120

Sveučilište u Splitu
Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje
IZVEDBENI PLAN NASTAVE PREDDIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA
Računarstva
Split, 30. rujna 2011.

Izvedbeni plan nastave preddiplomskog studija Računarstva za 2011/12. ak. god. 1/74
1. Popis obveznih i izbornih predmeta
I. semestar
Nastava *
Kod Naziv predmeta ECTS Nastavnici
P+V+ L
Dr. sc. Anita Matković
Dr. sc. Branko Červar
FEMX01 Matematika 1 45+45+0 7
Dr. sc. Marko Matić
Vesna Gotovac
Dr. sc. Damir Lelas
FEMB03 Fizika 1 45+30+0 7
Roko Pleština, dipl. inž.
Dr. sc. Slavko Vujević
FENB01 Elektrotehnika 45+30+0 7 Dino Lovrić, dipl. ing.
Tonći Movrić, dipl. ing.
Dr. sc. Mirjana Bonković
Uvod u računala
FELB01 45+0+30 7 Mr. sc. Ana Kuzmanić Skelin
i programiranje
Vanjski suradnik
FEOB03 Engleski jezik 1 30+0+0 2 Daniela Matić, viši predavač
* P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe
II. semestar
Nastava *
P+V+ L
dr. sc. Branko Červar
FEMX02 Matematika 2 45+45+0 7 dr. sc. Marko Matić
Ivana Grgić
Dr. sc. Nikola Godinović
FEMB04 Fizika 2 45+30+0 7
Ivica Sorić, dipl. inž.
Dr. sc. Ivan Zulim
FELB04 Elektronika 45+30+0 7 Dr. sc. Tihomir Betti
Ivan Marasović, dipl. inž.
Dr. sc. Željan Lozina
Dr. sc. Damir Vučina
Igor Pehnec, dipl. inž.
FESB01 Programiranje 45+0+30 7
Damir Sedlar, dipl.inž.
Ivan Tomac, dipl.inž.
FEOB04 Engleski jezik 2 30+0+0 2 Daniela Matić, viši predavač

III. semestar
Nastava *
P+V+ L
Dr. sc. Ivan Slapničar
FEMB02 Diskretna matematika 30+30+0 6 Dr. sc. Marko Matić
Ivana Grgić
Dr. sc. Julije Ožegović
Diskretni sustavi
FELB06 45+30+15 7 Vesna Pekić, dipl. inž.
i strukture
Ante Kristić, dipl. inž
Objektno orijentirano Dr. sc. Ivo Mateljan
FELB02 45+0+30 7
programiranje
Dr. sc. Linda Vicković
FELB03 Strukture podataka 30+0+30 6
Ivica Crnjac(VS)
FENB02 Praktikum 0+0+45 2 Mr.sc. Spomenka Bovan,v.pred.
FEOB02 Komunikacijske vještine 30+0+0 2 Dr.sc. Mirjana M.Kovač,v.pred.
IV. semestar
Nastava *
P+V+ L
FEMB01 Vjerojatnost i statistika 30+30+0 5 Dr. sc. Ante Rozga
Arhitektura digitalnih Dr. sc. Sven Gotovac
FELB05 45+0+30 7
računala
Dr. sc. Hrvoje Dujmić
FELB07 Algoritmi 45+0+30 7
Dr. sc. Matko Šarić
Dr.sc. Vladan Papić
FELB08 Baze podataka 30+0+30 6 Daniel Roguljić, dipl. inž.(VS)
FELB09 Signali i sustavi 30+30+0 5 Dr. sc. Tamara Šupuk

V. semestar
Nastava *
P+V+ L
Dr. sc. Sven Gotovac
FELB10 Operacijski sustavi 45+0+30 7
Stipe Braica, predavač
Dr. sc. Julije Ožegović
FELB11 Računalne mreže 45+0+30 6 Vesna Pekić, dipl. inž.
Ante Kristić, dipl. inž.
Dr. sc. Linda Vicković
FELB12 Programsko inženjerstvo 45+0+30 7
Marijana Puljak,dipl.inž. (VS)
Dr. sc. Maja Štula
FELB13 Programiranje za Internet 45+0+30 6
Josip Maras, dipl. inž.
Izborni predmeti
Dr. sc. Sven Gotovac
FELB17 Programiranje za UNIX 30+0+15 4
Dr. sc. Damir Krstinić
Sigurnost računala i
FELB18 30+0+15 4 Dr. sc. Mario Čagalj
podataka
VI. semestar
Nastava *
P+S+V+ L
Projektiranje informacij- Dr. sc. Maja Štula
FELB14 30+0+30 5
skih sustava Josip Maras, dipl. inž
Dr. sc. Maja Štula
Uvod u distribuirane in-
FELB15 30+0+30 5 Dr. sc. Ljiljana Šerić
formacijske sustave
Maja Braović, dipl. inž.
FETB01 Poslovna informatika 30+0+30 4 Dr. sc. Stipo Čelar
Izborni predmeti
Projektiranje za Dr. sc. Maja Štula
FELB16 30+0+15 4
Windows Bernardin Ćenan,dipl.inž. (VS)
Osnove ugradbenih Dr. sc. Sven Gotovac
FELB21 30+0+15 4
računalnih sustava
* P=predavanja, S=seminar, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe
ISPITNE GRUPE - PREDDIPLOMSKI STUDIJ RAČUNARSTVA

Šifra Ispitna
Studij Kolegij Sem.
studija grupa
Računarstvo 120 Matematika 1 1 11
Računarstvo 120 Engleski jezik 1 1 12
Računarstvo 120 Uvod u računala i programiranje 1 12
Računarstvo 120 Fizika 1 1 14
Računarstvo 120 Elektrotehnika 1 15
Računarstvo 120 Matematika 2 2 21
Računarstvo 120 Engleski jezik 2 2 22
Računarstvo 120 Elektronika 2 23
Računarstvo 120 Fzika 2 2 24
Računarstvo 120 Programiranje 2 25
Računarstvo 120 Diskretna matematika 3 11
Računarstvo 120 Komunikacijske vještine 3 12
Računarstvo 120 Praktikum 3 12
Računarstvo 120 Objektno orijentirano programiranje 3 13
Računarstvo 120 Strukture podataka 3 14
Računarstvo 120 Diskretni sustavi i strukture 3 15
Računarstvo 120 Arhitektura digitalnih računala 4 21
Računarstvo 120 Vjerojatnost i statistika 4 22
Računarstvo 120 Algoritmi 4 23
Računarstvo 120 Baze podataka 4 24
Računarstvo 120 Signali i sustavi 4 25
Računarstvo 120 Računalne mreže 5 11
Računarstvo 120 Operacijski sustavi 5 12
Računarstvo 120 Programiranje za internet 5 13
Računarstvo 120 Sigurnost računala i podataka (izborni) 5 14
Računarstvo 120 Programiranje za UNIX (izborni)
Računarstvo 120 Programsko inženjerstvo 5 15
Računarstvo 120 Projektiranje informacijskih sustava 6 21
Računarstvo 120 Uvod u distribuirane informacijske sustave 6 22
Računarstvo 120 Poslovna informatika 6 24
Računarstvo 120 Obrada signala (izborni) 6
Računarstvo 120 Komunikacijski protokoli i arhitekture (izborni) 6 25
Računarstvo 120 Inženjerska ekonomika (izborni) 6
Računarstvo 120 Osnove ugradbenih računalnih sustava (izborni) 6
Računarstvo 120 Programiranje za Windows (izborni) 6 25
Izvedba nastave po predmetima

I semestar – obvezni predmeti
Naziv predmeta Matematika 1 (120)

Kod FEMX01
ECTS 7
Nastavnici i/ili Dr. sc. Anita Matković, dr. sc. Branko Červar , dr. sc. Marko Matić (predavanja)
suradnici Vesna Gotovac (auditorne vježbe)
Kompetencije koje Ovladavanje konceptima, definicijama i formulama vezanim uz realne i kompleksne

se stječu brojeve, linearnu algebru, analitičku geometriju, matematičku analizu funkcija jedne
varijable te nizove i redove brojeva i funkcija. Primjena navedenih matematičkih alata u
rješavanju inženjerskih problema.
Preporučena Ivan Slapničar, Matematika 1, udžbnik, FESB, Split, 2002.
literatura Ivan Slapničar,Josipa Barić,Marina Ninčević,Matematika 1,zbirka zadataka,Split, 2010.
http://www.fesb.hr/mat1
Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a
Dopunska literatura Petar Javor, Matematička analiza 1, Element, Zagreb, 2001.
Luka Krnić i Zvonimir Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga,
Zagreb, 1993.
S. Pavasović i ostali, Matematika - riješeni zadaci, Građevinski fakultet, Split, 1999.
B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke
nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995.
B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., 1990.,
1994., 1990.
Nastava
Predavanja:
(satinica, početak i 45 sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne
završetak, mjesto djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012.
izvođenja, oblici
nastave, mogućnost Auditorne vježbe:
nastave na stranom 45 sati sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne
jeziku, i drugo) djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012.
Tijekom semestra održat će se tri kolokvija. Prvi kolokvij bit će nakon 5 tjedana nastave,
Ispit
drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Po završetku nastave
(način polaganja, održavaju se Završni i Popravni ispit. Na Završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva
ispitni rokovi) koje nisu položili na kolokvijima, a na Popravnom ispitu cijelo gradivo.
Na svakom kolokviju, te iz svakog dijela na Završnom ispitu može se ostvariti po 25

bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje aktivnošću na nastavi tijekom cijelog
semestra. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 12 bodova na svakom kolokviju, ili iz
svakog dijela gradiva na Završnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova.
Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu ni nakon Završnog ispita, a ostvarili su
barem 10 bodova na kolokvijima ili Završnom ispitu, mogu pristupiti Popravnom ispitu. Na
Popravnom ispitu može se ostvariti 75 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 36
bodova iz Popravnog ispita, te ukupno najmanje 45 bodova.
Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21.:

15% najboljih dobiva ocjenu 5(izvrstan),
35% sljedećih ocjenu 4(vrlo dobar),
35% sljedećih ocjenu 3(dobar),
i posljednjih 15% ocjenu 2(dovoljan).
Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u

akademskoj godini 2011/12.
Nastavne jedinice Trajanje

Predavanja A. vježbe
Uvod. Brojevni sustavi, realni brojevi, kompleksni brojevi, trigonometrijski oblik

3 sata 3 sata
kompleksnog broja, Moivreove formule.
Matrice. Osnovne operacije s matricama. Matrični zapis sustava linearnih

jednadžbi. Gaussova eliminacija. Linearna nezavisnost i rang matrice. 3 sata 3 sata
Kronecker-Capellijev teorem
Inverzna matrica. Determinante. Podmatrice i poddeterminante. Laplaceov razvoj

3 sata 3 sata
determinante. Cramerovo pravilo.
Vektori. Osnovne operacije s vektorima. Koordinatizacija. Jedinični vektor i

kosinusi smjerova. Linearna nezavisnost vektora i baza prostora. 3 sata 3 sata
Skalarni, vektorski i mješoviti produkt.
Jednadžbe pravca. Jednadžbe ravnine. Primjene analitičke geometrije. 3 sata 3 sata
Funkcije realne varijable: načini zadavanja funkcija, klasifikacija funkcija. 3 sata 3 sata
Limes, neprekidnost, asimptote. Pregled elementarnih funkcija. 3 sata 3 sata
Derivacije. Tangenta i normala. Diferencijal i približno računanje. 3 sata 3 sata

Više derivacije i diferencijali. Deriviranje parametarski zadane funkcije.
Teoremi diferencijalnog računa (Fermat, Rolle, Cauchy, Lagrange). 3 sata 3 sata
L'Hospital ovo pravilo i računanje limesa neodređenh oblika.
Monotonost. Nužni i dovoljni uvjeti ekstrema. Geometrijski ekstrem. 3 sata 3 sata
Zakrivljenost. Dovoljan uvjet konveksnosti i konkavnosti.

3 sata 3 sata
Nužan i dovoljan uvjet za točke infleksije.
Ispitivanje toka i crtanje grafa funkcije. 3 sata 3 sata
Niz realnih brojeva. Osnovna nejednadžba konvergencije. Gomilište i podniz.

Omeđenost, monotonost i konvergencija. Svojstva limesa. Cauchyjev niz. 3 sata 3 sata
Neki važni limesi
Red realnih brojeva. Nužan uvjet konvergencije. Kriteriji konvergencije.

3 sata 3 sata
Apsolutna konvergencija. Alternirani redovi.
Niz funkcija. Red funkcija. Red potencija i radijus konvergencije.

3 sata 3 sata
Deriviranje reda funkcija. Taylorov red i primjene.
Naziv predmeta Fizika 1

Kod FEMB03
ECTS 7
Nastavnici i/ili Dr. sc. Damir Lelas, doc. (predavanja)
suradnici Roko Pleština, zn. novak (auditorne vježbe)
Kompetencije koje Razumijevanje osnovnih zakona klasične fizike, te njihova primjena na realne probleme.
se stječu Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje daljnjih stručnih znanja kroz
specijalizirane kolegije te kao priprema za usvajanje profesionalnih znanja tijekom cijele
karijere.
Preporučena 1. D. Lelas i R. Pleština: On-line materijali, E-learning portal FESB-a
literatura 2. P. Kulišić: Mehanika i toplina, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
3. M. Grbac, L. Rađa-Ljubić: Zadaci iz mehanike i hidromehanike, FESB, Split,1991.
4. P. Kulišić i suradnici: Riješeni zadaci iz mehanike i topline, Šk. knjiga, Zagreb, 1996.
Dopunska literatura 1. D. Halliday, R. Resnick i J. Walke: Fundamental of Physics, 7th edition, Wiley, 2005
2. N. Cindro, N.: Fizika 1, Školska knjiga Zagreb, 1991.
3. Udžbenik Sveučilišta u Berkeleyu, svezak 1, Mehanika, Šk. knjiga, Zagreb
Nastava Predavanja:
 45 sati
(satinica, početak i
završetak, mjesto  15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu
izvođenja, oblici
nastave na stranom  30 sati
jeziku, i drugo)  15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu
Kolokviji (međuispiti)
Ispit
(način polaganja, Studenti kolegij polažu prema pravilima relativnog načina ocjenjivanja.
ispitni rokovi)
Gradivo će se podijeliti na tri dijela te polagati u tri kolokvija. Raspored održavanja kolokvija
definiran je kalendarom nastave.
Svaki kolokvij se sastoji od 6 zadataka, i to:

- 2 obavezna pitanja (osnovna pitanja iz gradiva),
- 2 teorijskih pitanja,
- 2 zadatka.
Napomena: sva teorijska pitanja biti će unaprijed objavljena.
Za prolaznu ocjenu na svakom kolokviju potrebno je zadovoljiti:

- barem 90% iz obavezne skupine pitanja,
- barem 50% iz teorijske skupine pitanja,
- barem 50% iz zadataka.
Student se može osloboditi zasebno teorijske skupine, a zasebno zadataka, ukoliko na svakom od
kolokvija osvoji barem po 50% iz tih skupina pitanja. Oslobađanje od određene skupine vrijedi za sve
ispitne rokove do kraja tekuće akademske godine.
Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima.
Polaganje cjelokupnog ispita

Za prolaznu ocjenu potrebno je zadovoljiti:
- barem 90% iz obavezne skupine pitanja,
- barem 50% iz teorijske skupine pitanja,
- barem 50% iz zadataka.
Ukoliko je student preko kolokvija oslobođen teorijske skupine pitanja ili zadataka, taj dio ispita ne
mora polagati (ali može ukoliko želi popraviti ocjenu).
Utvrđivanje konačne ocjene

Ocjena (u postotcima) je kombinacija rezultata postignutih iz teorijske skupine pitanja i rezultata iz
zadataka, a utvrđuje se na sljedeći način:
ocjena = (3*teorija + 2*zadaci)/5
Ocjene s kolokvija utvrđuje se na sljedeći način:

- obavezni dio ne ulazi u konačnu ocjenu već je samo uvjet za prolaz (više od 90%),
- teorija: aritmetička sredina ocjena iz teorijskog dijela pitanja iz svih triju kolokvija,
- zadaci: aritmetička sredina ocjena iz zadataka iz svih triju kolokvija
- ukupna ocjena utvrđuje se prema gornjoj relaciji.
Ukupna ocjena izražena u postotcima pretvara se u konačnu brojčanu ocjenu na slijedeći

način:
(4) Vijeće sastavnice Izvedbenim programom definira predmete za koji se primjenjuje relativni
ECTS sustav ocjenjivanja prilagođen brojčanom sustavu ocjena u Republici Hrvatskoj iz stavka 2.
(5) ECTS sustav ocjenjivanja iz stavka 4. u prvom koraku dijeli studente na skupinu studenata
koji su položili ispit i skupinu koji nisu položili ispit. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se
u četiri skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih
35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije
prošla ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad).
Ukoliko se student tijekom semestra ističe zalaganjem (aktivnost na satu, rješavanje domaćih radova i
sl.) ukupna ocjena može biti povoljnija nego ocjena određena gornjom relacijom.
Termini kolokvija i ispitnih rokova:

Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj
godini 2011./12.
(u zagradi je naveden broj kolokvija kojemu gradivo pripada)
Uvodno predavanje. O fizici. Dimenzije i mjerenje fizikalnih veličina. Skalari i
3 sata 2 sata
vektori. (1)
Kinematika čestice. Materijalna točka. Jednoliko pravocrtno gibanje. Nejednoliko
3 sata 2 sata
pravocrtno gibanje. Gibanje s konstantnom akceleracijom. Slobodni pad. (1)
Jednoliko i nejednoliko kružno gibanje. Kosi hitac. Općenito krivocrtno gibanje u
3 sata 2 sata
ravnini. (1)
Dinamika čestice. Masa i sila. Newtonovi zakoni. Količina gibanja i impuls sile.
3 sata 2 sata
Zakon očuvanja količine gibanja. (1)
Dinamika čestice. Sistem materijalnih točaka. Centar mase. Trenje. Centripetalna
3 sata 2 sata
sila. (1)
Rad. Energija. Zakon očuvanja energije. Snaga. Sudari. (2) 3 sata 2 sata
Statika. Rotacija krutog tijela. Inercijalni i neinercijalni sustavi. (2) 3 sata 2 sata
Gravitacija. Specijalna teorija relativnosti. (2) 3 sata 2 sata
Statika fluida. (2) 3 sata 2 sata
Dinamika fluida. (2) 3 sata 2 sata
Toplina i temperatura. (3) 3 sata 2 sata
Termodinamički procesi. Prvi zakon termodinamike. (3) 3 sata 2 sata
Rad pri promjeni stanja plina. Drugi zakon termodinamike. Carnotov kružni
3 sata 2 sata
proces. (3)
Entropija. Rashladni stroj i toplinska pumpa. (3) 3 sata 2 sata
Kinetičko-molekularna teorija topline. (3) 3 sata 2 sata
Naziv predmeta Elektrotehnika

