Sie sind auf Seite 1von 168
TRING ww. einem he TTRINOW 4.0.0, © priprene 2a dedouns maturui prem iepite 1 [URED i NASTAVA: Ulica Rudere BeBkowiéa 3, Zegreb TEL./FAX:O1/ 6672 408, 65M: 098 773 879, © Trinom d.o.0. i Terezija Pavi-Pezer, prof. listopad 2011. godine NNijedan dio ove skripte ne smije se preslikavati niti umnotavati na bilo koji naéin, bez pismenog dopustenja nakladnika. Za internu upotrebu. HRVATSKI JEZIK FONETIKA I FONOLOGHA JEZIK 1 GOVOR = JEZIK.~ sustav znakova koji Ijudima sluzi za sporazumijevanje ili komunikaeiju (ostvaruje se GOVOROM i PISMOM) = GOVORNA KOMUNIKACHA ILI GOVORNO PRIOPCAVANIE = proces u kojem govornik Salje, a sluSatelj prima poruku = ananost koja proucava jezik i govor, svaki za sebe iu uzajamnom odnosu zove se lingvistika ili jezikoslovije ~ svaki od pojavnih oblikajezika zovemo IDIOM —> prostomo odreden idiomi zovu se NARJECIA (Stokavsko, kajkavsko i takavsko narjecje) —> narjegja se ostvaruju u DUALEKTIMA, a dijalekti u mjesnim GOVORIMA. ~ prema izgovoru staroga slavenskog glasa jat govore dijelimo na: jekavske (dijete ~ djeteta), ekavske (dete) iikavske (dite) = PAZI: hrvask slndardn jezik nasao je u 19, stoljeéu na temelu Stokavskoganayeta ai ga ne smijemo iziednacaatis nim 4 - GLAS = na | govorna jedinica (najmanji odsjeéak izgovorene rijeti) 7 gBtampeo asin se FON si6U0bHIG' > proutava ih FONETIKA = glas je sku faz! = glasovi se dijele: © 1s otvornici ili vokaliy —> hrvatski jezik ima 6 otvornika ili vokala: aye, ij'0, a + Avoglas Fe) (pte se najcesce sje) > izgovaraju se sami (bez pratnje drugog elasa) i zinc jedan slog —> zovu se i samoglasnicily J 2. gatvornici: a) pravi konsonanti ili Sumnict i b) sonanti ili zvonaéniel -> zovu se i poluotvornici te zvonki glasovi > tosu J. LM. ms n,n, FY (PALL: kde rl do edu bec mf mt) r = zatvornici se ne izgovaraju sami, nego se uz njih Cuje poluglas, te sami ne mogu Ciniti slog > zovu se i suighasnici: > jianimka je samoglasno F koje ina samoglashw ill slogotvoma funkeijifkad se nade: na pogetku rijetiispred suglasnika (rtovi), na kraju rijeti iza suglasnika (Zanr, masakr), izmedu dva suglasnika (prst, vr, srce) > ustranim rijetima j ostali zvonaénici mogu biti samoglasnici (bicikl, Kreml), njurn) Poiljel na slogoverieti Caj, polje, razumjeti, dijete, pijem, evijet, vrt, prsten, lijepe | ele elem onl , PREMA MJESTU TVORBE. ile se sa itv 4 = dousneni iibiabiflis pb. m = boi ili dental: dts ey am 1 aé.é didi j,§. 0.8 1 Sk gih j Nana lls pute ds vnpjeha, Uy rae formed bit de mej Heike. wore THENOM de, pryene mom moose TRIN a Vacs iNssTavA ee ae, ae ACH lijele se s vorni e.€, 6. dd pe sate = glasovi ogi zovu se i piskavet ili sibilantiy = podjela zvonaénika > nosnct ii nazalit mn nj 2 _. LG (bosnici ili laterality 7 (ira vibrant) > hy D)_PREMA POLOZAII a bawdztdg-- splasilike su napete i ttraju FONEM, FONOLOGISA, ALOFON ~ glasovi su jez ne ence ke a uuyjetima Fazlikuju znacenjarijeei (npr: kost- most) + zatakve glasove kazemo da imaju razlil istinktivnu funkeiju i zovemo ih FONEMI - razlikovnw funkedju glasovi imaju kad su u rijegima: a) medusobno razligiti + u FONOLOSKO! su OPRECI ILL OPOZICIT > fonoloska opreka moze biti inicijalna (rad ~ pad), medijalna (rdd ~ rdd) i finalna (rd ~ra/) ~ duit koje erazlitujsamo edn fonemom 20¥=™0 minimali par ) (PAZL: nagls ') na istom mjest > u jstoj su FONOLOSKOS OKOLINIY FONEM = najmanji odsjeéak glasovnog lane = FONOLOGHIA = manstvena disciplina koja (razlikuje zmatenja rijeci) = fonemi se u govoru razligito ostvaraju ovisno o mjestu ili poziei ‘majka - tramvaj fonem im! ostvaren je u prvo}_rijei kao dvousneni gas, au drugo} kao ustieno-zubni glas = lasovi koji je razika uvjetovana mjestom jlipozicijom zovur se) ALOFONI_(fonemske varijanteii glasovne inatice) = foneme pisemo u kosoj zagradi /n/, alofone u