrade tada jednako:
ΦHL,zg = ∑ΦT + ∑ΦV + ∑ΦRH,
pri čemu je:
ΦHL,zg - ukupno normalno toplinsko opterećenje zgrade, W.
Ukupni normalni toplinski gubici
Kao što je bilo i u DIN 4701, ukupni toplinski gubici (toplinsko opterećenje, potrebe za toplinom)
prostorije jednaki su:
Φ = ΦT + ΦV,
pri čemu su:
Φ - ukupni toplinski gubici, W
ΦT - normalni transmisijski gubici, W
ΦV - normalni ventilacijski toplinski gubici, W.
Kada je pogon sustava grijanja izveden s prekidima, ukupnim se toplinskim gubicima pribraja tzv. dodatni
učin za ponovno zagrijavanje:
Φ = ΦT + ΦV + ΦRH ,
pri čemu je:
ΦRH - dodatni učin za ponovno zagrijavanje, W.
Transmisijski toplinski gubici
U novoj se normi u proračunu transmisijskih toplinskih gubitaka razlikuju četiri slučaja i svaki se od njih u
jednadžbama i oznakama veličina označava odgovarajućim indeksom:
• gubici prema okolici (indeks e - od engl. external)
• gubici prema negrijanim prostorijama (indeks u - od eng. unheated)
• gubici prema tlu (indeks g - od eng. ground)
• gubici izmeñu grijanih susjednih prostorija (indeks b ili j).
Transmisijski toplinski gubici se tada odreñuju jednadžbom:

ΦT = (HT,e + HT,ue + HT,g + HT,j) . (θint - θe),
pri čemu su:
HT,e - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka prema okolici, W/K
HT,ue - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka prema grijanim prostorija, W/K
HT,g - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka prema tlu, W/K
HT,j - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka izmeñu susjednih grijanih prostorija, W/K
θint - normalna unutarnja temperatura grijane prostorije, °C
θe - vanjska (okolna) temperatura, °C.
Koeficijenti transmisijskih i ventilacijskih toplinskih gubitaka (HT i HV) su veličine poznate još iz DIN V 4108
- "Toplinska zaštita i ušteda energije u zgradama" i nove njemačke Uredbe o štednji energije (EnEV) te
predstavljaju osnovu proračuna godišnjih potreba zgrade za toplinom. Drugim riječima, predstavljaju
specifične toplinske gubitke, a praktična primjena im je višestruka:
- 21 -
• pri usporeñivanju zgrada u odnosu na toplinske gubitke, odnosno pri njihovom energetskom
ocjenjivanju za dobivanje Energetske iskaznice (što je u Njemačkoj obvezno prema novoj Uredbi o
štednji energije)
• pri odreñivanju godišnjih potreba zgrade za toplinom prema DIN V 4108 i EnEV
• pri izvoñenju proračuna sustava grijanja i tijekom postupka dobivanja grañevinske dozvole za
usporedbu s dopuštenim vrijednostima iz EnEV i provjeru rezultata
• pri proračunu potrebne temperature snižavanja kada se pogon sustava grijanja u prostoriji ili cijeloj
zgradi izvodi s prekidima (npr. 8 h tijekom noći u stambenim zgradama ili 48 h tijekom vikenda u
poslovnim zgradama) i to za odreñivanje faktora ponovnog zagrijavanja (fRH).
Prema EN 12 831, proračun koeficijenta transmisijskih toplinskih gubitaka predviña se za pojedini
element grañevine, za pojedinu prostoriju i za cijelu zgradu.
Transmisijski toplinski gubici

gubici prema okolici
Kod zgrada izvedenih prema suvremenim propisima o smanjenju potrošnje energije kakvi su na snazi u
razvijenim zemljama (npr. EnEV u Njemačkoj) i čije su U-vrijednosti pojedinih elemenata grañevine vrlo
male, udio toplinskih mostova u proračunu toplinskih gubitaka sve više dobiva na značenju. Uostalom,
kod suvremenih zgrada s iznimno dobrom izolacijom udio toplinskih mostova u ukupnim transmisijskim
toplinskim gubicima može iznositi i do 50%.
Koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka gubitaka prema okolici tome pri tome je jednak:
HT,e = ∑ Ak Uk ek + ∑ψlllel,
pri čemu su:

Ak - površina elementa grañevine, m2
Uk - U-vrijednost elementa grañevine, W/(m2 K)
e k, e l - korekcijski faktori ovisni o vremenskim uvjetima (= 1)
ψl - duljinski koeficijent prolaza topline za toplinski most, W/m
ll - duljina toplinskog mosta, m.
Kako uzimanje toplinskih mostova u obzir može značajno otežati cijeli proračun, mogu se koristiti
odreñene paušalne vrijednosti, u skladu s iskustvom i stvarnim stanjem.
Toplinski gubici kroz toplinske mostove mogu se izračunati jednadžbom:
Uc = U + ∆UWB,
pri čemu je:
∆UWB(fc) - dodatak za toplinske mostove (0,05 - 0,1 W/(m2K), ovisno o značajkama elementa grañevine).
Ranije spomenuta jednadžba za proračun koeficijenta transmisijskih toplinskih gubitaka tada se može
zamijeniti jednostavnijom i praktičnijom:
HT,e = ∑ A(U + ∆UWB)
pa transmisijski toplinski gubici prema okolici iznose:

ΦT,e = HT,e . (θint - θe).
Transmisijski toplinski gubici prema negrijanim prostorijama

prostorijama
Transmisijski toplinski gubici prema negrijanim prostorijama proračunavaju se analognim postupkom

kao prema okolici. Ipak, kako su temperature u negrijanim prostorijama u zgradi u pravilu više od okolne
(vanjske), potrebno je uvesti redukcijski faktor kojim se ta razlika uzima u obzir:
bu = θint - θu
θint - θe
pri čemu su:
bu- temperaturni redukcijski faktor koji u obzir uzima razliku vanjske i temperature u negrijanoj
prostoriji (= 0,9 ako ta temperatura nije poznata)
θu- temperatura u negrijanoj prostoriji
Praktična jednadžba za koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka prema negrijanim prostorijama tada
glasi:
HT,ue = ∑ A(U + ∆UWB)bu,
a transmisijskih toplinskih gubitaka prema negrijanim prostorijama:
ΦT,ue = HT,ue . (θint - θe).
- 22 -
Transmisijski toplinski gubici prema tlu
Transmisijski toplinski gubici prema tlu prema HRN EN 12 831se proračunavaju na posve različit način
nego što je to bilo prema DIN 4701.
Osnovna jednadžba pri tome glasi:
HT,g = fg1 . fg2 . Gw . ∑AUequiv
pri čemu su:
fg1 - korekcijski faktor za godišnja odstupanja vanjske temperature (= 1,45)
fg2 = θint - θm,e - temperaturni korekcijski faktor koji u obzir uzima razliku normalne i srednje godišnje
θint - θe vanjske temperature
θm,e - srednja godišnja vanjska temperatura (uzima se iz tablica), °C
Uequiv - ekvivalentni koeficijent prolaza topline ovisan o značajkama podne plohe, W/(m2K) (tablica 6)
Gw - korekcijski faktor koji u obzir uzima podzemne vode (= 1,15 za udaljenost od podzemnih voda do
3 m, =1,00 za udaljenost od podzemnih voda veću od 3m).
Tablica 6
Primjer vrijednosti ekvivalentnog koeficijenta prolaza topline za podnu plohu na dubini 1,5 m
Za odreñivanje ekvivalentnog koeficijenta prolaza topline (iz tablica ili dijagrama) najprije je potrebno
izračunati parametar B':
B' = Ag
0,5P
pri čemu su:

Ag - površina podne plohe, m2
P - opseg podne plohe, m.
Proračun opsega podne plohe koja je u dodiru s tlom ovisi o stvarnim uvjetima, npr. o tome radi li se o
samostojećoj ili kući u nizu. Pri tome još valja napomenuti da za proračun gubitaka kroz plohe zidova koje
su u doticaju s tlom do dubine 3 m takoñer vrijede slični dijagrami i tablice kao za podne plohe.
Transmisijski toplinski gubici izmeñu

izmeñu susjednih grijanih prostorija
Transmisijski toplinski gubici izmeñu susjednih grijanih prostorija proračunavaju se na analogan način
kao prema negrijanim prostorijama, ali bez dodatka za toplinske mostove. Redukcijski se faktor pri tome
računa jednadžbom:
f= θint - θbN
θint - θe
pri čemu su:
- 23 -
f - temperaturni redukcijski faktor koji u obzir uzima razliku vanjske i temperature u susjednoj
grijanoj prostoriji
θbN - temperatura u susjednoj grijanoj prostoriji, °C.
Koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka izmeñu susjednih grijanih prostorija računa se tada
jednadžbom:
HT,j = ∑ A . U . f,
a transmisijski toplinski gubici izmeñu susjednih grijanih prostorija:
ΦT,j = HT,j . (θint - θe).
Infiltracija (prirodna ventilacija)
Kao što je vrijedilo i u staroj normi (DIN 4701), i u DIN 12 831 se u obzir uzimaju toplinski gubici koji
nastaju zbog prirodne i/ili mehaničke ventilacije. Doduše, u novoj su normi obuhvaćeni i mehanički
sustavi ventilacije u kojima postoji pretičak dovedenog (tj. svježeg, odnosno pripremljenog) zraka, dok je u
staroj normi bilo riječi samo o mehaničkim sustavima ventilacije u kojima postoji pretičak odvedenog (tj.
onečišćenog) zraka.
Ipak, osnovna razlika nove i stare norme je u tome što se prema novoj ne započinje s izravnim
proračunom ventilacijskih toplinskih gubitaka, već se najprije odreñuje volumni protok zbog infiltracije
(posve prirodne ventilacije, odnosno slobodnog, prirodnog strujanja zraka) i/ili mehaničke ventilacije te se
usporeñuje s najmanjim potrebnim volumenom zraka.
Prema novoj HRN EN 12 831se volumen zraka koji infiltracijom, odnosno neometanom prirodnom
ventilacijom ulazi u prostoriju odreñuje jednadžbom:
Vinf = 2VR . n50 . e . ε
pri čemu su:

Vinf - volumni protok zraka zbog infiltracije, m3/h
VR - volumen prostorije, m3
n50 - broj izmjena zraka pri razlici tlaka 50 Pa, h-1 (tablica 1)
e - koeficijent zaštićenosti (tablica 7)
ε - visinski korekcijski faktor.
Tablica 7
Broj izmjena zraka pri razlici tlaka 50 Pa
Napomena:
U visokim zgradama se, ovisno o izvedbi, na nižim katovima mogu pojaviti značajno više vrijednosti
stupnjeva propusnosti za zrak koji se tada određuju za svaki slučaj zasebno.
- 24 -
Tablica 8
visinski korekcijski faktor.
Mehanička ventilacija
Kada je riječ o toplinskim gubicima zbog mehaničke ventilacije, valja razlikovati dva slučaja:
• sustavi mehaničke ventilacije u kojima postoji pretičak dovedenog zraka
• sustavi mehaničke ventilacije u kojima postoji pretičak odvedenog zraka.
Sustavi mehaničke ventilacije

ventilacije s pretičkom dovedenog zraka
Kod primjene sustava mehaničke ventilacije kojima postoji pretičak dovedenog (svježeg, odnosno
pripremljenog zraka u proračun je potrebno uvesti temperaturni redukcijski faktor:
fv = θint - θsu
θint - θe
pri čemu je:

fv - temperaturni redakcijski faktor za korekciju volumnog protoka zbog pretička dovedenog zraka
θsu - temperatura dovedenog zraka, °C.
Jednadžba za volumni protok zraka tada glasi:

Vsu = VSU . fv,
pri čemu je:
Vsu - korigirani volumni protok zraka dovedenog sustavom mehaničke ventilacije, m3/h.
Vrijednost korigiranog volumnog protoka zraka potom se uvrštava u proračun ventilacijskih toplinskih
gubitaka.
Sustavi mehaničke ventilacije s pretičkom onečišćenog zraka
Kod sustava mehaničke ventilacije u kojima postoji pretičak odvedenog zraka redovito dolazi do pojave
podtlaka zbog neravnoteže količine zraka koji se dovodi u prostoriju i koji se iz nje odvodi kao posljedica
prirodnog ulaska vanjskog zraka kroz razne zazore, odnosno neprianjanja prozora i vrata u prostoriju (tj.
infiltracije). Volumen tog pretička zraka koji mehanički treba odvesti iz prostorije je tada odreñen kao
razlika volumena zraka koji se odvodi iz prostorije i onoga koji se u nju dovodi:
Vmech,inf = Vex - Vsu ,
pri čemu su:
Vmech,inf - volumni protok pretička odvedenog zraka, m3/h
Vex - volumni protok odvedenog zraka, m3/h.
Najmanji potrebni udio svježeg zraka
Zbog higijenskih razloga je u HRN EN 12 831(a tako je vrijedilo i u DIN 4701) propisan najmanji potrebni
broj izmjena zraka. Najmanji potrebni volumen svježeg zraka tada je odreñen jednadžbom:
Vmin = nmin . VR ,
pri čemu su:
Vmin - najmanji potrebni volumen svježeg zraka, m3/h
nmin - najmanji potrebni broj izmjena zraka, (=0,5 h-1 za uobičajene stambene prostorije, = 1,5 h-1 za
kupaonice i zahode).
- 25 -
Efektivni volumni protok zraka
Kao što je spomenuto, prije proračuna ventilacijskih toplinskih gubitaka treba odrediti efektivni volumni
protok zraka koji, kada postoji sustav mehaničke ventilacije, čine:
• infiltracija (prirodna ventilacija)
• sustav mehaničke ventilacije s pretičkom dovedenog zraka
• sustav mehaničke ventilacije s pretičkom odvedenog zraka:
Vthem = Vinf + VsufV + Vmech,inf ,
pri čemu je:

Vthem - efektivni volumni protok zraka, m3/h.
Tako dobiven efektivni volumni protok zraka mora biti jednak najmanjem higijenski potrebnom volumenu
svježeg zraka:
Vthem = max(Vthem, Vmin).
Ventilacijski toplinski gubici
Proračun koeficijenta ventilacijskih toplinskih gubitaka predstavlja sljedeći važan korak proračuna:
HV = 0,34Vthem ,
pri čemu je:
HV - koeficijent ventilacijskih toplinskih gubitaka, W/K.
Ventilacijski toplinski gubici su tada jednaki:
ΦV = HV (θint - θe).
Tablica 9
Koeficijent zaštićenosti za različite položaje zgrade
Pogon sustava grijanja s prekidima
U zgradama ili prostorijama u kojima se pogon sustava grijanja izvodi s prekidima, prema novoj je normi
predviñen dodatni učin za ponovno zagrijavanje kako bi se zahtijevana normalna temperatura u prostoriji
mogla postići nakon snižavanja temperature tijekom faze ohlañivanja. Ipak, njegova se vrijednost ne
mora uzimati u obzir, ako je već uračunata na temelju neki drugih propisa (npr. DIN EN 60 531, DIN 4701
- 1 do 3) kada osnovu predstavlja neto toplinsko opterećenje. Pri tome valja napomenuti da potrebnu
vrijednost dodatnog učina za ponovno zagrijavanje treba dogovoriti s investitorom.
Potrebno smanjenje temperature u prostoriji (∆θRH) odreñuje se na osnovi iskustvene pretpostavke (npr. 2
K za stambene zgrade s prekidom grijanja od 8 h) ili proračuna.
Normalno toplinsko opterećenje prostorije
Normalno toplinsko opterećenje prostorije je jednako zbroju svih toplinskih gubitaka koji postoje u toj
prostoriji. Prema nacionalnom se dodatku najprije odreñuje neto toplinsko opterećenje pomoću
jednadžbe:
- 26 -
ΦHL,neto = ΦT + ΦV
Inače, radi se o veličini koja se izravno može usporediti s onom iz DIN 4701. Normalno je toplinsko
opterećenje prostorije tada jednako:
ΦHL = ΦHL,neto + ΦRH
Normalno toplinsko
toplinsko opterećenje zgrade
Normalno toplinsko opterećenje zgrade je jednako zbroju svih toplinskih gubitaka:

ΦHL,zg = ∑ΦT + ∑ΦV + ∑ΦRH .
Pri tome se proračun ventilacijskih toplinskih gubitaka temelji na sljedećim volumnim protocima.
• kada nema sustava ventilacije (uz z = 0,5):
∑V = max(0,5∑Vinf , ∑Vmin)
• kada postoji sustav ventilacije:
∑V = 0,5∑Vinf + (1-n) ∑Vsu + ∑Vmech,inf
S jedne strane to znači da se u slučaju mehaničke ventilacije u obzir uzima stupanj djelovanja sustava za
povrat topline ponajviše stoga što se najmanji ventilacijski gubici više ne trebaju množiti s efektivnim
faktorom istodobnosti udjela ventilacijske topline (ζ = 0,5).
GLAVNE RAZLIKE DIN 4701 I EN 12 831
Važnije razlike iz nove u odnosu na staru normu u postupku proračuna su sljedeće:

• napušteni su složeni proračuni mase za korekciju vanjske temperature
• napušteni su korekcijski faktori ∆ka i ∆ks
• napušteno je odreñivanje propusnosti zazora na koje nastrujava i na koje ne nastrujava zrak
• pojednostavljen je proračun za grañevinske elemente koji su u doticaju s tlom
• napušten je proračun djelomično ograničeno zagrijavanih susjednih prostorija
• uvedeno je obvezno uzimanje toplinskih mostova u obzir
• uveden je dodatni učin za ponovno zagrijavanje kada je pogon sustava grijanja izveden s prekidima
• uvedena je primjena meñunarodnih oznaka za veličine i indekse.
U postupku proračuna transmisijskih toplinskih gubitaka do najvažnijih razlika u rezultatima u odnosu na

staru normu dolazi zbog toga što se u obzir uzimaju toplinski mostovi (najmanje 0,05 W((m2 K)), gubici u
tlo i vanjski zidovi, a napušta se korekcija vanjske temperature.
Za razliku od toga, u postupku proračuna ventilacijskih toplinskih gubitaka postoje značajnije razlike koje
se ponajviše očituju u sljedećem:
• broj prozora i vrata po pojedinoj prostoriji (npr. pomoću specifične vrijednosti propusnosti zazora a) se
ne uzima u obzir, već se propusnost zgrade odreñuje ovisno o ukupnom broju otvora u prostoriji (tj.
nema razlike izmeñu prozora i vrata)
• napušta se utjecaj uzgona (najbolje se može primijetiti na rezultatima za niže katove visokih zgrada)
• dobivaju se veći potrebni učini kotla budući da se zbroj ventilacijskih toplinskih gubitaka na osnovi
najmanje potrebne izmjene zraka više ne množi s faktorom istodobnosti udjela ventilacijske topline (ζ
= 0,5).
Obrasci za proračun
Najvažnije ulazne, odnosno projektne podatke i rezultate proračuna moguće je unositi u odgovarajuće
obrasce kojih, prema EN 12 831, ima četiri:
• Obrazac br. 1: Opći podaci (značajke zgrade)

• Obrazac br. 2: Odreñivanje unutarnje temperature, broja izmjena zraka i vremena ponovnog
zagrijavanja (ako je potrebno), ovisno o značajkama prostorije
• Obrazac br. 3: Proračun normalnog toplinskog opterećenja prostorije
• Obrazac br. 4: Pregled vrijednosti po prostorijama i za cijelu zgradu.
- 27 -
Najviše je novosti u odnosu na staru normu u Obrascu br. 3. Prije svega, zamijenjena su prva dva stupca
"Označavanje okolnih ploha prostorije (tip grañevinskog elementa)" i "Orijentacija" (koji se prije nazivao
"Položaj u odnosu na nebo"). Proračun po pojedinoj plohi je radi bolje preglednosti, mogućnosti
naknadnog provjeravanja i primjene računala značajno promijenjen. Najprije se odreñuje bruto površina,
a potom tzv. pripadajuće odbitne površine. Zbroj tih, odbitnih površina se u stupcu odbitnih površina
dodaje bruto površini iz čega slijedi neto površina (A). Kod odbitnih se površina u obzir ne uzima utjecaj
orijentacije jer je jednoznačno odreñena bruto površinom. time se cijeli proračun jednostavnije može
vizualno provjeravati jer se orijentacija bruto površine može iščitati iz prvog stupca. U tri slijedeća stupca
nalaze fizikalno odreñena U-vrijednost (U), dodatak za toplinske mostove (∆UWR) i ispravljena U-vrijednost
(Uc). Temperaturni korekcijski faktor uzima se iz tablice iz Nacionalnog dodatka, pri čemu se za čiste
transmisijske gubitke za vanjski zrak (AW, AF, AT, DA, DF) uzima vrijednost 1,0.
Iz proračuna transmisijskih toplinskih gubitaka i njihovog koeficijenta dobiva se konačni rezultat za
pojedini element grañevine, a potom za svaki element takoñer slijedi proračun ventilacijskih toplinskih
gubitaka i njihovog koeficijenta na osnovi najmanjeg broja izmjena zraka.
Kao meñuvrijednost se odreñuje neto toplinsko opterećenje prostorije kao zbroj transmisijskih i
ventilacijskih toplinskih gubitaka iz čega se, konačno, pribrajanjem dodatnog učina za ponovno
zagrijavanje (ako je potrebno) dobiva normalno toplinsko opterećenje.
- 28 -
U ZAGREBU
GRADITELJSKI ODJEL
Tema:
FIZIKA ZGRADA
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
Predavanje :
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I PRORAČUN SUSTAVA GRIJANJA
OVLAŠTENIH PREMA EU NORMAMA
IN ŽEN JERA
Predavač:
DR. SC. IGOR BALEN, DIPL.ING.STROJ.
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006. GODINA

