Vjerski Turizam U FBiH I U Programima Turističkih Agencija U Sarajevskom Kantonu

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ U TRAVNIKU
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU

TRAVNIK
Amina Malagić
VJERSKI TURIZAM U F BIH I U PROGRAMIMA TURISTIČKIH AGENCIJA U

SARAJEVSKOM KANTONU
Diplomski rad
TRAVNIK, 2012. godine

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ U TRAVNIKU
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU
TRAVNIK
VJERSKI TURIZAM U F BIH I U PROGRAMIMA TURISTIČKIH AGENCIJA U

SARAJEVSKOM KANTONU
DIPLOMSKI RAD
IZJAVA:
Ja Amina Malagić, student Sveučilišta/Univerziteta „VITEZ“ Travnik, Index broj:0048-

10/VTU odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj
diplomski rad izradila potpuno samostalno uz korištenje citirane literature i pomoć
mentora.
Potpis:________________
Mentor: Prof. Dr. Slobodan Blagojević

Student: Amina Malagić
Broj indeksa: 0048-10/VTU
Odsjek: Menadţment turizma i ugostiteljstva
TRAVNIK, FEBRUAR 2012.
1
SADRŽAJ
1. UVOD 4
1.1. Predmet rada 5
1.2. Cilj rada 5
1.3. Hipoteza 5
1.4. Metode rada 6
2. RELIGIJA I RELIGIJE 8
2.1. Pojam i historijski razvoj religije 8
2.2. Suština (filozofija) religije 9
3. VJERSKI TURIZAM- SELEKTIVNI OBLIK TURIZMA 10
3.1. Suodnos turizma i religije 10
3.2. Religijski sadţaji u turizmu 11
3.3. Teorijski stavovi o suodnosu turizma i religije 12
3.4. Hodočašća i turistički sadrţaji u hodočašćima 13
3.5. Ekonomski i drugi efekti od vjerskog turizma 13
3.6. Perspektive suodnosa turizma i religije u svijetu i u našem okruţenju 14
3.7. Najpoznatija mjesta hodočašća 16
4. TURISTIČKI ARANŢMAN – OSNOVNI PRODUKT TURISTIČKE 18
AGENCIJE I TUROPERATORA
4.1. Pojam i vrste turističkog aranţmana 18
4.2. Produkcioni proces turističkog aranţmana 20
4.3. Programiranje 20
4.4. Pribavljanje partnerskih usluga 21
4.5. Kalkulacija cijena turističkog aranţmana 21
4.6. Kalkulacija turističkih aranţmana 22
4.7. Marketing turističkog aranţmana 23
4.8. IzvoĎenje turističkog aranţmana 24
4.9. Obračun turističkog aranţmana 26
4.10. Specifičnosti turističkog aranţmana u vjerskom turizmu 26
2
5. VJERSKI TURIZAM U FBIH 27
5.1. Opšti uslovi za razvoj turizma u FBIH 31
5.2. Uslovi za razvoj vjerskog turizma u FBIH 33
5.3. Najpoznatija mjesta vjerskog turizma u FBIH 34
5.3.1. MeĎugorje 34
5.3.2. Tvrdoš 35
5.3.3. Travnik 35
5.3.4. Sarajevo 35
5.3.5. Ajvatovica 36
5.3.6. Stolac 36
5.3.7. Goraţde 36
5.3.8. Pale 37
5.3.9. Jajce 37
5.3.10. Tuzla 37
5.3.11. Livno 37
5.3.12. Buţim 38
5.3.13. Zenica 38
5.4. Problemii ograničenja za razvoj hodočašća na turističkom trţištu FBIH 38
5.5. Perspektive razvoja vjerskog turizma u FBIH 39
6. STUDIJ SLUČAJA MEĐUGORJE 40
6.1. Fenomen MeĎugorje 40
6.2. Prikupljanje podataka 42
7. AUTORSKO ISTRAŢIVANJE 48
7.1. Metodologija i opis istraţivanja 48
7.2. Anketno istraţivanje 49
7.3. Rezultati istraţivanja 50
7.4. Prilog primjer vjersko- turističkog aranţmana 53
8. ZAKLJUČAK 56
9. LITERATURA 58
1. UVOD
3
Turisti danas imaju više znanja, bolje su informirani, bolje obrazovani i po pravilu imaju i
iyvjesno prethodno vlastito iskustvo. Usto, uvijek mnogi turisti ţele iskusiti nešto suprotno
od svakodnevnice i uobičajenih okolnosti, tj. mir, tišinu, čistoću, zanimljive sadrţaje i
doţivljaje.
U svijetu raste preferencija turista za specifičnim vrstama turizma. Prema suvremenim

analizama to su: relligijski turizam, ekoturizam, kulturni turizam, tematski turizam, kruţna
putovanja, nautički turizam te avanturistički turizam (koji danas ima mali trţišni segment s
tendencijom rasta).
U sadašnjoj fazi turizam u Bosni i Hercegovini je na niskom stupnju razvijenosti i

meĎunarodne konkuretnosti, ali bi prema projekcijama UNWTO , WTTC-a i USAID
(CCA) i sukladno „Viziji turizma do 2020 godine“, 1trebao da postane strateška privredna
grana u narednom periodu koja će doprinijeti privrednom prosperitetu, ekonomskom rastu i
razvoju nacionalne ekonomije, jer svojim multiplikativnim karakterom (multiplikacijskom
funkcijom) kao i drugim funkcijama, moţe eksplicitno utjecati na pojedine
makroekonomske indikatore i uravnoteţenje platne bilance BiH. Ali ono što je
najrelevantniji dio i predmet ovog rada je kako BiH turizam, kao privrednu djelatnost koju
svi osim aktuelne vlasti posmatraju kao prosperitetnu, „stratešku djelatnost“ u BiH,
transformirati u industriju i integrirati ju u svjetsku turističku industriju, korištenjem
aktuelnih megatrendova koji joj odgovaraju. Dakle, u uvjetima kada neki od globalnih
megatrendova odgovaraju prosperitetnom razvoju BiH turizma, postavlja se pitanje kako i
na koji način turistički potencijal transformirati u konkretnu konkurentnost integriranog
BiH turističkog proizvoda, odnosno na koji način od Bosne i Hercegovine napraviti
atraktivnu i prepoznatljivu turističku destinaciju. Da li putem izgradnje atraktivnog imidţa
i brendiranja Bosne i Hercegovine kao turističke destinacije sa fokusom na sve pojavne
oblike turizma ili diferenciranim pristupom, odnosno diversificiranjem i selekcioniranjem
samo odreĎenih «mega-trendovskih» oblika turizma, kao što su avanturistički, vjerski,
kulturni, sportsko-rekreativni, seoski i eko-turizam ili moţda tematski „3E“ turizam
(Entertainment, Excitement, Education), uz pronalaţenje adekvatnih trţišnih niša.
1.1. Predmet rada
1
Arnaut., E., (2008), Megatrendovi turističke industrije i njihov uticaj na stratešku poziciju i razvojne
perspektive BiH turizma, Magistarski rad, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, str 29
4
Predmet rada je vjerski turizam u F BIH, i to putem analize uslova,specifičnosti turističkog
proizvoda,mogućnosti razvoja vjerskog turizma u F BIH i zastupljenost vjerskog turizma u
programima turističkih agencija u Sarajevskom kantonu.
U tom cilju će se najprije ukazati na pojam i suštinu vjere i religija, najvaţnije svjetske
religije, zatim na suodnos specifičnog proizvoda turizma i religije, i religijske sadrţaje u
turizmu i slična pitanja koja definiše vjerski turizam i vjerski turistički proizvod. Turistički
proizvod u vjerskom turizmu i analizirati proces stvaranja i plasmana turističkih
aranţmana kao specifičan proizvod turističkih agencija i organizatora putovanja putem
kojeg definiše vjerski turizam proizvod i ostvaruju putovanja u vjerskom turizmu.
1.2. Cilj rada

Cilj rada je da se prikaţe razvoj religijskog turizma u F BIH. U radu se nastoji prikazati
aktuelno stanje cjelokupnog turizma u F BIH, s posebnim osvrtom na predmet istraţivanja
u ovom radu – vjerski turizam u F BIH i u programima turističkih agencija. TakoĎe, jedan
od ciljeva rada je ukazati na značaj obrazovanja turističkih djelatnika u budućem razvoju
turizma i pruţanju kvalitetnih turističkih usluga. Cilj rada je takoĎe i da se da doprinos
razvoju kvalitetne, suvremene i inovativne turističke ponude u vjerskom turizmu, upoznati
se s novinama u svjetskoj turističkoj ponudi i time doprinjeti F BiH u red vodećih
turističkih zemalja.
1.3. Hipoteza
Polazeći od toga da je suština hipoteze u nauci postavljanje pitanja na koje se moţe dati
odreĎen odgovor, bilo da se njime potvrĎuju ili osporavaju neki stavovi ili shvatanja,
osnovna polazna hipoteza ovog rada je stav da postojeći resursi, prirodne i društvene
turističke atrakcije jesu temeljne predpostavke za razvoj vjerskog turizma u BiH, ali da
ovaj oblik turizma nije dovoljno razvijen analogno postojećim uvjetima i mogućnostima
razvoja. Tako postavljena osnovna hipoteza inicirala je nekoliko pomoćnih hipoteza.
Prva pomoćna hipoteza: Postoji turistička traţnja za ovim specifičnim turističkim

proizvodom u BiH.
Druga pomoćna hipoteza: Postoji specifičan suodnos religije i turizma.
5
Treća pomoćna hipoteza: U svim hodočašćima postoji turistički sadrţaj, što omogučava
razvoj vjerskog turizma kao specifičnog turističkog proizvoda.
Četvrta pomoćna hipoteza: Postoje osreĎeni ekonomski i neekonomski efekti po osnovi

razvoja vjerskog turizma.
Peta pomoćna hipoteza: Turistički aranţman u vjerskom turizmu- hodočašće je paušalno

putovanje, unaprijed aranţitana kombinacija od najmanje dvije usluge koje organizator
putovanja pruţa klijentima u cilju zadovoljavanja njihovih duhovnih i religjskih potreba.
Šesta pomoćna hipoteza: Turističke agencije koje dijeluju u Sarajevskom kantonu u svojim
programima nude organizirana putovanja tipa vjerski turistički aranţmani.
1.4. Metode rada

Tijekom izrade rada korišteni su različiti izvori, primjeri i interna dokumentacija brojnih
autora iz područja ekonomije, turizma religije, sociologije, gografije, historije, edukacije,
pedagogije i sl. U radu su pored navedenog korištene usporedbe sa europskim zemljama i
tranzicijskim zemljama. Pri izradi rada korištene su različite metode znanstvenog
istraţivanja, a najviše su korištene statističke metode, metode sinteze i analize, opisna
metoda, metode komparacije, metoda promatranja.
Rad je podijeljen na sedam poglavlja.
U prvom poglavlju bit će riječi o religiji općenito, historijskom razvoju religije i suštini
(filozofiji) religije te spomenut ću najvaţnije svjetske religije.
Nakon uvodnog poglavlja,u drugom i trećem poglavlju se prikazuju pojam religije,

filozofija religije, definicije religije, suodnos turizma i religije, religijski osjećaj i potrebe
kao podsticaj na vjersko turistička putovanja, religijske sadţaje u turizmu, teorijske
stavove o suodnosu turizma i religije, teološko viĎenje turizma, hodočašća i turističke
sadrţaje u hodočašćima, ekonomske i druge efekti od vjerskog turizma, te perspektive
suodnosa turizma i religije u svijetu i u našem okruţenju.
6
U četvrtom poglavlju dat ću pregled pojma turističkog aranţmana, produkcionog procesa
turističkog aranţmana, programiranja, pribavljanja partnerskih usluga, kalkulacija cijena
turističkog aranţmana, marketinga turističkog aranţmana, izvoĎenja turističkog
aranţmana, obračuna turističkog aranţmana i specifičnosti turističkog aranţmana u
vjerskom turizmu. Smatram to posebno vaţnim jer je turistički aranţman osnovni
proizvod, putem kojeg se realizira djelatnost vjerskog turizma i hodočašničkih putovanja.
U petom poglavlju razmotrit će se vjerski turizam u F BIH, koja su najpoznatija mjesta

vjerskog turizma u F BIH te koje su perspektive razvoja vjerskog turizma u FBIH.
U šestom poglavlju prikazat će se rezultati istraţivanja zastupljenosti vjerskog turizma i

vjersko turističkih aranţmana u programima turističkih agencija u kantonu Sarajevo. U
sedmom poglavlju rezultati istraţivanja koje je sprovela turistička agencija Relax tours iz
Sarajeva, kao i autorska istraţivanja putem sprovedene ankete jednog broja ispitanika.
Rad je ilustrovan i programom jednog turističkog aranţmana tipa vjersko turstički
aranţman, gdje je vjerski turizam osnovni motiv putovanja.
2. RELIGIJA I RELIGIJE
Na početku treba istaći da se pored drugih nauka i sociologija religije u znatnoj mjeri bavi
proučavanjem religije i onog što je u vezi sa religijom. Postoje slučajevi kada se pojam
7
sociologije suočava poistovećujući se pri tom sa nekom od njenih naučnih disciplina,
vezujući se za jednu oblast predmeta, kojim se sociologija bavi, pa čak i za jedan od njenih
metodoloških postupaka. Bliţe odreĎivanje pojma sociologije moţe se ostvariti ako se
njegov obim i sadrţaj utvrĎuju klasifikacijom i predmetom srodnih nauka, naučnih
disciplina i naučnih aktivnosti; kada se utvrde karakteristike historijskog razvoja, predmeta
i metodologije kojom se sociologija sluţi. 2 To dokazuje da se kultura i religija proţimaju u
svim društvenim sistemima. Uticaj kulture i religije na obrazovanje je nesporan. Mogli
bismo reći da su to prve kolijevke obrazovanja. Obrazovanje kao tanana nit ţivota spaja
prošlost i sadašnjost i osmišljava budućnost svake kulture i religije, vezuje kulture i religije
meĎusobno i donosi nova sagledavanja čovjeku, čini ga slobodnijim. 3
2.1. Pojam i historijski razvoj religije

Religija je svako vjerovanje u apsolutnu i mističnu moć.Postoje brojne i vrlo različite
definicije religije kao i izvori o tome. Tipična svojstva religije su:
1) ona ima svoju filozofiju ili učenje,
2) predstavlja čovjekovo posebno iskustvo,
3) svaka religija ima svoje obrede,
4) ima svoje simbole,
5) ima svoje vrijednosti,
6) ima svoju organizaciju koja okuplja vjernike i institucije.
Animizam predstavlja vjerovanje da duh predaka ţivi nakon smrti, a u nekim religijama se
vjeruje da taj duh bdije nad ţivima. Totemizam se sastoji u vjerovanju da totem ili zaštitni
znak štiti vjernike od zlih sila i da predstavlja svojevrsnu vezu sa boţanstvom kao
oličenjem opšte moći i razuma. Fetišizam predstavlja vjerovanje da postoje predmeti koji
imaju fetišku moć, koji čovjeka čuvaju od zlih sila i donose sreću ili čoveku daju moć, štite
ga od bolesti i slično. Magija se sastoji u tome da ljudi vjeruju da će odreĎenim radnjama
uspostaviti vezu sa višim mističnim silama, pa i sa bogom. Judaizam (ţidovstvo) je
najstarije od tri svjetske monoteističke religije. Njegovi počeci seţu otprilike 2000 godina
4
prije Krista. Hindusi slijede 'vječnu religiju', sveobuhvatni put ţivota i kulture koja ih
vodi kroz razna ţivotna razdoblja, smrt i ponovno raĎanje. Hinduizam je vrlo širok pojam
2
Boţidar Balenović, Turizam, Sarajevo, 2005, str 64
3
Strategija razvoja turizma FBIH, prosinac 2008.
4
8
nejasnog poimanja. Nema osnivača ni temeljnog vjerovanja. Hrišćanstvo ili kršćanstvo je
monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom vijeku naše ere. Obuhvata
brojne hrišćanske crkve, zajednice i sekte, kojima je zajednička vjera u Isusa Krista, te
prihvatanje ţivota u skladu s evanĎeljem. Islam (arapski: ;‫اإل س الم‬latinično: al-'islām,
predanost Bogu) ili muhamedanstvo, monoteistička svjetska religija utemeljena je u
Arabiji u VII. stoljeću. Utemeljio ju je Muhamed, a njezini sljedbenici nazivaju se
muslimani. Budizam je religija bez boga. Osnovan je u VI. stoljeću pr. Kr. u sjevernoj
Indiji; osnovao ga je Siddharta Gautama, za kojeg se većina stručnjaka slaţe da je ţivio od
563. do 483. pr. Kr. Sastavni dijelovi od kojih se jedinke sastoje prerasporedjuju se prema
strogim zakonima, a u slucaju ljudskih bica najvazniji je zakon karme.
2.2. Suština (filozofija) religije