Kod FENB01
7
45 sati predavanja: 2 ECTS boda
ECTS 30 sati auditornih vježbi: 1 ECTS bod
120 sati samostalnog učenja: 4 ECTS boda
Dr. sc. Slavko Vujević, red prof. (predavanja)
Nastavnici i/ili
Dino Lovrić, dipl. ing. (auditorne vježbe)
suradnici
Tonći Movrić, dipl. ing. (auditorne vježbe)
Kompetencije koje Osnovna znanja iz elektrostatike, istosmjernih električnih struja, magnetostatike i
se stječu izmjeničnih električnih struja.
1. Vujević, S., "Predavanja iz Elektrotehnike (120)", Sveučilište u Splitu, FESB, Split,
2011. (interna skripta u elektroničkom obliku)
Preporučena
literatura 2. Maletić, A., "Osnove elektrotehnike", ELMAP, Split, 1993.
3. Jurić-Grgić, I. i Vujević, S., "Auditorne vježbe iz Elektrotehnike (120)", Sveučilište u
Splitu, FESB, Split, 2010. (interna skripta u elektroničkom obliku)
1. Pinter, V., "Osnove elektrotehnike - knjiga prva", Tehnička knjiga, Zagreb, 1978.
Dopunska literatura
2. Pinter, V., "Osnove elektrotehnike - knjiga druga", Tehnička knjiga, Zagreb, 1978.
Nastava Predavanja:
 42 sata
(satnica, početak i  14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu
završetak, mjesto
izvođenja, oblici Auditorne vježbe:
nastave, mogućnost  28 sati
nastave na stranom
 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu
jeziku, i drugo)
Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Student može putem kolokvija položiti cjelokupni
ispit. Na dva završna ispita studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na
kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi neki od dijelova gradiva, taj dio
gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom
gradiva se podrazumijevaju teorija ili zadaci pojedinog kolokvija. Dakle, na svakom od
kolokvija se polaže jedan dio teorije i jedan dio zadataka.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela
teorije i 50 % bodova iz pojedinog dijela zadataka na kolokviju ili na završnom ispitu, a
konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:
1
Ocjena (%)   T1  Z1  T2  Z 2  T3  Z 3 
6
gdje su aktivnosti izražene u postocima:
Ispit  Ti, i =1, 2, 3 - bodovi iz pojedinog dijela teorije,
 Zi, i =1, 2, 3 - bodovi iz pojedinog dijela zadataka.
(način polaganja,
ispitni rokovi) Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti na tzv. popravnom ispitu. Samo
studentima koji su prethodno položili kompletnu teoriju ili kompletne zadatke bit će priznato da su položili taj dio
gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupni ispit ili pak samo teoriju ili samo zadatke. Zadnja
prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit.
Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje

50 % bodova iz cjelokupne teorije i 50 % bodova iz cjelokupnih zadataka, a konačna se
ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:
Ocjena (%)  0,5  T  Z 

 T - bodovi iz cjelokupne teorije,
 Z - bodovi iz cjelokupnih zadataka.
Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one
studente koji su kolegij upisali po drugi put.

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:
Postotak Ocjena
50 % do 61 % dovoljan (2)
62 % do 74 % dobar (3)
75 % do 87 % vrlo dobar (4)
88 % do 100 % izvrstan (5)
Na svakom od kolokvija bit će 10 teorijskih pitanja i 2 zadatka. Na završnim ispitima bit će
ukupno 15 teorijskih pitanja i 6 zadatka, a na popravnom i komisijskom ispitu 10 teorijskih
pitanja i 4 zadatka.
Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave
te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, auditornim vježbama
najmanje 70 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti
ispitu.
Trajanje
Nastavne jedinice
Osnovni pojmovi. Elektrostatika. 9 sati 6 sati
Istosmjerne električne struje. 9 sati 6 sati
Magnetizam. 9 sati 6 sati
Izmjenične električne struje. 15 sati 10 sati
Naziv predmeta Uvod u računala i programiranje

Kod FELB01
ECTS 7
Dr. sc. Mirjana Bonković, red. prof.
Nastavnici i/ili
Mr. sc. Ana Kuzmanić Skelin (lab. vj.)
suradnici
Vanjski suradnik (lab.vj.)
Predmet je zamišljen kao uvod u računala i programiranje. Studenti bi trebali dobiti solidan
Kompetencije koje
uvid u područje računarstva kao znanosti koju mnogi ograničavaju isključivo na područje
se stječu
programiranja.
J. Glenn Brookshear: Computer Science: An Overview, Addison Wesley, 2004.
Preporučena
Ivo Mateljan: Računala i programiranje, skripta, FESB, 2005
literatura
R. Goić: Programski jezik C, FESB, 2005
Tannenbaum, S. Structured Computer Organisation., Prentice-Hall, Englewood Cliffs, N.J.,
Dopunska literatura
1990.
Predavanja:
Nastava
 42 sata.
(satinica, početak i  14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu
završetak, mjesto
izvođenja, oblici Laboratorijske vježbe:
nastave na stranom  7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu
jeziku, i drugo)
Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon
6(7) tjedana nastave, a drugi nakon 14 tjedana nastave.
Iz laboratorijskih vježbi se također organiziraju 2 kolokvija.
Pozitivna ocjena se dobija na slijedeći način:
75% prisustva na laboratorijskim vježbama i ukupno 50% bodova prikupljenih na prva dva
međuispita i dva kolokvija iz laboratorijskih vježbi.
Ocjena(%)=0.4(M1 +M2) +0.1(L1+L2)
L1, L2- bodovi na kolokvijima iz laboratorijskih vježbi izraženi u postocima.
Ispit M1, M2- bodovi na kolokvijima sa predavanja izraženi u postocima
(način polaganja, Konačna se ocjena, bez obzira na opisane način dobivanja bodova se utvrđuje na sljedeći
ispitni rokovi) način:
Postotak Ocjena
50% do 61% dovoljan (2)
62% do 74% dobar (3)
75% do 87% vrlo dobar (4)
88% do 100% izvrstan (5)
Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži do 20 pitanja i
zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i riješena barem dva
zadatka iz programiranja.
Trajanje
Nastavne jedinice
Predavanja L. vježbe
Uvod: Povijesni pregled. 3 sata 2 sata
Uvod: Računarstvo kao znanost. Razvoj programskih jezika. Pojam apstrakcije. 3 sata 2 sata
Binarno predstavljanje podataka i upravljanje informacijama. 3 sata 2 sata
Osnovni logički sklopovi. Logička svojstva vrata i Booleove funkcije. Bistabili,
3 sata 2 sata
registri, memorija.
Programiranje: Predstavljanje cijelih i realnih brojeva, znakova i instrukcija.
3 sata 2 sata
Tipovi podataka, konstante, varijable.
Programiranje: Aritmetički izrazi. Naredbe pridruživanja. Logički izrazi.
6 sata 4 sata
Slijedno izvođenje, grananje i petlja.
Programiranje: Potprogrami i parametri. Blokovska struktura programa. 3 sata 2 sata
Programiranje: Nizovi. Tehnike debugiranja. 3 sata 2 sata

Razvoj algoritma. Tehnike rješavanja problema. Dijagram toka. Postepeno
3 sata 2 sata
poboljšavanje. Jednostavni numerički primjeri.
Instrukcijski formati. Instrukcijski format. Metode adresiranja. Izvođenje
3 sata 2 sata
instrukcije.
Arhitektura računala. Arhitektura računala. Funkcije osnovnih sastavnih
dijelova računala. Funkcije sabirnice. Izvođenje instrukcije. Upravljanje
3 sata 2 sata
podacima na primjeru jednostavnog procesora. Svojstva jednostavnih
ulazno/izlaznih jedinica i njihovi kontroleri.
Programska podrška računala: Operacijski sustav. 3 sata 2 sata
Programska podrška računala: Korisnički programi (MATLAB). 3 sata 2 sata
Mreže. Internet. Izrada Web stranice. 3 sata 2 sata
Popis laboratorijskih vježbi
Temeljna struktura C programa. 2 sata
Osnovne programske strukture: sekvenca, iteracija, petlja. Jednostavni primjeri. 6 sata
Binarno predstavljanje podataka. Formati podataka. 4 sata
Funkcije u C-u. 4 sata
Blokovska struktura programa. Moduli. 2 sata
Nizovi. 4 sata
Matlab – osnove 2 sata
Matlab – programiranje 2 sata
Razni ispitni primjeri. 4 sata
Naziv predmeta Engleski jezik 1

Kod FEOB03
ECTS 2
Nastavnici i/ili
Daniela Matić, viši predavač
suradnici
Kompetencije koje Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura jezika struke, te savladavanje vještina čitanja i
se stječu pisanja na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja.
Preporučena Glendinning, Eric H., John McEwan. (2006). Oxford English for Information
literatura Technology. Oxford:OUP
Dopunska Esteras, S.R. (2008). Infortech. English for Computer Users. Cambridge: CUP.
literatura
Nastava:
Nastava
 30 sati neposredne nastave - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema
(satnica, početak i kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.
završetak, mjesto
izvođenja, oblici Oblici provođenja nastave: frontalna nastava, uz aktivno sudjelovanje studenata koje se
nastave, mogućnost potiče na samostalno zaključivanje o specifičnim obilježjima jezika struke na temelju
nastave na stranom obrade strukovnih tekstova i vježbi uz te tekstove. Obrada svake cjeline uključuje
jeziku, i drugo) čitanje, prijevod i prateće gramatičke i leksičke vježbe te upotrebu dodatnih materijala
kojima se proširuje znanje općeg jezika i jezika struke. Nastava se izvodi na engleskome
jeziku.
Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove

Ispit
postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja
(način polaganja, studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru.
ispitni rokovi) Pri kraju semestra održat će se jedan međuispit (kolokvij) kojim se provjerava
poznavanje vokabulara iz gradiva obrađenog u semestru te gramatičkih oblika
specifičnih za jezik struke. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u
ispitnom roku polažu završni pismeni ispit.
U konačnu ocjenu ulazi ocjena postignuta na pismenome ispitu (70%), ocjena izlaganja
(10%), redovno pohađanje nastave (5%), aktivnost na nastavi (5%).
Termini kolokvija: prema rasporedu nastavnika i grupe studenata
Termini ispita: prema kalendaru nastave akademske godine 2011/2012.
Predavanja
Unit 1 Computer users; tense revision 2 sata
Unit 2 – Computer architecture - describing, locating and exchanging
2 sata
information, sequencing instructions
Unit 3 – Computer applications – present passive; reading diagrams; describing
2 sata
process
Unit 4 – Peripherals – comparison and contrast, listening for detail 2 sata
Unit 5 – Interview: former student; tense and questions revision; listening for
2 sata
detail
Unit 6 – Operating systems - -ing form; matching text and diagram; exchanging
2 sata
technical information
Unit 7 – Graphical user interfaces – verbal structures; reading diagrams,
2 sata
providing explanations
Unit 8 – Application programs – instructions and complex instructions; note-
2 sata
taking; exchanging information; making recommendation
Unit 9 – Multimedia - -ing clauses; locating information; providing
2 sata
explanations; describing a process
Unit 10 – Interview: computing support – if-sentences; noun compounds; giving
2 sata
instructions
Unit 11 – Networks – relative clauses with a participle; describing advantages
2 sata
and disadvantages
Unit 12 – The Internet – warnings; computer-mediated communication; writing