____________________________
Projektiranje toplovodnih sustava grijanja

____________________________
Europska norma EN 12828 ____________________________
- definiranje projektnih kriterija za toplovodne sustave (do max. temperature ____________________________
polazne vode ≤ 105°C). Norma obuhvaća projektiranje:
- toplinskog izvora
____________________________
- sustava distribucije toplinske energije
- ogrijevnih tijela
____________________________
- sustava regulacije.
_________________________________
Norma takoñer obuhvaća proizvodnju ogrijevnog medija za sustave:
- pripreme PTV
_________________________________
- ventilacije i klimatizacije
- procesne toplinske sustave.
__________________
____________________________

____________________________
EN 12828 ____________________________
- dimenzioniranje toplovodnog sustava:
____________________________
Φ GS = f G Φ G + f PTV Φ PTV + f DS Φ DS [W]
____________________________
ФG – toplinski učinak sustava grijanja [W]
fG – projektni faktor za učinak grijanja ____________________________
ФPTV – toplinski učinak sustava zagrijavanja PTV [W]
fPTV – projektni faktor za učinak zagrijavanja PTV _________________________________
ФDS – toplinski učinak dodatnih sustava grijanja [W]
fDS – projektni faktor za učinak dodatnih grijanja _________________________________
- projektni faktori f G, f PTV, fDS odreñuju se temeljem nacionalnih tehničkih __________________
propisa.
____________________________

____________________________
EN 12828 ____________________________
- podjela sustava regulacije prema razini:
____________________________
- Centralna
- Zonska ____________________________
- Lokalna.
- podjela sustava regulacije prema načinu rada: ____________________________
- Ručna (manualna) _________________________________
- Automatska
- S vremenskom funkcijom (npr. dnevni/noćni režim) _________________________________
- S optimizacijom vremenskog upravljanja.
__________________
- 30 -
____________________________

____________________________
EN 12828 ____________________________
- sigurnosna oprema je nužna zbog:
____________________________
- prekoračenja max. radne temperature
- prekoračenja max. radnog tlaka ____________________________
- zaštita od prekoračenja max. radne temperature:
____________________________
- ugradnja sigurnosnog graničnika temperature, koji se montira što bliže
toplinskom izvoru (kotlu) i štiti sustav od pregrijavanja ako najveća radna _________________________________
temperatura bude prekoračena za ≥ 10°C).
- zaštita od prekoračenja max. radnog tlaka: _________________________________
- ugradnja najmanje jednog sigurnosnog ventila, s tlakom otvaranja 10% __________________
iznad najvećeg radnog tlaka.
- za nazivni učinak ≥ 300 kW ugrañuje se što bliže toplinskom izvoru
graničnik tlaka.
____________________________

____________________________
EN 12828 ____________________________
- zaštita od manjka vode:
____________________________
- za zatvorene sustave, osim električnih i sekundarnih s izmjenjivačem,
ugradnja graničnika min. razine ili graničnika min. tlaka ili regulatora ____________________________
protoka.
- navedeni ureñaji nisu potrebni za toplovodne sustave ≤ 300 kW. ____________________________
- ekspanzijski sustav:
_________________________________
- dimenzioniran tako da održava tlak u sustavu grijanja do max. radne
temperature _________________________________
- zaštićen od smrzavanja.
- MEP instalirana na položaju unutar instalacije gdje nije prekoračena __________________
najveća dopuštena temperatura membrane, prema uputi proizvoñača.
____________________________
Ekspanzijska posuda
____________________________
EN 12828
- otvoreni sustav ____________________________
Veza s atmosferom
-Približno: ____________________________
- promjer sigurnosnog polaznog voda SV:
dSV = 15 + 1.4 √QH[kW] [mm] ≥ DN25 ____________________________
- promjer sigurnosnog povratnog voda SR: ____________________________
dSR = 15 + 1.0 √QH[kW] [mm] ≥ DN25
- promjer premosnice ≥ DN20 _________________________________
- približan volumen ekspanzijske posude: _________________________________
Vn=1 ÷ 1.5 · QH[kW] [l] radijatori
Vn=0.5 ÷ 0.8 · QH[kW] [l] konvektori __________________
Vn=1.5 ÷ 2 · QH[kW] [l] podno grijanje
- 31 -
____________________________
Ekspanzijska posuda
____________________________
EN 12828
- zatvoreni sustav ____________________________
- preko jedne cijevi spojena na
povratni vod u blizini kotla ____________________________
→ obavezan sigurnosni ventil.
____________________________
____________________________
Visina instalacije
_________________________________
Plin
Sigurnosni Odzračivanje
Membranska
ekspanzijska
_________________________________
ventil
posuda
Voda __________________
Preljev
Ekspanzijska posuda ulaz/izlaz vode
____________________________
Ekspanzijska posuda
____________________________
Membranska posuda – stanje prilikom isporuke
____________________________
hsys + hdod
p0 = [bar] ____________________________
10
Legenda:
____________________________
hsys = statička visina instalacije ____________________________
od sredine ekspanzijske
posude do najviše točke
sustava (u metrima)
_________________________________
Dušik
hdod = dodatnih 0,5 do 2 metra
_________________________________
(0,05 do 0,2 bar)
__________________
Preporuka Reflex-a:
Primarni
Primarni tlak
tlak 2 m + tlak isparavanja
p00 (samo pri t > 100°C)
____________________________
Ekspanzijska posuda
____________________________
Membranska posuda – pogonska stanja
Stanje
Stanje 1 –– pun
pun sustav
sustav Stanje
Stanje 22 –– maksimalna
maksimalna ekspanzija ____________________________
prije
prije zagrijavanja
zagrijavanja pri
pri max.
max. temperaturi
temperaturi polazne
polazne vode
vode
____________________________
Volumen
Volumen ____________________________
predpunjenja
predpunjenja V
VVV
____________________________
Maksimalni
Maksimalni
radni
radni tlak
tlak
pa,max<p
_________________________________
a,max<pee
Dušik
_________________________________
Dušik __________________
Volumen
Volumen predpunjenja
predpunjenja VVVV
Tlak
Tlak punjenja
punjenja ++ volumen
volumen širenja
širenja V
Vee
p
pamin >p
amin>p00
- 32 -
____________________________
Ekspanzijska posuda
____________________________
Razdioba tlaka u cjevovodu
____________________________
MEP
MEP ugrañena
ugrañena na
na usisnoj
usisnoj strani
strani pumpe
pumpe
____________________________
+
____________________________
+ +
____________________________
+
_________________________________
+
_________________________________
MEP
__________________
Radni
Radni tlak
tlak ekspanzijske
ekspanzijske
posude
posude prema
prema pogonskim
pogonskim Toplinski izvor
izvor (kotao)
(kotao)
uvjetima
uvjetima
Pojednostavljena shema
____________________________
Ekspanzijska posuda
____________________________
Odreñivanje zapremnine
____________________________
pe + 1
Vn ,min = (Ve + VV ) ⋅ ____________________________
pe − p0
Vn,min
n,min
= minimalni
minimalni volumen
volumen zatvorene
zatvorene ekspanzijske posude
posude u
u litrama
litrama ____________________________
Vee == volumen
volumen širenja
širenja vode
vode u
u litrama
litrama izazvan
izazvan povišenjem
povišenjem temperature
temperature vode
vode od ____________________________
10°C dodo maksimalne
maksimalne temperature
temperature polaznog
polaznog voda
voda
_________________________________
VVV == predpunjenje
predpunjenje - oko
oko 0,5
0,5 %
% volumena
volumena vode
vode u
u instalaciji, min.
min. 33 litre.
litre.
pee == krajnji
krajnji tlak,
tlak, povezan
povezan sasa točkom
točkom otvaranja
otvaranja sigurnosnog
sigurnosnog ventila -- kod
kod
_________________________________
sustava koji
koji rade
rade pri
pri tlakovima
tlakovima manjim
manjim odod 5 bar procjenjuje
procjenjuje se
se na
na 0,5
0,5 bar
bar
ispod
ispod tlaka
tlaka sigurnosnog ventila,
ventila, aa kod
kod sustava koji
koji rade
rade pri tlaku
tlaku iznad
iznad 55 __________________
bar
bar procjenjuje
procjenjuje se se na
na 10% ispod
ispod tlaka
tlaka sigurnosnog
sigurnosnog ventila
ventila
p00 == primarni
primarni tlak
tlak ekspanzijske
ekspanzijske posude
posude (tlak
(tlak prilikom
prilikom isporuke)
isporuke)
____________________________
Ekspanzijska posuda
____________________________
Odreñivanje zapremnine
____________________________
Za
Za izračunavanje
izračunavanje volumena
volumena
širenja
širenja VVee treba
treba znati
znati ukupni
ukupni ____________________________
volumen
volumen vodevode uu sustavu
sustavu V
VAA
____________________________
Postotak
Postotak širenja
širenja
____________________________
_________________________________
n ⋅ VA t / °C 30 40 50 60 70 80 90 100 105 110
Ve = n/% 0,37 0,72 1,15 1,66 2,24 2,88 3,58 4,34 4,74 5,15
_________________________________
100 (+ 10°C do t)
__________________
- 33 -
____________________________
Ekspanzijska posuda
____________________________
Odreñivanje
Odreñivanje minimalnog
minimalnog tlaka
tlaka punjenja
punjenja sustava
sustava p a,min (prije zagrijavanja)
a,min (prije zagrijavanja) ____________________________
Vn ⋅ (p 0 + 1) ____________________________
p a ,min = −1
Vn − VV ____________________________
____________________________
U tehničkoj
tehničkoj praksi,
praksi, maksimalni
maksimalni tlak
tlak punjenja
punjenja sustava
sustava p
pa,max se odabire na oko
a,max se odabire na oko
0,3 bara
bara iznad
iznad primarnog
primarnog tlaka
tlaka pp00 ekspanzijske
ekspanzijske posude.
posude. Meñutim,
Meñutim, pri
pri tom
tom se
se _________________________________
mora
mora poštivati
poštivati sljedeća jedanadžba,
jedanadžba, takotako da
da maksimalni
maksimalni radni
radni tlak
tlak u
u sustavu
sustavu
paa ostane
ostane niži
niži od
od krajnjeg tlaka
tlaka p
pee : _________________________________
pe + 1
__________________
pa ,max = −1
1+
Ve ⋅ ( pe + 1) pa ≤ pe
Vn ⋅ ( p0 + 1)
____________________________
Proračun potrebne toplinske energije za grijanje

____________________________
OPĆENITI POSTUPAK
____________________________
- procijeniti maksimalni (ukupni) toplinski gubitak svake prostorije/prostora

____________________________
koji će se grijati → ukupni toplinski gubitak za zgradu → proračunati
ukupnu potrebnu toplinu za grijanje
____________________________
____________________________
Q& H = Q& GUB − Q& DOB
_________________________________
Q& H = Q& T + Q&V + Q& I − Q& S − Q& P − Q& EQ
_________________________________
QH – potrebna toplina za grijanje [W] QS – dobici sunčevog zračenja [W]
QT – toplinski gubici transmisijom [W] QP – toplinski dobici od osoba [W] __________________
QV – toplinski gubici ventilacijom [W] QEQ – toplinski dobici od rasvjete i
QI – toplinski gubici infiltracijom [W] drugih aparata [W]
____________________________
Toplinski gubici provoñenjem izmeñu prostora i vanjskog okoliša

____________________________
- transmisijska (konvekcija i provoñenje) izmjena topline u stacionarnom ____________________________
stanju kroz površinu izloženu vanjskom okolišu:
____________________________
Q& T = kA(ti − to ) [W]
____________________________
- izraz vrijedi za zidove, podove, stropove, vrata, prozore
- procedura je drugačija kad se pračunavaju zidovi i podovi u dodiru s tlom, ____________________________
npr. za podrum
_________________________________
- koeficijent prolaza topline izračunava se za višeslojnu ravnu stijenku
prema izrazu: _________________________________
αi – unutarnji koeficijent
1 prijelaza topline [W/(m2K)]
2
k = ----------------------------- [W/m K] __________________
αo – vanjski koeficijent
1/αi + Σ(δ /λ) + 1/ α o prijelaza topline [W/(m2K)]
δ – debljina sloja [m]
λ – toplinska vodljivost
sloja [W/(mK)]
- 34 -
____________________________
Toplinski gubici provoñenjem za površine u dodiru sa tlom

____________________________
____________________________
- transmisijski toplinski gubici kroz pod u dodiru sa tlom:
____________________________
Toplinski tok prema:
- podzemnim vodama ____________________________
- vanjskom okolišu
vanjski okoliš
____________________________
_________________________________
tlo
podzemna voda
_________________________________
__________________
____________________________
Toplinski gubici usljed ventilacije i infiltracije

____________________________
-energija potrebna za zagrijavanje hladnog vanjskog zraka, koji ulazi

____________________________
ventilacijom i infiltracijom, na temperaturu prostorije (20-50% ukupnih
toplinskih gubitaka):
____________________________
Q&V = V&ρ c p ( ti − t o ) [W] ____________________________
ti – unutarnja temperatura grijanog prostora [°C]
to – vanjska projektna temperatura [°C] ____________________________
V – protočni volumen vanjskog zraka koji ulazi u prostor [m3/s]
ρ – gustoća zraka, ≈1.2 [kg/m3] _________________________________
cp – specifični toplinski kapacitet zraka, ≈ 1005 [J/(kgK)]
_________________________________
- gornji izraz odnosi se na izmjenu osjetne topline
- protočni volumen zraka ovisi o brzini i smjeru vjetra, dimenzijama
__________________
zazora, vrsti i veličini ventilacijskih otvora i dr.
____________________________
Toplinski gubici usljed infiltracije

____________________________
- postoje dva različita pristupa procjeni infiltracije vanjskog zraka u

____________________________
zgradu:
____________________________
1. Metoda dužine zazora
- veličina zazora koja se koristi pri izračunavanju gubitaka topline
____________________________
infiltracijom ne smije biti manja od polovice ukupne dužine zazora na
vanjskim zidovima prostorije
____________________________
- u prostoriji s jednim izloženim zidom u proračun se uzimaju svi zazori,
kod onih s dva, tri ili četiri izložena zida, uzima se ili zid sa zazorima koji
_________________________________
će rezultirati najvećim propuštanjem zraka ili pola ukupnih zazora,
ovisno koja je od tih veličina veća.
_________________________________
B – propuštanje zraka prema __________________
Q& I = BLρ c p ( t i − t o ) [W] brzini vjetra i vrsti zazora
[m3/(sm)]
L – dužina zazora koji se
uzimaju u obzir [m]
- 35 -
____________________________

____________________________
2. Metoda broja izmjena zraka ____________________________
- proračun temeljen na procijenjenom broju izmjena zraka umjesto na
dužini zazora prozora i vrata ____________________________
- broj izmjena zraka dan u dijagramu treba uzeti samo okvirno – ovisi o
minimalnoj količini svježeg zraka po osobi za bilo koji tip prostora, koja ____________________________
iznosi 30 m3/h (8 lit/s)
____________________________
Histogram infiltracijskih
vrijednosti za novogradnju _________________________________
u SAD-u: POSTOTAK UZORKA, %
_________________________________
__________________
INFILTRACIJSKE VRIJEDNOSTI, h-1
____________________________

____________________________
2. Metoda broja izmjena zraka ____________________________
- infiltracija varira u granicama n = 0.2 ÷ 2 izmjena zraka na sat (eng. ACH)
- uglavnom izmeñu n = 0.4 ÷ 0.7 h-1 ____________________________
Infiltracija u stambenim zgradama:
- srednja vrijednost n = 0.5 h-1 ____________________________
____________________________
Q& I = nVR ρ c p ( t i − t o ) [W]
_________________________________
n – broj izmjena zraka na sat [h-1]
VR – volumen prostorije [m3] _________________________________
cp – specifični toplinski kapacitet zraka, ≈ 0.28 [Wh/(kgK)]
__________________
____________________________
Proračun potrebne količine topline za grijanje

____________________________
PROJEKTNI TOPLINSKI GUBICI ZGRADE

____________________________
- zbroj maksimalnih toplinskih gubitaka za svaku grijanu prostoriju u
zgradi:
____________________________
____________________________
Q& H = ∑ ( Q& T + Q&V + Q& I ) [W]
____________________________
- prikazani postupak proračuna temelji se na američkoj literaturi (ASHRAE)
- drugi nacionalni standardi mogu imati različit pristup _________________________________
_________________________________
__________________
- 36 -
____________________________

____________________________
Europska norma EN 12831

____________________________
- transmisijski i ventilacijski toplinski gubici po uzoru na DIN4701 ____________________________
- projektni toplinski gubici za jednu grijanu prostoriju:
____________________________
____________________________
Kapacitet zagrijavanja
_________________________________
potreban da bi se
Ventilacijski
toplinski gubici
grijanog prostora
kompenzirali efekti
nekontinuiranog _________________________________
grijanja prostora (i)
(i)
__________________
Transmisijski
toplinski gubici
grijanog prostora (i)
____________________________

____________________________
EN 12831
____________________________
- ukupni projektni toplinski gubici zgrade: ____________________________
____________________________
____________________________
Ventilacijski toplinski
gubici svih grijanih
Suma kapaciteta
zagrijavanja svih
_________________________________
prostora osim onih grijanih prostora
gdje se izmjena topline
dogodila unutar same
potrebna da bi se
kompenzirali efekti _________________________________
zgrade nekontinuiranog grijanja
Suma transmisijskih
toplinskih gubitaka
__________________
svih grijanih prostora
osim onih gdje se Bez prisilne ventilacije:
izmjena topline
dogodila unutar
same zgrade
____________________________

____________________________
EN 12831
____________________________
- transmisijski toplinski gubici za jednu prostoriju: ____________________________
ΦT = ( H T ,ie + H T ,iue + H T ,ig + H T ,ij )(θ int − θ e ) [W] ____________________________
HT,ie – koeficijent transmisijskog gubitka od grijanog prostora prema vanjskom okolišu [W/K] ____________________________
HT,iue – koeficijent transmisijskog gubitka od grijanog prostora kroz negrijani prostor prema
vanjskom okolišu [W/K]
_________________________________
HT,ig – stacionarni koeficijent transmisijskog gubitka od grijanog prostora prema tlu [W/K]
HT,ij – koeficijent transmisijskog gubitka od grijanog prostora prema susjednom prostoru _________________________________
različite temperature [W/K]
θint – unutarnja projektna temperatura grijanog prostora [°C] __________________
θe – vanjska projektna temperatura [°C]
- 37 -
____________________________

____________________________
EN 12831
____________________________
- transmisijski gubitak prema vanjskom okolišu: ____________________________
H T ,ie = ∑ AkU k ek + ∑ Ψ j l j e j [W/K] ____________________________
k j
____________________________
Koeficijent prolaza topline
(ozn. k u DIN4701) Dodatak za toplinski most _________________________________
- transmisijski gubitak kroz negrijane prostore:
Temp. negrijanog _________________________________
prostora
H T ,iue = ∑ AkU k bu + ∑ Ψ j l j bu [W/K] __________________
k j
θ int − θ u
Faktor smanjenja temp. razlike: bu =
θ int − θ e
____________________________

____________________________
EN 12831
____________________________
- transmisijski gubitak prema tlu: ____________________________
 
H T ,ig = f g1 f g 2  ∑ AkU eq ,k GW [W/K] ____________________________
 k  ____________________________
Korekcijski faktor za
Korekcijski faktor za Ekvivalentni koef. prolaza
utjecaj podzemne vode
utjecaj godišnje
oscilacije vanjske
topline iz tablica i
dijagrama prema tipologiji
- vrijednost: 1.15 za _________________________________
udaljenost poda do vode
temperature poda (dubina ispod ≤1m; inače 1.00
- predložena površine tla, koef. U pod, _________________________________
vrijednost: 1.45 karakt. B’...) (W/m2K)
Faktor smanjenja
__________________
temp. razlike:
Srednja vanjska
θ int − θ m,e godišnja temp.
bu =
θ int − θ e
____________________________

____________________________
EN 12831
____________________________
- transmisijski gubitak prema susjednim grijanim prostorima različite ____________________________
temperature:
Temp. susjednog ____________________________
H T ,ij = ∑ f ij AkU k [W/K]
k
grijanog prostora
____________________________
θ − θ ad s
Faktor smanjenja temp. razlike: f ij = int _________________________________
θ int − θ e
_________________________________
__________________
- 38 -
____________________________

____________________________
EN 12831
____________________________
- ventilacijski toplinski gubici za jednu prostoriju: ____________________________
ΦV = HV ,i (θ int − θ e ) [W] ____________________________
HV,i – projektni koeficijent ventilacijskog gubitka [W/K] ____________________________
θint – unutarnja projektna temperatura grijanog prostora [°C]
θe – vanjska projektna temperatura [°C] _________________________________
H V ,i = 0.34 V&i [W/K] _________________________________
__________________
Volumenski protok zraka (m3/h): max (Vinf,i , Vmin,i )
(bez prisilne ventilacije)
____________________________

____________________________
EN 12831
____________________________
- ventilacijski toplinski gubitak usljed infiltracije zraka kroz oplošje zgrade: ____________________________
V&inf,i = 2VR n50eiε i [m3/h] ____________________________
n50 – broj izmjena zraka pri razlici tlaka od 50Pa izmeñu unutrašnjosti zgrade ____________________________
i vanjskog okoliša (cca. 2 ÷ 10) [1/h]
ei – koeficijent zaklonjenosti (0.00 ÷ 0.05) _________________________________
εi – korekcijski faktor za visinu (1.0 ÷ 1.5; do 10 m =1.00)
_________________________________
- ventilacijski toplinski gubitak prema higijenskom minimalnom broju
izmjena zraka: __________________
V&min,i = nminVR [m3/h]
nmin = 0.5 ÷ 2 h-1 (ovisno o tipu prostorije)
____________________________

