SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET ''VITEZ'' TRAVNIK

FAKULTET
STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS: I GODINA
SMJER:

STATISTIČKO ISTRAŽIVANJE I NJEGOVA

PRIMJENA

SEMINARSKI RAD

Travnik, 29. ožujak, 2013. godine

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET ''VITEZ'' TRAVNIK
FAKULTET
STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS: I GODINA
SMIJER:

STATISTIČKO ISTRAŽIVANJE I NJEGOVA

PRIMJENA

SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja, IME I PREZIME, student Sveučilišta/Univerziteta ''Vitez'' Travnik,

Indeks broj: odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam
ovaj rad izradio potpuno samostalno uz korištenje citirane literature i pomoć
profesora, odnosno asistenata.

Potpis studenta: _____________________

STUDENT:
INDEX:

PREDMET: Statistika
PROFESOR:
SADRŽAJ:

1. UVOD ...................................................................................................................... 4
1.1. Cilj rada ............................................................................................................. 4
1.2. Hipoteza............................................................................................................. 4
1.3. Metode ............................................................................................................... 5
1.4. Struktura ............................................................................................................ 5
2. STATISTIČKA ISTRAŽIVANJA........................................................................... 5
2.1. Statističko promatranje ...................................................................................... 8
2.2. Uređivanje i grupiranje podataka ...................................................................... 9
2.3. Primjeri ............................................................................................................ 10
ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 13
LITERATURA ........................................................................................................... 14
1. UVOD

Statistika se kao znanstvena disciplina, bavi razvojem metoda prikupljanja,

opisivanja i analiziranja podataka te primjenom tih metoda u procesu donošenja
zaključaka koji se temelje na prikupljenim podacima.

Statističko istraživanje zasniva se na skupu objekata, tj. jedinki (ljudi,

životinja, biljaka, stvari, država, gradova, poduzeća, itd.) i skupu odabranih veličina
koje se promatraju. Spomenute veličine koje se na jednikama promatraju nazivaju se
varijable. Sve jedinke koje želimo obuhvatiti statističkim istraživanjem, tj. o kojima
se želi zaključivati, čine populaciju. Dakle, možemo reći kako se podaci prikupljaju
da bi se zaključivalo o varijablama na populaciji.

Iz definirane populacije u statističko se istraživanje uzima uzorak. Podaci

moraju biti prikupljeni na uzorku koji je reprezentativan za opisanu populaciju.
Reprezentativan uzorak mora odražavati populaciju tj. u njemu trebaju biti
zastupljene sve tipične karakteristike populacije. Najčešći način odabira jedinki iz
populacije u reprezentativan uzorak je tzv. slučajan uzorak, tj. takav izbor u kojem
svaka jedinka ima jednaku šansu biti izabrana u uzorak.

1.1. Cilj rada

Cilj seminarskog rada je objasniti na koji se način provodi statističko

istraživanje, koja je namjena istog te navesti i objasniti osnovne pojmove vezane za
ovakvo istraživanje.

1.2. Hipoteza

Hipoteza rada je slijedeća:

- Statističko istraživanje se provodi sa ciljem prikupljanja podataka (informacija) koji
će se moći koristiti u nekom budućem vremenu.

4
1.3. Metode

Seminarski rad je pisan uz pomoć određenih znanstvenih metoda koje se

koriste za pisanje stručnih radova. Između ostaloga korištene su slijedeće metode:
 metoda analize i sinteze,
 induktivna i deduktivna metoda,
 metoda konkretizacije,
 metoda klasifikacije,
 metoda deskripcije te
 komparativna metoda.

1.4. Struktura

Rad se sastoji od uvoda, glavnog poglavlja, zaključka i literature. U uvodu

ukratko govorimo o osnovnom pojmu te navodimo cilj, hipotezu, metodologiju i
strukturu rada. Glavni dio posvećen je statističkom istraživanju i ostalim pojmovima
vezanim za provođenje istog, dok u zaključku donosimo mišljenje nakon iznesenih
bitnih činjenica.

5
2. STATISTIČKA ISTRAŽIVANJA

Statistička istraživanja određena su i zakonom:

Statističkim istraživanjima prikupljaju se statistički podaci i informacije o

stanju u pojedinim oblastima društvenog života, stanju i kretanju stanovništva,
ekonomskim, socijalnim i drugim pojavama neophodni za praćenje i usmjeravanje
privrednog, naučnog, tehnološkog, demografskog, regionalnog, ekološkog,
kulturnog, prosvjetnog i socijalnog razvoja, razvoja poljoprivrede i sela, korištenje
prostora, obavještavanje javnosti, razmjenu informacija i međunarodne usporedbe o
takvim pojavama i kretanjima.1

Statistička istraživanja obuhvaćaju: utvrđivanje metodoloških i

organizacijskih osnova istraživanja, evidentiranje, prikupljanje, kontrolu, obradu i
objavljivanje statističkih podataka i statističku analizu. Statistički podaci dobiveni
statističkim istraživanjima su javni i svakom dostupni, osim podataka koji
predstavljaju državnu, vojnu, službenu ili poslovnu tajnu.
Prikupljanje, obrada i korištenje statističkih podataka o ličnosti štiti se na način
utvrđen zakonom.