2 sata
a newsgroup contribution
Unit 13 – The World Wide Web – time clauses; information transfer; listening
2 sata
and note-taking; describing a process
Ponavljanje i priprema za međuispit 2 sata
Međuispit 1 2 sata
II semestar – obvezni predmeti
Naziv predmeta Matematika 2 (120)

Kod FEMX02
ECTS 7
Nastavnici i/ili dr. sc. Branko Červar, dr. sc. Marko Matić (predavanja)
suradnici Ivana Grgić (auditorne vježbe)
Kompetencije koje Ovladavanje konceptima, definicijama i formulama vezanim uz integralni račun i primjene,
se stječu uvod u diferencijalne jednadžbe, funkcije više varijabli i višestruke integrale. Primjena
navedenih matematičkih alata u rješavanju inženjerskih problema.
Preporučena Ivan Slapničar, Matematika 2, FESB, Split, 2005., (u izradi),
literatura http://www.fesb.hr/mat2
Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a
Dopunska literatura Petar Javor, Matematička analiza 2, Element, Zagreb, 2000.
Luka Krnić i Zvonimir Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga,
Zagreb, 1993.
B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke
nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995.
B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., 1990.,
1994., 1990.
Predavanja:
Nastava
45 sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne
(satinica, početak i djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.
završetak, mjesto
nastave, mogućnost 45 sati sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne
nastave na stranom djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.
jeziku, i drugo)
Tijekom semestra održat će se tri kolokvija. Prvi kolokvij bit će nakon 5 tjedana nastave,
Ispit
drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Po završetku nastave
(način polaganja, održavaju se Završni i Popravni ispit. Na Završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva
ispitni rokovi) koje nisu položili na kolokvijima, a na Popravnom ispitu cijelo gradivo.

bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje aktivnošću na nastavi tijekom cijelog semestra.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 12 bodova na svakom kolokviju, ili iz svakog dijela
gradiva na Završnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova.
barem 10 bodova na kolokvijima ili Završnom ispitu, mogu pristupiti Popravnom ispitu. Na
Popravnom ispitu može se ostvariti 75 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 36
bodova iz Popravnog ispita, te ukupno najmanje 45 bodova.



Neodređeni integral. Definicija i osnovna svojstva. Tablica osnovnih integrala. 3 sata 3 sata
Osnovne metode integriranja.
Integriranje racionalnih funkcija. Integriranje trigonometrijskih funkcija. 3 sata 3 sata

Rekurzivna formule.
Integriranje nekih iracionalnih funkcija. Integriranje reda funkcija. Primjena 3 sata 3 sata
integralnog računa na proračun slobodnog pada uz otpor zraka.
Određeni integral. Definicija i osnovna svojstva. Newton-Leibnitzova formula. 3 sata 3 sata
Tehnike integriranje. Nepravi integral.
Primjene određenog integrala – duljina luka ravninskih krivulja, volumeni i 3 sata 3 sata
oplošja rotacionih tijela. Numeričko integriranje – trapezna formula, Simpsonova
formula, Richardsonova ektrapolacija.
Uvod u diferencijalne jednadžbe. Osnovni pojmovi i definicije. Modeliranje rasta 3 sata 3 sata
populacije. Logistička jednadžba. Jednadžba provođenja topline. Hookov zakon.
Jednadžbe sa separiranim varijablama. Egzaktne diferencijelne jednadžbe. 3 sata 3 sata
Eulerovi multiplikatori. Ortogonalne trajektorije. Singularna rješenja
diferencijalnih jednadžbi i ovojnice.
Linearna diferencijalna jednadžba prvog reda. Polje smjerova. Eulerova metoda 3 sata 3 sata
za numeričko rješevanje linearnih diferencijalnih jednadžbi.
Diferencijalne jednadžba višeg reda sa konstantnim koeficijentima. Primjer 3 sata 3 sata
strujnog kruga – harmonijski oscilator.
Sustavi diferencijalnih jednadžbi. Lhotka-Voletrrine jednadžbe za sustav lovac- 3 sata 3 sata
plijen. Neke posebne diferencijalne jednadžbe.
Funkcije više varijabli. Osnovni pojmovi i definicije. Područje definicije. Limes i 3 sata 3 sata
neprekidnost.
Plohe drugog reda. Parcijalne derivacije. Diferencijabilnost. Tangencijalna 3 sata 3 sata
ravnina i normala. Taylorova formula.
Ekstremi funkcija više varijabli. Uvjetni ekstremi. 3 sata 3 sata
Višestruki integrali. Osnovni pojmovi i definicije. Dvostruki integral. Dvostruki 3 sata 3 sata
integral u polarnim koordinatma. Primjene dvostrukog integrala.
Trostruki integral. Trostruki integral u cilindričnom i sfernom koordinatnom 3 sata 3 sata
sustavu. Zamjena varijabli u višestrukom integralu.
Naziv predmeta Fizika 2

Kod FEMB04
ECTS 7
Nastavnici i/ili Dr. sc. Nikola Godinovic, izv. prof. (predavanja)
suradnici Ivica Sorić, predavač (auditorne vježbe)
Kompetencije koje Razumijevanje osnovnih zakona klasične fizike i osnovnih pojmova kvantne fizike, te
se stječu njihova primjena na realne probleme. Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje
daljnjih stručnih znanja kroz specijalizirane kolegije, te kao priprema za usvajanje
profesionalnih znanja tijekom cijele karijere.
Preporučena N. Godinović i I. Sorić: On-line materijali, E-learning portal FESB-a
literatura V. Henč-Bartolić, P. Kulišić: Valovi i optika, Školska knjiga Zagreb, 1989.
V. Henč-Bartolić i suradnici: Riješeni zadaci iz valova i optike, Školska knjiga, Zagreb
1992.
J. Vuletin: Zadaci iz Fizike (Titraji i valovi, Toplina, Atomi), FESB, Split, 1996.
Dopunska N. Cindro: Fizika 2, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
D. Halliday, R. Resnick, J. Walker: Fundamentals of Physics 7th Edition, John Wiley & Sons, Inc., 2005.
literatura
E. M. Purcell: Elektricitet i magnetizam, udžbenik fizike Sveučilišta u Berkeley, svezak 2.,
Tehnička knjiga, Zagreb, 1988.
E.V. Wichmann: Kvantna Fizika, udžbenik fizike Sveučilišta u Berkeley, svezak 4.,
Tehnička knjiga, Zagreb, 1988.
Nastava
Predavanja:
(satinica, početak i  45 sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru
završetak, mjesto nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011./12.
nastave, mogućnost  30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru
nastave na stranom nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011./12.
jeziku, i drugo)
Ispit
Kolokviji i ispiti se odrzavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u
(način polaganja, akademskoj godini 2011./12.
ispitni rokovi)
Elastičnost materijala. Jednostavno harmoničko titranje. Matematičko i fizikalno 3 sata 2 sata
njihalo.
Prigušeno titranje.Rezonancija. Zbrajanje harmoničkih titranja. 3 sata 2 sata
Mehanički valovi: podjela valova, jednostavni harmonički val, valna jednadžba, valna 3 sata 2 sata
jednadžba transverzalnog vala na žici, energija mehaničkih valova.
Superpozicija valova. Refleksija i transmisija valova. Stojni valovi. Interferencija 3 sata 2 sata
valova. Valni paket. Fazna i grupna brzina vala. Sfreni val, ravni val.
Valovi zvuka. Jakost i glasnoća zvuka. Dopplerov efekt. Ultra zvuk. 3 sata 2 sata
Gaussov zakon za električno i magnetsko polje, Ampereov zakon, Biot-Savartov 3 sata 2 sata
zakon. Elektromagnetski titraji.
Maxwellove jednadžbe. Elektromagnetski valovi. 3 sata 2 sata
Indeks loma, disperzija, apsorpcija, i polarizacija elektromagnetskih valova. Spektar 3 sata 2 sata
elektromagnetskih valova.
Geometrijska optika. : Zakoni geometrijske optike.; Zrcalo.; Leće.; Povećalo.; 3 sata 2 sata
Mikroskop.; Fizika ljudskog oka.
Fizikalna optika.: Interferencija.; Ogib; . Youngov pokus.; Optička rešetka. 3 sata 2 sata
Toplinsko zračenje. Ultraljubičasta katastrofa. Planckov zakon zračenja crnog tijela. 3 sata 2 sata
Kvanti svjetlosti. Fotoelektrični efekt. Comptonov efekt.
Struktura atoma.: Linijski spektri.; Rutherfordov model atoma.; Bohrov model atoma. 3 sata 2 sata
Kvantni brojevi. Periodni sustav elemenata. Rendgensko zračenje. 3 sata 2 sata

Laseri.
Valna priroda materije. 3 sata 2 sata
Jezgra atoma. 3 sata 2 sata
Naziv predmeta Elektronika

Kod FELB04
7 ECTS-a
ECTS
45 sati predavanja i 30 sati vježbi = 3,5 ECTS-a, samostalno učenje 3,5ECTS-a
Dr. sc. Ivan Zulim (predavanja)
Nastavnici i/ili
Dr. sc. Tihomir Betti
suradnici
Ivan Marasović, dipl. inž.
Upoznavanje osnovnih svojstava poluvodičkog materijala i principa rada osnovnih
Kompetencije koje elektroničkih komponenata. Sposobnost analize elektroničkih sklopova s bipolarnim i
se stječu unipolarnim tranzistorima u statičkim i dinamičkim uvjetima. Analiza osnovnih sklopova s
operacijskim pojačalima.
I. Zulim, S. Gotovac: Osnovni poluvodički elektronički elementi, FESB Split 1998.
Preporučena P. Biljanović: Elektronički sklopovi, Školska knjiga Zagreb 1989.
literatura P. Biljanović, I. Zulim: Elektronički sklopovi – zbirka zadataka, Školska knjiga Zagreb
1994.
P.Biljanović: Poluvodički elektronički elementi, Školska knjiga Zagreb 1996
Dopunska literatura J. Millman, A. Grabel: Microelectronics, second edition, McGraw-Hill Book Company,
Singapore 1987.
Nastava Predavanja:
 45 sati
izvođenja, oblici
Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana
nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom
ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu.
Ocjena(%)=0,2667(M1 + M2 +M3)+0,1D+0,1S
M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima.
D – redovitost pohađanja nastave
S – seminarski radovi
Ispit Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:

Postotak Ocjena
(način polaganja,
ispitni rokovi)
63% do 73% dobar (3)
Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 15 teorijskih
pitanja i 3 zadatka. Uvjet za polaganje ispita je po 50% bodova iz teorijskog dijela i iz
zadataka.
Ispitni rokovi (ispitna grupa 23): Prema kalendaru nastave

Trajanje
Nastavne jedinice
Uvod. Povijesni pregled. 3 sata 2 sata
Čvrsta tvar. Intrinsični i ekstrinsični poluvodič. Degenerirani poluvodič. Gibanje
3 sata 2 sata
slobodnih nosilaca naboja: difuzijsko i driftno gibanje. Pokretljivost nosilaca.
Einsteinova relacija. Vrijeme života i poništavanje (rekombinacija) nosilaca.
3 sata 2 sata
Jednadžba kontinuiteta. Osnovne značajke poluvodiča.
PN spoj. Skokoviti pn prijelaz. PN spoj s priključenim naponom. Odnos struje i
3 sata 2 sata
napona pn spoja. Akumulirani naboj manjinskih nosilaca.
Ovisnost struje i napona pn spoja o temperaturi. PN spoj dobiven difuzijom
3 sata 2 sata
primjesa.
Bipolarni tranzistor: definicija i tehnološka izvedba. Struje normalno
3 sata 2 sata
polariziranog tranzistora. Parametri tranzistora.
Djelotvornost emitera. Prijenosni faktor baze. Faktor strujnog pojačanja. Vrijeme
3 sata 2 sata
proleta nosilaca kroz bazu. Earlyjev efekt.
Ebers-Mollove jednadžbe i model tranzistora. Područja rada tranzistora. 3 sata 2 sata
Unipolarni tranzistor (FET). Tranzistor s efektom polja (JFET): dinamički
3 sata 2 sata
parametri, statičke karakteristike.
MOSFET: prijenosne i izlazne karakteristike, parametri MOSFET-a. 3 sata 2 sata
Osnovni pojmovi o pojačalima: strujno, naponsko, otporno i strminsko pojačalo;
3 sata 2 sata
računanje pojačanja u decibelima.
Bipolarni tranzistor u statičkim uvjetima rada: istosmjerni model. Grafička analiza
3 sata 2 sata
sklopova– određivanje statičke radne točke. Stabilizacija statičke radne točke.
Dinamička svojstva pojačala: pojačalo u spoju zajedničkog emitera, baze i
3 sata 2 sata
kolektora. Hibridni nadomjesni model bipolarnog tranzistora.
Osnovni sklopovi pojačala s unipolarnim tranzistorom – statički uvjeti (definicija,
određivanje statičke radne točke, stabilizacija statičke radne točke). Osnovni
sklopovi pojačala s unipolarnim tranzistorom – dinamički uvjeti (svojstva, 3 sata 2 sata
nadomjesni model, parametri nadomjesnog modela). Pojačalo u spoju zajedničkog
uvoda, odvoda i upravljačke elektrode.
Frekvencijska karakteristika elektroničkih sklopova: nadomjesni sklopovi u
području niskih i u području visokih frekvencija. Bodeov prikaz frekvencijske 3 sata 2 sata
karakteristike.
Naziv predmeta Programiranje

Kod FESB01
ECTS 7 (45 predavanja = 1,5 ECTS, 30 laboratorij = 1 ECTS, 30 seminarski rad = 1,5 ECTS,
90 samostalno učenje = 3 ECTS )
Nastavnici i/ili Dr. sc. Željan Lozina; Dr. sc. Damir Vučina - (predavanja)
suradnici Damir Sedlar,dipl.inž., Ivan Tomac,dipl.inž,
Kompetencije koje
Osposobljenost za korištenje programskog jezika C u rješavanju programerskih zadataka.
se stječu
Preporučena Željan Lozina: Uvod u programiranje, Sveučilište u Splitu, Split, 2006.
literatura on line literatura: GNU manulas
Dopunska literatura Herbert Shildt: C: The complete reference, Osborne/McGraw-Hill, 4th ed., 2000.
Eric Roberts: Programming abstractions in C, Addison Weslay, 1998.
Bayron Gottfried: Programming with C, McGraw-Hill/schaum's outlines, 2nd ed. 1996.
on line tecajevi
Nastava
Predavanja:
(satinica, početak i  45 sati
završetak, mjesto  15 tjedana po 2 sata tjedno - prema rasporedu,
izvođenja, oblici
nastave, mogućnost Laboratorijske vježbe:
jeziku, i drugo)  15 tjedana po 2 sata tjedno - prema rasporedu.
Tijekom semestra bit će dva međuispita (M1, M2 - kolokvija) i završni ispit (M3). Prvi
Ispit
međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Međuispiti se
(način polaganja, sastoje od testa i programa. Na završnom ispitu studenti polažu treći dio gradiva te dijelove
ispitni rokovi) gradiva koje nisu položili na međuispitima.
Za vrijeme semestra studenti izrađuju projekt-program (P).
Uvjet za pozitivnu ocjenu je minimalno 40% bodova na svakom međuispitu i završnom
ispitu (ali ukupno, svi međuispiti i završni ispit zajedno, moraju biti barem 50% ukupnih
bodova).
Ocjena(%) = 0,1P + 0,25(M1 + M2 +M3)
P - ocjena iz projekta,

Postotak Ocjena
62% do 74% dobar (3)
Studenti koji ne položi ispit preko kolokvija polaže pismeni ispit koji čini test i
programerskog zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i
barem 30% iz svakog dijela gradiva (izrazi i kontrola toka, pokazivači i funkcije,
pokazivači i strukture) te uspješno programiran zadatak.


Predavanja vježbe
Uvod. Ponavljanje temeljnih pojmova. Računalo, procesor, memorija. Program. 3 sata 2 sata
Programski jezik. Paradigme: objektna, logička, funkcijska. Prevoditelj i
interpreter. Apatrakcija. Objekt. Varijabla. Konstanta.
Algoritmi - osnovni pojmovi: linijska, ciklična i razgranata struktura. Naredbe 3 sata 2 sata
kontrole toka. Primjeri implementacija u u programskom jeziku C.
Objekti i varijable. Tip. Pokazivači. 3 sata 2 sata
Funkcija. Mehanizam poziva. Stog. Skrivanje. 3 sata 2 sata
Pokazivači i funkcije. 3 sata 2 sata
Dinamičko alociranje memorije. Rad s objektima.
Polja. Polja i pokazivači. Nizovi znakova. 3 sata 2 sata
Doseg. Vijek. Mapa memorije. Memorijske klase. Sijena (shedow).
Struktura. Unije. Enumerirani tip. (Konstante: pregled) 3 sata 2 sata
Strukture i pokazivači.
Strukturno, proceduralno, modularno.
Predprocesorske instrukcije. 3 sata 2 sata
Strukture podataka: red, stog, lista, stablo. Primjeri u C. 3 sata 2 sata
Algoritmi: iteracija i rekurzija. Pretraživanje. Sortiranje.
Biblioteke. Standardne biblioteke. 3 sata 2 sata
Rad s funkcijama iz standardne biblioteke: rukovanje nizovima znakova.
Rad s datotekama. 3 sata 2 sata
Grafičke biblioteke (SDL, Open GL) 3 sata 2 sata
Objekt i objektno programiranje. 3 sata 2 sata
Objekt razlomak. 3 sata 2 sata
C i Windows programiranje. 3 sata 2 sata
Naziv predmeta Engleski jezik 2

Kod FEOB04
ECTS 2
Nastavnici i/ili Daniela Matić, viši predavač

suradnici
Kompetencije koje Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura jezika struke te savladavanje vještina čitanja i
se stječu pisanja na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja.
Preporučena Glendinning, Eric H., John McEwan. (2006). Oxford English for Information
literatura Technology. Oxford:OUP.
Dopunska literatura Esteras, S.R. (2008). Infotech. English for Computer Users. Cambridge: CUP.
Nastava:
Nastava
 30 sati neposredne nastave - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema
(satnica, početak i kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.
završetak, mjesto
izvođenja, oblici Oblici provođenja nastave: frontalna nastava, uz aktivno sudjelovanje studenata koje se
nastave, mogućnost potiče na samostalno zaključivanje o specifičnim obilježjima jezika struke na temelju
nastave na stranom obrade strukovnih tekstova i vježbi uz te tekstove. Obrada svake cjeline uključuje čitanje,
jeziku, i drugo) prijevod i prateće gramatičke i leksičke vježbe, te upotrebu dodatnih materijala kojima se
proširuje znanje općeg jezika i jezika struke. Nastava se izvodi na engleskome jeziku.
Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove

Ispit
postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata
(način polaganja, na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru.
ispitni rokovi) Pri kraju semestra održat će se jedan međuispit (kolokvij) kojim se provjerava poznavanje
vokabulara iz gradiva obrađenog u semestru te gramatičkih oblika specifičnih za jezik
struke. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni
pismeni ispit.
U konačnu ocjenu ulazi ocjena postignuta na pismenome ispitu (70%), ocjena izlaganja
(10%), redovno pohađanje nastave (5%), aktivnost na nastavi (5%).
Predavanja
Unit 14 – Websites – giving advice; understanding the writer's purpose; 2 sata
exchanging information; evaluating
Unit 15 – Interview: webapge creator – word study: definitions and collocations; 2 sata
listening for specific information; exchanging information; advising
Unit 16 – Communications systems – predictions: certainty expressions; reading 2 sata
for specific information, listening for predicitons and certainty; describing a
system
Unit 17 – Computing support – diagnosing a fault and giving advice; information 2 sata
transfer; givirng advice on technical problems; reporting a problem
Unit 18 – Data security 1 – cause and effect; causative verbs; scanning; 2 sata
exchanging information; explaining a computer crime
Unit 19 – Data security 2 – cause and effect; reading a table; exchanging 2 sata
explanations; describing how a system operates
Unit 20 - Interview: the ex-hacker – listening fo specific information; role play; 2 sata
writing a short news item
Unit 21 - Software engineering – revision if X, then Y, do until, do while; listening 2 sata
for specific information; exchanging opinions; describing advantages and
disadvantages
Unit 22 – People in computing – requirements need to, have to, must, 2 sata
be+essential/critical; reading and note-taking; comparing different versions of a
text; writing a CV
Unit 23 – Recent developments in IT – ability: can, could, be able to; reading and 2 sata
note-taking; comparing different versions of a text; making a presentation; writing
a report
Unit 24 – The future of IT – predictions: future perfect and it in subject position; 2 sata
reading and note-taking; listening for points of view; persuading
Unit 25 – Interview: electronic publishing – emphasizing: cleft sentences; word 2 sata
study, listening for points of view; defending a decision
Writing a summary 2 sata
Ponavljanje i priprema za međuispit 2 sata
Međuispit 2 2 sata
III semestar – obvezni predmeti
Naziv predmeta Diskretna matematika

Kod FEMB02
ECTS 6
Nastavnici i/ili dr. sc. Ivan Slapničar, dr. sc. Marko Matić (predavanja),
suradnici Ivana Grgić (auditorne vježbe)
Kompetencije koje Student dobiva temeljna znanja i vještine iz matematičke logike, teorije skupova, teorije
se stječu relacija, teorije brojeva, kombinatorike i teorije rekurzija, te još nekih izabranih tema
diskretne matematike potrebnih za praćenje predmeta iz struke i za očekivanu primjenu
u praksi. Naglasak je na jasnom, intuitivnom razumijevanju osnovnih pojmova i
preciznom iskazivanju matematičkih činjenica.
Preporučena D. Žubrinić: Diskretna matematika, Element, Zagreb, 2001.
literatura Dž. Lugić, Diskretna matematika, zbirka zadataka, FESB, Split, 2005.
Dopunska literatura D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb, 2001.
Nastava
Predavanja:
(satinica, početak i 30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne
završetak, mjesto djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.
izvođenja, oblici
nastave na stranom 30 sati sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne
jeziku, i drugo) djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.
Ispit Tijekom semestra održat će se tri kolokvija. Prvi kolokvij bit će nakon 5 tjedana nastave,
(način polaganja, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Po završetku nastave
ispitni rokovi) održavaju se Završni i Popravni ispit. Na Završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva
koje nisu položili na kolokvijima, a na Popravnom ispitu cijelo gradivo.

bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje aktivnošću na nastavi tijekom cijelog
semestra. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 12 bodova na svakom kolokviju, ili iz
svakog dijela gradiva na Završnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova.
barem 10 bodova na kolokvijima ili Završnom ispitu, mogu pristupiti Popravnom ispitu.
Na Popravnom ispitu može se ostvariti 75 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje
36 bodova iz Popravnog ispita, te ukupno najmanje 45 bodova.



SKUPOVI I FUNKCIJE: Skupovi i operacije sa skupovima. Ekvipotentnost 2 sata 2 sata
skupova. Kardinalni broj. Prebrojivi skupovi..
MATEMATIČKA LOGIKA: Algebra sudova. Operacije i relacije algebre sudova. 2 sata 2 sata
Teoremi algebre sudova.
Sistem izvodnica i baza. Normalne forme. Tautologije i pravila zaključivanja. 2 sata 2 sata
Booleove algebre i funkcije. 2 sata 2 sata
Predikatni račun. Valjana formula. Unifikacija. Skolemizacija. Rezolucija. 2 sata 2 sata
RELACIJE: Binarne relacije i njihova svojstva. Operacije s binarnim 2 sata 2 sata
relacijama. Relacije ekvivalencije
Relacija poretka. Lanac, Hasseov dijagam. Mreže. 2 sata 2 sata
CIJELI BROJEVI: Djeljivost. Teorem o djeljivosti i dijeljenju. Funkcija τ. 2 sata 2 sata
Euklidov algoritam.
Prosti brojevi. Osnovni teorem aritmetike. 2 sata 2 sata
Kongruencije. Möbiusova funkcija i formula inverzije. Eulerova funkcija. 2 sata 2 sata
Diofantska jednadžba. Multinomni teorem. 2 sata 2 sata
KOMBINATORIKA: Produktno pravilo. Varijacije, permutacije i kombinacije 2 sata 2 sata
bez ponavljanja i s ponavljanjem.
Formula uključivanja-isključivanja. Funkcije izvodnice. Dirichletov princip. 2 sata 2 sata
REKURZIVNE RELACIJE: Fibonaccijev slijed. Homogene linearne rekurzivne 2 sata 2 sata
relacije.
Nehomogene linearne rekurzivne relacije. 2 sata 2 sata
Naziv predmeta Diskretni sustavi i strukture

Kod FELB06
ECTS 7 ECTS-a
45 sati predavanja i 45 sati vježbi = 3 ECTS-a, samostalno učenje 4 ECTS-a
Nastavnici i/ili Dr.sc. Julije Ožegović, red. prof. (predavanja)
suradnici Vesna Pekić (auditorne i laboratorijske vježbe)
Ante Kristić (auditorne i laboratorijske vježbe)
,Kompetencije koje Kolegij pruža temeljna znanja Booleove algebre i teorije automata kao osnovu
se stječu digitalne elektronike, uz praktična znanja sinteze kombinacijskih i sekvencijalnih
digitalnih sklopova, te programabilnih struktura
Preporučena 1. Župan-Tkalić-Kunštić: Logičko projektiranje digitalnih sustava, Školska knjiga,
literatura Zagreb, 1984, 1995.
2. Ožegović, J. Digitalna i mikroprocesorska tehnika, upute za laboratorijske vježbe,
interna skripta, FESB Split 1995.
Dopunska literatura
Predavanja:
Nastava
 45 sati
završetak, mjesto
nastave na stranom  15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu
jeziku, i drugo)
Laboratorijske vježbe
 15 sati
 7 uzastopnih tjedana (2 sata tjedno) prema rasporedu
Tijekom semestra pišu se testovi na kraju svakog termina predavanja.
Ispit
Tijekom semestra pišu se testovi na početku svakog termina laboratorijskih vježbi.
(način polaganja, Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) zadataka u 10. i 15. tjednu nastave. Na
ispitni rokovi) završnom ispitu studenti koji polože međuispite zadataka oslobođeni su rješavanja
zadataka.
Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) teorije. Na završnom ispitu studenti
polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima teorije.
Uvjet za konačnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz testova predavanja, pozitivna
ocjena laboratorijskih vježbi, pozitivna ocjena međuispita zadataka i pozitivna ocjena
međuispita teorije.
Ocjena(%)=0,12P +0,13L + 0,25(Z1+Z2)/2 + 0,5(M1 + M2 +M3)/3
P - ocjena iz testa predavanja izražena u postocima

L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima,
Z1, Z2 - bodovi na međuispitima zadataka izraženi u postocima
M1, M2, M3 – bodovi na međuispitima teorije izraženi u postocima.
Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način

:
Postotak Ocjena
62% do 74% dobar (3)
Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit zadataka koji sadrži 3
zadataka, te usmeni ispit teorije koje se sastoji od dva kvalifikacijska pitanja (osnovni
pojmovi) i dva ispitna pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja
pismenog ispita zadataka, pozitivan odgovor na oba kvalifikacijska pitanja usmenog dijela
ispita i 50% bodova na svakom od ispitnih pitanja teorije.


1. PRIKAZ INFORMACIJA U DIGITALNIM SUSTAVIMA: 3 sata 2 sata
1.1. Analogni i digitalni sustavi
1.2. Informacijski volumen i digitalni sustav
1.3. Kodovi i kodiranje
2. BROJEVNI SUSTAVI 3 sata 2 sata
2.1. Poliadski brojevni sustavi
2.2. Izbor brojevnog sustava za digitalne sustave
2. BROJEVNI SUSTAVI 3 sata 2 sata
2.3. Prikaz brojeva binarnim kodovima
2.4. Primjene binarnih kodova
3. ARITMETIKA PO MODULU 3 sata 2 sata
3.1. Definicija sume po modulu kao grupe
3.2. Neutralni element i inverz za sumu po modulu
3.3. Binarni brojevni sustav i suma po modulu
3.4. Primjena drugog komplementa
4. ELEMENTARNI LOGIČKI SKLOPOVI 3 sata 2 sata
4.1. Koncept elementarnih logičkih sklopova
4.2. Klasifikacija digitalnih tehnologija
4.3. Diodna i diodno-tranzistorska logika
4.4. Tranzistorski-tranzistorska logika
4.5. Komplementarna MOS tehnologija
4.6. Primjena elementarnih logičkih sklopova
5. BOOLEOVA ALGEBRA 3 sata 2 sata
5.1. Booleova algebra i algebra logike
5.2. Postulati algebre logike
5.3. Teoremi algebre logike s jednom varijablom
5.4. Teoremi algebre logike s dvije varijable
6. BOOLEOVE FUNKCIJE
6.1. Booleova funkcija kao preslikavanje
6.2. Osnovno zapisivanje i vrste Booleovih funkcija
6.3. Grafički zapis Booleovih funkcija
6.4. Ostali načini zapisa Booleove funkcije
7. NORMALNI ALGEBARSKI OBLICI 3 sata 2 sata
7.1. Algebarski zapis potpunim normalnim oblicima
7.2. Svojstva negirane funkcije
7.3. Minimalni normalni oblici
7.4. Razbijanje PDNO na preostale funkcije
8. POTPUNI SKUPOVI FUNKCIJA
8.1. Elementarne funkcije
8.2. Potpuni skup funkcija
8.3. Dokazi potpunost za (I, NE) i (NI)
8.4. Dokazi potpunost za (ILI, NE) i (NILI)
9. MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA 3 sata 2 sata
9.1. Kriteriji minimizacije
9.2. Osnovni algebarski postupak minimizacije normalnih oblika
9.3. Pomoćni algebarski postupci (proširenja)
9.4. Postupak minimizacije PKNO
10. POSTUPCI MINIMIZACIJE I REALIZACIJA NI I NILI VRATIMA
10.1. Postupak minimizacije Veitchevim dijagramom
10.2. Quinn-McClusky postupak minimizacije
10.3. Harvardski postupak minimizacije
10.4. Minimizacija i realizacija NI vratima
10.5. Minimizacija i realizacija NILI vratima
10.6. Sinteza sklopova za zbrajanje
11. KOMBINACIJSKI SKLOPOVI SREDNJEG STUPNJA INTEGRACIJE 3 sata 2 sata
11.1. Selektor/multiplekser
11.2. Dekoder/demultiplekser
11.3. Enkoder s prioritetom
12. REALIZACIJA BF MULTIPLEKSEROM
12.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije multiplekserom

