ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

ARMIRANOBETONSKE PLOČE

Kolegij: Betonske konstrukcije 2

Predmetni nastavnik:
mr.sc. Vladica Herak-Marović, v.pred.
1
OPĆENITO
- Ploče su ravni površinski nosači kod kojih opterećenje djeluje okomito na
njihovu srednju ravninu.

- Vrijedi pravilo: L > 4h (L = raspon ploče; h = debljina ploče)

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 2

- Podjela ploča s obzirom na statički sustav i tip oslanjanja:
(A) - slobodno oslonjene
- ukliještene
- elastično ukliještene
- konzolne

(B) - linijski oslonjene (na gredu ili zid)

- točkasto oslonjene (na stup)

(C) - samostalne
- kontinuirane

- Podjela ploča s obzirom na broj i raspored oslonjenih strana:

- oslonjena jedna strana
- oslonjene dvije suprotne strane
- oslonjene dvije susjedne strane
- oslonjene tri strane
- oslonjene sve četiri strane

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 3

- Prema obliku ploče mogu biti:
kvadratnog i pravokutnog oblika, kružne, trokutne, trapezne i
poligonalne.

- Prema tipu poprečnog presjeka ploče mogu biti:

pune, šuplje i rebraste.

- Prema nosivosti ploče mogu biti:

nosive u jednom smjeru i nosive u dva smjera.

- Prema izvedbi ploče mogu biti:

monolitne, polumontažne i montažne.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 4

- Debljina ploče:

- Najmanja debljina ploče, radi uvjeta ograničenja deformacija (progiba),

izražena je u funkciji kraćeg raspona (ili razmaka nul-točaka momenata
savijanja) i iznosi:
hmin ≥ Lx/35 ≥ 5 cm
gdje je:
Lx - kraći raspon

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 5

- Minimalna debljina ploče hmin:

hmin = 5 cm – za krovne ploče,

hmin = 7 cm – za ploče opterećene statičkim jednolikim opterećenjem,
hmin = 10 (12) cm – za ploče opterećene osobnim (teretnim) vozilima.

- Najmanja debljina pune ploče:

hmin = 8 cm – za pune ploče betonirane na licu mjesta,

hmin = 20 cm – za mostove.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 6

 PRORAČUN PLOČA
PLOČE NOSIVE U JEDNOM SMJERU

- Ako je ploča:
neprekidno oslonjena na jednoj strani ili na dvije suprotne strane, na tri
strane (dvije duže i jednu kraću) ili sve četiri strane, a odnos stranica
Ly/Lx > 2 (gdje su: Ly – duži raspon ploče; Lx – kraći raspon ploče)
naziva se pločom nosivom u jednom smjeru.
- Proračun: proračunavaju se za pripadajuće opterećenje kao grede širine
b =1 m i raspona Lx (iako se pojavljuju i naponi okomito na nosivi smjer,
vrijednosti tih napona su zanemarive).
- Armiranje: u smjeru raspona armiraju se po proračunu, a okomito na
njega armiraju se razdjelnom armaturom (razdjelna armatura iznosi min
20% glavne armature) ili R-mrežama.

Mx (ASx) Ly/Lx > 2

Ly

1m

Lx
mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 7
PLOČE NOSIVE U DVA ORTOGONALNA SMJERA

- Ako je ploča:
neprekidno oslonjena na dvije susjedne strane, na tri, ili sve četiri strane, ili je
oslonjena dijelom neprekidno te dijelom u pojedinim točkama, a odnos
stranica Ly/Lx ≤ 2 (gdje su: Ly – duži raspon ploče; Lx – kraći raspon ploče)
naziva se pločom nosivom u dva smjera (križno armirana ploča).

- Proračun: s obzirom da u prijenosu opterećenja sudjeluju oba smjera (x i y),

ploča se proračunava kao površinski nosač (teorija ploča).

- Armiranje: u oba smjera armiraju se po proračunu sa šipkama ili Q-mrežama.

Lx

My (ASy)
Ly/Lx ≤ 2
Ly Ly
Mx (ASx)

Lx
mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 8
- Teorija ploča zasniva se na slijedećim pretpostavkama:

* debljina ploče je mala u usporedbi s druge dvije dimenzije, što je

uvjetovano omjerom kraće stranice Lx prema debljini ploče h:
35 > Lx / h > 4;

* točke na normali na srednju ravninu ostaju i nakon deformacije na

pravcu okomitome na deformiranu srednju ravninu;

* progibi ploče su mali u usporedbi s debljinom ploče;

* elementi srednje ravnine ostaju nedeformirani.

x
h

- Ploče se mogu proračunavati po: linearnoj teoriji, linearnoj teoriji s

ograničenom raspodjelom, teoriji plastičnosti i nelinearnoj teoriji.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 9

1) PRORAČUN PLOČA PO LINEARNOJ TEORIJI

- Pretpostavke:
*materijal je hogomen, elastičan (zadovoljava Hookeov zakon) i izotropan, bez
pukotina u vlačnoj zoni (naponsko stanje I),
* osigurano je zajedničko djelovanje betona i armature.