'Religija' je odgovor ljudskog bića na vlastito stanje. 5Suočen sa ţivotnim teškoćama u
ovome svijetu, čovjek razvija shvaćanje univerzuma i svojeg postojanja, kako bi našao
svrhu i smisao ţivota. Nekim je ljudima religija 'istinska' samo ako je korisna. Drugi, kad
promatraju religiju u njenim počecima, kaţu da je ona, ni manje ni više, bijeg u maštu.
Freud ju je nazvao 'iluzijom'. Karl Marx ju je opiso kao 'uzdah potlačenih'. Drugima, opet,
religija je čovjekov najbolji dokaz za postojanje Boga. Augustin je to vidio u čovjekovom
'nemirnom srcu'. Rudolf Otto ju shvaća kao 'osjećaj strahopoštovanja', ona je 'numinozna' –
boţanska. Suština religije (duhovnost) jeste put ka Boţijoj ljubavi.
3. VJERSKI TURIZAM- SELEKTIVNI OBLIK TURIZMA
5
9
Vjerski turizam, u čijoj se osnovi nalazi hodočašće, predstavlja oblik jasne manifestacije
vjere u društvu. To je spoj potrebe i interesa u turizmu kroz sektor edukacije i odmora.
Vjerske institucije su na vrijeme uočile potrebu otvaranja javnom sektoru, te su pozitivno
odgovorile zahtjevima vremena. U promjeni sustava mudro su spojile ugodno i korisno.
Odmor je postao ugodna relaksacija, a učenje kroz odmor uspješna metoda. Ovaj način
postaje opća potreba sustava, čime se zadovoljavaju uvjeti razvoja socijalnog kapitala kroz
povjerenje i upoznavanje vrijednosti strukture društva.Vjerski turizam predstavlja
nedovoljno istraţeno područje, pogotovu znanstveno. Veće zanimanje za ovu vrstu znanja
nastaje u novije vrijeme, krajem 20. stoljeća. Razvojem utjecaja, religija effeciens, njena
upotreba dobiva na intenzitetu utjecajem Svetog u društvu.6 Znanstveno istraţivanje
utjecaja Svetog kroz dimenziju interesa i potrebe sve više privlači znanstvene krugove,
čime se otkriva višedimenzionalna društvena uloga religije. Znanstveno istraţivanje
podrazumjeva višedisciplinarni prikaz fenomena iz područja teologije, filozofije,
sociologije, ekonomije i politike, utvrĎujući opći interes i potrebe razvoja socijalnog
kapitala na lokalnoj i regionalnoj razini.
3.1. Suodnos turizma i religije

Relaksacija, putovanje i edukacija iskonska je potreba i praksa. Masovna potreba za
putovanjem javlja se kod urbanog čovjeka, s tendencijom rasta u posljednja tri stoljeća.
Potreba za posebnim oblikom turizma, hodočašćem, postaje ekskluzivno upravo s
razvojem sveukupnih društvenih odnosa i standardizacije ţivota.
U sociologiji i filozofiji religije, navode se sledeće definicije religije:
1. Religija kao vjera u Boga
2. Religija kao vjerovanje u natpriridno
3. Religija kao vjerovanje u sveto
4. Religija kao duhovni izraz osjećanja zavisnosti od natprirodnih ili prirodnih sila
5. Religija kao vjerovanje u nešto natčulno ili nadosetilno
6. Religija kao pokušsaj izgradnjejednog svijeta reda nasuprot svijetu nereda
Religija se moţe smatrati svako vjerovanje u apsolutnu mističnu moć, od koje čovjek
zavisi, i koja kontroliše njihov ţivot i smrt, ali na koju moţe uticati ako se ponaša na
odreĎene načine. Svoja iskustva s tom moći čovjek moţe da izraţava na kognitivan,
6
Magaš, Dragan. Turizam kao metoda gospodarskog razvoja, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku ; Insitut
za poljoprivredu, 2002. str. 297-307.
10
emancipovan, praktičan i mističan način, tj. u obliku učenja. Obreda, zajednice vjernika ili
harizmatične ličnosti, sticanje i izraţavanje iskustva s tom moći ima za njega odreĎeno
značenje, a za zajednicu odreĎen značaj, jer bi bez toga njegov ţivot i ţivot zajednice
izgledao sasvim drugačiji.7
Teološki aspekt točno ne precizira obrasce i sadrţaje datog pojma, ponašanje u
izmijenjenim okolnostima modernog koncepta ţivota, i zato se s razlogom nameće
dosljednost Svetom uz neophodnu reformu duhovnog u sekulariziranom društvu.
Turizam je društvena i ekonomska kategorija koja je u novije vrijeme pridobila i duhovni
sektor postajući vaţan generator vrijednosti društva. Turizam u biti dovodi do razvoja
potrebe za odmorom, relaksacijom i razonodom, čime se otvara i perspektiva za
specijalnom vrstom odmora i relaksacije kroz edukaciju. Razvojem sveukupnog
ekonomskog, društvenog, kulturnog i religijskog sektora postavlja se kauzalna
pretpostavka mnogih potreba iz raznih područja i interesnih sfera. 8Razvojem turizma,
stvorila se i perspektiva za vjerski turizam. Slijed odnosa u vjerskom turizmu je
višeznačan i višestruk, s time da potcrtavamo neprocjenjivu društvenu vaţnost i funkciju
pri desocijalizaciji pojedinca i grupe (reafirmacija svijesti o sebi, Gospodaru i Svetom kao
riječi Svemogućeg), te ponovnog sjećanja na vjeru. Tada se na sceni pojavljuje
organizirani oblik i sadrţaj potreba, to jest djelujuća religija, religija efeciens, tim osoba
educiranih za takav oblik poslovanja, društvenu pojavu.
3.2. Religijski sadžaji u turizmu

Čovjek kao društveno, biološko, kulturno, religijsko biće s razvojem sociokulturnih
potreba, svjesno reagira na prirodni stimulans razvijajući svijest o duhovnom. Suradnjom
kroz simbiozu svetog i profanog zadovoljava svoju znatiţelju o nepoznatom ili utvrĎuje
iskustvo o pojavi. Uslijed znatiţelje za spoznajom, on uči, educira se kroz vrijednosti
nastale tijekom razvoja civilizacije. Spoznaje djelo i duh predaka. Tako se biološka
jedinka transformirala u društveno, podvrgavajući se procesu socijalizacije i
desocijalizacije. Taj oblik slijeĎenja vraća iskonu poimanje stvarnosti pri čemu ostaje
aktualan onaj duhovni okvir kojeg nudi vjera, hodočašće i javna manifestacija vjere. Na taj
način se relaksira, reaktivira i dekompenzira otuĎeno, vraćajući na najbolji način svoju
ontološku bit. Vjerski turizam i turizam uopće postaje pretpostavka za ekskluzivnu vrstu i
7
Prema Mimica A., Bogdanović M., Sociološki riječnik, Zavod za izdavanje udţbenika Beograd, 2007,
str.488
8
11
oblik putovanja, hodočašće. Realizacija (individualni, organizirani i specifični turizam)
postaju pretpostavka duhovnoj nadgradnji te podrazumjevaju moralnu i materijalnu
pripremu za datu vrstu i oblik vjerskog turizma, hodočašće i ostale oblike vjerskog turizma
(proslave, svetkovine, otvaranje bogomolja, vjerski blagdani, praznici, propovjedi, mise,
liturgije, hutbe, kongresi o vjeri, radionice, sabori i tako dalje) što doprinosi općoj
afirmaciji potrebe obrazovanja naroda o povijesti i civilizaciji.
3.3. Teorijski stavovi o suodnosu turizma i religije

Promjenom političkog sustava u većini postsocijalističkih zemalja vraćen je ugled javne
upotrebe religije, koja reafirmacijom javnog sektora nudi novi oblik kunzumiranja vjerskih
sadrţaja, u obliku vjerskog turizma. Ovaj oblik manifestne vjere opravdava zahtjev javnog
sektora vrativši prirodno pravo vjeri, njeno mjesto i ulogu u postkomunističkim društvima.
Glede toga, razvoj društvenih lokalnih i meĎunarodnih odnosa religijskim zajednicama
vraća reafirmiranu ulogu i značaj stvarajući pri tom realne preduvjete za napredak u
meĎunarodnim odnosima. 9 Vjerski turizam postavio je okvire ka pribliţavanju, dijalogu i
integraciji podijeljenih društava i meĎunacionalnih pitanja s intencijom da preraste u bitan
integrativni faktor podizanja svijesti i poboljšanja kvaliteta aksiološkog poimanja i
ukupnog povjerenja u pluralnu zajednicu i vrijednosti multidruštva. Ovaj oblik turizma bi,
uvedeći u trţišnu utakmicu više ekonomskih subjekata, stvorio realne okvire poboljšanja
duhovnog ţivota i ţivotnog standarda. Ovaj oblik odnosa podiţe kvalitetu i reputaciju
naroda Bosne i Hercegovine, njihove tradicije i vjere, što je bit socijalnog kapitala, grupe,
vjerske zajednice, naroda i drţave. 10
Vjerski turizam, hodočašća i drugi oblici organizirane manifestacije vjere imaju za cilj
razvoj socijalnog kapitala pribliţavajući različite grupe i interese, upoznavajući,
uvaţavajući i podiţući svijest njegovanja tradicije i zaštitu prirodnih bogatstava, nasljeĎa
vjeskih sakralnih objekata, kulturnopovijesnih spomenika, mjesta, svetišta od posebnog
duhovnog interesa, kojih je mnogo u Bosni i Hercegovini (MeĎugorje u blizini Čitluka,
Ajvatovca, dovište na planini Šuljaga Prusac, svetište po Ajvaz dedi, Banja Luka s
kompleksom oko Ferhadije). IzmeĎu ostalog, razvoj lokalne zajednice s infrastrukturom,
rast dohotka priljevom sredstava iz ovog oblika turizma uz razvoj prometnica, ekoturizma i
ekohrane, te rast ponude i potraţnje. Ovo je obrazac za trţište koje teţi očuvati univerzalni
9
10
Zoran Tanasijević-Tasa, Kulturni turizam, Banja Luka, 2007., str 167
12
imidţ etničkih, vjerskih i kulturnih vrijednosti svijeta, preslikan u ekskluzivnoj ponudi
vrijednosti Bosne i Hercegovine.
3.4. Hodočašća i turistički sadržaji u hodočašćima

Hodočašće, posjete svetih mjesta, manifestacije javnih obreda vjere primarno
zadovoljavaju emociju, potrebu i interes dijalektike religijskog fenomena, pogotovo onih
koji su osmislili način jedne predstave i zajedničke turističke ponude uz višestruku korist i
značaj (ontološka, gnoseološka i aksiološka dimenzija) pri patricipaciji u okviru vjerskog
turizma.11 Ovaj oblik zadovoljavanja potreba izaziva reakciju timusa, ruhul evameh, to jest
onog kojeg je moguće reaktitvirati uslijed spirutualnog konceptualizma, na način da se
ostvaruju primarne psihofizičke potrebe uz aktiviranje duhovno-humanističkih sadrţaja i
aktivnosti.
3.5. Ekonomski i drugi efekti od vjerskog turizma

Svaka privredna aktivnost u suvremenom gospodarstvu, usmjerena ja ka i motivirana
zadovoljavanju najraznovrsnijih potreba na temelju čega privredni subjekti ukoliko nisu iz
neprofitnog sektora ostvaruju profit i opstaju na trţištu.Raznovrsnost čovjekovih potreba
osnova su i pokretač razvoja različitih proizvodno – usluţnih procesa. Ti procesi uvijek su
uvjetovani:
a ) čovjekovim potrebama,
b ) ograničenim sredstvima za njihovo zadovoljavanje i
c ) čovjekovom svjesnom djelatnošću kojom tu ograničenost nastoji smanjiti
privreĎivanjem. 12
Imajući u vidu razvoj čovječanstva i odreĎenih gospodarskih predispozicija za razvoj

turističke privrede, i s tim u svezi, razvoj turističkog posredovanja, a posebno turističkih
agencija postoji nekoliko vaţnih preduvjeta za njihovo nastajanje. Osnovni preduvjet za
omasovljavanje turističkih putovanja je postojanje kritične mase ljudi koji imaju višak
slobodnog vremena i slobodnih sredstava te naravno potrebu za kretanjem i boravkom na
turistički način koja bi posredovanje u turizmu učinila isplativim.
11
Blaţević, Branko; Perić, Joţe. Turizam - model za otvorenu privredu i gospodarski razvoj, Samobor, 2005.
str.170-194
12
A. Dulčić – Turizam; Načela razvoja i praksa, Institut za turizam Zagreb, Zagreb – Split 1991., str 106
13
Turističke agencije ostvaruju poslovni odnos kontaktirajući i s turističkom potraţnjom i
turističkom ponudom.Naime nezamisliv je broj problema i komplikacija na koje bi svaki
potencijalni turist naišao kada bi individualno kontaktirao sa svim brojnim faktorima i
organizacijama koji djeluju u sklopu turističke ponude ( hoteli, restorani, razne prometne
organizacije i poduzeća, turistička mjesta…), a posebno ukoliko se radi o putovanju u
inozemstvo. Isto tako zbog prostorne disperzije, ali i relativno velike usitnjenosti pojedinih
kapaciteta, poslovni subjekti na strani turističke ponude teško bi pronašli mogućnosti ali i
ekonomske opravdanosti u individualnom plasmanu na turističkom trţištu. Poloţaj i
osnovna funkcija turističke agencije očituje se dakle u povezivanju interesa i potreba
sudionika na strani ponude i na strani potraţnje na turističkom trţištu.
Treba reći koji su to ekonomski efekti od razvoja vjerskog turizma:

1. turistička potrošnja
2. prodaja raznih crkvenih predmeta
3. uticaj na povećanje turističkog prometa (putovanja i noćenja)
4. potrošnja za vrijeme putovanja i boravka na vjerskoj turističkoj destinaciji
5. uticaj na regionalni razvoj oblasti i regija koje se posjećuju
Neekonomski efekti nastaju na osnovu neekonomskih funkcija turizma kao oblik

zadovoljenja turističkih potreba.Tu su za turizam značajni kulture, kulturna, socijalna,
politička, obrazovna i humana funkcija. Moglo bi se reći da su sve neekonomske funkcije
neodvojive od ekonomskih, jer tajedno sa njima upotpunjavaju turističku ponudu i
kreiranje turističkog proizvoda kao osnove za kreiranje konkretnih turističkih aranţmana.
3.6. Perspektive suodnosa turizma i religije u svijetu i u našem okruženju

Kada govorimo o vjerskom turizmu za taj pojam redovno podvodimo odrednice svetog,
sakralnog, kulturnopovijesnog nasljeĎa, duhovnost naroda. Na djelu imamo obnoviteljske
ciljeve u konstrukciji psihofizičkih sposobnosti čovjeka, pojedinačno pamćenje i
reafirmaciju strukturalnog funkcionalizma, ukupnu bilancu kapitala; ekonomsku,
kulturološku i religijsku komponentu, što je preduvjet za univerzalne vrijednosti. Na taj
način ostvarujemo pretpostavke za razvoj odnosa u regiji, meĎunarodnom nivou, suradnju i
sveopći napredak društva.
14
Posjeti turista svetim mjestima i graĎevinama rastu eksponencijalno s rastom potraţnje za
duhovnošću, autentičnošću i potragom za kulturnim korijenima. U tom kontekstu, općinske
i crkvene institucije imaju novu ulogu u turističkom sustavu, koja sve više postaje
konstelacija vrijednosti - skup uzajamnih veza meĎu javnim i privatnim dionicima, a sve sa
zajedničkim ciljem zadovoljavanja potreba turista u skladu s obzirom na njihovom
odgovornošću i sposobnošću. Sakralna kulturna baština ima neprocjenjivu vrijednost, a
uključuje i kompleksna pitanja i veliku odgovornost za relativno visoke troškove
odrţavanja i povećanje broja funkcija te za njihovu heterogenu upotrebu.
Turizam u biti podrazumijeva kretanje pojedinca koji bez posrednika moţe zadovoljiti
svoje potrebe za odmorom, relaksacijom, zabavom i edukacijom na zadanoj destinaciji što
13
je predmet njegovog interesa, mjesto od duhovnog, povijesnog i kulturnog interesa koje
14
je prirodno stanište naroda tog kraja; na primjer Banja Luka, predstavlja prvu kategoriju
u formi izleta i izletišta. Bosna i Hercegovina je bogata mjestima sa svetom dimenzijom,
postavši znatiţeljna destinacija putnicima namjernicima, pogotovo susjedima, spajajući
duh ljudi preko granica Save, Une i Drine. Baš se u Bosni i Hercegovini izrazito naglašava
starina, vrijednost materijalne kulture koja svojom arhitekturom svjedoči mostove spajanja
orijenta i oxidenta, semitske, bizantiske, rimske makroparadigme arhitekturu svetih
hramova. Zato vjerski turizam utječe i na razvoj (infrastruktura, prihod, prometnice,
otvorenost, mogući meĎureligijski dijalog i religijski dijalog), kako na lokalnoj, tako i na
meĎunarodnoj globalnoj razini.
Drugi oblik zadovoljavanja turističke potrebe ostvariv je putem turističkih araţmana.