____________________________
EN 12831 vs. DIN 4701

____________________________
- značajne razlike u oznakama proračunskih veličina ____________________________
- napuštena korekcija vanjske projektne temperature
- napuštena korekcija koeficijenta prolaza topline ____________________________
- napušteno odreñivanje propusnosti zazora za nastrujanu i nenastrujanu
stranu zgrade ____________________________
- pojednostavljen proračun transmisijskih gubitaka za prostorije u dodiru s
tlom _________________________________
- uvedena dva postupka proračuna – potpuni i pojednostavljeni (za stambene
objekte s do tri stana uz n50 ≤ 3 h-1) _________________________________
- uvedeno u proračun uzimanje u obzir toplinskih mostova
- uveden dodatni učinak za zagrijavanje zgrade usljed prekida grijanja (ranije __________________
poznato kao prekid loženja u DIN 4701 iz 1959.g.)
- 39 -
____________________________
Proračun godišnje potrebe za toplinskom energijom

____________________________
____________________________
Neiskorišteni dobici
Solarni
dobici
Toplina metabolizma Povrat
____________________________
Unutarnji dobici
Energija iz drugih izvora topline
Iskorišteni dobici Ventilacijski ____________________________
Toplinski gubici
gubici
Ulaz energije za grijanje
Dovedena toplina Neto toplina korištena

Transmisijski
____________________________
iz toplinskog za grijanje prostora
gubici
postrojenja
_________________________________
Zagrijavanje tople vode
_________________________________
Granica zgrade
Povratna energija Tehnički gubitci __________________
Godišnja energetska bilanca zgrade
____________________________

____________________________
- predviñanje godišnje potrebe za toplinskom energijom je razlika

____________________________
toplinskih dobitaka i toplinskih gubitaka:
____________________________
QHA = QTA + QVA − QS − QIN = QGUB − QDOB [kWh/a]
____________________________
QHA – godišnja potreba za toplinskom energijom [kWh/a]
QTA – transmisijski toplinski gubici [kWh/a] ____________________________
QVA – ventilacijski toplinski gubici [kWh/a]
QS – toplinski dobici od sunčevog zračenja [kWh/a] _________________________________
QIN – unutarnji toplinski dobici od osoba, rasvjete i opreme [kWh/a]
_________________________________
- godišnji toplinski gubici ovise o dobu godine:
τ2 __________________
QGUB = ∫ (QT ,τ + QV ,τ ) dτ [kWh/a]
τ1
____________________________

____________________________
____________________________
- godišnji transmisijski toplinski gubici:
____________________________
24
QT = ∑ (U j A j )DD [kWh/a]
1000 j ____________________________
____________________________
- godišnji ventilacijski toplinski gubici:
24 ρ cp _________________________________
QV = nVZ ,UK DD [kWh/a]
1000 3600 _________________________________
DD – stupanj-dan [Kdan]
n – efektivni broj izmjena zraka [h-1] __________________
VZ,UK – volumen zraka u zgradi [m3]
- 40 -
____________________________

____________________________
____________________________
Z
DD = ∑( t − t
n =1
i d ,m ) = Z ( ti − t h ,m ) [K·dan] ____________________________
Z – trajanje sezone grijanja u danima

ti = 19°C standardno ____________________________
- početak/kraj sezone
ti – prosječna unutarnja temperatura u zgradi [°C]
td,m – prosječna dnevna vanjska temperatura [°C]
grijanja odreñen na ____________________________
12°C za ZG
th,m – prosječna vanjska temperatura za
vrijeme sezone grijanja [°C]
Z = 180; th,m = 5°C _________________________________
→ DD = 2525 Kdan
- godišnji toplinski dobici takoñer ovise o dobu godine:
_________________________________
τ2 __________________
QDOB = ∫ (QS ,τ + QIN ,τ )dτ [kWh/a]
τ1
____________________________

____________________________
- godišnji toplinski dobici od sunčevog zračenja:

____________________________
QS = r j g s , j ∑( I
j
G , j AW , j ) [kWh/a] ____________________________
rj – koeficjent smanjenja sunčevog zračenja kroz ostakljenje;

____________________________
r = 0.36 standardno; r = 0.48 bez sjena oko zgrade
gs,j – faktor propusnosti stakla za okomito zračenje;
____________________________
gs,j = 0.86 – jednostruko; gs,j = 0.76 – dvostruko bistro;
gs,j = 0.63 – dvostruko s toplinskom zaštitom.
_________________________________
IG,j – globalno sunčevo zračenje u sezoni grijanja za prozirne površine
s orijentacijom j [kWh/m2a]
_________________________________
AW,j – površina prozora s orijentacijom j [m2]
__________________
- okvirne vrijednosti za globalno sunčevo
Istok IG,I = 220 kWh/m2a
zračenje na okomitu površinu kada je
Jug IG,J = 370 kWh/m2a
početak/kraj sezone grijanja 12°C:
Zapad IG,Z = 230 kWh/m2a
Sjever IG,S = 140 kWh/m2a
____________________________

____________________________
____________________________
- godišnji unutarnji toplinski dobici:
24 ____________________________
QIN = qi Z AB [kWh/a]
1000 ____________________________
qi – specifični unutarnji toplinski dobici [W/m2]
Z – trajanje sezone grijanja u danima ____________________________
AB – grijana površina u zgradi (tlocrtna) [m2]
_________________________________
- standardne vrijednosti specifičnih unutarnjih toplinskih dobitaka –
prosječno u sezoni grijanja: _________________________________
Obiteljske Stambene Domovi Adiministrativne Škole
stambene zgrade s (studentski, zgrade __________________
kuće više stanova školski, itd)
qi 2.5 W/m2 3.2 W/m2 4.1 W/m2 3.5 W/m2 2.8 W/m2
- 41 -
____________________________

____________________________
Europska norma EN 832

____________________________
- temeljena na ranije prikazanim jednadžbama
- omogućavaju izračunavanje potrebne količine topline za grijanje u zgradi
____________________________
za odabrani vremenski period
→ mjesečni proračun i sezonski proračun
____________________________
- preporučena minimalna infiltracija n = 0.5 h-1
- ako ne postoji preporučena vrijednost za odreñeni unutarnji dobitak,
____________________________
računa se sa qi = 5 W/m2 za stambene zgrade i sa qi = 6 W/m2 za
poslovne zgrade
_________________________________
QHA = QGUB − η QDOB [kWh/a] _________________________________

η – koeficijent iskoristivosti toplinskih dobitaka → treba se izračunati __________________
η = 0.95 približna vrijednost
____________________________

____________________________
EN 832
____________________________
- toplinski gubici za odabrani vremenski period t (s): ____________________________
QGUB = ( H T + HV )(θ i − θ m,e )t [J] ____________________________
HT – koeficijent transmisijskog gubitka prema EN 13789 [W/K] ____________________________

HV – koeficijent ventilacijskog gubitka [W/K]
θi – unutarnja projektna temperatura grijanog prostora [°C] _________________________________
θe – srednja vanjska temperatura za proračunski period [°C]
_________________________________
- za izračun umnoška (θi – θm,e)t dopušta se korištenje metode stupanj-
dan prema nacionalnim tehničkim propisima. __________________
____________________________

____________________________
EN 832
____________________________
- toplinski dobici za odabrani vremenski period t (s): ____________________________
QDOB = QIN + QS = [Φ ih + (1 − b)Φ iu ]t + ∑ I sj ∑ Asnj [J] ____________________________
j n
Фih – srednji učinak unutarnjih izvora topline u grijanom prostoru [W] ____________________________
Фiu – srednji učinak unutarnjih izvora topline u negrijanom prostoru [W]
Isj – ukupni dobitak topline od globalnog sunčevog zračenja za plohu orijentacije j za _________________________________
proračunski period [J/m2]
Asnj – efektivna površina za insolaciju plohe n orijentacije j [m2] _________________________________
- faktor b prema EN ISO 13789: koeficijent transm. gubitka od
__________________
negrijanog prostora prema
H ue vanjskom okolišu (W/K)
b=
H iu + H ue koeficijent transm. gubitka od
grijanog prostora prema
negrijanom prostoru (W/K)
- 42 -
____________________________

____________________________
EN 832
____________________________
- izračun koeficijenta iskoristivosti toplinskih dobitaka: ____________________________
1− γ a
____________________________
η= ako je γ ≠ 1 - gdje je γ omjer toplinskih
1 − γ a +1 dobitaka i gubitaka:
____________________________
a Q
η= ako je γ = 1 γ = DOB _________________________________
a +1 QGUB
_________________________________
- numerički parametar a kao funkcija vremenske konstante τB:
τB __________________
a = a0 +
τ0 Mjesečni proračun 1
a0 τ0
16
Sezonski proračun 0.8 28
____________________________

____________________________
EN 832
____________________________
- trajanje sezone grijanja nije odreñeno → godišnja potrebna topline za ____________________________
grijanje predstavlja zbroj za sve mjesece u kojima je srednja vanjska
temperatura niža od unutarnje temperature. ____________________________
- godišnja toplinska bilanca zgrade: ____________________________
Q + Qr = QHA + QDHW + Qt [J/a] _________________________________
Q – potrebna količina topline za zgradu [J/a] _________________________________
Qr – povrat topline iz dodatne opreme, sustava grijanja i sl. [J/a]
QHA – potrebna količina topline za grijanje [J/a] __________________
QDHW – potrebna količina topline za zagrijavanje PTV [J/a]
Qt – ukupni toplinski gubici sustava grijanja [J/a]
____________________________
Nestacionarni procesi
____________________________
____________________________
- parametri okoliša se brzo mijenjaju i utječu na sustav grijanja
- ako se vanjska temperatura iznenada promijeni, to će ____________________________
utjecati na unutarnju temperaturu u zgradi
- jednadžba toplinske ravnoteže za nestacionarni proces: ____________________________
τ 1
=− ln[Q& − H B (t − to )] + konst ____________________________
∑ p
mc H B
_________________________________
Q – dovedena toplina (sustav grijanja + solarni i unutarnji dobici) [W]
HB – koeficijent toplinskih gubitaka zgrade [W/K] _________________________________
Σ(mcp) – ukupni toplinski kapacitet zgrade, uključujući namještaj [J/K]
τ – vrijeme [s] __________________
- 43 -
____________________________
____________________________
____________________________
Tri karakteristična slučaja u tehnici grijanja:
1. Zagrijavanje prostora ____________________________
- kada se sustav grijanja uključi
____________________________
____________________________
Q&
_________________________________
HB
_________________________________
HB __________________
HB U
τB – vremenska konstanta zgrade [s]

– uobičajeno 20 ÷ 120 sati
____________________________
____________________________
____________________________
2. Ohlañivanje prostora
- kada se sustav grijanja isključi ____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
HB __________________
– očekivani pad temperature pri noćnom ohlañivanju je 1-3 °C
– očekivani pad temperature pri ohlañivanju preko vikenda je 3-7 °C
____________________________
____________________________
____________________________
3. Iznenadni pad vanjske temperature
- kada sustav grijanja radi s maksimalnim učinkom, a vanjska ____________________________
temperatura padne ispod odabrane projektne vrijednosti
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
- 44 -
____________________________
Ogrijevna tijela
____________________________
Izmjena topline – radijatori i konvektori ____________________________
- podaci u katalozima za normne temperaturne uvjete:
stari DIN 4704 - voda - polaz tV=90°C; ____________________________
voda - povrat tR=70°C; → ∆tm,N = 59.44°C
zrak u prostoriji ti =20°C; ____________________________
novi EN 442 tV=75°C; tR=65°C; ti=20°C → ∆tm,N = 49.83°C
EURONORM
____________________________
- kad grijač radi u nestandardnim temperaturnim uvjetima:
_________________________________
n
 ∆t m 
& &
QH = Q H , N   [W] _________________________________
 ∆t 
 m , N  - eksponent grijača n: __________________
1.33 člankasti radijatori
Standardne vrijednosti
1.2 - 1.3 pločasti radijatori
1.25 cijevni grijači
1.25 - 1.45 konvektori
1.1 podno grijanje
____________________________
Ogrijevna tijela
____________________________
Izmjena topline – podno grijanje ____________________________
- osnovna karateristika prikazana u dijagramu:
____________________________
q& H = 8.92( t F − t i )1.1 [W/m2]
Temperatura
____________________________
površine poda
Specifični toplinski tok [W/m2]
____________________________
- granične temperature površine
poda prema EN 1264: _________________________________
max. 27°C – duži boravak u
prostoriji _________________________________
max. 29°C – kratak boravak u
prostoriji __________________
max. 35°C – rubni dijelovi prostorije
(širine do 1m)
max. ti + 9°C – kupaonica
- 45 -
- 46 -
U ZAGREBU
GRADITELJSKI ODJEL
Tema:
FIZIKA ZGRADA
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
Predavanje :
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I POVRAT TOPLINE U
OVLAŠTENIH TERMOTEHNIČKIM SUSTAVIMA
IN ŽEN JERA
Predavač:
DR. SC. IGOR BALEN, DIPL.ING.GRAĐ.
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006. GODINA

____________________________
Podloge za vrednovanje gospodarske isplativosti ____________________________
sustava povrata topline u Europi
____________________________
- VDI 2071
- EUROVENT 10
____________________________
- ASHRAE Standard 84 ____________________________
ZNAČAJKE: ____________________________
-stupanj povrata topline F - povrat osjetne topline
-stupanj povrata vlage Y - povrat latentne topline
_________________________________
-pad tlaka Dp _________________________________
MODERNI SPT: __________________
-serijska proizvodnja
-direktna ugradnja u GViK sustave
-nema ograničenja u primjeni u komfornim i industrijskim
termotehničkim postrojenjima
____________________________
____________________________
Principi povrata topline ____________________________
Gospodarska isplativost: ____________________________

____________________________
DOBITAK > TROŠAK
____________________________
Pitanja:
_________________________________
- kada se isplati upotreba sustava povrata topline?
- koji tip sustava odabrati?
_________________________________
- kolika im je iskoristivost? __________________
- o kojim parametrima ovisi njihova gospodarska isplativost?
____________________________
____________________________
Karakteristična veličina sustava: ____________________________

____________________________
STUPANJ POVRATA TOPLINE F
____________________________
- mjera za prijelaz topline
_________________________________
Ovisi o:
- tipu SPT
_________________________________
- pogonskim uvjetima SPT __________________
- 48 -
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
t −t
2
Stupanj povrata topline: Φ = 22 21 - izraženo na strani VANJSKOG

_________________________________
t11 − t 21 zraka
- vrijedi za mVA=mIS (kg/s)
x − x21
2
Stupanj povrata vlage: Ψ = 22 __________________

x11 − x21 t – temperatura (°C)
h22 − h21 x - sadržaj vlage (kg w/kg z)
h
2
Stupanj povrata entalpije: Φ = h - entalpija (J/kg)

h11 − h21
____________________________
SUSTAVI POVRATA TOPLINE ____________________________
____________________________
REKUPERATIVNI REGENERATIVNI
____________________________
DIREKTNA IZMJENA BRZOROTIRAJUĆI SPOROROTIRAJUĆI
____________________________
INDIREKTNA IZMJENA Kapilarni ventilatori Rotirajući regeneratori
(preko posrednog medija) ____________________________
Cijevni orebreni s prisilnom cirkulacijom _________________________________
izmjenjivači (kružni sustav)
_________________________________
Pločasti izmjenjivači s prirodnom cirkulacijom
- gravitacijski ili kapilarno
(toplinska cijev)
__________________
s vanjskim izvorom energije
(dizalica topline)
____________________________
____________________________
Rekuperativni sustavi povrata topline ____________________________
– PRIJELAZ TOPLINE PREKO PLOHA (CIJEVI, PLOČE) BEZ ____________________________

MEðUSOBNOG DODIRA MEDIJA – MOGUĆ POVRAT SAMO
OSJETNE TOPLINE. ____________________________
PREDNOST: ____________________________
- razdvajanje struja fluida
- mogućnost prijelaza topline na različite medije _________________________________
(voda, zrak, ulje...)
_________________________________
NEDOSTATAK:
- manji stupanj iskorištenja __________________
- veći pad tlaka
- veći potreban prostor za ugradnju
- 49 -
____________________________
____________________________
Rekuperativni sustavi povrata topline ____________________________
Temperature
Water
____________________________
10 g/kg
12 g/kg
14 g/kg
16 g/kg
18 g/kg
20 g/kg
0 g/kg
2 g/kg
4 g/kg
6 g/kg
8 g/kg
5% 10% 15% 20% 30%
1.05 kg/m3
40%
40 ş
50%
35 ş
30 ş
60%
70%
____________________________
1.10 kg/m3 80%
25 ş
11 90%
100%
2 1
____________________________
Rel. humidity
20 ş
12
py
15 ş 60 thal
kJ /k En
1.15 g
22 kg/m
10 ş
5ş
3
40
kJ/k
g
_________________________________
2 1.20
0ş kg/m
3
-10 ş
-5 ş
1 1. 25
20
kJ/k
g
1-visok sadržaj vlage xOT
_________________________________
21 kg /m
3 0 kJ
/kg 2-nizak sadržaj vlage xOT
-15 ş
Mollier-h-x-Diagram for air humid - Pressure 0.950 bar (537.000 m / 10.000 şC / 80.000 % rH) __________________
____________________________
CIJEVNI OREBRENI IZMJENJIVAČI ____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
____________________________
CIJEVNI OREBRENI IZMJENJIVAČI ____________________________
____________________________
____________________________
-iskorištenje toplinskog kapaciteta dimnih plinova npr.
za predgrijavanje drugog medija - economizer za ____________________________
predgrijavanje vode na generatorima pare.
- iskustvena procjena – povećanje svakih 6°C na ____________________________
strani vode (svakih 22°C na strani dimnih plinova)
predstavlja povećanje iskoristivosti kotla za oko 1% _________________________________
- povećanje stupnja iskorištenja kotla 5% do 10%.
_________________________________
__________________
- 50 -
____________________________
PLOČASTI IZMJENJIVAČI ____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
____________________________
Osnovne značajke:
- križno strujanje ____________________________
- najčešći u upotrebi za prijelaz
topline izmeñu plinova, t ≤ 100°C ____________________________
- materijali – Al-lim, Al-lim prevučen
plastikom, nehrñajući čelik, plastika ____________________________
- debljine ploče do 1 mm
- razmak izmeñu ploča 5...10 mm
- pad tlaka na strani svježeg zraka
____________________________
100...250 Pa
_________________________________
- širina do 3m, protok plina do 100.000 m3/h
- stupanj povrata topline F2=50...60% uz brzine strujanja plina 2,5...3 m/s _________________________________
Primjer
Predgrijavanje zraka F2=50%; tPO= t11= 24°C; tSV= t21= -10°C __________________
tDO= t22= 7°C – zagrijavanje svježeg zraka za 17°C!
ZA PROTOK 20.000 m3/h – OGRIJEVNI UČINAK QSPT ≈ 114 kW
____________________________
Problemi:
- opasnost od smrzavanja pri niskim vanjskim
____________________________
≈ -10°C)
temperaturama (≈
____________________________
- osjetljivost na onečišćenje → smanjenje F2 i porast Dp2
Protumjere:
____________________________
- ugradnja bypassa
- smanjenje protoka
____________________________
- predgrijavanje dobavne struje
_________________________________
- ugradnja filtera
_________________________________
Regulacija učinka:
- isključivo pomoću
__________________
premosnice (bypassa).
- 51 -
____________________________
____________________________
POVEĆANJE STUPNJA POVRATA TOPLINE:
- povećanjem ugradbene duljine – promjena u protusmjerno strujanje ____________________________
- F2=60...75% ____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
____________________________
POVEĆANJE STUPNJA POVRATA TOPLINE: ____________________________
- postavljanjem dvaju izmjenjivača jedan iza drugog
____________________________
- povećanje prema izrazu:
mVA 2 ____________________________
2Φ 2 − (1 + )Φ 2 Primjer
mIS ____________________________
2
U
K
Predgrijavanje zraka F2=50%; mSV/m OT=1

Φ =
mVA 2
1− Φ2 F2UK= 67%
_________________________________
mIS
_________________________________
__________________
____________________________
POVEĆANJE STUPNJA POVRATA TOPLINE: ____________________________
- postavljanjem dvaju izmjenjivača jedan iza drugog i raspršivanjem
vode sa strane povratnog zraka u ljetnom režimu
____________________________
- ljetni režim s adijabatskim hlañenjem: F2 ≈ 90% ____________________________
- ljetni režim bez adijabatskog hlañenja i zimski režim: F2 ≈ 75%
____________________________
ISTROŠENI
_________________________________
POVRAT _________________________________
VANJSKI __________________
DOBAVA
- 52 -
____________________________
POVRAT TOPLINE PLIN-KAPLJEVINA I KAPLJEVINA-KAPLJEVINA ____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
____________________________
KRUŽNI CIRKULACIJSKI SUSTAV ____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
Osnovne značajke:
- protusmjerno strujanje _________________________________
- upotreba za prijelaz topline izmeñu plinova, t ≤ 100°C – posredni medij (voda,
voda-etilenglikol) cirkulira kroz izmjenjivače povezane spojnim cjevovodom. __________________
- cjevovod ima vlastitu pumpu, ekspanzijsku posudu i troputni ventil.
- pogodni za udaljene dobavnu i istrošenu struju plina
- materijali – Cu-cijevi/Al-rebra, Č-cijevi/Č-rebra i dr.
- 53 -
____________________________
- broj redova cijevi u smjeru strujanja2...8 ____________________________
- razmak izmeñu lamela 1,5...6 mm
- pad tlaka na strani svježeg zraka 100...250 Pa
- ugradbena širina do 4m, protok plinova do 100.000 m3/h
____________________________
- stupanj povrata topline F2=40...60% uz brzine strujanja plina 2,5...3 m/s
____________________________
Problemi:
≈ -10°C)
- opasnost od smrzavanja pri niskim vanjskim temperaturama (≈ ____________________________
- izmjena topline izmeñu spojnog cjevovoda i okoliša
- osjetljivost na onečišćenje → smanjenje F2 i porast D p2 _________________________________
Protumjere: _________________________________
- dodavanje etilen-glikola u krug vode
- smanjenje protoka vode kroz izmjenjivač u dobavnoj struji
- izolacija spojnog cjevovoda __________________
- ugradnja filtera ispred izmjenjivača u obje struje plina
____________________________
____________________________
ISTROŠENI POVRATNI
____________________________
____________________________
VANJSKI DOBAVNI
____________________________
_________________________________
Regulacija učinka: _________________________________
- pomoću troputnog miješajućeg ventila u struji vode – smanjenje protoka vode
→ smanjenje učinka i zaštita sustava od
kroz izmjenjivač u dobavnoj struji→
__________________
smrzavanja
____________________________
Optimalno područje rada:
____________________________
(mVAcp)/(mW cW )=1