Progib elastične ploče

- Linearna, nehomogena, parcijalna diferencijalna jednadžba četvrtog reda za

elastičnu površinu w(x,y) je jednadžba ploče i glasi:
∂4w ∂4w ∂4w q
4
+2 2 2 + 4 =
∂x ∂x ∂y ∂y K

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 10

 ∂4w ∂4w ∂4w q
+2 + =
∂x 4 ∂x 2 ∂y 2 ∂y 4 K

gdje je: Eh3 - krutost ploče

K= 2
12(1 − ν )

ν = 0 ÷ 0,2 - Poissonov koeficijent

q = G + Q - ukupno opterećenje

Napomena:
Krutost ploče nije jednaka u oba smjera jer armature nisu jednake po
položaju i veličini.
Ipak se pri proračunu ploče krutost “K” najčešće uzima jednaka u dva
okomita smjera (znači bez utjecaja armature).

- Uspije li integracija jednadžbe ploče za zadano opterećenje uz

zadovoljenje rubnih uvjeta, pronađeno je točno rješenje ploče.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 11

- Kada je poznata funkcija w(x,y), moguće je proračunati momente i sile u
pojedinim presjecima ploče.

Izrazi za momente savijanja su:

⎛ ∂ 2w ∂ 2w ⎞ ⎛ ∂ 2w ∂ 2w ⎞
mx = − K ⎜⎜ 2 + ν ⎟
2 ⎟
m y = − K ⎜⎜ 2 + ν ⎟
2 ⎟
⎝ ∂x ∂y ⎠ ⎝ ∂y ∂x ⎠

Izraz za moment torzije biti će:

∂ 2w
mxy = −(1 − ν )K
∂x∂y

Izrazi za poprečne sile su:

⎛ ∂ 3w ∂ 3w ⎞ ∂
v x = − K ⎜⎜ 3 + ⎟
2 ⎟
= − K (Δw)
⎝ ∂ x ∂x∂y ⎠ ∂x

⎛ ∂ 3w ∂ 3w ⎞ ∂
v y = − K ⎜⎜ 3 + ⎟
2 ⎟
= − K (Δw)
⎝ ∂y ∂y∂x ⎠ ∂y

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 12

- Točna analitička rješenja opće diferencijalne jednadžbe možemo dobiti
samo za neke primjere ploča.

- Češće se rješenja diferencijalnih jednadžbi dobivaju preko raznovrsnih

približnih postupaka.

- Danas se u proračunu najčešće rabe numerički postupci među kojima

metoda konačnih elemenata (MKE) ima najširu primjenu.

- U svakodnevnoj inženjerskoj praksi najčešće se koriste približni

proračuni ploča, za koje se u stručnoj literaturi mogu naći tablice i
dijagrami različitih autora.
S pomoću tablica i dijagrama možemo vrlo brzo i jednostavno proračunati
unutarnje sile potrebne za dimenzioniranje ploče, ovisno o opterećenju i
rubnim uvjetima, a za standardne oblike ploča kao što su: pravokutni,
trokutni, trapezni, kružni i prstenasti.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 13

2) PRIBLIŽNI PRORAČUN PLOČA NOSIVIH U DVA SMJERA

a) Pravokutne ploče oslonjene na rubovima

- Pretpostavlja se da se ploča sastoji od niza međusobno okomitih zamišljenih

samostalnih nosača, npr. lamela 1-2-3-4, raspona lx, opterećenih teretom qx, i
lamela 5-6-7-8, raspona ly, opterećenih teretom qy, pri čemu za svaki element
ploče mora biti zadovoljeno:
qx + qy = q

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 14

- Pretpostavlja se da će parcijalna opterećenja qx i qy ostati nepromjenjiva
uzduž cijele lamele. Pri tome su maksimalni progibi za slobodno oslonjene
nosače na dva ležaja opterećene jednolikim kontinuiranim opterećenjem:

5 q x l 4x
f zx ≈ - za lamelu 1-2-3-4
384 E x I x

4
5 q yl y
f zy ≈ - za lamelu 5-6-7-8
384 E y I y

- Svaka od lamela progiba se samostalno, ali na mjestu spoja lamela progib

mora biti jednak:
fzx = fzy te za Ix = Iy i Ex = Ey
izlazi da je:
q x l 4x = q y l 4y
pa slijedi:
l 4y l 4x
qx = q = qκ x q y = q 4 4 = qκ y
l 4x + l 4y lx + ly

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 15

- Momenti savijanja slobodno oslonjene ploče proračunati s parcijalnim
opterećenjima su:
1 1
M x = q x l 2x My = q y l 2y
8 8

- Ti izrazi za momente vrijede samo ako ploča slobodno naliježe na rubovima i

kad se njezini kutovi mogu slobodno izdizati (odgovaralo bi nalijeganju ploče
na zidove od opeke ili na čelične nosače).