Njime se odreĎuje pojam posjetitelja zadovoljavajući znatiţelju za spoznajom vrijednosti
odreĎene destinacije. Destinacija je obično mjesto van boravišnog prostora. Ovaj oblik
zadovoljava ekonomski, socijalni, društveni, politički, kulturni, religijski i vjerski standard.
Prvenstveno apostrofiramo opći društveni interes, zatim kauzalni interes meĎu grupama, te
onaj individualno ostvariv posrednim utjecajem nositelja aktivnosti pri realizaciji vjerskog
turizma.
13
14
TOBL Banja Luka, travanj 2007
15
Treći oblik predstavlja razonodu, zabavu i edukaciju pri putovanju. Bilo da se radi o
individualnom ili organiziranom putovanju, podrazumijeva promjenu mjesta boravka u
cilju zadovoljavanja selektivne potrebe.
3.7. Najpoznatija mjesta hodočašća

U BiH postoji veliki broj vjersko-religijskig objekata koji vjernici redovno. Oni kojima to
finansijske mogućnosti dozvoljavaju, odlaze na poklonička putovanja na najvaţnija
svjetska svetišta.
Bez obzira na nasljeĎe ratnog perioda i generalno loš imidţ, BiH ima dobre šanse u
budućnosti upravo u razvoju turizma, zahvaljući svojim raznolikim i visoko izraţenim
potencijalima na vrlo malom geografskom prostoru, gdje na nevjerovatno „simboličnim“
udaljenostima ima različite prirodne, kulturološke, tradiciojsko-vjerske, historijske i druge
potencijale sa mogućnošću razvijanja velikog broja različitih vidova turizma. Prednost BiH
leţi u i u geoprometnom poloţaju na Balkanu, naslanjajući se na vrlo dobro turistički
orjentirane susjedne zemlje. Mali broj zemalja u svijetu svoj turistički resurse i svoje
turističke proizvode moţe promovisati i ponuditi sa visoko izraţenim i raznolikim
potencijalima kao što ima BiH (nedirnuto prirodni, kulturološki, historijski, tradicijsko -
vjerski i drugi fenomeni).Posljednih godina BiH je svrstana meĎu turistička odredišta u
Europi sa najbrţim stopama rasta.
U prvih 7 mjeseci 2010.g. zabiljeţeno je 30% više posjeta nego u istom periodu 2009.g.
prema informacijama Turističke zajednice F BIH. Uzimajući u obzir da dostupni statistički
podaci ni pribliţno nisu relevantan prikaz stvarnog stanja posjeta u BiH, moţe se
pretpostaviti da je broj posjetitelja i rast daleko veći od prikazanog.
Turizam u BiH ima svoje duboke historijske korijene i nije nepoznat način privreĎivanja.
MeĎutim, tek kada se BiH kao drţava zajedno sa svojim institucijama uključi, moći će se
realizovati strategija, pa samim tim i bolje promovisanje BiH u svijetu i to preko njenog
velikog kulturnog bogatstva - njene tri vjerske zajednice i njihovih svetišta.
16
Tri su glavna razloga za putovanje odreĎivala prve putnike u Bosni i Hercegovini, a to su:
15
trgovinski, zdravstveni i vjerski razlozi. Od pamtivijeka se izvozilo gvoţĎe, olovo, so,
srebro, zlato...,a uvozila razna roba sa Mediterana.
Bosna i Hercegovina obiluje mineralnim i termalnim izvorima i ljudi su oduvijek vjerovalu
u njihovu ljekovitost. Ipak najzahtijevnija putovanja su bila putevima vjere.
Valja reći da su mnogi sakralni objekti u Bosni i Hercegovini u minulom ratu, sve tri
glavne konfesije, posebno objekti koji spadaju u kulturnu baštinu, teško oštećeni ili
potpuno porušeni. Njihova obnova, posebno u dijelovima zemlje za koju odreĎena vjerska
zajednica nije zainteresirana, naţalost ide vrlo sporo. Vjernici katoličke vjeroispovijesti su
od pamtivijeka pohodili tri samostana koja su preko 700 godina središnja mjesta
duhovnosti u BiH ( Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, Sv. Katarine u Kreševu i
Duha svetoga u Fojnici) i crkvu Sv. Ive u selu Podmilačje kraj Jajca. Danas je to prije
svega svetište u MeĎugorju.
Jevreji su u Bosnu i Hercegovinu došli nakon izgona iz španske postojbine. Jedna od

najvećih komuna je bila u Sarajevu gdje se nalazi Stari hram (danas Muzej Jevreja), Staro
jevrejsko groblje, i najveći jevrejski hram u Evropi (danas Bosanski Kulturni centar).
Vjernici islamske vjeroispovijesti hodočaste u Prusac na Ajvatovicu ali i na Djevojačć

pećinu kod Kladnja, a vjernici pravoslavne vjeroispovijesti u Sarajevskom kantonu
hodočaste u Staru srpsko-pravoslavnu crkvu u Sarajevu u vjerovanju da ona liječi mnoge
bolesti (posebno sterilitet kod ţena).
Najpoznatija mjesta hodočašća u svijetu su Jerusalem, Vatikan u Rimu, Sveta Gora, Meka i
Medina, Zagorsk, Benares, Lurd, Fatima, MeĎugorje, Marija Bistrica, Istambul, i druga.
15
Blaţević, Branko; Perić, Joţe. Turizam - model za otvorenu privredu i gospodarski razvoj, Samobor, 2005.
str.170-194
17
4. TURISTIČKI ARANŽMAN – OSNOVNI PRODUKT TURISTIČKE
AGENCIJE I TUROPERATORA
Poslovni subjekt (poduzeće) je :samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina u

vlasništvu odreĎenih subjekata, koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe trţišta, koristeći
se odgovarajućim resursima i snoseći poslovni rizik radi ostvarivanja dobiti i drugih
ekonomskih i društvenih ciljeva.16
Kad je riječ o turistima i o organizaciji njihova putovanja nezaobilazno i pionirsko mjesto

imaju putničke agencije. Turistička agencija od Cookova utemeljenja 1845. godine pa do
danas ostaje vaţan akcelerator razvoja suvremenog turizma i faktor prerastanja turizma u
svjetski masovni fenomen. Sve veća potreba za turističkim putovanjima traţi odreĎenu
organizaciju i to ne samo onu u kojoj je potreban prijevoznik, već i onu vezanu za pruţanje
usluga prehrane i smještaja.
Pod pojmom turistički posrednici najčešće govorimo o putničkim (turističkim)

agencijama,organizatorima putovanja, privrednim subjektima koji potencijalnim klijentima
prodaju vlastiti proizvod – turistički aranţman (grupni ili individualni), sastavljen od
kombinacije više vrsta raznih usluga trećih poduzeća, nuţnih za nesmetano putovanje i
dulji boravak turista u odreĎenoj turističkoj destinaciji. Stoga su najvaţnije funkcije
putničkih agencija njihova posrednička, informativno – savjetodavna i promotivna funkcija
i naročito organizatorska funkcija.
4.1. Pojam i vrste turističkog aranžmana

Turistički aranţman su dvije ili više usluga, koje su sinkronizirane u vremenu i sadrţaju, a
nude se potencijalnom tururistu bilo po vlastitoj odluci agencije, bilo na traţenje klijenta,
kojima on zadovoljava djelomično ili potpuno svoju turističku potrebu turista kupuje
odmor po jedinstvenoj cijeni mnogo jeftinije nego kada kupuje komponente odmora
odvojeno od putničkog trgovca na malo. 17
Vrste turističkog aranţmana:

16
Dulčić, A. Turističke agencije, poslovanje i menadţment, Sveučilište u Splitu. Split: Ekokon. d.o.o., 2006,
str 49
17
18
1. prema trţišnom kriteriju
 domaće – svi turistički aranţmani na području matične drţave
 inozemne – svi turistički aranţmani na području inozemne drţave
2. prema vrstama usluga koje sadrţe
 emitivne – aranţmani u kojima turisti realiziraju svoje potrebe i ţelje za
putovanjem
 receptivne – oni koji se nude klijentima u mjestima njihova prebivališta
i oni koji se nude u mjestima turističkog cilja
3. prema broju turista
 individualne – araţman se formira po narudţbi, odnos prema gostima je
izravniji, suptilniji, cijena aranţmana je viša
 skupne – povremene ili sporadične grupe
- kontinuirana grupna putovanja s višednevnim boravkom
4. prema svom nastanku
 naručene – obično se organiziraju kao individualni ili grupni, te
kombinirani
- turistočka agencija samo je organizaror i izvršilac usluga
- naručilac odreĎuje sadrţaj, itenerar, strukturu usluga i sl.
 raspisane (escorted tour)
– turistička agencija ih priprema po unaprijed planiranom programu i
objavljuje ih na trţištu (npr. godišnji program aranţmana)
- organiziraju se uz pratnju vodiča
5. prema načinu izvoĎenja ili načinu putovanja
 boravišne – vrlo raširen oblik poslovanja turističke agencije (ljetovanja i
zimovanja)
- izbor destinacje je ključni zadatak pri oblikovanju aranţmana
- dopunske usluge sluţe za obogaćivanje aranţmana
- agencije moraju zgusnuti ponudu takvih aranţmana na
relativno kratko razdoblje, što se postiţe: velikim izborom tur. destinacija u
programu agencije i velikim brojem polazaka na istom tur. aranţmanu
 akcione (ture) – emitivni oblik tur. aranţmana u kojem se po vremenu i
mjestu sinkroniziraju različiti oblici turističke ponude i nude u
cjelovitom aranţmanu, koji se doţivljava u pokretu, u jednom dahu, jer
tura uključuje više destinacija
- prijevozno sredstvo mora omogućiti dolazak u sve točke u iteneraru, a svojim
komforom zadovoljiti turiste koje će duţe boraviti u njemu
- koriste se tri osnovne vrste prijevoznih sredstava: avion,
autobus, brod (kruţna putovanja ili krstarenja)
19
6. prema upotrijebljenom prijevoznom sredstvu
 avionske
 autobusne
 ţeljezničke
 brodske
4.2. Produkcioni proces turističkog aranžmana

Razmjena robe i usluga u trţišnom gospodarstvu odvija se kroz trţišne odnose koje čine
kupci (trţište kupaca), proizvoĎači (trţište proizvoĎača) i posrednici (trţište posrednika), u
kojima kupci dobivaju robu (proizvodi ili usluge), a proizvoĎači (i posrednici) novac.18
Odnosi izmeĎu kupaca, proizvoĎača (ponuĎača) i posrednika čine trţišnu strukturu odnosa
ponude i potraţnje, unutar koje se odvija proces razmjene robe.Proces razmjene promatran
organizacijski i pravno-ekonomski podrazumijeva dva čina:
1. prodaju u kojoj se mijenja vlasništvo nad proizvodom ili pravo

korištenja proizvoda (dobara) i
2. kretanje robe ( ili prenošenja prava korištenja) od jednog vlasnika

drugome radi "konzumiranja".
Specifičnosti turizma, kao što smo vidjeli ranije, i ova dva čina razmjene, proces prodaje
prave specifičnim, time što se:19
(1) prodaja proizvoda odvija u mjestu stalnog boravka turista,
(2) turist, putuje prema turističkim proizvodu (destinacije) u drugom
vremenu od vremena kupnje.
4.3. Programiranje
Stvaranje turističkog aranţmana je dug, sustavan i konkretan posao. On se odvija se u 10
faza:20
1. postavljanje grubog programa
2. sastavljanje djelomične kalkulacije
3. sastavljanje glavne kalkulacije
4. odreĎivanje prodajne cijene
18
Gardijan, P. Turističke agencije i turoperatori, Šibenik: Visoka škola za turizam, 2001., str 41
19
Bartoluci, M., Ocjena ekonomskih efekata sportske rekreacije u turizmu sposebnim osvrtom na Jadranski
turizam Jugoslavije. (Doktorska disertacija). Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu., 1985., str 96
20
Gardijan, P. Turističke agencije i turoperatori, Šibenik: Visoka škola za turizam, 2001., str 66
20
5. raspisivanje aranţmana, njegova promocija na trţ.
6. informacije, akvizicija, booking, uplate klijenata
7. izvedba aranţmana
8. obavijest o izvršenom aranţmanu
9. sastavljanje obračuna
10. odreĎivanje uspješnosti aranţmana
4.4. Pribavljanje partnerskih usluga

Turistička agencija posreduje i u pribavljanju usluga na zahtjev klijenta tih usluga i za
sopstvene potrebe kreiranja turističkog aranţmana i to :
- usluge smještaja
- usluge iznajmljivanja vozila i plovila
- usluge za kulturne, zabavne, sportske i druge priredbe
- usluge za osiguranje osoba i prtljage na putovanju
- usluge pribavljanja putovnica, viza i druge putne dokumentacije
- usluge pribavljanja strane valute, putnih čekova, i sl.
- usluge i informiranja klijenta i davanje savjeta o putovanju
- pojedinačne usluge karakteristične za pojedinu vrstu specifičnih aranţmana.
4.5. Kalkulacija cijena turističkog aranžmana

Na suvremenim trţištima niti jedan "proizvoĎač" ne moţe igrati samostalnu, neovisnu,
izdvojenu ulogu. Zato se "proizvoĎači" ne mogu ponašati proizvoljno, niti mogu cijene
21
svojih proizvoda ili usluga formirati "po vlastitom ukusu". Ţelja za visokim profitima
mnoge poduzetnike vodi ka povećanju cijena, a koje cijene nakon stanovitog vremena
dovode do pada prodaje i do nestanka profita. Zato na cijene ne moţe gledati kao na
poduzetnički cilj - profit, već kao sredstvo, marketinški instrument koji omogućuje veću
prodaju, manje troškove po jedinici i konačno veću ukupnu zaradu. Visoka elastičnost
potraţnje u turizmu ukazuje na potrebu velikog opreza pri odlučivanju o cijenama. Stoga je
vrlo vaţno definisati politiku cijena tvrtke, budući da u praksi pristupiti odgovornom i
stručnom formiranju i odlučivanju o cijenama, kada u poduzećima vladaju suprotnosti
interesa izmeĎu brojnih funkcija, struktura, odjela, sluţbi, sektora koji prodaju proizvode
ili usluge i da bi lakše prodavali traţe niţe cijene, poizvode i ne trude se previše da smanje
21
Dulčić, A. Turističke agencije, poslovanje i menadţment, Sveučilište u Splitu. Split: Ekokon. d.o.o., 2006,
str 55
21
i racionaliziraju troškove, ali traţe što više cijene i brinu da vlasnici dobiju odreĎenu
(nadprosječnu) razinu profita.
4.6. Kalkulacija turističkih aranžmana
Kalkulirati znači razmišljati o metodama i načinu s pomoću kojih se najbolje moţe utvrditi
veličina cijena u pojedinim privrednim organizacija Pristupi kalkulaciji turističkih
aranţmana su slijedeći:
1. orjentacija kalkulacije prema troškovima

- utvrĎuje se cijena koštanja proizvoda na temelju cijene pojedinačnih
usluga koje su sastavni dio tur. aranţmana
2. orjentacija kalkulacije prema ciljnoj skupini
- cijenu odreĎuju ţelje, potrebe, navike odreĎenog segmenta tur.
korisnika
3. orjenatacija kalkulacije prema konkurenciji
- agencija će prilagoditi svoje cijene cijenama sličnih aranţmana
konkurencije
Kalkulacija tur. aranţmana mora zadovoljiti odreĎene kriterije:

 princip jasnoće
 princip dokumentiranosti
 princip usporedivnosti
 princip aţurnosti
 princip vremenskog razgraničenja
Najvaţniji je oblik tzv. stvarna kalkulacija koja se izraĎuje na osnovi cijena koje su
potvrdili davaoci usluga. Diverzifikacija cijena provodi se prema elementima:
 turističkoj sezoni
 radnom terminu
 terminu bookinga
 broju korisnika po bookingu
 stupnju konkretizacije
 ciljnoj skupini
Elementi kalkulacije koje agencija mora poštivati odnose se na:

 usluge koje agencija prodaje za račun drugih dobavljača i pri tome
ostvaruje proviziju
 usluge koje agencija obavlja za svoj račun i pri tome ostvaruje razliku u
cijeni
Troškovi su sezonski diferencirani.

