Sie sind auf Seite 1von 16

ANTE ŠUPUK

OSTACI GLAGOLJICE U VRPOLJU


K O D Š I B E N I K A (1733—1749)

Glagoljska pismenost na području Šibenika nije bila u upotrebi


samo na otocima šibenskog arhipelaga nego isto tako i u priobal­
nim mjestima, pa štaviše i u nekim selima šibenske zagore, a u
staro vrijeme njome se pisalo i u gradu Šibeniku. 1 Najnovija is­
traživanja pokazuju veliku vitalnost glagoljice gotovo na čitavom
području današnje općine Šibenik. Dokaz za to nije samo do da­
nas sačuvanih 240 glagoljskih isprava, mahom oporuka iz XVII
stoljeća, nego mnogo veći glagoljski fond, koji jasno govori da
se glagoljica u šibenskom kraju upotrebljava u životu crkve i za
potrebe javnog života i da pisari nisu bili samo popovi glagoljaši
nego i svjetovnjaci. 2
Prema dosadašnjim podacima glagoljica Šibenika broji oko 350
sačuvanih spomenika raznorodnog sadržaja, od oporuka i matica
do anagrafa i svjetovnih pisama, i to u rasponu od prve polovice
XVI stoljeća pa do sredine XVIII stoljeća i dalje. 3 Samo u Arhivu
Biskupske kurije u Šibeniku našao sam 80 većih ili manjih gla­
goljskih spomenika raznovrsnog sadržaja, među kojima tri knjige
misa sa nekoliko stotina strana ispisanih glagoljskim kurzivom,
a uz to tzv. »navišćenja« (napovijedi), razne potvrde, najviše »a
tergo«, jedan dragocjen anagraf iz Primoštena, zatim tzv. »arbo-
1
Vidi: A. Šuput, Šibenski glagoljski spomenici, JAZU, Zagreb 1957.
2
Vidi, npr., Strgačić dr Ante, Inventar fonda matičnih knjiga Državnog
arhiva u Zadru, Arhivski vjesnik, II, Zagreb 1959, str 532; zatim popis Arhi­
va Biskupske kurije u Šibeniku; Ivan Bojničić, Izvješća о kretnjama tur­
ske vojske uz hrvatsku granicu u drugoj polovici XVI vijeka, Vjesnik kr.
hrvatsko-salvonsko-dalmatinskoga zemaljskog arhiva, godina XVI, Zagreb 1914,
str. 60—101. i dr.
8
U ovaj broj, osim 240 isprava u Šibenskim glagoljskim spomenicama,
ubrajam nekoliko pronašlih oporuka u Općinskom arhivu u Šibeniku, zatim
nešto glagoljice iz arhiva šibenske obitelji Divnić, matice s područja općine
Šibenik, Ručićeva pisma i dr.

165
re« (»kolina«) i »vire« iz ženidbenih spisa i štošta drugo. 4 Kad se
tome dodaju Ručićeva pisma, pisana u Šibeniku sredinom XVI
stoljeća, prvo od njih »v Šibeniku, na Krize« 1545, pa podaci о
prevodiocima raznih isprava i spisa (»dali' autentico scritto in
carattere, et Idioma Slavo«) na talijanski, onda konture te gla­
goljske komunikativnosti u srednjovjekovnom Šibeniku prije 1412.
postaju sve jasnije. 5 Dolaskom benediktinaca, koji su svoje samo­
stane imali u Prviću, na Žirju i Sustipancu, glagoljica je u Šibe­
niku ne samo ponovo oživjela nego pomalo ulazila i u fazu svog
procvata, i njegovana brigom benediktinaca pretežno živjela na
otocima i priobalnim mjestima, dok je u zagorskom dijelu šibenske
okolice njena upotreba znatno manja.
Među sačuvanim maticama, koje se nalaze u fondu Historijskog
arhiva u Zadru, pored primoštenske matice, koja sadrži 45 gla­
goljskih upisa krštenih, vjenčanih i mrtvih u razdoblju od 1667. do
1696. godine, nalazi se i vrpoljačka matica s mnogo većim brojem
upisa. Upravo ta matica, iako iz prve polovice XVIII stoljeća, po­
kazuje upotrebu glagoljske pismenosti u kopnenom, zagorskom
dijelu šibenske okolice, iako u Zagori više dominira uporaba bo­
sančice, i to iz vremena migracije stanovništva iz unutrašnjosti,
kad na područje Šibenika prodire štokavski živalj. 6
U navedenom fondu matičnih knjiga s područja općine Šibenik
Historijski arhiv u Zadru posjeduje tri matične knjige iz Vrpolja,
i to dvije knjige rođenih br. 1479 i 1480 i jednu knjigu vjenčanih
br. 1481. Knjiga rođenih br. 1480 i vjenčanih br. 1481 vođene su
na talijanskom jeziku, a rođenih br. 1479 na hrvatskom, latinskom
i talijanskom jeziku. Onaj dio te knjige koji je vođen na hrvatskom
jeziku ima brojne upise glagoljicom, bosančicom, i latinicom. 7
U toj vrpoljačkoj matici pod inv. br. 1379 upisi rođenih vođeni
su od 27. XII 1733. do 27. VIII 1815.8 Knjiga je paginirana po listo­
vima 1—170, a zabunom list 77. nije pisan. Prema tome matica
ima 342 strane, od toga 211 ispunjenih je upisima. Na str. 216.
utisnut je pečatni crveni vosak i žig vlasti (»Cesarea . . . Sebenico«)
s raskinutim zelenim jemstvenikom. Knjiga je debela, duguljasta
oblika, s mjerama 44,8 X 15,4 cm i uvezana u kožu. Na prva tri
lista nalazi se 49 upisa krštenja don Vida Ciplovića od 27. XII
4
Popis Arhiva Biskupske kurije načinio sam u prosincu 1968. godine i
tom5
prilikom u mnogim svežnjevima našao sam glagoljicu.
A. Šuput, šibenski glagoljski spomenici, str. 9, 21 (i oporuke br. 16, 112,
128,
e
129, 130, 131, 172, 101, 193, 224, 228).
7 Strgačić, nav. djelo, str. 518, 532.
»Vrhpolje (kod Šibenika) R к 1479 — 1480 1734 — 1815 (1 1 — 170);
1826—1839 (s 1—70, na kraju indeks). — J u l . k. hrv, lat, tal, u 2. tal. — P
gl i lt. V к 1481 1826—1855 (s 1—47, na kraju indeks). — J tal.« V.: Strga­
čić,8 n. djelo, str. 532.
U inventaru dra Strgačića, kao i uz matičnu signaturu, netačno je ozna­
čena 1734. god. mj. 1733. Ta se greška omakla stoga što upis od 27. XII 1733.
nije početni.

