Kolegiji Odjela Za Informatiku

Sveučilište u Splitu
Prirodoslovno-matematički fakultet
OPISI KOLEGIJA
Odjela za informatiku
Split, rujan 2010

Naziv predmeta Uvod u računarstvo
Kod PMI A10
Vrsta Predavanja, vjeţbe
Razina Osnovna
Godina I. Semestar Zimski
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće 30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vjeţbi = 2 ECTS
obrazloţenje) 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS
Kompetencije koje Cilj izučavanja predmeta je stjecanje temeljnih znanja o računalu kao sustavu,
se stječu uvaţavajući pri tom tehničku i programsku podršku. Zadani cilj dostiţe se učenjem
i poučavanjem: računala kao sustava, osnova operacijskih sustava osobnog
računala, programskih sustava za uredsko poslovanje, osnova računalnih mreţnih
sustava.
Preduvjeti za upis Nema
Sadrţaj Informacijska i komunikacijska tehnologija (temeljni pojmovi). Računalo kao
sustav. Temeljne funkcije sustava računala (ulaz, obrada, izlaz). Dekompozicija
sustava računala (sustav tehničke podrške - hardware, sustav programske podrške -
software). Vrste računala (mikroračunala, miniračunala, mainframe). Osobna
računala i aktualne porodice osobnih računala. Područje primjene računalnih
sustava. Operacijski sustav s tekstualnim korisničkim sučeljem MS - DOS.
Operacijski sustav s grafičkim korisničkim sučeljem MS - Windows. Programski
sustavi za uredsko poslovanje. Osnove računalnih mreţnih sustava.
Preporučena S. Stankov: Uvod u računarstvo, Prirodoslovno – matematički fakultet Sveučilišta
literatura u Splitu, listopad, 2009. (http://www.pmfst.hr/~stankov).
Dopunska literatura V. Čerić, M. Varga, H. Birolla: Poslovno računarstvo, Znak, Zagreb, 1998.
Oblici provoĎenja predavanja i vjeţbe
nastave
Način provjere praktični ispit, usmeni ispit, rad u timu, pomoću specijaliziranih programskih
znanja i polaganja sustava za evaluaciju znanja
ispita
Jezik poduke i Hrvatski / Engleski
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa.
kvalitete i Nastavnici koji podučavaju srodne predmete suraĎuju i zajednički vode brigu o
uspješnosti izvedbe kvaliteti nastave.
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Informatički projekt I.
Kod PMI A20
Vrsta Vjeţbe
Razina Osnovna
ECTS 2 ECTS
(uz odgovarajuće 30 sati vjeţbi = 1 ECTS
Kompetencije koje Cilj predmeta je upotpuniti stečena znanja iz kolegija Uvod u računarstvo,
se stječu Programiranje I i Internet usluge. S tim u vezi studenti će zajedno sa nastavnikom
definirati i realizirati projekt kao sinergiju znanja iz navedenih kolegija. Teţište je
na programiranju što uključuju razvoj algoritama učenjem i poučavanjem uz
pomoć vizualnih programskih alata i jezika neovisnih o sintaksi programskog
jezika.
Sadrţaj Navode se elementi nastavnog sadrţaja radi orijentacije nastavniku. Pretvorba
brojevnih sustava. Osnovni logički sklopovi. Razvoj algoritma i dijagrama toka.
Osnove razvoja programske podrške s elementima objektno-orijentiranog pristupa
u grafičkom programskom jeziku. Objekti, instrukcije, logički izrazi, uvjeti, petlje,
varijable i dogaĎaji. Izrada i testiranje programa u multimedijskoj okolini
kombiniranjem grafičkih blokova koji predstavljaju instrukcije programskog
jezika.
Preporučena U dogovoru sa nastavnikom i ovisno o izabranom sadrţaju projekta.
literatura
Dopunska literatura U dogovoru sa nastavnikom i ovisno o izabranom sadrţaju projekta.
Oblici provoĎenja Rasprava sa nastavnikom i kolegama za slučaj grupnog rada.
nastave
Način provjere Prezentacija rezultata i javna obrana pred nastavnikom i kolegama studentima.
znanja i polaganja
ispita
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Informatika
Kod PMI A50
Vrsta Vjeţbe (praktični rad na računalu)
Razina Osnovna
Godina Semestar Ljetni
ECTS 2 ECTS
Kompetencije koje
se stječu
Preduvjeti za upis Nema preduvjeta
Sadrţaj
Preporučena
literatura
Dopunska literatura
Oblici provoĎenja
nastave
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski / engleski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
kvalitete i Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa.
uspješnosti izvedbe Nastavnici koji podučavaju srodne predmete suraĎuju i zajednički vode brigu o
svakog predmeta i kvaliteti nastave.
/ili modula
Naziv predmeta Simulacija računalnih sklopova
Kod PMI B10

Razina Napredna
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće 15 sati predavanja, 30 sati vjeţbi = 1.5 ECTS
obrazloţenje) 45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS
Kompetencije koje Teorijska i praktična osposobljenost za dublje razumijevanje i provoĎenje nastave
se stječu iz područja simulacije logičkih i računalnih sklopova
Sadrţaj Koncepti digitalnog projektiranja; Logički sklopovi i mreţe. Uvod u
sredstva projektiranja (CAD):unos projekta, sinteza, funkcionalna simulacija,
fizičko projektiranje, vremenska analiza; Uvod u Verilog - jezika za opis
digitalnih projekata, strukturalna specifikacija logičkih sklopova, specifikacija
ponašanja logičkih sklopova; projektiranje aritmetičkih sklopova pomoću sredstava
projektiranja (CAD). Verilog za kombinacione sklopove, sekvencijalne sklopove,
flip flopovi, registri , brojila i jednostavan procesor; projektiranje digitalnih
sistema
Preporučena Stephen Brown, Zvonko Vranešić: Fundamentals of Digital Logic with Verilog
literatura Design, McGraw Hill
Peruško Uroš, Glavinić Vlado: Digitalni sustavi, Školska knjiga.
Dopunska literatura
Oblici provoĎenja Predavanja i vjeţbe
nastave
Način provjere Usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva vjeţbi.
znanja i polaganja
ispita
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Praktikum - Simulacija računalnih sklopova
Kod PMI B11

Vrsta Seminari
Razina Napredna
ECTS 2 ECTS
(uz odgovarajuće 30 sati seminara = 1 ECTS
Kompetencije koje Praktično poznavanje simulacije logičkih i računalnih sklopova

se stječu
Preduvjeti za upis
Sadrţaj Koncepti digitalnog projektiranja; Logički sklopovi i mreţe. Uvod u sredstva

projektiranja (CAD):unos projekta, sinteza, funkcionalna simulacija, fizičko
projektiranje, vremenska analiza; Uvod u Verilog - jezika za opis digitalnih
projekata, strukturalna specifikacija logičkih sklopova, specifikacija ponašanja
logičkih sklopova; projektiranje aritmetičkih sklopova pomoću sredstava
projektiranja (CAD). Verilog za kombinacione sklopove, sekvencijalne sklopove,
flip flopovi, registri , brojila i jednostavan procesor; projektiranje digitalnih
sistema
Preporučena 1. Stephen Brown, Zvonko Vranešić: Fundamentals of Digital Logic with
literatura Verilog Design, McGraw Hill
2. Peruško Uroš, Glavinić Vlado: Digitalni sustavi, Školska knjiga
Dopunska literatura
Oblici provoĎenja Seminari
nastave
Način provjere Kolokvijski ispiti iz gradiva praktikuma.
znanja i polaganja
ispita
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Arhitektura računala
Kod PMI C10
Vrsta Predavanja i vjeţbe
Razina Osnovna
ECTS 6 ECTS
(uz odgovarajuće 30 sati predavanja + 30 sati vjeţbi = 2 ECTS)
Kompetencije koje Stjecanje temeljnih znanja o arhitekturi računala, te njezinog utjecaja na sve
se stječu aspekte računarstva. Predmet osigurava razumijevanje:
strukture i organizacije računalnih sustava,
temeljnih koncepata i principa dizajniranja primijenjenih kod arhitekture računala,
interakcije izmeĎu programske podrške i sklopvske opreme, kao i načina izvoĎenja
programa,
aktualnih trendova i budućih smjerova u arhitekturi računala.
Preduvjeti za upis Ne postoje formalni preduvjeti
Sadrţaj Temeljna teorijska i praktična znanja o arhitekturi i organizaciji računala. Sadrţaj
kolegija uključuje: definiciju i klasifikaciju arhitekture računala, arhitektonske i
tehnološke generacije računala, standardnu arhitekturu mikroprocesora
(upravljačka jedinica, aritmetičko-logička jedinica, akumulator, registri opće
namjene, adresni registri, unutrašnja sabirnica), podrobni dijagram faze pribavi-
izvrši, sabirnice (podatkovna, adresna, upravljačka), memorijsku hijerarhiju,
ulazno-izlazne meĎusklopove, značajke RISC i CISC arhitekture računala.
Preporučena 1. S. Ribarić, Arhitektura mikroprocesora, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.
literatura 2. J. L. Hennessy and D. Patterson: Computer Architecture, A Quantitative
Approach, Morgan Kaufmann Publication, Third Edition, 2003.
3. A. Granić: Arhitektura računala, nastavni material s predavanja,
http://www.pmfst.hr/~granic/
Dopunska literatura 1. S. Ribarić, Naprednije arhitekture mikroprocesora, Element, Zagreb,
2. izdanje, 1997.
2. S. Ribarić, Arhitektura RISC i CISC računala, Školska knjiga, Zagreb,
1996.
3. A. S. Tanenbaum, Structured Computer Organization, Prentice-Hall Int.,
Third Edition, 1990.
Oblici provoĎenja Stečena teorijska znanja studenti primijenjuju kod rješavanja niza dodijeljenih
nastave zadataka i problema (individualnih i timskih), kako samostalno, tako i pod
nadzorom nastavnog kadra.
Način provjere Usmeni i pismeni/praktični ispit. Studenti pismeni dio ispita mogu poloţiti kroz
znanja i polaganja nekoliko kolokvija tokom semestra.
ispita
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Paktikum – Arhitektura računala
Kod PMI C11
Vrsta vjeţbe (praktični rad na računalu)
Razina Osnovna
ECTS 2 ECTS
Kompetencije koje Stjecanje osnovnih znanja o sklopovskoj opremi aktualne generacije i stolnih i
se stječu prijenosnih osobnih računala.
Preduvjeti za upis Ne postoje formalni preduvjeti.
Sadrţaj Predmet podrazumijeva praktičan rad i upoznavanje studenata s tehničkom
podrškom (sklopovljem) aktualne generacije stolnih i prijenosnih osobnih računala.
Budući se radi o praktikum koji prati predmet Arhitektura računala, studentima se
osigurava praktičan rad koji uključuje sklapanje računala (sklopovska oprema),
instalaciju operacijskog sustava, mjerenje karakteristika pojedinih komponenati i
sl. s jedne strane, kao i provjeru teorijskih postavki s druge.
Preporučena 1. Winn L. Rosch: Hardware Bible, 6th Edition, 2003.
literatura 2. Ron White and Timothy E. Downs: How Computers Work, 9th Edition,
2007.
Dopunska literatura
Oblici provoĎenja Uvodna predavanja slijedi dodjela niza individualnih samostalnih zadataka.
nastave
Način provjere Rad studenata se nadgleda za vrijeme izvoĎenja dodijeljenih zadataka. Završna
znanja i polaganja ocjena se odreĎuje vrednovanjem znanja i vještina studenta za vrijeme izvoĎenja
ispita individualnih zadataka.
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Paktikum – Arhitektura računala
Kod PMI C12
Vrsta vjeţbe (praktični rad na računalu)
Razina Osnovna
ECTS 4 ECTS
Kompetencije koje Stjecanje osnovnih znanja o sklopovskoj opremi aktualne generacije i stolnih i
se stječu prijenosnih osobnih računala. Stjecanje osnovnih znanja o konfiguriranju računala
s obzirom na namjenu.
Preduvjeti za upis Ne postoje formalni preduvjeti.
Sadrţaj Predmet podrazumijeva praktičan rad i upoznavanje studenata s tehničkom
podrškom (sklopovljem) aktualne generacije stolnih i prijenosnih osobnih računala.
Budući se radi o praktikum koji prati predmet Arhitektura računala, studentima se
osigurava praktičan rad koji uključuje sklapanje računala (sklopovska oprema),
instalaciju operacijskog sustava, mjerenje karakteristika pojedinih komponenati i
sl. s jedne strane, kao i provjeru teorijskih postavki s druge. Razmatra se koja
računalna oprema u kojoj konfiguraciji je potrebna za koju vrstu posla. OdreĎuje se
optimalna količina i snaga pojedinih računalnih komponenti koje su potrebne da bi
kao logička cjelina mogle obavljati poslove zadanog opsega ili intenziteta.
Preporučena 1. Winn L. Rosch: Hardware Bible, 6th Edition, 2003.
literatura 2. Ron White and Timothy E. Downs: How Computers Work, 9th Edition,
2007.
Dopunska literatura
Oblici provoĎenja Uvodna predavanja slijedi dodjela niza individualnih samostalnih zadataka.
nastave
Način provjere Rad studenata se nadgleda za vrijeme izvoĎenja dodijeljenih zadataka. Završna
znanja i polaganja ocjena se odreĎuje vrednovanjem znanja i vještina studenta za vrijeme izvoĎenja
ispita individualnih zadataka.
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Napredne arhitekture računala
Kod PMI C20
Razina Napredna
Godina ? Semestar Zimski
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće 30 sati predavanja i 30 sati vjeţbi = 2 ECTS
Kompetencije koje Teorijska i praktična osposobljenost za dublje razumijevanje i provoĎenje nastave
se stječu iz područja arhitekture računala
Preduvjeti za upis
Sadrţaj Računarske abstrakcije i tehnologija; Instrukcije: Jezik računala; Aritmetika
računala: zbrajanje, oduzimanje, mnoţenje, djeljanje, operacije sa pomičnom
točkom, paralelizam; Processor: graĎa puta podataka, hazardi podataka, cijevovodi,
predskazivanje skokova, paralelizam; Memorijska hijerarhija: lokalne memorije,
virtuelna memorija, paralelnost – koherencija lokalnih memorija; Spremnici i
druge ulazno/izlazne teme: spajanje procesora, memorije i U/I jedinica,
paralelizam i U/I; višestruke jezgre, multiprocesori i nakupine.
Graficki procesori. Pregled RISC arhitektura za stolno računalo, server i
integrirana racunala.
Preporučena 1. David Patterson, John Hennessy: Computer organization and Design,
literatura Morgan Kaufmann
2. Ribarić: Arhitektura Računala, Školska knjiga
Dopunska literatura
Oblici provoĎenja Predavanja i vjezbe
nastave
Način provjere zn. Usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva vjeţbi
i pol. ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski / engleski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Računalne mreţe
Kod PMI C30
Vrsta Predavanje, vjeţbe (praktični rad)
Razina Osnovna
Godina Semestar Zimski
ECTS 5 ECTS
Cilj kolegija je savladati teoretske osnove računalnih mreţa (ISO/OSI model),
Kompetencije koje
TCP/IP model i arhitekture lokalnih mreţa. Studenti bi trebali steći praktično
se stječu
znanje za nadzor i oblikovanje različitih tipova lokalnih mreţa.
Preduvjeti za upis Poznavanje i rad s Internet uslugama.
Organizacija računalnih mreţa, mreţni standardi. Referentni ISO/OSI model.
Fizički sloj (teorijske osnove prijenosa podataka, prijenosni mediji). Modem.
Podatkovni sloj (usluge, formiranje okvira, korekcija i detekcija
pogreški, protokoli podatkovnog sloja). Lokalne mreţe (serija standarda IEEE
Sadrţaj
802). Mreţni sloj (usluge, usmjeravanje, kontrola zagušenja). TCP/IP arhitektura.
Mreţni sloj na Internetu, IP protokol, IP adrese. Prijenosni sloj na Internetu, TCP
protokol, UDP protokol. UreĎaji za povezivanje mreţa. Aplikacijski
sloj, DNS, HTTP.
1. Tanenbaum A.S., Computer Networks, 4th Ed., Prentice-Hall, Upper-
Saddle River, NJ, 2003.
2. Peterson L.L., Davie B.S., Computer Networks: A Systems Approach, 3 rd
Preporučena
Edition, Morgan Kaufmann, 2003.
literatura
3. Maleš L., Skripta - Računalne mreţe, Fakultet prirodoslovno-matematičkih
znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, 2004.
4. Predavanja: http://www.pmfst.hr/~aburilovic/nastava.html
Dopunska literatura
Oblici provoĎenja
Predavanja i vjeţbe na računalu
nastave
Način provjere
Studentov rad se prati na vjeţbama koje su obvezne.
znanja i polaganja
Ispit se sastoji iz dva dijela, praktičnog rada i usmenog.
ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Praktikum – Računalne mreţe
Kod PMI C31
Vrsta vjeţbe (praktični rad)
Razina Osnovna
ECTS 2 ECTS
Cilj kolegija je naučiti studente praktične osnove računalnih mreţa.
Kompetencije koje
Studenti bi trebali steći praktično znanje za upravljanje ureĎajima za oblikovanje i
se stječu
analizu različitih tipova lokalnih mreţa.
Preduvjeti za upis Poznavanje i rad s binarnim i heksadecimalnim sustavima.
Spajanje i podešavanje fizičkih ureĎaja za konfiguraciju računalnih mreţa (HUB,
Switch, WLAN, Router, Gateway, Bridge, Modem, Repeater…).
Sadrţaj
Programski alati za vizualno modeliranje, analizu protokola i podataka, detekciju
grešaka i nedostataka mreţnih postavki.
Cisco Systems, Internetworking Technologies Handbook 2004.
Preporučena
Elizabeth D. Zwicky, Simon Cooper & D. Brent Chapman, Building Internet
literatura
Firewalls 2nd Edition 2000.
Dopunska literatura
Oblici provoĎenja
Laboratorijske vjeţbe na računalu.
nastave
Način provjere Studentov rad se prati na vjeţbama koje su obvezne.
znanja i polaganja
ispita Ispit se sastoji iz dva dijela, izrada seminarskog rada i njegova obrana.
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Raspodijeljeni sustavi
Kod PMI C40
Vrsta
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Vladanje temeljnim načelima primjene, vrednovanja te modeliranja raspodijeljenih
se stječu sustava.
Preduvjeti za upis
Sadrţaj Uvod u raspodijeljene sustave, definicija raspodijeljenih sustava, prednosti i
nedostatci raspodijeljenih sustava, karakteristike raspodijeljenih sustava, dijeljenje
resursa, otvorenost, istovremenost, otpotnost na pogreške, transparentnost,
sklopovske postavke raspodijeljenih sustava, operacijski sustavi raspodijeljenih
sustava, mreţni operacijski sustavi, posrednički vezni programi (middleware),
komunikacije u rapodijeljenim sustavima, klijent posluţitelj model, mreţe
partnerskog umreţavanja.
Preporučena 1. M. Van Steen, A. Tannebaum, Distributed Systems: Principles and
literatura Paradigms, Prentice Hall, 2002.
2. R. Orfali, D. Harkley, J. Edwards: The Essential Distributed Object
Survival Guide, John Wiley, 1996.
Dopunska literatura Interni skript
Oblici provoĎenja Predavanja, vjeţbe