- Gotovo redovito u praksi susrećemo kontinuirane ploče tj. međusobno

neprekinute, odnosno monolitno povezane s betonskim gredama
(podvlakama) koje sa stupovima čine armiranobetonski okvir ili su vezane
(ukliještene) u zidove na koje se oslanjaju ili u zidove koji se kasnije izvode
iznad oslonaca. U takvim okolnostima nastaje uklještenje ploče u gredu
(podvlaku) ovisno o torzijskoj krutosti grede, odnosno potpuno uklještenje na
mjestima kontinuiteta ploče.
Kod pridržanih kutova te ukliještenih rubova ploče, pojavljuju se u pločama
osim momenata savijanja i znatni momenti torzije.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 16

- Utjecaji rubnih uvjeta na momente savijanja u ploči mogu se uzeti u obzir
prema Marcusovim približnim formulama:
M x = mx (1 − Ψx ) = mxν x M y = m y (1 − Ψy ) = m yν y

gdje su:
ψx i ψy - koeficijenti redukcije:
2
5⎛l ⎞ m y max
2
5⎛l ⎞ mx max Ψy = ⎜⎜ y ⎟⎟
Ψx = ⎜ x ⎟
6 ⎜⎝ l y ⎟ m
⎠ 0x
6 ⎝ lx ⎠ m0 y

mx, my - momenti savijanja trake širine 1m u bilo kojem elementu ploče,

raspona lx ili ly s opterećenjem qx ili qy, dobivenih iz uvjeta zajedničkih
progiba i uzevši u obzir eventualni kontinuitet,
mxmax, mymax - najveći pozitivni moment savijanja trake širine 1m, raspona lx
ili ly s opterećenjem qx ili qy, uzimajući u obzir eventualni kontinuitet,
m0x, m0y - najveći pozitivni moment savijanja trake širine 1m, uzete kao da
je slobodno položeni nosač, raspona lx ili ly s punim opterećenjem q.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 17

- Na temelju takvog približnog proračuna izrađene su tablice za proračun
maksimalnih momenata savijanja za različite primjere oslanjanja ploča i za
odnose stranica Ly/Lx = 1 ÷ 2, te uglavnom za jednoliko kontinuirano
opterećenje.

- U stručnoj literaturi poznate su Löserove tablice po Marcusu. Izrazi za

momente savijanja u ploči imaju slijedeći oblik:
ql 2x ql 2y
Mx = My =
ϕ nx ϕ ny
te odgovaraju originalnim Marcusovim izrazima kad se uvedu zamjene:
k k
ϕnx = ϕny =
1 − Ψnx 1 − Ψny

koeficijent "k" je funkcija uklještenja kontinuirane ploče, a indeks "n" ovisi o

vrsti oslanjanja ploče na rubovima:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 18

b) Kontinuirane pravokutne ploče

Ly
A A

Lx Lx Lx Lx

Uvjeti oslanjanja na rubovima ploče (statički sustav) određuje se analizom

ponašanja ploče za različite sheme opterećenja, koje su ovisne o presjeku
u kojem želimo proračunati unutarnje sile (Ms).

Sheme opterećenja:

1. Jednoliko stalno
2. Jednoliko promjenjivo
3. Jednoliko promjenjivo u šahovskom rasporedu (više komplementarnih
shema opterećenja)
mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 19
 Kontinuirane pravokutne ploče proračunavaju se za jednoliko kontinuirano
opterećenje G (vlastita težina i stalni teret) i Q (uporabno opterećenje) na
slijedeći način:

Proračun maksimalnih momenata savijanja u polju:

- Da bi se proračunali maksimalni momenti savijanja u određenom polju

kontinuirane ploče, ploču je potrebno opteretiti sa stalnim oterećenjem G u
svim poljima. Nadalje, s uporabnim opterećenjem Q je potrebno opteretiti
promatrano polje ploče te dalje svako drugo polje u šahovskom rasporedu
(samo za krovnu ploču se G i Q raspoređuju jednoliko u svim poljima). Znači
da je za određivanje ekstremnih unutarnjih sila (momenata savijanja) u
različitim presjecima kontinuirane ploče, potrebno koristiti različite sheme
promjenljivog (uporabnog) opterećenja.