22
Ova opća pravila vaţe u svemu i za turistički aranţman u vjerskom turizmu.
4.7. Marketing turističkog aranžmana
Zadatak marketinga i njegova funkcija je detaljnije, sveobuhvatno i sustavno analiziranje

trţišnih uvjeta, kako bi se zadovoljlle potrebe svih sudionika na trţištu i stvorili odreĎeni,
trţištu primjereni proizvodi i usluge. Postoje najmanje tri vaţna razloga zbog kojih je
marketing primjenjiv i nuţan oblik poslovne politike:
1. poboljšava sustav informiranja u čitavom sustavu turizma
2. njime se osposobljavaju turističke agencije i drugi organizatori putovanja da se
odupru konkurenciji na meĎunarodnom trţištu
3. stvaraju se uvjeti za donošenje objektivnih i realnih poslovnih odluka
Središte svih marketinških aktivnosti je potrošač. Pri planiranju marketinške strategije

22
polazi se od potreba i ţelja pojedinih kupaca. Marketing-mix – kombinirano djelovanje
različitih elementa. Elementi marketing-mixa:
1. proizvod
2. cijena
3. promocija
4. distribucija
Marketin-mix obogaćuje se novim elementima:

 fizičkom okolinom
 ljudima
 mirom
Za provedbu marketinške koncepcije potrebno je ispuniti neke preduvjete:

 potrebno je da marketing shvate i prihvate najprije upravna tijela i
organi agencije, te njezini pojedini organizacijski dijelovi, a zatim i svi
zaposleni
22
23
 potrebno je definirati sadrţaj funkcija u agenciji jer marketing djeluje
preko tih funkcija
Organiziranjem marketinške funkcije osiguravaju se preduvjeti za ispunjenje marketinške

strategije. Organiziranjem marketinških funkcija osigurava se:23
 planiranje marketinških aktivnosti
 izvršenje marketinških aktivnosti
 kontrola marketinških aktivnosti
Na organiziranje marketinške funkcije utječu:

1. vanjski faktori (poslovna sredina, potrebe i ţelje potrošača)
2. unutarnji faktori (veličina, lokacija poduzeća, namjena porizvoda)
Vrstu marketinške organizacije agencije, osim njezine veličine, odreĎuju i dr. faktori:
1. veličina i snaga vlastite prodajne mreţe
2. dugoročne odluke o oblikovanju proizvoda, o sustavu prodaje, politici
komuniciranja i trţišnim segmentima
3. poloţaj agencijskog poslovanja u uţem smislu
4. spremnost zaposlenih da prihvate marketinšku koncepciju organizacije i
podrede svoje poslovno oponašanje principima marketinga
o svim ovim elementima marketing mora se voditi računa i u oblasti vjerskog turizma.
4.8. IzvoĎenje turističkog aranžmana

Kod receptivne agencije posao realizacije tur. aranţmana obavlja vlastita operativna
sluţba, a eventualna pomoć traţi se eventualno samo na vrhuncu tur. sezone. Kod emitivne
agencije, uz operativnu sluţbu, redovito se javljaju i drugi sudionici. Realizacija tur.
aranţmana u sklopu emitivnog posla:
1. faza pripreme izvršenja
 sastavljanje liste putnika ili popisa sudionika aranţmana
 sastavljanje rooming liste
 osiguranje putnih dokumenta (viza i putovnica)
23
Vukonić, Boris. Turizam i razvoj : pojam, načela, postupci. - Zagreb : Mikrorad : Ekonomski fakultet,
2001. , str 126
24
 pruţanje konačnih informacija sudionicima aranţmana
2. faza izvršenja
 tretman gosta
 način plaćanja
Realizacija tur. aranţmana u sklopu receptivnog posla:

1. izvršenje transfera
- prvi neposredni kontakt gosta s uslugama tur. agencije
- organizirani prijevoz putnika izmeĎu dviju točaka
- temeljni posao koji omogućuje kvalitetno izvršenje transfera je evidencija
svih dolazaka i odlazaka turista (evidenciju je uvelike olakšala primjena
računala)
- evidencija osigurava:
 da se isto prijevozno sredstvo koristi za više transfera u istom razdoblju
 da se prijevozna sredstva što više iskoriste
 da se postigne ušteda
 da se izbjegne i najmanja mogućnost da neki od putnika ne budu
trensferirani
 da se moţe kontrolirati rad izvršioca pojedine usluge
- transferi se obično organiziraju za putnike koji se koriste zračnim
prijevozom
2. izvršenje izleta
- izleti se organiziraju u boravišnim tur. mjestima kako bi se obogatila
turistička ponuda i ostvario povećani turistički proizvod
- organiziraju se kao stalan, sadrţajem planiran i fiksan oblik putovanja na
kreće udaljenosti i u kratkom vremenu
25
4.9. Obračun turističkog aranžmana
Obračun turističkog aranţmana je tavršna faza u radu na turističkom aramţmanu, i obično
se obavlja u komercijalnom sektoru agencije- organizatora putovanja.
Ova poslovna operacija se obavlja u četiri posebne faze, i to :
1. Obračun prihoda aranţmana
2. Obračun usluga plaćenih neposrednim izvršiocima
3. Obračun troškova organizatora putovanja
4. UtvrĎivanje finansijskog rezultata24
4.10. Specifičnosti turističkog aranžmana u vjerskom turizmu

Vjerski turizam je jedan od najstarijih oblika turizma koji se kao specifični oblik turizma
(uz zdravstveni turizam) počeo javljati u najranijoj povijesti kada su ljudi zbog obavljanja
religijskih obreda posjećivali za to odreĎena mjesta - svetišta, i pritom prelazili veće
udaljenosti. 25
Budući da se radi o ekonomski vrlo značajnom obliku turizma za pojedinu destinaciju,
kroz povijest su takve destinacije redovito postajale središtima vjerskih, trgovačkih,
kulturnih i ostalih dogaĎanja u pojedinim regijama. Hodočasnicima su u takvim mjestima
pruţeni osim vjersko- religjskih sadrţaja, i različiti infrastrukturni, gastronomski, kulturni i
ostali sadrţaji, dakle - dolazi do povećanih investicija na pojedinom mjestu. Primjeri
uspješnih centara za vjerski turizam su Lourdes, Fatima, MeĎugorje i mnogi drugi.
Specifičnosti turističkog aranţmana u vjerskom turizmu proizilaze iz specifičnosti vjerskog

turiste. Vjerski turista je osoba koja se uključuje u vjerski motivirana putovanja, ili
hodočašća, posebno kad se uz vjerski pojavljuju i drugi turistički motivi kao razlog za
putovanje. Cilj takvog turističkog kretanja podreĎen je religioznom vjerovanju i potrebi
čovjeka, no ono ima i sva turistička obiljeţja iako ona nisu osnovni razvoj za putovanje.26
24
Citirano prema Spasović, V. Poslovanje turističkih agencija i organizatora putovanja,izd. Singidunum,
Beograd,2010, strana 200
25
26
Rječnik turizma, Masmedija, Zagreb, 2001, strana 442
26
5. VJERSKI TURIZAM U FBIH
Sektor turizma u Bosni i Hercegovini obuhvata široku lepezu prirodnih, kulturnih i

religioznih atrakcija i ima potencijal da privuče veći broj posjetilaca u BiH, te tako
doprinese domaćoj privredi. 27
Savremeno stanje turizma u F BiH je ilustrovano pokazateljima o kapacitetu smještaja.

Prema sluţbenim podacima F BiH raspolaţe sa 13.667 turističkih leţajeva u 2007. godini.
Broj se iz godine u godinu povećava, a u razdoblju od 2003. - 2007. godine povećao se za
27%. Od ukupnog broja leţajeva 83% se nalazi u hotelima/motelima, što bi ukazivalo na
visoku kvalitetu smještajnih kapaciteta po strukturi. Značajan se dio smještajnih kapaciteta
nalazi u malim obiteljskim hotelima, motelima i pansionima.28
Slika 1 : Broj ležajeva u F BiH po vrstama
Izvor : F BiH u brojkama, str. 39
27
28
Strategija razvoja turizma FbiH, prosinac 2008, stranica 67
27
Izvršena je okvirna procjena prema kojoj FBiH raspolaţe oko 36.000 leţajeva, iz koje
slijedi :
 Hoteli 11.331 (pretpostavlja se da su svi hoteli uredno registrirani za
djelatnost)
 Moteli 1.081 (pretpostavlja se da su svi moteli uredno registrirani za
djelatnost)
 Privatne sobe 22.587
 Ostalo 1.000
Slika 2: Smještajni kapaciteti turizma F BiH (ležajevi)
Izvor : - za 80-e (1986.), SGJ, 1988., str. 580

- za 2007., F BiH u brojkama, str. 39
Iz navedenih podataka proizlazi da su današnji stvarni kapaciteti smještaja za 163% veći

od sluţbeno registriranih (prije svega zbog kapaciteta domaćinstava) i za 25,5% ukupno
veći od kapaciteta krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća (prije svega zbog kapaciteta
domaćinstava).29
29
Strategija razvoja turizma FBiH, prosinac 2008, stranica 69
28
Turistički promet FBiH po procjenama Centralne banke Bosne i Hercegovine, Svjetskog
ekonomskog foruma (World Economic Forum) i Svjetske turističke organizacije (World
Tourism Organization), iznosi pribliţno 420 mil. EUR. Udio domaćeg turizma u prihodima
turizma F BiH procijenjen je na 37,5%.
Slika 3: Prihodi od turizma Federacije Bosne i Hercegovine u 2007. godini
Izvor: CB BiH za 2005. godinu za BiH procjenjuje turističke prihode na 891 mil. KM, WEF za 2007.
Procjenjuje ukupne ino prihode od turizma na 400 mil. USD za BiH, WTO za 2005. godinu, za BiH
prognozira menunarodne prihode na 413 mil. EUR. U procjeni autora udio F BiH procijenjeno je na 65%,
godišnji rast prihoda 2005. - 2007. od 5% godišnje. Jedna od specifičnosti turizma je da se uvijek radi o
procjeni prihoda, pri čemu je teško razlikovati izravne od neizravnih učinka.
Prema sluţbenoj statistici, interesantna je sljedeća tabela s dolascima prema vrsti

turističkih mjesta. Prema tabeli proizlazi da Sarajevo samo ostvaruje 44,2% dolazaka.
Slika4: Dolasci turista po vrstama turističkih mjesta u F BiH (u 1999.- 2006.)
Izvor: Statistički godišnjak, ljetopis 2007., F BiH str. 197
29
Prema sluţbenoj statistici (F BiH u brojkama, 2008.) u ugostiteljstvu F BiH 2007. godine
zaposleno je 15.656 osoba ili 3,8% od ukupno zaposlenih. MeĎutim, u strukturi zaposlenih
u gospodarstvu ugostiteljstvo sudjeluje s 5,3%.
Naravno, kod procjene zaposlenih u turizmu F BiH na umu treba imati:
 zaposlenost u djelatnostima koje su direktno povezane s turizmom (agencije, usluge
na atrakcijama i sl.)
 zaposlenost koja je u sferi ''sive ekonomije.''
Temeljem izloţenog, moguće je procijeniti ukupnu zaposlenost u turizmu na pribliţno
20.000 osoba.30
Pri ocjeni sadašnjeg stanja i razvojnih mogućnosti odrenene turističke destinacije
uobičajeno se koristi SWOT analiza. Na temelju istraţivanja obiljeţja turizma F BiH,
terenskog obilaska područja te stavova prikupljenih na Partnerskim konferencijama
moguća je analiza kako slijedi.
30
Strategija razvoja turizma FBiH, prosinac 2008, stranica 74
30
S (Snage) W
U ovom kontekstu čini se preopširnim razlagati svaki element SWOT analize. Ipak, neke
elemente treba istaknuti, moţda ponajviše radi eventualnih korisnika Strategije izvan
F BiH. Iz tog su razloga, u idućem pregledu, istaknuti i, ukratko, pojašnjeni odreneni
elementi.
5.1. Opšti uslovi za razvoj turizma u FBIH

BIH ima izuzetno povoljan geografski poloţaj, u središnjem dijelu Balkana, gdje
preovladavaju različiti klimatski uslovi (temperature se kreću u rasponu od 40 ş C u
ljetnom periodu u juţnim krajevima do oko – 30 ş C u planinskim predjelima tokom
zimskog prioda). 31Stanovnici i osobe koje privremeno borave tu mogu da doţive i uţivaju
u sva četiri godišnja doba, za razliku od mnogih drugih područja gdje preovladava
31
Z.Jovicic,Turisticka geografija,Banja Luka,1981, str 11
31
uglavnom blaga i oštra zima ili nasuprot, ljeto. Kao jednu od najpozitivnijih ocjena ova
zemlja je dobila za svoju prelijepu okolinu i prirodne atrakcije koje idu uz nju. Primjeri tih
prizora su Hutovo blato (a nova otkrića na ovom prostoru obećavaju utrostručenje
turističkog potencijala), vodopadi Kravice, Skakavac.
Historijske atrakcije ne zaostaju mnogo za prirodnim. Ispitanici smatraju da je to jedna

posebna stavka koja moţe da mnogo utiče na pozitivan imidţ, čak šta više BiH bi mogla da
se predstavlja kao riznica historijskog blaga. Naime, BiH pored toga što ima
hiljadugodišnju tradiciju svog postojanja, u ovoj zemlji se mogu susresti veličanstvena
djela različitih doba kao i arhitektura, počev od Rimskih mostova, stećaka, nadalje tu su
tragovi orijentalnih i austrougarskih stilova, pa do današnjih najsavremenijih zdanja.32
Kulturna tradicija je pratila uporedo historijska zbivanja, tako da ona danas, iako je
kompilacija mnogih različitosti, ipak ima neku posebnu osobenost. Kulturna baština BiH
ima velike dimenzije. Izrazito su skupocjene nadaleko poznate bosanske starine, koje se
mogu naći na Baščaršiji u Sarajevu i na izloţbama (a i širom svijeta ljudi daju basnoslovne
sume novca da bi imali po neki uzorak u svojoj kolekciji).
Sarajevo, olimpijski grad, je danas poznato po Sarajevo film festivalu, koji se odrţava
svake godine u augustu i u toku tog mjeseca mogu se susresti mnoge poznate ličnosti iz
svijeta filma.
Treba spomenuti i Mostar, koji je, nakon obnove Starog mosta, ponovo vratio svoj sjaj i
slavu i kao i prije postao atraktivan za velike grupe turista iz cijelog svijeta, koji dolaze da
bi se divili veličanstvenosti i tradicionalnim skokovima sa Starog mosta.
Neumski festival, kulturna i nacionalna manifestacija na malom dijelu

bosanskohercegovačke obale na Jadranskom moru predstavlja korak naprijed u
oţivljavanju tog grada i njegovog pretvaranja u jedan od centara kulturnih, naučnih i
sportskih zbivanja, ne samo graĎana B i H, nego i susjednih zemalja. Naime, u zadnje
vrijema u Neumu se odrţava mnoštvo seminara različitih profila.
32
32
Ogroman nedostatak jesu neureĎene plaţe, kojih ionako nema mnogo, i nedovoljni
smještajni kapaciteti. Istina je da se u zadnje vrijeme mnogo radi na ispravljanju tog
nedostatka. Druţeljubivost, interesantan karakter, susretljivost, srdačnost su epiteti koji
krase stanovništvo ovog djelića Evrope.Moţda je faktor subjektivnosti odigrao svoju
ulogu, ali BiH je, što je već navedeno, po pitanju ove karakteristike dobila daleko veću
ocjenu nego ostale destinacije.
5.2. Uslovi za razvoj vjerskog turizma u FBIH