____________________________
- dodavanjem sustava u serijsku vezu (jedan iza drugog). ____________________________
- F2=60...75%
____________________________
ISTROŠENI POVRAT _________________________________
_________________________________
F2TOT=67%
__________________
VANJSKI DOBAVA
- 54 -
____________________________
____________________________
- upotrebom protusmjernih slojevitih izmjenjivača
- F2=70...85%
____________________________
____________________________
____________________________
GSWT® SEW
_________________________________
_________________________________
__________________
____________________________
TOPLINSKE CIJEVI (eng. HEAT PIPES) ____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
____________________________
TOPLINSKE CIJEVI ____________________________
Osnovne značajke:
- protusmjerno strujanje ____________________________
- upotreba za prijelaz topline izmeñu plinova
- 40 ≤ t ≤ 80°C ____________________________
- vakuumirane cijevi izmjenjivača punjene posrednim
medijem – bira se prema radnom području (alkoholi ____________________________
ili radne tvari)
- materijali – Cu-Al, Cu-Cu, Al-Al ____________________________
- broj redova cijevi u smjeru strujanja 2...8
- stupanj povrata topline F2=50...60%
_________________________________
- nema pokretnih dijelova, nema održavanja
- nema mogućnosti regulacije učina u uspravnoj izvedbi _________________________________
Princip rada:
- dio cijevi nalazi se u jednoj, a dio u drugoj struji __________________
plina meñusobno različitih temperatura.
- radna tvar unutar cijevi isparava na jednoj, a
kondenzira na drugoj strani, prenoseći tako toplinu
s jedne strane na drugu
- 55 -
____________________________
Dva osnovna tipa:
____________________________
1. Uspravna izvedba
____________________________
____________________________
Princip rada:
- Gravitacijski ____________________________
Radna tvar kondenzira u gornjem dijelu
izmjenjivača, kondenzat se slijeva _________________________________
gravitacijski i isparava u donjem
dijelu. _________________________________
Tako se struja koja prolazi preko gornjeg
dijela izmjenjivača zagrijava, a struja __________________
koja prolazi preko donjeg dijela se hladi.
- moguć povrat topline samo u režimu
grijanja. Regulacija premosnicom.
____________________________
2. Vodoravna izvedba
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
Princip rada:
- Kapilarni _________________________________
Cijevi na unutarnjoj površini prevučene poroznim slojem. Radna tvar kondenzira u
jednom, a isparava u drugom dijelu izmjenjivača. Kondenzat se kapilarnim silama __________________
kroz porozni sloj kreće prema zoni isparavanja. Tako se struja koja prolazi preko
dijela izmjenjivača zagrijava, a struja koja prolazi preko drugog dijela se hladi.
- uz promjenu nagiba izmjenjivača, moguć povrat topline u režimu
grijanja i hlañenja i regulacija učinka.
____________________________
DIZALICA TOPLINE ____________________________
Osnovne značajke:
- nije klasični SPT, efikasnost se ne izražava ____________________________
preko stupnja povrata topline F2
- mnogo različitih izvedbi – elektromot. pogon, ____________________________
pogon motorom s un. izgaranjem, apsorpcijski
tip ____________________________
- tri osnovna toplinska izvora/ponora:
1. Voda ____________________________
2. Zrak
3. Zemlja _________________________________
Princip rada:
- poput rashladnog stroja (isparavanje- kompresija – kondenzacija - ekspanzija), _________________________________
no na višoj temperaturnoj razini.
__________________
- pogodno za objekte koji istovremeno trebaju grijanje i hlañenje – korištenje topline
kondenzacije.
- 56 -
____________________________
____________________________
Karakteristična veličina: ____________________________
- faktor grijanja (eng. COP) – predstavlja
omjer topline dobivene na kondenzatoru ____________________________
i snage utrošene na pogon kompresora.
____________________________
Q
COP = K _________________________________
PC
_________________________________
__________________
____________________________
Primjer
- izvedba sa zemljom kao ____________________________
toplinskim spremnikom.
____________________________
- na dubini z ≥ 2m
temperatura zemlje
5 ≤ t ≤ 14°C tijekom
____________________________
čitave godine.
____________________________
- voda-etilenglikol je
posredni medij. _________________________________
- sustav se koristi za
grijanje i hlañenje. _________________________________
__________________
____________________________
____________________________
Regenerativni sustavi povrata topline ____________________________
– PRIJELAZ TOPLINE PREKO AKUMULACIJSKE MASE UZ ____________________________

MEðUSOBNI KONTAKT MEDIJA – MOGUĆ POVRAT OSJETNE
I LATENTNE TOPLINE. ____________________________
PREDNOST: ____________________________
- povrat topline i vlage
- veći stupanj iskorištenja _________________________________
- kompaktna izvedba
_________________________________
NEDOSTATAK:
- nema potpunog razdvajanja struja fluida __________________
- izmjena topline samo izmeñu plinova
- 57 -
____________________________
____________________________
Regenerativni sustavi povrata topline ____________________________
Temperature
Water
10 g/kg
12 g/kg
14 g/kg
16 g/kg
18 g/kg
20 g/kg
0 g/kg
2 g/kg
4 g/kg
6 g/kg
8 g/kg
1.05 kg/m3
5% 10% 15% 20% 30%
40%
____________________________
40 ş
50%
35 ş
30 ş
1.10 kg/m3
60%
70%
80%
____________________________
25 ş
11 90%
100%
22 2
Rel. humidity
20 ş
15 ş 60 halp
y
____________________________
kJ/k Ent
1.15 g
kg /m
10 ş 3
5ş
21 1 12
40
kJ/k
g
_________________________________
1. 20
0ş kg/m
3
20
_________________________________
-5 ş kJ /k
g
-10 ş 1.25
kg/m
3 0 kJ
/kg
-15 ş
Mollier-h-x-Diagram for air humid - Pressure 0.950 bar (537.000 m / 10.000 şC / 80.000 % rH)
__________________
____________________________
BRZOROTIRAJUĆI KAPILARNI VENTILATOR ____________________________
Osnovne značajke:
DOBAVA - aksijalni usis – radijalni ispuh ____________________________
Fiksna
- upotreba za prijelaz topline izmeñu
pregrada ____________________________
plinova
- materijali – metalno kućište,
VANJSKI POVRAT poliuretanski rotirajući prsten ____________________________
- broj okretaja 700...2400 min-1
- protok do 2 x 15.000 m3/h ____________________________
OTPADNI - predtlak na strani vanjskog zraka
100...400 Pa
Rotirajući - stupanj povrata topline F2=45...50%
_________________________________
izmjenjivač
- rotirajući prsten je ujedno i grubi filter
- prsten
(moguća zamjena i čišćenje) _________________________________
- mješanje povratnog zraka u dobavnu struju 5...10% __________________
Princip rada:
- vanjski i povratni zrak usisavaju se aksijalno u središnju komoru, podijeljenu
pregradom. Oko komore rotira izmjenjivač od poroznog materijala koji
akumulira toplinu i prenosi je s povratne struje na vanjski zrak.
____________________________
ROTIRAJUĆI REGENERATOR ____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
- 58 -
____________________________
Osnovne značajke:
- protusmjerno strujanje ____________________________
- temperaturno područje primjene t ≤ 200°C ____________________________
- materijali – Al-saće, Č-kućište
- broj okretaja rotora 5...20 min-1 ____________________________
- promjer rotora do 6 m
- protok plina do 150.000 m3/h ____________________________
- stupanj povrata vlage Y 2=70...90%
_________________________________
_________________________________
Princip rada:
- rotirajuća akumulacijska masa prenosi toplinu s povratne na svježu struju zraka __________________
- rotor se ne smije zaustavljati niti u vremenu kada termotehnički sustav ne vrši
povrat topline, već rotira na min. broju okretaja ili se uključujuje povremeno.
- dva osnovna tipa – sorpcijski i kondenzacijski.
____________________________
Problemi: ____________________________
- opasnost od smrzavanja pri niskim vanjskim temperaturama
- osjetljivost na onečišćenje saća → smanjenje F2,Y2 i porast Dp2
____________________________
- miješanje povratnog i vanjskog zraka (2...5%)

____________________________
Protumjere: ____________________________
- smanjenje broja okretaja
_________________________________
- ugradnja brtvenice i ustave (miješanje ≤ 0,5%)
- izvedba s “plinskim jastukom” (nema miješanja) _________________________________
Regulacija učinka: __________________
- promjenom broja okretaja
____________________________
____________________________
____________________________
VA
DO BA
T
____________________________
K I POVR A
VANJS
____________________________
ŠE NI
ISTRO
_________________________________
_________________________________
__________________
Primjer ugradnje
- 59 -
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
_________________________________
__________________
Primjer montaže saća kod velikog regeneratora
____________________________
Sorpcijski regenerator:
____________________________
- površina saća presvučena higroskopnim
materijalom (npr. na bazi silicija)
____________________________
- higroskopna ispuna preuzima vlagu sa
vlažne struje plina i predaje je suhoj
____________________________
struji
- povrat osjetne i latentne topline zimi,
____________________________
hlañenje i odvlaživanje ljeti.
_________________________________
Kondenzacijski regenerator:
- glatka površina saća (Al, Č) _________________________________
- povrat latentne topline samo u slučaju
hlañenja ispod rosišta – vlaga __________________
kondenzira u toploj i isparava u hladnoj
struji → povrat latentne topline (vlage)
samo zimi. Sorpcijski regenerator
____________________________
____________________________
VANJSKI VANJSKI ____________________________
USTAVA ____________________________
____________________________
_________________________________
POVRAT POVRAT
_________________________________
Prijenos zraka iz povratne u Sprječavanje miješanja pomoću
dobavnu struju ustave
__________________
- 60 -
____________________________
Istrošeni ____________________________
zrak 5%
Dodatna ____________________________
energija 5%
Povrat topline
____________________________
+74%
____________________________
Krov
12% _________________________________
Fasada 6%
Ventilacija 79%
_________________________________
Unutarnji toplinski
izvori +26%
__________________
Pod 3%
Primjer toplinske bilance tvorničke hale
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
Čišćenje saća u Dvokomponentni Dvokomponentni

_________________________________
pogonu lakirnice sustav čišćenja sustav čišćenja
- usisna strana - tlačna strana
__________________
____________________________
REGENERATOR S AKUMULIRAJUĆIM PLOČAMA ____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
Osnovne značajke:
- protusmjerno strujanje _________________________________
- dva paketa akumulirajućih ploča __________________
- materijali – plastika
- ukupno vrijeme trajanja jednog ciklusa (punjenje+pražnjenje) ≈ 80 s
- miješanje povratnog i svježeg zraka ≤ 2%
- stupanj povrata vlage Y2=70...90%
- 61 -
____________________________
REGENERATOR S AKUMULIRAJUĆIM PLOČAMA ____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
_________________________________
Princip rada:
- sustavom zaklopki se povratni zrak usmjeri preko jednog paketa, te ga “puni” _________________________________
(grije/hladi), a istovremeno svježi zrak struji preko drugog paketa koji je prethodno
“napunjen” (grije se/hladi se). __________________
Regulacija učinka:
- promjenom vremena trajanja “punjenja” i “pražnjenja” unutar jednog ciklusa.
____________________________
____________________________
Povrat toplinske energije
____________________________
Analize i praksa pokazuju: ____________________________
1. Povrat toplinske energije pomoću sustava povrata topline ____________________________

u pravilu je isplativ.
____________________________
2. Optimiranje stupnja povrata topline vezanjem SPT u seriju
znatno povećava pad tlaka, što dovodi do produljenja _________________________________
vremena amortizacije (povrata investicije).
3. Gospodarska analiza SPT temelji se na pogonskim uvjetima _________________________________
GViK sustava, geografskoj lokaciji i namjeni objekta.
__________________
- 62 -
U ZAGREBU
GRADITELJSKI ODJEL
Tema:
FIZIKA ZGRADA
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
Predavanje :
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I POTREBNA GODIŠNJA TOPLINA
OVLAŠTENIH ZA GRIJANJE ZGRADA
IN ŽEN JERA
Predavač:
DR. SC. JASENKA BERTOL-VRČEK, DIPL.ING.ARH.
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006. GODINA

7(+1,ý.29(/(8ý,/,â7(8=$*5(%8
L
*UDGLWHOMVNLRGMHO=DJUHE$YHQLMD9+ROMHYFD

6758ý1286$95â$9$1-(
29/$â7(1,+$5+,7(.$7$,29/$â7(1,+,1ä(1-(5$
,WHþDMLVWXGHQRJ
7(0$
*2',â1-$3275(%1$723/,1$=$*5,-$1-(=*5$'(
+51(1
$XWRUSURIGUVF-DVHQND %HUWRO9UþHN
+51(1
7RSOLQVNH]QDþDMNH]JUDGD 3URUDþXQSRWUHEQHHQHUJLMH]DJULMDQMH
6WDPEHQH]JUDGH (1
7KHUPDO SHUIRUPDQFH RI EXLOGLQJV &DOFXODWLRQ RI HQHUJ\ XVH IRU KHDWLQJ

5HVLGHQWLDO EXLOGLQJV (1
+51(1$&
7RSOLQVNH]QDþDMNH]JUDGD 3URUDþXQSRWUHEQHHQHUJLMH]DJULMDQMH
6WDPEHQH]JUDGH (1$&
7KHUPDO SHUIRUPDQFH RI EXLOGLQJV &DOFXODWLRQ RI HQHUJ\ XVH IRU KHDWLQJ

5HVLGHQWLDO EXLOGLQJV (1$&
1RUPDRSLVXMHSRMHGQRVWDYOMHQXPHWRGXL]UDþXQDYDQMDNROLþLQH
WRSOLQHLHQHUJLMHSRWUHEQH]DJULMDQMHSURVWRUDX]JUDGLLOLXQMHQRP
GLMHOX
-%HUWRO9UþHN*RGLãQMDSRWUHEQDWRSOLQD]DJULMDQMH]JUDGH+51(1

32'58ý-(35,0-(1(
0HWRGDREXKYDüDSURUDþXQH
JXELWDNDWRSOLQH]JUDGHNRMDVHJULMHQDNRQVWDQWQXWHPSHUDWXUX
JRGLãQMHSRWUHEQHWRSOLQH]DJULMDQMHGDELVHRGUåDODXQXWDUQMDSURMHNWQD
WHPSHUDWXUDX]JUDGL
JRGLãQMHSRWUHEQHHQHUJLMHNRMXWUHEDLVSRUXþLWLVXVWDYXJULMDQMD]JUDGH]D
JULMDQMHSURVWRULMD

=JUDGDVHPRåHVDVWRMDWLRGYLãH]RQDVUD]OLþLWLP]DGDQLPXQXWDUQMLPSURMHNWQLP
WHPSHUDWXUDPDDSRMHGLQD]RQDPRåHELWLJULMDQDVSUHNLGLPD
3URUDþXQVHL]UDÿXMH]DSURUDþXQVNLSHULRGNRMLPRåHELWL
VH]RQDJULMDQMD
MHGDQPMHVHF
3ULPMHQDPHWRGHSRPMHVHFLPDGDMHNRUHNWQLMH UH]XOWDWH]DJRGLQXNDRFMHOLQX
6WDQRYLWDQHSRX]GDQRVWUH]XOWDWDXRþDYDVHXPMHVHFLPDSRþHWNDL]DYUãHWND
UD]GREOMDJULMDQMD
%LWQDMHWRþQRVWXOD]QLKSRGDWDNDMHUVHXSURWLYQRPPRåHRþHNLYDWLQHSRX]GDQRVW
GRELYHQLKUH]XOWDWD
9HOLNDQHSRX]GDQRVWUH]XOWDWDMHXXOD]QRPSRGDWNXREURMXL]PMHQD]UDNDXSURVWRULML
ãWRRYLVLRSRQDãDQMXNRULVQLND

0(72'$3525$ý81$,3275(%1,32'$&,
(QHUJHWVNDELODQFDXNOMXþXMH
WUDQVPLVLMVNHWRSOLQVNHJXELWNHLWRSOLQVNHJXELWNH]ERJSURYMHWUDYDQMDL]XQXWDUQMHJ
SURVWRUDSUHPDYDQMVNRPRNROLãX
WUDQVPLVLMVNHWRSOLQVNHJXELWNHLWRSOLQVNHJXELWNH]ERJSURYMHWUDYDQMDLOLWRSOLQVNH
GRELWNHVDVXVMHGQLP]RQDPD
LVNRULVWLYHXQXWDUQMHWRSOLQVNHGRELWNHRGXQXWDUQMLKL]YRUDWRSOLQH
LVNRULVWLYHWRSOLQVNHGRELWNHRGVXQFD
WRSOLQVNHJXELWNHXVXVWDYXJULMDQMDWLMHNRPSURL]YRGQMHLUDVSRGMHOHWRSOLQH
LVSXãWDQMDRWSDGQLKSOLQRYDLSRGHãDYDQMDVXVWDYD
HQHUJLMXGRYHGHQXXVXVWDYJULMDQMD

3275(%1,326783&,,8/$=1,32'$&,
2GUHÿLYDQMHJUDQLFDJULMDQRJSURVWRUDLRGUHÿLYDQMHREXMPDJULMDQRJ
SURVWRUD]JUDGH
'HILQLUDQMHJUDÿHYQLKGLMHORYDNRMLRGYDMDMXJULMDQLSURVWRURG
YDQMVNRJRNROLãD
WOD
QHJULMDQLKSURVWRUD
VXVMHGQLKJULMDQLK]RQDDNRSRVWRMH
2GUHÿLYDQMHWHPSHUDWXUQLK]RQD
2GUHÿLYDQMHGLMHORYD]JUDGHVUD]OLþLWLPWHPSHUDWXUQLPPLNURNOLPDWVNLP
XYMHWLPD
UD]OLNDSURMHNWQLKWHPSHUDWXUDSRMHGLQLK]RQD]JUDGHYHüDRG.

8OD]QLSRGDFL]DWRSOLQVNHJXELWNH]JUDGH
SORãWLQH LYULMHGQRVWL8:P.SRMHGLQLKJUDÿHYQLKGLMHORYDLRVWDOLVSHFLILþQL
SRGDFL]DSURUDþXQNRHILFLMHQWDWUDQVPLVLMVNRJWRSOLQVNRJJXELWND+7
SURMHNWQLEURML]PMHQH]UDNDLLOLRVWDOLVSHFLILþQLSRGDFL ]DSURUDþXQSURWRND
]UDNDL]JULMDQRJSURVWRUDXYDQMVNLRNROLã
8OD]QLSRGDFL]DWRSOLQVNHGRELWNH
SRGDFLRSURVMHþQLPXQXWDUQMLPWRSOLQVNLPGRELFLPD
SRGDFLRGRELFLPDRGVXQFDNUR]SUR]LUQHGLMHORYH
6YLSUR]LUQLGLMHORYLSURPDWUDMXVHRGYRMHQR]D
VYDNXRULMHQWDFLMX
YUVWXHOHPHQWD
RVWDNOMHQMH
]DãWLWXRGVXQFDL]DVMHQMHQMH
QDJLESORKH

.OLPDWVNLSRGDFL
VUHGQMDPMHVHþQDYULMHGQRVWYDQMVNLKWHPSHUDWXUDLOLVUHGQMD]DVH]RQX
JULMDQMD
XNXSQRVXQþHYR]UDþHQMHSRMHGLQLþQRMSRYUãLQL]DVYDNXRULMHQWDFLMXPMHVHþQR
LOLSRVH]RQLJULMDQMD
3RGDFLRQDþLQXNRULãWHQMDSURVWRUD
SURMHNWQDWHPSHUDWXUD
HYGRGDWQLSRGDFL]DJULMDQMHVSUHNLGLPD

*2',â1-$3275(%1$723/,1$=$*5,-$1-(=*5$'(4K
0HWRGDSURUDþXQDSRPMHVHFLPD
*RGLãQMDSRWUHEQDWRSOLQDMH]EURMPMHVHþQLKSRWUHED]DVYHPMHVHFHXNRMLPDMH
SURVMHþQDYDQMVNDWHPSHUDWXUD]UDNDQLåDRGSURMHNWQHWHPSHUDWXUH
4K 6Q4KQ
SULþHPXMH
4K SRWUHEQDWRSOLQD]DJULMDQMH]DSURUDþXQVNRUD]GREOMH
0HWRGDSURUDþXQD]DVH]RQXJULMDQMD
0DQMHWRþQDPHWRGDQLMHSUHGYLÿHQD7HKQLþNLPSURSLVRPRXãWHGLWRSOLQVNHHQHUJLMHL
WRSOLQVNRM]DãWLWLNRG]JUDGD11

*RGLãQMDSRWUHEQDWRSOLQD]DJULMDQMH]JUDGHL]UDåDYDVH
SRMHGLQLFLSORãWLQH NRULVQHSRYUãLQH]JUDGHV ]DVWDPEHQH]JUDGH
4K³ N:KP D
SRMHGLQLFLREXMPD JULMDQRJGLMHOD]JUDGHV]DQHVWDPEHQH]JUDGH
4K
N:KP D
,]UDþXQDQDYULMHGQRVWJRGLãQMHSRWUHEQHWRSOLQH]DJULMDQMH]JUDGHWUHEDELWLXVNODGXV
QDMYHüRPGRSXãWHQRPYULMHGQRVWL4K LOL4K
SUHPD7HKQLþNLPSURSLVXRXãWHGL
WRSOLQVNHHQHUJLMHLWRSOLQVNRM]DãWLWLNRG]JUDGD11

7RSOLQVNDELODQFD
4K 4O ± Ș 4J
SULþHPXMH
4K SRWUHEQDWRSOLQD]DJULMDQMH]DSURUDþXQVNRUD]GREOMH
4O XNXSQLWRSOLQVNLJXELWDN
K IDNWRULVNRULVWLYRVWL
IDNWRUVPDQMHQMDSDVLYQLKGRELWDNDRGVXQFDLXQXWDUQMLKGRELWDNDGDELVH
X]HORXRE]LUGLQDPLþNRSRQDãDQMH]JUDGH
4J XNXSQLGRELWDNWRSOLQH

7RSOLQVNLJXELFL4O
4O + șL ± șH W -N:K
SULþHPXMH
șL SURMHNWQDXQXWDUQMDWHPSHUDWXUD&
șH VUHGQMDYDQMVNDWHPSHUDWXUDWLMHNRPSURUDþXQVNRJUD]GREOMD&
W WUDMDQMHSURUDþXQVNRJUD]GREOMDVK
+ NRHILFLMHQWWRSOLQVNRJJXELWND]JUDGH:.
+ +7 +9
SULþHPXMH
+7 NRHILFLMHQWWUDQVPLVLMVNRJWRSOLQVNRJJXELWNDNUR]RPRWDþ
]JUDGH:.L]UDþXQDWSUHPDQRUPL+51(1
+9 NRHILFLMHQWWRSOLQVNRJJXELWNDSURYMHWUDYDQMHP:.

