You are on page 1of 19

Sara ievska

sP
.
.

11 J
.

, ,5 ..ir, 63
7>zn
ui

m
EVIENI 7)
...08 I SS e
,
VO

Likovna umjetnost u Butmiru.


Josip Korošec

Prošao je ve ć dugi niz godina od poznatog nalaza u Butmiru. Nekada čuvena,


samostalna i autohtona kultura, kakvom je Butmir smatran, pada uslied ogromne
množine novih nalaza u zaborav. Dok se Butmiru ranije u svim udžbenicima uslied
njegovih kerami čkih proizvoda posve č ivalo ogromne pašuse, danas se jedva i spo-
minje u vezi sa kulturorn trakaste keramike, i to jedino uslied plasti čne ornamentike.
Medutim i pokraj svoje važnosti, koje je to nalazište izgubilo, problem same
butrnirske kulture nije još riešen, ili bar nije još dovoljno riešen. Njezino datovanje
u okviru ostale tzv. neolitske kulture, dalje podrietlo plasti čne dekoracije i dr. riije
ustanovljeno, i uviek se još name će pitanje: kako i zašto? Od uviek se . najmanje

pažnje posve ćivalo njegovoj figuralnoj plastici. Ipak • ona karakteristi č na i za


datovanje važna, i danas će se pokraj čitavog niza poznatih plastičnih proizvoda
u drugim kulturama raznih kulturnih oblasti moći lakše da dode do jednog zado-
voljavajućeg rezultata. Treba priznati, da je sama okolina Butmira toga doba, kao
i ciela kulturna oblast uob će neizpitana. Stoga je neobi čno težko na osnovu jednoga
lokaliteta izvoditi zaklju čite od presudne važnosti. Isto je tako težko na ći odgova-
rajući izvor za pojedine oblike, u koliko je to uobće mogu će. Ranije zamišljene
direktne veze sa pojedinim udaljenim oblastima ne rnogu i ne smiju da se prime, sve
dok nedostaje čitav niz članova, koji bi se mogli povezati u jednu cielinu. Potrebno
bi prvo bilo izpitati cielu kulturnu oblast, a tek onda tražiti medusobni odnos sa
drugim kulturnim oblastima, kao i riešavati pitanje podrietla. Ipak bi to iziskivalo
suviše vremena i materijalnih žrtava, a kona č ni rezultat odmi če se pod tim okol-
nostima u nedogled.
Butmirska keramika odlikuje se naročito plastičnom dekoracijom. O njoj su
pisane čitave studije. Ipak dolazi ona u stvari u relativno malo primjeraka, ako
se uporedi sa cielokupnim materijalom, gdje su u većini slučajeva ornamenti urezani.
No i pokraj toga ona uslied svojih motiva, kao i to, da je jedini lokalitet sa takvom
plasti č nom spiralnom ornamentikom, zaslužuje naro čitu pažnjul). Možda još ve ću
pažnju zaslužuje butmirska plastika, koja se u nekim primjerima odlikuje izrazitim
realizmom, koji se na drugim lokalitetima toga doba ili uobće ne pojavljuje, ili
i) Predpostaviti moramo, da je Butmir samo jedan član neke kulture sa takvom plasti čnom
dekoracijom. Možda če on biti i jedan od manje važnih lokaliteta, kada če u toj kulturnoj oblasti
biti otkrivena sva riaselja toga doba.


• • •
88 [2] [3] 89

samo u izuzetnim slučajevima. Alr ni sva figuralna plastika u Butmiru ne odiše nađeni su najviše na dnu zemunice ili na po četku kulturnog sloja. Riede se oni
realizmom. Relativno je ovdje nadeno dosta malo primjera, koji izgledaju prije nalaze do visine 0,40 m., tj. u donjem sloju, a samo je nekoliko statueta nadeno
tvorevina nekog umjetnika iz gr čko-arhaiskog doba, nego jednog umjetnika iz srednjem, do 0,90 m. iznad sterilnog sloja, dok ih u gornjem uob će nema3). Zanimljiva
neolita. Skladnost poteza, odli čno modelovanje, sigurnost u predstavi odaju umjet- je pojava, da je u Butmiru ve ćina raznih tipova statueta, nadena na istoj visini
nika visokog kvaliteta. Pa ipak su te statuete nadene pokraj onih, koje su podpuno kulturnog sloja, pa se uslied toga vremenski ne će mo ći dieliti, jer su s obzirom na
sumarno modelovane, i kojih ima daleko ve ći broj n'ego prvih. Pitanje se name će: 'stratigrafiju istovremeni.
zašto se upotrebljavaju istodobno i jedne i druge i odakle tolike suprotnosti u
predstavi? A to danas nije težko riešiti.
- I. Statuete ovalnog presjeka.
Gotovo sva butmirska figuralna plastika publikovana je ve ć na više mjesta.
Kao glavna publikacija, na čije slike ćemo se uglavnom osloniti, poslužit će nam Imamo svega dva fragmenta dviju statueta, koje pripadaju najbolje modelovanim
Radimsky--Hoernes, Butmir I, i Fiala—Hoernes, Butmir II. Kako su, opisi statueta, do sada nadenim u Butmiru (T. I, sl. 1 ab, 2 ab, upor. Butmir II, Tab. IV, sl. 3 ab, 4 ab).
njihove dimenzije, i ostale pojedinosti ve ć izložene u tom djelu, to ćemo preko toga Na žalost o čuvani su samo dielovi trupa. Ovalnog su presjeka. Glutaei su bili, sude ći
pre ći izuzev u slu čajevima, gdje je to neobhodnO potrebno. po ostatcima liepo modelovani. lsto tako odli č no su bile modelovane i inguinalne
linije. Uobće uzev ova su dva fragmenta radena podpuno naturalisti čno i odgova-
Podjela i grupiranje statueta iz Butmira nije još nikada i nigdje izvršena.
raju radu nekih realisti čno predstavljenih glava u Butmiru. Jedan je fragment naden
Kako se tu nalazi nekoliko tipova i u pogledu glave i u pogledu predstave tiela, to
je neobhodno potrebno izvršiti grupiranje, jer tek kasnije i na osnovu toga možemo u zemunici oko 0,15 m. iznad dna, a drugi 0,30 m. iznad po četka kulturnog sloja.
da predemo na analogije i detaljnu obradu.
II. Plosnate statuete sa horizontalnim patrljcima.
a) bez odieljenih nogu i bez predstavljenih glutaea. (Hoernes ih naziva Brett-
1. Ljudske statuete. idolen mit stempe1frmigen Basis, idoli u obliku daske 4). Osnovni im je oblik
podpuno plosnat, bez sužavanja u struku, sa .nešto proširenom ovalnom površinom
A) CIELO O ČUVANE STATUETE I TORZA. za stajanje. Patrljci su mali, dojke plasti č ne, aplicirane. Od tih statueta nijedna nije
nadena ciela (T. I. sl. 3 a—c, 5 ab, 6a—c, 9 ab, upor. Butmir I, T. III, sl. 3 ab; 9, T. II,
U Butmiru je jedino poznata predstava ženske figure sa jasnim oznakama pola. sl. 5; Butmir II, T. III, sl. 5, 6; T. IV, sl. 12 ab'). Taj oblik se u Butmiru pojavljuje
Kao takve moramo da smatramo i one, koje su bez oznake pola, uslied sumarne na dnu kulturnog sloja, odnosno u zemunicama bilo na samom dnu, bilo neštu
predstave. Isto tako ovdje su statuete uviek predstavljene samo u stoje ćem stavu, iznad dna. U uskoj vezi sa ovima stoje statuete, č iji je oblik isti kao kod gornjih,
a nikada u sjede ćem ili leže ćem. S obzirom na položaj ruku možemo ih podieliti samo što su u struku nešto sužene (T. I, sl. 4 a—c, 8, upor. Butmir II, T. III, sl. 16; T.
na statuete, koje imaju ruke u obliku vodoravnih patrljaka, zatim statuete sa IV, sl. 88 ). Jedna od ovih statueta nadena je na dnu kulturnog sloja, a jedna u
rukama na grudima, i statuete sa rukama podignutim u vis. Samo je jedna statueta zemunici. Ovamo moramo ubrojiti jednu cielu o čuvanu statuetu, plosnatu i suženu
predstavljena bez ruku, ali je ona možda zamišljena sa rukama na grudinia ili u struku, čija glava ima tzv. pti čje lice. Na grudima kao i na ledima te figure;
spuštenim. U pogledu tiela imamo dva osnovna tipa, plosnate i valjkaste. I kod jednih nalazi se po jedno okruglo udubljenje, čija je namjena nerazumljiva. Dojke ta
i kod drugih noge ili uob će nisu predstavljene, ili se nalazi na prednjoj, a ponekad statueta nema predstavljene (T. I, sl. 7, upor. Butmir II, T. III, sl. 11). Na đena je nešto
i na stražnjoj strani donjeg diela tiela vertikalno udubljenje ili vertikalni urez, koji iznad početka kulturnog sloja (0,15 m.).
predstavlja diobu nogu, dok sa raztavljenim nogama imamo svega jedan primjerak. b) zasebnu grupu čini jedna cielo o čuvana plosnata statueta, sa pti čjim licem,
Donja površina za stajanje redovno je proširena, kako bi se dobila ve ća i sigurnija horizontalnim patrljcima, plasti č'nim dojkama, plasti čnim pupkom i plasti čno pred-
baza, na kojoj figura stoji. Istu pojavu zapažamo i kod statueta, gdje su noge stavljenom vulvom sa vertikalnim urezorn. U struku se ona ne sužava, a donja povr-
dieljene vertikalnim udubljenjem, odnosno urezom. Glava imamo nekoliko tipova, šina nije proširena (T. II, sl. 4 ab, upor. Butmir I, T. III, sl. 12). To je jedini primjerak
koji se medusobno ne razlikuju samo u neznatnim detaljima, nego su podpuno u butmirskoj plastici sa predstavljenom vulvom. Stratigrafski podatci te statuete
suprotni. Kako je u Butmiru vrlo rietko sa čuvana ciela statueta, to u ve ć ini slu- nisu poznati. (Vertikalan urez na stražnjem dielu predstavljao bi možda dieljene
čajeva ne znamo, kakav tip glava pTipada pojedinim torzima. Jedino možemo noge. Možda je isti slučaj i na prednjoj strani, i onda bi plasti čna vulva ozna čavala
predpostaviti da je pojedinim realisti čno radenim glaVama pripadalo sli čno tielo, u stvari plasti čno koljeno).
koje se nije sa čUvalo.
Za lakše razumievanje moramo pomenuti, da je kulturni sloj u Butmiru razne 2) Butmir 1, str. 8 i dalje;/Sutmir 11, str. 9 dalje.
3) Butmir 1, str. 15; Butniir 11, str. 22.
debljine, i da dostiže najve ću visinu od 1,42 m., dok je debljina humusa iznad M. Hoernes, Urgeschichte der bi1denden Kunst in Europa, Wien 1926., str. 288.
njega od 0,24--1,70 m. Tu nisu ura čunate zemunice, čija normalna dubina u Butmiru ") Neke nisu publikovane.
iznosi od 0,30-0,60 m., a u riedim slu čajevima do 0,75 m 2). Plasti čni proizvodi ") Neke nisu publikovane.
90 [4] 91
[5]
c) sa neznatno suženim strukom, ali sa ja č im sužavanjem izpod patrljaka stavimo ni u jednu od ranijih grupa. Prije svega su to razna torza (T. III, sl. 4 a—c,
pojavl juje se samo jedna plosnata statueta (T. II, sl. 2 ab, upor. Butmir I, T. III, sl. 2). 5 ab, 3, 2, upor. Butmir 1, T. II, sl. 2 a—d, 6 ab; Butmir II, T. III, sl. 4, 8, 17; T. IV, sl. 2, 5)
Ona je nadena doduše u donjem- sloju, ali nešto iznad po č etka (0,30 m.). Možda pred- od kojih su neke i sa o č uvanom glavom, koja može biti raznog tipa, a o kojima
stavlja samo jedan detalj u tom tipu. ć e biti detaljnije govoreno kasnije.
d) sa predstavljenim naglašenim i vertikalno dieljenim glutaeima, nadena je
isto tako samo jedna, jako ošte ć ena (T. II, sl. 6 ab, upor. Butmir II, T. IV, sl. 6 a-c). Ona
je plosnata sa nešto suženim strukom. S obzirom na dubinu, u kojoj je nadena 111. Valjkaste statuete sa horizontalnim
(oko 60 crn. iznad dna), mogla bi se smatrati kao jedna od najmla đ ih oblika, koji a) sa dieljenim nogama. Nadena je svega jedna oko 0,30 m. iznad po Četk,i
su nadeni u Butmiru. Druga jedna plosnata statueta, sa - suženim strukom, od koje kulturnog sloja (T. III, sl. 7 a—c, upor. Butmir II, T. III, sl. 9). Osnovni oblik je valjkast
je sa č uvan samo gornji dio, a koja je po svemu sude ći imala isto tako predstavljene naroč ito u donjem dielu statuete. Plasti č no su predstavljene grudi i pupak: Na
glutaee, nadena je u zemunici (T. II, sl. 8 ab, upor. Butmir II, T. III, sl. 10 ab). prednjoj strani izpod pupka predstavljeno je vertikalno udubljenje do dna statuete,
e) plosnate statuete sa horizontalnim poja čanjem oko cielog tiela u visini a ozna čava dieljenje nogu.
bedara i diel jenim nogama. Izdvaja ih ve ć Hoernes, po kome je takvo poja čanje u b) sa nedieljenim nogama. I od ovog tipa na đ en je samo jedan fragmenat
stvari predstava odiela, koje je u donjem dielu odvojeno od tiela 7). Osnovni je tip donjeg diela neke statuete. Kako je jako ošte ćen, ne može se sa sigurnoš ću utvrditi,
ovih statueta plosnat, koji ponekada u pojasu može biti sužen, ali noge ima kome tipu pripada (T. III, sl. 6 a—c, upor. Butmir I, T. III, sl. 8 ab). Površina za stajanje
dieljene vertikalnim urezom, odnosno udubljenjem, a vjerojatno, da su ponekada nešto je proširena. Plasti č an pupak ima jamicu pri vrhu. Naden je u zemunici.
bile i zasebno modelovane i zatim i raztavljene. Donja površina za stajanje je c) sa horizontalnim poja č anjem u visini bedara oko ciele statuete. U svemu su
proširena. Glavna njihova karakteristika je, što imaju u visini bedara horizontalno nađena tri vrlo ošte ć ena fragmenta, od kojih dva nisu publikovana (T. III, sl. 8, upor.
poja č anje oko cielog tiela. Takvo poja č anje imala je i ve ć više puta citirana sta- Butmir II, T. II, sl. 16 a—c"). Sve što se o njima može re ći, je to da su se one u
tueta od strane raznih nau č enjaka u pogledu rasne pripadnosti (T. II, sl. 3 a--c, upor. pojasu vrlo sužavale i da je u visini bedara, oko ciele statuete, bilo horizontalno
Butmir II, T. III, sl. 11s), radi tzv. ožiljaka na njezinim ledima. Poja čanje je tu bilo pojač anje, kakvo smo vidjeli ve ć ranije u II, e. Svi ostali detalji su nepoznati.
aplicirano i ono je odpalo, o čemu jasno svjedo č e zaostali tragovi na tom mjestu. Publikovani primjerak naden je u zemunici").
Pomenuo je to i Hoernes, ali je mislio, da je na toj statueti na navedenom mjestu d) sa sužavanjem prema dnu. Jedan dosta ošte ć en primjerak donjeg diela
bio prije ozna čen opasa č oko pojasa°). Odlomci statueta takvog tipa relativno su statuete, sa valjkastim donjim dielom, koji se prema ,dnu sužava (Butmir I, T. II,
č esti i mnogi nisu ni ušli u publikaciju. To gore navedeno poja čanje može biti
sl. 8"). U pojasu je sužen, stražnji dio je ošte ć en, ali vjerojatno, da su bili pred-
podpuno vodoravno (Butrnir I, T. III, sl. 7 11), a može biti na prednjoj i na stražnjoj stavljeni i glutaei. Naden je skoro na dnu zemunice.
strani nešto spušteno, lu č no i podignuto na kukovima (T. II, sl. 1, 7 ab, upor. Butmir I,
T. III, sl. 11; Butmir II, T. IV, sl. 9 ab). U izvjestnim slu čajevima nalaze se kod ovog
tipa i plasti č no predstavljeni kukovi (T. II, sl. 7 ab, upor. Butmir II, T. IV, sl. 9 ab). Sve te IV. Valjkaste statuete bez predstavljenih ruku.
statuete na đ ene su u zemunicama na raznim dubinama, izuzev prve, koja je nadena
Svega je nadena jedna ciela o č uvana, podpuno sumarno raclena statueta, bez
u kulturnom sloju oko 0,30 m. visine. Pokraj statueta sa dieljenim nogama ikakvih detalja (T. IV, sl. 1 a—c, upor. But mir I, T. II, sl. 11 ab). Glava, koja je kod te
moramo ovamo ubrojiti jednu, koja uob će nema ozna č enih nogu, ali se kod nje statuete najsumarnije izradena predstavlja specijalan tip zajedno sa nekim drugima
nalazi horizontalno poja č anje u visini bedara (T. II, sl. 5 ab, upor. Butmir I, T. III, sl. 10), nadenim u Butmiru. Vertikalno urezana linija pri dnu ozna čava dieljenje nogu.
a nadena je na dnu kulturnog sloja. Mnogi od navedenih odlomaka možda i ne ćc Površina za stajanje nešto je proširena. Najkarakteristi č nije na toj statueti je to,
spadati u grupu sa horizontalnim patrl jcima, jer sli čnu predstavu poja čanja u visini što ona nema predstavljenih ruku. Možda su ruke ovdje zamišljene da padaju niz
bedara nalazimo i kod statueta sa rukaina položenirn na grudi.
tielo i radi toga nisu ni ozna č ene. Nadena je na po č etku kulturnog sloja.
f) fragmenat donjeg diela neke statuete plosnatog oblika sa suženim donjim
dielom i proširenom površinom za stajanje (T. III, sl. 1 a—c, upor. Butmir II, T. IV, sl.
13 ab). Naden je nešto iznad po č etka kulturnog Sloja i jedini primjerak sa suženim V. Statuete sa rukama položenim na grudi.
donjim dielom u Butmiru. Po obliku te statuete odgovaraju plosnatom tipu statueta sa horizontalnim
g) u ovu grupu možemo staviti sve ostale fragmentirane statuete plosnato2, patrIjcima"). Ali ruke kod njih nisu odvojene, ve ć pripijene uz tielo, savijene u
oblika, sa horizontalnim patrIjcima, koje uslied neznatih ostataka ne možemo da laktovima i položene na grudi izpod dojki. Kod nekih je statueta vjerojatno bio
7 ) Butmir 11, str. 3.
") Sliku treba okrenuti za 180°.
m) Hoernes, Urgeschichte, str. 288; Miloje M. Vasi ć, La N ć gresse de Butmir (separatni otisak ") Stratigrafija drugih dviju nepublikovanih statueta nije poznata, kao što se danas ne
iz Odbitka z Ksiegi, pamiatkowej ku szci prof. Dr. Wlodzimierza Demetrykiewicza). može utvrditi statigrafija nijednog predmeta, koji slu č ajno nije publikovan.
°) Butmir 11, str. 3. ") Sliku treba okrenuti za 45° u lievo.
'°) Mnoge nisu publikovane. ") lzuzev plosnatih nije naden nijedan drugi oblik.
[7] 93
92 16 ]