12.2. Realizacija BF multiplekserom za n=m
12.3. Realizacija BF multiplekserom za n>m
12.4. Minimizacija multiplekserskog stabla
13. REALIZACIJA BF DEMULTIPLEKSEROM 3 sata 2 sata
13.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije demultiplekserom
13.2. Realizacija BF demultiplekserom za n=m
13.3. Realizacija BF demultiplekserom za n>m
13.4. Minimizacija demultiplekserskog stabla
14. MULTIPLEKSERSKO-DEMULTIPLEKSERSKA (MD) STRUKTURA
14.1. Multipleksersko-demultiplekserska struktura
14.2. Optimalna veličina MD strukture
14.3. Memorije sa samom očitavanjem
15. PROGRAMABILNE LOGIČKE STRUKTURE
15.1. Definicija programabilne logičke strukture
15.2. FPLA (Field Programmable Logic Array)
15.3. GAL (Generic Array Logic)
15.4. CPLD (Complex Programmable Logic Device) i jezici za definiranje
sklopovlja (HDL)
16. SEKVENCIJALNI SKLOPOVI 3 sata 2 sata
16.1. Kombinacijski sklopovi
16.2. Sekvencijalni sklopovi
16.3. Kašnjenje i pamćenje
17. RAD SKLOPA U DISKRETNOM VREMENU
17.1. Diskretno vrijeme
17.2. Rad sklopa u diskretnom vremenu
17.3. Sinkroni sklopovi
18. BISTABIL KAO SKLOP
18.1. Osnovni sklop za pamćenje - elementarni RS bistabil
18.2. Sinkronizacija bistabila s diskretnim vremenom
18.3. Bistabil kao funkcionalni blok
18.4. Standardni bistabili
19. SINTEZA OPĆIH BISTABILA 3 sata 2 sata
19.1. Model realizacije općih bistabila
19.2. Metoda rekonstrukcije
19.3. Metoda izjednačavanja
19.4. Metoda za D bistabil
20. SLOŽENI SKLOPOVI S BISTABILIMA
20.1. Registar
20.2. Pomačni registar
20.3. Brojilo
21. DIGITALNI AUTOMAT 3 sata 2 sata

21.1. Sustav s upravljanjem
21.2. Svojstva automata
22. APSTRAKTNI MODEL DIGITALNOG AUTOMATA
22.1. Automat kao petorka
22.2. Zapisivanje automata
22.3. Sinteza automata
23. ZADAVANJE AUTOMATA
23.1. Pristupi zadavanju automata
23.2. Vrste ulazne sekvence
23.3. Postupak zadavanja korak po korak
23.4. Primjena postupka korak po korak
24. EKVIVALENTNOST AUTOMATA
24.1. Odnosi jednakosti među automatima
24.2. Definicija ekvivalentnosti automata
24.3. Definicija ekvivalentnosti stanja
24.4. Nužan i dovoljan uvjet ekvivalencije
24.5. Minimizacija primitivne tablice
25. NAPREDNI POSTUPCI MINIMIZACIJE AUTOMATA 3 sata 2 sata
25.1. Huffman-Mealy algoritam
25.2. Paul-Unger algoritam
26. STRUKTURNA SINTEZA AUTOMATA

26.1. Model realizacije automata
26.2. Kodiranje automata
26.3. Tablica automata s kodovima
26.4. Sinteza konkretnog automata
27. AUTOMATI I ALGORITMI
27.1. Programabilni automat
27.2. Algoritam
27.3. Turingov stroj
28. AUTOMATI I JEZICI 3 sata 2 sata
28.1. Značaj analize jezika
28.2. Kompleksnost algoritama
28.3. Izračunljivost
28.4. Taksonomija automata i jezika
29. ALGEBRA DOGAĐAJA
29.1. Elementarni i složeni događaji
29.2. Operatori algebra događaja
30. ZADAVANJE AUTOMATA REGULARNIM IZRAZOM
30.1. Zadavanje automata s pomoću RI
30.2. Indeksiranje RI
30.3. Dobivanje strukture automata iz RI
Elementarni logički sklopovi 2 sata
Minimizacija Booleovih funkcija i sinteza logičkim vratima NI i NILI 2 sata
Sinteza sklopova primjenom multipleksera 2 sata
Sinteza programabilnih logičkih struktura (EPROM, GAL) 2 sata
Sinteza bistabila 2 sata
Sinteza digitalnih automata logičkim vratima i bistabilima 2 sata
Sinteza digitalnih automata programabilnim logičkim strukturama (EPROM, 2 sata
GAL), Simulacija Turingovog stroja
Naziv predmeta Objektno orijentirano programiranje

Kod FELB02
ECTS 7 ECTS-a
45 sati predavanja i seminarski rad, 20 sati laboratorij
Nastavnici i/ili Dr. sc. Ivo Mateljan (predavanja)
suradnici
Kompetencije koje Nakon položenog ispita student će biti osposobljen da:
se stječu 1. objasni koncepte: namespace, scope i lifetime,
2. objasni razliku između objektno temeljenog i objektno orijentiranog programiranja,
3. objasni i primijeni polimorfizam,
4. koristi temeljne STL klase: string, vector, list, stack, queue,
5. koristi klase iz "iostream" za pristup datotekama i standardnim ulazno/izlaznim
uređajima,
6. primijeni mehanizam rukovanja iznimkama,
7. koristi Microsoft Visual Studio za izradu programa s grafičkim sučeljem.
Preporučena I.Mateljan: OOP, skripta, FESB 2003.
literatura
Dopunska literatura Stroustrup, B., The C++ programming Language, Adison Wesley, 1986.
Predavanja:
Nastava
 42 sata
završetak, mjesto
jeziku, i drugo)
Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 10 tjedana
Ispit
nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove
(način polaganja, gradiva koje nisu položili na međuispitima.
ispitni rokovi) Student također mora izraditi seminarski rad iz OO programiranja za Windows.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i minimalno 40%
bodova na svakom međuispitu, te pozitivno ocijenjen seminarski rad.
Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 + S)
S - ocjena iz seminarskog rada izražena u postocima,
M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima.
Postotak Ocjena
62% do 74% dobar (3)
Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Uvod. Povijesni pregled razvoja OO paradigme. 3 sata
Uvod u C++. Standardni tipovi. 3 sata
Prvi programi u C++ jeziku. Razvoj algoritma 3 sata
Izrazi i naredbe 3 sata
Programski blokovi 3 sata
Klase i objekti 3 sata
Nizovi i pokazivači 3 sata
Preopterećenje operatora 3 sata
Tokovi 3 sata
String klasa 3 sata
Generičko programiranje i predlošci 3 sata
Rekurzivne funkcije i strukture – lista, stog, red 3 sata
Nasljeđivanje i polimorfizam 3 sata
Rukovanje iznimkama 3 sata
Programiranje za Windows 3 sata
Upoznavanje s razvojnom okolinom, kompajliranje C++ programa, debugiranje 2 sata
Preopterećene funkcije 2 sata
Prijenos parametara po referenci i rekurzija 2 sata
Globalne i lokalne varijable, poziv po referenci, operatori 2 sata
Klase – objekti 2 sata
Statički članovi klase, prijateljske funkcije 2 sata
Dinamičko alociranje objekata 2 sata
Nizovi i klase 2 sata
Dinamičko alociranje memorije 2 sata
Preopterećenje operatora 2 sata
Stringovi 2 sata
Datoteke 2 sata
Generičko programiranje 2 sata
Nasljeđivanje 2 sata
Programiranje za Windows (MFC) 2 sata
Naziv predmeta Strukture podataka

Kod FELB03
ECTS 5 ECTS-a
( 30 sati predavanja – 1 bod
30 sati laboratorijskih vježbi – 1 bod
90 sati pripreme za ispit – 3 boda)
Nastavnici i/ili Dr.sc. Linda Vicković – predavanja
suradnici dipl. inž. Ivica Crnjac (hon.) - laboratorijske vježbe
Kompetencije koje Stječu se temeljna znanja o apstraktnim tipovima podataka, stogu, redu i vezanim listama.
se stječu Uz to, obrađuju se binarna, AVL,kosa i B stabla kao i raspršeno adresiranje (hashing)
Preporučena Mark Allen Weiss, “Data Structures and Algorithm Analysis in C”,(poglavlja 1-6)
literatura
Dopunska literatura Robert Sedgewick, “Algorithms in C”
Predavanja:
Nastava
 30 sati
(satnica, početak i  Prema kalendaru nastave
izvođenja, oblici
nastave, mogućnost Laboratorijske vježbe (laboratorij 125):
jeziku, i drugo)  Prema kalendaru nastave
 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)
Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon
Ispit
12 tjedana nastave, a treći u okviru završnog ispita na prvom ispitnom roku. Na završnom
(način polaganja, ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima.
ispitni rokovi) Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na
svakom kolokviju.
Ocjena(%)=0,5*L + 0,5*(K1 + K2 + K3)/3
K1, K2, K3 - bodovi na kolokvijima izraženi u postocima.