166
1733. do 4. XI 1737, a zatim na 12. i 13. listu upisi su don Ante
Magazina, svega 28 upisa krštenja od 10. IV 1746. do 1. III 1749.
Prema tome u toj matici ukupno ima 77 glagoljskih upisa.
Ti glagoljski upisi, iako do danas jedini sačuvani iz Vrpolja,
koje leži 11 km jugoistočno od Šibenika sa poznatim svetištem BI.
Gospi Stomorici na Gorici od Vrpoljca, predstavljaju dragocjen
spomenik glagoljske pismenosti koji uvjerljivo govori da se na
području Donjeg Polja, Vrpolja i danas Ribničkog Mosta u pro­
šlosti uvelike glagoljalo. Još u XIII stoljeću, kad je osnovana ši­
benska biskupija, Vrpolje je pripadalo župi Donjeg Polja, i prema
podacima iz prve polovice XV stoljeća tu je glagoljao »Dum Pe­
trus Stancich praesbyter litterae sclavae plebanus Campi inferioris
districtus Sibenici«, pa se u vezi s tim može opravdano pretposta­
viti da su i drugi bili popovi glagoljaši, kao npr. Andrija рок. Vuka
1458. godine ili kasnije u XVII stoljeću fra Mihovio i mnogi drugi.
To su bili siromašni popovi glagoljaši pa da prežive radili su u
polju i gonili ovce na pašu, na sebi imali crni »veladun« i opanke.
Takvi su bili Marko Darmić (1775), Vid Dadić (1780), Marko Ko­
madina (1790) i posljednji pop glagoljaš u Vrpolju Josip Bajica
(umro 1835. ili 1836) koji je s brevijarom u ruci pasao ovce.9 U
Donjem Polju Ivan Gazulić učinio je oporuku 22. XII 1526. te
ostavio popu Petru Hajdiću glagoljski brevijar, horae diurnae i
veliki misal, katedrali pak drugi veliki misal, a popu Luki Raliću
»slavenski evanđelistar«. 10
Svi ti podaci jasno govore da je glagoljica u Vrpolju i njegovoj
neposrednoj okolici bila »in continuo« i stoga su jedini sačuvani
glagoljski upisi u vrpoljačkoj matici posebno vrijedni i kao gla­
goljski spomenici i kao važna onomastička građa, pa zato njihov
manji izbor (s fotografskim snimcima) i donosim u ovom radu u
prijepisu. Pri tom sam se držao ovih načela: glagoljska slova n i
/ (u vrijednosti nj i Ij) prenosim kao n i } , pretpostavku prej oti­
ranja ne označujem, W u vrijednosti ć kao ć, a u vrijednosti đ
kao đ (kurzivno), IH" reproducira se kao j ; brojne vrijednosti ova­
ko: 4P vrijednost 10 kao i, iB vrijednost 8 kao 3, a ЗД vrijednost
700 kao си. Od zagrada upotrijebio sam ove ( ) za skraćenice pod
titlom i ovako ( = ) s arapskim brojevima za brojne vrijednosti,
za slučajno izostavljena slova ove ( ). Dvije kose crte / / označuju
konac jedne i početak druge strane u glagoljskom tekstu. Ispred
9
Krsto Stošić, Svetište BI. Gospe od Vrhpoljca, Šibenik 1922, str. 4. (Sto-
šić. se poziva na spdse notara Campolonga, instrumenta god. 1443, str. 186);
Isti: Sela šibenskoga kotara, Šibenik 1941, str. 71. i A. Šuput, Šibenski gla­
goljski spomenici, str. 8. i 9.
10
U vrpolju nije u upotrebi bila samo glagoljica nego i bosančica. Tako
župske matice rođenih u Vrpolju od 1737—1739, pa i nešto kasnije, pisane
su bosančicom, a u Matrikuli bratovštine Gospe od Stomorije imena nekih
članova ispisana su bosančicom. V. Stošić, Sela šib. kot., str. 71, 75, 76. i
A. Šuput, šib. gl. sp., str. 13.