nastave
Način provjere zn. i Ispit je moguće poloţiti kroz uspješno savladavanje kolokvija. Studenti koji ne
pol. ispita poloţe kolegij kroz kolokvije ispit polaţu kroz pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Analiza i oblikovanje raspodijeljenih sustava
Kod PMI C50
Vrsta
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Napredna znanja o raspodijeljenim sustavima, ovladavanje specifikama
se stječu programskog inţenjerstva u podrucju oblikovanja raspodijeljenih sustava.
Preduvjeti za upis
Sadrţaj Koncepcija raspodijeljenih sustava. Pristupi modeliranju hijerarhijskih
višerazinskih sustava. Proces dekompozicije sustava. Specifike oblikovanja
raspodijeljenih sustava. Definiranje prostora imena i komunikacijskih
identifikatora. Komunikacija meĎu djelovima raspodijeljenog sustava.
Sinkronizacija. Struktura programske podrške raspodijeljenih sustava. Osnovno
upravljanje resursima, dodjeljivanje i zaštita memorije, odreĎivanje redosljeda
izvršavanja procesa. Upravljanje uslugama, programima i korisnicima, provjera
korisnika i nadzor pristupa, usluga sata. RasporeĎivanje opterečenja. Kritični
sustavi. Ujednačenost sustava.
Preporučena M. Van Steen, A. Tannebaum, Distributed Systems: Principles and Paradigms,

literatura Prentice Hall, 2002.
Jie Wu, Distributed system design, Florida Atlantic University, Boca Raton, USA,
2007.
Dopunska literatura Engineering Distributed Objects: Second International Workshop, EDO 2000
Davis, CA, USA, November 2-3, 2000 Revised Papers (Lecture Notes in Computer
Science)