- Približni ekstremi u polju se dobivaju superpozicijom dviju kombinacija

opterećenja:
1) g + q/2
2) ± q/2

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 20

 Primjer proračuna Mmax u prvom polju kontinuirane ploče:
osim vlastite težine i stalnog oterećenja G (u svim poljima), potrebno je svako
drugo polje opteretiti promjenjivim opterećenjem Q kao na slijedećem crtežu:
PRESJEK A - A

NESIMETRIČNO OPTEREĆENJE
Mmax
=

SHEMA 1
SIMETRIČNO OPTEREĆENJE

“+”

SHEMA 2
ANTIMETRIČNO OPTEREĆENJE

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 21

- Svako nesimetrično opterećenje može se rastaviti u dvije sheme opterećenja:
Q Q
,
q =G+ (simetrično opterećenje) i q ,, = ± (antimetrično opterećenje)
2 2

- Sa simetričnim opterećenjem q' računaju se momenti savijanja samostalno i

pojedinačno za svako polje kontinuirane ploče, ovisno o rubnim uvjetima, uz
pretpostavku da je ploča ukliještena na mjestu kontinuiteta sa susjednom
pločom.

- S antimetričnim opterećenjem q'' računa se opet samostalno i pojedinačno

svako polje, uz pretpostavku da je ploča slobodno oslonjena (linijski zglob) na
mjestu kontinuiteta sa susjednom pločom.

- Zbroj momenata savijanja dobivenih po svakoj od shema opterećenja

daje maksimalne momente savijanja u polju:
⎛ q' " ⎞
2⎛ q q" ⎞
' q
= l x ⎜⎜ ± ⎟⎟ M y max =l ⎜
2
± ⎟
M x max ⎜ϕ ⎟
⎝ ny ϕ1 y ⎠
y
⎝ ϕ nx ϕ1x ⎠

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 22

Proračun maksimalnih momenata savijanja na ležajevima:

Momenti savijanja na ležajevima kontinuirane ploče proračunavaju se na

način da se dvije susjedne ploče opterete ukupnim opterećenjem G i Q.
Uvjeti oslanjanja na rubovima ploče (statički sustav) određuje se analizom
ponašanja ploče za promatranu shemu opterećenja tj. s pretpostavkom da
je ploča ukliještena na mjestu kontinuiteta sa susjednom pločom.

Za svaku ploču (lijevo i desno od promatranog ležaja) s odgovarajuće

definiranim rubnim uvjetima i opterećenu s G i Q, određuju se momenti
uklještenja na zajedničkom ležaju, a dobiveni su momenti različiti
tj. MLl ≠ MLd pa ih je potrebno uravnotežiti.

SHEMA 2
(za ML2) Q
G
Q
SHEMA 1
G
(za ML1)
MLl ML d
Lx L1 Lx L2 Lx Lx

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 23

- Ako je omjer uporabnog i ukupnog opterećenja Q/quk ≤ 0,2 ploča se može
računati samo s jednom shemom opterećenja (G + Q) = quk (pojednostavljuje
proračun).

- Ukoliko su ploče oslonjene na grede, na veličinu i raspored momenata

savijanja znatan utjecaj ima i deformabilnost greda (komplicira proračun).
Ukoliko se u proračunu ploča ne uzima u obzir vertikalna popustljivost greda,
ako su grede male krutosti dobivaju se veći proračunski momenti savijanja
iznad ležajeva i manji momenti savijanja u poljima ploča.

- U slučajevima:
većeg opterećenja, velikih raspona, nepravilnih rastera stupova, oslanjanja
ploča na grede okvira i sl.,
preporuča se proračun na elektroničkom računalu s pomoću programa
temeljenih na MKE, kao na primjer:
SAP, SPAN, COSMOS, NISA, STRUDL, FEAT i sl.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 24

PRIJENOS OPTEREĆENJA S PLOČE NA GREDE I ZIDOVE

- Ležajni pritisak pravokutnih ploča na grede (podvlake) ili zidove

kontinuirano je promjenljiv (parabola).
Za potrebe prakse dovoljno je točno ako se zamijeni trapeznim (uz dužu
stranu ploče) ili trokutnim (uz kraću stranu ploče) opterećenjem, a koje je
ograničeno simetralama kutova i simetralom kraćeg raspona ploče:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 25

 - Za trokutno i
trapezno
opterećenje
nadalje se traži
zamjenjujuće
opterećenje.

- Podvlake se radi
jednostavnosti
proračuna
nadalje mogu
proračunavati sa
zamjenjujućim
jednolikim
kontinuiranim
opterećenjem.