Burna prošlost i dešavanja kroz minula stoljeća dovela su na tlu Bosne i Hercegovine do
stvaranja ambijenta u kome različite religije egzistiraju, proţimaju se i nadopunjuju. Tako
je u Bosni i Hercegovini, u njenom glavnom gradu Sarajevu, moguće u laganoj
desetominutnoj šetnji obići vjerske hramove mislimana - Gazi Husrev-begova dţamija,
pravoslavaca - Saborna crkva, katolika - katedrala Srca Isusova, te Sarajevsku sinagogu. 33
Najposjećenije svetište, odnosno najatraktivnija destinacija u oblasti vjerskog turizma na

tlu Bosne i Hercegovine je MeĎugorje – mjesto Gospina ukazanja. Ovo mjesto od 1981.
godine, kada je grupa mladih posvjedočila o Gospinom ukazanju, posjećuje najmanje
milion hodočasnika tokom godine. Slika današnjeg svijeta, u skoro svim segmentima moţe
se posmatrati globalno.34 Tako je i turizam fenomen koji je poprimio globalne dimenzije u
XX vijeku.
Slika današnjeg svijeta, u skoro svim segmentima moţe se posmatrati globalno. Tako je i
turizam fenomen koji je poprimio globalne dimenzije u XX vijeku. Većina zemalja u
svijetu, u većem ili manjem obimu, razvija turizam, a osnovna mu je karakteristika i cilj
veliki broj učesnika u turističkim putovanjima, tj. masovnost.
Po svojim ekonomskim, sociološkim, psihološkim, političkim i drugim konotacijama

turizam kao fenomen, prema mnogim stručnim mišljenjima, nema pandana u nekoj drugoj
pojavi ili fenomenu u savremenom svijetu. Isto tako, mnogi stručnjaci smatraju da će
turistička industrija za par decenija biti, takoreći «rame uz rame» naftnoj i automobilskoj
33
World Tourism Organization: Tourism Market trends: World Overview Tourism Topics, Madrid: World
Tourism Organization, 2001.
34
World Tourism Organization: Guide for Local Authorietes on Developing Sustainable Tourism. Madrid:
World Tourism Organization.
33
industriji. Stalno rastuća priroda konkurencije u turističkoj industriji prisiljava turističke
destinacije da razvijaju efektivan marketing plan i strategiju.
U cjelokupnom ovom procesu, turistički operateri i putnički agenti imaju kritičnu funkciju
u stvaranju destinacijskog marketinga. A šta bi to bila jedna atraktivna turistička
destinacija i da li je moguće da je i BiH jedna od njih? Pod pojmom turističke destinacije
podrazum Podrazumijeva se “manje ili više zaokruţena geografska cjelina koja raspolaţe
atraktivnim komunikativnim i receptivnim faktorima, tj. svim onim prirodnim, društvenim,
antropološkim, kulturno-istorijskim, saobraćajnim i pretpostavkama za smještaj, ishranu,
za odmor, rekreaciju i zabavu turista ( tj.izgraĎena turistička ponuda ).” Obično postoji
pretpostavka da turisti imaju odreĎenu predstavu o mnogim turističkim destinacijama.
Predstava o odreĎenoj destinaciji nastaje na bazi bilo iz sopstvenog iskustva ili iz iskustva
drugih i znanja koja se ima o destinaciji. Često je to subjektivno, strogo personalizovano
znanje. Za formiranje imidţa u svijesti turističkih potrošača obično je presudan uticaj
promotivne aktivnosti, preporuke prijatelja i rodbine, kao i ukupan mentalno psihološki
sklop ličnosti, socio – ekonomski ambijent, kultura, subkultura i sl. Kakav imidţ ima BiH
u očima turista, prema sprovedenom istraţivanju meĎu turističkim agencijama na području
BiH, je izloţeno u narednojdiskusiji i podacima.
5.3. Najpoznatija mjesta vjerskog turizma u FBIH

Osim MeĎugorja, najatraktivnija novija destinacija na bh mapi vjerskog turizma je Ajvaz
dedina pećina, odnosno muslimanska vjersko-kulturna manifestacija Ajvatovica kod
Prusca.
MeĎu posjećenijim destinacijama su Olovska Gospa, Manastir Ţitomislići, Manastir
Tvrdoš kod Trebinja, Kraljeva Sutjeska, Humac Hercegovina, kuća mira Prozor – Rama, te
Djevojačka pećina i dovište u Brateljevićima kod Kladnja.35
5.3.1 MeĎugorje
MeĎugorje je naseljeno mjesto u sastavu Općine Čitluk, Federacija Bosne i Hercegovine,
BiH. MeĎugorje je jedno od najpoznatijih rimokatoličkih svetišta na svijetu. Postalo je
poznato kroz ukazanja Djevice Marije, koja se kao fenomen počela javljati 1981. godine,
nakon čega se počeo razvijati vjerski turizam.
35
B.Stanisic i M.Bujosevic,Turisticka geografija, Brčko, 2003, str 64
34
Nakon pojavljivanja Djevice Marije , MeĎugorje je u posljednjih dvadeset godina postalo
moderan centar vjerskog turizma i odredište brojnih vjernika iz čitavog svijeta.MeĎugorje
je - pored Lourdesa i Fatime - postalo najpoznatije marijansko svetište u svijetu.
Hodočasničke skupine svakodnevno dolaze iz svih krajeva svijeta,a grube statistike kazuju
da MeĎugorje svake godine posjeti više od milion vjernika koji na raspolaganju imaju oko
15.000 leţaja u porodičnim hotelima i pansionima prilagoĎenim modernim zahtjevima
vjerskog turizma
5.3.2 Tvrdoš
Tvrdoš (IV–VI vijek) Manastir Tvrdoš, 4,5 km udaljen od Trebinja na putu za Mostar,
podignut je na temeljima stare crkve. Postoji u kontinuitetu od kasne antike (IV–VI vijek),
s tim što je u više navrata rušen i obnavljan. Najviše je stradao 1694. godine u borbama
izmeĎu Mlečana i Turaka. Tom prilikom je sav inventar manastira prenijet u manastir
Savina kod Herceg Novog, gdje se i danas čuva.Manastir su početkom XVI vijeka oslikali
freskama dubrovački slikari Vicko Lovrov i trebinjski monah Marko Stefanov. U prvoj
polovini XVI vijeka manastir Tvrdoš je bio najveći skriptorijum na slovenskom jugu, a
istovremeno je bio i kulturno i duhovno središte šireg područja.36
5.3.3 Travnik
Kao i kod mnogih bosanskih gradova, turizam Travnika je uveliko zasnovan na historiji i
geografiji. Obliţnja planina Vlašić je jedna od najvećih u Bosni i Hercegovini, što je čini
odličnim mjestom za skijanje, pješačenje i sanjkanje. Zbog toga što turizam nije jak u
gradu, Vlašić je glavna turistička atrakcija. Grad Travnik je takoĎer veoma interesantan.
Mnoge graĎevine, koje potiču iz osmanskog perioda, dobro su očuvane, kao na primjer
brojne dţamije, orijentalne kuće, sahat kula, te ulične česme. Stari dio grada datira iz ranog
15. vijeka.
5.3.4 Sarajevo
Sarajevo je takav grad da se u njemu i stranci osjećaju kao da su kod kuće. Čak ni širenje
grada izgradnjom visokih nebodera nije moglo oduzeti šarm nebrojenim kafeima i
vjekovnoj tradiciji gostoprimstva. Iako je gradsko zaleĎe, sačinjeno od nebrojenih brda i
visokih planina, u neku ruku izolovalo grad i sačuvalo duh starih vremena, on je i dalje
36
Europen Bank for Reconstruction and Development, Mogučnosti ulaganja u odrţivi turistički biznis u
Bosni i Hercegovini, 2010., str 48
35
ostavljao svoja vrata širom otvorena ostatku svijeta. Bez obzira što je Sarajevo glavni grad,
sa svom trkom i dinamikom koju nosi savremeni ţivot, ipak ima jedinstvenu atmosferu
37
koja vam se prosto uvuče u dušu. Ovaj grad djelomično simbolizuje vjekovima staru
borbu protiv izrazitih utjecaja sa strane, ali svakako i njihovo prihvatanje u odreĎenoj
mjeri, i to onih najboljih, spajajući ih u jednu od najraznolikijih kultura koje se mogu
pronaći u Evropi.
5.3.5 Ajvatovica
Ajvatovica je najveća tradicionalna vjersko-kulturna manifestacija Bošnjaka. Danas se
početak Dana Ajvatovice obiljeţava organizovanjem različitih naučnih i kulturno-sportskih
sadrţaja. Tradicionalni ceremonijalni dio Ajvatovice počinje paradom konjanika i
pješadije. Obično travnički muftija biva u vrhu kolone zajedno sa okićenim jahačima.
Bajraci, konji, tekbiri, ilahije su sastavni dio duha Ajvatovice. Povorka se pribliţava
šehidskim mezarjima iz doba sultana Fatiha i uči fatihu.
5.3.6 Stolac
Nekropola na Radimlji najpoznatiji je lokalitet stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih
spomenika, u Hercegovini. Nalazi se 3 kilometra zapadno od Stoca, uz cestu Stolac –
Čapljina, na lokalitetu Vidovo polje, na domak sela Paprati. Nekropola spada u
najvrijednije spomenike srednjovjekovnog perioda u BiH. Karateristike koje ističu njenu
vrijednost su: brojnost primjeraka, raznovrsnost i zastupljenost svih osnovnih oblika,
relativno visoka umjetnička kvaliteta izrade, bogatstvo plastićnih dekoracija, reljefnih
predstava i natpisa koji spominju povijesne ličnosti te sama njena dostupnost i smještaj.
5.3.7 Goražde
Foča i Goraţde su kulturni i turistički centri ovog područja. U blizini Foče se nalazi
Nacionalni park Sutjeska. Park je dom jednoj od dvije preostale prašume u Evropi –
Perućici, najvišem vrhu – Magliću (n/v 2,386 m), kao i rijeci Tari. Goraţde zauzima
centralnu poziciju i najveći je grad u ovom području. Foča je smještena jugozapadno od
Goraţda, a Višegrad i Rudo istočno i jugoistočno.
37
36
5.3.8 Pale
Pale su turističko naselje u neposrednoj blizini Sarajeva. Opština Pale zauzima površinu od
492 km². Opština Pale je gradska opština grada Istočno Sarajevo. Nalazi se u kotlini
izmeĎu Romanije i Jahorine, a kroz grad protiče rijeka Miljacka. Administrativno je
podijeljena u 7 mjesnih zajednica, sa 63 naseljena mjesta u kojima, po procjeni lokalnih
vlasti, ţivi izmeĎu 30.000 i 35.000 stanovnika. Danas su Pale univerzitetski, turistički i
kulturni centar Republike Srpske. U Palama se nalazi pravoslavna crkva Uspenja Presvete
Bogorodice osnovana početkom 20. vijeka .
5.3.9 Jajce
Po svom vjerskom i kulturnom naslijeĎu BiH spada meĎu najbogatije drţave Evrope. Ona
ima tri vjerske zajednice, a svaka od njih ima svoja velika svetišta. MeĎutim, drţava malo
radi na promociji vjerskog turizma.Organizovanje i promovisanje turističkih vjerskih
lokacija u BiH, uz nekoliko izuzetaka, briga je uglavnom vjerskih zajednica i
opština. Svake godine se u mjestu Podmilačje kod Jajca okupe desetine hiljada vjernika
kako bi se zahvalili Svetom Ivi. Tako je bilo i ovog 24. juna. Mnogi dolaze ovamo pješke,
bosi, prelazeći na desetine kilometara. Mnogi svjedoče o čudotvornim iscjeljenjima
bolesnih, a osim rimokatolika Svetom Ivi se za iscjeljenje i zdravlje u porodici obraćaju i
muslimani i pravoslavci.
5.3.10 Tuzla
Tuzla ima dugu tradiciju vjerske tolerancije, multikulture i kulture kao jednog od najvećih
izraza ljudskog uma. Na području Kantona nalaze se desetine kulturnih i vjerskih ustanova.
5.3.11 Livno
Kao i u drugim mjestima u Bosni i Hercegovini i u okolici Livna arheološka iskopavanja

su otkrila ostatke ljudskih naseobina stare preko 4,000 godina. U sklopu Franjevačkog
samostana sv. Petra i Pavla na Gorici smješteni su Franjevački muzej i Gorička galerija u
kojima se hronološki prati kontinuitet povijesnih zbivanja: od Kelta i Ilira preko Rimljana,
te Hrvata od doseljenja do najnovijeg vremena. U Galerij na Gorici je izloţena stalna
postavka radova Livnjaka Gabrijela Jurkića. Jurkić je jedan od najpoznatijih slikara u
historiji Bosne i Hercegovine i njegovi radovi su takoĎer izloţeni u Umjetničkoj galeriji
BiH u Sarajevu.
37
5.3.12 Bužim
Srednjovjekovni grad Buţim sazidan je u XII stoljeću 1251.g. Sastoji se od jedne donţon
kule i gradskog obora. U XV stoljeću grad mijenja u potpunosti svoj izgled. U
meĎuprostoru izmeĎu gornjeg i donjeg grada početkom XIX stoljeća nalazila su se 22
objekta bosanske stambene arhitekture. Stari grad pruţa vrlo raznovrsne mogućnosti
prezentacije, počev od najjednostavnijeg načina organizovanog turističkog obiljeţja grada
uz njegovo predanje o njihovoj historiji, značaja, arhitektonskim karakteristikama te
idealnog rješenja potpune obnove starog grada Buţima, koji uz staru dţamiju predstavlja
osnovne vrijednosti svog vremena. Bitno je napomenuti da stara tvrĎava Buţim i stara
dţamija predstavljaju zaštićena spomen obiljeţja i kao takvi su proglašeni kao zaštićeni
nacionalni spomenici u BiH.
5.3.13 Zenica
Zenica je moderan grad koji je uspio sačuvati mnoge kulturno - historijske spomenike.
Hadţimazića kuća nalik je Svrzinoj kući koja se nalazi u Sarajevu: to je stara begovska
kuća koja je sačuvana u svom izvornom obliku. Kuća je izgraĎena 1835. godine. Otvorena
je za posjetioce od ponedjeljka do subote. Cijeli trg je prepun kafića i takmiči se sa
Kamberovića poljem, koje se nalazi sa druge strane rijeke Bosne, za najpopularniju
pješačku zonu u gradu. Muzej grada i Umjetnička galerija se nalaze u ul. Muhameda Seida
Serdarevića bb. Na raskršću ulica Branilaca Bosne i Dr. Abdulaha Aska nalazi se katolička
crkva Svetog Ilije i škola. Iza ulice Branilaca Bosne je Travnička cesta u kojoj je stara
Pravoslavna crkva, sa impozantnom arhitekturom. Na Kočevskom potoku, nedaleko od
crkve nalazi se Sušića mlin, stari porodični mlin koji i danas radi.
5.4 Problemi i ograničenja za razvoj hodočašća na turističkom tržištu FBIH