B. GLAVE STATUETA.
slič an položaj, samo što ruke nisu bile pripijene ve ć odvojene. Do tog zaklju čka
nas dovodi jedan fragmenat neke ruke sa predstavljenirn prstima (Butmir I, T. III, Kako su u Butmiru vrlo rietki primjeri statueta sa o čuvanom glavom, i to
sl. 4 ab). Medutim vjerojatnije je, da je ona pripadala nekoj statueti, koja ih je u nekim manje važnim primjerima, moramo i glave statueta da dielimo na razne
imala podignute 1r vis. Drugi jedan fragmenat (Butmir I, T. III, sl. 5) poti če od ruke tipove i to odieljeno od tiela. Nema sumnje, da je neka liepo modelovana glava
horizontalnog položaja. Ovaj tip statueta sa rukama položenim na grudi možemo naturalisti č kog tipa vjerojatno irnala isto tako izradeno tielo, dok sumarnij pred-
podieliti u nekoliko grupa u odnosu na samu izradu oblika trupa. stavljena glava sumarnije izradeno tielo. Ipak ta predpostavka ne koristi mnogo, i
mi ne možemo da prosudimo, kakve su glave imala pojedina torza, ni kakvb su
a) bez predstavljenih glutaea. One mogu biti u struku nesužene (T. IV, sl. 4 ab, upor.
Butmir 11, T. 111, sl. 1) i1i sužene (T. IV, sl. 3a—c, upor. Butmir II, T. III, sl. 2). Kod prve tielo imale nadene glave. Mnogo više pojedinosti kod butmirske plastike pružaju nam
glave, jer su kudikamo markantnije nego o č uvana torza. Mnoge medu njima mogu
oblik je plosnat, a o č uvana glava sumarno radena, kod druge donji dio je više
se danas još smatrati unikatima, ma da je i na drugim mjestima nadeno čak
valjkast, sumarno raden, a na o č uvanoj ruci na grudima predstavljeni su i prsti.
hiljadama statueta. Pomenimo samo Vin č u. Keke od butmirskih statueta ovdje u
Možda bi u ovu grupu mogli ubrojiti još jednu statuetu, od koje je o čuvan samo jugoizto č noj Evropi izuzev Egeje") i u srednjoj Evropi, nemaju sebi ravnih ana -
gornji dio (T. IV, sl. 2 ab, upor. Butmir II, T. 1V, sl. 1 Ove statuete u Butmiru ne logija. Moguć e ili šta više vjerojatno je, da će se ovdje u Bosni i Hercegovini
dolaze na dnu kulturnog sloja. Tako je prva nadena na 0,30 m. iznad po četka otkriti još više naselja sa sli čnom kulturom i sli č nom plastikom, jer je izključeno
kulturnog sloja, a druga na 0,90 m. (spada prema tome u najmlade), a tre ća na da bi Butmir stajao usamljen. Tek onda će se mo ći objasniti pojava takvih glava
0,20 m. na tom lokalitetu. — Isti slu č aj, kao što je bio ranije pomenut kod oblika tiela,
b) sa predstavljenim glutaeima nadena je svega jedna (T. IV, sl. 6 ab, upor. Butmir II, zapažamo i kod glava, da se svi tipovi nalaze medusobno pomiešani na istoj
T. 111, sl. 7 ab). U struku se ne sužava, a prema o č uvanim ostatcima glutaei su bili đ ubini kulturnog sloja. Prema tome je bar ve ćina od tih glava bila istovremena
predstavljeni. Drugih karakteristika nema. Nadena je na po četku kulturnog sloja. ili bar vremenska razlika medu njima nije velika.
c) sa horizontalnim poja č anjem oko statuete u visini bedara. I od te vrste
naden je svega jedan primjerak (T. IV, sl. 5 ab, upor. Butmir II, T. 111, sl. 3 ab). Noge su I. Naturalisti čni tip.
dieljene vertikalnim udubljenjem. U visini bedara bilo je horizontalno poja čanje, Uslied odli č nog modelovanja kao i podpuno naturalisti čnih predstava možemo
kakvo smo vidjeli i ranije. Kukovi su plasti č no predstavljeni. Nadena je na visini taj tip prosto da nazovemo naturplisti č nim, što on u stvari i jeste, jer je ve ć ranije
od 0,20 m. reč eno, da te glave izgleda prije da su djelo nekog gr čkog arhajskog vajara,
nego li predhistorijskog koroplasta. Imamo dvie podpuno razli čite predstave glava.
Jedna, koja se više približava č istom realizmu, i druga, koja je više stilizovana.
VI. Statuete sa rukama podi,z1mtim ti vis. Najoč iglednija je razlika u izradi tjemena. Dok je u prvom slu čaju potiljak liepo
zaobljen i odgovara brachikephalnom tipu, u drugom, tjeme je koso podignuto
I tu se statuete razlikuju od ostalih samo po položaju svojih ruku, koje su
i izvuč eno naviše te uslied toga glava daje prije utisak egip ć anske plastike iz doba
ovdje odvojene od tiela i podignute u vis. Kako je obi čno oč uvana samo jedna ruka,
Amenhotepa IV.
to položaj druge nije uviek siguran, tj. da li je i ona bila isto tako podignuta u a) sa zaobljenim potiljkom. Nadena je jedna odli čno o čuvana glava, sa nešto
vis. Znač enje toga stava, po mišljenju nekih nau čenjaka, bio bi adora čni. Nije
hrapavom površinom, što moramo da pripišemo odve ć jakom pe čenju (mož<Ya
medutim izklju č eno, da su se ovdje htjele nazna č iti samo ruke u pokretu. Podieliti uslied nekog požara), i slabijoj glini (T. V, sl. 4 a—c, upor. Butmir I, T. II, sl. 1 a—c).
ih možemo u dvie grupe.
čelo je vrlo visoko i odli č no modelovano. O čne jabu č ice su plasti čne u prirodnim
a) plosnate bez ozna č enih nogu. Nadena su tri fragmenta raznih statueta, od udubljenjima. Usta su srazmjerno široka i predstavljena urezom, slabo modelovanim
kojih je jedan sa oč uvanom glavom, sa tzv. pti č jim licem (T. V, sl. I ab, upor. Butmir 11, usnama što ina če nije sluč aj na predpovjestnim statuetama. Nos je prav i djeli-
T. III, sl. 15). Kod te statuete bile su predstavljene i plasti č ne dojke, dok su druge mič no oštećen. Uši su plasti čne sa realisti č no predstavljenim ušnim školjkama. Brada
dvie sumarni je izradene i bez ikakvih predstava (T. V, sl. 3 ab, upor. Butmir 11, T. III, sl. 13, je nešto unapried povu č ena i zaobljena. Tjeme i potiljak su zaobljeni, zatiljak
14"). Jedna od ovih statueta nadena je na visini od 0,20 m, druga na 0,40 m, a za nešto uvu č en, kao kod mezzobrachikephalnog tipa glave. Kosa, sa razdjelkom na
tre ć u je stratigrafija nepoznata. sredini tjemena - je urezana, predstavljena pomo ć u cik-cak linija, te pada na sliepo-
b) sa raztavljenim nogama. Nadena je samo jedna ciela o č uvana statueta (T. č ice i potiljak. Urezi, koji predstavljaju kosu, nalaze se u stvari na plasti čnoj masi,
V, sl. 2 ab, upor. Butmir I, T. II, sl. 10 ab). Ona je više plosnatog oblika, u struku nešto koja je stavljena ovamo, da se dobije dojam plasti č nosti kose. Prema tome je u
.sužena i sa raztavljenim nogama. Surnarna glava sa pti č jim licem ima oko vrata pIa- iom primjeru ovdje kosa predstavljena i plasti č no. lzgleda, da su i obrve bile
sti č nu ogrlicu. Drugih detalja nema. Ruke su odlomljene, ali sude ći prema ostateima, urezane, sude ć i po jednom urezu, koji se o č uvao na jednoj strani u visini obrva.
morale su biti podignute u vis. A nije izključ eno, da je taj urez nastao i slu č ajno. Nadena je na 0,30 m. iznad
I") Literatura za Egeju, Malu Aziju i ltaliju podpuno mi nedostaje.
15 ) Sliku 14 treba oltrenuti za 180°.
94 [8 1 [1 95