nastave
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Programiranje mreţnih aplikacija
Kod PMI C60
Vrsta Predavanja, vjeţbe (praktični rad na računalu)
Razina Napredna
Godina III-PD (MI+INF) Semestar Ljetni
ECTS 5 ECTS
Cilj je kolegija studente upoznati sa osnovnim pojmovima metodama, tehnikama i
Kompetencije koje
dostignućima područja programiranja mreţnih aplikacija. Osim uvoda u teorijske
se stječu
osnove razmatra se i primjena u znanosti i gospodarstvu.
Mreţne aplikacije, Internet i programiranje. Projektiranje internetskih aplikacija.
Odabir tehnologija i alata. Jezici za označavanje. Klijent posluţitelj model.
Struktura mreţnih aplikacija. Razvoj dinamičkih web aplikacija. Značenje modela
podataka u internetskim aplikacijama. Programiranje na strani klijenta. Model
objekata dokumenta. DogaĎaji i uporaba u programiranju. Posluţiteljski
Sadrţaj
orijentirani jezici i njihova primjena u izradi aplikacije. Troredna arhitektura
internetskim aplikacija . Sigurnost podataka i ograničavanje pristupa dijelu
aplikacije. Navigacija u aplikacijama bez stanja. Oblikovanje internetske aplikacije
od modela podataka preko poslovne logike do internetskog korisničkog sučelja.
Problemi podrške različitih preglednika internetskih stranica.
1. Eve Andersson, Philip Greenspun, Andrew Grumet: Software Engineering
Preporučena for Internet Applications, MIT Press 2007.
literatura 2. Lada Maleš, Saša Mladenović: Osnove programiranja za web, Sveučilište
u Splitu Filozofski fakultet, 2007.
1. By Cristian Darie & Wyatt Barnett: Build Your Own ASP.NET 3.5 Web
Site Using C# & VB, 3rd Edition, Sitepoint 2008.
Dopunska literatura
2. David Flanagan: JavaScript: The Definitive Guide, 5th Edition, O'Reilly
Media, Inc. 2006.
Predavanja, vjeţbe na računalu.
Oblici provoĎenja
Seminarski rad čini zadatak koji kandidat treba riješiti pomoću alata ili
nastave
programskih jezika za izradu internetskih aplikacija.
Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada
Način provjere
Ocjena će se dodjeljivati na temeljem redovitog pohaĎanja predavanja i vjeţbi
znanja i polaganja
(10%), kvalitete seminarskog rada (25%) i rezultata pismenog ispita u obliku testa
ispita
(50%) i usmenog ispita (15%).
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski / engleski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Seminar – Programiranje mreţnih aplikacija
Kod PMI C61
Razina Napredna
Godina I-D (MI) Semestar Ljetni
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće 30 sati seminara = 1
Kompetencije koje Cilj je kolegija studente upoznati sa primjenom tehnologija i metoda u oblikovanju
se stječu internetskih stranica.
Preduvjeti za upis Programiranje mreţnih aplikacija odslušano ili se sluša u paraleli
Oblikovanje internetskih stranica na strani posluţitelja. Izgradnja stranica za
različite platforme i preglednike internetskih stranica. Posluţiteljski orijentirani
Sadrţaj
programski jezici. Jezici za označavanje podataka. Jezici za označavanje
aplikacija.
1. By Cristian Darie & Wyatt Barnett: Build Your Own ASP.NET 3.5 Web
Preporučena Site Using C# & VB, 3rd Edition, Sitepoint
literatura 2. Lada Maleš, Saša Mladenović: Osnove programiranja za web, Sveučilište
u Splitu Filozofski fakultet, 2007.
Dopunska literatura 1. David Flanagan: JavaScript: The Definitive Guide, 5th Edition, O'Reilly
Media, Inc. 2006.
Vjeţbe na računalu.
Oblici provoĎenja
nastave
programskih jezika za izradu internetskih aplikacija.
Način provjere
Ocjena će se dodjeljivati na temeljem redovitog pohaĎanja vjeţbi
znanja i polaganja
ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski / engleski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Internet usluge
Kod PMI C70
Vrsta Predavanje, vjeţbe (praktični rad)
Razina Osnovna
Godina I Semestar Zimski
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Stjecanje znanja o mreţnom sustavu internet i korištenje mreţnih usluga na
se stječu internetu. Izrada web stranica.
Preduvjeti za upis Nema ih.
Računalne mreţe (osnovni pojmovi). Internet (povijest, organizacija, model
klijent-posluţitelj, mreţne adrese, protokoli, usluge, domene). CARNet, korisnik
CARNet sustava. Usluge na internetu (WWW, elektronička pošta, ftp, društvene
Sadrţaj
mreţe …). Rad s preglednicima. Pretraţivanje interneta. Pristup internetu (različite
tehnologije pristupa internetu). Sigurnost na internetu, vrste opasnosti i kako se
štititi. HTML, izrada web stranica.
1. Maleš L. Mladenović S (2007) Osnove programiranja za web (HTML,
Preporučena JavaScript, XML i XSL)
literatura 2. Kennedy B. Musciano C. (2006). HTML & XHTML: The Definitive
Guide, 6th Edition. O’Reilly & Associates, Inc
1. Meyer E. (2006). Cascading Style Sheets: The Definitive Guide, 3rd
Dopunska literatura
Edition, O’Reilly & Associates, Inc.
Oblici provoĎenja
Predavanja i vjeţbe na računalu
nastave
Način provjere Studentov rad se prati na vjeţbama koje su obvezne.
znanja i polaganja
ispita Ispit se sastoji iz dva dijela, praktičnog ispita na računalu i usmenog.
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Praktikum – Internet usluge
Kod PMI C71
Razina Osnovna
Godina I Semestar Zimski/Ljetni
ECTS 2 ECTS
Kompetencije koje Korištenje usluga na internetu i internetskih aplikacija. Izrada i oblikovanje web
se stječu stranica.
Preduvjeti za upis Nema ih.
CARNet, korisnik CARNet sustava. Korištenje internetskih aplikacija (obrada
Sadrţaj teksta, izrada prezentacija … ) Korištenje LMS sustava. HTML, CSS, osnove
JavaScripta. Izrada web stranica različitim alatima, postavljanje na posluţitelj.
1. Maleš L. Mladenović S (2007) Osnove programiranja za web (HTML,
Preporučena JavaScript, XML i XSL)
literatura 2. Kennedy B. Musciano C. (2006). HTML & XHTML: The Definitive
Guide, 6th Edition. O’Reilly & Associates, Inc
1. Meyer E. (2006). Cascading Style Sheets: The Definitive Guide, 3rd
Dopunska literatura
Edition, O’Reilly & Associates, Inc.
Oblici provoĎenja
Vjeţbe na računalu
nastave
Studentov rad se prati na vjeţbama koje su obvezne.
Način provjere
znanja i polaganja
Ispit se polaţe praktično na računalu (samostalna izrada zadataka i postavljanje na
ispita
posluţitelj)
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Programiranje I.
Kod PMI D10
Vrsta predavanja, vjeţbe
Razina Osnovna
Godina I. Semestar Zimski.
ECTS 6 ECTS
(uz odgovarajuće 30 sati predavanja + 30 sati vjeţbi = 2 ECTS
Kompetencije koje Steći temeljna znanja iz područja razvoja programske podrške, a posebno
se stječu aplikacijske programske podrške. Zadani cilj dostiţe se učenjem i poučavanjem:
temeljnih pojmova o programiranju, osnova razvoja programske podrške,
temeljnih algoritamskih struktura i njihovom primjenom u jednom strukturiranom
programskom jeziku, metoda programiranja.
Sadrţaj Programiranje, programska podrška (sistemska i aplikacijska). Programski jezici
(strojni, asembleri, programski jezici visoke razine). Programi prevoditelji:
kompilatori, interpretatori. Osnove razvoja programske podrške. (analiza i
specifikacija problema, razvoj algoritma. - dijagrama toka, pseudokod, kodiranje
programa, pisanje i unošenje programskih instrukcija u računalo, testiranje
programa i otklanjanje pogrešaka, odrţavanje, izrada dokumentacije).
Algoritamske strukture( linijske strukture, razgranate strukture, cikličke strukture).
Vodić kroz strukturno orijentirani programski jezik (ulazno-izlazne instrukcije,
instrukcije odluke, programske petlje, funkcije, datoteke i tipovi datoteka). Pristup
programiranju (monolitno, strukturirano, objektno orijentirano).
Preporučena S. Stankov: Programiranje I., Prirodoslovno – matematički fakultet Sveučilišta u
literatura Splitu, listopad, 2009 (http://www.pmfst.hr/~stankov).
Dopunska literatura Nema
Oblici provoĎenja predavanja i vjeţbe
nastave
Način provjere praktični ispit, usmeni ispit, rad u timu, pomoću specijaliziranih programskih
znanja i polaganja sustava za evaluaciju znanja
ispita
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Programiranje II
Kod PMI D20
Vrsta
Razina Osnovna
Godina I Semestar Ljetni
ECTS 6 ECTS
Kompetencije koje Osposoblenost za programiranje u suvremenim razvojnim okruţenjima i rad u
se stječu programerskim timovima. Nadalje, studenti trebaju steći znanja o vrednovanju kao
i o metodama testiranja programske podrške. Ovi se ciljevi ostvaruju kroz
upoznavanje s temeljnim metodama i paradigmama programiranja kroz predavanja
kao i odgovarajućim vjeţbama gdje studenti samostalno i timski izraĎuju
programsku podršku.
Preduvjeti za upis Nema preduvjeta za upis. Preduvjet za izlazak na ispit je poloţen kolegij
Programiranje I.
Sadrţaj Komparativni prikaz i klasifikacija programskih jezika, primjeri programskih
jezika, metodologija izrade programske podrške, pregled paradigmi programiranja,
strukturirano programiranje, modularno programiranje, objektno orijentirano
programiranje, prikaz i usporedba raznih razvojnih okruţenja izrade programske
podrške, izrada programske podrške s grafičkim korisničkim sučeljem korištenjem
odgovaraju_ih razvojnih okruţenja, načini pohrane podataka, testiranje programske
podrške. Na vjeţbama se obraĎuje programski jezik C/C++.
Preporučena Bruce Eckel: Thinking in C++: Introduction to Standard C++, Volume One (2nd
literatura Edition)
Robert W. Sebesta: Concepts of Programming Languages, Addison Wesley, 6
edition, 2003.
Dopunska literatura Maureen Sprankle: Problem Solving and Programming Concepts, Prentice Hall,
2006.
nastave
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Rješavanje problema
Kod PMI D25
Vrsta
Razina Osnovna
Godina druga Semestar Zimski
ECTS 4 ECTS
(uz odgovarajuće 45 sati seminara = 1,5 ECTS
obrazloţenje) 75 sati samostalnog rada uz konzultacije = 2,5 ECTS
Kompetencije koje Cilj predmeta je potaknuti razvoj analitičkog načina razmišljanja kroz rješavanje
se stječu problemskih zadataka u ograničenom vremenu. Pored samostalnog rada, namjera
je predmeta potaknuti timski rad, kako u razmišljanju o problemu, tako i u
rješavanju samog problema. Student je po uspješno poloţenom kolegiju sposoban
pristupiti samostalnom i timskom radu u rješavanju problemskih zadataka.
Preduvjeti za upis Poloţeni kolegiji Uvod u računarstvo, Programiranje 1, Programiranje 2
Sadrţaj Problemski zadaci sa školskih, ţupanijskih i drţavnih natjecanja iz informatike.
Zadaci sa drţavnih, regionalnih te meĎunarodnih informatičkih olimpijada.
Preporučena D. Obradović, K. Malnar, Riješeni zadaci s algoritmima u C-u, HSIN
literatura Lj. Miletić, S. Grabusin, Zbirka riješenih zadataka u C-u, Pentium
Robert Sedgewick, Algorithms in C, Addison-Wesley
Dopunska literatura
B. W. Kernighan, D. M. Ritchie, The C Programming Language, Prentice Hall,
T.H.Cormen, Introduction to Algorithms, Second Edition, The MIT Press
Oblici provoĎenja 15 tjedana ravnomjerno rasporeĎeno (po 3 sata tjedno) prema rasporedu
nastave
Način provjere Ispit je moguće poloţiti kroz uspješno savladavanje kolokvija. Studenti koji ne
znanja i polaganja poloţe kolegij kroz kolokvije ispit polaţu kroz pismeni i usmeni ispit.
ispita
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Objektno orijentirano programiranje
Kod PMI D30
Vrsta
Razina Osnovna
Godina 3 Semestar Zimski
ECTS 6 ECTS
Kompetencije koje Vladanje temeljnim principima objektno orijentiranog programiranja. Student je po
se stječu uspješno poloţenom kolegiju u mogućnosti pristupiti
timskom i samostalnom radu korištenjem objektno orijentirane paradigme. Cilj
predmeta se postiţe kroz upoznavanje s teorijskim postavkama na predavanjima
kao i samostalnim i timskim objektno orijentiranim programiranjem na vjeţbama.
Preduvjeti za upis
Sadrţaj Definicija klase. Objekti. Varijable unutar objekta. Postupci unutar objekta.
Elementi klasa i kontrola pristupa. Privatni, zaštičeni i javni članovi. Postupci
ugraĎeni u klase. Prijateljske funkcije i operatori. Poruke i način uporabe. Ţivotni
vijek objekta. Polimorfizam, lista raznorodnih objekata i virtualne funkcije.
NasljeĎivanje. Kontrola pristupa nad klasama. Vrste klasa. Hijerarhija klasa. Mreţa
klasa. Pregled objektno orijentiranih jezika i odgovarajućih razvojnih okruţenja.
Uvod u tehnologije raspodijeljenih objekata.
Preporučena 1. M.Abadi, L.Cardelli: A Theory of Objects, Springer-Verlag, 1996.
literatura 2. G. Booch: Object-Oriented Analysis and Design with Applications,
3. Benjamin/Cummings Publishing Co., 1994.
Dopunska literatura 1. I. Graham, Object Oriented Methods, Addison-Wesley Publishing Company
Inc., London, 1994.
nastave
ispita
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Razvojna okruţenja za objektno orijentirano programiranje
Kod PMI D35
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Steći temeljna znanja o primjeni uzoraka oblikovanja u razvoju programske
se stječu podrške.
Preduvjeti za upis Objektno-orijentirano programiranje
Sadrţaj Kreacijski, strukturalni i ponašajni uzorci oblikovanja. Namjena, primjena,
struktura, sudionici i uzoraka oblikovanja. Generičko programiranje. Strukture
podataka i algoritmi pomoću objektno orijentiranih uzoraka oblikovanja.
Preporučena 1. E. Gamma, R. Helm, R. Johnson, J. Vlissides: "Design Patterns: Elements of
literatura Reusable Object-Oriented Software", Addison-Wesley Professional; 1 edition
(November 10, 1994)
2. B. R. Preiss: "Data Structures and Algorithms with Object-Oriented Design
Patterns in C++", Wiley; 1 edition (August 31, 1998)
Dopunska literatura
Oblici provoĎenja Predavanja, vjeţbe i seminari
nastave
Način provjere Usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva predavanja i vjeţbi
znanja i polaganja
ispita
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Paralelno programiranje
Kod PMI D40 PMM240 Višeprocesorsko računanje
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje
se stječu
Preduvjeti za upis
Sadrţaj
Preporučena
literatura
Dopunska literatura
nastave
znanja i polaganja
ispita
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Višeprocesorsko računanje
Kod PMM225
Vrsta Predavanja i auditorne vjeţbe.
Razina Napredna.
Godina II. Semestar III.
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
(30 sati predavanja i 30 sati vjeţbi ekvivalentno je 2 ECTS boda, za
obrazloženje)
seminarski rad – program je potrebno 30 sati rada - 1 ECTS bod, te za
samostalno učenje 50 sati - 2 ECTS boda)
Nastavnik Prof. dr. sc. Ivan Slapničar
Kompetencije Vještina korištenja višeprocesorskih računala uz poznavanje osnovnih

koje se stječu prednosti i ograničenja u njihovom korištenju. Poznavanje logike paralelnog
programiranja. Sposobnost izrade vlastitih i korištenja gotovih paralelnih
programa.
Preduvjeti za Preduvjeti su programiranje u C-u ili Fortran-u i osnove operacijskih

upis sustava. Korisna su znanja iz osnova Unix-a i linearne algebre.
Sadržaj Koncepti višeprocesorskih računala i njihova primjena.
Algoritmi: brzo izvoĎenje osnovnih vektorskih i matričnih operacija,

ubrzavanje rada jednog procesora – korištenje cache memorije, osnovne
paralelni algoritmi – paralelne vektorske operacije, mnoţenje matrica na
prstenu i torusu procesora, paralelno računanje matričnih rastava, algoritmi
za obradu slike i ekstrakciju znanja (data-mining).
Upravljanje višeprocesorskim računalima: metode za upravljanje poslovima

kod klastera računala (Job management Systems), metode za administraciju
softwera, sustavi grid računala.
Vjeţbe: upotreba paketa MPI (Message Passing Interface), rješavanje raznih

problema koristeći gotove i izraĎujući vlastite programe.
Preporučena 1. Ivan Slapničar, Višeprocesorsko računanje, u izradi

