MUZEJSKE IZLOŽBE

1. DEFINICIJA IZLOŽBE - JOHN DAVALLON :

 izložba je sustav koji je nastao raspoređivanjem stvari u prostoru s namjerom da budu dostupne
društvenim jedinkama

2. MENSCH: TIPOLOGIJA IZLAGANJA + OBJASNITI STRATEGIJU I 3 PRISTUPA KOJA SE KORISTE

PRILIKOM STRATEGIJE + objasniti svaki i potkrijepiti primejrom s Weba ili literature.
Konceptualni identitet izložbe : strategija (organizacija materijala) , stil ili opća atmosfera, tehnika izložbe = svi
su u skladu sa strukturnim identitetom izložbe ili njezinim tijelom + cilj kao sastavni dio funkcionalnog identiteta
Kriterij strategije odnosno organizacije materijala:

A. TAKSONOMIJSKI PRISTUP (linearnost, izvan konteksta)

tradicija u 19. st., linearna je, predmeti su izvan društvenog konteksta, ravnopravni i jednaki pa nema
dvoznačnosti; apstraktna objektivnost, pretežno autentične muzealije, dominira količina i znanstvena
istinitost materijala – arheološki muzeji
B. SITUACIJSKI PRISTUP (visok stupanj konkretnosti, stvaranje privida realnosti u muzeju)
– visok stupanj konkretnosti, izložba primarnog iskustva: prirodoslovni muzeji koriste diorame, u zoo vrt
se pristupa bez barijera, u povijesnim muzejima sobe pojedinih razdoblja, privid realnosti i mogućnost
doživljaja autentične muzealne prošlosti
C. NARATIVNI PRISTUP (pripovijedanje kao temeljni cilj)
- princip pripovijedanja kao u knjigama, matreijal uvjetovan objašnjenjem ideje, muzeografska pomagala
služe boljem razumijevanju priče, linearna izložba

3. FIZIČKA ORIJENTACIJA + koja sredstva se koriste i primjeniti na zadnju izložbu koju smo posjetili.
Fizička ili zemljopisna orijentacija je poznavaje zemljopisnog tlocrta i njegova odnosa prema drugim mjestima
koja se nalaze u okolici. Važna je od psihološke važnosti jer ljudi koji su upoznati s mjestom su pouzdaniji u
sebe, opušteniji, bolje opažaju i primaju informacije za razliku od izgubljenih posjetitelja koji su napeti i uzrujani.
Sredstva su propagandni materijal, turističke mape, tlocrti izložbe za posjetitelje, unutrašnji sustav znakovlja.

4. ULOGA MAKETE: prema Gob/Drouget? Što s maketom izložbe?

Treba ju zaštiti i čuvati? Svoje mišljenje!
MAKETA: Trodimenzionalna reprodukcija u smanjenom obliku
 Važno didaktično sredstvo
 Predočava u 3D-u element stvarnosti izvan muzeja
 Sažeto predočuje prostrane cjeline s lokalitetima, građevinama i sl.
  Pomaže posjetitelju da predoči jednu ili više građevina na temelju nacrta ili arheoloških ostataka
 Služi se uobičajenim postupcima (boje, teksture materijala) kako bi se bolje predočile različite faze
izgradnje neke građevine....
 U određenim aspektima se poklapa s dioramama i rekonstrukcijama, a razlikuje se po tome što je
jedinstven i samostalan izložak bez ijednog autentičnog elementa

5. STAV AUTORA MUZEOLOGIJE PREMA TEKSTOVIMA NA IZLOZBI? Slažete li se?

 Muzeografija – tekst predstavlja nužnu informativnu podlogu koja na eksplicitan način predmetima dodjeljuje
značenja
 Tekstovi moraju usmjeravati, pratiti i dopunjavati proces otkrivanja i biti osmišljeni tako da ih je lako pročitati

6. Kako biste postupili u SLUČAJU ZAŠTITE PREDMETA KOJI SU OPASNOSTI OD OŠTEĆENJA ZBOG
OSVJETLJENJA? Koje mjere biste poduzeli?
 materijali osjetljivi na UV zračenje moraju biti zaštićeni od dnevnog svjetla . moramo predvidjeti pojačanu zaštitu
od UV zračenja na staklima kako materijali ne bi izgubili boju. Koristiti filtere, izbjegavati direktno osvijetljenje a
za oštećene predmete najbolje ih odložiti u mrak.

7. SUMATIVNA EVALUACIJA + koje metode koristi i jeste li se susreli s njom u praksi/prilikom studija?
 Sumativna evaluacija - koristi različite metode kojima se po završetku izložbe utvrđuje je li poruka uspješno
prenesena i jesu li posjetitelji zadovoljni programom.
Temelji se na metodama opservacije i razgovora.

8. IZLOŽBA PREMA PREDAVANJIMA SA SATA + zašto ALBANEŽE NAZIVA SUPRAMEDIJEM

 Izložba je djelo funkcionalnog dizajna s ciljem obavljanja specifičnog zadatka – prezentiranja određene poruke ,
omogućavanja određenog iskustva, obrazovanja u neformalnom okolišu itd. Izložba je uvijek zbroj vrijednosti
izložbe kao cjelovitog oblika / proizvoda.
 Albaneže ju naziva supramedijem jer se muzejska izložba izdvaja kompleksnošću i obuhvaćanjem svih drugih
medija koje koristi u komunikaciji.