.RHILFLMHQWWRSOLQVNRJJXELWNDSURYMHWUDYDQMHP+Y
+9 9 UD FD :.
SULþHPXMH
9 SURWRN]UDNDNUR]]JUDGXXNOMXþLYRSURWRN]UDNDNUR]QHJULMDQH
SURVWRULMHPVPK
9 9 QPRJXüLL]UDþXQWHPHOMHPSRGDWNDSURFMHQHEURMDL]PMHQH]UDND
9 REXMDPJULMDQRJ]UDNDP
Q EURML]PMHQD]UDNDVK
UD FD WRSOLQVNLNDSDFLWHW]UDNDSRMHGLQLFLREXMPD
-P.
:KP.

7RSOLQVNLGRELFL4J
4J 4L 4V
SULþHPXMH
4L XQXWDUQMLWRSOLQVNLGRELWDN
4V WRSOLQVNLGRELWDNRGVXQFD
4L VHSURUDþXQDYDLOLVHRGUHÿXMHQDWHPHOMXVWDWLVWLþNRJSRGDWND:P SRGD
4V VHSURUDþXQDYDXRGQRVXQDXNXSQXHQHUJLMXJOREDOQRJVXQþHYRJ]UDþHQMD,V QD
MHGLQLþQXSRYUãLQXRULMHQWDFLMHM LHIHNWLYQXSULMHPQXSORãWLQX RVWDNOMHQRJHOHPHQWD$V
4V M ,VM Q $VQM
SULþHPXMH
,V XNXSQDHQHUJLMDJOREDOQRJVXQþHYRJ]UDþHQMDQDMHGLQLþQXSRYUãLQX
RULMHQWDFLMHM
$V HIHNWLYQDSULMHPQDSORãWLQD RVWDNOMHQRJHOHPHQWDQVRULMHQWDFLMRP M

$V HIHNWLYQDSULMHPQDSORãWLQD RVWDNOMHQRJHOHPHQWDQVRULMHQWDFLMRP M
$V $ )V )F )I J
RYLVLR
SORãWLQL HOHPHQWD$
IDNWRUX]DVMHQMHQMD)V
IDNWRUXXPDQMHQMD]ERJXUHÿDMD]D]DãWLWXRGVXQFD)F
IDNWRUXXGMHODRNYLUDRPMHUSUR]LUQHLXNXSQHSRYUãLQHSUR]LUQRJHOHPHQWD)I
VWXSQMXSURSXãWDQMDVXQþHYRJ]UDþHQMDNUR]VWDNORJ

35,/2=,1250,+51(1
'2'$7$.$QRUPDWLYDQ
3ULPMHQDQDSRVWRMHüH]JUDGH
'2'$7$.%QRUPDWLYDQ
0HWRGDSURUDþXQD]D]JUDGHVYLãH]RQD
'2'$7$.&QRUPDWLYDQ
'RGDWQLJXELFL]DSRVHEQHGLMHORYHRPRWDþD
SURYMHWUDYDQL]LGRYL7URPERYL ]LGRYL
'2'$7$.'QRUPDWLYDQ
'RELFLRGVXQFDSRVHEQLKGLMHORYD]JUDGH
VWDNOHQLFL7URPERYL ]LGRYLSURYMHWUDYDQLRPRWDþLWUDQVSDUHQWQLGLMHORYL
'2'$7$.(REDYLMHVQL
*ULMDQLGLMHORYLRPRWDþD]JUDGH
GRGDWQLJXELFLHOHPHQDWDVXUHÿDMLPD]DJULMDQMH
'2'$7$.)REDYLMHVQL
3RGDFL]DSURFMHQXSULURGQRJSURYMHWUDYDQMDLLQILOWUDFLMH
]UDNRQHSURSXVQRVWEURML]PMHQD]UDNDNRHILFLMHQWL]DãWLüHQRVWLRGYMHWUD

'2'$7$.*REDYLMHVQL
3RGDFL]DWRSOLQVNHGRELWNHRGVXQFD
VWXSDQMSURSXãWDQMDVXQþHYRJ]UDþHQMDNUR]VWDNORIDNWRUL]DVMHQMHQMD]DãWLWHRGVXQFD
'2'$7$.+REDYLMHVQL
3URUDþXQHIHNWLYQRJWRSOLQVNRJNDSDFLWHWD
'2'$7$.-REDYLMHVQL
7RSOLQVNLJXELFLXVOXþDMXJULMDQMDVSUHNLGLPDLOLVSRGHãHQRPQLåRPQRüQRP
WHPSHUDWXURP
'2'$7$..REDYLMHVQL
7RþQRVWPHWRGH
'2'$7$./REDYLMHVQL
3ULPMHUSURUDþXQD
'2'$7$.0REDYLMHVQL
/LWHUDWXUD
'2'$7$.=%REDYLMHVQL
$RGVWXSDQMD

U ZAGREBU
STROJARSTVO
GRADITELJSKI ODJEL
Tema:
ENERGETSKA POSTROJENJA I OKOLIŠ
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
Predavanje :
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I
OVLAŠTENIH VODENA PARA OSNOVNI
IN ŽEN JERA ENERGENT U PROCESIMA
HLAĐENJA
Predavač:
PROF.DR. SC. PETAR DONJERKOVIĆ,
DIPL.ING.STROJ.
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006. GODINA

prof. dr.sc. Petar Donjerković,

Donjerković dipl.ing.stroj.
Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
VODENA PARA OSNOVNI ENERGENT U PROCESIMA

PROCESIMA HLAðENJA
1.1. Rashladni agregati s turbokompresorima, apsorpcijski i termokompresorski rashladni ureñaji
Budući da se centrifugalni turbokompresori i apsorpcijski rashladni ureñaji uvijek pojavljuju kao dio
rashladnog agregata, uobičajeno je da proizvoñač isporučuje kompletni regulacijski sustav. Ti sustavi
obično uključuju moduliranu regulaciju učinka s donjom granicom od 20 do 30% od maksimalnog učinka
i opremljeni su složenom sigurnosnom i blokadnom regulacijom za zaštitu ureñaja. Tipični regulacijski
sustav agregata je prikazan na sl. 1-1. Crpke rashladne vode i crpke kondenzatorke vode obično se
startaju ručno (ili se crpka kondenzatorske vode može blokirati tako da starta tek nakon što je startala
crpka rashladne vode). Kada osjetnik temperature hladne (rashladne) vode T postavi zahtjev hlañenja,
startat će kompresor ukoliko svi zaštitni elementi dopuštaju startanje,tj. ispunjenisu svi uvjeti za siguran
pogon.Temperaturni osjetnik će tada putem regulatora R modulirati lopatice ulazne zaklopke na usisnom
vodu u sprezi s regulatorom graničnog učinka koji djeluju kao ureñaj za ograničenje maksimalnog
iminimalnog kapaciteta. Kada opterećenje padne ispod otprilike 20% učinka (kapaciteta) agregata,
regulator graničnog učinka zaustavlja rad kompresora. Vremenski relej, nijeprikazan, obično se ugrañuje
radi sprečavanja ponovnog startanja kompresora u kraćem vremenskom razmaku koji ovisi o snazi
kompresora, a radi zaštite starterskog pokretača, kao i smanjenjavršnih opterećenja električnog izvora.
Sl. 1-1 Regulacija centifugalnog kompresora
1.2. Apsorpcijski rashladni ureñaj
Apsorpcijski rashladni ureñaj koristi svojstvo binarnih otopina raznih soli u procesu apsorpcije za
ostvarivanje procesa hlañenja bez kompresora tj. Bez utroška mehaničkog rada. Umjesto mehaničkog
rada u procesu se rabi toplina pogonske pare. Kompresor je nadomješten sustavom apsorber-izmjenjivač
topline-generator. Binarna otopina je radna tvar (radni medij). Ona se sastoji od dvije tvari od kojih je
jedna rashladna, a druga ima sposobnost apsorbiranja prve. Kao binarna otopina primjenjuje se otopina
amonijak-voda ili litijbromid-voda. Otopina amonijak-voda ne rabi se u tehnici klimatizacije zbog štetnog
utjecaja amonijaka na okoliš u možebitnoj ekscesnoj situaciji. Za ureñaj s litijbromidom ta ograničenja ne
vrijede. Ovi ureñaji se izrañuju kao paket jedinice i opremljeni su kompletnom instrumentacijom i
sustavom automatske regulacije.
- 74 -
OPIS:
Na sl. 1-2 je prikazan proces apsorpcijskog rashladnog sustava s otopinom litijbromid-voda. Apsorpcijski
rashladni sustavi temelje se na dva osnovna načela za procese rashladnog djelovanja (ostvarivanja
rashladnog učinka):
a) Voda ključa, isparava i hladi se na temperaturi koja odgovara održavanom vakuumu.
b) Odreñene tvari, kao npr. Neke soli, apsorbiraju vodenu paru. Otopina litijbromid je higroskopna
solna otopina za koju je ustanovljeno da ima najbolja apsorpcijska svojstva, odnosno odnos
rastvorljivosti para-tlak, što omogućuje visoku djelotvornost procesa.
U apsorpcijskoj jedinici voda isparava, a temperatura ostatne vode se smanjuje. Afinitet vode prema soli
je funkcija pada tlaka voda-para koji je to veći što je koncentracija soli veća.
Sl. 1-2 Shema apsorpcijskog rashladnog uređaja

Rashladni apsorpcijski stroj sastoji se od sljedećih komponenata:
1. ISPARIVAČ: Cijevni izmjenjivač u kojem se povratna hladna voda neizravno hladi raspršenom
vodom preko cijevi. Kako se unutar plašta u isparivaču održava niski apsolutni tlak, voda isparava
i hladi ostatnu vodu do temperature koja skoro odgovara temperaturi zasićenja pri tlaku u
isparivaču.
2. APSORBER: Bogata solna otopina u apsorberu služi za apsorbiranje vodene pare nastale u
isparivaču. Pomoću crpke se otopina litijbromida raspršuje preko cijevi apsorbera kroz koje struji
relativno hladna voda. Ukupni toplinski učinak što ga treba odvesti rashladnom ureñaju jest
učinak kondenzatora i apsorbera. Ta količina topline se odvodi rashladnom vodom preko
rashladnog tornja.
3. IZMJENJIVAČ ZA ZAGRIJAVANJE OTOPINE: Izmjenjivač se koristi za poboljšanje djelotvornosti
procesa izmjene topline izmeñu osiromašene otopine koja izlazi iz apsorbera i bogate vruće
otopine koja se vraća iz generatora. Primjenom izmjenjivača reducira se potrošnja vode za
kondenzator i količina radne (pogonske) pare za generator.
4. GENERATOR ILI KONCENTRATOR: Generator sadrži grijani cijevni snop koji služi za dovoñenje
topline (grije se radnom parom) radi podržavanja ključanja apsorbirane vode i njezinog
naknadnog isparivanja.
5. KONDENZATOR: Voda koja ključa u generatoru isparava i kondenzira na cijevnom snopu i ide u
isparivač.
Razmotrimo ukratko korake procesa apsorpcije. Apsorpcijski proces je dvo-tlačni ciklus koji se
normalno održava s izlaznom temperaturom hladne vode od 7,2÷8,3°C, apsolutnim tlakom od 0,010017
do 0,010953 bar u sekciji isparivač-apsorber i 0,10160 bara u sekciji generator-kondenzator.
Ovdje su bitna tri kruga:
1. Voda kao rashladni medij struji kroz isparivač, gdje se hladi na polaznu temperaturu.
2. LiBr kao apsorbent cirkulira preko cijevi apsorbera kroz izmjenjivač i generator.
- 75 -
3. Rashladna voda iz rashladnog tornja struji kroz cijevni registar apsorbera, zatim kroz cijevni
registar kondenzatora, i vraća se natrag na rashladni toranj.
Voda kao rashladni medij struji iz kondenzatora preko prigušnog ventila u isparivač (hladnjak) gdje se
neizravno hladi na cijevnom snopu i ostvaruje rashladni učinak agregata.
Iz isparivača vodena para struji u apsorber gdje je apsorbira bogata otopina struje LiBr pri niskom
tlaku. LiBr koji je apsorbirao vodenu paru struji preko izmjenjivača u generator radi regeneriranja
siromašne u bogatu otopinu. U generatoru, kroz cijevni snop struji niskotlačna para tlaka 55-96 kPa (0,55
do 0,96 bara), zagrijava otopinu koja ključa i pri tom iz otopine izlazi voda u obliku pare, a otopina se
obogaćuje. Bogata otopina slobodnim padom i zbog razlike tlaka struji u apsorber. Voda isparena u
generatoru kondenzira u kondenzatoru te dalje isparava u isparivaču itd. a time ostvaruje kružni proces.
Otpadna toplina iz apsorbera i kondenzatora odvodi se rashladnom vodom koja se vraća u rashladni
toranj. Za kontrolirano upravljanje kružnim procesom bitna je regulacija ulazne temperature rashladne
vode s rashladnog tornja radi održavanja potrebite koncentracije otopine. To rezultira manjom potrošnjom
radne pare. Pri izboru rješenja regulacije nije zanemariva cijena razdjelnog troputnog regulacijskog
ventila. Prigušivanje protoka vode kondenzatora radi regulacije učinka ima nedostatak kod malih učinaka
sustava; voda se zagrijava na previsoku temperaturu, što pogoduje stvaranju kamenca u cijevima
kondenzatora. Stoga se na kondenzatoru preporuča primjena regulacije stalnog protoka vode, odnosno
regulacija učinak promjenom razlike temperatura Q=f(∆ ϑ ).
DIJAGRAM RAVNOTEŽE: Rad apsorpcijskog ureñaja se može analizirati pomoću dijagrama ravnoteže
litijbromid-voda koji je prikazan na sl. 1-2a. Dijagram ravnoteže je koristan za odreñivanje koncentracije
otopine tako da se postigne maksimalna djelotvornost. U dijagramu se na os apscisa nanosi težinski udio
LiBr u otopini, a na os ordinata apsolutni tlak pare u kPa. Na desnoj strani dijagrama prikazana je
odgovarajuća temperatura zasićenja za zadani tlak zasićenja. Temperatura otopine je prikazana
padajućim krivuljama s lijeva u desno, a krivulje koje rastu od osi apscisa prema gore prikazuju gustoću
pomoću koje se odreñuje koncentracija otopine. Mjerenjem gustoće i temperature otopine može se
odrediti koncentracija otopine prema dijagramu na sl. 1-2a. Krivulja kristalizacije pokazuje točku kod koje
otopina prelazi iz tekuće u krutu fazu. Prema tome, krivulja kristalizacije ograničava područje procesa.
Ako je otopina prevelike koncentracije ili ako otopina sadrži previše nekondenzirajućih plinova,
apsorpcijski proces će se prekinuti zbog skrućivanja i proces se neće moći nastaviti sve dok se skrutine ne
odstrane. U tom slučaju treba izmjenjivač i crpku otopine izvana grijati i parom. Tipični apsorpcijski ciklus
je prikazan u dijagramu ravnoteže na sl. 1-2a.
Sl. 1-2a Dijagram ravnoteže litij-bromida
Točke 1 do 7 predstavljaju kompletni apsorpcijski proces. Točke specifičnih vrijednosti temperature, tlaka
i koncentracije otopine su dane u odgovarajućim priručnicima. Objasnimo svaku točku pojedinačno i sve
spojne crte meñu njima, koje predstavljaju elementarne procese razmatranog kružnog procesa.
TOČKA 1: Stanje bogate otopine u apsorberu prije početka apsorpcije.
TOČKA 2: Stanje siromašne otopine kada otopina izlazi iz apsorbera i ulazi u izmjenjivač. Linija 1-2
predstavlja pad koncentracije otopine zbog apsorpcije vodene pare iz evaporatora
(isparivača).
TOČKA 3: Stanje siromašne otopine kada izlazi iz izmjenjivača. Linija 2-3 predstavlja količinu topline
koju preuzima siromašna otopina u izmjenjivaču.
- 76 -
TOČKA 4: Stanje siromašne otopine na ulazu u generator. Linija 3-4 predstavlja količinu topline koju
treba dovesti generatoru da bi otopina počela ključati.
TOČKA 5: Stanje bogate otopine nakon izlaza iz generatora. Linija 4-5 predstavlja količinu topline koju
treba dovesti generatoru da bi ključanjem isparila voda iz otopine.
TOČKA 6: Stanje bogate otopine na izlazu iz izmjenjivača. Linija 5-6 predstavlja protok otopine od
generatora prema izmjenjivaču bez promjene koncentracije.
TOČKA 7: Stanje bogate otopine na ulazu u mlaznice apsorbera.
1.2.1. Regulacija apsorpcijskog rashladnog agregata
Regulacija učinka apsorpcijskog rashladnog agregata s otopinom litijbromid-voda može se