Bez obzira na predrasude koje vjerovatno postoje i u BiH, ova zemlja u svijetu više nema
ratni imidţ. Turistički resursi u BiH postoje, ali su još premalo poznati ljudima van BiH.
Turizam traţi pravnu i političku stabilnost, što BiH za sada ne moţe u potpunitosti
38
ponuditi. Nakon rata turizam u BiH se razvija stihijski, neplanski i neorganizovano. S
obzirom na dejtonsku podjelu zemlje, u kojoj je turizam prepušten entitetima, jedinstvena
38
38
zakonska regulativa na nivou drţave ne moţe postajati. Ogromna je razlika, recimo, hotela
sa tri zvjezdice u RS , u Federaciji i u Distriktu Brčko. Svi primjenjuju svoje, nastupa se
pojedinačno. Na sajmu u Beogradu je nastupila RS, nije nastupila Federacija. Ili obrnuto -
u Berlinu je nastupila Federacija. 39
Problemi i ograničenja vjerskog turizma u F BiH se nalaze kako na strani turističke
ponude, tako i na strani turističke traţnje. Na strani turističke ponude problemi i
ograničenja su u nedovoljno osmišljenom i turistima dostupnom atraktivnom turstičkom
proizvodu, većoj zastupljenosti turističkih aranţmana u programima turističkih agencija
organizatora putovanja, nedovoljnoj izgraĎenosti kompleksne turističke ponude u vjerskom
turizmu, nedovoljnim marketinskim aktivnostima, i drugim problemima.
Na strani turističke traţnje, problemi i ograničenja su u nedovoljnoj kupovnoj moći
potencijalnih vjerskih turista, nedovoljnoj zainteresiranosti za hodočašća i turističkim
putovanjima, nekada i zbog nedovoljnog vjerskog obrazovanja, davanja prednosti
klasičnim turističkim putovanjima u odnosu na hodočastnička putovanja, ekonomskoj krizi
i finansijskim problemima stanovništva.
5.5 Perspektive razvoja vjerskog turizma u FBIH
Perspektive su dobre i povoljne. Zavisit će od izlaska zemlje iz ekonomske krize, brţeg

ekonomskog razvoja, porasta zaposlenosti stanovništva, političke i pravne sigurnosti u
zemlji i svijetu, turističke politike i sprovoĎenja Strategije razvoja turizma u F BiH i po
kantonima.
TakoĎer će zavisiti od angaţovanja i zainteresiranosti turističkih agencija i vjerskih vlasti i
vjerskih organizacija, vjersko – turističke propagande, stanja očuvanosti vjerskih objekata,
razvoja informcijsko- komunikacijskih tehnologija i drugih faktora.
39
39
6. STUDIJ SLUČAJA MEĐUGORJE
6.1. Fenomen MeĎugorje
Ovaj dio rada se temelji na prikazu istraţiivanja koje je sprovela Turistička agencija
„Relax tours” iz Sarajeva, koja u svojim programima radi MeĎugorje kao veoma
zastupljenu destinaciju.
Rad se temelji na teorijskim teološkim, socijalnim i psihološkim preispitivanjima hodo-
čašća na osnovi nekih dosadašnjih istraţivanja. Cilj ovoga rada je upoznati obiljeţja
hodočasnika, njihove motive, posebnosti hodočasničkoga mjesta i utjecaje hodočašća na
svakodnevni ţivot hodočasnika. Rad je temeljen na istraţivanju provedenomu u
MeĎugorju na uzorku od 606 ispitanika 2010. godine.
U istraţivanju su sudjelovali ispitanici iz 33 drţave. Podaci su prikupljeni

polustrukturiranim upitnikom prevedenim na osam svjetskih jezika. Rezultati su pokazali
da su hodočasnici u MeĎugorju najčešće praktični vjernici i da najčešće pripadaju
katoličkoj vjeri, no postoji i udio drugih vjeroispovijesti. Motivi njihova hodočašća su
duhovne naravi, traţenje Boga i obnova duhovnoga ţivota. Aktivnosti i okolina samoga
mjesta vrlo su im vaţni, a posebice euharistija.
Učinak za njihovu svakodnevnicu je duhovna obnova, koju više ističu praktični vjernici, ali
svi, bez razlike, naglašavaju da nose mir, nadu, radost i sigurnost. Ovim se radom dobio
uvid u neka obiljeţja hodočašća i hodočasnika danas, te on moţe posluţiti kao polazište za
daljnja sustavna istraţivanja hodočašća koja su rijetko zastupljena, a očito bitna za
ponovno otkrivanje »svetoga« u sekulariziranome svijetu.
Pod hodočašćem općenito razumijevamo posjet pojedinca ili grupe bliţim ili daljim svetim
mjestima u kojima traţe ili doţivljavaju nadnaravnu pomoć ili milost. Hodočašće se
dogaĎa u religioznoj namjeri i drţanju i ono je djelo poboţnosti. Često se poduzima zbog
posebnih nakana, npr. ozdravljenja, spasenja duše, zahvale, pokore, posta, religioznog
čašćenja, oslobaĎanja tjelesne i duševne nevolje itd.
40
Hodočašća su uvijek posebna prigoda vjernicima i nevjernicima za molitvu i ţrtvu Bogu da
se dobije odgovarajuća milost. Tradicionalno su hodočašća povezivana s molitvom za
zdravlje ili rješavanje nekih obiteljskih problema. Hodočasnička mjesta ispunjavaju ljudi
koji su religiozni i manje religiozni, ali traţe od Boga različite milosti za sebe ili članove
vlastite obitelji.
Stoga smo se u ovome istraţivanju se ţeljelo osvrnuti na hodočasničko mjesto MeĎugorje

u koje svakodnevno dolaze ljudi iz cijeloga svijeta. Cilj istraţivanja je dvojak. Ponajprije,
zanima nas pobliţe ispitati različita obiljeţja hodočasnika u MeĎugorju s obzirom na socio-
demografska obiljeţja i religioznost hodočasnika. Drugi cilj istraţivanja je utvrditi motive
dolaska na hodočašće i ispitati utjecaj hodočašća na svakodnevni ţivot hodočasnika.
MeĎugorje, jedno od najvećih svjetskih marijanskih središta, mjesto je koje svakodnevno

posjećuju brojni hodočasnici iz cijeloga svijeta. Fenomen MeĎugorje počeo je u ljeto
davne 1981. godine, kada se prema svjedočanstvu šestero djece, 24. lipnja u ovome
hercegovačkom mjestu ukazala Kraljica mira. “Mir je saţetak svih njezinih poruka, to je
stanje u kojemu sve poruke date u MeĎugorju nalaze svoje ispunjenje.” Preko vidjelaca
Kraljica mira daje mjesečne poruke vjernicima u kojima desetci tisuća vjernika traţe nadu,
spas i ispunjenje svojih molitvi i nada.
MeĎugorje je kao jedinstven fenomen u suvremenom svijetu koji u to krševito

hercegovačko mjesto privlači milijune hodočasnika iz cijeloga svijeta. Prema nekim
istraţivanjima pretpostavlja se kako je MeĎugorje u 28 godina posjetilo 30 milijuna ljudi,
što niti jedan drugi turistički centar u Bosni i Hercegovini a i šire nije uspio dosegnuti. Kao
jedan od silnih plodova MeĎugorja vidim doţivljaj i iskustvo čovjeka kao osobe, Boga kao
Boga.
U MeĎugorju hodočasnici doţivljavaju vjeru bjelodano kao osobni odnos izmeĎu Boga i
čovjeka. Ukazanjem Kraljice Mira, MeĎugorje se razvilo turistički i postalo je
nezaobilazna destinacija s bogatim vjersko-molitvenim sadrţajem za milijune hodočasnika
iz cijeloga svijeta. Tijekom cijele godine u MeĎugorju se odrţavaju brojni seminari i
festivali, a meĎu njima, svakako treba istaknuti Festival mladih koji se već 20 godina
odrţava u MeĎugorju.
41
U vrijeme odrţavanja mladi diljem svijeta mole se, pjevaju, svjedoče o svojoj vjeri,
sudjeluju u procesiji i klanjanju, druţe se i razgovaraju.Festival mladih se svake godine
odrţava u prvim danima mjeseca kolovoza i u vrijeme njegova trajanja MeĎugorje je
svjetski centar mladih iz kojega se svijetu šalju poruke mira, ljubavi i vjere. Hodočasnici
koji doĎu u MeĎugorje uz nezaobilazan posjet Brdu ukazanja i Kriţevcu, u svetištu imaju
prigodu posjetiti još nekoliko zanimljivih odredišta.U sklopu svetišta nalazi se i Majčino
selo , ustanova za odgoj i skrb napuštene i nezbrinute djece.
Danas o toj djeci skrbe meĎugorski franjevci na čelu s duhovnim voĎom fra Svetozarom
Kraljevićem, koji je i ravnatelj Majčinog sela.Svakodnevno to mjesto pruţa odgojno-
obrazovni rad onima koji su od svih napušteni ili na bilo koji način odbačeni od
društva.Integrirano u turističku ponudu MeĎugorja, Majčino selo je nezaobilazna
destinacija posjeta hodočasnika koji svakako neposrednim doţivljajem prenose pozitivnu
sliku MeĎugorja u svijet.
U sklopu Majčinog sela djeluje i zajednica za liječenje ovisnika “Milosrdni Otac” koju je
utemeljio pokojni fra Slavko Barbarić 1999. godine i ova je kuća utočište momcima koji su
pali u pakao droge i traţe izlazak iz krize i nadu u bolje sutra. Iako mlada, Zajednica je
svojim radom stvorila pozitivan i prepoznatljiv imidţ diljem svijeta.Uz ovu kuću, djeluje i
Kay centar, kuća za napuštene i odbačene ţene. Uz zajednicu Milosrdni Otac, u MeĎugorju
od 1993. godine djeluje Cenacolo. Temelj ove zajednice jesu molitva i vjera u bolji ţivot,
ţivot bez droge.
6.2. Prikupljanje podataka

Istraţivanje je provedeno u MeĎugorju u dva različita razdoblja. Prvo je razdoblje bilo
početkom avgusta, a drugo u oktobru 2010. godine. Oba su ispitivanja trajala po tjedan
dana. Prvo je razdoblje puno frekventnije za hodočasničko mjesto, a drugo je mirnije.
Htjela se postići što objektivnija slika hodočasnika.
Hodočasnike, koje smo prigodno zatekli za vrijeme odmora ili u šetnji u blizini svetišta,
zamolili smo za ispunjavanje upitnika. Svakomu je ispitaniku ukratko objašnjena svrha i
cilj istraţivanja, te je naglašeno da je sudjelovanje dobrovoljno i anonimno. Svaki je
ispitanik odgovarao samostalno. Hodočasnici koji su imali potrebu za detaljnijim
razgovorom s anketarom su i intervjuirani. Intervju je trajao oko 30 minuta. Samostalno
ispunjeni upitnici vraćeni su u informativni centar ili osobno anketarima.
42
Budući da je MeĎugorje hodočasničko svetište s posebnim obiljeţjem Marijinih ukazanja,
istraţivano je značenje Marije u ţivotu hodočasnika.
Slika 5. Značenje Marije u životu hodočasnika

Značenje Marije F %
Jako vaţno 449 91,10
Vaţno 33 6,70
Nevaţno 11 2,20
Ukupno 493 100,00
Bez odgovora 12 2,37
N 505
Dob x2 = 62,66 df = 35 p<0,00

Učestalost odlazaka na misu x2 = 100,60 df = 25 p<0,00
Učestalost molitve x2 = 93,27 df = 35 p<0,00
Samoprocjena religioznosti x2 = 106,32 df =30 p<0,00
Rezultati pokazuju da Marija ima izrazito značajnu ulogu u ţivotu hodočasnika. Više od
91,1% ispitanika mišljenja je da im Marija znači puno u ţivotu. Marija ima osrednje vaţnu
ulogu u ţivotu hodočasnika u tek 6,7%, a nevaţnu u 2,2% slučajeva.
Analizirano je tko su osobe kojima Marija puno, odnosno malo, znači za ţivot.
Analiziramo li statistički značajne razlike s obzirom na socio-demografska obiljeţja,
vidimo da Marija ima manje značenje kod mlaĎih osoba, iako je i njima u najvećem
postotku značajna za ţivot. Muškarci i ţene se ne razlikuju po pitanju značenja Marije u
njihovu ţivotu. I jednima i drugima je vaţna. Mjesto stanovanja ne igra takoĎer nikakvu
ulogu.
Obrazovanijim hodočasnicima je nešto manje vaţna nego manje obrazovanima. S obzirom

na religioznost, konstantovano je da Marija ima značajno i vrlo vaţno mjesto u ţivotu onih
koji nisu redoviti na sv. misama i onih koji rjeĎe mole, dok oni koji češće mole imaju
različitije mišljenje o Mariji. Naravno, i jedni i drugi u najvišem postotku ističu vaţnost
njezina značenja za njihov ţivot. Isto tako, i oni koji niţe samoprocjenjuju svoju
43
religioznost, iako se ne mogu odrediti s obzirom na Mariju, ističu da Marija ima vaţnu
ulogu u njihovu ţivotu.
Zanimljivo je istaknuti da se osobe koje pripadaju drugim religijskim zajednicama ne

razlikuju od katolika u značenju Marije u njihovim ţivotima.
Stoga je zaključeno, nakon dosadašnje analize podataka, da Marija ima vaţno mjesto u
ţivotu hodočasnika, takoĎer i u ţivotima ljudi kojima religioznost ne igra značajniju ulogu
ili čak onima koji su pripadnici religijskih zajednica u kojima ne postoji štovanje Marije.
Slika 6 : Motivi hodočasnika
Motivi hodočasnika N M SD F Sig.

Traţenje Boga 460 1,2435 0,6776 0,467 0,627
Produbljivanje vjere 465 1,2688 0,6621 4,245 0,015
Duhovna obnova 443 1,4153 0,7925 3,203 0,042
Molitva za zagovor 453 1,6909 0,9486 3,143 0,044
Nada za pomoć u nevolji 445 1,8180 1,0657 0,081 0,923
Ispunjenje obećanog zavjeta 418 2,3062 1,4401 1,960 0,142
Zahvalnost Bogu 461 1,5293 0,9451 0,569 0,566
Način pokore 413 2,2228 1,3773 0,606 0,546
Dobivanje oprosta 415 2,4072 1,4313 4,270 0,015
Osjećaj zajedništva 423 2,2199 1,2416 0,295 0,745
Molitva za vlastito zdravlje 440 2,0273 1,2332 1,702 0,184
Molitva za zdravlje bliţnjih 454 1,6982 1,0204 0,038 0,962
Čeţnja za mirom duše 456 1,3553 0,8522 0,467 0,627
N- broj ispitanika
M - srednja vrijednost
SD - odstupanje od srednje vrijednosti
F - analiza varijance (prikaz motiva u povezanosti s dnevnom molitvom) Sig. - značajnost
na p<0,05
Tablica 2 pokazuje da je svaki od navedenih razloga dolaska na hodočašće vaţan.

Prosječne vrijednosti i standardna odstupanja pokazuju da je hodočasnicima na prvome
mjestu, kao motiv i razlog dolaska na hodočašće, traţenje Boga i produbljivanje vjere te
44
čeţnja za duševnim mirom. Sljedeći vaţni razlozi koje navode su duhovna obnova i
zahvalnost Bogu za primljene milosti. Tradicionalno u hodočašćima, kako istraţivanja
spominju, kao glavni motiv odlaska na hodočašće bilo je tjelesno i duševno zdravlje.49 U
ovome istraţivanju molitva za zdravlje bliţnjih i zagovor kao motiv hodočašća dolazi tek
sada, nakon svih dosad navedenih motiva. Poslije toga se spominju nada za pomoć u
nevolji i molitva za vlastito zdravlje. Na posljednjem mjestu dolaze tradicionalna obiljeţja
hodočašća: ispunjavanje obećanog zavjeta, dobivanje oprosta i način pokore. Moguće je
zamijetiti da su glavni razlozi dolaska na hodočašće upravo duhovne naravi: traţenje Boga
je na prvome mjestu, zatim produbljivanje vjere, obnova vjere i molitva za zagovor. Svi ti
razlozi su vrlo bitni za hodočasnike i vidimo da ih preko 80 % hodočasnika smatra
vaţnima.
Ljudi odlaze na hodočašće traţeći pomoć u nevolji. Zavjetovali su se zbog nečega pa

izvršavaju svoj zavjet. Razlog odlaska na hodočašće je i molba za ozdravljenje od vlastite
bolesti ili bolesti bliţnjih. Tako vidimo da ljudi u MeĎugorju traţe pomoć i ozdravljenje.
Vaţnim razlogom za hodočašće 76% hodočasnika smatra nadu za pomoć u nevolji i
molitvu za ozdravljenje svojih bliţnjih. Zanimljiv je ovaj altruizam hodočasnika koji puno
češće naglašavaju molitvu za ozdravljenje svojih bliţnjih od molitve za vlastito
ozdravljenje (64,9%). Ispunjenje zavjeta kao razlog hodočašću navodi 59,5% hodočasnika.
To je razlog koji u ukupnome uzorku hodočasnici navode kao najmanje vaţan. Pogledaju li
se ispitanici po zemljama, onda se vide znatne razlike. Tako Hrvati u gotovo 100%
naglašavaju vaţnost izvršavanja zavjeta za hodočašće jer je to prisutno u tradiciji Katoličke
crkve u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Osrednje vaţnim to smatraju Poljaci, Irci i
Talijani, dok Nijemci, Francuzi i Austrijanci to smatraju gotovo nevaţnim. Ispitanici su
mogli sami odgovoriti što je za njih bio najvaţniji motiv hodočašća. Navodili su, kao
najčešći odgovor, traţenje Boga, produbljivanje vjere, teţnju za iskustvom milosti i
potrebu za duhovnom atmosferom, nezadovoljstvo materijalizmom i traţenje duhovnoga,
traţenje zdravlja, molitvu za zagovor i vlastito obraćenje, povratak Bogu, biti u zajedništvu
s Bogom.
Analizom varijance utvrĎena je povezanost sa socio-demografskim pokazateljima. Tako je