literatura 2. G. H. Golub i C. F. Van Loan. Matrix Computations. John
Hopkins University Press, Baltimore, Maryland, 1996.
3. Peter S. Pacheco. A User's Guide to MPI. Department of
Mathematics, University of San Francisco, 1998.
Dopunska 4. Choi, J. J. Dongarra i D. W. Walker. PB-BLAS: A Set of
literatura Parallel Block Basic Linear Algebra Subprograms. ORNL/TM-
12468, Oak Ridge National Laboratory, Oak Ridge, Tennessee,
1994.
5. J. Choi, J. J. Dongarra i D. W. Walker. PB-BLAS Reference
Manual. ORNL/TM-12469, Oak Ridge National Laboratory,
Oak Ridge, Tennessee, 1994.
6. J. Choi i ostali. SCALAPACK Users' Guide Manual.
ORNL/TM-12470, Oak Ridge National Laboratory, Oak
Ridge, Tennessee, 1994.
7. J. J. Dongarra i R. C. Whaley. A User's Guide to the BLACS
v1.0. LAPACK Working Note 94, 1995.
Oblici Predavanja. Laboratorijske vjeţbe. Praktičan rad na višeprocesorskom
provođenja računalu. Izrada projekta – programa. Konzultacije. Samostalno istraţivanje
nastave studenata. Rješavanje zadataka u grupama.
Način provjere Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova,
znanja i seminarski radovi).
polaganja ispita
Ispit: pismeni, usmeni i prezentacija seminarskog rada.
Jezik poduke i Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja Statistika ispitnih rezultata i studentsko evaluiranje putem anonimne
kvalitete i
ankete na kraju izvedbe predmeta. Anketa se provodi prema
uspješnosti
izvdbe svakog pravilniku Sveučilišta u Splitu.
predmeta i /ili
modula
Naziv predmeta Uvod u programsko inţenjerstvo
Kod PMI D50
Razina Osnovna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Stjecanje uvida u sloţenost procesa razvoja programske podrške. Upoznavanje s
se stječu metodologijama programskog inţenjerstva i pratećim specifikacijama.
Preduvjeti za upis -
Sadrţaj Pregled i povijest metoda i metodologija programskog inţenjerstva. Formalne i
neformalne metodologije programskog inţenjerstva. Modeli procesa razvoja
programske podrške. Alati i tehnike u programskom inţenjerstvu. Jezici i
specifikacije u razvoju programske podrške.
Preporučena 1. I. Sommerville: "Software Engineering" (1998-2007). Harlow, England:
literatura Pearson Education.
2. R. S. Pressman, (2005). "Software Engineering: A Practitioner's Approach"
(6th ed.). Boston, Mass: McGraw-Hill.
Dopunska literatura 1. P. Krutchen: "The Rational Unified Process: An Introduction (2nd Edition)",
Addison-Wesley Professional; 2 edition (March 14, 2000)
nastave
znanja i polaganja
ispita
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Objektno orijentirana analiza i oblikovanje
Kod PMI D52
Vrsta Predavanja, vjeţbe, seminari
Razina Napredna
Godina I- Semestar Ljetni
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Teorijska i praktična osposobljenost za dublje razumijevanje i izvedbu objektno
se stječu orijentirane analize i oblikovanja sustava programske podrške
Općenito o OOAO, Metodologije i alati za izvedbu OOAO (Rational Unified
process – RUP, Rational Rose, Rational SoDA), Osnove jezika za vizualno
modeliranje (Unified Modelling Language – UML), Uloge u OOAO (arhitekt
programske podrške, oblikovatelj, oblikovatelj korisničkog sučelja, oblikovatelj
baze podataka), Aktivnosti u OOAO (analiza arhitekture, identificiranje elemenata
oblikovanja, analiza slučajeva korištenja, oblikovanje slučaja korištenja,
Sadrţaj oblikovanje baze podataka, oblikovanje podsustava, oblikovanje klasa, oblikovanje
korisničkog sučelja), Artifakti u OOAO (model analize, model oblikovanja,
dokument o arhitekturi programske podrške, model postavljanja, model podataka),
Elementi radnog tijeka u OOAO (definiranje arhitekture, analiza ponašanja,
poboljšavanje arhitekture, oblikovanje komponenti, oblikovanje baze podataka),
Koncepti - Arhitektura programske podrške, Smjernice - Vaţne odluke u analizi i
oblikovanju
1. Graham, I.: “Object Oriented Methods“, Addison-Wesley, 2000
2. Booch, G.: "Object-oriented Analysis and Design with Applications“, 3rd
Preporučena
edition, Addison-Wesley 2007.
literatura
3. Kruchten, P.: „The Rational Unified Process-An Introduction“, Addison-
Wesley, 1998.
1. Whitten, J.L., Bentley, L.D., Dittman, K., „Systems Analysis and Design
Methods“, 6th Edition, McGraw Hill Irwin, 2004.
2. Sommerville, I.: „Software Engineering“, 7th edition, Pearson Education, 2004
3. Booch, G., Rumbaugh, J. & Jacobson, I.: „The Unified Modeling Language
Dopunska literatura User Guide“, Addison-Wesley, 1999.
4. Jacobson, I., Booch, G. & Rumbaugh, J.: „The Unified Software Development
Process“, Addison-Wesley., 1999.
5. Rumbaugh, J., Jacobson, I. & Booch, G.: „The Unified Modeling Language
Reference Manual“, Addison-Wesley, 1999.
Oblici provoĎenja predavanja, vjeţbe i seminari
nastave
Način provjere praktični ispit, usmeni ispit, seminarski radovi, rad u timu, pomoću specijaliziranih
znanja i polaganja programskih sustava za evaluaciju znanja
ispita
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Modeliranje sustava programske podrške
Kod PMI D54
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Uvid u metode razvoja programske podrške. Stjecanje temeljnih znanja o primjeni
se stječu strojeva s konačnim brojem stanja za modeliranje sustava.
Preduvjeti za upis Uvod u programsko inţenjerstvo.
Sadrţaj Odnos sustava i modela. Apstrakcija i reprezentacija programske podrške.
Tekstualni, grafički i ostali jezici za modeliranje. Jezici za opisivanje arhitekture
sustava. Virtualni model programske podrške. Strojevi s konačnim brojem stanja
za modeliranje programske podrške. Sustavi strojeva s konačnim brojem stanja.
Procesna algebra i slijedni procesi.
Preporučena 1. Hartmut Ehrig et al. (eds.) (2005). "Formal methods in software and systems
literatura modeling", Springer, 2005
2. F. Wagner, R. Schmuki, T. Wagner, P. Wolstenholme: "Modeling Software
with Finite State Machines; A Practical Approach", Auerbach Publications,
2006.
Dopunska literatura 1. C. A. R. Hoare: "Communicating Sequential Processes", Prentice Hall, 2005.
nastave
znanja i polaganja
ispita
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Upravljanje znanjem u razvoju programske podrške
Kod PMI D56
Razina Napredna
Godina I-D Semestar Zimski
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje
dostignućima područja upravljanja znanjem u razvoju programske podrške. Osim
se stječu
uvoda u teorijske osnove razmatra se i primjena u znanosti i gospodarstvu.
Podaci, informacija, znanje i dalje. Primjena upravljanja znanjem u programskom
inţenjerstvu. Ţivotni ciklus znanja o razvoju programske podrške. Znanje
pojedinca, grupe i poduzeća. Posebnosti znanja u programskom inţenjerstvu.
Sadrţaj
Inţenjerstvo zahtjeva. Strukturiranje znanja za ponovnu uporabu. Formalni prikaz i
strukture. Ontologije i ontologijsko inţenjerstvo. Iskustvo, više od znanja. Iskustvo
i upravljanje znanjem u primjeni.
Preporučena Kurt Schneider: Experience and Knowledge Management in Software Engineering,
literatura Springer 2009.
Knowledge-based software engineering: proceedings of the Joint Conference on
Dopunska literatura
Knowledge-Based Software Engineering, IOS Press.
Oblici provoĎenja
nastave
programskih jezika za upravljanje znanjem.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski / engleski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Postavljanje i odrţavanje sustava programske podrške
Kod PMI D58
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje se Teorijska i praktična osposobljenost za dublje razumijevanje i provoĎenje
stječu metodologija timskog razvoja, instaliranja i odrţavanja sloţene programske podrške.
Sadrţaj Upravljanje ţivotnim ciklusom programskog proizvoda. Ţivotni ciklus programskih
inačica. Tijek rada u procesu instalacije. Testiranje programa u radnom okruţenju
korisnika (beta testiranje). Priprema programskog proizvoda za isporuku.
Osposobljavanje krajnjih korisnika i osoblja prodaje. Migracija postojeće
programske podrške. Konvertiranje baza podataka. Sustavi podrške usporednog
timskog razvoja programskog proizvoda. Aktivnosti odrţavanja sloţenih
informacijskih sustava.
Preporučena 1. Philippe Kruchten: „The Rational Unified Process – Deployment Workflow“,
literatura Addison-Wesley, 2000. ISBN 0201707101
Dopunska literatura
nastave
Način provjere Usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva vjeţbi
znanja i polaganja
ispita
Jezik poduke i
mogućnosti praćenja Hrvatski / engleski
na drugim jezicima
Način praćenja
kvalitete i uspješnosti Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa.
izvedbe svakog Nastavnici koji podučavaju srodne predmete suraĎuju i zajednički vode brigu o
predmeta i /ili kvaliteti nastave.
modula
Naziv predmeta Jezični procesori
Kod PMI D60
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje se Teorijska i praktična osposobljenost za dublje razumijevanje i provoĎenje nastave iz
stječu područja programskih jezika i kompilatora.
Sadrţaj Klasifikacija jezika. Struktura suvremenog kompilatora. Regularni izrazi. Leksički
analizator. Sintaksni analizator i apstraktno sintaksno stablo. Izgradnja LL(1), LR(1)
i LALR(1) sintaksnih analizatora. Atributne gramatike. Gramatika proceduralnog
programskog jezika s akcijama izgradnje apstraktnog sintaksnog stabla. Semantička
analiza. Podrška izvoĎenju i realizacija podatkovnih struktura. Generiranje
meĎukoda. Virtualni stroj. Neke tehnike optimiranja.
Preporučena 1. S. Srbljić: „PrevoĎenje programskih jezika“, Udţbenik Sveučilišta u Zagrebu,
literatura Element, Zagreb, prvo izdanje 2007. ISBN 978-953-197-625-1
Dopunska literatura 1. Dick Grune, Henri E. Bal, Ceriel J.H. Jacobs and Koen G. Langendoen:
„Modern Compiler Design“, John Wiley & Sons, Ltd, Chichester, West Sussex,
England, 2006. ISBN-10: 0-471-97697-0
2. Aho, Lam, Sethi and Ullman: „Compilers: Principles, Techniques and Tools“,
Adison-Wesley, 2006. ISBN 0321486811
nastave
Način provjere Usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva vjeţbi
znanja i polaganja
ispita
Jezik poduke i Hrvatski / engleski
mogućnosti praćenja
na drugim jezicima
kvalitete i uspješnosti Nastavnici koji podučavaju srodne predmete suraĎuju i zajednički vode brigu o
izvedbe svakog kvaliteti nastave.
predmeta i /ili
modula
Naziv predmeta Operacijski sustavi
Kod PMI D70
Razina Osnovna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje se Razumijevanje principa rada i uloge operacijskog sustava u računalnom sustavu.
stječu Operativna sposobnost korištenja UNIX sustava, te osnovno administriranje
Windows Server operacijskog sustava. Stečena znanja su primjenjiva u izradi
višenitnih programskih aplikacije.
Preduvjeti za upis Poznavanje računalnog sklopovlja, sustava prekida, te prikazivanja algoritama
pseudokodom.
Sadrţaj Hijerarhijska struktura i zadaće operacijskog sustava. Povijesni razvoj. Upravljanje
procesima, niti izvoĎenja, kritični odsječci, potpuni zastoj. Upravljanje resursima.
Datotečni sustav, vanjski ureĎaji. Sigurnost i zaštita.
Primjeri nekih najraširenijih operacijskih sustava: glavne karakteristike i
komparacija.
Preporučena Silberschatz,A.,Galvin,P.B.:Operatin System Concepts,Addison-Wesley,1994.
literatura
Dopunska literatura 1. Tanenbaum,A.S.:Woodhull,A.S.:Operating Systems:Design and Implementation,
Prentice Hall,1997.
2.Stalings,W.:Operating Systems,Prentice Hall,1996.
Oblici provoĎenja Predavanja, vjeţbe na računalu
nastave
Način provjere Praktični ispit, usmeni ispit, seminarski radovi
znanja i polaganja
ispita
mogućnosti praćenja
na drugim jezicima
kvalitete i uspješnosti Nastavnici koji podučavaju srodne predmete suraĎuju i zajednički vode brigu o
izvedbe svakog kvaliteti nastave.
predmeta i /ili
modula
Naziv predmeta Strukture podataka i algoritmi
Kod PMI E10
Vrsta
Razina Osnovna
Godina II Semestar Zimski
ECTS 6 ECTS (30 sati predavanja, 30 sati vjeţbi, 120 sati samostalnog rada studenata)
(uz odgovarajuće
obrazloţenje)
Kompetencije koje Poznavanje temeljnih struktura podataka kao i odgovarajućih algoritama. Student
se stječu je nakon uspješno poloţenog predmeta u stanju odabirati i prilagoĎavati prikladne
strukture podataka i algoritme u ovisnosti o
postavljenim zadacima.
Preduvjeti za upis Poloţeni kolegiji Uvod u računarstvo, Programiranje I i Programiranje II
Sadrţaj Pojam tipa, apstraktnog tipa i strukture podataka. Elementi od kojih se gradi
struktura: polje, zapis, kazaljka. Tablice. Vezane liste. Stogovi. Redovi. Cikličke
strukture. Dvostruko vezane linearne liste. Algoritmi za obavljanje osnovnih
operacija nad strukturama podataka: umetanje, izbacivanje, traţenje. Vremenska
kompleksnost algoritama. Rekurzivne metode. Odabrani algoritmi rješavanja
elementarnih matematičkih problema. Algoritmi raspršenog adresiranja. Rijetko
punjene matrice. Bit-map algoritmi. Usmjereni grafovi. Primjena usmjerenih
grafova pri optimizaciji izvršavanja procesa u računalnim sustavima. Binarna