realizirati na jedan od sljedećih načina:
I - Prigušivanjem protoka rashladnog medija iz kondenzatora u isparivač radi održavanja
potrebite koncentracije upravo onolike koliko je potrebito za postizavanje proračunskog
učinka agregata pri proračunskoj temperaturi hladne vode. To se postiže regulacijom
prigušnog ventila PV (v. sl. 1-2) ugrañenog izmeñu kondenzatora i isparivača.
II - Prigušivanjem protoka otopine pomoću troputnog razdjelnog ventila PTV (v. sl. 1-2)
postavljenog u vodu od izmjenjivača prema generatoru tako da se mijenja koncentracija
u apsorberu.
III - Prigušivanjem protoka struje radne pare prema generatoru radi promjene koncentracije
(sl. 1-2, ventil PPV).
Na sl. 1-3 prikazana je shema regulacije pomoću prigušivanja protoka radne pare s parnim prigušnim
ventilom, u ovisnosti o zahtijevanom rashladnom učinku. Regulaciju svodimo na praćenje temperature
hladne vode na izlazu iz isparivača koja ovisi o učinku postrojenja klimatizacije.
Tako, na primjer, promjenom rashladnog učinka sustava klimatizacije mijenja se temperatura
hladne vode pa temperaturni osjetnik u polaznom vodu prema sustavu klimatizacije daje signal
regulatoru koji preko regulacijskog ventila radne pare regulira dotok topline u generator. Promjenom
toplinskog opterećenja generatora mijenja se učinak kondenzatora, a time i zahtjev za odgovarajućim
učinkom rashladnog tornja. Za održavanje sustava u ravnoteži brine se regulacijski sklop u krugu
rashladne vode, kondenzator-toranj.
Sl. 1-3 Prikaz regulacije apsorpcijskog uređaja – regulacija učinka na strani radne pare
- 77 -
1.3. Rashladni agregat s parnim ejektorima
U sustavima za proizvodnju rashladnog učinka može se kompresor zamijeniti s jednim parnim ejektorom
ili s više njih. U tom slučaju rashladno sredstvo je vodena para koju ejektor odsisava iz isparivača
(evaporatora), komprimira je i transportira prema kondenzatoru. Tipični rashladni ureñaj s parnim
ejektorom je prikazan na sl. 1-4
Sl. 1-4 Rashladni agregat s parnim ejektorima
Načelo rada ejektorskoga rashladnog ureñaja je relativno jednostavan. Ako se voda temperature veće od
recimo 10°C transportira prema isparivaču u kojem se održava apsolutni tlak od 0,012 bar, poradi
ekspanzije će dio vode ispariti na uštrb topline vode, pa će se voda ohladiti na temperaturu zasićenja koja
odgovara tlaku u isparivaču. Stupanj hlañenja vode ovisi o održavanju niskog tlaka u isparivaču (tlak
zasićenja) koji odgovara željenoj temperaturi vode.
Ureñaj se sastoji od sljedećih komponenata:
1. PRIMARNI PARNI EJEKTOR: Ejektor je ureñaj koji koristi parnu struju velike brzine za
usisavanje i akceliranje pare odsisavane iz isparivača. Visokotlačna para se dovodi mlaznici ejektora.
Brzina pare na izlazu iz mlaznice je oko 1200 m/s. Zbog tako velike brzine nastaje ejektorski efekt, para
iz isparivača se usisava u parnu struju. Smjesa primarne i sekundarne pare ulazi u difuzor primarnog
ejektora u kojem se brzina kontinuirano smanjuje radi porasta presjeka difuzora, te se smjesa pare i
supare komprimira na tlak koji vlada u primarnom kondenzatoru. Tlak parne smjese poraste u ovom
primjeru od 0,012 bara (odgovara 10°C) na ulazu u difuzor, do 0,076 bara (apsolutno) na ulazu u
kondenzator. Tom tlaku zasićenja odgovara temperatura kondenzacije 40,6°C.
2. KONDENZATOR: Kao kod mnogih rashladnih ureñaja kompresijskog tipa namjena je
kondenzatora da ukaplji pare rashladnog sredstva. U parnoj struji primarnog ejektora se smjesa
visokotlačne pare i supare (para iz isparivača) kondenziraju. Otpadna toplina u kondenzatoru iznosi:
Qkond = (Gp + Gu) . h
gdje je: Qkond - otpadna toplina, kW
Gp - količina primarne pare, kg/s
Gu - količina uparene pare, kg(s
h - latentna toplina pare, kJ/kg.
Latentna toplina pare za niske tlakove iznosi približno 2500 kJ/kg. Stoga u isparivaču treba
upariti približno 5 kg/h pare po toni rashladnog učinka. Tona je angloamerička jedinica rashladnog učinka
i jednaka je 2,84345.10-1 kWh.
Projektirana površina cijevnog snopa kondenzatora i količina vode moraju se temeljiti na
maksimalnoj temperaturi rashladne vode kondenzatora koju definira tlak u kondenzatoru.
U primjeni su dva tipa kondenzatora:
a) površinski i
b) barometrički.
Napomenimo da je prednost barometričkog kondenzatora što nema cijevnog snopa za proces izmjene
topline, već se izmjena topline obavlja miješanjem pare i rashladne vode. Za barometrički kondenzator se
može koristiti voda različitih stupnjeva čistoće.
3. ISPARIVAČ: U isparivaču se isparivanjem vode postiže proces (efekt) hlañenja vode. Topla
voda koja se vraća iz procesa u kojem je preuzela na sebe toplinski učinak raspršuje se u komori
isparivača preko mlaznica. Ohlañena voda crpi iz sabirnika isparivača i transportira u proces. Često se
koriste višekomorni isparivači sa skupinom ejektora. Kada se isključi dotok pare prema jednom ejektoru,
- 78 -
treba poduzeti mjere za sprečavanje izjednačavanja tlaka u odgovarajućoj komori isparivača i u

kondenzatoru. Primjenom više odvojenih isparivača mora svaki ejektor raditi u sprezi s pripadnim
isparivačem. Kada se isključi radna para prema bilo kojem ejektoru, mora se zatvoriti i ventil ulazne vode
u taj isparivač. Ventil s plovkom je predviñen zbog kontrole dotoka dodatne vode radi nadoknañivanja
gubitaka vode u procesu.
1.3.1. Čimbenici koji utječu na kapacitet
Različiti čimbenici utječu na kapacitet tj. Na veličinu ureñaja i njegovu cijenu. Ovi ureñaji su atraktivni
kada hlade hladnu vodu relativno visoke temperature s primarnom parom tlaka ~ 700 kPa predtlaka i
relativno hladnom kondenzatorskom vodom. Na učinak ureñaja utječu sljedeći čimbenici:
1. TLAK RADNE PARE: Količina primarne pare ovisi u velikoj mjeri o raspoloživom tlaku
primarne pare. Ejektori rade s parom tlaka od 14 kPa do 700 kPa. Količina potrebite primarne pare
rapidno raste s padom tlaka pare. Najpovoljniju količinu pare dobit ćemo s tlakom od 700 kPa.
Povećanjem tlaka iznad te vrijednosti smanjuje se količina pare tek neznatno. Ejektore treba proračunati
za maksimalno raspoloživi tlak pare da bi potrošnja primarne radne pare bila što manja. Sl. 1-5 prikazuje
promjene potrošnje primarne radne pare s promjenom tlaka primarne pare po kW rashladnog učinka
hladne vode. Ako temperatura ulazne vode u kondenzatoru postane veća od projektne primarni ejektor
može ispasti iz funkcije zbog porasta tlaka u kondenzatoru. Sekundarni ejektorski sustav (obično
dvostupnjeviti) služi za evakuaciju zraka iz kondenzatora. Taj sustav treba paru tlaka 240 kPa ili više. Ako
je tlak pare manji od navedenog, tada se primjenjuje vakuum-crpka s elektromotorom kao zamjena za
drugi sekundarni ejektor ili za čitavu sekundarnu skupinu ejektora.
Sl. 1-5 Ovisnost količine pare o tlaku pare

2. TEMPERATURA RASHLADNE VODE KONDENZATORA: U usporedbi s drugim rashladnim ureñajima,
ejektorski ureñaji zahtijevaju relativno velike količine vode za kondenzaciju. Što je viša temperatura vode
na ulazu u kondenzator, potrebita je veća količina kondenzatorske vode. Temperatura vode kondenzatora
ima važan utjecaj na potrošnju radne pare po jedinici rashladnog učinka. Sl. 1-6 prikazuje ovisnost
količine pare i rashladne vode kondenzatora za zadanu izlaznu temperaturu hladne vode i tlaka pare uz
različite temperature kondenzacije.
Sl. 1-6 Ovisnost količine pare i rashladne vode o temperaturi hladne vodi i tlaku radne pare
- 79 -
2. TEMPERATURA HLADNE VODE. Što je niža izlazna temperatura vode to je teža primjena parnog
ejektora, radi održavanja visokog vakuuma u isparivaču. Sa smanjenjem izlazne temperature hladne
vode potrebna je veća količina pare po satu i jedinici rashladnog učinka uz povećanu potrebu za
količinom rashladne vode kondenzatora. Sl. 1-7 prikazuje ovisnost potrebite količine pare o izlaznoj
temperaturi hladne vode, za različite temperature kondenzacije.
Sl. 1-7 Ovisnost potrebne količine pare o izlaznoj temperaturi hladne vode
Za razliku od centrifugalnih i stapnih rashladnih ureñaja, protočna količina hladne vode nema posebito
važan utjecaj na ponašanje sustava. Ejektorski rashladni sustav je isparivački proces i ne ovisi o brzini
protjecanja kroz cijevi isparivača kako je to slučaj kod ostalih sustava kod kojih se zahtijeva dobar prijelaz
topline. Dakle, široke varijacije temperature povratne hladne vode imaju mali utjecaj na ejektorski
rashladni sustav.
2.1.1. Općenito o regulaciji rashladnog

rashladnog učinka (kapaciteta) ejktorskog rashladnog ureñaja
Najjednostavniji način regulacije rashladnog učinka sadržan je u rješenju paralelnog rada više ejektorskih
jedinica, pa se uključivanjem i isključivanjem pojedinog ejektora vrši stupnjevita regulacija sustava.
Uobičajeno je rješenje s najmanje četiri ejektorske jedinice na većim sustavima radi variranja kapaciteta.
U ovom slučaju se primjenjuje „ON-OFF“ regulacija. Mjerenjem temperature hladne vode na izlazu iz
isparivača preko regulatora se otvaraju, odnosno zatvaraju, regulacijski ventili prema pojedinom ejektoru
kako to zahtijeva proces.
Postoje još dva načina regulacije.
- kontinuirana regulacija protoka radne pare,

- regulacija protoka i temperature vode kondenzatora.
Tako npr., ako se u zimskom razdoblju izvedenom postrojenju proračunatom za kritične temperature
ljetnog razdoblja smanjuje temperatura rashladne vode na ulazu u kondenzator u ovisnosti o vanjskim
klimatskim uvjetima, tada će u odnosu na vanjske uvjete koji odreñuju režim rada sustava ljeti padati tlak
u kondenzatoru. Rezultat te promjene tlaka kondenzacije je smanjenje potrošnje radne pare u
ejektorima. Zbog promjene režima rada kondenzatora potrebita je redukcija tlaka na tlačnoj strani radne
pare. Na taj se način povećava djelotvornost ureñaja; smanjuje se potrošnja radne pare i rashladne vode
kondenzatora.
2.1.2. Kontinuriana regulacija regulacijom protoka radne pare
Sustav regulacije prikazan na sl. 1-8 održava željeni rashladni učinak postrojenja praćenjem promjene
rashladnog učinka potrošača ili na strani povrata rashladne vode iz potrošača ili na izlazu iz isparivača.
Ako temperatura povratne hladne vode raste, znači da isparivač treba osigurati manji rashladni učinak.
Temperaturni osjetnik u povratnom vodu registrira tu promjenu te preko regulatora upravlja regulacijskim
ventilom za dotok pare u sustav. Paralelno s regulacijom dotoka radne pare u glavni sustav ejektora vrši
se i regulacija dotoka pare u sustav sekundarnih ejektora pomoćnih kondenzatora.
- 80 -
Sl. 1-8 Regulacija postrojenja za hlađenje vode ekspanzijom u vakuumu – regulacija na strani radne pare
Regulacija učinka kondenzatora, kako je to prikazano na sl. 1-8, može biti u paralelnoj svezi s regulacijom
dotoka radne pare. Meñutim, kako je temperatura rashladne vode na krugu kondenzator-toranj ovisna o
vremenskom razdoblju, to se preporuča regulaciju kruga kondenzator-toranj postaviti o ovisnosti o
izlaznoj, odnosno ulaznoj temperaturi rashladne vode iz/u kondenzator. Gubitak vode u procesu
isparivanja nadoknañuje se automatski preko regulatora razine. Redukcija tlaka vodovodne mreže na tlak
u isparivaču vrši se putem reducir-regulacijskog ventila. Nadoknañivanje ishlapljene vode kao i vode za
odsoljavanje i odmuljivanje rashladnog tornja vrši se putem ventila s plovkom, slobodnim dotokom u
bazen tornja.
Ovdje treba ukazati na činjenicu da se ovi sustavi ne primjenjuju za osiguranje rashladnog učinka u
sustavima klimatizacije, već se primjenjuju u industriji za potrebe hladne vode tehnoloških procesa i gdje
je na raspolaganju, kao energetski izvor, srednjetlačna suhozasićena vodena para.
Sl. 1-8a Prikaz procesa hlađenja vode u isparivaču u T-s dijagramu
LITERATURA:
[1] F. BOŠNJAKOVIĆ Nauka o toplini II ... III dio, Školska knjiga – Zagreb, 1986.
[2] P. DONJERKOVIĆ Osnove i regulacija sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije, Alfa – Zagreb,
1996
[3] JAN F. KREIDER Heating and Cooling of Buildings, Mc Graw – Hill, Inc. 1994.
- 81 -
- 82 -
U ZAGREBU
STROJARSTVO
GRADITELJSKI ODJEL
Tema:
ENERGETSKA POSTROJENJA I OKOLIŠ
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
Predavanje :
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I
OVLAŠTENIH RASHLADNI TORNJEVI
IN ŽEN JERA
PRIMJENA I REGULACIJA
Predavač:
PROF.DR. SC. PETAR DONJERKOVIĆ,
DIPL.ING.STROJ.
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006. GODINA

prof. dr.sc. Petar Donjerković,

Donjerković dipl.ing.stroj.
Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
RASHLADNI TORNJEVI - PRIMJENA I REGULACIJA

REGULACIJA
2.1. Rashladni tornjevi

Većina rashladnih postrojenja upotrebljava za kondenzaciju rashladnog sredstva kondenzatore s
vodenim hlañenjem. Potrošnja vode kondenzatora je prilično velika, pa bi npr. korištenje vodovodne vode
izazvalo vrlo velike troškove hlañenja. Radi toga se prešlo na postupak optočnog hlañenja vode pomoću
rashladnih tornjeva. U tehnici klimatizacije se rashladni tornjevi rabe u sprezi s jedinicama kondicioniranja i
hlañenja zraka, radi odvoñenja otpadnih toplina kondenzatora.
2.2. Opis rashladnog tornja
Na sl. 2.1. je prikazan rashladni toranj s glavnim dijelovima. Glavni dijelovi su:
- obloga,
- ispuna,
- ventilator s pogonom,
- distributor vode,
- eliminatori kapljica i
- sabirnik vode
Sl. 2-1 Pravokutni rashladni toranj s aksijalnim ventilatorom

Voda se dovodi tornju preko distributora vode gdje se raspršuje u kapljice te struji preko ispune. Ispuna
je saćastog oblika s različitim otvorima, a izrañena je od materijala otpornog na koroziju. Presjek otvora ispune je
dostatno velik, te predstavlja neznatni otpor strujanju zraka. Hlañena voda se preko ispune slijeva u tankim
filmovima i kapljicama tako da kontaktna površina sa strujom zraka bude što veća. Na taj način postiže se bolji
proces ishlapljivanja tj. hañenja vode. Prisilno strujanje kroz toranj osigurava se ventilatorom koji se može
ugraditi na vrhu ili na donjem dijelu tornja već prema tome, koristi li se centrifugalni ili aksijalni ventilator.
Strujanje vode i zraka može biti protustrujno, istosmjerno ili unakrsno. Hlañena voda se skuplja u sabirniku ili
bazenu tornja te dalje crpkom cirkulira kroz kondenzator i vraća na vrh tornja u razdjelni sustav vode. Sa zrakom
se odvodi stanovita količina vode koju treba nadoknañivati (dodatnom) vodom. Količina dodatne vode odreñena
je procesom ishlapljivanja (učinkom tornja), kapljicama odnesenim strujom zraka, te količinom vode za
odsoljavanje i odmuljavanje sustava tornja. Računa se prema formuli:
- 84 -
t dv
Gv = ⋅ G sv
t dv − t
gdje je: tdv - dopuštena tvrdoća recirkulacijske vode

t - tvrdoća svježe vode
Q - učinak tornja u kW
Q
Gsv = - količina dodatne svježe vode u kg/s
r
r=2500 - toplina ishlapljivanja vode u kJ/kg
Prema načinu strujanja zraka postoje rashladni tornjevi s prisilnim i s prirodnim strujanjem. Rashladni toranj s
izravnim kontaktom vode i zraka zove se mokri toranj, a toranj s neizravnim kontaktom vode i zraka (preko
orošenog izmjenjivača) zovemo suhi toranj, tj. evaporacijski kondenzator. U praksi je takoñer uobičajena
klasifikacija tornjeva na suhe i mokre s obzirom na položaj sabirnog bazena. Po ovoj klasifikaciji mokri toranj je
onaj čiji bazen s tornjem čini kompaktnu jedinicu. Ako se radi zaštite od smrzavanja bazen odvoji od tornja, ta se
izvedba naziva suhi toranj.
2.2. Načelo rashladnog tornja

Proces hlañenja vode je jedan od najstarijih poznatih tehničkih procesa. Proces se zasniva na primjeni
dobro poznatog fizikalnog načela da za isparivanje vode treba utrošiti toplinu. Toplina se pritom ne dovodi od
nekog stranog izvora topline već se procesom ishlapljivanja dijela vode toplina ishlapljivanja oduzima od same
vode, tako da se preostala voda hladi. Ishlapljivanje, a time i proces hlañenja, ostvaruje se utjecajem struje zraka
na vodenu površinu. Neki od tih procesa su spori kao npr. Hlañenje vode na površini jezera, dok su neki brzi npr.
Proces raspršivanja vode u struju zraka. Svi ti procesi se temelje na načelu ishlapljivanja u kontaktu površine
vode sa strujom zraka.
Proces prijelaza topline sastoji se u:
prijenosu latentne topline zbog ishlapljivanja manjeg dijela vode, i
prijenosu osjetne topline zbog razlike temperature izmeñu temperature vode i zraka.
Otprilike 80% topline se dovodi poradi prijenosa latentne topline i 20% zbog prijenosa osjetne topline.
Teorijski moguće odvoñenje topline po jedinici mase cirkuliranog zraka ovisi o temperaturi i sadržaju
vlage u zraku. Pokazatelj vlage zraka je temperatura mokrog termometra. U idealnom slučaju je temperatura
mokrog termometra teorijski najniža temperatura do koje se voda može ohladiti nastrujavanim zrakom. U
stvarnosti se temperatura hlañene vode približava, ali ne može biti jednaka temperaturi mokrog termometra
zraka koji struji kroz toranj. Razlog tome leži u činjenici da je nemoguće postići idealan kontakt izmeñu
cjelokupne količine vode s nastrujavanim zrakom pri strujanju vodenog filma preko ispune tornja. Veličina
približenja ovisi o konstrukciji i pogonu tornja. U praksi se rashladni tornjevi rijetko projektiraju za približavanje
temperaturi mokrog termometra manje od 3,0°C.
Veličina i funkcionalnost tornja ovise o sljedećim čimbenicima:
1. Temperaturnoj razlici vode koju hladimo ∆ ϑ =ϑv1- ϑ v2;
2. Približenju temperature hladne vode temperaturi mokrog termometra;
3. Količini vode koju hladimo;
4. Temperaturi mokrog termometra;
5. Brzini vode i zraka kroz saćastu ispunu tornja;
6. Visini tornja;
7. Omjeru zrak-voda;
8. O stupnju hlañenja (v.t. 2.3.)
2.3. Prikaz proces arashladnog tornja u h- h-ϑ dijagramu

h-x i h-
Postupak cirkulacijskog hlañenja vode u rashladnom tornju prikazan je na sl. 2-2, a na sl. 2-2a
prikazane su promjene stanja zraka i rashladne vode u h-x dijagramu.
Voda se hladi s temperature ϑ v1 na ulazu, na temperaturu ϑ v2 na izlazu iz tornja. Entalpija zraka raste
od h1 na h2. Bilanca topline na tornju glasi:
toplina odvedena vodi = toplina dovedena zraku,
tj. Gv . cv . (ϑv1 - ϑv2) = Gz (h2 – h1).
- 85 -
gdje je: Gv - količina vode, kg/s

Gz - količina zraka, kg/s
cv - specifični toplinski kapacitet vode, kJ/kgK
ϑv1 - temperatura vode na ulazu u toranj, °C
ϑv2 - temperatura vode na izlazu iz tornja, °C
h1 - entalpija zraka na ulazu, kJ/kg
h2 - entalpija zraka na izlazu, kJ/kg
ϑ1 - temperatura zraka na ulazu, °C
ϑ1 m.t. - temperatura mokrog termometra, °C
ϑ2 - temperatura zraka na izlazu, °C
Sl. 2-2 Rashladni toranj i shema procesa

Sl. 2-2a Prikaz promjene stanja zraka i vode u h-x
dijagramu
Radi boljeg razumijevanja termodinamičkog procesa, razmotrimo proces rashladnog tornja u h-ϑ
dijagramu, sl. 2-2b. Ako se u dijagramu ucrtaju promjene stanja vode te ta stanja projiciraju na odgovarajuće
entalpije stanja zraka, dobit će se dužina AB. Vertikalne udaljenosti izmeñu dužine AB i krivulje zasićenja
predstavljaju pogonski silu procesa ishlapljivanja. Tangens kuta što ga pravac AB zatvara s osi temperature ϑ je
jednak vrijednosti omjera vode i zraka tj.
Gv
tg y = .
Gz
Iz tog izraza se može zaključiti da je za istu količinu vode pravac to strmiji što je manja količina zraka.
Sl. 2-2b Prikaz promjene stanja zraka i vode u h-ϑ dijagramu

Ukoliko je kontaktna površina izmeñu vode i zraka beskonačno velika, mogla bi se voda ohladiti do
granice hlañenja tj. do temperature mokrog termometra. Taj idealni slučaj se u praksi ne može ostvariti. Obično
je najniža temperatura ohlañene vode za cca. 3°C viša od temperature mokrog termometra ulaznog stanja
zraka. Omjer
- 86 -
ϑv1 − ϑv 2
η=
ϑv1 − ϑm.t .
se naziva stupanj hlañenja rashladnog tornja.
Kod idealnog tornja je za hlañenje odreñene količine vode Gv od temperature ϑv1 na ϑm.t. potrebita
minimalna relativna količina zraka
G z min
g z min =
Gv
Vrijednosti gz min se mogu očitati na sl. 2-2c. Jasno je da je za realne tornjeve taj iznos veći, ali se u
praksi nastoji težiti idealnoj vrijednosti.
Sl. 2-2c Dijagram za određivanje minimalne količine zraka gz min
U području uobičajenih temperatura rashladne vode i temperatura mokrog termometra iznosi gz min ≈ 0,8 ÷ 1,2.
Efektivna potrebna količina zraka se označava sa:
Gz
g z0 = .
Gv
Omjer obiju relativnih količina zraka je vrlo važna karakteristična veličina tornja. Ta veličina se naziva
karakteristični omjer zraka i jednak je
g z0
λ= .
g z min
Izmeñu karakterističnog omjera zraka i stupnja hlañenja postoji jednoznačna funkcionalna ovisnost koja je
prikazana na sl. 2-2d. Na taj način je dobiven jednostavni prikaz odnosa učinka rashladnog tornja – pripadna
krivulja zove se karakteristika tornja. Tijek te krivulje odreñen je jednadžbom
η = C k (1 − e − λ )
Gdje je Ck konstanta rashladnog tornja koja se za svaki tip tornja odreñuje pokusima. Ako je poznata konstanta
tornja može se pogonska karakteristika tornja odrediti pomoću dijagrama na sl. 2-2d.
- 87 -
Sl. 2-2d Karakteristika tornja
2.4. Općenito razmatranje regulacije učinka rashladnog tornja
Regulacija učinka rashladnog tornja provodi se na dva osnovna načina:

A)regulacijom na strani zraka i
B) regulacijom na strani vode
A. REGULACIJA UČINKA RASHLADNOG TORNJA NA STRANI ZRAKA

Regulacija učinka rashladnog tornja može biti kontinuirana regulacija promjenom broja okretaja ili
prigušenjem struje zraka na ulazu u rashladni toranj ili diskontinuirana ON-OFF regulacija rada ventilatora.
Rashladni tornjevi, koji su u pravilu u pogonu samo za vrijeme sezone hlañenja, reguliraju se pomoću
pogona ventilatora, dakle regulacijom na strani zraka (v. sl. 2-3). Termostat napojne vode kondenzatora regulirat
će rad ventilatora, startati ili zaustavljati ventilator, već prema tome raste li temperatura vode na izlazu iz
rashladnog tornja ili pada. Kod velikih tornjeva mogu se primijeniti dvobrzinski ili trobrzinski ventilatori s
odgovarajuće stupnjevitom termostatskom regulacijom. Kontinuirana regulacija učinka tornja na strani zraka
zahtijeva izvedbe elektromotora ventilatora s promjenjivim brojem okretaja ili s mehanizmom za zakretanje
lopatica rotora. Kada temperatura vode padne ispod namještene granične vrijednosti temperature, termostat
isključuje rad ventilatora, zatvara ventil V1, a otvara ventil V2. Time je osigurana regulacija vode kroz kondenzator.
Ventil V2 manjih je dimenzija i uloga mu je osigurati cirkulaciju kroz kondenzator radi zaštite crpke. U tom slučaju
se automatski otvara ventil za dovod ogrjevnog medija, radi zaštite od smrzavanja vode u bazenu tornja. Kod
upuštanja ventilatora u rad zatvaraju se svi prethodno otvoreni ventili, otvara se ventil V1.
Sl. 2-3 Rashladni toranj izvan građevine; zimski pogon; regulacija na strani zraka
Ako se mokri rashladni toranj upotrebljava u zimskom razdoblju kako je to prikazano na sl. 2-3, tada
se primjenjuje zaštita od smrzavanja ugradnjom grijača u bazen tornja. Ova zaštita se primjenjuje do
temperature vanjske okoline od ϑ v ≥ −5°C . Kod nižih temperatura vanjske okoline prazni se voda iz sustava
tornja po prestanku rada. Djelotvornija je zaštita od smrzavanja, ako se primjeni suhi toranj s bazenom tornja
postavljenim u grijani prostor grañevine.
- 88 -
Sl. 2-4 Rashladni toranj; postavljen u građevini

Tornjevi koji rade kroz cijelu godinu zahtijevaju opsežan regulacijski sustav. Kod malih sustava i
sustava srednje veličine postavljaju se tornjevi unutar grañevine tako da se moduliranjem zaklopki varira protok
zraka koji osigurava odgovarajuću regulaciju učinka tornja (v. sl. 2-4). Ako je zaklopka potpuno zatvorena
zaustavlja se rad ventilatora.
B. REGULACIJA UČINKA TORNJA

TORNJA NA STRANI VODE
Ova regulacija se zasniva na načelu održavanja stalne temperature vode na izlazu iz kondenzatora.
Promijeni li se temperatura vode na izlazu iz kondenzatora na manju vrijednost, temperaturni osjetnik T putem
regulatora R upravlja radom troputnoga konvergentnoga regulacijskog ventila, te skreće tok vode na izlazu iz
kondenzatora u obilazni vod prema troputnom regulacijskom ventilu. Na taj način mijenja se učinak tornja.
U cjevovodu prema distributoru vode ugrañen je osjetnik (flow switch)* protoka koji blokira rad ventilatora kada
je obilazni vod troputnog ventila potpuno otvoren.
Sl. 2-5 Rashladni toranj; regulacija na strani vode
Crpka kruga kondenzator-toranj se upravlja sa strane rashladnog agregata ON-OFF regulacijom, jer start
agregata zahtijeva prethodno uključenje crpke.
*engl. flow switch, osjetnik protoka (uobičajeni izraz u tehničkoj terminologiji u regulaciji)
2.5. Kondenzatori rashladnih postrojenja
Općenito se za hlañenje kondenzatora rashladnih agregata primjenjuju kondenzatori hlañeni vodom, zrakom ili
otopinom glikol-voda. U ovoj točki će se razmatrati različita načelna hlañenja i regulacije kondenzatorskih
jedinica.
2.6. Zrakom hlañeni kondenzatori
- 89 -
Zrakom hlañenim kondenzatorima služi okolni zrak za prisilno strujanje preko cijevnog snopa radi
odvoñenja topline kondenzacije komprimiranog rashladnog sredstva, odnosno radne tvari. Ventilator
kondenzatora se regulira tako da starta automatski dok kompresor radi. Tlakovi kondenzacije kod viših
temperatura okoline će biti veći negoli kod vodom hlañenih ili evaporacijskih kondenzatora, budući da tlakovi
kondenzacije ovise o temperaturi mokrog termometra okolnog zraka. Kod niskih pak temperatura okoline u
zimskom režimu rada tlak kondenzacije može pasti tako nisko da će to uzrokovati pogonske probleme u
rashladnom sustavu. Svaki zrakom hlañeni sustav koji mora raditi kod niskih temperatura okoline mora biti
opremljen regulacijom tlaka koja održava tlak kondenzacije na odreñenoj razini.
Jednostavni sustav regulacije učinka kondenzatora uključuje održavanje stalnoga tlaka rashladnog
sredstva (sl. 2-6) pomoću modulirajuće zaklopke za promjenu protoka zraka. Kada sustav regulacije dovede
zaklopku blizu zatvorenog položaja, iz regulatora, radi zaštite ventilatora, ide nalog za isključivanje ventilatora.
Kvalitetnije rješenje regulacije je primjena ventilatora s promjenjivim brojem okretaja.
Sl. 2-6 Regulacija učinka kondenzatora hlađenog Sl. 2-6a Prikaz procesa u T-s dijagramu – proces u
zrakom; održavanje stalnog tlaka kondenzatoru od točke 2 do 4 – kondenzacija i
pothlađivanje
Složeniji ali djelotvorniji sustav regulacije učinka kondenzatora zasniva se na tzv. naplavnom načelu, kod kojega
prigušni ventil usporava protok tekućeg rashladnog medija, uzrokujući time da cijevni snop kondenzatora bude
djelomično ili potpuno potopljen tekućinom reducirajući tako njegov kapacitet. Postoji nekoliko sustava
„naplavne“ regulacije različitih proizvoñača rashladnih agregata.
2.7. Vodom hlañeni kondenzatori
Vodom hlañeni kondenzatori služe se vodom iz rashladnih tornjeva ili drugih izvora za hlañenje i ukapljivanje
rashladnog sredstva odnosno radne tvari. Tlak kondenzacije se može regulirati u uskim granicama, moduliranom
regulacijom temperature napojen vode i to miješanjem povratne vode s napojnom vodom kondenzatora. Ako se
primijeni rashladni toranj, tada se temperatura vode može regulirati „ON-OFF“ regulacijom ventilatora ili
promjenom broja okretaja ventilatora ili pak uvoñenjem obilaznog voda tornja s jednim dijelom protoka kako je
prikazano na sl. 2-7. Ako je temperatura napojne vode kondenzatora (NKV) iznad vodeće vrijednosti termostata,
tada je otvoren ventil V1, zaobilazni (by-pass) ventil V2 je zatvoren, a ventilator je u pogonu. Ako temperatura
napojne vode kondenzatora padne ispod postavne vrijednosti, ventilator se isključuje. Daljnji pad izaziva
zatvaranje ventila V1 i otvaranje ventila V2. Kad temperatura napojen kondenzatorske vode raste odvijat će se
obratni ciklus. Apsorpcijski hladnjaci zahtijevaju točniju regulaciju temperature kondenzatorske vode na ulazu u
kondenzator. To se postiže regulacijom „miješanjem“ koja se u praksi često primjenjuje (sl. 2-8).
- 90 -
Sl. 2-7 Rashladni toranj; regulacija zaobilaznim ventilom
Sl. 2-8 Rashladni toranj; regulacija troputnim miješajućim ventilom
Termostat temperature napojne kondenzatorske vode modulira ventila za miješanje da bi se održala konstantna
temperatura napojne vode. Ako ventil radi 100% kao zaobilazni ventil, tada se zaustavlja ventilator. Da bi
zaobilazni ventil ispravno funkcionirao, mora postojati hidraulički tlak iza ventila prema tornju. To znači da se
troputni miješajući (konvergentni) ventil ugrañuje u napojni vod kondenzatora ispred crpke. Ako u sustavu nije
osiguran potrebit statički tlak, tada treba primijeniti sustav regulacije s razdijelnim (divergentnim) ventilom kao
na sl. 2-9.
Sl. 2-9 Rashladni toranj; troputni razdjelni ventil
2.8. Evaporacijski kondenzator
Evaporacijski kondenzator koristi se s prednošću temperature mokrog termometra i raspršivanjem vode preko
cijevnog snopa kondenzatora osigurava djelotvoran proces hlañenja kondenzatora. Prisilnim strujanjem zraka
preko cijevnog snopa omogućuje se odvijanje adijabatskog procesa ishlapljivanja – zasićenja zraka vodenom
parom. Regulacija temperature kondenzacije postiže se promjenom protoka zraka (v. sl. 2-10). Regulator tlaka
kondenzacije modulira zaklopku svježeg zraka radi osiguranja konstantnog tlaka kondenzacije. Kada je zaklopka
skoro zatvorena zaustavlja se ventilator.
- 91 -
Sl. 2-10 Regulacija evaporacijskog kondenzatora
Sl. 2-10a Prikaz proces u h-x dijagramu izmjene topline i mase na rashladnom tornju
Sl. 2-10b Prikaz proces u T-s dijagramu – kondenzacija i podhlađenje radne tvari.
LITERATURA:
[1] F. BOŠNJAKOVIĆ Nauka o toplini II. dio, Tehnička knjiga, Zagreb, 1976.
[2] P. DONJERKOVIĆ Osnove i regulacija sustava grijanja ventilacije i klimatizacije – Alfa, Zagreb, 1996.
[3] T. ŠURINA Automatska regulacija, Školska knjiga – Zagreb, 1987.
[4] NILS, R. GRIMM Handbook of HVAC Desing, Mc Graw – Hill Publishing Company, 1990.
ROBERT, C. ROSALER
- 92 -
U ZAGREBU
STROJARSTVO
GRADITELJSKI ODJEL
Tema:
ZAŠTITA NA RADU
PROGRAM
ST RUČNOG
U SAVRŠAV AN JA
Predavanje :
OVLAŠTENIH
ARHIT EK AT A I ZAŠTITA NA RADU KOD
OVLAŠTENIH PROJEKTIRANJA ENERGETSKIH
IN ŽEN JERA
POSTROJENJA
Predavač:
MARIJAN VUKELIĆ, DIPL.ING.SIGURNOSTI
TEHNI ČKO
VE LEUČILIŠTE U
ZA GREBU
ZAGREB 2006. GODINA

Radnici u graditeljstvu izloženi su iznimno visokom riziku od
STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH ozljeđivanja i narušavanja zdravlja. U Europskoj uniji djelatnost
ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA graditeljstva je na prvom mjestu na ljestvici djelatnosti izloženih
nesrećama, s više od 1000 poginulih radnika godišnje.
Rizik od nesreće na radu sa smrtnim posljedicama za radnike u

graditeljstvu je tri puta veći, a od ozljeda dva puta veći u usporedbi
s ostalim zanimanjima.
ZAŠTITA NA RADU
Studija Europske unije pokazala je da se dvije trećine svih nesreća na
gradilištima svodi na greške prilikom planiranja radova, nedostatnu
organizaciju gradilišta i koordinaciju poduzeća koja izvode radove te
Marijan Vukelić, dipl.ing.sigurnosti greške čiji se uzroci nalaze u odlukama donesenim prije početka gradnje.
Kako bi poboljšalo tu situaciju, Vijeće Europske zajednice donijelo je
Direktivu (smjernicu) 92/57/EU kojom se određuju minimalni zahtjevi za
upravljanje sigurnošću i zaštitom zdravlja na privremenim gradilištima
i gradilištima s promjenom lokacije.
-Čl. 56. – Poslodavci su dužni najmanje 8 dana prije početka izvođenja

ZAKONSKA REGULATIVA KOD PROJEKTIRANJA radova dostaviti obavijest nadležnoj inspekciji rada s planom uređenja
ENERGETSKIH POSTROJENJA radilišta
- Nema obveze ako radovi traju kraće od 5 dana
• ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (N.N. br. 59/96, 94/96, 114/03) - Čl. 57. – Ako na zajedničkom radilištu radi više poslodavaca, svaki od
njih dužan je provoditi zaštitu na radu svojih radnika i da ne
- Poglavlje 10. Privremena i zajednička privremena radilišta ugrožavaju sigurnost radnika drugih poslodavaca ili radove obavljati
- Čl. 55. – Poslodavci koji obavljaju građevinske ili montažne radove, naizmjenično prema sporazumu
radove na iskorištavanju šuma ili radove u brodogradilištima, dužni su - Osoba odgovorna za koordinaciju zaštite na radu na gradilištu po
prije početka radova urediti radilište i osigurati da se radovi obavljaju u posebnom propisu odn. odgovarajuća odgovorna osoba u drugim
skladu s pravilima zaštite na radu djelatnostima obavlja poslove koordinatora zaštite na radu ili imenuje
- Ministar nadležan za rad propisuje sadržaj plana uređenja radilišta drugu stručnu osobu kako bi se osiguralo da se radovi obavljaju na
način da se ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika
- nije donešen – primjenjuje se Pravilnik o sadržaju plana uređenja
privremenih i zajedničkih privremenih radilišta (N.N. br. 45/84) - Koordinator za zaštitu na radu organizira suradnju između poslodavaca
izvođača radova s naglaskom na osiguranju primjene zaštite na radu te
sprječavanje ozljeda i opasnosti za zdravlje
- Za koordinatora se mogu postaviti osobe koje posjeduju potrebna stručna Usporedba:

znanja vezano za sigurno izvođenje radova Koordinacija radova u Austriji
(osobe iz drugih usmjerenja, npr. dipl.ing. građevinarstva ili Wilhelm Singer, dipl.ing.
brodogradnje s položenim odgovarajućim ispitom kojim je bila III savjetovanje-ZAŠTITA NA RADU U REGIJI ALPE-JADRAN
obuhvaćena zaštita na radu) Opatija, 06. i 07. listopada 2005.
- Osoba odgovorna za koordinaciju zaštite na radu po posebnom • 1999. god. u Austriji donesen Zakon o koordinaciji radova
propisu, odn. druga odgovorna osoba u drugim djelatnostima dužna je (Bauarbeitenkoordinationgesetz – BauKG) – najvažnije odredbe:
voditi dnevnu evidenciju poslodavaca i radnika nazočnih na
- Investitor gradnje – fizička ili pravna osoba koja je dala nalog za
privremenom zajedničkom radilištu
gradnju (u pravilu nije stručnjak za gradnju), može prilikom provedbe
(bolji nadzor vezano za propise o zapošljavanju)
projekta gradnje angažirati voditelja projekta i na njega prenijeti
- Čl. 58. – Poslodavac je dužan čuvati na radilištu dokaze o svoju odgovornost
osposobljenosti radnika, o ispunjavanju uvjeta za poslove s posebnim
uvjetima rada, o ispitivanju strojeva i uređaja s povećanim - Obveze investitora gradnje ili voditelja projekta (nakon preuzimanja
opasnostima i ostalu dokumentaciju potrebnu za izvođenje radova (npr. dužnosti):
izvedbeni projekt) - kod planiranja i izrade projekta uzeti u obzir sva načela zaštite od
- Direktiva 92/57/EU – određuje minimalne zahtjeve glede sigurnosti i nezgoda (za radnike na gradilištu i radnike koji će poslije raditi na
zaštite zdravlja za privremena gradilišta i gradilišta s promjenom
lakcije-obveza imenovanja koordinatora radova sa stajališta znr poslovima održavanja i popravljanja)
1
- Prijevremeno informiranje inspektora rada o građevinskim radovima, Plan za upravljanje sigurnošću i zaštitom zdravlja mora sadržavati:
najkasnije dva tjedna prije početka gradnje - bitne podatke o gradilištu i okolini u kojoj se gradilište nalazi
- Ako na gradilištu rade istovremeno radnici iz više poduzeća ili ako oni - listu s popisom radova (posebno radova s posebnim opasnostima, npr.
rade u slijedu (jedni za drugima) investitor gradnje ili voditelj projekta podzemni kopovi, radovi s komprimiranim zrakom, radovi s
neovisno o veličini gradilišta, mora angažirati koordinatora planiranja eksplozivom, radovi u blizini visokonaponskih mreža, radovi s teškim
za fazu planiranja i koordinatora gradilišta za fazu izvođenja elementima montažne gradnje, radovi s ioniziranim zračenjem, radovi
(pri čemu se može raditi o istoj osobi) kod kojih postoji opasnost od utapanja) i, obvezno, njihovo vremensko
- Za koordinatora smije se postaviti samo ona osoba koja ima trajanje
odgovarajuće obrazovanje za dotični projekt gradnje te najmanje tri - propise koji su specifični za gradilište
godine radnog iskustva - mjere i oprema kod međusobnog ugrožavanja
- Koordinatora planiranja mora se angažirati najkasnije do početka - zajedničku opremu koju koristi više poduzeća, zaštitnu opremu te
planiranja radova, a koordinatora gradilišta najkasnije do prvog mjere zaštite
izdavanja naloga
- određivanje poduzeća koje mora provesti navedene mjere
- Zadaci koordinatora planiranja: izrada plana za upravljanje
sigurnošću i zaštitom zdravlja te isprava (dokumenata) za daljnje Isprava za daljnje radove mora sdržavati potrebne podatke o
radove karakteristikama građevine, a koji služe za zaštitu zdravlja i sigurnost
radnika pri kasnijim radovima kod uporabe, popravljanja i održavanja u
ispravnom stanju, adaptacija ili rušenja građevine.
Zadaci koordinatora gradilišta: POGLAVLJE V., TOČKA 1. ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU

- koordinira mjere zaštite i tijek provedbe radova na gradilištu
- pazi da li poslodavci primjenjuju plan PROJEKTIRANJE I GRAĐENJE GRAĐEVINA
- poduzima mjere kojima je samo ovlaštenim osobama moguć pristup NAMIJENJENIH ZA RAD
gradilištu
Koordinator gradilišta nema nikakvih direktnih ovlasti nad poduzećima na
gradilištu, već samo dužnost informiranja investitora gradnje i poslodavca Obveze pri projektiranju građevina namijenjenih za rad:
Ima pravo obratiti se inspektoru rada ako smatra da donesene mjere i