dna zemunice. Druga sli čna, ali vrlo ošte ćena glava pripadat če isto tako ovom a—d). O č i, nos i obrve koso predstavljene, plasti č ne su. Uši su kao i kod ranije plasti čne,
tipu (T. V, sl. 5, upor. Butmir II, T. II, sl. 8). Nadena je na 0,30 m. iznad po četka priljubljene uz sljepo č nicu sa okruglim udubljenjem na sredini. Usta su izvedena
kulturnog sloja. Kao i ranija glava i ova je izradena u mezzobrachikephalnom tipu. vertikalnim udubljenjem, kao da su otvorena. Kosa je na prednjem dielu tjemena
b) sa koso naviše izvu č enim tjemenom. Ovaj je tip, kao što je ve ć ranije izvedena urezima, a na ostatku tjemena kao i na potiljku nalaze se urezani rhombovi
re čeno, slič'an gornjem, ali je više stiliziran. U svemu su nadene dvije glave, od izpunjeni ubodima. Urezana linija posred tjemena trebala bi da predstavlja razdjeljak
kojih je jedna oč uvana ciela, dok je druga'veoma fragmentirana. (T. V, sl. 7 ab, 6 ab, kose. Ta je statueta nadena u zemunici.
upor. Butmir II, T. II, sl. 1 ab, 2). Posliednja je bila mnogo bolje modelovana od
prve. Očne jabuč ice, nos, uši a isto tako obrve plasti č no su predstavljene. Usta su
IV. Valjkasta glava, nerazdvojena od vrata.
urezana. Kosa kao i kod gornje izradena je plasti čno i tek na tu plasti č nu masu
urezuju se cik-cak linije sa razdjeljkom na tjemenu. Nadene su na po četku kulturnog Nadena je svega jedna fragmentirana, koja nije bila dieljena od vrata. Na
sloja. Možda spada u ovaj tip još jedna dosta ošte ć ena glava (Butmir II, T. 11, prednjoj strani bilo je aplicirano lice (T. VI, sl. 6, upor. Butmir I, T. 11, sl. 4 ab). Obrve su
sl. 4 ab), sa plasti čno predstavljenim o čnim jabuč icama i nosom, koji je ošte ćen. bile predstavljene dviema urezanim linijama. Kosa je plasti č na i na plasti čnoj masi
Usta su urezana, isto tako i obrve i to sa dva kosa ureza. Kosa je plasti čna, ali nalaze se horizontalne cik-cak linije sa razdjeljkom na sredini. Izvedena je na
predstavljena i urezima, a od gornjih se razlikuje po tome, što su na njezinom tjemenu, potiljku i vratu. Taj je fragment naden u zemunici oko 0,20 m. iznad dna.
tjemenu urezane paralelne prave linije, Icoje padaju okomito na čelo. Nadena je
nešto iznad po četka kulturnog sloja. V, Glava sa okruglim licem 1 zaobljenim tjemenom.
I od ovog tipa nadena je samo jedna glava vrlo sumarno radena, oko 15 cm.
11. Naturalisti čni tip glava sa više ovalnim licem. yisoko u kulturnom sloju. Cielo, više okruglo lice, oivi čeno je plasti čnim pojačanjem
Taj tip glave po samoj obradi dosta je sli čan gornjem. Nadena je svega jedna (koje možda predstavlja maramu, kojom je glava bila umotana). Nos i obrve, koje
glava (T. VI, sl. 1 ab, upor. Butmir 11, T. 11, sl. 5 a—c), koja izgleda kao da pripada nekoj skupa sa č injavaju slovo T, plasti čni su. O č i su predstavljene ubodima. Na tjemenu
crna č koj rasi. Ma da ovdje nemamo namjeru da govorimo o rasnoj pripadnosti, su urezi u vidu prepleta, oko kojih su dvie urezane paralelne linije (T. VI. sl. 2 ab,
daje ta glava na prvi pogled taj utisak, što je pomenuo i Hoernes") i to naro čito upor. Butmir II, T. II, sl. 7 a—c).
uslied kose, koja je na naro čit način predstavljena. Nos, očne jabučice i obrve, koje
su tu koso izvedene, plasti čne su. Usta i uši nisu nazna čene. Kosa sa razdjelcima
VI. Glave sa nešto naviše podignutim licem.
urezana je. Sa tjemena pada okomito na čelo u paralelnim talasastim linijama.
Ostali dio tjemena, potiljak i sljepo čice pokrivene su ubodima. Uslied toga ona i Uglavnom su radene grubo i sumarno. Mogli bismo da izdvojimo nekoliko -

daje utisak kovr časte crna čke kose. Glava je dosta površno modelovana, a nadena vrsta, koje ipak ne čine neku bitnu razliku.
je na 0,10 m. visine u kulturnom sloju. a) sa zaobljenim potiljkom i tjemenom. Nadena je svega jedna sa plasti čnim
nosom i obrvama u obliku slova T. O č i su predstavljene ubodima. Na tjemenu se
nalazi urezana linija pod uglom (Butmir II, T. II, sl. 9 ab).
III. Glave sa trouglastim licem i horizontalnim nešto izduženim tjemenom.
b) sa tjemenom nižim od č ela. Nadeno je nekoliko glava, kod kojih je tjeme
Taj tip glave pojavljuje se u par primjeraka. Vrlo je stiliziran, ma da su vrlo suženo, a niže od čela. Jedna od njih ima o č uvan i ostatak trupa plosnatog
predstavljene gotovo sve pojedinosti. Tjeme je dosta nizko, blago zaobljeno, a oblika. Lice joj je trouglasto, o či i nos su bili plastič ni, a isto tako i obrve, koje
otraga se horizontalno produžava. Možemo da razlikujemo dvie grupe. Kod jedne su koso izvedene (T. III, sl. 3, upor. Butmir II, T. III, sl. 8). Nadena je na visini od 0.80 m
usta uob ć e nisu predstavljena, dok kod druge vertikalno udubljenje izpod nosa i prema tome je gotovo najmladi primjerak. — Druge dvie nadene su na dnu kulturnog
označava otvorena usta. sloja, od kojih jedna u zemunici, imaju trouglasto lice, plasti čan nos i obrve u
a) bez predstavljenih ustiju. Nadene su svega dvie, jedna u zemunici, dok je obliku slova T. Oči su kod jedne plasti č ne, a kbd druge uob će nisu izvedene
stratigrafija druge nepoznata. Kod jedne i kod druge nos, o či i kose obrve plasti č ne (Butmir II, T. II, sl. 13, 15). — Jedna nepublikovana glava trouglastog lica irna
su, kao i uši, koje su izvedene u vidu malih plasti čnih kruži ća sa malim udubljenjem plasti čno i urezanim uglovima predstavljene o či, a nos izveden urezanom vertikal-
u sredini (T. VI, sl. 4 ab, upor. Butmir 11, T. II, sl. 3 ab). Kod druge glave jasno se nom linijom.
vidi, da je lice bilo na prednjoj strani aplicirano (T. V, sl. 8 ab, upor. Butmir I, T. II,
c) glave nagnute u stranu. Nadena je svega jedna na visini od 0,20 m. u
sl. 3 a—c). Donekle nam taj utisak daje i lice kod prve glave. Kod obeju glava je na
kulturnom sloju (Butmir II, T. II, sl. 12 ab). Po obliku se ta glava, izuzev što je
tjemenu i vratu urezima predstavljena kosa sa razdjeljkom na sredini tjemena.
itešto nagnuta na lievu stranu, ništa ne razlikuje od predhodne. Tjeme je nešto
b) sa otvoreno predstavljenim ustima. Nadena je svega jedna glava sa djeli- niže od čela, oči su plasti čne kao i nos i obrve, koji zajedno sa činjavaju slovo T.
mi čno o č uvanim trupom plosnatog oblika (T. III, sl. 4 a—c, upor. Butmir I, T. II, sl. 2 \(). je vrlo duga čak, sli č an prije plasti č nom rebru, i prolazi dužinom cielog lica,
17 ) Hoernes, Urgeschichte, str. 288. /avršava se na bradi.
96 [1 01 97