utvrĎeno da spol ne igra nikakvu ulogu. Dob je povezana s traţenjem duševnog mira, a
analizom aritmetičkih sredina vidljivo je da mlaĎi hodočasnici to ističu vaţnijim; zatim se
razlikuju kod molitve za vlastito ozdravljenje i traţenja oprosta. Ove razloge naglašavaju i
45
najmlaĎi i najstariji hodočasnici. Naobrazba je povezana sa svim motivima izuzev traţenja
Boga i produbljivanja vjere. Mjesto stanovanja takoĎer je samo u nekim motivima
povezano. Ispitanici iz ruralne sredine naglašavaju više vaţnima tradicionalne motive
hodočašća, kao što su molitva za zdravlje i oproštenje. Jačina religioznosti je povezana s
motivima hodočašća. Primjenom analize varijance naĎene su statistički značajne razlike u
motivima produbljivanja vjere, duhovne obnove, molitve za zagovor i dobivanja oprosta.
Osobama koje su manje religiozne, odnosno koje rjeĎe mole, manje su bitni ovi duhovni
razlozi, a više naglašavaju tradicionalne elemente hodočašća.
Moţemo zaključiti da hodočasnici u više od 90% slučajeva doţivljavaju jako duhovno

ozračje u MeĎugorju i da oni koji su u njemu bili više puta, to doţivljavaju još izraţenije.
U doţivljavanju duhovnoga ozračja ne igraju nikakvu ulogu socio-demografski čimbenici
jer sve osobe, bez obzira na spol, starost, materijalno stanje, izobrazbu i sl., doţivljavaju
jako duhovno ozračje. U tome je vaţna religioznost. Oni koji su više religiozni, više
prakticiraju svoju vjeru i više su povezani s Crkvom pa i jače doţivljavaju duhovno ozračje
u MeĎugorju. Hodočasnike se pitalo kako bi jednom riječju objasnili što je MeĎugorje za
njih. Bili su im ponuĎeni neki odgovori, ali i mjesto za njihovo dodatno mišljenje ako se
razlikuje od ponuĎenih mogućnosti. Hodočasnici su se izjasnili na sljedeći način:
Slika 7: Međugorje je mjesto
Duhovnosti
Obraćenja
Štovanja majke
Božije
Turizma
Konzum centar
MeĎugorje ima uglavnom duhovni značaj za hodočasnike (97% slučajeva). Tek 3%

hodočasnika govori o mjestu za turizam i kupovinu. Od toga 41% hodočasnika govori o
46
mjestu duhovnosti, 32% o mjestu obraćenja i 24% o mjestu štovanja Majke Boţje. Vidimo
da se takvo razmišljanje potpuno podudara s varijablom koja se odnosi na duhovno ozračje
MeĎugorja. Analizom socio-demografskih podataka i religioznosti, uočeno je da ne postoje
statistički značajne razlike s obzirom na socio-demografske podatke. Razlike su naĎene s
obzirom na religioznost. S obzirom na učestalost posjećivanja sv. mise, oni koji najčešće
posjećuju sv. misu govore o MeĎugorju kao mjestu duhovnosti i obraćenja, dok oni koji
idu dva-tri puta mjesečno, više izraţavaju da je to mjesto štovanja Majke Boţje. S obzirom
na učestalost molitve, nailazimo na isto. Uglavnom, oni koji više mole, naglašavaju da je to
mjesto obraćenja i molitve, a oni koji rjeĎe mole, govore o mjestu štovanja Majke Boţje.
TakoĎer, oni koji se opisuju manje vjernicima, više ističu da je to mjesto štovanja Majke
Boţje. To je ponovno u skladu s ranijim rezultatima o značenju Marije za ţivot
hodočasnika. Hodočasnici, iako nisu praktični vjernici, izraţavaju veliko značenje Majke
Boţje za njihov ţivot. Stoga moţemo ustvrditi da je opet religioznost vaţan čimbenik i da
praktični vjernici u najvećoj mjeri izraţavaju tu duhovnu dimenziju MeĎugorja kao mjesta
mira i pomirenja s Bogom. Ovo moţemo potvrditi i analizom rezultata hodočasnika koji su
se sami trebali izraziti o tome koje značenje za njih ima MeĎugorje. Oni naj češće navode
da je to za njih raj na zemlji, mjesto mira, snage, sveto mjesto, mjesto traţenja susreta s
Bogom uz Marijinu pomoć, mjesto susreta s Bogom, iskustvo prisutnosti Boga po vjeri
drugih hodočasnika. Neki od ispitanika izraţavaju da je MeĎugorje 'prekrasan dar' ili,
slikovito, kao 'stup u Crkvi'. Za druge je to mjesto njihova duhovnoga roĎenja i obraćenja,
mjesto molitve i liječenja, 'pluća' za njihovu vjeru, mjesto sakramenata. Neki jednostavno
doţivljavaju da je to mjesto gdje se osjećaju sigurnima, kao kod kuće, i gdje otkrivaju
smisao vlastitoga ţivota, dok je za neke to 'škola vjere' ili 'apokalipsa', odnosno moderan
način kršćanstva.
Do sada smo analizirali što MeĎugorje znači hodočasnicima i što je ono za njih, a u
nastavku ćemo vidjeti kakve utjecaje ima MeĎugorje na ţivot hodočasnika. Da bismo
dobili odgovor na to pitanje, pitali smo hodočasnike što odnose u svoje obitelji i svoj ţivot
iz MeĎugorja? Hodočasnici su se izjasnili da sa sobom odnose mir, duhovnu snagu, radost,
nadu, obnovu molitvenog ţivota i sigurnost. Uočavamo ponovno duhovnu dimenziju koja
je vrlo vaţna za hodočasnike i njihov povratak u svoje domove. Analizirali smo dobivene
podatke s obzirom na socio-demografska obiljeţja hodočasnika i religioznost. Pokazalo se
da je jedino učestalost molitve statistički značajna kod nekih varijabli, kao što su duhovna
snaga, produbljivanje vjere i obnova molitvenog ţivota. Za sve tri odrednice, oni koji
47
redovito mole pokazali su da su te vrijednosti njima više izraţene nego onima koji
povremeno, rijetko ili uopće ne mole. Ovo su na neki način duhovne vrijednosti i logično
je da ih više izraţavaju praktični vjernici. Nadu, mir, sigurnost i radost nose u svoje obitelji
svi posjetitelji bez razlike na njihovu religioznost i prakticiranje nekih religijskih praksi.40
7. AUTORSKO ISTRAŽIVANJE
7.1. Metodologija i opis istraživanja
Podatci korišteni u analizi istraţivanja i interpretaciji informacija prikupljeni su direktno –

primarnim putem, na osnovu provedene ankete.
Slučajnim odabirom anketa je sprovedena na 15 ispitanika. Anketa je sprovedena u

poslovnici Relax tours Sarajevo.
Anketa je sastavljena iz 12 kraćih pitanja, za koje je procjenjeno vrijeme odgovora /

izdrade 10 minuta.
U korištenim anketnim listovima podjednako su zastupljena dihotomna pitanja te pitanja sa

višestrukim izborom. Na taj način obuhvaćeni su različiti oblici odgovora u cilju detaljnije
analize i pruţanja kvalitetnijih informacija.
40
Ovaj dio rada napisan je na osnovu interne dokumentacije turističke agencije „Relax tours” iz Sarajeva,
literature je Vukolić B., Religija i turizam, i na osnovu sopstvenih istraţivanja
48
7.2. ANKETNO ISTRAŽIVANJE :
 SPOL : M Ž
 DOB : - 20 , 21-30 , 31-50 , 50-
 OBRAZOVANJE : SSS VŠS VSS
 ZANIMANJE :
 BRAČNI STATUS :
 UČESTALOST ODLASKA U VJERSKI OBJEKAT MJESEĆNO :
 0–5
 5-10
 ________
 MOTIVACIJA ZA VJERSKI TURIZAM :
 KAKO SE INFORMIŠETE O PONUDI ARANŽMANA VJERSKOG TURIZMA?

 Turističke agencije
 TV
 Pisani medij
 Internet
 Radio
 drugo: __________________________________________________
 KUPUJETE LI SUVENIRE U VEZI SA VJERSKIM TURIZMOM?
 DA
 NE
 OCJENITE ZADOVOLJSTVO ARANŽMANA VJERSKOG TURIZMA OD 1-5.
(1- apsolutno nezadovoljan/na, a 5- apsolutno zadovoljan/na)
 KOLIKO ĆETE POTROŠITI NOVCA NA OVOM PUTOVANJU?

 50-100 EUR
 100-150 EUR
 150-200 EUR
 ________________
 DA LI NA OVO PUTOVANJE IDETE SAMI ILI U PRATNJI ?
49
7.3. Rezultati istraživanja :
Slika 8 : Rezultati istraživanja- motivacija, spol, dob
Izvor : sprovedeno sitraživanje u turističkoj agenciji “Relax tours“ u Sarajevu
50
Slika 9 : Rezultati istraživanja- Sa kim idete na put, bračni status, obrazovanje
Izvor : Sprovedeno sitraživanje u turističkoj agenciji “Relax tours“ u Sarajevu
Slika 10: Rezultati istraživanja- koliko ćete potrošiti novca na putu, informacije o ponudi i cijena
turističkog aranžmana

51
Slika 11: Rezultati istraživanja- kupovina vjerskih suvenira, učestalost odlaska u vjerske objekte,
zanimanje
52
 PRILOG PRIMJER VJERSKO - TURISTIČKOG ARANŽMANA
Jerusalem - Sveti grad za tri religije…

Polazak: 01.10.2011. - 7 dana / avion
Jerusalem je jedno od najvećih hodočasničkih mjesta svijeta, u njemu se slijevaju tri

različite svjetske religije kršćanstvo, islam i judaizam. Jerusalem je preslika buduće
stvarnosti Božijeg zajedništva s ljudima, no na žalost, i dalje se osjeća razdijeljenost braće
koja traže istoga Stvoritelja...
Cijena aranžmana po osobi u Hotelu King Solomon 5* ili CIJENA

sličan:
ARANŽMANA:
BROJ OSOBA:
26 – 30 1.659 KM
20 - 25 1.679 KM
15 - 19 1.699 KM
ARANŽMAN UKLJUČUJE:
- Avio prevoz na relaciji Sarajevo-Istanbul-Tel Aviv-Istanbul-Sarajevo
- Transfer aerodrom-hotel-aerodrom
- Lokalni vodič kao i pratilac grupe Relax Tours-a (minimalno 20 putnika)
- Obilasci i ulaznice navedene u programu (Al Aksa Džamija, besplatna samo za
muslimane, nemuslimanima ulaz nije dozvoljen),osim fakultativnih
- Smještaj u hotelu 5* na bazi noćenja sa doručkom
ARANŽMAN NE UKLJUČUJE:
- Aerodromske takse + TSC 230 Eur koje se obavezno plaćaju prilikom rezervacije aranžmana –
iznos je promjenjiv da dana izdavanja avionskih karata
- Obavezne napojnice 40 Eura
- Viza sa ishođenjem 35 Eura
- Putničko Zdravstveno Osiguranje 10 Eura
- Fakultativne izlete
Kategorizacija hotela odgovara službenoj kategorizaciji zemlje u koju se putuje, a može biti
različita u odnosu na kategorizaciju u BiH i drugim zemljama.
53
KRATAK PREGLED PUTOVANJA:
01.10.2011 / 1 dan - Sarajevo - Istanbul – Jerusalem _
Subota
Okupljanje putnika na sarajevskom aerodromu 2 sata prije leta. Let za Istanbul na liniji TK 1024 u
14.25 h. Slijetanje u Istanbul 17.20 h, te let za Tel Aviv u 23:30 h. na liniji TK 792.
02.10.2011. / 2 dan – Jerusalem – Maslinska gora – Al Aksa ___
Nedjelja
Slijetanje na aerodrom Ben Gurion u 01:40 h, gdje će Vas dočekati predstavnik lokalne agencije.
Nakon prijema kofera voţnja do Jerusalema (Al Quds). Smještaj u hotel i noćenje. Nakon doručka
(oko 10 h), slijedi obilazak Maslinove gore. Popet ćemo se na vrh Maslinove gore odakle se pruţa
zadivljujući pogled na Sveti grad, stare zidine grada, crkve na padinama Maslinske gore, staro
jevrejsko groblje. Slijedi posjeta mezaru savjetnika Muhamed-ovog s.a.v.s El Farasi, koji je
sahranjen na Maslinskoj gori. Ovdje ćemo posjetiti i manastir Oče naš, te kapelu Isus-ovih (Isa-
ovog a.s.) suza, Getsemanski vrt, Baziliku agonije, Marijin (Merjemin) grob, Getsemanski
groto. Nakon toga slijede obilasci koji će Vas naprosto zadiviti. Vidjet ćemo mjesto Isa-ova a.s
(Isus-ova) uskrsnuća koje je sveto za krišćane i muslimane. Ući ćemo u stari grad kroz tzv.
„Vrata smeća“ i doći do Zida plača, najsvetijeg mjesta na svijetu za jevreje. Nakon toga ćemo se
popeti do Džamije Al Aksa te razgledali kupolu, takoĎer poznatu kao Džamija Hazreti Omera
sagraĎenu oko „Qubbat Es Sakhra„ (Ulazak u samu dţamiju moguć je jedino muslimanima dok
će ne muslimani moći razglediti dţamije samo sa vanjske strane). Vrijeme odvojeno za
upraţnjavanje vjerskih aktivnosti (namaza), a nakon toga šetnja kroz bazar do crkve Sv. Sepelchre,
mjesta gdje je po kršćanskoj tradiciji ukopan Isa a.s (Isus). TakoĎer moguć obilazak škole El
Omereya. Povratak u hotel i noćenje.
03.10.2011. / 3 dan – Hebron - Bethlehem
Ponedeljak
Nakon doručka, krenut ćemo na fakultativni izlet koji počinje voţnjom u Hebron (El Halil) gdje
ćemo posjetiti Harem Rametil El Halil i klanjati. Obići ćemo mezar poslanika Ibrahima a.s. i
njegove familije. Odvest ćemo se do Hrasta od Mamre, gdje je bilo mjesto stanovanja Ibrahim-
ovo (El Halil) i gdje su mu u posjetu došla trojica meleka. Poslije toga ćemo se odvesti do
Betlehem-a, rodnog mjesta Isusova (Nebi Isa). Obilzak Crkve Isusova (Isina a.s.) roĎenja koja je
ujedno i najstarija crkva na svijetu. Spustit ćemo se u špilju Isusova (Isina a.s.) roĎenja. Potom
ćemo posjetiti špilju Sv. Jeronima i podsjetiti se na Sv. Jeronima Braćanina kojeg je papa u 4
vjeku poslao u Bethlhem kako bi naučio hebrejski i preveo Stari zavjet sa hebrejskog i na taj način
ga učinio dostupnim ostatku svijeta. Slijedi obilazak Pastirskih polja, te povratak u Jerusalem/Al
Quds, u naš hotel. Pruţa Vam se mogućnost za večernju molitvu (namaz) u El Aksi. Povratak u
hotel, večera i noćenje.
04.10.2011. / 4 dan – Nebi Samuel, Jericho ____
Utorak
Poslije doručka, preporučujemo fakultativni izlet. Napuštamo Jerusalem i vozimo se judejskom
pustinjom do Han Nebi Musa, koji je podignut na ovom mjestu u spomen na poslanika Mojsija
(Musa a.s.). Nastavak puta prema Jerihona, najstarijem gradu na svijetu u kojem su pronaĎeni
ostaci gradskih zidina starih 9.000 godina i koji se nalazi u Palestinskoj autonomiji. Iznad Jerihona
nalazi se Gora Kušnje na koju se, kako vjeruju kriščani, Isus (Isa a.s.) povukao nakon krštenja u
rijeci Jordan, gdje je u pustinji postio 40 dana i na kojoj ga je iskušavao sotona. Mi ćemo u
Jerihonu posjetiti Elišine izvore i obići Hisham-ovu palatu koju je sagradila dinastija Omaja u 8
vijeku. Ručat ćemo u Jerihonu u podnoţju Tel el' Sultan gdje se nalaze ostaci najastarijeg grada na
svijetu. Povratak u Jerusalem. Molitva (namaz) u El Aksi. Večera i noćenje u Jerusalemu.
05.10.2011. / 5 Dan – Nazareth – Tiberias – Galileja __
Srijeda
Doručak. Fakultativni odlazak u Nazareth, grad Isa-ovog a.s. (Isus-ovog) djetinjstva u kojem je
proveo najveći dio ţivota, gdje je anĎeo Dţibril (Gabriel) obznanio rodjenje Ise a.s. (Isusa - Nebi
Issa) njegovoj majci djevici Merjemi (Mariji). Posjetit ćemo Crkvu Navještenja, potom ćemo se
voziti kroz Kanu Galilejsku za koju se veţe još jedno od Isa a.s. (Isus-ovih) čuda pretvaranja vode
54
u vino. Nastavak voţnje ka Tiberiasu i Galileji. Zastat ćemo pokraj Rogova Hitina mjestu velike
pobjede Salah Din. Poslije podne ćemo obići krišćanska sveta mjesta oko Galilejskog jezera,
Crkvu Čudesnog umnoženja hljeba i riba gdje je Isa a.s. (Isus) nahranio pet hiljada ljudi sa pet
hljebova i dvije ribe, Crkvu Petrovog Primata, Goru Blaženstva. Nakon predivno iskorištenog
dana, povratak u Jerusalem /Al Quds i noćenje.
06.10.2011. / 6 Dan – Jerusalem - Mrtvo more – Jerusalem
Četvrak
Nakon doručka fakultativni odlazak na Mrtvo more ( Bahr Al Lout ), koje je najniţa tačka na
svijetu (-394 m). Iskoristit ćemo dan za kupanje na jednoj od plaţa Mrtvog mora koje sadrţi preko
30% soli i minerala i koje je hiljadama godina poznato po svom podmlaĎujućem i ljekovitom
djelovanju. Odmor na plaţi. Povratak u Jerusalem /Al Quds, i noćenje.
07.10.2011. / 7 Dan – Tel Aviv – Istanbul - Sarajevo ___
Petak
Doručak. Rani transfer na aerodrom i let za Istanbul na liniji TK 793 u 04:50h. Slijetanje u Istanbul
u 08:05h po lokalnom vremenu te nastavak leta za Sarajevo u 12:35h. Dolazak u Sarajevo u
13:25h.
Napomena: Raspored ponuĎenih fakultativnih izleta moţe biti izmjenjen u skladu sa potrebama
grupe, vremenskim uvjetima te raspoloţivim vremenom.41
41
Relax tours Sarajevo, putem privatnog kontakta Verdran Kamenjašević
55
8. ZAKLJUČAK
Vjerski turizam je skup odnosa i pojava koje proizilaze iz vjerski motiviranih putovanja i
boravka ljudi van svog stalnog mjesta boravka, kojima se zadovoljavaju primarno njihove
duhovne potrebe koje proizilaze iz njihovih religijskih opredjeljenja, kao i projni kulturni,
socijalni, obrazovni i drugi interesi osoba koje učestvuju u vjerski motiviranim
putovanjima.
Postoji izraţeni suodnos izmeĎu religije i turizma, jer iako je osnovna svrha vjerski
motiviranih putovanja, koja se često nazivaju hodočašća, da vjernici zadovolje svoje
vjerske potrebe, u okviru takvih putovanja su vijek prisutni, pored religijskih kao
primarnih, i odreĎeni turistički motivi kao prateći dio vjerski motiviranih putovanja.
Praktično je vjernik izvan vremena koje na takvim putovanjima posvećuje svojim
vjerskim potrebama, u osnovi turist, jer je putnih koji je privremeno promjenio svoje
mjesto stalnog boravka a pri tome mu nije cilj ostvariti neke zarade ili sticanje neke druge
ekonomske koristi.
U današnje vrijeme razvoju vjerskog turizma u velikoj mjeri doprinose turističke agencije,
organizatori putovanja, nudeći na trţištu putovanja i turizma organizirana putovanja u
obliku specifičnih vjersko turističkih aranţmana, namjenjena vjernicima radi zadovoljenja
njihovih duhovnih potreba.
Federacija Bosne i Hercegovine ima izuzetno vredne kulturno- istorijske spomenike i