stabla. AVL stabla. Struktura gomile (Heap). Jednostavni algoritmi sortiranja
(bubble, insertion, selection). Sloţeni algoritmi sortiranja (merge, quick).
Algoritmi kompresije i redukcije audio i video zapisa.
Preporučena 1. I R. Sedgewick, Algorithms, Addison-Wesley,1998
literatura 2. D. Baldwin, G. W. Scragg: Algorithms and Data Structures, Charles River
Media, 2004.
Dopunska literatura 1. S. Chang: Data Structures and Algorithms: World Scientific Pub Co Inc, 2003.
nastave
ispita
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja,
kvalitete i uspješnosti na ispitima, meĎunarodna supervizija ....
uspješnosti izvedbe
svakog predmeta i
/ili modula
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski / engleski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Logika i izračunljivost.
Kod PMI F10
Vrsta
Razina Napredna
Godina II-D Semestar Ljetni
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Analitičke sposobnosti i vještine. Logičku analiza rečenica prirodnog jezika, za
se stječu utvrĎivanje ispravnosti zaključka primjenom različitih metoda, za izradu dokaza,
za logičko strukturiranje sadrţaja znanja.
Preduvjeti za upis Nema.
Sadrţaj Jezik logike prvoga reda(istinitosno-funkcionalni veznici, identitet, kvantifikacija).
PrevoĎenje rečenica u prirodnom jeziku na jezik logike prvoga reda i obratno
Sustav prirodne dedukcije za logiku prvog reda u dokazivanju. Iizrada
formalnih i neformalnih dokaza onih tvrdnji koje se mogu iskazati u jeziku logike
prvoga reda
Prirodni jezik i jezik logike prvoga reda, izraţajne mogućnosti i ograničenja jezika
prvoga reda. Odnos logičkih načela i načela kooperativne komunikacije.
Usporedba različitih deduktivnih sustava, aksiomatski sustav i tableau-metoda sa
sustavom prirodne dedukcije
Osnove formalne semantike, pojam strukture prvoga reda i na njega oslonjeni
semantički pojmovi
Osnove metateorije logike prvog reda, odnos sintaktičke i semantičke
karakterizacije . Dokaz pouzdanosti i potpunosti za logiku prvoga reda.
Uvod u modalnu logiku.Löwenheim-Skolemov teorem i Gödelov teorem
nepotpunosti. Izračunljivosti pomoču «Turingovih strojeva». Poseban naglasak
daje se temama koje su posebno relevantne za studij informatike (npr. unifikacija,
skolemizacija, izračunljivost itd.) a izlaganje logičkih sadrţaja rasvjetljuje se
obzirom na pitanja formalizacije znanja i procesiranja prirodnog jezika.
Preporučena 1. Barwise, Jon i Etchemendy, John (2000) Language, Proof and Logic.
literatura CSLI [poglavlja: 3, 5, 10]
2. L.T.F. Gamut [J. van Benthem, J. Groenendijk, D. de Jongh, M. Stokof,
H. Verkuyl] (1991) Logic, Language and Meaning. Volume II: Intensional
Logic and Logical Grammar. The University of Chicago Press. Chicago-
London [poglavlja: 2, 3]
3. Ţarnić, Berislav (2004) Simbolička logika
(http://www.vusst.hr/~logika/skripta.pdf)
Dopunska literatura 1. Cauman, Leigh (2004) Uvod u logiku prvog reda. Zagreb: Jesenski i Turk
d.o.o.
2. Jeffrey, Richard. Formal Logic: its Scope and Limits. (1989) McGraw-Hill
Book Company
3. Kovač, Srećko. Nacrt modalne logike (skripta). (2004) Zagreb: Institut za
filozofiju (http://filist.fizg.hr/~skovac/Modalnahttp.pdf)
4. Minds, Brains and Computers. The Foundations of Cognitive Science.
(2000.) priredili Robert Cummins i Denise Dellarosa Cummins. Blackwell
Philosophy Anthologies
5. Novija filozofija matematike. (1987) [izbor tekstova] priredio Zvonimir
Šikić, Beograd : Nolit
6. Quine, Willard Van Orman. Methods of Logic. (1978) London: Routledge
& Kegan Paul
7. Šarić, Ljiljana. Kvantifikacija u hrvatskome jeziku.(2002) Zagreb: Institut
za hrvatski jezik i jezikoslovlje
8. Vukovič, Mladen. Matematička logika I. (2000) Zagreb: PMF –
Matematički odjel
9. Ţarnić, Berislav (2004) Interaktivna logika [kompilacija interaktivnih
sredstava za učenje logike]. (http://www.vusst.hr/~logika/pilot)
Oblici provoĎenja Predavanja se izvode frontalno uz primjenu ”multimedijskih” nastavnih sredstava i
nastave uz naglašenu primjenu logičkog obrazovnog software-a. Seminari se provode u
raznim oblicima meču kojima prevladavaju dijaloški oblik i primjena obrazovnog
«software»-a. Za svrhu pračenja rada na zadacima za samostalan rad i za svrhu
nastavne komunikacije koristi se "online" dionica tečaja (korištenjem WebCT-a).
Način provjere Pismeni i usmeni ispit.
znanja i polaganja
ispita
kval. i uspj. izvedbe Nastavnici koji podučavaju srodne predmete suraĎuju i zajednički vode brigu o
predm. i /ili modula kvaliteti nastave.
Naziv predmeta Primijenjena statistika
Kod PMI G10
Razina Napredna
Godina III. Semestar Ljetni
ECTS 6 ECTS
Kompetencije koje Upoznavanje teorijske osnove statističkih metoda. Ovladavanje praktičnim
se stječu vještinama potrebnim za statističku analizu i interpretaciju rezultata.
UreĎivanje i prikazivanje statističkih podataka. Mjere centralne tendencije. Mjere
disperzije. Statistički podaci o dvodimenzionalnom obiljeţju: regresija i korelacija.
Procjene parametra. Intervali povjerenja. Testiranje hipoteze o parametru. Analiza
Sadrţaj varijance: ANOVA i ANCOVA metode.
Odabrane neparametarske metode. Wilcoxonov test označenih rangova. Mann-
Whitney-Wilcoxonov test. Analiza varijance na temelju rang varijabli. Kruskal-
Wallisov test.
1. Šošić I. (2006). Primijenjena statistika. Zagreb: Školska knjiga, 2. izdanje
Preporučena
2. Pauše Ţ. (1993). Uvod u matematičku statistiku. Zagreb: Školska knjiga
literatura
3. Priručnici za programsku podršku
1. S. K. Kachigan, Multivariate Statistical Analysis: A Conceptual Introduction,
Radius Press; 2nd edition, 1991.
Dopunska literatura
2. Grimm, L. G., Yarnold P.R. (1995): Reading and understanding multivariate
statistics
Oblici provoĎenja
Predavanja, vjeţbe
nastave
Način provjere
znanja i polaganja Pismeni i usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva vjeţbi
ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski (Engleski)
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Osnove teorije strategijskih igara
Kod PMI G20
Vrsta Teorijski matematički predmet s auditornim vjeţbama
Razina Osnovna
ECTS 5 ECTS
Student se upoznaje s osnovama teorije igara. Naglasak je na osnovnim idejama
Kompetencije koje ove teorije vezanima za igre s potpunom informacijom.
se stječu Na predavanjima se izlaţu teorijska znanja ilustrirana prikladnim primjerima, a na
vjeţbama se usvaja metodologija rješavanja odgovarajućih zadataka.
Preduvjeti za upis Srednjoškolska matematika
Definicija strategijske igre. Igre u razgranatoj formi. Pojam čiste strategije i
normalna forma igre. Strategijske igre s jednim i s dva igrača. Igre sa sumom nula.
Sadrţaj
Pojam miješane strategije. Dekompozicija igre. Igre s potpunom informacijom.
Minimax teorem. Proračun optimalnih strategija za pojedine igrače.
Preporučena
G. OWEN: Game theory, Saunders Company, London, 1968.
literatura
S. KARLIN: Mathematical methods and theory in games, programming and
Dopunska literatura
economics, Addison-Wesley Publishing Co, New York, 1959.
Oblici provoĎenja
Predavanja . rješavaje i zadataka.
nastave
Način provjere
Dva pismena kolokvija, završni pismeni ispit i usmeni ispit. Uspjeh na kolokvijima
znanja i polaganja
rezultira oslobaĎanjem studenta od završnog pismenog ispita.
ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski.
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Kombinatorna i diskretna matematika i algoritmi
Kod PMI G30
Vrsta Teorijski matematički predmet s auditornim vjeţbama
Razina Napredna
ECTS 7 ECTS
Student se upoznaje s osnovama kombinatorike i diskretne matematike, te s
Kompetencije koje osnovnim algoritmima za generiranje i prebrojavanje kombinatornih
se stječu objekata. Upoznaje se s osnovnim metodama za procjenu sloţenosti
algoritama.
Preduvjeti za upis
Uvod u kombinatoriku
Kombinatorna prebrojavanja. Permutacije i kombinacije skupova i
multiskupova. Binomni i multinomni koeficijenti. Rekurzivne relacije.
Linearne rekurzije i njihovo rješavanje.
Kombinatorika i algoritmi
Generiranje kombinatornih struktura. Računanje binomnih i multinomnih
koeficijenata. Primjena rekurzija u analizi sloţenosti algoritama.
Sadrţaj Teorija grafova
Osnovni pojmovi teorije grafova. Ciklusi i stabla. Bojanje grafova.
Digrafovi. Planarni grafovi. Sparivanja.
Algoritmi teorije grafova
Pohranjivanje grafova u računalu i transformacijski algoritmi. Dijkstrin
algoritam. Kruskalov algoritam. Fluryev algoritam. Pronalaţenje
komponenti grafa. Algortiam maĎarske metode i drugi algoritmi vezani za
savršena sparivanja.
1) D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb,
2001.
2) D. Veljan, Kombinatorika s teorijom grafova, Školska knjiga, Zagreb,
Preporučena
1989.
literatura
3) M. Cvitković, Kombinatorika, zbirka zadataka, Element, Zagreb, 1994.
4) D. L. Kreher, D. R. Stinson, Combinatorial Algorithms – Generation,
Enumeration and Search, CRC Press, Boca Raton, 1999.
1) J. Matoušek, J. Nešetril, Invitation to Discrete Mathematics, Oxford
University Press, Oxford, 1998.
Dopunska literatura
2) R.J. Wilson, Introduction to Graph Theory, Longman, Harlow, Essex,
1999.
Oblici provoĎenja
Predavanja, rješavanje zadataka
nastave
Način provjere
Dva pismena kolokvija, završni pismeni ispit i usmeni ispit. Uspjeh na
znanja i polaganja
ispita kolokvijima rezultira oslobaĎanjem studenta od završnog pismenog ispita.
Jezik poduke i
mog.i praćenja na Hrvatski.
drugim jezicima
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa.
Način praćenja
Nastavnici koji podučavaju srodne predmete suraĎuju i zajednički vode brigu o
kvalitete i uspj.i
kvaliteti nastave.
Naziv predmeta Baze podataka
Kod PMI H10
Razina Osnovna
Godina ? Semestar Ljetni
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje se Sposobnost oblikovanja relacijske baze podataka kao osnovice informacijskog
stječu sustava. Osnovno znanje SQL upitnog jezika. Osnovno administriranja
najzastupljenijih sustava za upravljenje relacijskim bazama podataka.
Preduvjeti za upis Poznavanje teorije skupova i logičke algebre
Sadrţaj Uvod u baze podataka. Oblikovanje modela podataka. Relacijski model i SQL
upitni jezik. Funkcijske zavisnosti i ograničenja relacijskog modela. Normalne
forme. Operacije relacijske algebre. Identifikacija entiteta, atributa, meĎuveza i
poslovnih funkcija. Indeksi, odzivna vremena i izvoĎenje upita.
Izrada oglednog primjera baze podataka: implementacija, izvještaji, sigurnost.
Smjernice za povezivanje programske aplikacije i baze podataka. Osnove
administriranja izabranog Sustava za. upravljane relacijskom bazom.
Preporučena Mladen Varga: "Baze podataka - Konceptualno, logicko i fizicko modeliranje
literatura podataka", Društvo za razvoj informacijske pismenosti (DRIP), Zagreb, 1994.
Dopunska literatura 1. Ratko Vujnovic: "SQL i relacijski model podataka", Znak, Zagreb, 1995.
2. Malcolm Dodwell: "System Modelling Techniques" ( Course Notes ), Oracle
Corporation UK Ltd, 1993.
3. Kalen Delany: "Inside SQL Server 2000", Microsoft Press, 2000.
4. Ken Henderson: "The Gurus's Guide to Transact-SQL", Addison-Wesley, 2000.
Oblici provoĎenja Teorijska predavanje, vjeţbe na računalu
nastave
Način provjere zn. i Praktični ispit, usmeni ispit, seminarski radovi (Projektno rješenje odreĎene
pol. ispita relacijske baze podataka)
Jezik poduke i
mogućnosti praćenja Hrvatski
na drugim jezicima
Način praćenja
modula
Naziv predmeta Informatički projekt – Baze podataka
Kod PMI H11
Vrsta Vjeţbe
Razina Osnovna
Godina ? Semestar Ljetni
ECTS 2 ECTS
Kompetencije koje se UnapreĎivanje / stjecanje vještine izgradnje i korištenja baze podataka u oviru
stječu višeslojne arhitekture primjenskih programa.
Sadrţaj Višeslojna arhitektura. Analiza projektnog zadatka. UtvrĎivanje entiteta i njihovih
veza. Oblikovanje relacijske baze podataka. Izgradnja klasa podatkovnog sloja.
Oblikovanje prezentacijskog sloja.
Preporučena Mladen Varga: «Baze podataka – konceptualno, logičko i fizičko modeliranje
literatura podataka», Znak, Zagreb, 1995.
Dopunska literatura Paul Helman: «The Science of Database Management», Irwin, Boston, 1994. ISBN
0-256-13438-3
Oblici provoĎenja Vjeţbe, konzultacije
nastave
Način provjere zn. i Samostalno realiziran projektni zadatak.
pol. ispita
Jezik poduke i
mogućnosti praćenja Hrvatski (Engleski)
na drugim jezicima
Način praćenja
modula
Naziv predmeta Rudarenje podataka
Kod PMI H20
Razina Napredna
Godina I. (Izborni, Grupa I-1) Semestar Zimski
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Razumijevanje osnovnih koncepata i algoritama za rudarenje podataka. Stjecanje
se stječu znanja i vještina u procesima rudarenja podataka na velikim skupovima podataka.
Preduvjeti za upis Primijenjena statistika (poţeljno)
Ciljevi i zadaci rudarenja podataka. Pripremna obrada podataka. Istraţivanje
podataka. Korelacija. Uvod u statističko zaključivanje. Statistički pristupi
procjenjivanju i predviĎanju. Jednostavna linearna regresija. Višestruka regresija.
Sadrţaj Klasifikacija podataka. Stabla odlučivanja. Tehnike vrednovanja modela.