167
svakog upisa bilježim redni broj u zagradama za potrebe indeksa.
Enklitike i proklitike odvajao sam prema današnjem načinu pisa­
nja. Interpunkcije dodavao sam po smislu. Na početku rečenice i
vlastitih imena upotrijebio sam veliko slovo.
Da bi se tekstovi glagoljskih upisa u prijepisu lakše čitali, po­
trebno je odmah istaći neke grafijske i jezične osobitosti don
Vida Ciplovića i don Ante Magazina, glagoljskih pisara ovih upisa.
Tako Ciplović upotrebljava е obrnuto bez točke, ali i s točkom,
i položeno, u prosto, о glagoljsko, с često poput lat. v (toliko je u
horizontali), с u gornjem dijelu sa dvije, rjeđe četiri točkice i ć
u gornjem dijelu sa tri vertikalne crtice. Od ligatura upotrebljava
vertikalnu p + о i horizontalnu p + / (pored pl.) i 1 put p + r.
Brojeve označuje točkama, skraćenice krivuljom iznad i crtom
s jedne ili s obje strane. К tome među akcenatskim cjelinama
bilježi znak kao zarez. Vokalno r stalno označuje kao ar (karstih,
karšćen, Varpole, Farkić, Gargurić, Varcić), no ima i ri u riječi
crikvi. Piše Orsula mj. Oršula, Faližić mj. Validžić itd.
Osobitosti su Magazinove ove: е obrnuto bez točke, i položeno,
u složeno, о glagoljsko. Od ligatura ima samo vertikalnu p + r.
Za vokalno r Magazin ima samo r: Vrpo\e, krstih, ali ipak katkad
se pojavljuju i ovakve oznake: u Jadretovcu i crikvi. I on piše
Faližić mj. Validžić, a uz to često konsonant s mj. š: Simun, Su-
perba, Vuskov, Sumera i dr. Glas dž disimilira u ž: Zaja, Zaić, a
d bilježi dj, dć i ć. Uz brojeve su točke, a iznad skraćenica često
krivulja.

Prijepis glagoljskih upisa don Vida Ciplovića


(listj)
(34) Na iž (=27) decenbra čorjž (=1737) karstih Tomicu, ćer
Osipa Laličića i negove žene Ivanice. I bi karšćena u crikvi Blažene
Gospe u Varpoju po meni don Vidu Ciploviću, kuratu od Varpoja.
Kum Vid Plenčić, kuma Mande Plenčića.
(35) Na е (=6) jenara čiojž (=1737) karstih Luku, sina Mate
Plenčića i negove žene Mare. I bi karšćen u crikvi Blažene Gospe
u Varpoju po meni don Vidu Ciploviću, kuratu od Varpoja. Kum
Šime ^ubetić, kuma Jela ^.ubetića.
(36) Na 13 (=28) jenara ČOJJŽ (=1737) karstih Pavicu, ćer Ive
Dujmovića i negove žene Lucije. I bi karšćena u crikvi Blažene
Gospe u Varpoju po meni don Vidu Ciploviću, kuratu od Varpoja.
Kuma Jele Landekića.
(37) Na v (=3) febrara čoojž (=1737) karstih Ivaniću, ćer Mate
Jakovjevića i negove žene Luce. I bi karšćena u crikvi Blažene Go­
spe Stomorije po meni don Vidu Ciploviću, kuratu od Varpoja.
I bi kum Petar Vukićević.

168
(38) Na g (=4) febrara ČOJJŽ (=1737) karstih Matu, sina Pavle
Faližića i iiegove žene Jakovice. I bi karšćen u crikvi Blažene Go­
spe Stomorije po meni don Vidu Ciploviću, kuratu od Varpoja.
I bi kuma Jela Landekića.
(39) Na d ( = 5 ) febrara čcojž (=1737) karstih Antu, sina Marka
^ubetića i iiegove žene Stane. I bi karšćen u crikvi Blažene Gospe
Stomorije po meni don Vidu Ciploviću, kuratu od Varpola. Kum
Toma Jelić, kuma Mare Jelića.
(40) Na 13 (=18) febrara čoojž (=1737) karstih Cvitu, ćer Ivana
Faližića i iiegove žene Kate. I bi karšćena u crikvi Blažene Gospe
Stomorije po meni don Vidu Ciploviću, kuratu od Varpola. Kuma
Ana Mušica (!).
(41) Na ig (=14) aprila čwjž (=1737) karstih Cvitu, ćer Mate
^ubetića i iiegove žene Jele. I bi karšćena u crikvi Blažene Gospe
Stomorije po meni don Vidu Ciploviću, kuratu od Varpoja. Kum
Toma Jelić, kuma Ivanića Jelića.
(42) Na i (=10) juna čtujž (=1737) karstih Šimuna, sina pokoj­
noga Šime Plenčića i negove žene Jele. I bi karšćen u crikvi Blaže­
ne Gospe Stomorije po meni don Vidu Ciploviću, kuratu od Var­
poja. Kum Frane Plavčić, kuma Matija Plavčića.
(43) Na lv (=13) juna čcojž (=1737) karstih Dujma, sina Lovre
Šarčevića i negove žene Sinke. I bi karšćen u crikvi Blažene Gospe
Stomorije // po meni don Vidu Ciploviću, kuratu od Varpoja. Kum
Luka ^ubetić, kuma Matija ^ubetića. 11