Napomena: zamjenjujućim se opterećenjem dobiju isti momenti savijanja, ali cca 25% veće
poprečne sile, što treba imati u vidu kod proračuna glavnih vlačnih napona.
mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 26
PLOČE OPTEREĆENE KONCENTRIRANOM SILOM

- Ako na ploču djeluje koncentrirana sila, ploča se ne deformira samo u traci

ispod sile već i u susjednim dijelovima ploče. Uz pretpostavku da ploča
ostaje monolitna i nakon deformacija, koncentriranu silu prenose trake ispod
nje, ali i susjedne trake. Stoga treba odrediti sudjelujuću širinu ploče.

- Sudjelujuća širina b3 ovisi izravno o rasponu i krutosti ploče, te o količini

razdjelne armature.

Deformacije ploče ispod koncentrirane sile:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 27

- Koncentrirano opterećenje se rasprostire različito kroz rastresite i monolitne
materijale:

- Širine rasprostiranja b1 i b2 računaju se do osi ploče:

b1 = e1+h1+2h2+h3; b2 = e2+h1+2h2+h3

- Sudjelujuća širina b3 približno se proračunava po izrazu:

gdje je:
A
b 3 = b 2 + st l x ≤ b 2 + 0.65l x As - površina presjeka glavne
As armature na jedinicu širine
Ast - površina presjeka
razdjelne armature na jedinicu
dužine
mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 28
 ARMIRANJE PLOČA

Minimalna površina armature za ploče računa se prema izrazu:

As1,min ≥ 0.6 ·bt · d/ fyk ≥ 0.0015 ·bt ·d [fyk u N/mm2]

bt – srednja širina vlačne zone

Maksimalna površina armature za ploče računa se prema izrazu:

As1,max = 0.04·Ac
Ac – površina betonskog presjeka

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 29

1) ARMIRANJE PLOČA NOSIVIH U JEDNOM SMJERU
A) Armiranje ploča sa šipkama

Najveći razmak šipki:

- za glavnu armaturu s = 1,5⋅h ≤ 35 cm (20 cm za mostove)
h = visina ploče
- za razdjelnu armaturu s = 2,5⋅h ≤ 40 cm

Armatura ploča na osloncima:

- Kod ploča najmanje pola armature iz polja mora se sidriti preko ležajeva.
- Preko ležajeva ploča s malom upetošću ili bez upetosti u gornju zonu treba
provući minimalno As/4 (As-površina vlačne armature u polju).

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 30

a) Armiranobetonska ploča na dva ležaja

Raspodjela armature u ploči:

(a) varijanta s ravnim i
povinutim šipkama

(b) varijanta s ravnim

šipkama (koristiti)

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 31

b) Armiranobetonska ploča s prepustom

≥As1/4 As1

≥As1/3
As1

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 32

c) Armiranobetonska kontinuirana ploča

Raspodjela armature u ploči:

(a) varijanta s ravnim i
povinutim šipkama

(b) varijanta s ravnim

šipkama

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 33

B) Armiranje ploča s armaturnim mrežama
Zavarene armaturne mreže: R-mreže i Q-mreže (čelik B500B)

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 34

 a) Ploča na dva ležaja

Preporuke:
*Preferirati zavarene armaturne
mreže s razmakom nosivih šipki
10 cm (posebno za tanke ploče)
*U pojedinu zonu mreže postavljati
najviše u 2 sloja (izuzetak: u 3 sloja
za jako debele ploče);
*Adekvatno sidriti armaturu u polju i
na ležajevima
*Dovoljan broj nosača gornje
armature ( ≥4 kom/m2)
*Koristiti racionalne duljine mreža
(6m, 3m+3m, 4m+2m, 2m+2m+2m,
i sl.)
*Kod jače armiranih ploča (osobito
ako su izravno oslonjene na
stupove) koristiti rebrastu armaturu
(šipke)

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 35

b) Kontinuirana ploča

Donja zona

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 36

Gornja zona

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 37

ARMIRANJE PLOČE OPTEREĆENE NA SAVIJANJE

Za određivanje potrebne dužine armaturnih šipki/mreža koristi se

postupak pokrivanja vlačnih sila :

Gornja zona - Kod ploča najmanje

pola armature iz polja
mora se sidriti nad
ležajem.

-Za armiranobetonske
ploče bez poprečne
armature vrijedi pravilo
za pomicanje dijagrama
vlačnih sila Fsd za
a1 = 1,0⋅d

Donja zona mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 38

2) ARMIRANJE PLOČA NOSIVIH U DVA SMJERA

- Armatura armiranobetonskih ploča nosivih u dva smjera (križno

armirane ploče) računa se prema maksimalnim momentima savijanja u
smjeru x (Mx) i u smjeru y (My). Pritom treba paziti da se donji sloj
armature položi u smjeru kraćeg raspona i računa se sa statičkom
visinom presjeka dx, a gornji sloj s dy:

- Najćešće se armiraju samo ravnim šipkama pri čemu je osobito

pogodna zavarena mrežasta armatura (Q- mreže).