Neuronske mreţe. Algoritam k-najbliţeg susjeda.
Analiza povezanosti podataka. Apriori algoritam.
Grupiranje podataka. Hijerarhijska metoda grupiranja. Grupiranje k-sredina.
1. Larose, Daniel T.: Discovering knowledge in data: an introduction to data
Preporučena minig, John Wiley & Sons, Inc., 2005
literatura 2. Pauše Ţ. Uvod u matematičku statistiku. Zagreb: Školska knjiga, 1993
3. Priručnici za programsku podršku
1. Larose, Daniel T.: Data Mining Methods and Models, John Wiley & Sons,
Inc., 2006
2. Tan, P.-N., Steinbach, M., Kumar, V.: Intoduction to data minig, Pearson
Education, Inc., 2006
Dopunska literatura
3. Markov, Z., Larose, D. T. Data Mining the Web: Uncovering Patterns in Web
Content, Structure, and Usage. John Wiley & Sons, Inc., 2007
4. Wu, X. et al.:Top 10 algorithms in data mining. Knowl. Inf. Syst., Vol. 14, No.
1. (2007), pp. 1-37.
Oblici provoĎenja
Predavanja, vjeţbe
nastave
Način provjere
znanja i polaganja Pismeni i usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva vjeţbi
ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski (Engleski)
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Interakcija čovjeka i računala I: osnove i principi
Kod PMI H30
Vrsta Predavanja / Vjeţbe Praktični rad
Razina Osnovna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Stjecanje temeljnih znanja o interakciji čovjeka i računala, vaţnosti dobro
se stječu dizajniranog korisničkog sučelja i njegova utjecaja na realizaciju djelotvorne
čovjekove komunikacije s računalom. Predmet osigurava teorijska znanja i
praktična iskustva iz temeljnih aspekata dizajna, implementacije i vrednovanja
sučelja, shvaćanje pojma 'dobrog dizajna', procesa dizajniranja sustava koji
odlikuje visok stupanj upotrebljivosti, te znanja o nekim jednostavnim metodama
vrednovanja kvalitete sučelja.
Sadrţaj Uvodna razmatranja i terminologija. Psihologija i dizajn svakodnevnih stvari.
Čovjek i tehnologija/računalo: interakcija sa strane čovjeka, interakcija sa strane
računala. Modeli ponašanja čovjeka u interakciji s računalom. Postupak razvoja
interaktivnog sustava: iteracija dizajniranja i vrednovanja. Razumijevanje
korisnika i njihovih zadataka. Zadatku (korisniku) usmjeren proces razvoja
interaktivnih računalnih sustava. Dizajniranje korisničkog sučelja; principi i
smjernice dobrog dizajna. Vrednovanje korisničkog sučelja; metode vrednovanja
koje uključuju ispitne korisnike i koje uključuju HCI stručnjake. Implementacija i
izrada prototipa. Napredna korisnička sučelja
Preporučena 1. J. Preece, Y. Rogers, H. Sharp, D. Benyon, S. Holland and T. Carey (1994).
literatura Human-Computer Interaction, Addison-Wesley, Harlow, England.
2. J. Nielsen (1993). Usability Engineering, AP Professional, Boston.
3. D. Norman (1988). The Psychology of Everyday Things, Basic Books.
4. A. Granić: Interakcija čovjeka i računala I: osnove i principi; nastavni materijal
s predavanja, http://www.pmfst.hr/~granic/
Dopunska literatura 1. B. Schneiderman and C. Plaisant (2005). Designing the User Interface.
Strategies for Effective Human-Computer Interaction, 4th Ed., Addison-
Wesley, Reading, MA.
2. R. M. Baecker, J. Grudin, W. Buxton and S. Greenberg (1995). Readings in
Human-Computer Interaction: Toward the Year 2000, 2nd Ed., Morgan
Kaufmann Publishers, San Francisco, CA.
Oblici provoĎenja Predavanja. Auditorne vjeţbe. Laboratorijske vjeţbe. Praktičan rad. Izrada
nastave projekta. Konzultacije. Samostalno istraţivanje studenata, individualni rad.
Rješavanje zadataka u grupama, timski rad.
Način provjere Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera
znanja i polaganja domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi, ...)
ispita Ispit: praktični (individualni zadaci, timski projekt) i usmeni
Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Interakcija čovjeka i računala II: dizajn interakcije
Kod PMI H40
Obvezni
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Stjecanje temeljnih znanja o vaţnosti dobrog dizajna cjelokupnog 'prostora'
se stječu namijenjenog čovjekovoj komunikaciji i interakciji. Predmet osigurava teorijska
znanja i praktična iskustva vezana za dizajniranje interaktivnih proizvoda u cilju
podrţavanja čovjekove interakcije u svakodnevnom poslovnom i privatnom ţivotu.
Preduvjeti za upis Kompetencije stečene predmetom koji osigurava temeljna znanja iz područja
interakcije čovjeka i računala.
Sadrţaj Uvodna razmatranja i terminologija. Razumijevanje i konceptualizacija interakcije.
Razumijevanje korisnika, afektivni aspekti. Dizajniranje za suradnju i
komunikaciju. Korisnička sučelja i interakcija. Prikupljanje podataka, analiza
podataka, interpretacija i prezentacija. Postupak dizajna interakcije: identifikacija
potreba i postavljanje zahtjeva, dizajniranje i izrada prototipa. Vrednovanje:
pristupi i metode; evaluacijski okvir; testiranje upotrebljivost, studije područja i
analitičko vrednovanje.
Preporučena 1. J. Preece, Y. Rogers and H. Sharp (2007). Interaction Design: Beyond Human-
literatura Computer Interaction, Second Edition, John Wiley & Sons, New York, NY.
2. D. Norman (2004). Emotional Design - Why We Love (or Hate) Everyday
Things. Basic Books, New York.
3. A. Granić: Interakcija čovjeka i računala II: dizajn interakcije; nastavni
materijal s predavanja, http://www.pmfst.hr/~granic/
Dopunska literatura 1. D. Norman (2007). The Design of Future Things. Basic Books, New York.
2. B. Schneiderman and C. Plaisant (2005). Designing the User Interface.
Strategies for Effective Human-Computer Interaction, 4th Ed., Addison-
Wesley, Reading, MA
3. D. Norman (1988). The Psychology of Everyday Things, Basic Books
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Interakcija čovjeka i računala u sustavima e-učenja
Kod PMI H40
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Stjecanje znanja o dizajniranju, implementaciji i vrednovanju upotrebljivih i
se stječu pristupačnih interaktivnih sustava e-učenja, s naglaskom na sustave s mogućnošću
prilagoĎavanja individualnoj interakciji i karakteristikama pojedinačnih korisnika.
Sadrţaj Uvodna razmatranja i terminologija. Korisniku-usmjeren postupak razvoja sučelja
računalnih sustava općenito, te sustava e-učenja specifično: iteracija dizajniranja i
vrednovanja. 'Učeniku-usmjereno' dizajniranje: principi i smjernice dobrog
dizajna. Metode i tehnike vrednovanja upotrebljivosti. Koncept pristupačnosti i
'dizajna-za-sve'. Sustavi e-učenja s inteligentnim/prilagodljivim korisničkim
sučeljem: individualna obiljeţja korisnika i model korisnika. Razvoj sustava e-
učenja s mogućnošću personaliziranja interakcije te prilagoĎavanja individualnom
korištenju.
Preporučena 1. D. B. Schneiderman and C. Plaisant (2005). Designing the User Interface.
literatura Strategies for Effective Human-Computer Interaction, 4th Ed., Addison-
Wesley, Reading, MA.
2. Proceedings of the International Conference on Advanced Learning
Technologies (ICALT), IEEE Computer Society Press.
3. P. Brusilovsky, A. Kobsa and W. Nejdl (Eds.) (2007). The Adaptive Web.
Methods and Strategies of Web Personalization, LNCS 4321. Springer-Verlag,
Berlin Heidelberg.
Dopunska literatura 1. M. Schneider-Hufschmidt, Th. Kuhme and U. Malinowski (1993). Adaptive
User Interfaces: Principles and Practice, North-Holland; 1st edition
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Uvod u umjetnu inteligenciju
Kod PMI I10
Razina Osnovna
Godina III/I-D Semestar Zimski
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje dostignućima područja umjetne inteligencije. Osim uvoda u teorijske osnove
se stječu umjetne inteligencije razmatra se i primjena umjetne inteligencije u znanosti i
gospodarstvu.
Biološka inteligencija, umjetna inteligencija. Povijesni razvoj. Turingov test.
Okruţenje i inteligencija. Ponašanje, izviranje, samoorganiziranje, prilagodljivost i
evolucija. Komunikacija, informacija i jezik. Pretrage i rješavanje sloţenih
zadataka. Standardne metode rješavanja zadataka umjetne inteligencije:
pretraţivanje baza znanja. Slijepo pretraţivanje (po širini, po dubini, iterativno.
dvosmjerno). Usmjereno pretraţivanje (heurističko, metoda uspona na vrh,
najbolje prvo pretraţivanje, algoritam A*) Znanje i sustavi temeljeni na znanju.
Sadrţaj Različiti tipovi znanja. Neki pristupi prikaza znanja i umjetne inteligencije.
Problemi inţenjerstva znanja. Predstavljanje znanja kroz mape, pravila i logiku.
Zaključivanje temeljeno na logici i pravilima, okvirima, stablima odluke i
semantičkim mreţama. Neurobiološka analogija. Neuronske mreţe. Priroda
inteligencije. Inteligencija bez predstavljanja i zaključivanja. Mogućnosti i
ograničenja umjetne inteligencije. Računala koja mogu rješavati probleme.
Primjena principa umjetne inteligencije kroz realizaciju rješenja u virtualnom i
stvarnom svijetu.
1. S.Russel, P.Norvig, Artificial Intelligence: A Modern Approach, Prentice Hall,
Preporučena 2nd Ed. 2002.
literatura 2. Haykin S., Neural Networks, Comprehensive Foundation, Prentice Hall, 2nd
Ed. 1998.
1. Maciej Komosinski, Andrew Adamatzky: Artificial Life Models in Software,
Springer, 2nd Ed. 2009.
Dopunska literatura
2. Maciej Komosinski, Andrew Adamatzky: Artificial Life Models in Hardware,
Springer, 2nd Ed. 2009.
Oblici provoĎenja
nastave
programskih jezika umjetne inteligencije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Jezik poduke i
moguć. i praćenja Hrvatski / engleski
na drugim jezicima
Način praćenja
kvalitete i uspješ. Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa.
modula
Naziv predmeta Ekspertni sustavi
Kod PMI I20
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Steći temeljna znanja o arhitekturi i primjeni ekspertnih sustava. Zadani cilj dostiţe
se stječu se učenjem i poučavanjem općeg modela ekspertnog sustava, arhitekture
ekspertnog sustava i ekspertnog sustava u primjeni.
Preduvjeti za upis Uvod u umjetnu inteligenciju
Sadrţaj Opći model ekspertnog sustava. Arhitektura ekspertnog sustava (korisničko
sučelje, stroj za zaključivanje, baza znanja). Kriteriji za prikaz znanja u ekspertnim
sustavima. Deklarativni i postupkovni prikaz znanja. Prikaz znanja pomoću
produkcijskih pravila. Prikaz znanja pomoću semantičkih mreţa i okvira.
NasljeĎivanje svojstava i okviri. Prednosti i nedostaci promatranih metoda za
prikaz znanja. Primjenja neodreĎenosti kod ekspertnih sustava. Neizrazita logika i
Bayesove mreţe.
Preporučena 1. J. Giarratano, G. Riley: Expert Systems – principles and programming, PWS
literatura Publishing Company, 1994.
2. F. Chabris: Artificial Intelligence & Turbo PASCAL, Multiscience Press, Inc.
1987.
Dopunska literatura
nastave
Način provjere zn. Usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva predavanja i vjeţbi
i pol. ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski / engleski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Inteligentni agenti
Kod PMI I30
Vrsta
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Poznavanje arhitekture, primjene i načina programiranja inteligentnih agenata.
se stječu
Preduvjeti za upis
Sadrţaj Definicije inteligentnih agenata. Autonomnost, komunikacija s drugim
inteligentnim agentima, proaktivnost i reaktivnost inteligentnih agenata.
Arhitektura inteligentnih agenata. Okolina izvršavanja inteligentnih agenata.
Posrednički agenti. Osobni agenti. Kreiranje i odrţavanje korisničkih profila
osobnih agenata. Inteligentni agenti i tehnologije raspodijeljenih objekata.
Višeagentski sustavi. Komunikacija u višeagentskim sustavima. Sigurnosni
aspekti. Zajedničko rješavanje problema u višeagentskim sustavima. Inteligentni
agenti u heterogenim okruţenjima. Ontologije. Prikaz znanja korištenjem
ontologija. Prikaz Z specifikacijom. Programiranje inteligentnih agenata.
Inteligentni agenti u sustavu World Wide Web. Semantički Web. Primjena
inteligentnih agenata.
Preporučena 1. M. D'Inverno, M. Luck: Understanding Agent Systems, Springer Verlag, 2001.
literatura
Dopunska literatura 1. M. Wooldridge:An Introduction to MultiAgent Systems, John Wiley & Sons
Ltd., 2001.
nastave
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski / engleski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Uvod u obradu prirodnog jezika
Kod PMI I40
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Upoznavanje sa strukturama i algoritmima za obradu prirodnog jezika i sa strojnim
se stječu svojstvima prirodnog jezika. Obrada na morfološkom, sintaktičkom, semantičkom
i pragmatičkom nivou s lingvističke i algoritamske perspektive.
Sadrţaj Pregled i povijest računalne lingvistike i obrade prirodnog jezika. Regularni izrazi,
jezici i automati. Formalne gramatike, sintaktička analiza teksta i označavanje
dijelova teksta. Računalna i lingvistička semantika. Izvlačenje informacija iz
teksta.
Preporučena 1. D. Jurafsky, J. H. Martin: "Speech and Language Processing: An Introduction

