Sie sind auf Seite 1von 11

NAZIV SVEUČILIŠTA

NAZIV FAKULTETA
SMJER:

SEMINARSKI RAD
SOFTVERSKO PIRATSTVO

Predmet:
Profesor:

Ime i prezime:
Broj indeksa:

MJESTO, 2012.
SADRŽAJ:

1. UVOD ...................................................................................................................... 3
2. SOFTVERSKO PIRATSTVO ................................................................................. 5
2.1. BSA ................................................................................................................... 7
2.2.Važnost suzbijanja softverskog piratstva ........................................................... 8
2.3. Zaštita od softverskog piratstva ......................................................................... 9
ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 10
LITERATURA ........................................................................................................... 11
1. UVOD

Opća definicija softver definira kao ukupnost ljudskoga znanja ugrađenog u


elektroničko računalo. Softver (eng. software, SW) predstavlja ukupnost
nematerijalnih komponenata poslovnih upravljačkih informacijskih sustava. Drugim
riječima, to je svekoliko ljudsko znanje ugrađeno u računalni hardver, a time i u
poslovni upravljački sustav, s ciljem stvaranja informacijske potpore upravljanju
poslovnim procesima.1

Razvoj računalnih programa usko je povezan s razvojem računala. Da bi


računalo kao skup strojnih komponenti moglo funkcionirati, nužno je dodati mu
misaonu snagu. Ovu misaonu snagu čine računalni programi koji predstavljaju skup
znanja o metodama (postupcima) kojima je moguće riješiti adekvatni problem.

Definiranjem poslovnog problema koji u konačnici rezultira programskim


rješenjem započinje proces razvoja softvera – niza računalnih programa koji zajedno
čine poslovnu aplikaciju kojom se namjerava riješiti određeni poslovni problem.

Softverski proizvod koji je prošao odgovarajuću proceduru testiranja spreman


je za implementaciju. Implementacija uključuje aktivnosti pripreme (instalacija
potrebne opreme, punjenje baze podataka, potrebna edukacija zaposlenika), te samu
instalaciju softverskog rješenja. Završetkom instalacije formalno započinje primjena
novog proizvoda.

''Računarski softver ili softver (engleski software) je u biti računarski program


napisan tako da je njegov sadržaj lagano promjeniti (moguće i pomoću nekog
programa). Softverov glavni zadatak je da upravlja hardverom, izvršava
izračunavanja, te da osigura komunikaciju sa ostalim, isto tako, softverom ili
programom.''2

1
Panian, Ž. (2005.) : Poslovna informatika za ekonomiste, MASMEDIA, Zagreb
2
http://bs.wikipedia.org/wiki/Softver (pristup: 02.12.2012.)

3
Termin "software" prvi put je upotrijebio John W. Tukey 1957. godine3., dok
je Alan Turing bio prvi koji je propisao koncept softvera u svom naučnom radu.

Svaki maloprodajni softverski paket trebao bi u svrhu dokazivanja zakonitog


licenciranja sadržavati:
 bilo koji medij na kojem je isporučen softver (CD–ROM (eng. Compact Disc
Read-Only Memory, kompaktni disk za čitanje podataka) i slično),
 licencni ugovor s krajnjim korisnikom (EULA - eng. End User Licence
Agreement, ugovor o licenci softvera, za krajnjeg korisnika),
 certifikat autentičnosti (COA - eng. Certificate Of Authenticity),
 račun ili potvrdu o plaćanju kupljene robe.

3
Turkey, J. W. 1958, American Mathematical Monthly

4
2. SOFTVERSKO PIRATSTVO

Kršenje autorskih prava softvera (često poznato kao softversko piratstvo),


odnosi se na nekoliko postupaka koji uključuju neovlašteno kopiranje računalnog
softvera. Kršenje autorskih prava ove vrste problem je na globalnoj razini. Većina
zemalja ima zakone o autorskim pravima koji se primjenjuju na softver, ali stupanj
provedbe i poštivanja istih varira.

Motivi za uključenje u ilegalne aktivnosti kršenja autorskih prava su sljedeći:

 Cijene - nespremnost ili nesposobnost platiti cijenu koju traži legitimni


prodavač.
 Nedostupnost - nema legitimnih prodavača koji daju proizvod u zemlji
krajnjeg korisnika: prodaja još nije pokrenuta postoji, proizvod povučen iz
prodaje, nikada se nije ni prodavao, geografska ograničenja za online
distribuciju i međunarodne dostave.
 Korisnost - legitiman proizvod dolazi s raznim sredstvima (DRM,
zaključavanje, DVD regija kod, Blu-ray regija code) koji ograničavaju
legitimnu uporabu (backup, upotrebe na uređajima različitih proizvođača) ili
dolazi s dosadnih non-skipable reklamama koje su uklonjene u piratskog
proizvoda što je više poželjno za krajnjeg korisnika.
 Shopping iskustvo - nema legitimnih prodavača koji daju proizvod s
potrebnom kvalitetom kroz online distribuciju i kroz kupovinu sustava na
potrebnom nivou razumljivosti.