VII. Glave u obliku horizontainih ovalnih plo čica. VIII. Glave sa takozvanim pti čjim licem.
Grupa glava toga tipa najnerazumljivija je od sviju nadenih glava u Butmiru. Najjednostavnija predstava lica na predhistorijskim statuetama izvodila se
Relativno su nadene u najve ć em broju. Fiala je mislio, da su one vjerojatno bile pritiskom dvaju prsta č ime se dobijao plasti čan nos. Drugih detalja na takvoj
ruč ice sudova.") Hoernes smatra to mišljenje kao mogu č no, ali ne i dokazano.") glavi obi č no nema. Za takvo lice udoma čio se izraz »pti čje lice«. U Butmiru se
I jedan i drugi smatraju, da su one u obliku maski. Neke od njih stvarno možda taj tip dosta č esto pojavljuje na svim dubinama, od po četka kulturnog sloja do
i predstavljaju nastavke ru č ica kod sudova, dok su druge medutim bile glave 0,40 m. visine. Pti č je lice imamo kod plosnatih statueta sa horizontalnim patrIjcima
statueta, jer su i statuete sa takvom glavom, tj. sa dugim vratom, na kome je (T. II, sl. 4 ab, T. I, sl. 7, upor. Butmir I, T. 111, sl. 12; Butmir II, T. III, sl. 11), kao i
bila horizontalna plo č ica kao glava, na đ ene u Butmiru. U glavnom su svi pri- kod statueta sa podignutim rukama (T. V, sl. 2 ab, 1 ab, upor. Butmir I, T. II, sl.
nrjeri nadeni na dnu kulturnog sloja ili zemunica izuzev jedne na visini od 0,15 m. 10 ab; Butmir II, T. III, sl. 15).
i malo ranije pomenute statuete, koja se našla na visini od 0,30 m. u kulturnom
sloju. I ovdje možemo da razlikujemo dvie podvrste, jednu, kod koje lice uob če
nije predstavljeno, i drugu, koja ima lice izvedeno na na č in, kakav smo vidjeli u C. RAZNE PREDSTAVE NA STATUETAMA.
posljednjoj grupi.
Budući da su u već ini sluč ajeva bile pomenute prilikom citiranja pojedinih
a) bez predstavljenog lica. Neke od ovih glava uob ć e nisu publikovane. Jedna
statueta, izuzeV odiela, ostale pojedinosti, to čemo ovdje da navedemo samo izvjestne
takva glava, koja je u obliku ovalne horizontalne plo č ice, nema nikakvih pred- predstave na butmirskoj plastici, koje su od zna čaja.
stava, osim jedno manje duguljasto udubljenje na sredini (T. VI, sl. 5 ab). U ovu Oči. Kod glava naturalisti č nog tipa predstavljene su one podpuno realisti čno
grupu moramo staviti i ranije pomenutu statuetu bez predstavljenih ruku (T. IV, u prirodnim oč nim udubljenjima. Drugi na čin se izvodio u vidu plasti čnih često
sl. 1 a—c, upor. Butmir I, T. II, sl. 11 ab), č ija je glava u obliku horizontalne ovalne apliciranih okruglih izpup č enja.- Kod sumarnije radenih glava o či su ponekad pred-
ploč ice bez ikakvih detalja. — Sli č na alava bez lica, ali sa urezanom kosom sa stavljane udubljenjima, odnosno ubodima. Na jednoj glavi nalaze se usred plasti čnih
razdjeljkom, nalazi se na jednoj statueti sa rukama položenim na grudi (T. IV, sl. 4 ab, oč iju mala udubljenja, zenice (T. VI, sl. 7 ab, upor. Butmir II, T. II, sl. 11).
upor. Butmir II, T. III, sl. 1). Od ove glave ne razlikuje se mnogo jedna druga (T. Obrve. Naj češć e su one predstavljene plasti čno, i to bilo da su koso položene
Vl, sl. 3 ab, upor. Butmir II, T. II, sl. 10 ab), koja je više kupastog oblika, a ima prema o č ima ili su horizontalne i spojene sa nosom. Rjede su predstavljene urezima
urezanu kosu sa razdjeljkom, dok su na prednjoj strani tj. na licu dva plitka ili pličim udubljenjima.
udubljenja, koja mogu da predstavljaju o či.
Nos. Uviek je predstavljen plasti čno, a samo u jednom slu čaju vertikalno,
b) sa predstavljenim licem. I od ovili glava, nekoliko njih bez naro čitih ka- urezanom linijom"). Nos je ili ravan ili više ili manje ugnut, a kod sumarno
• rakteristika, nije publikovano. Plasti č ne obrve i nos, koji se obi čno proteže do radenih glava zajedno sa plasti č nim horizontalnim obrvama čini slovo T. U takvom
ivice ploč ice, u obliku su slova T. Ciela ta predstava je gruba i izvedena pomo ću slučaju on je izr.aden kao plasti čno rebro, vrlo dug, te se često završava na vrhu
plasti č nih apliciranih rebara. O č i su predstavljene ili dviema rupicama (T. VI, sl. 8 brade, a kod glava u obliku horizontalnih ovalnih plo čica završava se na ivici
a—c, upor Butmir 11, T. II, sl. 6 ab) ili plasti č no (Butmir II, T. II, sl. 17). Na jednom pločice. Kod glava sa pti č jim licem nos je izraden stiskom dvaju prsta.
prim jeru imamo i zenice, pomo ć u malih udubljenja usred plasti č nih oč iju (T. VI, sl. 7 Uši. Pravilne ušne školjke nalaze se na glavama naturalisti čkog tipa. Na
ab, upor. Butmir II, 14. II, sl. 11). Ta je glava i ina č e važna za nas. Ništa se ne nekim primjerima uši su predstavljene plasti č nim, uz glavu priljubljenim kruži ćima.
razlikuje od drugih iz te grupe, ali se nalazi na vratu, koji je sa donje strane Usta. Ne pojavljuju se često, lzključivo kod naturahsti čkog tipa. Mogu
završen. To je za sada jedini takav primjerak naden u Butmiru. Visina vrata iznosi da budu dosta prirodna, tj. da se dobije i predstava usana (T. V, sl. 4 a-c, upor. Butmir
svega oko 1,6 cm., a zajedno sa glavom 3,6 cm. Kako nema nikakvog preloma, to I, T. II, sl. 1 ab), ili su predstavljena urezom. Samo na jednom primjeru usta su
nije mogla biti upotrebljavana kao ru č ica na nekom sudu, ve ć je morala služiti kao izvedena otvorena (T. III, sl. 4 a—c, upor. Butmir 1, T. II, sl. 2 a—c; T. 111, sl. 1 a—c).
takva, a pošto uob ć e nije stabilna to se morala zabadati u zernlju ili tome sli čno.
Kosa. Najobi č nija predstava kose izvršena je pomo ću urezanih linija. Kod natu-
Možda je to bila i glava neke statuete, kod, koje su trup i glava ra đeni zasebno, ralisti č kog tipa, kao i kod nekih drugih (T. Vl, sl. 6, upor. Butmir I, T. 11, sl. 4 ab),
a tek kasnije sastavljeni. Nije vjerojatno, da je ona služila kao privjesak, jer neml kosa je i plastič na, izvedena na taj na č in, što su tjeme i potiljak pokriven: tanjim
. tragova, da bi bila nošena, niti je uob ć
e podesna za nošenje. Vrlo ošte ćenu takvu slojem gline, na koji tek dolaze urezi. U najviše slu č ajeva kosa je sa razdjeljkom
glavu imala je i jedna statueta, dielimi čno oč uvana, ovalnog oblika sa horizontalnim posred tjemena. Obi č no je ona predstavlljena cik-cak linijama, koje su kod natura-
patrljcima (T. III, sl. 5 ab, upor. Butmir 11, T. III, sl. 4). Na prednjem dielu glave listič nog tipa izvedene širinom tjemena, a uzduž na potiljku. Samo u jednom pri-
nalaze se ostatci plasti čnih oč iju. Nadena je, skoro na dnu kulttirnog sloja. mjeru cik-cak linije urezane su horizontalno na potiljku i na vratu, a tu vjerojatno
uslied razdjeljka, koji se nalazi i na pctiljku i na vratu (T. VI, sl. 6, upor. Butmir I,
") Butmir 11, str. 27.
Butmir II, str. 2. 2°) Nije publikovana.
7
98 [13] 99
[1 2]
T. 11, sl. 4 ab), dok je ina č e predstavljen samo na tjemenu. Kod naturalisti čkog Plasti čna izpupčenja na le đima statueta. Od plasti čnih predstava kod, \statuct.l,
tipa •kosa na vratu nikada nije izvedena. Povr cik-cak linija kosa je predstavljena naročito su zanimIjiva manja duguljasta plasti čna izpup čenja na ledinia, k6j'a
i pravim urezanim linijama na taj na č ;n, da u pramenovima pada na čelo. Na daju kao neki ožiljci. U Butmiru se ona dosta često nalaze, dok na drugim Icika
tjemenu se u takvom slu č aju nalazi u trouglu dok je ostatak tjemena i potiljak litetima nisu poznata. Uglavnom je pominjana uviek samo jedna statueta sa takvim
prekriven cik-cak linijama, prostim ubodima (T. VI,. sl. 1 ab, upor. Butmir 11, T. 11, sl. izpupč enjima (T. II, sl. 3 a-c, upor. Butmir II, T. III, sl. 12 ab). Medutim ona se nalaze i
5 a—c) opet sa razdjeljkom na sredini, ili pravim linijama (T. V, sl. 8 ab, upor. na više drugih statueta, od kojih neke nisu publikovane (T. I, sl. 5 ab, upor. Butmir 1,
Butmir I, T. 11, sl. 3 a—c). Predstava kose na jednoj glavi, (T. 111, sl. 4 a—c, upor. T. II, sl. 5). Fiala se nije izjasnio u pogledu takvih plasti čnih izpupčenja na ledima.
Butmir I, T. 11, sl. 2 a—c; T. III, sl. 1 a—c) izvedena je na taj na čin, što Hoernes na protiv predpostavlja, da su to ožiljci i da figura malo ranije pomenuta,
kosa u pramenovima pada na č elo, dok se na ostalom dielu tjemena i potiljku koju i on citira, predstavlja neku crna čku ženu, jer se takvi ukrasni ožiljci pojav-
nalaze urezani rhombovi. Izgleda, da je ovdje kosa bila povijena u maramu, a ljuju samo kod naroda sa tamnom kožom. Kao dokaz navodi on, da i pojedine glave
rhombovi su uzeti kao ornamenat, koji se je na toj marami nalazio. — I glave u liče na crna čki tip, što je bilo ve ć ranije pomenuto"). Vasi ć pobija Hoernesovo
obliku horizontalnih ovalnih plo č ica imaju ponekad predstavljenu kosu i to pravim mišljenje i pomoć u raznih analogija dolazi do zaklju čka, da su kod te statuete urezi
urezanim linijama, koje po sredini sie če druga linija, a koja će zna čiti razdjeljak. oko vrata i na grudima, dalje plasti č na izpup čenja na ledima, urezana vertikalna
Samo na jednom primjerku kosa je padala i straga na leda kao i sprieda na grudi linija posred leda, koja se završava sa nekoliko sitnih vertikalnih ureza u nekoliko
(T. II, sl. 3 a—c, upor. Butmir II, T. 111, sl. 12 ab), a predstavljena je ubodima. vrsta, samo neki ukras za glavu i leda, koji je morao da ima uzor u metalu").
Ruke. Mogu da budu u obliku horizontalnih patrljaka dalje nerazdvojene od Niko medutim do sada nije pomenuo da su u Butmiru plasti čna tzpup čenja na
tiela i položene na grudi, razdvojene od tiela i podignute u vis. ledima dosta č esta i da se nalaze i na drugim statuetama pokraj ove. Medutim ni
na jednoj slič noj nemamo pokraj ožiljaka nikakvih drugih predstava na grudima i
Prsti na ruci. Predstavu prstiju na ruci imamo kod jedne statuete sa rukama
ria ledima, koja kod gornje ite zna č e ništa drugo do kosu, koja je padala niz leda
položenim na grudi (T. IV, sl. 3 a—c, upor. Butmir 11, T. III, sl. 2), gdje su sumarno iz- i grudi"). Prije bi bilo potrebno riešiti pitanje, da li su statuete sa plasti čnim
radena četiri prsta. Drugi takav slu čaj imamo na fragmentu jedne ruke, gdje su
izpupč enjima na ledima bile zamišljene gole ili obu čene. To je pitanje možda jedno
prsti izvedeni sa č etiri ureza.- Možda su prsti zamišljeni i na jednom drugom
od najdelikatnijih uob ć e, jer svi Predstavljeni urezi na pojedinim statuetama ne
fragmentu, na kome se nalazi više ureza (Butmir I, T. III, sl. 4 ab, 5).
mogu da ozna č avaju uviek odielo, a drugo, ako predpostavimo, da je ono i bilo kao
Noge. Obič no su dieljene samo vertikalnom urezanom linijom ili udubljenjem takvo zamišljeno, koji su dielovi onda goli i zašto? Kao što se plasti čne dojke pred-
na prednjoj, a ponekad i na stražnjoj strani. Raztavljene noge imamo samo na stavljaju i onda, kada nema sumnje, da je figura bila zamišljana obu čena, koji
jednoj figuri (T. V, sl. 2 ab, upor. Butmir I, T. II, sl. 10 ab). dielovi i kada se zamišljaju goli? Tako su plasti č ne dojke izvedene i tia toj statueti,
Stopalo. Kao što imaju gotovo sve statuete sa nedjeljenim nogama, proši- koja bi donekle izgledala obu čena uslied sada odpalog plasti čnog pojačanja oko
renu površinu za stajanje, tako imaju istu i statuete sa dieljenim nogama, uslied figure u visini bedara, ako to uob ć e predstavlja donji rub nekog odiela, jer mišljenje
č ega se kod njih ne može govoriti o nekoj naro čitoj predstavi stopala. Izvedeno Hoernesa, da je to kajiš, nije to č no. Možda se mogu smatrati ovdje i leda golima,
stopalo nalazi se samo na jednoj o č uvanoj nozi neke statuete, gdje su urezima odnosno da su prenesene predstave sa golog tiela na statuetu. Dorsalno udubljenje
vjerojatno predstavljeni i prsti (Butmir II, T. IV, sl. 10). Sli čno stopalo, ali samo sa ovdje je jasno nazna čeno. U tome se slažu svi u čenjaci. Nije međ utim potrebno
dva prsta, koja su tu dublje zasje č ena, nalazi se na j&Inom drugom fragmentu smatrati, da plasti č na izpup č enja moraju da predstavljaju ožiljke ili metalan nakit,
neke noge (Butmir II, T. V, sl. 3). posljednje tim prije, jer se kod ostalih sli č nih primjera ne nalazi urezana linija
Plasti č no koljeno. Predstavljeno je samo na jednom primjerku, a na njemt uzduž leda. Vidjeli smo, da imamo baš u Butmiru više naturalisti čnih predstava,
su urezani trougli, čije je zna č enje nepoznato (Butmir II, T. IV, sl. 11). nego što je to obi č aj na ostalim predpovjestnim lokalitetima jugoizto čne Europe.
Dojke. Često su izvedene plasti čno i u najviše slu čajeva koni č no. Stoga bi takva izpup č enja mogla jednostavno da su prenesena sa golog, ljudskog
Pupak. U nekoliko je primjeraka piasti č an sa jamicom pri vrhu (T. III, sl. 6 a, tiela, kao što je i dorsalno udubljenje, i da predstavljaju samo miši će na ledima,
upor. Butmir 1, T. III, sl. 8 a). a mogla bi da predstavljaju možda i sama rebra i to tim prije, pošto su izpup čenja
nekoliko u koso zavinuta. Što je na desnoj strani izvedenih 5, a na lievoj samo 4
Kukovi. Nalaze se svega na dva primjerka, kao manja plasti č na izpupčenja (T.
IV, sl. 5 ab; T. 11, sl. 7 ab, upor. Butmir II, T. III, sl. 3 ab; T. IV, sl. 9 ab). izpup č enja, možemo pripisati sumarnoj izradi, jer je ve ć i tih nekoliko detalja bilo
dovoljno, da se ozna č i ono, što se htjelo predstaviti. — Kod drugih sli čnih primjeraka
Glutaei. Na statuetama iz Butmira rietko se nalaze. Obi č no su samo horizon-
(T. l, sl. 5 ab, upor. Butmir 1, T. 11, sl. 5"), kako je ve ć pomenuto, kosa nije pred-
talna plasti čna poja č anja, dok su dieljeni glutaei samo na jednom primjerku (T. II,
sl. 6 ab, upor. Butmir II, T. IV, sl. 6 a—c). 21 ) Hoernes, Urgeschichte, str. 288; Butmir II, str. 3.
Inguinalne linije. Predstavljene su samo na fragmenatima naturalisti čkog tipa. Vasi ć, La N ć gresse de Butmir, str. 6.
") Krač im urezima predstavljenu kosu vidjeli smo i na jednoj glavi (Butmir I, T. II. sl.
Vulva. lzvedena je samo jedanput to plasti čno sa vertikalnim urezom (T. r, c).
sl. 4 ab, upor. Butmir 1, T. III, sl. 12). Ostale nisu publikovane.
7*
100 [14] [15] 101
stavljena ni na ledima ni na grudima (glave nisu o čuvane), niti je predstavljeno u visini bedara kod nekih statueta predstavlja donji rub odiela. Ali su i tu pred •
odielo. Uobće se ne nalazi nikakvih ornamenata na tielu. Tu bi prema tome bila stavljene plasti č ne dojke i ponekad kukovi. — Neku vrstu prega če od pojasa na
točna predpostavka, da su plasti č na izpup čenja prepesena sa golog tiela u prirodi. niže, koja se otraga zatvarala, imamo na iednom fragmentu (T. III, sl. 6 a—c, upor.
Njihov broj je razli č it, a položaj može da bude horizontalan ili kos, kao na gornjoj. Butmir I, T. III, sl. 8 ab). Sli čne, ali manje jasne predstave nalaze se i na nekim drugim
Na jednoj malo ranije pomenutoj i objavljenoj statueti umjesto izpup čenja pred primjerima, gdje će vjerojatno biti predstavljen neki ornament sa odiela (Butmii .
stavljena su udubljenja, a samo jedno *zpup čenje. Nalaze se 4rlo nisko skoro • T. II, sl. 8). — Odielo, odnosno ornamenat sa odiela imamo izveden na gornjem 1,
visini struka. I na jednom neobjavljenom fragmentu sa plasti čnim pojačanjem dielu tiela u nekoliko slučajeva (T. III, sl. 4 a-c; T. IV, sl. 2 ab; T. II, s. 8 ab, upor. Butmir
visini bedara imamo isto tako nizko postavljena izpup čenja. — Ako takva izpup- I, T. II, sl. 2 ab, možda i 6 b; Butmir II, T. IV, sl. 1 a—c; T. III, sl. 10--10a). —
čenja stvarno predstavljaju miši če ili rebra, onda nas njihov nizki položaj ne treba Pomo ću uboda predstavljen je pojas samo na jednoj statueti sa horizontalnim po-
da zbunjuje, jer se na predpovjestnim statuetama uviek predstavlja ono, što hi jačanjem u visini bedara (T. IV, sl. 5 ab, upor. Butmir II, T. III, sl. 3 ab). — Obu ću ima-
se htjelo da predstavi, dok sam na č in predstave ostaje po strani. Polaze č i sa toga mo samo na jednoj fragmentiranoj nozi (Butmir II, T. IV, sl. 16 a, možda i T. II, sl. 3,
gledišta mnogo što šta bit č e nam razumljivije, jer predpovjestni umjetnik, ako upor. Butmir II, T. I[I, sl. 12 ab). — Zani mIjiva je predstava na jednoj glavi ve ć
• smijemo tako nazvati ga imao je za cilj, da nešto pozitivno predstavi, ali mu je
ranije pomcnute statuete (T. III, sl. 4 a—c, upor. Butmir I, T. II, sl. 2 a—d) — Povrh
u ve ćini slučajeva bilo sporedno, kako če to da izvede. Na taj na č in on na jednoj predstavljene kose ovdje su i izvjestni ornamenti sastoje ći se iz rhombova. "rjeme
statueti pravi udubljenja, a na drugoj izpup čenja. Ma da je na čin izrade bio ovdie i potiljak izgleda, da su povijeni u neku maramu i ornamenti na glavi u stvari
drugi, cilj pa i kona čni rezultat je ipak ostao isti. bi predstavljali ornamente na marami, izpod koje sprieda izbijaju pramenovi kose.
Nakit. Na ranije pomenutoj statueti sa plasti čnim izpupčenjima na ledima, Slična marama, koja medutim pokriva cielu glavu izuzev lica, bila bi na jednoj
imamo po sredini leda predstavljenu urezanu liniju, sa nekoliko manjih vertikalnih sumarno radenoj glavi, na čijem se tjemenu i potiljku nalaze oko ciele glave
linija na kraju. Ta će predstava imati zna čenje nakita, kao što predpostavlja i dva koncentri č na kruga izpunjena prepletom. I taj je ornamenat uzet sa marame
Vasić,") a koji je padao sa kose. Sli čno značenje će možda imati i urezi na jednoj (T. VI, sl. 2 ab, upor. Butmir 11, T. II, sl. 7 a—c). — Gotovo sve ostale predstave na
nepublikovanoj statueti, gdje su 4 grupe od 4-5 ureza na ple ćima i u visini po- drugim statuetama, ili njihovim fragmentima nejasne su i ne možemo da odredimo
jasa, ali nisu spojene sa drugim linijama. Plasti č no izvedenu ogrlicu imamo njihovo značenje (T. I, sl. 3 a—c; T. II, sl. 5; T. sl. 8; T. I, sl. 4 a—c, sl. 6 a—c, 8;
samo na jednom primjeru (T. V, sl. 2 ab, upor. Butmir I, T. II, sl. 10 ab). Pomo ću ureza T. 111, sl. 1 a—c, upor. Butmir I, T. III, sl. 3 ab, 4 ab, 9, 10; Butmir 11, T. II, sl. 16 a—c;
na toj plasti č noj ogrlici htjelo se na prednjoj strani predstaviti zrna nakita, od koga T. III, sl. 5, 16; T. IV, sl. 8, 12 ab, .13 ab).
je ta ogrlica u prirodi bila sastavljena. • — Ostale slu čajeve ogrlica jedino imamo U glavnom bi bilo to sve, što bismo mogli da kažemo u pogledu raznih pred-
izvedene urezima ili ubodima. Tako je na jednoj statueti oko vrata niz uboda, koji stava na butmirskim statuetama. U daljnjem toku izlaganja pokušat ćemo, u koliko
ć e vjerojatno predstavljati ogrlicu (T. IV, sl. 2 a, upor. Butmir II, T. IV, sl. l b). Nekc je to moguće, da bar izvjestne sli čne pojave na drugim mjestima dovedemo u vezu
slične predstave kod drugih statueta dolaze u pitanje (T. III, sl. 4 a—c; T. II, sl. 8 ab, sa Butmirom. Ali to je, kao što je ve ć na samom po četku re čeno, uslied suviše
upor. Butmir I, T. II, sl. 2 a—d; Butmir II, T. III, sl. 10). — Na fragmentu jedne ruke malo poznate neposredne okoline Butmira vrlo težko.
nalaze se tri ureza, koji vjerojatno imitiraju grivne na ruci (Butmir 1, T. III, sl. 5)
— To bi bio sav nakit, ukoliko je on predstavljen na butmirskim statuetama.
Odielo. Pitanje odiela na predpovjestnim statuetama vrlo je problemati čno,
kao što je to u ostalom slu č aj i sa mnogim drugim predstavama. Jedan uzrok leži 2. životinjske tigure.
i u tome, što se nekada povrh neosporne predstave odiela izvode i pojedini dielovi
tiela, na pr. dojke, na na čin kao da bi one bile gole, ili šta više, kao da su bile Ni životinjskei plasti č ne figure iz Butmira nisu sve publikovane. Ipak o njima
aplicirane na odielu. Vasi ć je u tom slu čaju riešio pitanje na taj na č in, što on malo možemo da kažemo. Upotrebljavale su se kao samostalne ili samo kao na-
vinč anske statuete smatra da u stvari predstavljaju hoplite sa oklopima, na ko - stavak na ru čicama sudova, ili tome sli č no. Prve predstavljaju uviek četveronožne
jima su bile izvedene i dojke.") — Drugi je uzrok da li se na statuetama pred- životinje. Kojoj vrsti životinja pojedine pripadaju, nemogu će je utvrditi. Jedna
stavlja i odielo kao takvo, ili su predstavljeni samo ornamenti sa odiela u prirodi, od njih je zbog položaja nogu predstavljena možda u leže ćem stavu, ako nije
ili su pak šta više takvi ornamenti izvodeni samo radi prostoga ukrašavanja, samo slu čajno neuspjela izrada, jer položaj, kakav ona predstavlja, uob će je ne-
odnosno izpunjavanja praznine, a da nemaju nikakve veze sa odielom. Isto to je mogu ć (Butmir I, T. II, sl. 9). Ostale su izvedene u stoje ćem stavu, vrlo su iumarno
i u Butmiru. Vrlo je riedak slu čaj, da sa sigurnošću možemo tvrditi, da se htjelo radene, a dosta su i fragmentovane, te se uslied toga ne može ništa detaljnije re ći
predstaviti odielo, ali nikada ne možemo zaklju čiti, kakvo je u stvari to odiel ,, njima (Butmir II, T. V, sl. 5 ab, 6).
ć pomenuto, da horizontalno plasti čno poja čanje oko bilo.—Ranjev Najljepše radena životinjska glava (Butmir II, T. V, sl. 1 a—c) pripada možda
nekom rhytonu, a možda i statueti, što je manje vjerojatno. O či i uši su kod
sa) Vasi č, La Nćgresse de Butmir, str. 6.
llie predstavljeni plasti čno. Na čelu se nalaze urezani ornamenti, sastavljeni od
28 ) Vasić, Preistoriska Vin ča III, str. XXII. i dalje; str. 57 i dalje.
krać ih ureza, a na vratu pokraj ovih i ostatci udubljenih spirala.