literatura to Natural Language Processing, Computational Linguistics, and Speech
Recognition" Russell S, Norvig P, editors. New Jersey: Prentice Hall; 2000.
2. C. D. Manning, H. Schuetze: "Foundations of Statistical Natural Language
Processing", The MIT Press; 1 edition (June 18, 1999)
Dopunska literatura 1. S. Bird, E. Klain, E. Loper: "Natural Language Processing with Python",
O'Reilly Media; 1 edition (June 19, 2009)
nastave
Način provjere zn. Usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva predavanja i vjeţbi
i pol. ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski / engleski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Računalna grafika
Kod PMI I50
Vrsta Predavanja / Vjeţbe / Praktični rad
Izborni
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Poznavanje osnove rada računalnog grafičkog sustava. Student je osposobljen za
se stječu razvoj i primjenu algoritama računalne grafike te je takoĎer upoznat s korištenjem
grafičkih biblioteka u programiranju.
Sadrţaj Primjene i osnovni koncepti računalne grafike. Računalna grafika u inţenjerskim
primjenama. Grafičko sklopovlje i ureĎaji. Organizacija mikroračunalnog
grafičkog sustava. Grafički programski paketi i grafički sustavi. Interaktivna
računalna grafika. Grafički terminal i grafički procesor. Matematički temelji
računalne grafike. Rasterski i vektorski grafički sustavi. Grafičke transformacije.
Projekcije. Osnovni algoritmi rasterske grafike. Prikazivanje crta, krivulja,
površina i tijela. Animacija. Boja u računalnoj grafici. CAD sustavi.
Preporučena 1. J.D.Foley, A.Dam, S.K.Feiner, J.F.Hughes, Computer Graphics: Principles and
literatura Practice (second edition in C), Addison-Wesley Publishing Company, 1996.
2. Papić, V.: Uvod u računalnu grafiku, interna skripta, 2009.
Dopunska literatura 1. D.Hearn, M.P.Baker, Computer Graphics, C Version, Prentice Hall; 2nd
edition, 1996.
2. F.S.Hill, Jr. i S.M. Kelley, Computer Graphics Using OpenGL, 3rd edition,
Pearson education, 2007.
Oblici provoĎenja Predavanja. Laboratorijske vjeţbe. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije.
nastave Samostalno istraţivanje studenata.
znanja i polaganja domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi,...
ispita Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Računalni vid
Kod PMI I60
Izborni
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Poznavanje osnovnih elemenata sustava te algoritama i metoda koje se koriste u
se stječu aplikacijama računalnog vida. Sposobnost primjene i samostalne prilagodbe
algoritama za konkretne primjene računalnog vida..
Sadrţaj Uvod. (Povijesni pregled. Elementi sustava računalnog vida. Primjeri primjena).
Obrada binarnih slika. Poboljšanje svojstava sivih slika. Segmentacija slike.
Regije. Detekcija rubova. Teksture. Boja u slikama. 3D prostor. Objekti u pokretu.
Prepoznavanje objekata.
Preporučena 1. V. Papić, Obrada slika i računalni vid, interna skripta.
literatura 2. Ramesh Jain, Rangachar Kasturi, Brian G.Schunck, Machine Vision, McGraw-
Hill, 1995.
Dopunska literatura 1. Linda G. Shapiro, George C. Stockman, Computer Vision, Prentice-Hall, 2001.
2. Wesley E.Snyder, Hairong Qi, Machine Vision, Cambridge University Press,
2004.
3. D.A. Forsyth, J. Ponce, Computer Vision – A Modern Approach, Prentice
Hall, 2003.
Oblici provoĎenja Predavanja. Laboratorijske vjeţbe. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije.
nastave Samostalno istraţivanje studenata.
znanja i polaganja domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi,...
ispita Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada
uspješnosti izvdbe kvaliteti nastave.
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Trodimenzionalno projektiranje fizičkih objekata
Kod PMI I70
Izborni.
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Stečeno solidno znanje o trodimenzionalnom projektiranju pomoću jednog
se stječu od standardnih industrijskih programa kao Solidworks ili Autodesk
Inventor.
Preduvjeti za upis Poznavanje windows okruţenja
Sadrţaj Stvaranje crteţa kao baze trodimenzionalnog objekta. Extruzija profila.