Prijepis glagoljskih upisa don Ante Magazina


(list 12b)
(57) Dan ia (=11) šetenbra čcuke (=1746). Ja don Ante Magazin,
kurat od Vrpoja, kr(s)tih dite rođeno u crikvi S(vete) Mare od
muža Jtfože JešJcina i negove prave žene Mande. Ime ditetu Osip.
Kum Mate Faližić (!), kuma Mande Adroriina.
(58) Dan ia (=11) šetenbra čooke (=1746). Ja don Ante Magazin,
kurat od Vrpoja, krstih dite rođeno u crikvi S(vete) Mare od muža
Luke Srunova i negove prave žene Kate. Ime ditetu Miho. Kum
Mate Vidatović, kuma Ivanića Ješkina.
(59) Dan ia (=11) šetenbra čuke (=1746). Ja don Ante Magazin,
kurat od Vrpoja, krstih dite rođeno u crikvi S(vete) Mare od muža
Luke Vuškova i iiegove prave žene Stane. Ime ditetu Simun. Kum
Ante Šumerin, kuma Matija Skujina.
(60) Dan iz (=29) otonbra čcoke (=1746). Ja don Ante Magazin,
kurat od Vrpoja, krstih dite rođeno u crikvi S(vete) Mare od muža
Ive Kešića i negove prave žene Ivanice. Ime ditetu Simun. Kum
Miho Superba, kuma Kate Adronina.
11
Od znaka // nastavak s lista 3b.
169
(61) Dan b (=2) jenara čcokž ( = 1747). Ja don Ante Magazin,
kurat od Vrpoja, krstih dite rođeno u crikvi B(lažene) Gospe na
Goric(i) od muža Luke Žaje i negove prave žene Mande. Ime ditetu
Tomica. Kum Mate Morov, kuma Ivanića Morova.
(62) Dan z (=9) aprila čcokž (=1747). Ja don Ante Magazin, ku­
rat od Vrpoja, krstih dite rođeno u crikvi B(lažene) Gospe na Vr­
poju od muža Mate Morova i negove prave žene Ivanice. Ime di­
tetu Antica. Kum Ante Šumera, kuma Jakovica Šumerina, žena
Antina.
(63) Dan i3 (=28) otonbra čukž (=1747). Ja don Ante Magazin,
kurat od Vrpola, krstih dite rođeno u crikvi B(lažene) Gospe na
Vrpoju od muža Vida Plenčića i liegove prave žene Mare. Ime di­
tetu Mande. Kum Marko Ban, »kuma Boza Banova.
(64) Dan ib (=22) novenbra čcokž (=1747). Ja don Ante Magazin,
kurat od Vrpoja, krstih dite rođeno u crikvi B(lažene) Gospe na
Gorici od muža Osipa Bebina i negove prave žene Kate. Ime ditetu
Martin. Kum Miho Žaić, kuma Matija, žena Mihina.
(65) Dan ib (=22) novenbra čcokž (=1747). Ja don Ante Maga­
zin, kurat od Vrpoja, krstih dite rođeno u crikvi B(lažene) Gospe
na Vrpoju od muža Mihe Pekojevića i negove prave žene Urse. Ime
ditetu Mande. Kum Tadija Mužić, kuma Manda Mužića.
(66) Dan i (=20) decenbra čcokž (=1747). Ja don Ante Magazin,
kurat od Vrpoja, krstih dite rođeno u crikvi Svete Mare u Kaštelu
od muža Duima Morova i negove prave žene Mare. Ime ditetu
Matija. Kum Ante Sumerić, kuma žena Antina. 12

INDEKS IMENA I PREZIMENA13


Adronja ( = Jadronja) Ante 68, Ivanića 71, Kate 60, 68, 71, Mande
57, 68, Mikula 71
Arnaut Manda 11
Babić Ive 26, Jure 15, Kate 26, Mare 15, 26, Mate 15
Baklin Kate 71
Balovljević Jure 32
Ban Boza, Marko 63
Banić Božica, Marko 52, 53
12
Na listu la upisi od 1—7, na lb od 7—15, na 2a od 16—23, na 2b od
24—33, na За od 34—43, na 3b od 43—49, na 12a od 50—56, na 12b od 57—66,
na 13a od 67—74, na 13b od 75—77. Po odredbama Tridentskoga koncila (1563),
odnosno Rimskoga rituala (1614), župnici su vodili knjige krštenih, potvrđe­
nih, vjenčanih, umrlih i tzv. Status animarum. U upisu krštenja bilježio se
datum (godina, dan, mjesec), ime i prezime župnika, naziv župe, odnosno, cr­
kve u kojoj se dijete krstilo, zatim dan rođenja, podaci о roditeljima, ime
djeteta, podaci о kumovima i na kraju slijedila je ovjera. V. Concilium
Tridentium, Sessio 24, de reform, matr., cap. 1. i 2. i Rimski obrednik, Za­
greb
13
1929, str. 293, 394.
Brojevi uz imena označuju broj upisa u matici.
Л70
' - - л * *?*,* х i f •«*,>&<-Ass. *Д

C^SWi r пииГГ^ mu. i—ii ни in ЩШ0Л

' Hbf: юугаршх&э '^ч?^-*™ь<>41&*,. ^ « s » * * pn

• "Y^**~~~-"s^i~ -r*G*e>**vz*r:—.—_ M.«jii

Upisi od br. 34—43,


r
:m ^ ¾ f«*; ^J^f^4 т^А^^Ј^^џи: 4c,,,j
rJm С^,ш #:<— &-b&jfA^jc* еч*, jrrw*

Tjgb ^ ^ Ъ«**СК чЛ+ед** Щ^ Q^^ -^mm7


•*> «,„ ^ , ^р *-"*"* — ^ w* ^«л^џ „*- l

Upisi od br. 57—63.