011
102 [16] 103

niji) ali je to izuzetan slu čaj, jer se isto tako često nalaze na glinenim statuetama
Zasebnu grupu čini nekoliko statueta (T. VI, sl. 9, 10 ab, upor. Butmir 11, T. V,
gotovo svih oblasti, a naro čito u Bugarskoj i Rumuniji,") a zatim u Ukrajini.")
sl. 2 a-c, 4 ab") koje vjerojatno predstavljaju neku četveronožnu životinju, kod
Takav trougao nikada se ne pojavljuje na butmirskim statuetama.
koje glava nije izvedena, a koje su po sredini, bilo skroz, bilo samo djelimi čno
'Tip plosnatih statueta sa horizontalnim patrIjcima, bez predstavljenih glutaea,
bušene. Leda su kod njih obi čno iz•adena u obliku triju rebara.
sa više ili manje proširenom bazom za stajanje, naziva Hoernes »Brettidolen«,
Odlomci raznih držki sa o čuvanim životinjskint glavama dosta su rietki. Obi čno fdolima u obliku daske. U Vin či se one nalaze kroz cio kulturni sloj, a u odnosu
su radeni kao ukras same držke možda bez dubljeg zna čenja (Butmir I, T. IV, sl. 19; na glavu raznog su tipa. Pokraj Vin če takve statuete dolaze t gotovo na svim
Butmir II, T. V, sl. 7). ostalim predpovjestnim lokalitetima. Kako su one najsumarnije radene bez nekih
naroč itih odlika, to bliže analogije ne ćento ni pominjati. Isti je slu čaj i kod statueta
Tip statuete ovalnog presjeka (I), tj. naturalisti čni tip, spada medu najbolje sa suženim strukom, koje spadaju u gruptt plosnatih, a koje su isto tako česte na
plasti čne tvorevine ne samo u Butmiru nego uobće u predpovjesti. U Vin či se raznim predpovjestnim naseljima. Statueta u grupi II b sa plastično predstavljenom
naturalisti čko radene statuete isto tako pojavljuju samo u nekoliko primjeraka i vulvom u stvari spada medu ostale statuete gornje grupe, i jedino se izdvaja radi
to na dubini od 6 m.") Ti primjeri • ni iz daleka ne dostižu butmirskih, koji su još pomenutog detalja, koji relativno uzev nije čest u predpovjesti. Obi čno se vulva
samo fragmenti, te nedaju neku jasniju i detaljniju sliku, a uslied nedostatka glava označ ava kra čim vertikalnim urezom, dok je plasti čna, kao na našem primjerku
uobće je težko zaklju č iti i o pravom tipu, kome su one pripadale. Predpostaviti gotovo nepoznata. Statueta koja je sužena izpod patrljaka, a o čuvana samo u tom
ipak moramo, da je takvom tielu morala da odgovara naturalisti čno radena glava. jedinom primjerku u Butmiru (grupa II c), ima svoje analogije u jednom - primjerku
Drugih sli čnih analogija ne možemo da navodimo iz prostoga razloga, što gotovo u Vinči"), dok ina če takav oblik sa sužavanjem izpod patrljaka i naznačenim nešto
cielokupna literatura o Egeji nedostaje. Vjerojatno, da bi se najviše sličnosti u suženim strukom nije na drugim lokalitetima poznat. Nerazumljivo je, što se time
pogledu same izrade kao i u pogledu izrazitog naturalizma moglo na ći u grčko- htjelo predstaviti. Aka se htjelo predstaviti struk, zašto je na našoj statuefi izve•
arhajskoj plastici. - Inguinalne linije, koje su ovdje modelirane gotovo prirodno, deno još jedno sužavanje u visini struka? Nije izključeno, da je to neka vrsta odiela,
u Butmiru se na statuetama drugog tipa ne nalaze. U Vin či na protiv vrlo su često sumarno predstavljenog, koje se opasivalo izpod pazuha. Ranije smo vidjeli, da se
primjenjivane na statuetama gotovo svih tipova, a naro čito na tipu tzv. Vidov- glutaei na našim statuetama vrlo rietko izvode, a pogotovo dieljeni (grupa II d).
danke"). Uobće uzev u predpovjestnoj plastici inguinalne linije ne predstavljaju se Takvi medutim nisu rietki na pojedinim drugim mjestima (uporedi Vin ču i druge),
rietko. Tako su u vin čanskoj kulturi povrh Vin če u Jablanici"), Gradcu") i drugim ma da pripadaju i drugim oblicima.
mjestima, zatim u Bugarskoj na mramornim"), kao i glinenim idolima"), u Rumuniji Možda najinteresantnija podvrsta plosnatih statueta su one sa horizontalnim
u Gumelnita kulturi i drugima,") Cucuteni kulturi,") gdje mogu biti i slikane") pojač anjem oko tiela u visini bedara (grupa II e), pojava, koju smo vidjeli i kod
i t. d. Isto tako često upotrebljavaju se u Egeji počev od Trakije, Tesalije i Grčke") nekih statueta sa rukama položenim na grudi. Nekoliko analogija za te statuete
prelto Kikladskih-otoka") do Krete, a dalje još na Malti, Kipru, u Maloj Aziji i imamo u par primjeraka u Vinči"). Taj se oblik u Vinči vrlo rietko upotrebljavao,
drugim mjestima. Vrlo često kod sumarnih predstava statueta, inguinalne linije. dok je u Butmiru jedan od najčešćih od sviju koji se na tom lokalitetu nalaze.
koje su modelovane zamienjene su jednim obi čnim urezanim trouglom. Ponekada Što se ti če stratigrafije, oba su primjerka nadena u Vinči u najnižem sloju,
je to diktirao sam materijal, (na pr. plosnati koštani idoli u Bugarskoj i Rumu- jedan u zemunici, a drugi u sloju zemunica (dubina 8,3 m). Prvi u potpunosti li č i
na naše statuete i ima dieljene noge, dok je drugi valjkast u donjem dielu, i bez
27) Neke od njih nisu publikovane. oznake dieljenja nogu. Nije mi poznato, da bi se poja čanje oko statuete u visiu
28) Vasić, Vin ča IV, sl. 243, 244. bedara, takvog karaktera upotrebljavalo i na drtigim lokalitetima. Ranije smo pome
23) Vasič, Vin ča 111, sl. 203, 139, 147 i druge.
nuli već Hoernesovo mišljenje o zna čenju toga poja čanja, po kome je to samo
3o)
Vasić , Die neolitische Station Jablanica, str. 22, sl. 57 i dr. donji rub plasti čno izvedenog odiela"). Vasi ć naprotiv, pod znakom pitanja pred-
31)Glas Srpske Kraljevske Akademije LXXXV1, 1911, T. IX, sl. 17.
postavlja, da bi na vin čanskom primjeru mogla da bude donja ivica oklopa"), jer
32) 113Becunt Ha B .barapcmin Apxeciaornitectot Htic.rwryrb VIII, 1934, str. 207, sl. 13(4.
str. 208, sl. 140, 1. je na drugom mjestu došao do zaključka, da se oklop na statuetama u Vin či pojav-
3.1)
Ibid. str. 189, sl. 124, 1. ljuje tek na dubini od 6,7 m, i to sa urezanim predstavama").
34)
Ipek, Jahrbuch ftir pfflistorische und ethnografische Kunst, 1933/34, T. 11, sl. 8 i dr. a") H. A. 14. VIII, 1934, str. 124, sl. 5; str. 127, sl. 2 i dr. - Ipek 1938, T. 16, sl. 5-8, 10-11
- Dacia 111-1V, str. 109, sl. 20, I. T. 15, sl. 9; T. 17, sl. 8; T. 18, sl. 4 a, 7; T. 19, sl. I; T. 29, sl. 6 i dr.
"") H. Schmidt, Cucuteni in der oberen Moldau, 1932, T. 32, sl. 6 i dr. 4") Charles Hadaczek, La colonie industrielle de Koszylowce de ćpoque ćn ćolithique,
38 ) Ibid. T. 34, sl. 2, 4, 5, itd.
T. XX11, sl. 194, 195, 198, 199; T. XXIII, sl. 206--208, 210 b; T. XXIV, sl. 210 c-d, 211, 214,
") Tcrouycz, AC ispoYerrnpf.xca axPorcoXst.g Anrotou xxc ZecxXou, av A.11•2v2t; 1908, sl. 311; T. 32, sl. 2. 216 itd
3, 6, T. 34, sl. 9, itd. Wace and Thompson, Prehistoric Thessaly, 1912, str. 68, sl. 35; str. 147, ") Vasi č, Vinča 1V, sl. 28 a-c.
sl. 91 b; str. 170, sl. 115; V. Miiller, Fr0he Plastik in Griechenland und Vorderasien, 1929, T. III, ") Ibid. IV, sl. 10 a-c, 83 a-c.
sl. 49-52, 55, 58; T. V, sl. 97, 98 i dr. • Butmir II, str. 3.
• Vasič, Vinča IV, str. 7.
28) H. Bossert, Alt Kreta, 1921, sl. 115; - Muller, Friihe PlaStik, T. I, sl. 22; T. 11, sl. 25,
'") Ibid. str. XXIII. - O tom Vasič evom mišljenju biće govoreno u drugoj studiji.
26 itd.
104 [18] [19] 105