Editiranje profila. Usporedba crteţa i profila. Ograničavanje profila.
Stvaranje rotacionog objekta. Projeciranje geometrije. Konstrukcione linije.
Srednjice. Zrcaljenje. Stvaranje otvora. Stvaranje polja otvora. Navojnice.
Stvarnje ljuske.Spline krivulje i njihova kontrola. 3D spline krivulje.
IzglaĎivanje.
Preporučena Dassault Systems Solidworks Corporation: Solidworks 2010, Soldiworks

literatura Essentials
Dopunska literatura Matt Lombard: Solidworks 2009 Bible, Wiley Publishing, Inc
Oblici provoĎenja Predavanja , seminari, vjeţbe

nastave
Način provjere Usmeni ispit, seminarski radovi.
znanja i polaganja
ispita
Jezik poduke Hrvatski/ engleski.
uspješnosti izvdbe kvaliteti nastave.
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Modeliranje i simulacija
Kod PMI I80
Vrsta Teorijski s računalnim vjeţbama
Razina Napredna
Godina I. Semestar Ljetni
ECTS 6 ECTS
Kompetencije koje Razumijevanje procesa modeliranja. Testiranje i razvoj jednostavnijih simulacija.
se stječu Sposobnost vizualizacije i kritičke evaluacije dobivenih rezultata. Razumijevanje
osnovnih razmatranih fizikalnih pojmova i relacija.
Preduvjeti za upis Osnovna znanja iz diferencijalnog i integralnog računa.
Sadrţaj Klasifikacija modela. Proces modeliranja. Simulacijski alati. Modeliranje brzine
promjene. Tehnike simuliranja. Neograničen i ograničen rast. Doziranje ljekova.
Sila i gibanje (padanje, bungee jumping, njihala). Širenje SARSa. Plinski zakoni i
ronjenje. Modeliranje kardiovaskularnog sustava. Električni krugovi. Globalno
zatopljenje. Stohastičko modeliranje. Modeliranje radioaktivnog raspada.
Preporučena 1. L. Vranješ Markić, "Modeliranje i simulacija",Interna skripta u izradi, 2011
literatura
Dopunska literatura 1. Angela B. Shiflet and George W. Shiflet, Introduction to Computational
Science: Modeling and Simulation for the Sciences
2. Odabrane web stranice
Oblici provoĎenja Predavanja uz upotrebu modernih tehnologija, računalne vjeţbe na kojima studenti
nastave rješavaju probleme korištenjem interaktivnih simulacija te testiraju i modificiraju
primjere korištenjem nekoliko programskih alata (Mathematica, Exel) te seminar
na kojem studenti predstavljaju rješenje svog problema.
Način provjere Tjedni kviz. Domaći radovi. Grupni projekt s prezentacijom.
znanja i polaganja
ispita
Jezik poduke i Hrvatski/ Engleski
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Sustavi e-učenja
Kod PMI K10
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Cilj je steći znanja o sustavima e-učenja i njihovoj primjeni u obrazovanju, nastavi
se stječu i učenju i poučavanju. Zadani cilj se dostiţe učenjem i poučavanjem: definicije,
funkcijskog modela i konfiguracija sustava e-učenja i objekata učenja;
pedagogijske paradigme sustava e-učenja, primjerima sustava e-učenja.
Sadrţaj Definicija e-učenja i sustav e-učenja. Funkcijski model sustava e-učenja.
Konfiguracija sustava e-učenja i objekti učenja. Nastanak i razvoj normi za e-
učenje (glavni sudionici procesa normiranja, proces formiranja normi). Arhitektura
sustava e-učenja. Pedagogijska paradigma sustava e-učenja (dva sigma problem,
tradicionalno učenje, učenje s provjeravanjem, tutorsko učenje). Inteligentni
sustavi e-učenja. Vrednovanje sustava e-učenja. Praktični rad sa aktualnim
sustavima e-učenja.
Preporučena 1. S. Stankov: Stankov, S. E-učenje, Prirodoslovno – matematički fakultet
literatura Sveučilišta u Splitu, listopad, 2009. . (http://www.pmfst.hr/~stankov).
Dopunska literatura 1. B.S. Bloom „The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group
Instruction as Effective as One-to-One Tutoring“, Educational Researcher, 13,
1984, pp. 4-16.
2. ASTD - http://www.astd.org
3. AICC model (Aviation Industry Computer-Based Training Committee -
http://www.aicc.org
4. ADL model (US Department of Defense's Advanced Distributed Learning -
http://www.adlnet.org
5. IEEE LTSC (Institute of Electronics and Electrical Engineering’s Learning
Technology Standards Committee) - http://ltsc.ieee.org
6. IMS (Instructional Management System Global Learning Consortium)
http://www.imsproject.org
nastave
ispita
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Uvod u sustave e-učenje
Kod PMI K11
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Cilj je steći znanja o sustavima e-učenja i njihovoj primjeni u obrazovanju, nastavi
se stječu i učenju i poučavanju. Zadani cilj se dostiţe učenjem i poučavanjem: definicije,
funkcijskog modela i konfiguracija sustava e-učenja i objekata učenja;
pedagogijske paradigme sustava e-učenja, primjerima sustava e-učenja.
Sadrţaj Definicija e-učenja i sustav e-učenja. Funkcijski model sustava e-učenja.
Konfiguracija sustava e-učenja i objekti učenja. Nastanak i razvoj normi za e-
učenje (glavni sudionici procesa normiranja, proces formiranja normi). Arhitektura
sustava e-učenja. Pedagogijska paradigma sustava e-učenja (dva sigma problem,
tradicionalno učenje, učenje s provjeravanjem, tutorsko učenje). Praktični rads
jednim aktualnim sustavom e-učenja.
Preporučena 1. S. Stankov: Stankov, S. E-učenje, Prirodoslovno – matematički fakultet
literatura Sveučilišta u Splitu, listopad, 2009. . (http://www.pmfst.hr/~stankov).
Dopunska literatura 1. B.S. Bloom „The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group
Instruction as Effective as One-to-One Tutoring“, Educational Researcher, 13,
1984, pp. 4-16.
nastave
ispita
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Inteligentni tutorski sustavi
Kod PMI K15
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Cilj je steći znanja o arhitekturi inteligentnih tutorskih sustava i autorskih ljuski za
se stječu izgradnju inteligentnih tutorskih sustava. Zadani cilj dostiţe se: poučavanjem po
modelu jedan-na-jedan, graĎom inteligentnih tutorskih sustava, primjenom
inteligentnih tutorskih sustava.
Preduvjeti za upis Sustavi e-učenja
Sadrţaj Poučavanje po modelu jedan-na-jedan. Definicija inteligentnog tutorskog
sustava.GraĎa inteligentnih tutorskih sustava. Komponente inteligentnih tutorskih
sustava. Postavljanje inteligentnog tutorskog sustava u Web okruţenje. Web
orijentirani inteligentni tutorski sustavi. Autorske ljuskle za oblikovanje
inteligentnih tutorskih sustava. Znaje stručnjaka – modul stručnjaka. Modeliranje
učenika –modul učenika. VoĎenje poučavanja –model učitelja. Interakcija učeni –
učitelj – znanje – modul komunikacije. Primjena aktualne autorske ljuske za
oblikovanje inteligentnih tutorskih sustava.
Preporučena 1. S. Stankov: Inteligentni tutorski sustavi: teorija i primjena, Prirodoslovno –
literatura matematički fakultet Sveučilišta u Splitu, listopad, 2010.
(http://www.pmfst.hr/~stankov).
Dopunska literatura 1. R. Carbonell: AI in CAI: An Artificial-Intelligence Approach to Computer-
Assisted Instruction. IEEE Transaction on Man-Machine Systems, MMS-
11(4), 1970, pp 190-202.
2. J. W. Rickel: Intelligent Computer-Aided Instruction: a survey organized
around system components. IEEE Transaction on System, Man, and
Cybernetics 19(1), 1989, pp 40-57.
3. V. J. Shute, J. Psotka: Intelligent Tutoring Systems: Past, Present, and Future
in D. Jonassen (ed.) Handbook of Research on Educational Communication
and Technology, 1995.
4. T. Murray: Authoring intelligent tutoring systems: an analysis of the state of
the art. International Journal of Artificial Intelligence in Education, 1999., Vol.
10, 98–129.
5. S. R. Alpert, M. K. Singley, P. G. Fairweather: Deploying Intelligent Tutors on
the Web: An Architecture and an Example, International Journal of Artificial
Intelligence in Education, 10(2), pp. 183-197, 1999
nastave
ispita
moguć. praćenja
na drugim jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Tehnologije sustava E-učenja
Kod PMI PMI K20
Vrsta
Razina Napredna
ECTS 6 ECTS
Kompetencije koje Sudjelovanje u radu tima pri razvoju sustava E-učenja
se stječu
Preduvjeti za upis
Sadrţaj Uvodna razmatranja, povijesni prikaz tehnologija e-učenja, usluge sustava e-
učenja, sustavi e-učenja zasnovani na informacijskom prostoru Web-a,
raspodijeljenim tehnologijama, semantičkom Web-u, inteligentnim agentima,
mreţama društvenog umreţavanja, mreţama partnerskog umreţavanja.
Preporučena Interni skript
literatura
Dopunska literatura S. Stankov: Inteligentni tutorski sustavi: teorija i primjena, Prirodoslovno –
matematički fakultet Sveučilišta u Splitu, listopad, 2010.
nastave
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Projektiranje sustav za e-učenje
Kod PMI K30
Razina Napredna
Godina I. Semestar Ljetni
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Cilj je ovladati metodologijom projektiranja sustava za e-učenje. Zadaci za
se stječu realizaciju ovog cilja postiţu se učenjem i poučavanjem: iteracijskog procesa za
modeliranje sustava za e-učenjem identificiranjem sudionika i funkcionalnosti
sustava za e-učenje; cjelovitosti vremenske i statičke komponente iteracijskog
procesa za izgradnju sustava za e-učenje.
Preduvjeti za upis Sustavi e-učenja
Sadrţaj Iteracijski proces za modeliranje programskog sustava. Sudionici i funkcionalnosti
sustava e-učenja. Vremenska komponenta iteracijskog proces za projektiranje
sustava za e-učenje (početak, pomna obrada, izgradnja, prijelaz u okruţenje
naručioca). Statička komponenta proces za projektiranje sustava za e-učenje
(poslovno modeliranje, zahtjevi naručioca, analiza, oblikovanje, implementacija,
testiranje, isporuka, voĎenje procesa, voĎenje promjena).
Preporučena S. Stankov: Inteligentni tutorski sustavi: teorija i primjena, Prirodoslovno –
literatura matematički fakultet Sveučilišta u Splitu, listopad, 2010.
Dopunska literatura Sommerville, Software Engeneering, Addison-Wesley, Wokingham, 7th edition,
2004.
P. Kruchten, The Rational Unified Process An Introduction, second edition,
Addison Wesley, 2001.
nastave
ispita
mogućnosti
praćenja na drugim
jezicima
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Vrednovanje sustava za e-učenje
Kod PMI K40
Razina Napredna
Godina II. Semestar Zimski
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje Cilj je steći znanja o evaluaciji sustava za e-učenje kao i efikasnost upotrebe
se stječu sustava za e-učenje u učenju i poučavanju. Ovako definirani cilj dostiţe se učenjem
i poučavanjem: formativne i sumativne evaluacija, evaluacijskih metoda i njihove
klasifikacije, planiranja, obrade i interpretacije rezultata obrade.
Preduvjeti za upis Sustavi za e-učenje, Inteligentni tutorski sustavi
Sadrţaj Vrste istraţivanja odgoja i obrazovanja. Formativna i sumativna evaluacija.
Evaluacijske metode i njihova klasifikacija. Postavljanje hipoteza. Kvantitativne i
kvalitativne metode i instrumenti za sakupljanje podataka. Planiranje evaluacije.
Proces evaluacije. Uvod u statističke metode za obradu podataka. Kvalitativna i
kvantitativna analiza podataka. Obrada i interpretacija rezultata evaluacije. Veličina
učinka i meta-analize.
Preporučena Ani Grubišić: Vrednovanje sustava e-učenja, Prirodoslovno-matematički fakultet,
literatura Split, 2009.
S. Stankov: Inteligentni tutorski sustavi: teorija i primjena, Prirodoslovno –
matematički fakultet Sveučilišta u Splitu, listopad, 2010.
B.S. Bloom „The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group Instruction
as Effective as One-to-One Tutoring“, Educational Researcher, 13, 1984, pp. 4-16.
Dopunska literatura J.D. Fletcher „Evidence for Learning From Technology-Assisted Instruction”, in
H.F. O’Neal, R.S. Perez (Eds.), Technology applications in education: a learning
view, Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, 2003, pp.79-99
M.A. Mark and J.E. Greer „Evaluation methodologies for intelligent tutoring
systems“, Journal of Artificial Intelligence and Education, 4 (2/3), 1993, pp. 129-
153.
P.L. Albacete and K.A. VanLehn, „Evaluating the Effectiveness of a Cognitive
Tutor for Fundamental Physics Concepts“ in Proceedings of the 22nd Annual
Meeting of the Cognitive Science Society, 2000.
Kinshuk, A. Patel and D. Russell „A multi-institutional evaluation of Intelligent
Tutoring Tools in Numeric Disciplines“, in The Evaluation of Learning Technology
Conference Proceedings (Ed. M. Oliver), University of North London, London,
2000, pp. 38-40.
R.A. Wisher and T.M. Olson „The Effectiveness of Web-based Training“, U.S.
Army Research Institute for the Behavioral and Social Sciences, Research Report
1802, 2003.
nastave
ispita
Jezik poduke i mog. Hrvatski / Engleski
praćenja na drug.jez
Način praćenja Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa. Nastavnici koji
kvalit. i uspj. podučavaju srodne predmete suraĎuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
izvedbe
NEDOSTAJU METODIKE
Naziv predmeta Informatički menadţment
Kod PMI K70
Razina Napredna
Godina III-PD (MI+INF) Semestar Ljetni
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje
dostignućima područja programiranja mreţnih aplikacija. Osim uvoda u teorijske
se stječu
osnove razmatra se i primjena u znanosti i gospodarstvu.
Sustavi potpore odlučivanju. Potpora odlučivanju u skupini i modeliranje. Metode
pronalaţenja najpovoljnijeg rješenja. Metode modeliranja hijerarhijskih i
heterogenih sustava. Inteligentne metode potpore odlučivanju. Suradnja i sukob pri
Sadrţaj odlučivanju. Osnove upravljanja poslovnim procesima. Metode upravljanja
poslovnim procesima. Strategije upravljanja i promidţbe. Proizvodnja i operativni
menadţment. Rad u meĎunarodnom okruţenju. Upravljanje kvalitetom.
Pokazatelji uspješnosti.
1. Jae K. Shim, Joel G. Siegel, Abraham J. Simon: The Vest-Pocket MBA, Third
Preporučena
Edition, Prentice Hall, 2004.
literatura
2. Bernard W. Taylor: Introduction to Management Science, Prentice Hall, 2010
1. Efraim Turban, Jay E. Aronson, Ting-Peng Liang, Ramesh Sharda: Decision
Dopunska literatura
Support and Business Intelligence Systems (8th Edition), Prentice Hall, 2007
Oblici provoĎenja
nastave
za potporu odlučivanju.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski / engleski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta VoĎenje projekata razvoja programske podrške
Kod PMI K80
Razina Napredna
ECTS 5 ECTS
Kompetencije koje
dostignućima područja voĎenja projekata za razvoj programske podrške. Osim
se stječu
uvoda u teorijske osnove razmatra se i primjena u znanosti i gospodarstvu.
Upravljanje projektom razvoja programske podrške. Ocjena zrelosti za razvoj
programske podrške. Planiranje projekta i infrastruktura. Planiranje procesa.
Upravljanje promjenama. Procjena aktivnosti. Analiza odozdo prema vrhu, od vrha
prema dolje i iz sredine prema vani. Procjena kroz slučajeve korištenja. Plan
Sadrţaj
kvalitete. Upravljanje rizicima. Koncepti rizika i upravljanja rizicima. Procjena
rizika. Mjera gotovosti projekta. Praćenje napredovanja projekta. Upravljanje
timom. Komunikacija s korisnikom. Struktura projektnog plana. Upravljanje
konfiguracijama. Prosudba, prikupljanje podataka i nadzor proizvoda.
Preporučena 1. Pankaj Jalote: Software Project Management in Practice, Pearson Education,
literatura 2002.
1. Robert K. Wysocki: Effective Software Project Management, Wiley
Dopunska literatura
Publishing, Inc. 2006.
Oblici provoĎenja
nastave
programskih jezika za voĎenje projekata.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski / engleski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Završni preddiplomski informatički projekt
Kod PMI Z10
Vrsta Seminar, vjeţbe
Razina Napredni
Godina III-P Semestar Ljetni
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće 30 sati seminara i 30 sati vjeţbi = 2 ECTS
Kompetencije koje
Izrada i voĎenje projekata
se stječu
Sadrţaj U suglasju s područnim znanjem iz kojeg je odabran završni projekt
Preporučena
U suglasju s područnim znanjem iz kojeg je odabran završni projekt
literatura
Dopunska literatura U suglasju s područnim znanjem iz kojeg je odabran završni projekt
Vjeţbe
Oblici provoĎenja
nastave
Način provjere
znanja i polaganja Obrana projekta
ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski / engleski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Završni preddiplomski seminar
Kod PMI Z20
Vrsta Seminar
Razina Napredna
Godina III-P Semestar Ljetni
ECTS 2 ECTS
(uz odgovarajuće 15 sati seminara = 0.5 ECTS
Kompetencije koje
Iznošenje rezultata istraţivanja
se stječu
Preduvjeti za upis Prema Pravilniku o o izradi i obrani završnog i diplomskog rada
Preporučena
literatura
Oblici provoĎenja
Seminar
nastave
Način provjere
znanja i polaganja Obrazloţenje rezultata istraţivanja
ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski / engleski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
kvalitete i
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Projekt diplomskog rada
Kod PMI Z30
Vrsta Predavanja, seminari
Razina Napredni
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće 30 sati predavanja i 15 sati seminara = 1,5 ECTS
Kompetencije koje
Izrada i voĎenje naprednih projekata
se stječu
Sadrţaj U suglasju s područnim znanjem iz kojeg je odabran diplomski rad.
Preporučena
U suglasju s područnim znanjem iz kojeg je odabran diplomski rad
literatura
Dopunska literatura U suglasju s područnim znanjem iz kojeg je odabran diplomski rad
Predavanja
Oblici provoĎenja
nastave
Način provjere
znanja i polaganja Obrana projekta
ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
/ili modula
Naziv predmeta Seminar diplomskog rada
Kod PMI Z40
Vrsta Seminar
Razina Napredna
ECTS 1 ECTS
(uz odgovarajuće 15 sati seminara = 0.5 ECTS
Kompetencije koje
Iznošenje rezultata istraţivanja
se stječu
Sadrţaj U suglasju s područnim znanjem iz kojeg je odabran diplomski rad.
Preporučena
U suglasju s područnim znanjem iz kojeg je odabran diplomski rad.
literatura
Dopunska literatura U suglasju s područnim znanjem iz kojeg je odabran diplomski rad.
Oblici provoĎenja
Seminar
nastave
Način provjere
znanja i polaganja Obrazloţenje rezultata istraţivanja vezanih uz diplomski rad.
ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
kvalitete i
svakog predmeta i
/ili modula
Naziv predmeta Diplomski rad
Kod PMI Z50
Vrsta Seminari
Razina Napredni
ECTS 11 ECTS
(uz odgovarajuće 6 sati seminara = 0,2 ECTS
Kompetencije koje
Istraţivanje, primjena, prikaz i interpretacija rezultataa
se stječu
Preporučena
literatura
Oblici provoĎenja
Seminarski rad
nastave
Način provjere
znanja i polaganja Obrana rada pred ispitnim povjerenstvom
ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski / engleski
praćenja na drugim
jezicima
Način praćenja
kvalitete i
svakog predmeta i
/ili modula

Kolegiji Odjela Za Informatiku

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Kolegiji Odjela Za Informatiku

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Sveučilište u Splitu

Split, rujan 2010

Kod PMI B10

Kod PMI B11

Kompetencije koje Praktično poznavanje simulacije logičkih i računalnih sklopova

Sadrţaj Koncepti digitalnog projektiranja; Logički sklopovi i mreţe. Uvod u sredstva

Oblici provoĎenja Predavanja, vjeţbe

Preporučena M. Van Steen, A. Tannebaum, Distributed Systems: Principles and Paradigms,

Oblici provoĎenja Predavanja, vjeţbe

Vrsta Predavanja i auditorne vjeţbe.

Godina II. Semestar III.

Nastavnik Prof. dr. sc. Ivan Slapničar

Kompetencije Vještina korištenja višeprocesorskih računala uz poznavanje osnovnih

Preduvjeti za Preduvjeti su programiranje u C-u ili Fortran-u i osnove operacijskih

Sadržaj Koncepti višeprocesorskih računala i njihova primjena.

Algoritmi: brzo izvoĎenje osnovnih vektorskih i matričnih operacija,

Upravljanje višeprocesorskim računalima: metode za upravljanje poslovima

Vjeţbe: upotreba paketa MPI (Message Passing Interface), rješavanje raznih

Preporučena 1. Ivan Slapničar, Višeprocesorsko računanje, u izradi

Jezik poduke i Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Preporučena 1. D. Jurafsky, J. H. Martin: "Speech and Language Processing: An Introduction

Sadrţaj Stvaranje crteţa kao baze trodimenzionalnog objekta. Extruzija profila.

Preporučena Dassault Systems Solidworks Corporation: Solidworks 2010, Soldiworks

Oblici provoĎenja Predavanja , seminari, vjeţbe

Das könnte Ihnen auch gefallen