9. PETER VAN MENSCH + što podrazumijeva pod stilom i podjela te navesti primjere:
Peter van Mensch pod stilom podrazumijeva karakter izložbe, tj. odgovor koji se očekuje od publike.
A. ESTETSKE: cilj je da posjetitelji uoče ljepotu odabranih predmeta. Prateći material trebao bi biti sveden na
najmanju moguću mjeru kako ne bi odvlačio pažnju. Izložbu bi trebalo oblikovati u skladu s tipom.
A. EVOKATIVNE: cilj je rekonstruirati ljudsko življenje I djelovanje u pojedinom vremenskom razdoblju. Vratiti
posjetitelja u određeni prošli vremenski trenutak.
B. DIDAKTIČKE/EDUKATIVNE: već po svojoj biti sve izložbe su pomalo edukativne. Moraju poradi izložbenog
cilja povezati predmete, text I ostala interpretacijska pomagala. Moraju poznavati karakteristike učenja u
muzejskom okolišu, jednako kao I učenja u različitom uzrastu.
10. EVALUACIJA + VRSTE, opisati prvu i koje biste vi metode koristili pri toj evaluaciji:
 Evaluacija je ocjenjivanje učinkovitosti i relevantnosti izložbe u kontekstu utvrđenih ciljeva. To je analiza
okružja, rezultata i reakcija publike kako bi se uvidjeli nedostaci i budući projekti ispali kvalitetniji.
 Evaluacija je prikupljanje podataka o karakteristikama i postignutim učincima izložbe ili drugog javnog programa
I njihovo korištenje pri donošenju odluke pri nastavku djelovanja (AMARC)

A. FRONT-END EVALUACIJA:
provodi se tijekom razrade izložbe da bi se utvrdili interesi publike i njezino prethodno znanje o samoj temi.
Koristi se za razradu teme, poruka i interpretacijskih strategija. MOŽDA PUTEM ANKETA, putem on line
anketa, razgovora povratnih informacija ili tajnog proučavanja posjetitelja
B. FORMATIVNA EVALUACIJA
provodi se tijekom pripremanja i produkcije izložbe da bi se testirale njezine komponente (tekstovi, legende,
ilustracije i interaktivni sadržaji).
C. POMOĆNA EVALUACIJA
provodi se odmah nakon otvorenja izložbe da se vidi kako svi elementi funkcioniraju zajedno, uz prijedloge za
poboljšanje. Fokusirana je na fizičke i arhitektonske elemente (svjetlo, ulaz i izlaz, orijentacija, pretjerani broj
informacija, napornost).
D. SUMATIVNA EVALUACIJA
koristi različite metode kojima se po završetku izložbe utvrđuje je li poruka uspješno prenesena i jesu li
posjetitelji zadovoljni programom.

11. LEGENDE i 5 KRITERIJA OBLIKOVANJA

 Legende su povijesno nastariji i najtrajniji oblik komuniciranja informacija o predmetima izložbe.
 VELIČINA slova: ništa manje od fonta 24, glavni text 48-60, dužina reda 10-12 riječi
 mjesto PONAVLJANJA - dosljedno provedeno, logično, standardizirati veličinu neovisno o količini informacija i
veličini predmeta,
 NASLOV (5 riječi) napisati najvećim slovima + kratak text (20 riječi) ispod naslova u većim slovima
 DODATNE informacije za zahtjevnije napisati u nešto manjim slovima (do 100 riječi).

12. KAKO PREDMETE NAGLASITI NA IZLOŽBI

Predmete na izložbi možemo naglasiti veličinom, postavljanjem na različito obojanu pozadinu, izdvajanjem
od drugih ili posebnim osvjetljenjem.
13. INTELEKTUALNA ORIJENTACIJA + jeste li se susreli s njom na izložbi koju ste posjetili
Intelektualna orijentacija se bavi pripremanjem razuma, procesom učenja, gdje posjetitelj dobiva osnovne
informacije o predmetu kako bi doživljaj prilikom izložbe bio u skladu s ciljem izložbe. Ova se orijentacija
odnosi na predstavljanje teme i čitanje. Događa se prije posjeta izložbi – ima velike prednosti – stečeno znanje
se oslobađa pilikom razgledavanja te se usredotočujemo samo na te predmete što povećava razumijevanje
izložbe i produbljuje osjećaj. Dobra je za organizirane obrazovne posjete.

14. KRITERIJ TEHNIKE IZLAGANJA

A. statične izložbe – stabilne, pokazuju autentični materijal, taksonometrijske su,najstabilnije su
umjetničke izložbe jer moraju pokazati djela, a posrednici izmeđ u njihi publike nisu potrebni
B. dinamične izložbe – promjenjive, participacija i aktivni odnos publike i eksponata:

i. automatski dinamične – teku kao film, bez aktivnog učešća publike.

ii. operativno dinamične – aktivira ih publika vlastitom voljom
iii. interaktivno dinamične – dijalog s publikom, tako da ona kreira vlastitu viziju