Tip statuete II f, od koje je u Butmiru naden samo jedan odlomak donjeg i onih u Tesaliji i na Kikladima, te smatra, da bugarski imaju lokalan karakter, i
diela. neke statuete, a koji se u donjem dielu sužava, ima u Vin či najstarije ana- da su radeni u samoj Bugarskoj bez tudih uticaja, a po ugledu na glinene i koštane
logije u grupi statueta iz sloja zemunica i sloja iznad njih, a koje li če na Kikladske idole"). To njegovo mišljenje nema stvarnog oslonca, jer mada postoji uzka veza
idole").Dok butmirski primjerak uob će nema predstavljenih nogu, vin čanski imaju izmedu glinenih, koštanih i mramornih statueta u Bugarskoj, dolazi to uslied togt!,
uviek dieljene noge. Još mnogo ve ća slič nost nalazi se na nekim statuetama iz što su prvi radeni po ugledu na mramorne idole, koji su im bili uzor, a ti
mladeg sloja (dubina 4,7 i naviše), koje isto tako nemaju predstavljenih nogu, a su opet stajali pod uticajem kikladskih idola preko Gr čke i Tesalije, ako uob će
sužavaju se u donjem dielu"). Istoga tipa kao ove iz Vin če nadene su i u Jablanici"), nisu bili i import. Slično mišljenje kao Popov zastupa i Mihov, koji tvrdi, da ti
kao i na nekim drugim mjestima. Možemo pomenuti, da se statuete, koje se suža- mramorni idoli nisu import nego su radeni po uzorima na glinene i koštane idole,
vaju u donjem dielu tiela, a bez predstave nogu nalaze i u Ukrajini"), u Besarabiji ali ipak dozvoljava mogućnost, da im je prototip bio u kikladskim idolima°°). U
u Cucuteniu°°) i drugim nalazištima"), ali je tu sužavanje imalo drugi smisao. Baza Egeji imamo prije svega na kikladskim mramornim idolima ruke prekrižene na
za stajanje kod statueta tu nije nikada proširena, nego se donji dio završava trbuhu. Ali se pokraj ovih nalazi i čitav niz drugih, gdje su ruke predstavljene i
konično gotovo u šiljak, ili što je isto tako često, statueta se postavlja na jednu na grudima"). Dalje dolazi takav položaj ruku na Kreti"), zatim na Kipru") i u
bazu, koja se koni č no završava"), tako da bi se vjerojatno statueta mogla zabosti Aziji, gdje je, može se re či, najizrazitija pojava"). Pod uplivom ovih sa Kiklada
u zemlju, kako bi na taj na čin postigla svoju stabilnost. imamo ih u raznim mjestima Tesalije (Sesklo, Tsangli, Chaeronei i dr.) i Gr čke").
. Statuetama tipa III i IV uslied dosta sumarne izrade ili uslied prevelike ošte- Kako je na jugu mnogo češči i uobičajeniji takav na č in predstave položaja ruku
ćenosti težko je opredieliti analogije. Izuzev one u grupi IV, koja nema predstav- nego što je u Dunavskoj dolini, to moramo izvesti zaklju čak, da se i na butmir-
ljenih ruku, gotovo sve ostale nemaju ništa karakteristi čnog na sebi. Jedino je skim statuetama takav na čin predstave pojavljuje pod uplivom Egeje i da je došao
vriedan zapažanja jedan fragmenat donjeg diela statueta (Ill d), koji ima analogije direktno sa juga u Butmir, a ne preko Dunavske doline. Razumljivo, danas to
u Vinč i i njoj srodnim lokalitetima. Vjerojatno, pripada nekoj statueti, koja je možemo jedino još da predpostavljamo, jer ni Tesalija ni Makedonija; a da ne
imala sli čnosti sa pojedinim vin čanskim, koje su se razvile iz tipa tzv. Vidovdanke 53). govorimo o zapadnom dielu Bosne i Srbije, nisu još dovoljno izpitane.
Položaj ruku na grudima, kakav imamo u grupi V, bez obzira na samu pred- Statuete sa u vis podignutim rukama u grupi VI, zauzimaju kao u Butmiru
tako i na drugim predpovjestnim lokalitetima izuzetan položaj. Takve statuete su
stavu tiela, pojavljuje se doduše u Vin či, ali su tamo ruke uviek odvojene od tiela,
u Butmiru u odnosu na druge lokalitete srazmjerno dosta česte. U Vin či su npr.
dok u Butmiru nikada nisu. Dalje u Vin či ruke nikada nisu neposredno položene
na grudi, izuzev možda u jednorn ili dva primjera"), ako možda i ovdje nije dosta rietke. Svega su nadene samo dvije°°), od kojih je jedna imala ruke u hori-
zamišljen drugi položaj ruku. Obi čno su položene na trbuh ili bokove statuete. zontalnom položaju, savijene u laktu i dignute u vis.' Gotovo podpuno nepoznate
su i na drugim lokalitetima vin čanske kulture, kao i u Rumuniji") i u Bugarskoj.
Najranija pojava ruku položenih na tielo u Vin či, nalazi se na dubini od 6,4 m. i
traje sporadi čno kroz cio kulturni sloj. Sli čan položaj ruku, kao u Vin či imamo ") Ibid. 111, str. 104.
i u Pločniku"), gdje su ruke isto tako odvojene od tiela. U Rumuniji su pred °°) Ibid. VIII, Str.. 209 i dalje.
81 ) Bossert, Alt Kreta, sl. 115, 116. - A. Evans, The Palace of Minos I, London 1921,
stavljene ruke na tielu na anthropomorphnim vazama, kao i na statuetama, iia
str. 48, sl. 13, N: 10; str. 115, sl. 83 itd. D. G. Hogarth, Aegean sepulchral Figurines, (separatni
tim ponekad i neodvojene od tiela. U glavnom su tu ruke položene na grudi kao otisak iz Essays in Aegean archaeology, presented to Sir Arthur Evans, Oxford 1927), T. Vlll,
na našim statuetama pokraj onih, čije se ruke nalaze na trbuhu"). lsti je slu čaj sl. abc. - Mtiller, Fr0he Plastik, T. I, sl. 19-22; T. II, sl. 25, 26, 31, 43; T. X, sl. 213-216.
i u Bugarskoj") i to naro č ito na mramornim idolima°°), koji su po cieloj strukturi - Excavations at Fhylakopi in Melos, London 1904, T. XXXIX, sl. 1, 2.
isti kao i kikladski idoli, mada Popov ne vidi nikakvu srodnost izmedu bugarskih ") Evans, The Palace of Mions I, str. 48, sl. 13, .14 1, 5 i dr., str. 52, sl. 14; str. 114, sl. 84.
- Miiller, FrOhe Plastik, T. 1, sl. 4, 5; T. XI, sl. 219, 220; T. XIII, sl. 231 i dr.
") Ibid. IV, sl. 61 a, c i dr. ") Miiller, Friihe Plastik, T. VII, sl. 160, 161. - Bossert,- Altkreta, sl. 117, 118. - R.
") Ibid. IV, sl. 356 a-c, 467 i dr. Dussaud, Les Civilisations Preheleniques dans le bassin de la Mer Eg če, Paris 1914, str. 367,
") Vasi ć, Jablanica, str. 19, sl. 50; str. 20, sl. 54 b. sl. 272. - Perrot - Chipiez, Histoire de l'art III, str. 211, sl. 150; str. 450, sl. 321; str. 533,
'°) Hadaczek, La colonie de Koszylowce, album, T. XXII, sl. 195; T. XXIII, sl. 203-20h sl. 375 i dr.
i dr. T. XXIV, sl. 210 d-21(i itd. - lpek 1927, T. 36, sl. 13; T. 38, sl. 10 itd. ") R. Dussaud, Les Civilisations Preheleniques str. 299, sl. 216, kiparski upliv, str. 364,
8°) H. Schmidt, Cucuteni, T. 31, sl. 1, 7, 13 i dr. T. 32, sl. 6 i dr. T. 34, sl. 2, 4 itd. sl. 269; str. 365, sl. 270 i dr. - Jacques de Morgan, La prehistoire orientale 111, Paris 1927,
Dacia III-IV, str. 29, sl. 1, 2 itd. str. 51. sl. 63; str. 85, sl. 124, M 1, 4; sl. 125; str. 237, sl. 232, :4 1-3. - Miiller, Friihe Plastik,
") Ibid. III-IV, str. 31, sl. 3, Te 7, 8, 9 i mnoge druge u cieloj toj oblasti. T. VI, sl. 118-122, 127-130, 138; T. VII, sl. 141; T. Vlll, sl. 177, 183, 184, 188; T. IX, sl.
") Vasi č, Vinča 111, sl. 139, 147, 203, 216 itd. 192, 193, 196-199, 202-203.
") lbid. IV, sl. 219. 6 °) Wace and Thornpson, Prehistoric Thessaly, str. 68, sl. 35; str. 123, sl. 73; str. 200, sl.

") M. Grbić, Ploč nik, Oneolithische Ansiedlung, Beograd 1929, sl. 68, 75, 76, 80. 141 d. - Milller, Friihe Plastik, T. III, sl. 49, 50, 55, 56; Ipek 1932/1933, T. IX, sl. 1. -
°°) Dinu V. Rosetti, SOpilturile dela Vidra, Bukuresti 1934, T. 1-111. - Ipek, 1938, T. 18, Taouvsa, 1. c. sl. 311; T. 32, sl. 1, 3, 4; T. 33, sl. 3.
sl. 7; T. 29, sl. 9; - Ipek 1932/33, T. 12, sl. 2; T. 14, sl. 8. - Dacia II, str. 81, sl. 63, .1 ■& 5, 6 i °°) Vasi ć, Vin ča IV, sl. 265, 295.
57) Ipek 1932/33, T. 14, sl. 2. - H. A. H. Vlll, str. 186, sl. 123, N4 2, 5 i dr. 67 ) U Rumuniji poznata je statueta nadena u Ostrovul Mare (muzej Turn Severin) bez glave

") H. A. H. VIII, str. 207, sl. 139; str. 208, sl. 140, M 1, 2. - Ibid. 111, str. 93, sl. 1; sti sa rukama podignutim u vis, ali se mora ubrojiti u tip Kli čevačkog idola. Podatke o njoj dobio
94, sl. 2; str. 95, sl. 3. i sam od g. Dr. Holstea.

106 [20J [21] )7

Protivno tome u Moravskoj, naro č ito u Moravskoj slikanoj keramici nadene su u i slabije izvedena nego što su naše, i pokraj svih svojih sumarnih preds~bild,.
dosta primjeraka. Tu su ruke izpružene unapried, savijene u laktovima i dignute u i u.stiju izgleda da je ipak išla za tendencom, da bude što naturalisti č nija. Nadena
vis"). Jedan je prirnjerak naden i u Ukrajini"). Mnogo poznatije su medutim u Egeji i je na dubini od 6,2 m, a Vasi ć ju smatra importovanom.")
otocima") pokraj toga, što su neki primjeri nadeni i u Maloj Aziji i na Herso- Glava grupe II s obzirom na svoje više ovalno lice imala bi analogije u
nezu"). Takav položaj ruku, koji se smatra da ima adora č no zna čenje, kao što ga Vinč i, ma da tamo takav oblik tjemena kao ni kose nije poznat.
imaju i figure sa Krete, kod kojih se jedna ruka nalazi pred grudima a druga Tip III mnogo je uobi č ajeniji u predpovjesti. Trouglasto lice pojavljuje se
pred o č ima, mogao bi prosto da predstavlja samo ruke u pokretu, bez dubljeg na kildadskim idolima a dalje i na drugim naseljima, medu kojima je Vin ča na
značenja. Poznat je č itav niz drugih statueta, kod kojih je samo jedna ruka u prvom mjestu, jer tamo trouglasto lice na statuetama dolazi od sloja zemunica pa
stavu mirovanja, dok je druga podignuta u vis ili položena na grudi, čelo, sljepoč - na više, mada ga u najmla đ im slojevima nema. - Istu pojavu kao na našoj statueti
nicu itd. Te predstave danas još nisu nikako ili bar nisu dovoljno objašnjene, u III b, sa otvorenim ustima imam č, i u Vinči na čitavom nizu statueta tipa Vi-
imaju li neko dublje zna č enje, ili je tvorac takve figure htio da izvede neki gest na dovdanke,") u vidu vertikalnog udubljenja izpod nosa. Ali tip tjemena, kakay je
primitivan na č in, kako bi bar donekle dao predstavu pokreta od uobi č ajenog izgleda na našem prim jeru, ne nalazi 3e ni u Vinči niti je inače za sada pozn:it u pred•
ukočenosti. Isti takav slu č aj može da bude kod statueta, gdje su obje ruke u pokretu povjestnoj koroplastici.
tj. podignute u vis, kao što dublje zna čenje neće možda imati ni one, ranije opisane Aplicirano lice, kakvo je u tipu IV, isto se tako često upotrebljava u Vin či"),
sa rukama na grudima, jer s jedne strane mogu da predstavljaju samo stav miro- kao i glave,koje nisu odieljene od vrata,") mada strogo uzev, naša glava nema
vanja ili odmaranja, a s druge pokret stavljanja ruku na grudi. Ipak je takav stav tamo analogija uslied same izrade, koja više li či našim naturalisti čnim glavama.
Sli č na glava kao naša u tipu V nalazi se isto tako u Vin či,") na kojoj je lice
radi izvjestnih analogija, naro č ito gdje su jasno predstavljene ruke, koje drže dojke,
dosta nevjerojatan, dok je kod kikladskih idola više ili manje siguran tamo, gdje uokvireno reljefnim okvirom. Nos kod nje nije izveden kao na butmirskoj, dok su
su ruke prekrštene na trbuhu ili na grudima. Izvodilo bi se tako uslied nerazumje- oči plastič ne, a obrve nisu ni predstavljene. Tjeme je više šiljasto, dok je na našem
vanja prvobitne predstave, koja je služila kao uzor, ili imamo tu šta više dva primjeru više zaobljeno. Sa plasti č nim okvirom oko lica poznata je i jedna iz
-