Većina zemalja svijeta ima prošitreni zakon koji štiti autorska prava za
softver. Čak i najstariji legacy računalni sustavi koji se danas koriste zaštićeni su
autorskih pravima, a isto im ističe 2030. godine.. U Sjedinjenim Američkim
Državama, trajanje autorskih prava proširivano je više puta; iz izvornog mandata od
14 godina s jednom obnovom, do sadašnjeg mandata života autora plus 70 godina.

Kazna za kršenje autorskog prava varira od slučaja do slučaja diljem svijeta.


Kazne mogu uključivati zatvor i/ili teške kazne za svaki primjer kršenja autorskih

5
prava. U SAD-u, namjerno kršenje autorskih prava donosi maksimalnu kaznu od
150.000 dolara po stupnju.

Tablica 1. Prikaz država u kojima je zabilježena najviša stopa softverskog piratstva4

1 Armenia 93%
2 Azerbaijan 92%
2 Moldova 92%
2 Bangladesh 92%
5 Zimbabw 91%
6 Sri Lanka 90%
7 Yemen 89%
8 Libya 88%
9 Venezuela 87%
10 Ira 85%
10 Vietnam 85%

Početak izrade softverskih rješenja seže unazad 60 godina, a prvi slučaj


softverskog piratstva zabilježen je 1975. godine. Prema provedenim istraživanjima
došlo se do podatka da Adobe zbog piratstva dnevno gubi čak 18,5 milijuna dolara
samo na Photoshopu.5

Grafikon 1. Stope softverskog piratstva prema regiji6

4
http://www.nationmaster.com/graph/cri_sof_pir_rat-crime-software-piracy-rate (02.12.2012.)
5
http://www.ezadar.hr/clanak/infografika-softversko-piratstvo-od-60-tih-proslog-stoljeca-do-danas
(02.12.2012.)
6
Manuilenko, O. (2004.): Zaštita softvera i djelovanje BSA u Hrvatskoj, dostupno na:
http://www.unece.org/fileadmin/DAM/ie/Wp5/ipr/bsazg08.pdf (02.12.2012.)

6
2.1. BSA

Business Software Alliance Inc. (skraćenica: BSA) je međunarodno


udruženje proizvođača komercijalnog poslovnog softvera i vodeća organizacija koja
je svoj rad posvetila promoviranju sigurnog i legalnog online okruženja. BSA
predstavlja svjetsku industriju komercijalnog softvera i njezine partnere –
proizvođače hardvera, pred nacionalnim vladama i na međunarodnom tržištu.
Članice BSA dio su jedne od najbrže rastućih industrija u svijetu. Programi BSA
podupiru tehnološke inovacije putem inicijativa usmjerenih na edukaciju i
zagovaranje politike kojom se promiče zaštita autorskog prava, kibernetička
sigurnost, trgovina i e-poslovanje.

Članovi BSA su Adobe Systems Inc., Apple Computer Inc., Autodesk Inc.,
Avid Technology Inc., Bentley Systems Inc., Borland Software Corp., Cisco Systems
Inc., CNC Software Inc./Mastercam, Entrust, Hewlett-Packard Development
Company, L.P., IBM Corp., Intel Corp., Intuit Inc., Internet Security Systems Inc.,
Macromedia Inc., Microsoft Corp., RSA Security Inc., SolidWorks Corp., Sybase
Inc., Symantec Corp., UGS PLM Solutions i Veritas Software Corp.7

Osnovni cilj BSA je razvijanje svijesti i edukacija javnosti diljem svijeta o


sadržaju autorskog prava i ulozi zaštite autorskih djela, upravljanju softverom,
sigurnosti kibernetičkog prostora, elektroničkom poslovanju i drugim pitanjima
vezanim za Internet, i to putem svojih web stranica, medijskih objava, izravnim
slanjem letaka ili dopisa kojima se upozorava na potrebu vođenja evidencije i
urednog upravljanja softverskom imovinom koja je potrebna za poslovanje pravnih
osoba.8

BSA je predstavnik svjetske industrije poslovnog softvera pred vladama, a


sudjeluje i u kreiranju te provedbi programa zaštite prava intelektualnog vlasništva
na nacionalnoj i međunarodnoj razini. BSA također pomaže i razvijanje suradnje
među državnim tijelima i nevladinim interesnim udruženjima u zemlji i inozemstvu

7
Manuilenko, O. (2004.): Zaštita softvera i djelovanje BSA u Hrvatskoj, dostupno na:
http://www.unece.org/fileadmin/DAM/ie/Wp5/ipr/bsazg08.pdf (02.12.2012.)
8
Ibidem.