uglatoj /7 pr. (nl > (oda) ~ oak} 1a) > fous mfroide) 11> fama} ~ fuiie} RU > rah ~ frase? GRAFEMIGRAFUA | ~ GRAFEM ILI SLOVO (gré. grdph0 - pisem) = pisani znak za fonem’ ~ ‘manstvena diseiplina Koja proutava prijenos fonema u grafeme zove se GRAFEMATIKA ~ foriemski sustav hrvatskog standardnog jezika broji 32 fonema, a erafemski sustay 30 grafema i GRAFEN | ‘FONEMI_ G2) | a) jednostov ii monogrami: ~ temeljna slova 2 | 30 grafema | = iavedenassovaéé.d.82% 6) | + | - avogtas ie bile se tostovor ii igeamom (je) |b) dsoslov i digrami (grafemi od 2 shove) a I ) | = samoglasno rrnebiljeti se posebnim znakom * tus slovai2vedena od temelnh slova pomose difalaitigkih znakova = PISMO je sustay pisanih zakovar(erafema, slova): Jotinion, slagolica, éirilica = GRAFUA ili SLOVOPIS je sustav pisanih znakova uw nekom jezikuy —>u hrvatskom jeziku to je hrvatska latinicka grafija ili Invatska latinica ‘ili gajiea (hrvatski stovopis reformirao je Ljudevit Gaj u 19. st, rvodenjem dijakriti¢kih znakova za palatale) = Fee Koji Si poredani grafemiw latiniet zovemo ABECEDA, a w Giri glagoljci azbuka “Nona lah pote do wapeha, Up nan formed (tc mane ike.» TRINOM 4.0.0, © pripreme 20 detewnu maturyipriene spite 3 URED f NASTAVA ica Rudere Bothowiéa 3, Zagreb TEL./PAX: O1/ 6672 404, 6SM: 098773 879 - PRAVOGOVOR ILI ORTOEPUA ~ PRAVOPIS ILI ORTOGRAFIA 1m zoverno i prirutnik koji sadr2i pravopisna pravila ~ pravopisna pravila utvrduju se dogovorom strugnjaka nnagelno razlikujemo 2: tipa pravopisa:) MORFONOLOSKI FONOLOSKI ye promjenc) rob © Feb + TM> eepovera'ss rep? pike se: robski Do stedine 19. st upotreljavao se ETIMOLOSKI it KORMIENSK! pravopis —> r | raiaset ster aveacnah props» ebibete ako dm jevicivo —UWeGEAJEWRRAI ek w 19, stot? pose pvr sep drab of egves ctw vedo mons) > Senos eared TH 001985, poe ~ pravopis iivatskog jezika danas je pi@teZit@ FONOLOSKI s nckim iznimkama prema MORFONOLOSKOM: 4) wokvira jedne rijeti prete2no je fonoloski (rob - ropski) ') wokvinu izgovorne cjeline je morfonoloski (niz Arov - izgovaramo: niskrov) = neki suvremeni jezikoslovei zalazu se za tradicionalni, morfonologki pravopis —> u skladu s tim u nekim izdanjima pravopisnih priruénika dopugtena su dvostruka rjeSenja (cadaiak > zadaci - fonolotki; zadatei - — morfofonoloski) + | NAGLASAK ILI AKCENT [=~ PROZODUA i = dio znanosti 0 jeziku kojim se, u fonolos int razumijeva skup naglasnih osobina jednog jezika / os — 4 1 naljednio)rijeéi moze stajati samo jedan naglasak > Gafitike! slozenice'sa spojnikom @ (Zagrebtekstl) = ‘superlativir (ndjéidniji / najéidniji) 2, jednoslozne rijeti imaju samo silazne naglaske (rit - rad) 3. uw dvosloznim i vi8esloznim rijedima vrijede ova pravile: = hrvatski standardni jezik ima 4/naglaska: v 4 : 3 ) na posljednjem slogu ne mé sake (osim w rijedima iz stranih jezika: dirigent /dirigini) a ) naprvom slogu moze stajt as ©) ma unutrasnjim ili srednjim slogovima’ (kod visestoznih rjeti) mogu stajati samo wzluzni naglasci —> i ianimke: - slozenice: jugozdpad, kupopridaja + strane nije imenae Adil /koncili, mnformator J informitor |} Welazne isilene naglaske mozemo ralikovati zahvaljjudi Npasebnes sila naglasaka da prelaze na slog spre? npr. anim > [nb nam] nisin > [prénosim] * dim > fratim] slo > [wsélof Ako je slog s koje se maglasak pomige bio du, na njegovom mst wie estaje dain cin > (nena). ~_ | DUZINA J ~ whrvatskom jeziku nenaglagena duzina moze stajati samo iza naglasenog slog -» ZANAGLASNA DUZINA: G jd. % 1. Gene), 1}. 2.1. (endm), komparativ i superlativ (jf, ndjjact), odredeni oblik pridjeva (dobrf, dobroga), + prezent (vidimn), imperfekt (vidal), gl. prilozi (vidievsi - vided0, gl. pridjev tpni nat (nacet, skini), neki tvorbeni y mast (Rovae ..) “Nena lies pte da wap, Uy vaca pomed UA de mange bo.»

Das könnte Ihnen auch gefallen