Čl. 93.
sredstva nisu dovoljna za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, nakon što je
- u glavnom projektu primjeniti odgovarajuće propise zaštite na radu
bezuspješno tražio uklanjanje nepravilnosti.
- investitor ili projektant uz glavni projekt izraditi elaborat zaštite na
radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene propisa zaštite na radu u
glavnom projektu
Čl. 93.
Elaborat zaštite na radu (bivši naziv: prikaz tehničkih rješenja) koji se
odnosi na sve pojedinačne projekte kojima se daje tehničko rješenje
građevine mora sadržavati: Čl. 93.
- opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada i način na koji se te - popis opasnih radnih tvari štetnih po zdravlje koje se u procesu rada
opasnosti otklanjaju koriste, prerađuju ili nastaju te njihove karakteristike
- primjenjene propise zaštite na radu koji se odnose na lokaciju - popis propisa i naznaku odredaba o zaštiti na radu koje su primjenjene
građevine, odstranjivanje štetnih otpadaka, prometnice, radni prostor, u glavnom projektu
pomoćne prostorije i dr.
- predvidiv broj radnika prema spolu ---- Prednost se daje osnovnim pravilima zaštite na radu (odnose se na
- ergonomsku prilagodbu mjesta rada ako je na njemu predviđen rad sredstva rada)
osobe s invaliditetom
- tehnička rješenja koja omogućuju pristup osobi s invaliditetom
građevini sukladno posebnom propisu
- radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i životnom
okolišu
2
Čl. 94. – tijelo nadležno za poslove inspekcije rada (ili njegov ovlašteni PRAVILNIK O VRSTI OBJEKATA NAMIJENJENIH ZA RAD KOD
stručni predstavnik) nakon pregleda glavnog projekta izdaje KOJIH INSPEKCIJA RADA SUDJELUJE U POSTUPKU IZDAVANJA
potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s propisima zaštite na radu ili GRAĐEVNIH DOZVOLA I U TEHNIČKIM PREGLEDIMA
rješenje kojim se odbija izdavanje potvrde IZGRAĐENIH OBJEKATA (N.N. br. 48/97)
- Tijelo nadležno za izdavanje građevinske dozvole ne može istu izdati • Čl. 1. – Pravilnikom se određuju vrste objekata namijenjenih za rad za
prije nego je u prethodnom postupku inspekcija rada izdala potvrdu koje inspekcija rada sudjeluje u postupku utvrđivanja da li su u
glavnom projektu primjenjeni propisi zaštite na radu prije izdavanja
Čl. 95. – Inspekcija rada neće dati pozitivno mišljenje o uporabi građevine građevnih dozvola, i u radu povjerenstva za tehnički pregled
ako u tijeku rada povjerenstvo za tehnički pregled utvrdi da građevina izgrađenih objekata
nije glede zaštite na radu izgrađena u skladu s glavnim projektom za
kojeg je izdana potvrda sukladno čl. 94.
• Čl. 3. – Objekt namijenjen za rad – građevina u kojoj se obavlja rad, s
pripadajućim prostorijama, instalacijama i uređajima, prostorijama i
Čl. 96. – Ministar nadležan za rad propisat će vrstu građevina
površinama za kretanje zaposlenika te pomoćnim prostorijama i
namijenjenih za rad za koje tijelo nadležno za poslove inspekcije rada
sudjeluje u postupku utvrđivanja da li su u glavnom projektu njihovim instalacijama i uređajima (sanitarne prostorije, garderobe,
primjenjeni propisi zaštite na radu i radu povjerenstva za tehnički prostorije za uzimanje obroka hrane, pušenje i povremeno zagrijavanje
pregled izgrađene građevine. zaposlenika)
-Čl. 7. – Investitor podnosi zahtjev inspekciji rada za dobivanje

suglasnosti o primjenjenim propisima zaštite na radu u glavnom projektu
za objekte namijenjene za rad (iz čl. 3. i 5.)
Pripadajućim instalacijama i uređajima objekta smatraju se:
- električne i gromobranske instalacije - Inspekcija rada, odn. njen ovlašteni stručni predstavnik nakon
- instalacije za gašenje požara provedenog postupka, odn. pregleda glavnog projekta, ako su u
projektu primjenjeni propisi zaštite na radu, izdaje o tome suglasnost,
- instalacije komprimiranog zraka, industrijskih plinova, medicinskih na osnovi koje tijelo nadležno za poslove graditeljstva izdaje građevnu
plinova i dr. dozvolu
- instalacije pitke i tehnološke vode
- instalacije i uređaji otpadnih voda -Čl. 12. – Za dobivanje suglasnosti na glavni projekt, investitor je dužan
- instalacije grijanja, ventilacije i klimatizacije inspekciji rada dostaviti na uvid:
- a) glavni projekt koji ovisno o tehničkoj strukturi može sadržavati
- uređaji koji pripadaju navedenim instalacijama ili su neposredno
slijedeće vrste projekata:
ugrađeni u objekt
- arhitektonski projekt
- građevinski projekt
- projekte instalacija
- projekt ugradnje opreme

-Čl. 13. – Za vrijeme obavljanja tehničkog pregleda inspektoru rada
- tehnološki projekt ili drugi projekt koji je bitan za sigurno odvijanje
trebaju se staviti na uvid:
procesa rada
• b) zbirni prikaz tehničkih rješenja za primjenu propisa zaštite na radu 1. Glavni projekt, na osnovi kojeg je izdana građevna dozvola i
• c) pismenu izjavu projektanta o obavljenom pregledu projekata kojom suglasnost inspekcije rada
potvrđuje da su u glavnom projektu primjenjena tehnička rješenja za 2. Prikaz tehničkih rješenja za primjenu propisa zaštite na radu
primjenu pravila zaštite na radu 3. Izjava projektanta da su u glavnom projektu primjenjena tehnička
rješenja za primjenu pravila zaštite na radu
4. Za domaće strojeve i uređaje s povećanim opasnostima koji će se
Zbirni prikaz tehničkih rješenja za primjenu propisa zaštite na radu i koristiti isprave izdane od ovlaštene ustanove, odn. trgovačkog
pismena izjava projektanta sastavni su dio glavnog projekta. društva, kojima se potvrđuje da su isti proizvedeni u skladu s
propisima zaštite na radu
5. Za uvozne strojeve i uređaje – isprave da su proizvedeni u skladu s
međunarodnim konvencijama, stranim propisima, odn. Normama iz
područja zaštite na radu. Isprave izdane u inozemstvu priznat će se
uz uvjete utvrđene zakonom
3
POGLAVLJE V., TOČKA 2. ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU
6. za strojeve i uređaje s povećanim opasnostima tehničke upute i
upute za uporabu izdane od proizvođača, a za uvozne na
PROJEKTIRANJE, PROIZVODNJA I UVOZ STROJEVA, UREĐAJA
hrvatskom jeziku
TE OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA I OPREME
7. isprave o obavljenom ispitivanju strojeva i uređaja s povećanim Čl. 97.

opasnostima Projektant ili konstruktor strojeva i uređaja obvezan je prilikom
8. isprave o obavljenim ispitivanjima čimbenika radnog okoliša projektiranja primjeniti propise zaštite na radu uz poštivanje
(mikroklime, buke i vibracija, opasnih tvari, opasnih zračenja i odgovarajućih ergonomskih načela
rasvjete) - riječ je o izradi tehničke dokumentacije u kojoj će biti sadržana
9. isprave o obavljenim ispitivanjima instalacija i uređaja tehnička rješenja prema propisima i tehničkim normativima, a poslužit
će proizvođaču za izradu tehničkih uputa i uputa za uporabu strojeva i
10. nalaz o ispitivanju tehničkih svojstava objekta s ugrađenim uređaja, čime će se radnicima omogućiti rad bez opasnosti
postrojenjima i procesnim instalacijama u pogledu funkcionalnosti i ugrožavanja života i zdravlja
sigurnosti obavljenom putem probnog rada, ako postoji potreba da
- povezano s Pravilnikom o mjerama i normativima zaštite na radu
se takva ispitivanja obave.
na oruđima za rad (Sl. list br. 18/91)
Prikaz tehničkih rješenja za primjenu propisa zaštite na radu i izjava
projektanta iz točke 2. i 3. sastavni su dio glavnog projekta.
Čl. 98.
(1) Proizvođač strojeva i uređaja obvezan je ista izraditi u skladu s PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU U GRAĐEVINARSTVU
propisima zaštite na radu tako da se opasnosti i štetnosti koje postoje pri (Sl. list br. 42/68 i 45/68)
njegovom korištenju otklone ili smanje na najmanju moguću mjeru
- proizvođač je dužan kod izrade poštovati tehničku dokumentaciju - propisuje mjere zaštite: kod zemljanih, zidarskih, tesarskih radova,
projektanta ili konstruktora radova na skelama, na betoniranju, na krovovima, kod montažnog
građenja, rušenja objekata, minerskih radova, rada s uređajima i
(2) Proizvođač je dužan pribaviti ispravu od ovlaštene ustanove, odn. napravama za dizanje i prenošenje građevinskog materijala, korištenja
trgovačkog društva kojom se potvrđuje da je stroj ili uređaj proizveden građevinskih strojeva i uređaja, korištenja električne instalacije na
u skladu s propisima zaštite na radu, ako zakonom nije utvrđeno da se gradilištu, rada s opasnim tvarima, uporabe osobnih zaštitnih sredstava,
stroj ili uređaj za rad može staviti u uporabu samo na temelju kod građevinsko-zanatskih radova (samo čl. 134. određuje da se
odobrenja nadležnog tijela ili na temelju druge isprave. kod ugradnje opreme, instalacija i sl. radovi moraju izvoditi
sporazumno s glavnim izvođačem odn. investitorom i odgovornom
osobom za provođenje radova na gradilištu.
- Odgovorna osoba može zabraniti daljnji rad ukoliko se izvođač
građevinsko-zanatskih radova ne pridržava pravila zaštite na radu
PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA RADNE I POMOĆNE

TEHNIČKI NORMATIVI ZA ELEKTROENERGETSKA
PROSTORIJE I PROSTORE
POSTROJENJA I INSTALACIJE
(N.N. br. 6/84 i 42/05)
- Pravila zaštite na radu ovog pravilnika odnose se na: • Pravilnik tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja
- investitore nazivnog napona iznad 1000 V (Sl. list br. 4/74)
- organizacije koje izrađuju tehničku dokumentaciju, projektante • Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog
- izvođače radova napona (Sl. list br. 53/88)
- korisnike objekata • Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih
postrojenja od prenapona (Sl. list br. 7/71 i 44/76)
• Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima (Sl. list br. 13/68)
- Pravila zaštite na radu ne odnose se na radne i pomoćne prostorije i
prostore za koje je to određeno posebnim propisima • Pravilnik o tehničkim normativima za postavljanje nadzemnih
elektroenergetskih vodova i telekomunikacijskih kabelskih vodova
4
Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije
(N.N. br. 9/87) ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA
(N.N. br. 58/93 i 33/05)
Neke od odredbi:
- Čl. 3. – Pravila zaštite na radu propisana ovim pravilnikom dužne su - Čl. 15.a – Podaci za projektiranje mjera zaštite od požara i tehnoloških
primjenjivati i organizacije koje projektiraju, izgrađuju i rekonstruiraju eksplozija u glavnom projektu dobivaju se iz elaborata zaštite od
investicione objekte u kojima se koriste sredstva rada iz čl. 1. požara koji je poslužio kao podloga za izradu projekata glavnog
- Čl. 23. – Vrata postrojenja moraju se otvarati u smjeru izlaza i moraju projekta
imati samozatvarajuće brave s ručicama koje se otključavaju bez ključa Elaborat zaštite od požara izrađuje se samo za građevine skupine 2
sa strane razvodnog postrojenja. Elaborat zaštite od požara izrađuje osoba ovlaštena za izradu
Vrata između dijelova istog razvodnog postrojenja ili između elaborata zaštite od požara i ovjerava ga svojim potpisom
susjednih prostorija dva razvodna postrojenja mogu biti bez brave, ali Ovlast za izradu elaborata zaštite od požara izdaje Ministarstvo
moraju imati uređaj koji učvršćuje vrata u zatvorenom položaju i Ministar unutarnjih poslova, uz prethodnu suglasnost ministra
omogućuju otvaranje vrata u oba smjera. nadležnog za poslove graditeljstva, posebnim će propisom propisati
sadržaj elaborata zaštite od požara
ZAKON O ZAPALJIVIM TEKUĆINAMA I PLINOVIMA PRAVILNIK O ZAPALJIVIM TEKUĆINAMA

(N.N. br. 108/95) (N.N. br. 54/99)
Neke od odredbi: Neke od odredbi:
- Čl. 6. – Uvjete za izgradnju građevina i postrojenja za zapaljive - Čl. 4. – Građevine i postrojenja moraju biti okružene zaštitnim
tekućine propisuje ministar unutarnjih poslova pojasom ili odvojene od susjednih objekata i okolice zidom
- Čl. 7. – Uvjete za izgradnju građevina i postrojenja za zapaljive odgovarajuće vatrootpornosti ili na drugi način sukladno ovom
plinove propisuje ministar unutarnjih poslova Pravilniku.
- Čl. 11. – Posebne uvjete građenja glede zaštite od požara i eksplozije u - Ćl. 20. – Spremnik za zapaljive tekućine mora biti odobren
postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnju utvrđuje PU MUP-a - Čl. 121. – Pretakanje zapaljivih tekućina iz autocisterne u nadzemne ili
na čijem području se građevina ili postrojenje gradi. podzemne spremnike, na mjestima gdje je predviđen pristup samo
Kada dozvolu izdaje Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i jednoj autocisterni, može se obavljati ako su ispunjeni uvjeti za
stanovanja posebne uvjete građenja utvrđuje MUP. pretakanje prema Pravilniku o izgradnji i korištenju postaja za opskrbu
vozila gorivom.
- Čl. 244. – Građevni elementi prostorije kotlovnice moraju biti
najmanje vatrootpornosti F 60 prema normi HRN DIN 4102
-Čl. 246. – Za kotlovsko odn. pogonsko postrojenje mora postojati PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA PROJEKTIRANJE,
dokumentacija o normi po kojoj je izrađeno i ispitano te upute za GRADNJU, POGON I ODRŽAVANJE PLINSKIH KOTLOVNICA
uporabu i održavanje (Sl. list br. 10/90 i 52/90)
- Čl. 248. – Prostorija kotlovnice i pogoni kapaciteta potrošnje preko Neke od odredbi:
500 litara ulja za loženje odn. diesel-goriva dnevno predstavlja požarni
sektor, koji mora biti odvojen od ostalih dijelova građevine, građevnim - Čl. 16. – Na mjestima na kojima kanali za dovod zraka prolaze kroz
elementima najmanje vatrootpornosti F 120 prema HRN DIN 4102 zidove otporne na požar moraju biti postavljene automatske
Put evakuacije iz prostorije iz prethodnog stavka mora biti neovisan i protupožarne zaklopke otporne na požar najmanje kao i zid u koji se
odvojen od drugih izlaza iz građevine, geađevnim elementima ugrađuju.
najmanje vatrootpornosti F 120 prema HRN DIN 4102. - Čl. 18. – U kotlovnici mora postojati najmanje jedan siguran izlaz.
Siguran je izlaz i izlaz iz prostorije kotlovnice u prostoriju na istoj
razini uz uvjet da iz te prostorije postoji izlaz u slobodan prostor.
Ako je površina kotlovnice veća od 40 m2 ili ako je kapacitet
kotlovnice veći od 350 kW, u kotlovnici mora postojati i drugi izlaz na
pogodnom mjestu (može i prozor s ugrađenom penjalicom).
- Čl. 20. – obveza opskrbljenosti opremom za gašenje požara-hidranti
5
PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA POSTAVLJANJE PRAVILNIK O IZGRADNJI POSTROJENJA ZA TEKUĆI NAFTENI
KOTLOVNICA NA OTVORENOM PROSTORU PLIN I O USKLADIŠTAVANJU I PRETAKANJU TEKUĆEG
NAFTENOG PLINA
Neke od odredbi: (Sl. list br. 24/71 i 26/71)
- Čl. 3. – Ozid i izolacija kotla u kotlovnici postavljenoj na otvorenom Neke od točaka Tehničkih propisa:
prostoru moraju biti zaštićeni od oborina, a voda u cjevovodima, 2.1.1.1. Spremnik za plin mora biti odobren
armaturi i elementima kotla mora biti zaštićena od smrzavanja. 2.1.2.4.5. Električna instalacija na nadzemnim spremnicima mora biti u
Zaštita mora postojati i pri radu i pri mirovanju kotla. protueksplozijskoj izvedbi.
Veza: Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja
- Čl. 5. – Kotlovnice postavljene na otvorenom prostoru moraju biti tako radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i
zaštićene da im neovlaštena osoba ne može prići. uređaja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom
(N.N. br. 39/06)
5.7.2.1. Cjevovodi stabilnih instalacija za plin moraju biti izvedeni od
atestiranih čeličnih bešavnih cijevi ili cijevi njima odgovarajuće
kakvoće (s certifikatom).
U nedostatku propisa koristi se tehnička regulativa HRVATSKE ZAKONODAVSTVO U PODRUČJU ZAŠTITE NA RADU
STRUČNE UDRUGE ZA PLIN - HSUP Zakonski i podzakonski propisi kod projektiranja energetskih postrojenja
• HSUP-P 650 – Tehnička pravila za projektiranje, gradnju, pogon i - Zakon o zaštiti na radu (N.N. br. 59/96, 94/96, 114/03)
održavanje plinskih postrojenja za proizvodnju energije - Pravilnik o vrsti objekata namijenjenih za rad kod kojih inspekcija rada
• HSUP-P 600 – Tehnički propisi za plinske instalacije sudjeluje u postupku izdavanja građevnih dozvola i tehničkim
• HSUP-P – 601.111 – Pravilnik o uvjetima provjere ispravnosti plinskih pregledima izgrađenih objekata (N.N. br. 48/97)
instalacija - Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije
• HSUP-P 601.113 – Tehnička pravila za odorizaciju plina (N.N. br. 6/84, 42/05)
- Pravilnik o mjerama i normativima zaštite na radu na oruđu za rad
(Sl. list br. 18/91)
- Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u
atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim
vrijednostima (N.N. br. 92/93)
- Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu (Sl. list br. 42/68, 45/68)

- Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika
- Pravilnik o sadržaju plana uređenja privremenih i zajedničkih
te tehničkom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređaja u
privremenih radilišta (N.N. br. 45/84)
prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (N.N. br. 39/06)
- Pravilnik i listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima
- Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima (Sl. list br. 13/68)
(N.N. br. 47/02)
- Pravilnik o sigurnosnim znakovima (N.N. br. 29/05) - Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta
- Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim (Sl. list br. 62/73)
opasnostima (N.N. br. 114/02, 131/02, 126/03) - Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (N.N. br.
69/05)
- Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije (N.N. 9/87)
- Zakon o zaštiti od buke (N.N. br. 20/03)
- Pravilnik o zaštiti na radu s tvarima koje sadrže poliklorirane bifenile,
- Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi
poliklorirane naftalene i poliklorirane terfenile (N.N. br. 7/89) rade i borave (N.N. br. 145/04)
- Pravilnik o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prijevozu - Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u
motornim vozilima (Sl. list br. 55/65) radnim prostorijama (Sl. list br. 29/71)
- Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog - Zakon o normizaciji (N.N. br. 55/96)
napona (Sl. list br. 53/88) - Zakon o zaštiti od ionizirajućih zračenja (N.N. br. 27/99, 173/03)
- Pravilnik o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske - Zakon o zaštiti od neionizirajućih zračenja (N.N. br. 105/99)
sustave (Sl. list br. 38/89, N.N. br. 69/97)

TVZ Seminar Strojari

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

TVZ Seminar Strojari

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE STRUČNI SMJER:

10. I 11. STUDENI 2006.

Stručni materijali uz seminar

ZAGREB 2006. GODINA

Stručni materijal uz seminar

RASPORED PREDAVANJA ZA I. TEČAJ 10. I 11. STUDENI 2006............................................2

POZIV ZA SUDJELOVANJE NA II. TEČAJU 9. I 10. VELJAČE 2007. ..........................................3

RASPORED PREDAVANJA NA II. TEČAJU 9. I 10. VELJAČE 2007...........................................3

RASPORED PREDAVANJA NA II. TEČAJU 9. I 10. VELJAČE 2007...........................................4

ZAKONSKA REGULATIVA KOJOM JE UTVRðENA OBVEZA PROVOðENJA

PRORAČUN GUBITAKA TOPLINE U ZGRADAMA PREMA HRN EN 12831 –mr.sc. Ivan

POVRAT TOPLINE U TERMOTEHNIČKIM SUSTAVIMA - dr.sc. Igor Balen, dipl. ing.stroj............. 47

POTREBNA GODIŠNJA TOPLINA ZA GRIJANJE ZGRADA - dr. sc. Jasenka Bertol-Vrček,

VODENA PARA OSNOVNI ENERGENT U PROCESIMA HLAðENJA - prof. dr.sc. Petar

RASHLADNI TORNJEVI - PRIMJENA I REGULACIJA - prof. dr.sc. Petar Donjerković,

ZAŠTITA NA RADU KOD PROJEKTIRANJA ENERGETSKIH POSTROJENJA – Marijan

MJESTO I DATUM ROĐENJA

OVLAŠTENIH MATIČNI BROJ

Prijava za stručni seminar

9. i 10. veljače 2007. 13. i 14. studenoga 2009.

9. i 10. studenoga 2007. 12. i 13. veljače 2010.

8. i 9. veljače 2008. 12. i 13. studenoga 2010.

14. i 15. studenoga 2008. 11. i 12 veljače 2011.

13. i 14. veljače 2009. 11. i 12. studenoga 2011.

Zagrebačka banka račun br.: 2360000-1101350801

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU, ZAGREB, I. LUČIĆA 5

• 180—POZIV NA BROJ ZA ELEKTROTEHNIČARE

Vlastoručni potpis pristupnika Datum prijave

- (PREMA ODABIRU STRUČNOG SMJERA NA PRIJAVI)

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

Graditeljski odjel — Av. V.

fax: +385 1/ 66 59 455

ZAGREB 2006. GODINA

mr. sc.. Ljerka Kopričanec – Matijevac

ZAKONSKA REGULATIVA KOJOM JE UTVRðENA OBVEZA PROVOðENJA GRAðEVINSKIH

U razdoblju od 1. siječnja do 31.

Usporedbom s prethodnom godinom,

Načini izazivanja požara

Iz tablice je vidljivo da je u 2005.

Relativni udjeli namjernih te

Iz grafikona je vidljivo da je broj

ZAŠTITA OD POŽARA U GRADITELJSTVU

Ciljevi zaštite od požara u graditeljstvu su:

POŽARNI SEKTORI "OPREMANJE"

ZAŠTITA OD POŽARA DEFINIRANA JE

PASIVNA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

AKTIVNA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

NEKOLIKO ISKRICA IZ POVIJESTI

18. stoljeće pr. Kr. - "Hamurabijev zakonik", Mezopotamija –

oko 120 g. pr. Kr., Aleksandrija –

500. - 1500. - srednji vijek - Požarni zakonici u državama Europe –

17. stoljeće - Engleska –

oko 1700. - Europa –

1824. u škotskom gradu Edinburgu

1841. godine u Meissenu

kolovoz 1934. - Njemačka

ZAKONSKA REGULATIVA KOJOM JE UTVRðENA OBVEZA PROVOðENJA GRAðEVINSKIH MJERA

28. Pravilnik o sustavima za dojavu požara, Narodne novine, br. 56/99.

Naputci, naredbe, posebni tehnički uvjeti, upute, uredbe, …

ZAGREB 2006. GODINA

Mr.sc. Ivan Cetinić,

PRORAČUN GUBITAKA TOPLINE U ZGRADAMA PREMA

PROPISI O TOPLINSKOJ ZAŠTITI GRAðEVINA

GODIŠNJA POTREBNA TOPLINA ZA GRIJANJE STAMBENIH