7
sa ciljem da se usavrši nacionalno zakonodavstvo o zaštiti intelektualnog vlasništva,
promoviranje uporabe legalnog softvera i prevencija softverskog kriminaliteta.

Aktivnosti BSA također uključuju i sprječavanje neovlaštene uporabe,


protupravnog kopiranja i distribucije softvera, te postupanje protiv osoba koje
vrijeđaju autorsko pravo na računalnim programima članova BSA.9

2.2.Važnost suzbijanja softverskog piratstva


Suzbijanje softverskog piratstva važno je iz mnogo razloga, a neki od njih su:

1. Gospodarski utjecaj

 slaba zaštita prava intelektualnog vlasništva,


 niska razina inovacija & nedostatak investicija,
 ograničena IT industrija,
 manje mogućnosti zaposlenja,
 odliv mozgova & negativni utjecaj na državni proračun,
 negativni učinak na sveukupno gospodarstvo.
2. Društveni utjecaj
 Softversko piratstvo je kazneno djelo.
 Proizvodnja i distribucija krivotvorenog softvera je u uskoj vezi s
organiziranim kriminalitetom.
 Maloljetnička delinkvencija je posebno raširena u području CDR i
Internet piratstva.

9
Manuilenko, O. (2004.): Zaštita softvera i djelovanje BSA u Hrvatskoj, dostupno na:
http://www.unece.org/fileadmin/DAM/ie/Wp5/ipr/bsazg08.pdf (02.12.2012.)

8
2.3. Zaštita od softverskog piratstva10

Kako bi se korisnike uputilo kako se najbolje zaštititi od softverskog


piratstva, važno je zapamtiti nekoliko uputa:

 Uvijek kupovati softver od ovlaštenog prodavača dobre reputacije.


 Ako se od prodavača dobije ponuda za kupnju softvera, a naziv softvera ili
font djeluju sumnjivo, može se posjetiti web-mjesto na kojemu se može
pronaći detaljan popis softvera i odgovarajuće nazive fontova.
 Provjeriti isporučuje li se sav softver s licencnim ugovorom, originalnim
diskovima i u autentičnom pakiranju. Sačuvati originalnu primku i račun
kako bi se po potrebi mogla dokazati kupnja.
 Uvijek registrirati proizvod.
 Ne kupovati softver namijenjen obrazovanju s oznakama "Education
Version" ili "Education", osim ako je korisnik član nekog nastavnog vijeća ili
polaznik valjane obrazovne institucije. Ako je korisnik kvalificiran za softver
namijenjen obrazovanju, kupiti ga treba od ovlaštenog prodavača za prodaju
obrazovnim institucijama.
 Ne kupovati softver namijenjen prodaji u paketu, oznake "For Bundles Only",
ukoliko se ne posjeduje odgovarajući hardver.
 Ne kupovati softverske naslove koji se izvorno prodaju kao dio zbirke i nose
oznaku "Collection".
 Izbjegavati postavljanje većeg broja softverskih naslova različitih tvrtki na
isti disk i postavljanje više softverskih naslova tvrtke Adobe na isti disk.
 Prije kupnje proučiti End-User License Agreement.
 Ne kupovati softver za preuzimanje s bilo kojeg web-mjesta.
 Ako se na gornjoj stranici CD-a sa softverom nalazi samoljepljiva naljepnica,
softver nije autentičan.
 Čuvajte se izraza kao što su "samo za izradu sigurnosne kopije" "ne može se
registrirati ili "samo u obrazovne svrhe".
 Ako je softver već registriran, a nositelj licence ne može omogućiti prijenos
vlasništva, prijenos je ilegalan, a softver se neće moći legalno koristiti niti
registrirati.
10
http://www.adobe.com/hr/aboutadobe/antipiracy/avoid.html (03.12.2012.)

9
ZAKLJUČAK

Softversko piratstvo i ilegalno dijeljenje softvera predstavlja noćnu moru za


svakog programera i softversku tvrtku. Danas svjedočimo činjenici da se piratske
verzije novih softvera pojavljaju čak i prije od službenih verzija. Piratstvo obuhvaća
računalne igre, programe, glazbu i filmove. Prema procjenama, na svaki kupljeni
softver dolazi čak 10 ilegalno nabavljenih primjeraka.

10
LITERATURA

 Panian, Ž. (2005.) : Poslovna informatika za ekonomiste, MASMEDIA,


Zagreb
 Manuilenko, O. (2004.): Zaštita softvera i djelovanje BSA u Hrvatskoj,
dostupno na: http://www.unece.org/fileadmin/DAM/ie/Wp5/ipr/bsazg08.pdf
(02.12.2012.)

 CARNet CERT u suradnji sa LS&S: Zaštita softvera, dostupno na:


http://www.cis.hr
 http://www.adobe.com
 http://ww2.bsa.org
 http://www.ezadar.hr
 http://www.nationmaster.com
 http://www.unece.org
 http://en.wikipedia.org

11

Das könnte Ihnen auch gefallen