Vidre u Rumuniji.") Da je na našoj statueti predstavljena vjerojatno neka marama,


razli č na zna č enja položaja ruku, što izgleda da je više nego sigurno, ali danas nije to
u koju je bila glava umotana, kao i kod primjera u III b, pomenuto je ve ć ranije.
još dovoljno riešeno. V. Muller, koji kildadske idole smatra šerdatiziranim s pravom
predpostavlja, da im je prvobitni oblik bio naturalisti č an"). Prema tome bi i Glave sa nešto podignutim licem u grupi VI, koje treba da predstavljaju
nešto unazad zaba č enu glavu, nistr nepoznate na drugim lokalitetima. Tako ih imamo
položaj ruku u prvobitnom obliku imao drugo zna čenje nego što se danas pred-
u Vinč i,") dok je sam tip glave sa svojim sumarnini predstavama ovdje nepoznat.
postavlja za kikladske idole, gdje su ruke jedva i nazna čene, tj. stilizirane.
• •

Isto tako i u nazad zaba čene drugih naselja ne odgovaraju našima u odnosu
Naturalisti č ne glave nadene u Butmiru, koje moraju da pripadaju isto na samu izradu glave, a naro čito lica, gdje su nos i• obrve predstavljene plasti čno
tako naturalisti čno ra đenim tielima, uslied svoje odli č ne obrade i modelovanja kao i spojene u praVoj liniji, tako da sa nosom sa činjavaju slovo T. U Vinči takva
i svojih realnih predstava nemaju analogija u predpovjestnoj plastici Europe. predstava uob će nije poznata. Donekle sli č nu izradu spojenih obrva imarno
Treba imati na umu, da u predpovjesti, a naro č ito u Dunavskoj dolini, gdje je
,
jednoj glavi iz Koszylowca"), ali su druge predstave lica i suviše realne u pogledu
naden najve ć i broj statueta, izrada ustiju i ušiju na idolima nije uobi čajena. Do- na naše statuete. Mnogo ve ća slič nost se m edutim nalazi na nekim anthropo-
duše se pojedini takvi primjeri nalaze i u Vin č i i u Bugarskoj, ali je kod njih, rnorphnim vazama u Troji, gdje je grubo uzev sli čna izvedba obrva i nosa,") kao
ako su usta i predstavljena, izvršeno to grubo i sumarno. Isto tako se ni izrada ponekad i u Egeji.")
očiju, izvršena na na č in, kakav je na butmirskim glavama toga tipa, ne nalazi na Sliedeć a VII grupa, gdje su glave u obliku horizontalnih ovalnih plo čica nema
drugim lokalitetima.") Jedna glava nadena u Vin Či,74 ) koja je mnogo sumarnija analogija u predpovjesti izuzev jedne statuete u Tesaliji, nadene u Sesklu. 85) Ni
Mnoge od njih nalaze se u privatuim zbirkama i nisu pu- glava te statuete ne odgovara trašim, jer ma da je ona vodoravno na vratu, to
88) Ipek 1936/37. T. 3, T. 4. -

blikovane. Upor. i Schranil, Vorgeschichte 135hmens und Mahrens, 1928. - Butmirski primjeri 7") Ibid. III, str. 32. Kosa mada je i ovdje izvedena urezima, daje ipak drugu sliku nego

nema• u u njima svojih analogija, jer tu nije naden ni jedan primjerak sa rukarna, koje bi u Butmiru.
bile prvo napried izpružene pa potom dignute u vis. 78 ) Ibid. 111, sl. 107, 139, 152, 203, 211 i dr.

88 ) TpuniAbcb ,<a Kyab-rypa, ita YkpaIni B. I. Y KH1B1 1926, str. 59, sl. 5. 77) Ibid. III, sl. 129, 132, 137, 139 i dr.
"") Excavations at Fhylakopi in Melos, T. XXXIX, sl. 15, 19. - Mtiller, Frahe, Plastik, 78) Ibid. III, sl. 1, 14, 33, 37, 44, 47 i dr. sl. 246, 281, 282, 308, 341 i dr.
T. XII, sl. 228, 230; T. XIII, sl. 233; T. XVI, sl. 250; T. XVII, sl. 256, 257; Dussaud, Les 79) Ibid. III, sl. 110 a-c.
Civilisations Preheleniques, str. 331, sl. 240 a; Bossert, Alt Kreta, sl. 152. 8 ") Ipek 1938, T. 13, sl. 13.

71) H. Schliemann, Ilios 1881, str. 374, sl. 193, 194. Miiller, Frilhe Plastik, T. VI, sl. 140; 81 ) Vasi ć, Vin č a 111, sl. 110, 139, 152 i dr., sl. 301, 303, 305, 309, 352 i dr.

T. VII, sl. 144; T. X111, sl. 236. 8 ') Charles Hadaczek, La colonie industrielle de Koszylowce, album, T. XXX, sl. 281.

72) Miiller, Frahe Plastik, str. 12 i dalje. ") Schliemann, llios, str. 328, sl. 157; str. 384, sl. 231; str. 385, sl. 233, 234 i dr. str. 581,
'3) Slabu sliku takvih o čiju nalažimo na nekim vin č anskim glavama. Upor. Vasi ć, Vin č a 111, sl. 988; str. 582, sl. 989, 990 i dr.- Dčirpfeld, Troja und llion, str. 256 i dr.
sl. 210, 235 i dr. S obzirom na naše glave, o č i su tu suviše malo realno izvedene. 8 •) Alt Kreta, sl. 123.

III, sl. 197. 85 ) Taouvue, I. c. T. 23, sl. 6.


7 ')
[22; [23]
108 109

je trouglastog oblika, dok su riaše ovalnog. Dalje su detalji kod nje bogatije Predstava kose je u predpovjesti poznata i to na bezbroj primjera, gdje je
izvedeni i bojeni. Ipak je taj primjerak od važnosti uslied samog položaja glave, obič no urezana. Ipak plasti č no izvedena kosa kao što je u Butmiru, gdje je masa
kose zamišljena a i predstavljena plasti č no, a tek na toj masi dolaze urezi, nije
koji je ina č e u predpovjesti nepoznat, bar do danas. č esta, te dolazi samo u izuzetnim slu č ajevima. Tako imamo sli č nu predstavu u
Tip lica i glave u VII grupi, koji je u stvari i najjednostavniji rad i koji
nekim nepoznatim uzrokom nosi naziv pti č jeg lica, rasprostranjen .je po cieloj Vinč i, svega na jednom primjerul"). Plasti č no izvedena kosa sa urezima, ko,ja
'pada na leda, poznata je i u Ukrajini, u Tripilskoj - Najbliže analo-
jugoizto č noj Europi u svim dobama obi č no na najsumarnije izvedenim statuetama.
Gotovo nigdje nije toliko nobi čajena plasti čna predstava o čnih jabuč ica, koje gije našoj kosi nalaze se na jugoiztoku. Tamo imamo u Tesaliji u Sesklu neko.
liko predstava kose, koja u mnogome odgovara našima," 4 ) zatim u Tsani Maghuli,'")
vrlo č esto dolaze u gotovo prirodno modelovanim o č nim dupljama, što smo vidjeli
ali ih imamo i u Tegeji,'") gdje je šta više i urezana kosa predstavljena pomo ću
na naturalisti č nom tipu, ka3 baš u Butmiru. Modelovane o č ne duplje nalaze se
cik-cak linija kao što je i na našim, a da o Kreti i ne govorimo.'")
izvedene i na vin č anskim statuetama,") kao Što su tu vrlo česte i plasti čne o čne
ću Plasti č no modelovani kukovi isto tako se srazmjerno č esto upotrebljavaju kod
jabuč ice, dok je predstava zenice samo na nekoliko primjeraka izvedena pomo
malih ureza.") Dalje se plasti č ne oč ne jabuč ice nalaze i na nekim bugarskim nenaturalisti č no radenih statueta, ali je zanimljivo, da su n. pr. u Vinč i fakvi kukovi
statuetama.") Isti je slu č aj i na statuetama u Rumuniji, zatim na nekim sa Kiklada") gotovo redovno bušeni manjim rupicama,'") što u Butmiru nikada nije slu čaj, i
i t. d. - Plasti č ne aplicirane o č i u obliku manjeg so č ivastog izpup čenja, kakve kao što se ovdje ne buše ni patrljci, a :sto tako ne stavljaju se ni rupice na glavu
imamo neke u grupama VI i VII (Butm:r II, T. II, sl. 11-13), a naro č ito jedna od za umetanje kose, ili nekog nakita
njih (Butmir 11, T. II, sl. 11) s3 predstavljenim zenicama imaju najviše sli č nosti sa Plasti č na ogrlica nije mnogo pozwita, dok je na protiv urezana vrlo česta.
Kiparskim idolima, gdje su o č i isto tak3 aplicirane.") U Vinč i ona dolazi na mnogo primjera,ali je Vasi ć obič no smatra gornjom ivicom
Možemo u glavnom da pomenemo još neke predstave na butmirskim statue- oklopa, jer po njemu ni plasti č ne grudi na statuetama nisu ništa drugo do dojke
tama, koje se na drugim mjestima riede pojavljuju. Takve su na pr. obrve. U Vin č i na oklopima gr č kih hoplita.'") Ali se i plasti č ne ogrlice ponekada izvode na
su predstavljene svega u tri primjera i to raznim na činom, plastič no, urezano ili statuetama. Tako je jedna podpuno sli č na našoj nadena u Mesopotamiji,m) dok
su modelirane 5 '). Ponekad se nalaze i na bugarskim idolima,") zatim u Rumuniji,") sama statueta stoji pod kiparskim uplivom. Povrh ove ima i mnogo drugih sli čnih
ali vrlo rietko. Nasuprot tome su u Egeji mnogo češče.") - Plasti č ne obrve, koje primjera na drugim mjestima." 1 )

či
s nosom č ine slovo T kao i analogije pomenute su ve ć ranije. - Usta su u Vin Urezan ukras na ledima figure, koju nekoliko puta citira Hoernes, a koji je
srazmjerno isto tako rietko izvodena") i to obi č nim urezom. Mnogo češče po- prvi uoč io Vasić , predstavlja sli čan nakit, kakav je izveden i na Kli čevač
kom idolu,
javljuju se u Rumuniji, a naro č ito u Bugarskoj, gdje se u mnogo slu čajeva na idolu iz Babske,'") a zatim na jednoj terakoti ii Paleikastram.) Te primjere
i otvorena.") - Plasti č ne uši naturalisti č no predstavljene, kakve su u Butmiru, navodi i Vasi ć uslied sli č nosti u samim predstavama, dok za Žutobrdski tip statueta
gotovo su nepoznate na drugim nalazištima. Uob ć e uzev, dosta su rietke i mode• smatra, da na njima nakit pokriva gotovo cielu površinu leda." 4) Ma da je
lirane uši. Imamo ih u Vin č i,") Bugarskoj,") Rumuniji", Egeji,'°°) i t. d. U Troji mišljenje toč no, 'ipak te statuete uslied toga ne smijemo da izdvajamo, jer se i
se nalaze na anthropomorphnim vazama i prosopomorphnim poklopcima." 1 )
tu predstavlja nakit, koji pada sa glave odnosno kose, kao što je to slu čaj sa
") Vasi ć, Vinč a III, sl. 110, 139, 152 i dr. sl. 301, 303, 305, 309, 325
. i dr. svim ostalim navedenim, a ujedno i sa butmirskom statuetom." 5)
87) Ibid. 111, sl. 129, 140, 165. Pregledamo li sve što je dosada izloženo o butmirskoj plastici, do ći ćemo do
88) N. A. VIII, str. 189, sl. 124, 1,:k 3; str. 194, sl. 128 i dr. zaključ ka, da u stvari vrlo malo, odnosno ništa, ne znamo u pogledu
89) Alt Kreta, sl. 123 i dr. Hoernes i Fiala u tom pogledu nisu nam dali mnogo. Vasi ć je nabacio samo jednu
") Ibid. sl. 117, 118 i dr. - Sli č ne se nalaze i u drugim oblastima kao u Karkemišu (Milller,
Fr0he Plastik, T. VIII, sl. 188), Mesopotamiji (Ibid. T. IX, sl. 193, 203), a zatim i na drugim
I°2) Vinča III, sl. 150.
mjestima.
81 ) Vasič, Vinč a III, sl. 132 plasti č
no, sl. 333 urezom, sl. 343 modelirano. 10) Ipek 1927, T. 40. -
Tpuniabcbica Kynbrypa 1. c. str. 172, sl. T. 2, 1.
") N. A. H. VIII, str. 195, sl. 129, N*2 10, 12 i nekim drugima obi čno urezane. Taoimz, l, c. T. 32, sl. 1, gdje je kosa mnogo naturalisti č nije izradena nego na našim
98) Ipek, 1938, T. 25, sl. 1; T. 24, sl. 1. statuetama. T. 33, sl. 4.
") Mitller, Fr0he Plastik, T. VII, sl. 161 (Kipar), T. XII, sl. 225, 228, 230 i dr. - Altkreta, "4 ) Prehistoric Thessaly, sl. 91 a.
sl. 122, 123, 128 i dr. Rietke nisu ni u Maloj Aziji. Upor. Fr0he Plastik, T. VI, sl. 127; T. VII, 10 fl) Alt Kreta, sl. 121.
sl. 145, 154-158 (Troja). "17 ) Upor. Alt Kreta sl. 131, 132.
") Vinč a 111, sl. 9, 67, 150 i dr. '°®) Vinč a III, sl. 90, 133 i dr., sl. 258, 287 i dr.
") H. A. H. VIII, str.186, sl. 123, N 1, 3; str. 192, sl. 126; str. 195, sl. 129, Ns 8, 10, 11 Pojavljuju se od dubine 6,2 m.-0 m.
1 ") Ibid. III, str. XXII i dalje; str. 57, sl. 316.
i dr. - Ipek 1938, T. 24, sl. 1; T.22 , sl. 2; T. 17, sl. 3 i dr.
Vin č a 111, sl. 139, 197, 203, 204, 249, 263. "°) Miiller, Friihe Plastik, T. XXXIV, sl. 360. -