Statičke visine:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 39

a) Shema armiranja ploče nosive u dva smjera

- Maksimalni momenti savijanja koji su proračunati u polju pojavljuju se samo

u traci koja prolazi mjestom maksimalnog progiba ploče. U ostalim rubnim
trakama momenti savijanja su manji. To vrijedi i za ležajne momente
savijanja.
Zato se radi štednje armature ploča razdijeli u srednji pojas, širine lx/2 i
ly - 2lx/4, koji se armira punom armaturom.
Rubni pojas lx/4 (lx = kraći raspon) u oba smjera se armira polovicom
proračunate armature odgovarajućeg srednjeg pojasa.
mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 40
b) Ploče oslonjene/upete na dva susjedna ležaja

1) Ploča oslonjena na dva susjedna ležaja i s pridržanim kutom

Crtkana linija predočuje gornju armaturu, a puna linija donju armaturu. Treba
obratiti pažnju na gornju armaturu koju treba dobro usidriti u ležaj ploče.
mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 41
2) Ploča upeta u dva susjedna ležaja

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 42

3) ARMIRANJE KRUŽNIH I PRSTENASTIH PLOČA

- Kružne ploče koje su poduprte po cijelom obodu ili u pojedinim točkama

proračunavaju se i armiraju po pravilima površinskih nosača.

- Nosiva armatura: radijalna i prstenasta.

Armiranje kružne i prstenaste ploče prikazano je na slijedećem crtežu:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 43

- Kružne ploče manjih raspona i opterećenja mogu se približno
proračunavati kao kvadratne ploče, a time se pojednostavljuje armiranje.

- Proračunski raspon zamjenjujuće ploče:

π
a=D ≈ 0.9D
4

Pojednostavnjeno armiranje kružne ploče:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 44

4) ARMIRANJE KOSIH PLOČA (pločasti mostovi)

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 45

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 46
Armiranje nekih detalja

- Duž slobodnog (nepoduprtog) ruba

ploče potrebno je predvidjeti uzdužnu
i poprečnu rubnu armaturu.

- Najmanji poprečni presjek uzdužne

rubne armature konzolne ploče na
širini trake od 1 m iznosi 0,8%
poprečnog presjeka betona. Armatura
se raspoređuje gore i dolje jednakih
poprečnih presjeka i na razmaku
s≤10cm.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 47

IZVEDBA ARMIRANOBETONSKIH PLOČA
Nakon postavljanja oplate, slaže se armatura prema projektu

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 48

Armiranje međukatne ploče

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 49

 Armiranje donje zone ploče: Na distancere se
postavljaju armaturne mreže (paziti na preklope), zatim
tzv. jahači koji razdvajaju gornju od donje zone armature.
Jahači se žicom pričvrste za mrežu.

distanceri

jahači

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 50

 Armiranje gornje zone ploče: Na jahače se postavljaju
armaturne mreže (paziti na preklope).

armatura u
gornjoj zoni

jahač

armatura u
donjoj zoni

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 51

Doprema betona na gradilište

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 52

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 53
Betoniranje međukatne ploče

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 54

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 55
mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 56
mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 57
Postavljanje armature kolničke ploče mosta

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 58

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 59
mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 60
mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 61
ARMIRANOBETONSKE PLOČE
Proračun ploče na proboj

62
PROBOJ PLOČE

Nastaje:
Zbog koncentriranog opterećenja ili ležajne reakcije koja djeluje na maloj
površini, a ta se površina naziva površina nanošenja opterećenja.

opterećena površina

- Dokaz preuzimanja probojne poprečne sile

provodi se uzduž utvrđenog kritičnog
presjeka (udaljen od ruba opterećene
površine za 1,5 d).

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 63

- Kod ravnih ploča dolazi do opasnosti od proboja stupa kroz ploču, pa se
uvode ograničenja da se to ne bi dogodilo.
Debljina ploče mora biti: h ≥ 20 cm.