druge turističke resurse koji predstavljaju veliki turistički potencijal za razvoj vjerskog
turizma. MeĎutim, taj potencijal je iz mnogo razloga, sada veoma malo iskorišten, pa je
stoga potrebno da se preduzmu brojne opšte i posene mjere od strane drţavnih organa,
turističkih agencija, lokalnoh vlasti, crkvenih institucija, i drugih subjekata, da se ova
oblast unaprijedi.
Istraţivanje koje je sprovela turistička agencija „Relax tours” iz Sarajeva odnosilo se na

fenomen MeĎugorje, motive hodočasnika, strukturu posjetitelja, I drugih pitanja. Rezultate
istraţivanja ovaj organizator putovanja koristit će za va voĎenje svoje poslovne politike.
56
Autorsko istraţivanje je pokazalo da je voma vaţno informisanje turista o turističkim
ponudama. U ovom slučaju , turisti o vjerskom aranţmanu najveću informiranost su imali
na internetu, a u auprotnom bi trebali najveći broj potrebnih informacija imatu u
turističkim agencijama. U ovom istraţivanju takoĎer vidimo ocjene vjerskih aranţmana, iz
čega moţemo zaključiti da većina ispitanika je u malom mjeri zadovoljna ponuĎenim
aranţmanima. Istraţivanje nam daje još neke informacije o turistima i njihovoj plateţnoj
moći kao i motivaciji za ovakav tim putovanja.
Izvršenom analizom utvrĎene su osnovna i pomoćne hipoteze, postavljene na početku rada.

PotvrĎeno je da postojeći turistički resursi u F BiH čine temeljne predpostavke za razvoj
vjerskog turizma, ali da ovaj oblik turizma nije razvijen u skladu sa postojećim uvjetima i
mogućnostima razvoja.
PotvrĎena i prva pomoćna hipoteza tj. utvrĎeno je da postoji turistička traţnja za ovim
specifičnim vidom turizma.
PotvrĎena je i druga pomoćna hipoteza tj. mišljenje da postoji specifičan suodnos izmeĎu
religije i turizma, kao i treća hipoteza , da u svim hodočašćima postoju odreĎeni turistički
sadrţaj, što omogućava ravoj vjerskog turizma kao specifičnog turističkog proizvoda.
PotvrĎena je i četvrta pomoćna hipoteza da postoje odreĎeni ekonomski i neekonomski

efekti po osnovi vjerskog turizma.
PotvrĎene su i peta i šesta pomoćna hipoteza, da turističke agencije mogu da kreiraju i

kreiraju, turističke aranţmane u čijoj osnovi je vjerski turizam, kao i jedan broj turističkih
agencija u kantonu Sarajevo, putem svojih programa nude organizirana turistička
putovanja u obliku vjerskih turističkih aranţmana.
57
9. LITERATURA
Akbar, A., 1996. Živi islam, Sarajevo: Preporod.

Anon, BIH TURIZAM: maturski rad. Available at: http://maturski.weebly.com/bih-
turizam.html [Accessed February 8, 2012a].
Anon, 2009. Međugorje najprivlačnija vjerska destinacija. Available at:
http://www.sarajevo-x.com/lifestyle/putovanja/medjugorje-najprivlacnija-vjerska-
destinacija/090304023 [Accessed February 8, 2012].
Anon, 2008. Strategija razvoja turizma FBIH.
Anon, WTO | Economic research and analysis gateway - WTO Annual Report. Available at:
http://www.wto.org/english/res_e/reser_e/annual_report_e.htm [Accessed February 7,
2012b].
Arnaut, E., 2009. GLOBALIZACIJSKI PROCESI U TURIZMU I UTJECAJ MEGATRENDOVA NA
KONKURENTNOST TURISTIČKE INDUSTRIJE BIH. Available at:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=69163 [Accessed February
8, 2012].
Arnaut, E., 2008. Megatrendovi turističke industrije i njihov uticaj na stratešku poziciju i
razvojne perspektive BiH turizma. Sarajevo: Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
Balenovid, B., 2005a. Turizam, Sarajevo.
Balenovid, B., 2005b. Turizam, Sarajevo.
Bartoluci, M., 1985. Ocjena ekonomskih efekata sportske rekreacije u turizmu sposebnim
osvrtom na Jadranski turizam Jugoslavije. Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu.
Bartoluci, M., 1999. Stanje i perspektive vjerskog turizma u Međugorju. Acta turistica,
pp.170-198.
Blaževid, B. & Perid, J., 2005. Turizam- model za otvorenu privredu i gospodarski razvoj,
Samobor.
Blazevic & Pepeonik, Turisticki zemljopis, Prijedor.
Čavlek, N., 1998. Turoperatori i svjetski turizam, Zagreb: Golden marketing.
Dulčid, A., 2006. Turističke agencije, poslovanje i menadžment, Split: Ekokon. d.o.o.
58
Dulčid, A., 1991. Turizam; Načela razvoja i praksa, Zagreb – Split: Institut za turizam
Zagreb.
Europen Bank for Reconstruction and Development ed., 2010. Mogučnosti ulaganja u
održivi turistički biznis u Bosni i Hercegovini.
Foreign Investment Promotion Agency (FIPA) ed., 2005. Investirajte u turizam.
Gardijan, P., 2001. Turističke agencije i turoperatori, Šibenik: Visoka škola za turizam.
Hitrec, T., 1990. Vjerski turizam: razvitak, obilježja, perspektive. Acta turistica, pp.9-49.
Hujdur, H., 2000. Turistički potencijali Bosne i Hercegovine : katalog. Tuzla : PROMO
International.
Jovicic, Z., 1992. Fenomenologija turizma, Banja Luka.
Jovicic, Z., 1980. Osnovi turizmologije, Banja Luka.
Jovicic, Z., 1981. Turisticka geografija, Banja Luka.
Magaš, D., 2002. Turizam kao metoda gospodarskog razvoja, Osijek: Ekonomski fakultet u
Osijeku ; Insitut za poljoprivredu.
Marušid, Z., 2011. TOMAS FBiH 2010.: stavovi i potrošnja turista u Federaciji Bosne i
Hercegovine: pilot-istraživanje. Zagreb: Institut za turizam; Sarajevo : Federalno
ministarstvo okoliša i turizma.
Osmankovid, J., Babid, N. & Hošo, J., 2007. HODOČAŠĆA KAO ČIMBENIK LOKALNOGA I
REGIONALNOG RAZVOJA - PRIMJER BOSNE I HERCEGOVINE. Available at:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=113388&lang=en
[Accessed February 8, 2012].
Romelic, J. & Djurcic, N., 2001. Turisticka geografija Jugoslavije, Novi Sad.
Šajinovid, D., 2008. BiH nema strategiju vjerskog turizma | Politika | DW.DE | 27.06.2008.
Available at: http://www.dw.de/dw/article/0,,3443711,00.html [Accessed February 8,
2012].
Šalaj, B., 2009. Socijalno povjerenje u BiH, Sarajevo: Fridrich-Ebert-Stiftung.
Stanisic, B. & Bujosevic, M., 2003. Turisticka geografija, Brčko.
Stankovic, S., 1994. Turisticka geografija, Beograd.
Tanasijevid, Z., 2007. Kulturni turizam, Banja Luka.
USAID ed., Projekat Podizanja konkurentnosti razvojem klastera (CCA).
Vasovic, M. & Jovicic, Z., 1974. Vaznije turisticko - geografske regije Evrope, Beograd.
Vizjak, A., 1993. Vjerski turizam kao novi oblik turizma. Ekonomski vjesnik, pp.141-147.
59
Vukonid, B., 1997. Turističke agencije, Zagreb: Mikrorad d.o.o.
Vukonid, B., 2001. Turizam i razvoj: pojam, načela, postupci, Zagreb: Mikrorad.
Vukonid, B., 1990. Turizam i religija : rasprava o njihovu suodnosu. Zagreb, Školska knjiga.
Weber, S., 2011. Osnove turizma, Mostar.
World Tourism Organization ed., Guide for Local Authorietes on Developing Sustainable
Tourism.
World Tourism Organization ed., 2001. Tourism Market trends: World Overview Tourism
Topics.
60

Vjerski Turizam U FBiH I U Programima Turističkih Agencija U Sarajevskom Kantonu

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Vjerski Turizam U FBiH I U Programima Turističkih Agencija U Sarajevskom Kantonu

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ U TRAVNIKU

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU

VJERSKI TURIZAM U F BIH I U PROGRAMIMA TURISTIČKIH AGENCIJA U

TRAVNIK, 2012. godine

VJERSKI TURIZAM U F BIH I U PROGRAMIMA TURISTIČKIH AGENCIJA U

Ja Amina Malagić, student Sveučilišta/Univerziteta „VITEZ“ Travnik, Index broj:0048-

Mentor: Prof. Dr. Slobodan Blagojević

TRAVNIK, FEBRUAR 2012.

U svijetu raste preferencija turista za specifičnim vrstama turizma. Prema suvremenim

U sadašnjoj fazi turizam u Bosni i Hercegovini je na niskom stupnju razvijenosti i

1.1. Predmet rada

1.2. Cilj rada

Prva pomoćna hipoteza: Postoji turistička traţnja za ovim specifičnim turističkim

Druga pomoćna hipoteza: Postoji specifičan suodnos religije i turizma.

Četvrta pomoćna hipoteza: Postoje osreĎeni ekonomski i neekonomski efekti po osnovi

Peta pomoćna hipoteza: Turistički aranţman u vjerskom turizmu- hodočašće je paušalno

1.4. Metode rada

Rad je podijeljen na sedam poglavlja.

Nakon uvodnog poglavlja,u drugom i trećem poglavlju se prikazuju pojam religije,

U petom poglavlju razmotrit će se vjerski turizam u F BIH, koja su najpoznatija mjesta

U šestom poglavlju prikazat će se rezultati istraţivanja zastupljenosti vjerskog turizma i

2.1. Pojam i historijski razvoj religije

2.2. Suština (filozofija) religije

3. VJERSKI TURIZAM- SELEKTIVNI OBLIK TURIZMA

3.1. Suodnos turizma i religije

3.2. Religijski sadžaji u turizmu

3.3. Teorijski stavovi o suodnosu turizma i religije

3.4. Hodočašća i turistički sadržaji u hodočašćima

3.5. Ekonomski i drugi efekti od vjerskog turizma

Imajući u vidu razvoj čovječanstva i odreĎenih gospodarskih predispozicija za razvoj

Treba reći koji su to ekonomski efekti od razvoja vjerskog turizma:

Neekonomski efekti nastaju na osnovu neekonomskih funkcija turizma kao oblik

3.6. Perspektive suodnosa turizma i religije u svijetu i u našem okruženju

Drugi oblik zadovoljavanja turističke potrebe ostvariv je putem turističkih araţmana.

3.7. Najpoznatija mjesta hodočašća

Jevreji su u Bosnu i Hercegovinu došli nakon izgona iz španske postojbine. Jedna od

Vjernici islamske vjeroispovijesti hodočaste u Prusac na Ajvatovicu ali i na Djevojačć

Poslovni subjekt (poduzeće) je :samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina u

Kad je riječ o turistima i o organizaciji njihova putovanja nezaobilazno i pionirsko mjesto

Pod pojmom turistički posrednici najčešće govorimo o putničkim (turističkim)

4.1. Pojam i vrste turističkog aranžmana

Vrste turističkog aranţmana:

4.2. Produkcioni proces turističkog aranžmana

1. prodaju u kojoj se mijenja vlasništvo nad proizvodom ili pravo

2. kretanje robe ( ili prenošenja prava korištenja) od jednog vlasnika

4.4. Pribavljanje partnerskih usluga

4.5. Kalkulacija cijena turističkog aranžmana

4.6. Kalkulacija turističkih aranžmana

1. orjentacija kalkulacije prema troškovima

Kalkulacija tur. aranţmana mora zadovoljiti odreĎene kriterije:

Elementi kalkulacije koje agencija mora poštivati odnose se na:

Troškovi su sezonski diferencirani.

4.7. Marketing turističkog aranžmana

Zadatak marketinga i njegova funkcija je detaljnije, sveobuhvatno i sustavno analiziranje

Središte svih marketinških aktivnosti je potrošač. Pri planiranju marketinške strategije

Marketin-mix obogaćuje se novim elementima:

Za provedbu marketinške koncepcije potrebno je ispuniti neke preduvjete:

Organiziranjem marketinške funkcije osiguravaju se preduvjeti za ispunjenje marketinške

Na organiziranje marketinške funkcije utječu:

4.8. IzvoĎenje turističkog aranžmana

Realizacija tur. aranţmana u sklopu receptivnog posla:

4.10. Specifičnosti turističkog aranžmana u vjerskom turizmu

Specifičnosti turističkog aranţmana u vjerskom turizmu proizilaze iz specifičnosti vjerskog