Bebić Ante 69, 70, Frane, Ivanića 69, Sime, Kate 70
Bebin (J)osip, Kate, Martin 64
Bunbak Ivanića 11, 77, Lucija 11, Štipan 11, 17
Ciplović don Vid 1—49
Dujmović Ive, Lucija, Pavica 36
Falizić, Faliiiić (=Valižić) Cvita 15, 16, 26, 40, 47, Dujam 15, 16, 26,
47, Ilija 12, 16, Ivan 40, Jakovica 27, 38, Jivanko 9, Kate 9, 40,
Mande 9, Martin 27, Mate 38, 57, Pave 27, 38, Stana, Vida 12
Farkić ( = Frkić) Ante 33, Pavica 1, 33, Vid 33
Frkin Barica, Kate, Milio 56
Gargurić (=Grgurić) Grubiša, Kate, Luce 3
Gruzić Antonja 30 (s Korčule)
Ivanić Mare 21
Jakovljević Ivanića 37, Lovre 75, Luce, Mate 37, Matija 75, Miho 74
Jelić Anica 22, 50, Božica 18, Grgo 54, 73, Ivan 14, Ivanića 18, 20,
41, Ive 14, Jelina 54, 73, Jure 50, Mare 14, 39, Mande 54, Mate 73,
Toma 18, 39, 41
Ješkin Bozo 57, Ivanića 58, (J)osip, Mande 57
Kešić Ive 60, 71, Ivanića, Simun 60
Komadina Grgo 72, Ive 47, Jure 16, Kate 47, 72, Luce 47, Mare 16,
Mile 72
Kopešić Ante 33
Krajinov Mate 3
Ladrov Ivanića, (J)osip, Vida 7
Laličić Ivanića, (J)osip 34, Matija 25, 45, Tomica 34
Landeka Cvita, Ivan 77, Jele, Simun 51, Vida 77
Landekić Jela 38, Jele 27, 36, 50, Simun 50
Landekin Ive, Mate, Vida 32
Letičić Antica, Juriša, Pavica 19
Ljubetić Ante 39, Cvita 41, Ivan 13, Jela 10, 28, 35, Jele 13, 18, 41,
Jelina 12, Luka 43, 72, Mande 72, Mare 14, Marko 20, 39, Mate
7, 12, 13, 14, 22, 41, Matija 29, 43, Miho 10, 21, 28, 29, Stana 20,
39, Šime 35, Tomica 20
Magazin don Ante 50—68, 70—77
Morov Antica 62, Duiam 66, Ivanića 61, 62, Mare 66, Mate 61, 62,
Matija 66
Musić Ana 40, Tadija 46
Mulić Ana 9, 30, Ante 21, Blaž 29, Manda 65, Marko 29, Mate 54,
Petrica 29, Tadija 21, 65, 73, Vida 54, 73
Nakić Cvitko 4
Pekojević Mande, Miho, Ursa 65
Peran Mare 7
Petković Ante 13, 22, 46, Kate 22, 24, 46, Pave 22, Šime 46
Plavčić Frane 19, 23, 42, Ive 23, Matija 19, 23, 42
Plenčić Ive 23, Jele 17, 23, 42, Luce 17, Luka 35, Mande 34, 63,
Mare 35, 63, Mate 35, Šime 17, 42, Šimun 42, Vid 34, 63
171
Puranta Ante 56, Ivan 70
Purantin Anton, Jivanica 1, Matija 33, Šime 1
Sikavica Jele 30, Mande 5, 30, Mate 5, 25, 30, 45
Skuljin Martin 68, 69, Matija 59, 69, 74
Srunov Ivan, Jelina 76, Kate 58, Luee 76, Luka 58, 74, Miho 58,
Stana 74
Srunović Anica, Ivan 31
Šarčević Ante 10, 52, Barica 53, Dujam 43, Ivan 31, 53, Jela 28,
Jure, Kate 51, Lovre 10, 28, 43, Luce 31, 52, Mande 52, Martin 51,
Miho 53, Sirnica 10, Sinka 28, 43
Šarić Mande, Mate 6
Sumera Ante, Jakovica 76
Sumerić Ante 66, Jakovica 68
Šumera Ante, Jakovica 62
Šumerin Ante 59
Šumerina Ante, Ivanića 8, Jakovica 56, 70, Matija 8
Superba Miho 60
Superbija Matija, Miho 67
Šuperbić Miho 11
Superbija Matia, Miho 55
Varcić ( = Vrcić) Mare 48, Petar, Vida 48, 49
Vargonja (== Vrgonja) don Ante 44
Vidatović Antica 2, don Anton 1, Luce 3, Mate 2, 58, Stana 2
Vukićević Cvitko 5, Ivanića 49, Jele 24, Jelica 4, Jure 4, 24, Mare 2,
Marko 44, Mande 24, 44, 48, Mate 2, 4, 44, Miho, Oršula 5, Petar 37
Vulić Frane, Matija 17
Vuskov Luce, Mare, Martin 75, Miho 67, 75, Simun 75
Vuškov Jelina, Luce 55, Luka 59, Miho 55 (iz Jadretovca), Simun,
Stana 59
Vušković Frane 8, 25, 45, Ivanića 25, Lovre 45, Luča 6, Mare 25, 45,
Mate 6, Petrica 8, Šime 6
laj a Luka, Mande, Tomica 61
laić Matija, Miho 64.

CRKVE

Blažena Gospa u Vrpolju 4, 5, 7, 9, 10, 12—20, 22—30, 34—36, 62,


63, 65, 67, 68, 72, 73, Blažena Gospa na Gorici 54—56, 61, 64,
Blažena Gospa Stomorija 37—43, 45—47
Sveti Ilija 44, 48, 49
Sveti Ivan 50—53
Sveta Mara 57—60, 76, 77, Sveta Mare u Jadrtovcu 70, 71, 74, 75,
Sveta Mare u Kaštelu 1—3, 6, 8, 11, 21, 31—33, 66.

172
POTVRDE

Jadron]a (Hadronić iz Vrhlike) 1717, Hadronja (Jadrtovac) 1740.