- Kada debljina stropne ili temeljne ploče nije dovoljna za osiguranje

nosivosti na proboj potrebno je:
- predvidjeti poprečnu armaturu,
- pojačanje vrha stupa (kapitel) ili
- neke druge vrste osiguranja za djelovanje poprečnih sila.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 64

 Proračunski model za dokaz nosivosti na proboj

- Ploča oslonjena na stup - Ploča temelja

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 65

PRORAČUN PLOČE NA PROBOJ

- Uvjet nosivosti na proboj je:

vSd ≤ vRd
gdje je:
vSd – proračunska poprečna sila po jedinici kritičnog opsega
vRd – proračunska nosivost na proboj po jedinici kritičnog opsega
βp
v Sd = VSd ⋅
ucr
gdje je:
VSd – proračunska sila proboja od vanjskog djelovanja (obično je to
razlika sile N stupa ispod i iznad stropne konstrukcije)
ucr – duljina kritičnog opsega
βp – korekcijski faktor kojim se uzima u obzir ekscentrično
djelovanje sile proboja u odnosu na kritični presjek
βp = 1,00 – za simetrično naprezane stupove
βp = 1,15 – za unutrašnje stupove nesimetrično naprezane
βp = 1,40 – za stupove na rubu
βp = 1,15 – za stupove u kutu
mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 66
Određivanje kritičnog opsega:

Srednji stupovi
Razlikuju se:
- srednji stup
- rubni stup
- ugaoni stup

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 67

- Armatura za osiguranje od proboja neće biti potrebna ako je zadovoljen
uvjet:

vSd ≤ vRd1= τRd · k · (1,2+40·ρ1) · d

gdje je:
τRd – proračunska čvrstoća na djelovanje glavnih kosih napona
k – koeficijent visine presjeka ploče – kao za dimenzioniranje na poprečne sile:
k = (1,6 – d) ≥ 1,0; (d je u metrima)
d – srednja statička visina presjeka ploče:
d = (dx+dy)/2
dx i dy – statičke visine ploče u smjeru osi x i y, tj. udaljenosti od težišta
armature (gore) do tlačnog ruba presjeka (dolje)
ρ1 – koeficijent armiranja uzdužnom armaturom
ρ1 = ρ1x ⋅ ρ1y ≤ 0,015
ρ1x i ρ1y – koeficijenti armiranja vlačnog područja u smjeru osi x i y

Općenito za ravne stropne ploče vrijedi 0,005 (0,5%) ≤ ρ1 ≤ 0,015 (1,5%), ali
za temelje koeficijent armiranja ρ1 može biti manji od 0,5 %.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 68

- Ako navedeni uvjet nije zadovoljen, potrebno je kontrolirati nosivost
na tlak te proračunati poprečnu armaturu:
vSd ≤ vRd2 = 1,6 · vRd1 – nosivost tlačnih štapova u ploči

sin α
v Sd ≤ v Rd3 = v Rd1 + ∑ A sw ⋅ fyd ⋅ – nosivost poprečne armature za
ucr osiguranje od proboja

vRd3 – proračunska nosivost na poprečne sile po jedinici duljine kritičnog

opsega ploče
Asw – ukupna ploština poprečne armature
α – kut nagiba između pravca poprečne armature prema ravnini ploče
ucr – duljina kritičnog opsega
Armatura Asw potrebna za preuzimanje posmičnih naprezanja uzrokovanih
probojem iznosi:
v sd − v Rd1
∑ A sw = f yd ⋅ sinα
⋅ u cr

Poprečnu armaturu treba razmjestiti unutar kritične površine.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 69
Minimalna armatura

Minimalna poprečna armatura proračunava se prema izrazu:

ρ′w ,min ⋅ (A crit − A load )
∑ A sw ,min =
sin α
ρ′w,min = 0,6 · ρw,min
ρw,min – minimalni koeficijent armiranja na poprečne sile
Acrit – ploština unutar kritičnog presjeka
Aload – ploština djelovanja opterećenja

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 70

Armiranje ploča za osiguranje od proboja (hpl ≥ 20 cm):

a) Osiguranje sa sponama b) Osiguranje s povinutim šipkama

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 71

c) Osiguranje s posebnim sustavom armature
Postavlja se nakon što je ploča armirana donjom i gornjom armaturom. Ta armatura ima
oblik češlja, a vertikalne šipke imaju pojačanja (tzv. glave) na oba svoja kraja. Te šipke
su s gornje strane varom povezane s horizontalnom plosnatom čeličnom trakom.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 72

PRIMJER:

- ab. ploča: Lx = Ly = 6 m; hpl = 20 cm

- stup: h/b = 30/30 cm

d1
d hpl=20cm
h Ly
b 1,5d
1,5d
b=30cm
Lx

f ck 25,0
- materijal: beton C 25/30; f cd = = = 16,67 MPa
γc 1,5
f yk 500,0
čelik B 500 B; f yd = = = 434,8 MPa
γs 1,15

- opterećenje: g = 0,2· 25 = 5,0 kN/m2 ; q = 3,5 kN/m2

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 73

Armatura ploče iznad stupa:
As1x = 18,8 cm2/m (6 φ 20) ; dx =17 cm
As1y = 22,0 cm2/m (7 φ 20) ; dy =15 cm