U statističkim istraživanjima razlikujemo dva osnovna tipa varijabli koje se

međusobno razlikuju po tipu vrijednosti koje varijabla može primiti. To su
kvalitativne i numeričke (kvantitativne) varijable.

Karakteristika kvalitativnih varijabli je da njihove vrijednosti nisu, prema

svojim karakteristikama korištenim u istraživanju, realni brojevi. Vrijednosti
kvalitativne varijable nazivaju se kategorijama. Kategorije kvalitativnih varijabli
mogu biti definirane u skladu s potrebama statističkog istraživanja.

1
Zakon o statistici u Federaciji Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2003. Dostupan na:
http://www.fzs.ba/Org/Zakon_o_statistici%20BOS.pdf

6
Primjer 1.
Neke od varijabli kvalitativnog tipa:
 radna mjesta u školi (spremačica, domar, tajnik, nastavnik, pedagog,
ravnatelj),
 boja očiju (plava, smeđa, zelena),
 krvne grupe (A, B, AB, 0),
 spol (m ili ž)...

Bitno je naglasiti da se i kategorije kvalitativnih varijabli mogu izražavati

brojevima ali ih to ne čini numeričkim varijablama. Numeričke varijable prirodno
primaju vrijednosti iz skupa realnih brojeva. Tipični primjeri numeričkih varijabli su
težina i visina osobe. Ipak je bitno istaknuti da se i kategorije kvalitativnih varijabli
mogu izražavati brojevima iako ih to ne čini numeričkim varijablama. Npr. spol
osobe je jedna kvalitativna varijabla. Kategoriju "ženski spol" možemo označiti npr.
"1", a kategoriju "muški spol" "2" što može biti korisno prilikom unošenja podataka
u bazu. Time smo kategorijama kvalitativne varijable pridružili numeričke
vrijednosti, ali samu varijablu nismo učinili numeričkom po njenim karakteristikama.

Primjer 2.
Neke od varijabli numeričkog tipa:
 postotak prolaznosti na pojedinim ispitima u toku jedne akademske godine,
 broj ulovljenih komaraca u klopku,
 temperatura mora,
 koncentracija soli u morskoj vodi...

Kod numeričkih varijabli možemo razlikovati diskretne i kontinuirane

varijable. Diskretne numeričke varijable mogu poprimiti samo konačno ili prebrojivo
mnogo vrijednosti.

Primjer 3.
Sljedeće numeričke varijable su diskretne:
 broj bodova na testu iz matematike,
 broj ulovljenih komaraca u klopku,

7
  broj dana u godini s temperaturom zraka većom od 35 °C...

Skup mogućih vrijednosti kontinuiranih numeričkih varijabli je cijeli skup realnih

brojeva ili neki interval.

Primjer 4.
Sljedeće numeričke varijable su kontinuirane:
 postotak prolaznosti na pojedinim ispitima u toku jedne akademske godine,
 temperatura mora,
 vodostaj neke rijeke...

Prema Zakonu o statistici u Federaciji Bosne i Hercegovine Federalni zavod

za statistiku je nosilac statističke funkcije i obavezan/obvezan je da predlaže Program
statističkih istraživanja od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine a koji na
prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine usvaja Parlament Federacije Bosne i
Hercegovine i objavljuje u službenim novinama.2 U program su uključene i druge
institucije ovlaštene za obavljanje statističkih istraživanja u okviru svoje nadležnosti,
a zajedno sa Federalnim zavodom za statistiku čine sistem službene statistike.

2.1. Statističko promatranje

Statističko promatranje osnova je svakog statističkog istraživanja. Iz tog

razloga prikupljeni podaci moraju biti:

 točni,
 potpuni i
 podesivi za analiziranje i obrađivanje.

Statističko promatranje ima cilj prikupiti podatke o pojedinačnim slučajevima

i to sukladno karakteristikama prema kojima se želi ispitati neka pojava. Cilj uvijek
mora biti jasno i precizno definiran.

2
http://www.fzs.ba

8
 Cjelina masovne pojave koja se proučava je statistička masa, a pojedinačni
slučajevi dane pojave nazivaju se statističke jedinice promatranja. Prema tome,
dolazimo do zaključka da je statistički skup u biti skup jedinica promatranja. Skup je
potrebno definirati:

 stvarno – određivanje jedinice promatranja koje mogu biti realne i duže

postojati ili događaji koji se događaju u trenutku i traju kraće),
 vremenski – određivanje trenutka ili intervala vremena u kojem će se
promatrati jedinice,
 teritorijalno – određivanje teritorija na kojem će se jedinice promatrati.