Arnaut Mate Šarić reč. Šarčević reč. Arnaut (Jadrtovac) 1744. Ban
(Ljubetić reč. Ban ili Banić) 1714, 1740, 1968. Banić v. Ban. Bebić
Bebo (Jadrtovac) 1799. Bebin v. Bebić. Bunbak Bumbak 1740, Bun-
bak (Jadrtovac) 1799, Boraja (Vrsno). Dujmović Dujmović ili Per-
keta 1740. Faližić v. Validžić. Frkić Farkich (Jadrtovac) 1799. Frkin
v. Frkić. Grgurić Grguričić 1740, Grgurić reč. Bakula (Jadrtovac)
1740. Ivanić 1617. Jakovljević Jakovliević reč. Suuerbić '(Šuperba),
Jakovljević reč. Moro 1740. Jelić 1517, 1740. 1799, 1968. Ješkin
Gleskich? (Jadrtovac) 1799. Kešić Kezić 1740. Chesich (Jadrtovac)
1799. Komadina 1740, 1799, 1968. Ladrov Loličić reč. Ladro 1740.
Laličić Loličić! reč. Ladro 1740, Lalica 1968. Landeka 1799, 1968.
Landekić 1740. Landekin v. Landeka. Ljubetić 1617, 1740, 1968, v.
Ban, Banić. Morov Morovich (Jadrtovac) 1788. 1799, v. Jakovlje­
vić. Mušić, Mužić Mužić 1740, Muxich 1799. Mužić 1968. Nakić (Bo­
raja, Vrsno). Pekojević Pekoević 1740. Petković (braća Petković iz
Vranjica) 1717, 1799, 1968. Plavčić (Boraja, Vrsno). Plenčić 1740,
Plenča 1968. Puranta Jadrtovac 1799 (i Puranda). Purantin v. Pu-
ranta. Sikavica 1740, Sikaviza 1799, Skuljin Škulje 1617, Škuljić
1740. Srunov v. Srunović, Srunović Jadrtovac 1799. (v. Srunov).
Šarčević 1740, Saraz 1799. Šarić Sarich (Jadrtovac) 1799 (v. Ar­
naut). Šumera Jadrtovac 1799. Šumerić v. Šumera. Šumerin v.
Šumera. Šuperba Jadrtovac 1799 (v. Jakovljević). Šuperbić v. Šu­
perba. Šuperbija v. Šuperba. Validžić 1617, 1740. Vrcić Vrčić (Bo­
raja) 1722. Vidatović 1740. Vukićević 1740, 1968. Vuškov v. Vuško-
vić. Vušković 1740, Vušković reč. Škornja 1740, Vuckovieh 1799,
Vuckovich (Jadrtovac) 1799. Žaja (Danilo), Žaić v. Žaja.
Ove su potvrde uzete iz Stošićeva djela Sela šibenskoga kotara.1*
Za godinu 1799. potvrde su iz općinskog arhiva Šibenik, 15 a za
1968. prema današnjem stanju u Vrpolju. U gornjem popisu izo­
stavljena su prezimena Ciplović, Gruzić, Magazin i Vrgonja jer ne
pripadaju krugu vrpoljačkih prezimena, kao i ona za koja nema
potvrda.
U tom popisu pomoću potvrda ujedno se izvršilo i razgraničenje
prezimena po mjestima, prvenstveno od susjednog Jadrtovca, ali
stoga što glagoljski upisi samo u razdoblju od 16 godina ne obu­
hvaćaju sva vrpoljačka prezimena XVII stoljeća, potrebno je na­
vesti barem sva današnja, pa da se vide promjene do našega vre­
mena. Danas u Vrpolju postoji 29 prezimena, i to: Bajić, Bäkula,
Ban, Belak, Bojkić, Burdzer, Šrceg, Grizelj, Jelić, Knežević, Koma­
dina, Lälica, Landeka, Ljubetić, Mrdeža, Mujezin, Mužić, Pdpak,
Perketa, Petković, Petrić, Pivac, Plavćić, Plenča, Ramadža, Renje,
14
Str. 62, 67, 79—81, 95.
15
Općinski arhiv Šibenik, n: о 144, Piedelista de Vini esistenti nella Parte
Montana del Teritorio di Sebenico.
173
Špinjača, Vučak i Vukićević. Neka od tih prezimena su stara vrpo-
ljačka, npr. Bakula (v. Grgurić), Perketa (v. Dujmović), Špinjača
1740, Вa jić (Baich), Mrdeža (Merdesa), Mujezin (Moizin), Ren je (Reg­
ne) 1799, a ostali su doseljeni iz Boraj е (Belak, Burazer, Knežević)
ili iz Danila (Erceg, Papak, Ramadža).
Stoga što je jedan župnik služio nekoliko sela, na okupu u matici
našli su se Vrpoljani, Jadrtovčani i dr.16 Inače, kao što se to vidi
u popisu s potvrdama, Vrpolje u prvoj polovici XVII stoljeća ima
manji broj prezimena, a danas još manji. Koncem XIII stoljeća
Vrpolje broji 20 kuća i 208 čeljadi, početkom XIX stoljeća ima
ukupno 400 duša, a danas 150 domaćinstava i 718 stanovnika. 17
Iako je danas manji broj prezimena no u XVII stoljeću, ipak je
broj stanovnika znatno veći. Na osnovi iznesenih podataka od
XVII stoljeća naovamo nestalo je preko 20 vrpoljačkih prezimena.
Već u prvoj polovici XVI stoljeća neke obitelji iz Vrpolja zbog
turske opasnosti bježe na otočić Krapanj, a i koncem XV sto­
ljeća bježali su pred Turcima, pa tako i sredinom XVII stoljeća,
što se vidi i po krapanj skini prezimenima, npr. Šarčevič (1679),
Peran reč. Banovac (1753), Ješković reč. Kalais (1760), Dujmović
reč. Pivac (1800), Pivac, Šumefa i dr. 18 Godine 1557. pred Turcima
bježali su u Šibenik,19 a kasnije pak grad će biti često njihova
meta, tako da danas u Šibeniku postoji priličan broj vrpoljačkih
prezimena ili onih iz susjednih sela, kao što su npr. Bajić, Ban,
Banić, Burazer, Dujmović, Džaja, Jadronja, Jakovljević, Jelić, Kne­
žević, Landeka, Mrdeža, Nakić, Papak, Perketa, Petković, Petrić,
Plavčić, Plenča, Strunović, Šarac, Šuperba, Vdlidžić, Vrčić, Vuki­
ćević i Zaja. Nestanak većeg broja prezimena može se objasniti
iselenjem pojedinih obitelji ili pak izumrćem od kuge koja je na
prostoru od Tijesna do Grebaštice 1649. godine odnijela više od
8.500 ljudi. 20
Prelazeći na analizu onomastičkog fonda u vrpoljačkoj matici,
treba istaći da su naši daleki preci, prvodoseljenici, imali gotovo
odreda osebujna dvočlana ili jednočlana imena, mahom od slaven­
skih riječi i poganskoga obilježja, i da su se u toku vremena, već
u prvim dodirima s kršćanstvom, ta imena postepeno gubila, i to
u dalmatinskim gradovima i selima najprije i najbrže. Tako u
16
17 K. Stošić, Svetište, str. 5.
K. Stošić, Sela, str. 66; u Općinskom arhivu Šibenik statistički podaci:
Sebenico 10. Maržo 1805. Piedelista delle Famiglie ed Anime esistenti nelle
infrascritte Localita del Montano Riparto Teritorio di Sebenico. Verpoglie:
Popolazione Rustica Teriera Famiglie 55, Uomini da Servizio 85, Ragazi di
minor etä 64, Vechi, е Inabili 43, Donne, e Putte 204, Total delle Anime 401.
Zatim v. Statistički ured NRH, Administrativno-teritorijalna podjela i ime­
nik naseljenih mjesta NRH, Zagreb 1951, str. 39 (Vrpolje ima 133 dom. i 631
stan.,
18
a zaseoci Draga Petkovića 11—48 i Liska 6—39.
19 Stošić, Sela, str. 242.
20
Ib., str. 67.
A. šuput, Šib. gl. sp., str. 34, 35.
174
Šibeniku koncem XVI stoljeća češća su samo ova narodna imena:
Stana, Miloš, Rade, Vujica, Stojan, Vuk, Cvita, Cvitan, Vudrag,
Mileta i Dragić.21 U Primoštenu u XVI stoljeću narodnih imena
ima svega nekoliko: Cvita, Dobra, Vidosava ili muška Grubiša,
Cvitan, Vukić.22 U XVIII stoljeću takva će imena već biti ostaci
ostataka, pa ih u vrpoljačkoj matici ima svega nekoliko, kao što
su Cvitko, Grubiša, Mile, Cvita, Stana, od kojih su samo ta dva
posljednja nešto običnija, a sve ostalo samo su imena kršćanska
i svetačka i к tome nema nijednog slučaja da se pored svetačkoga
imena bilježi i narodno. 23 Imena su po tvorbi najviše hipokoristici.
Kod ženskih imena pretežno su dublete na -e (npr. Jele, ali i Jela,
Mande, ali i Manda), a u nekim slučajevima samo na -e (Mare,
Kate). U ženskih imena najčešće je hip. nastavak -ica, a kod muš­
kih prevladavaju dvosložne tvorbe na -e i -o. Od svetačkih imena
češća su: Ante (19 puta), Mate (28) i Miho (18), a od ženskih Iva­
nića (18), Jele (17), Kate (18), Mande i Manda (19) i Matija (18).
I prije Tridentskoga koncila svećenici su nastojali da se na kršte­
nju daju svetačka i biblijska imena, a odredbom Koncila (1563)
kristijanizacija imena preuzimala je sve više maha. 24 U onim kra­
jevima gdje je još vladao tzv. jednoimeni onomastički sistem tim
naglim prodorom svetačkih imena stvarat će se i prezimena od
takvih svetačkih imena. Ipak razlika ima. Dok u navedenoj pri-
moštenskoj matici takvih prezimena ima preko 20, u vrpoljačkoj
matici svega ih je nekoliko, npr. Dujmović, Grgurić, Ivanić, Ja-
kovljević, Jelić, Pekojević, Peran i Petković, a samo su neka od
njih više u upotrebi: Jakovljević, Jelić i Petković. Sva ostala pre­
zimena potječu od slavenskih riječi i korijena, npr. Ljubetić, Plav-
čić, Plenčić, Šarčević, Šarić, Vukićević, Vulić, Vuškov, Vušković
itd., ili pak od brojnih nadimaka po porijeklu, zanimanju ili nekoj
osobini moralnoj ili fizičkoj: Arnaut, Ban, Banić, Bunbak, Jadro-
nja, Komadina, Ladrov, Morov, Šuperba, Žaja itd.
Kako objasniti tu pojavu? Struktura prezimena koju nam pre­
zentira vrpoljačka matica u glagoljskim upisima iz prve polovice
XVII stoljeća sadrži pretežno sve karakteristike onomastike koja
je i danas folklorna osobitost u selima dalmatinske Zagore. О to­
me uvjerljivo govore i poznata literarna djela: Matavuljev roman
Bakonja fra В me za šibensku zagoru i Božićevi Kurlani za sinjsku.
Osnovna je karakteristika te onomastike mnoštvo prezimena od
kojekakvih nadimaka. Naravno, takva prezimena nisu slučajnost.
21
V. šibenski liber baptizatorum u Župskom uredu sv. Jakova u Šibe­
niku.
22
Prdmoštenska matica krštenih, vjenčanih i mrtvih (1667—1696), Histo­
rijski
23
arhiv u Zadru, br. 909.
U glagoljskim upisima primoštenske matice dva puta nalazi se pored
svetačkoga imena i narodno: Simon alias Grubissa, Štipan iliti Grubissa ili
pohrvaćeno: Bartholomea alias Barica, br. 24, 64, 231. V. Pavle Rogić, lična
i porodična
24
imena u jeziku, Rad JAZU 303, str. 212.
Rogić, ib.
175
Kao stanovnici neprohodnijih krajeva, udaljeni od grada i bez veze
s njim, kroz stoljeća zanemareni od duhovne i svjetovne vlasti,
prepušteni sami sebi, oni će u procesu napuštanja starih imena
od slavenskih riječi i korijena, u specifičnim okolnostima svoje
geografske, historijske i ekonomske sredine, pomalo stvarati novu
antroponimnu kategoriju kao odraz određene društvene kategorije.
Uvođenjem matica nakon Tridentskoga koncila, odnosno odredba­
ma Rimskog rituala (1514) takvo će onomastičko stanje ući u ma­
tične knjige i ostati. Dok je na otocima veći broj prezimena od
svetačkih imena, u Zagori je stanje suprotno. Prema tome, takva
su prezimena zaista ne samo jezična kategorija nego ujedno i
društvena.
U vrpoljačkoj matici najviše je dvosložnih prezimena s nastav­
kom -ić: Jelić, Mužić, Šarić, a zatim onih koja nastadoše od hip.
na -ко: Vučković, Plavčić, Ješkin i mnogo manje onih na -ica: La­
tica — Laličić, Letica — Letičić. Dok je na otocima šibenskoga
arhipelaga mnoštvo patronima na -ovl-ev, u selima šibenske zagore
to je najveća rijetkost. Tako u vrpoljačkoj matici postoji samo pet
takvih prezimena: Krajinov, Ladrov, Morov, Srunov i Vuškov, od
kojih neka pripadaju priobalnom Jadrtovcu.
Na kraju, potrebno je istaći da pisari glagoljskih upisa u vrpo­
ljačkoj matici nisu Vrpoljani nego čakavci s otoka Murtera (Ma­
gazin iz Betine, a Ciplović iz Tijesna) 25 i da su neka prezimena
pisali onako kako su ih sami izgovarali, npr. Valiiić mj. Validzić,
Vušković ili Vusković mj. Vučković. Dalje, u nizu poznatih popova
glagoljaša s područja Šibenika, vrpoljačka matica otkriva nam dva
nova imena. 26
Vrpoljačka matica ima višestruko značenje: u njoj se ogleda raz­
novrsnost u upotrebi pisama, karakteristična za područje Šibenika
(glagoljica, bosančica i latinica), njenim glagoljskim upisima ne
ograničava se upotreba glagoljice samo u priobalnim mjestima i
na šibenskim otocima i, konačno, pored podataka о vrpoljačkim
popovima glagoljašima, glagoljski upisi u toj matici jedini su sa­
čuvani glagoljski spomenici Vrpolja, kao što su Ručićeva pisma
do danas jedini sačuvani glagoljski spomenici u Šibeniku. Dvije
šibenske matice, primoštenska i vrpoljačka, koje se danas čuvaju
u Historijskom arhivu u Zadru, vrijedni su spomenici hrvatske
pismenosti i kulture sa šibenskog područja. 27
U onomastičkom istraživanju matice su vrlo značajne. Šibenske
matice otkrivaju nam prošlost Šibenika i okolice, omogućavaju
nam da razlikujemo starince od doseljenika, migracije i njihova
25
26
šib. gl. sp., str. 16—19.
27
Ib., str. 16, 17.
Takvih matica s manjim brojem glagoljskih upisa ili onih koje su pot­
puno glagoljske ima još u nekim mjestima na šibenskim otocima. Tako u
Prvić-Luci postoje glagoljske matice rođenih od 1689—1711, pa vjenčanih
(1. knjiga od 1689, 2. knjiga od 1716) i umrlih od 1689—1711.