- Proračunska sila proboja:

Vsd = (1,35 · g + 1,5 · q) ·lx ·ly = (1,35 ·5,0 + 1,3 ·3,5) ·6,0 ·6,0 = 432 kN

Kritični presjek (opseg)

- Proračunska sila proboja po jedinici kritičnog opsega:
Vsd Korekcijski faktor
v sd = ⋅βp r =1,5d
u cr h

Kritični opseg b

• Duljina kritičnog opsega: srednja statička visina ploče:

dx + dy 17 + 15
ucr= 2 ·(b + h) + 2 · r · π = d= = = 16 cm
2 2
= 2 ·(30 + 30) + 2 · 1,5 · 16 · π = 270,8 cm

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 74

 r =1,5d
• Površina Acrit unutar kritičnog opsega:
h
Acrit = (b·h) + 2 ·(b+h) ·1,5·d + (1,5·d)2 · π = b
= 30·30 + 2 ·(30+30) ·1,5·16 + (1,5·16)2 · π = 5589,56 cm2

Kritični presjek (opseg)

• βp = 1,0 – korekcijski faktor za simetrično djelovanje na stup

432
v sd = ⋅1,0 = 1,595 kN/cm
270,8
- Ako je vsd ≤ vRd1 armatura za osiguranje od proboja neće biti potrebna:

vSd ≤ vRd1= τRd · k · (1,2 + 40·ρl) · d

τRd – proračunska čvrstoća na djelovanje glavnih kosih napona

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 75

k = 1,6 – d ≥ 1,0 – korekcijski faktor (koeficijent visine); d [m]

k = 1,6 – 0,16 = 1,44 > 1,0

ρl – koeficijent armiranja uzdužnom armaturom;

ρ l = ρ lx ⋅ρ ly 0,5 % ≤ ρ l ≤ 1,5 %
A s1x 18,8
ρ lx = = = 0,01106
b ⋅ d x 100 ⋅17
A s1y 22,0
ρ ly = = = 0,01467
b ⋅dy 100 ⋅15
ρ l = 0,01106 ⋅ 0,01467 = 0,01273

0,005 < ρl = 0,01273 < 0,015

vRd1= τRd · k · (1,2 + 40·ρl) · d = 0,03 · 1,44 ·(1,2+40·0,01273) ·16 = 1,181 kN/cm

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 76

- Treba kontrolirati nosivost tlačnih štapova
vSd ≤ vRd2 = 1,6 · vRd1 = 1,6 · 1,181 = 1,890 kN/cm

vRd1 = 1,181 kN/cm ≤ vSd = 1,595 kN/cm ≤ vRd2 = 1,890 kN/cm

Ako nije zadovoljeno treba povećati presjek stupa ili ploče.

a) Osiguranje sa sponama

- Nosivost poprečne armatura za osiguranje od proboja:

vSd ≤ vRd3 = vRd1 + ∑ Asw · fyd· sinα/ucr ⇒ Asw

vSd − v Rd1 1,595 − 1,181

A sw = ⋅ u cr = ⋅ 270,8 = 2,58 cm 2
f yd ⋅ sinα 43,48 ⋅1,0

α = 90°, sin α = 1,0

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 77

- Minimalna površina armature za osiguranje od proboja:
ρ′w,min · (A crtit - A load ) 0,00066 · (5589,56 - 900)
∑A = = = 3,1 cm2
sw,min
sinα 1,0

gdje je:
- ρ’w,min = 0,6 · ρw,min = 0,6 · 0,0011 = 0,00066

- Acrit = 5589,56 cm2

- Aload = 30 ·30 = 900 cm2

Asw = 2,58 cm2 < Asw,min = 3,10 cm2 ⇒ mjerodavno: Asw,min = 3,10 cm2

odabrano: 8φ8 (Asw = 4,02 cm2)

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 78
b) Osiguranje s povinutim šipkama

vSd − v Rd1 1,595 − 1,181

A sw = ⋅ u cr = ⋅ 270,8 = 3,65 cm 2
f yd ⋅ sinα 43,48 ⋅ 0,707

α = 45°, sin α = 0,707

- Minimalna površina armature za osiguranje od proboja:

ρ′w,min ⋅ (A crtit − A load ) 0,00066 ⋅ (5589,56 − 900 )

∑ A sw,min = sinα
=
0,707
= 4,38 cm 2

Asw = 3,65 cm2 < Asw,min = 4,38 cm2 ⇒ mjerodavno: Asw,min = 4,38 cm2

odabrano: 10φ8 (Asw = 5,03 cm2)

mr. sc. V. Herak-Marović, 2008/09 79