2.2. Uređivanje i grupiranje podataka

Nakon provedenih statističkih istraživanja, dobivene podatke je potrebno

urediti i grupirati kako bi se što više olakšala njihova daljnja upotreba. To znači da se
od pojedinačnih podataka stvaraju grupirani podaci sukladno obilježjima
promatranja. Uređeni i grupirani podaci u statističkim serijama brojčano izražavaju
pojavu prema određenim karakteristikama te utvrđuju njihov značaj u pojavi.

Uređivanje i grupiranje podataka također prolazi kroz određene faze, a to su:

 I faza - unošenje reda u statistički materijal kao priprema za obradu,
 II faza - grupiranje prema odabranim obilježjima promatranja i izrada šema,
 III faza - tehnička obrada podataka, izrada tabela i grafikona.

Grupiranje podataka dobivenih statističkim istraživanjem može biti:

 prosto - grupiranje prema samo jednom obilježju,
 kombinirano - grupiranje prema dva i više obilježja,
 stvarno - grupiranje prema atributivnim i numeričkim obilježjima,
 vremensko - grupiranje prema trenucima i intervalima vremena,
 prostorno ili teritorijalno - grupiranje prema geografskim nazivima ili
grupama prostornog obilježja.

9
Npr.

Prosto grupiranje - jedno obilježje (broj učenika u nekom razredu prema spolu)

Spol Broj učenika

M 12

Ž 18

Ukupno 30

Kombinirano grupiranje - prema dva i više obilježja (broj učenika prema spolu i vrsti
sporta kojom se bave u slobodno vrijeme)

Vrsta sporta Spol

M Ž

Nogomet 10 0

Rukomet 2 18

Ukupno 12 18

Itd.

2.3. Primjeri

Kategorizacija numeričke varijable

Neka je zadana baza podataka pod nazivom AUTOMOBILI koja se sastoji od

slijedećih varijabli:

 automobili - diskretna numerička varijabla koja sadrži podatke o broju

prodanih automobila u jednom danu za sto promatranih dana. Budući da broj
prodanih automobila u jednom danu može biti vrlo mali (npr. samo nekoliko
osobnih automobila), ali i vrlo velik (npr. narudžbe automobila za vozni park
nekog poduzeća), zaključujemo da diskretna numerička varijabla automobili
može poprimiti velik broj različitih vrijednostiiz skupa prirodnih brojeva.
Zato je u nekim situacijama korisno kategorizirati vrijednosti ove varijable

10
 prema točno određenom kriteriju. Na primjer, kategrizacija broja prodanih
automobila u jednom danu može se napraviti kao što je prikazano varijablom
kategorija.

 kategorija - kvalitativna varijabla koja podatke iz varijable automobili

svrstava u pet kategorija prema kriteriju prikazanom u tablici.

Kategorizacija kvalitativnih varijabli

Neka je zadana baza podataka DJELATNICI, a kvalitativna varijabla je

obrazovanje čije su vrijednosti svrstane u tri kategorije:

1. SSS – srednja stručna sprema,

2. VŠSS – viša stručna sprema,

3. VSS – visoka stručna sprema.

Zastupljanost tih kategorija promatrana je u uzorku od 100 djelatnika, a

prikazana je tablicom frekvencija i relativnih frekvencija.

11
Grafički se frekvencije i relativne frekvencije mogu prikazati histogramom ili
strukturiranim krugom.

12
ZAKLJUČAK

U seminarskom radu smo pojasnili pojam statističkog istraživanja te objasnili

na koji se način provodi. Uz najjednostavnije primjere prikazali smo kategorizaciju
podataka. U praksi se ti podaci puno duže i obimnije obrađuju, a obrada nekada
može potrajati i do nekoliko mjeseci (ili duže). Kao primjer možemo navesti popise
stanovništva, istraživanja tržišta itd.

U svakodnevnom životu veoma često nailazimo na neki oblik istraživanja. Od

sve popularnijeg internet istraživanja (razne ankete) do klasičnog statističkog
istraživanja gdje nam određeni i posebno odabrani ljudi postavljaju pitanja i na taj
način dolaze do potrebnih podataka.

Sve u svemu, statistička su istraživanja veoma korisna te ih je potrebno

provoditi sa posebnom pažnjom kako bi informacije dobivene na taj način mogli
kvalitetno iskoristiti.

13
LITERATURA

 Serdar V. i Šošić I.: Uvod u statistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1981.

 Gogala, Z.: Osnove statistike, Sinergija, Zagreb, 2001.

 Skripta ’’Deskriptivna statistika’’

 Skripta ’’Statistika’’

 http://www.fzs.ba/popis.htm

14