176
kretanja, zatim procese daljeg selenja, kao i mnogobrojna izumrća
stanovništva u nekim mjestima šibenske okolice. U tom smislu vrlo
je značajna šibenska matica Liber baptizatorum iz konca XVI sto­
ljeća, pa zatim primoštenska koja svojom onomastičkom građom
pokazuje ne samo odakle je stanovništvo stizalo nego ujedno i
kamo je selio. U tom smislu vrijedna je i vrpoljačka matica sa
svojim glagoljskim upisima.
Kad se upozna sva ta onomastička građa koju donose sačuvane
matice, slika će onomastikona šibenskog područja biti potpunija
i prema tome jasnija, te će nam se otkriti brojna antroponimna
izumrća, ali vjerojatno i velik kontinuitet u onomastici Šibenika
i njegove okolice, pa će se sigurnije izvoditi mnogi zaključci.
Osobito je vrijedno istaći, kao osnovni postulat u suvremenoj
onomastici, da antroponimne kategorije nisu samo jezične nego
ujedno i društvene kategorije, što je vidljivo na primjeru vrpo-
ljeća, pa zatim primoštenska koja svojom onomastičkom građom
maticom.
Matice su povijesni registri nekoga mjesta i njegova stanovni­
štva. Na taj je način i vrpoljačka matica povijest toga malog mje­
sta, poznatog po Gospi Stomorici na Gorici od Vrpoljca, 28 u ko­
jem su stanovnici, po zapisu njihova srdara 1805. godine, »misera-
bili«, »nella moral Cristiana passabili«, ali »alquanto inerti nelV
Agricoltura, е dediti alta crapola«.29

28
Stomorica, odnosno Stomorina jedan je od najstarijih sanktorema »koji
su Hrvati i drugi Slaveni upoznali u prvom dodiru s kršćanstvom«. V. Va­
lentin Putanec, Refleksi starodalmatoromanskog pridjeva sanctus u onoma­
stici
29
obalne Hrvatske, Slovo 13, Zagreb 1963, str. 155.
Općinski arhiv Šibenik, Sebenico 10. Maržo 1805, Piedelista delle Fami­
glie ed Anime. Na osnovi podataka od 1. XII 1799, OAŠ, Piedelista de Vini
esistenti nella Parte Montana del Teritorio di Sebenico, za Vrpolje stoji:
numero de arnasi 21, barille 256, numero di famiglie aventi vino 15; dok
istodobno Jadrtovac ima 29 obitelji sa 897 barila, Mandalina 35 obitelji sa
911 barila.
12 GRAĐA 177