") hI. A. N. Vlll, str. 198, sl. 132, predstavljene vrlo naturalisti čno. 11) Ibid. T. VI, sl. 130, 131 urezana (Mala Azija), T. VII, sl. 160 (Kipar), i dr.
") lpek 1938, T. 24, sl. 1; T. 25, sl. 1. "2 ) Jahrbuch der K. K. Zentral Kommission fiir Kunst und historische Denkmale III, 1905,
10
p) Altkreta, si. 122 (Amorgos), sl. 117 (Kipar), sl. 128, 129, 130 (Kreta, naturalisti čne uši); str. 15, sl. 23, 24.
Frilhe Plastik, T. I, sl. 21 (Kikladi i t. d.). "8) British School of Athens, London 1923, str. 123, sl. 103.
'") Schliemann, Ilios, str. 328, sl. 157; str. 329, sl. 158, 159; str. 384, sl. 231; str. 385, ?I. •• ") Vasi ć , La NIgresse de Butmir, str. 4.
, )-
232, 233 i dr. - Možemo pomenuti, da se plasti č no izvedene uši nalaze i na statuetama M "°) Starinar 1907, str. 7, sl. 8; str. 8, sl. 9.
ravske slikane keramike. -
Ibid. 1910, T. II, sl. 7; T. III, sl. 16 i dr.
[24] [25]
110 111
hipotezu u pogledu jedne statuete, a ostali su ili samo citirali pojedine primjere, ili lokaliteta, koje se tamo smatraju najmladim, a koje su uz to iste kao i te na našem
su se zadovoljavali onim, što je rekao Hoernes, a detaljnije se za ove plasti čne naselju, jer tek onda će nam biti mogu ć e da dodemo do jednog zadovoljavaju
ćeg
tvorevine nije zanimao niko. Najljepši primjer nam pruža pomenuta statueta sa rezultata. Izdvojiti moramo medutim i pojave, koje uslied svoje sumarnosti mogu
tzv. ožiljcima na ledima, kod koje niko nije do Vasi ća vidio ina če jasnu, ma da da se upotrebljavaju u ma koje bilo doba. Takve su naro č ito statuete sa pti
čjim
dosta nevjerojatnu predstavu za dobu, u koju se Butmir stavlja, a koja predstavlja licem. Glavni oslonac u datovanju Butmira dat č e nam jedino naturalisti čno
.radene
glave i torza. Kada ć e se riešiti pitanje njihovog prototipa, mo
nakitm). ći č e se sa pouzda-
nošć u da datira i ostala plastika, kao i cielo butmirsko naselje.
Što u butmirskoj plastici možemo pokraj svih nedostataka da zaklju čimo, a
koje bi se možda mogle i odklonitil"), je to, da su kod nje mnogi ranije opisani Zanimljivo je tiob č e dosadašnje datovanje Butmira. U docnije vrieme ne
tipovi lokalnog karaktera, ali vjerojatno ne u Butmiru i autohtoni, nego radeni smatra se više tako starim, kao što se to nekada č inilo. Najsmjeliji u datovanju
po nekom danas nama nepoznatom uzoru, možda šta više i primljeni sa strane, a je Vasi ć , koji ga je na osnovu spiralne, odnosno spiraloidne dekoracije na kera-
tu su zatim dobili svoj lol ć alni peč at. Kao primjer možemo navesti glave u obliku mici, a u vezi sa Egejom i Kretom, stavio na kraj srednjeg minojskog (M. M. III)
poč etak pozno minojsko doba (L. M. 1 1
horizontalnih ovalnih plo č ica, koje su ina č e u predhistoriji nepoznate, ali se ipak "). Kasnije ide on i dalje, te uporeduje •
jedna horizontalna, ma da trouglasta glava nalazi u Tesaliji u Sesklu, koja je možda statuete sa rukama položenim na grudi, koje ne pokrivaju same prsi, sa Kli čevač-
bila prototip butmirskim primjerima, ako nije bila neposriedan uzor. Malo je vjero- kim idolom, gdje se nalazi isti položaj ruku, kao Što dalje uporeduje i Butmirske
jatno da je glava iz Seskla jedinstvena pojava u Egeji. Po svoj prilici na ći će se statuete i Kli čevač ki idol sa dvjema figurama nadenim u Knososu u takozvanom
takvi primjeri ili uzori, a možda i raniji tipovi, iz kojih se ona razvila. Tek onda »svjetilištu sa dvojnim sjekirama«. Te se datuju u L. M. 111, u epohu od 1400-1200
često se god. pr. Kr. Prema lome bi po njegoviln zaklju čcima Klji čevač ki idol i butmirske
ćemo mo ći da zaključ imo i o podrietlu naših horizontalnih glava. Jer statuete sa takvim položajem ruku bile istovremene sa
primljena tekovina sa jednog izvora na dva lokaliteta razli č ito razvijala. U Butmiru onima iz Knososam). To
se dalje ne možemo oslanjati ni na stratigrafiju, kako bismo pomo ću nje mogl: n'jegovo mišljenje bi po njemu potvrdivale i ranije pomenute predstave na ledima
da govorimo o hronološkim pojedinostima pojedinih tipova, jer se tu što je ve ć statuete, a koje predstavljaju nakit, koji je padao niz leda statuete, sli čno Kli če-
va č kom idolu, statueti iz Babske i dr., a čiji uzor
ranije naglašeno, svi tipovi obi č no nalaze na istoj stratigrafskoj visini, pomiešani bi bio u metalnom nakitu iz
prirode 12").
medu sobom. Ta je č injenica vrlo zanimljiva i baca veliku sjenku na druge loka-
litete, gdje se vodilo ra č una jedino o tipologiji, a ne i o stratigraliji. Na osnovu V. Miiller smatra, da je šematiziranim idolima u Egeji, kao Kikladima i drugim
tipologije pokušava se u takvom slu č aju da se prikažu razni uplivi raznog doba nijestima, bio predhodnik jedan - naturalisti č ni stil, iz koga su se
kasnije razvili
i da se uslied toga pogriešno pojedini primjeri datiraju. Uslied toga, ako bi na Kikladski idoli'"). Blinkenberg nazna č ava medutirn, da naturalisti č no radeni i šema-
osnovu tipologije pokušavali da riešimo problem butmirskih statueta, što se ti če tizirani idoli na Kikladima pripadaju istom dobul"). U Butrniru gdje su i jedni i •
kronologije, ne bi nam to nikako uspjelo. Uporedimo samo u odnosu na Vin ču tip drugi nadeni skupa, dokazuje da je to mišljenje to č no, bar u toliko da šemati-
anjem u visini
statueta sa tzv. pti č jim licem, i statuete sa horizontalnim poja č zirani idoli nisu 'stariji od naturalisti č nih. Muller uob ć e smatra predpovjestnu
bedara. I jedan i drugi tip nalazi se zastupljen u Vin č i. Prvi dolazi tek u najmladim plastiku u egejskom bazenu, a prema tome i onu na Balkanu, koja ovisi o Egeji,
slojevima, a drugi u sloju samih zemunica i pripada najranijim plasti č nim tvore- primitivnim stilom`"), č ije su glavne oznake siromaštvo u motivima, jednostavnost-
vinama u Vin č i. Sada nastaje pitanje, u kakvom odnosu stoje one do Butmira, jer u modeliranju i sklonost ka šematizmu. U grubom uzev, to bi njegovo mišljenje
i drugi tipovi, koji se nalaze u Butmiru i u Vin č i, ne dolaze na samom po četku, pa moglo biti toč no, ali se s druge strane moramo zapitati, predstavlja li predpo-
aka.
ipak postoji izmedu Butmira i vin č anskim slojem zemunica izvjestnih dodirnih to č vjestna plastika uob ć e umjetnost u pravom smislu te rie č i. Uzmemo li
, da danas
Prema tome bi tipološki statuete sa horizontalnim poja č anjem bile u Butmiru samo predpostavljamo, što su statuete u predpovjesti ozna č avale, i u koju su se
najstarije, kao što su i u Vin č i, a statuete sa pti č jim licem najmlade. Medutim one svrhu one upotrebljavale, to bi ipak najta č niji izraz za tu vrstu tvorevina mogao
su u Butmiru istovremene. One su ovdje mogle nastati pod drugim uplivom ili su da bude zanatlijska umjetnost, poput ostalih izradevina toga doba, u kojima je
zadržane uslied konzervativnosti. Ali ta pojava na tom lokalitetu nije jedinstvena, unešeno nešto, č ime se pokušalo da uljepša i ukrasi. U stvari mi ni statuetama, ma
jer se mnogo drugih sli č nih nalazi ne samo medu statuetama, nego i medu koliko one bile uslied ižvjesnih predstava zanintljive, izuzev manjeg broja ne treba
ostalim materijalom, koji se stratigratski uob ć e gotovo i ne može podieliti uslied 119
. da pridajemo ve ću umjetni č ku vriednost nego što je u torn pogledu pridajemo
nedovoljnih podataka. Ma koliko nam plastika pružala raznolikosti i raznih ostaloj keramici, koju ne smatramo umjetni č kim radom. Necemo se upuštati u
ekstremnih tipova, moramo hronološki da je smatramo jednom cielinom. I pokraj bliže odredivanje, što statuete predsta‘ljajd, da li idole, igra č ke, božanstva, uschabti,
raznih starijih tipova, koji se pojavljuju u Butmiru, za samo datovanje ne smiemo "s)Vasi č, Zbornik u č ast Bogdana Popovi ć
da ih upotrebimo, nego se u glavnom moramo oslanjati na sli č ne pojave drugih 1") Vasič, La Nć gresse de Butmir, str. 6.
a, Beograd 1929. — Upor. ibid. str. 21-22.
140 ) Ibid. str. 3 i dalje.
ue)
Još je više otežano time, što su na Balkanu još ciele oblasti ostale neizpitane.
č e navoditi ni svih analogija, nitt '") V. Miiller, Frilhe Plastik, str. 12.
"7 ) Uslied nedostatka ve ć eg diela literature nije mogu 122 )Ibid. str. 12.
je mogu č e tražiti podrietlo pojedinih specialnih oblika, a više puta smo primorani, da innoge "") Ibid. str. 31 i dalje.
sluč ajeve bar za sada pripišemo lokalnom karakteru butmirskog naselja.
Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu

112 [261 Dr. Josip Koroe c: Likovna


Tabla I.
umjetnost u Butmiru.
kako ih neki smatraju, i tome sli čno. Posmatramo 11 pojedine lokalitete, kao i naš
Butmir, vidjet čemo, da se pokraj odli č no izradenih primjera, koji u stvari pred-
stavljaju i veliku umjetni čku vriednost za to doba, nalaze i podpuno sumarne sa
jedva ponekim nazna čenim detaljem. Uporeduju ći tu pojavu, moramo da dodemo
do zaključka, da u stvari nije bio cilj, kako i na koji na čin če se statueta pred-
staviti, nego što će se predstaviti. Tu je onda na č in same predstave podpuno spo-
redan, a mi ne možemo pa i ne smijemo da u njemu tražimo neku ve ću umjetni čku
vriednost. U tom slučaju odpada i zaklju čak Mi.illera, da je to primitivan stil, jer
ono malo naturalisti čnih primjeraka dokazuje baš suprotno, da je postojao šta više
i naturalisti č an stil, tamo gdje je zanatlija umjetnik smatrao za potrebno da što S1. 5.
bolje izradi svoj proizvod. Pojedinosti Mllerovog zaklju čka možemo smatrati
toč nijim, tako jednostavnost u modeli ranju, dalje siromaštvo u motivima itd.,
ali i to ne kao cielinu, nego samo kao razli čna fakta u odnosu na predstavu, gdje
je bilo pitanje što, a ne kako će se predstaviti.

S a r a j e v o, prosinca 1941.

Sl. 6.

Sl. 7.

S1. 4. Sl. 9.
Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu

Dr. Josip K o r o š e c: Likovna


Tabla 11. umjetnost u Butmiru.

SI. I.

Sl. 2.

SI. 7.

Sl. :3.
Sl. 8.

SI. 4.
1
SI. 5.
•I/

Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu

Dr. Josip KOroše c: Likovna


Tabla III. umjetnost u Butmiru.

Sl. 2.
Sl. 1.
Sl. 3.

S1. 6.

Sl. 5.

S1. 7. S1. 8.
Glasnik Hrvatskih zernaljskih muzeja u Sarajevu

Dr. ,losip Koro e c: Likovna


Tabla IV. umjetnost u Butmiru.

2.

Sl. 3.

S1. 5.
Sl. 4.

Sl. 6.
,

Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu


Dr. Josir) Koroše c: Likovna
Tabla V. u9jjetnost u Butruiru.

SI. 3.

Sl. 1.

SI. 2.

SI.

Sl. 5.

SI.

SI. 7. Sl. 8.
Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevii

Dr. Josip Koroše c: Likovna


Tabla VI. umjetnost u Butmiru.

S1. 4.

SI. 1.

SI. 5.

S1. 2.
S1. 6.

SI. 7.

51. 3.
Sl. 8.

S1. 9. S1. 10.