Postotak Ocjena
62% do 74% dobar (3)
Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 10 pitanja.
Ispitni rokovi:
Prema kalendaru nastave
Uvodno predavanje o predmetu, ponavljanje osnovnih elemenata C programskog 2 sata
jezika (rekurzivne funkcije, strukture, pokazivači, dinamičko alociranje memorije,
rad s datotekama)
Matematička pozadina analize algoritam 2 sata
Proračun vremena izvršavanja algoritma 2 sata
Apstraktni tipovi podataka, realizacija reda i stoga pomoću nizova 2 sata
Jednostavna implementacija vezane liste, ubacivanje elemenata na početak, kraj i 2 sata
sredinu vezane liste
Pretraživanje i brisanje elementa iz vezane liste 2 sata
Dvostruko vezane i cirkularne vezane list 2 sata
Stog i red 2 sata

Binarna stabla 2 sata
AVL stabla 2 sata
Kosa stabla 2 sata
B stabla 2 sata
Grupiranje podataka (hashing) – osnovna ideja 2 sata
Funkcije za grupiranje podataka i otvoreno adresiranje 2 sata
Ponovno grupiranje i proširivo grupiranje 2 sata
Unošenje i brisanje elementa iz niza struktura. 2 sata
Pretraživanje, sortiranje niza struktura. 2 sata
Brisanje nasumičnog elementa, te upis i čitanje niza struktura iz datoteke. 2 sata
Dodavanje novog elementa na početak i kraj vezane liste, ispis vezane liste. 2 sata
Pretraživanje liste i brisanje elementa iz liste. 2 sata
Dodavanje novog elementa u vezanu listu ispred i iza određenog elementa. 2 sata
Sortiranje vezane liste, upis i čitanje liste iz datoteke. 2 sata
Zbrajanje i množenje polinoma 2 sata
Simulacija stoga pomoću niza i vezane liste. 2 sata
Simulacija reda pomoću niza i vezane liste. 2 sata
Kreiranje nove liste koja je presjek ili unija dviju zadanih lista. 2 sata
Napisati program koji pomoću vezanih listi simulira strukturu direktorija. 2 sata
Unošenje novog elementa i ispis binarnog stabla. 2 sata
Brisanje i pronalaženje elementa u binarnom stablu. 2 sata
Formiranje AVL stabla generiranjem 15 slučajnih brojeva u opsegu od 0-100. 2 sata
Naziv predmeta Praktikum

Kod FENB02
ECTS 2 ECTS
(45 sati vježbi - 1,5 ECTS
15 sati samostalnog učenja - 0,5 ECTS)
Nastavnici i/ili
Mr. sc. Spomenka Bovan, viši predavač
suradnici
Kompetencije koje Osposobljenost za mjerenje osnovnih električnih veličina te mjerenje i snimanje
se stječu karakteristika elektroničkih elemenata i sklopova.
Preporučena Upute za laboratorijske vježbe – interna skripta, FESB, Split, 2006.

literatura
Dopunska literatura
Laboratorijske vježbe
Nastava
 45 sati
(satinica, početak i  10 tjedana ravnomjerno raspoređeno (4,5 sati tjedno)
završetak, mjesto
izvođenja, oblici
nastave, mogućnost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Tijekom vježbi ocjenjuje se izrada vježbi, a na kraju odrađenih vježbi uz kolokvij utvrđuje
Ispit
se konačna ocjena. Student može 4 puta polagati kolokvij iz laboratorijskih vježbi. Termini
(način polaganja, kolokvija bit će određeni po završetku vježbi.
ispitni rokovi)

Mjerenje napona i struje 3 sata
Spajanje otpora 3 sata
Mjerenje otpora Wheatstoneovim mostom 3 sata
Režimi rada izvora električne energije 3 sata
Magnetomotorna sila 3 sata
Kirchhoffovi zakoni i zakon superpozicije 3 sata
Theveninov i Millmanov teorem 3 sata
Poluvodička diode 3 sata
Zener diode 3 sata
Kapacitivna diode 3 sata
Bipolarni transistor 3 sata
Unipolarni transistor 3 sata
Pojačalo s tranzistorom 3 sata
Operacijsko pojačalo 3 sata
Naziv predmeta Komunikacijske vještine

Kod FEOB02
ECTS 2
Nastavnici i/ili
Dr. sc. Mirjana Matea Kovač, viši predavač
suradnici
Kompetencije koje Usvajanje vještina potrebnih za uspješnu komunikaciju s pojedincima, u grupi, poznavanje
se stječu prepreka za uspješnu komunikaciju, razumijevanje sukoba, vještine jasnog izražavanja,
aktivnog slušanja, rješavanje problema, ublažavanje sukoba, grupnog rada, javnog
prezentiranja pred publikom.
Preporučena Pearson, J.C., Spitzberg. B. H. (1990). Interpersonal communication:concepts,
literatura components and contexts. Dubuque:Wm.C.Brown Publishers.
Egan,G. (1997). You and me: The skills of communicating and relating to others.
Monterey:Brooks/Cole Publishing Company
Lucas, S.E. (1998). The Art of Public Speaking. New York:McGraw-Hill
Bolton,R. (1986). People skills. New York:Touchstone
Dopunska literatura Stewart, J. (Ed.) (1999). Bridges, not walls: A book about interpersonal communication.
McGraw-Hill
Holliday, A., Hyde, M. I Kullman, J. (2004). Intercultural communication.
London:Routledge
Nastava Nastava:
(satnica, početak i  30 sati neposredne nastave - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema
završetak, mjesto kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.
izvođenja, oblici
nastave, mogućnost Predavanja slijede ERR sustav (evokacija, razumijevanje značenja, refleksija) kojim se
nastave na stranom potiče aktivno učenje studenata. Koriste se pomagala kao PP-prezentacije ili folije,
jeziku, i drugo) pripremljeni tekstovi, tablice i skale za samoprocjenu.
Ispit Provjera znanja i svladavanje vještina provodi se tijekom nastave kroz različite
(način polaganja, individualne i grupne zadatke, te pismenim ispitom na kraju semestra.
ispitni rokovi) Ispiti se odrzavaju prema kalendaru nastave ak. god. 2011./12.

Predavanja
Uvod, opis kolegija. Verbalna i neverbalna komunikacija 2 sata
Načela uspješne komunikacije 2 sata
Aktivno slušanje 2 sata
Razvijanje strategija efikasnog učenja 2 sata
Razvoj vještine postavljanja pitanja 2 sata
Razvoj sposobnosti kritičkog mišljenja 2 sata
Pisano i govorno komuniciranje 2 sata
Komuniciranje pomoću e-maila, weba , foruma 2 sata
Priprema prezentacije i prezentiranje 2 sata
Individualna i grupna komunikacija 2 sata
Uvjeravanje i argumentiranje,vještina pregovaranja 2 sata
Asertivna komunikacija 2 sata
Razrješavanje konflikata, javno govorenje i govorništvo 2 sata
Izrada prezentacija i pisanje seminraskih radova 2 sata
Izrada prezentacija i pisanje seminarskih radova 2 sata
IV semestar – obvezni predmeti
Naziv predmeta Vjerojatnost i statistika

Kod FEMB01
5 ECTS bodova
ECTS 30 sati predavanja + 30 sati vježbi = 2 ECTS boda + 90 sati samostalnoga učenja = 3 ECTS
boda.
Nastavnici i/ili
Dr.sc. Ante Rozga, red. profesor (predavanja i vježbe).
suradnici
Upoznavanje važnosti statističkih metoda u stručnome i znanstvenome radu. Samostalna
Kompetencije koje obrada i interpretacija podataka dobivenih statističkim istraživanjima. Statistički način
se stječu razmišljanja uz pomoć teorije vjerojatnosti. Osposobljenost za samostalno zaključivanje
kod statističkih procjena i testiranja hipoteza.
Preporučena 1. Pavlić, I: Statistička teorija i primjena. Tehnička knjiga. Zagreb, 1971.
literatura 2. Rozga, A.: Statistika za ekonomiste. Ekonomski fakultet. Split, 2006.
1. Pauše, Ž.: Uvod u matematičku statistiku. Školska knjiga. Zagreb, 1993.
Dopunska literatura
2. Vranić, V.: Vjerojatnost i statistika. Tehnička knjiga, 1971.
Nastava Predavanja:
 30 sati
(satnica, početak i
izvođenja, oblici
Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi
nakon 14 tjedana nastave. Na završnome ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu
položili na kolokvijima i to samo u ljetnome ispitnom roku.

Postotak Ocjena
Ispit 62% do 74% dobar (3)
(način polaganja, 75% do 87% vrlo dobar (4)
ispitni rokovi) 88% do 100% izvrstan (5)
Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pisani ispit koji sadrži 8 zadataka i 4
teorijska pitanja.
Trajanje
Nastavne jedinice
Statistički skup. Skale mjerenja. Grupiranje i prezentiranje podataka 2 sata 2 sata
Srednje vrijednosti. Mjere disperzije. Mjere asimetrije i mjera zaobljenosti. 2 sata 2 sata
Vjerojatnost. Pojam, adicijski i multiplikacijski teorem. 2 sata 2 sata
Uvjetna vjerojatnost. Bayesov teorem. 2 sata 2 sata
Diskontinuirana slučajna varijabla. Teorijske distribucije diskontinuirane slučajne
2 sata 2 sata
varijable.
Kontinuirana slučajna varijabla. Teorijske distribucije kontinuirane slučajne
2 sata 2 sata
varijable.
Uzorak. Metode odabira jedinica u uzorak. Procjene parametara osnovnoga skupa. 2 sata 2 sata
Testiranje hipoteze o nepoznatoj aritmetičkoj sredini osnovnoga skupa. Testiranje
2 sata 2 sata
hipoteze o nepoznatoj proporciji osnovnoga skupa.
Grješke pri testiranju hipoteza. Određivanje optimalne veličine uzorka. 2 sata 2 sata
Testiranje hipoteze o razlici aritmetičkih sredina dvaju nezavisnih osnovnih
skupova. Testiranje hipoteze o razlici aritmetičkih sredina dvaju zavisnih
2 sata 2 sata
osnovnih skupova.Testiranje hipoteze o razlici proporcija dvaju osnovnih
skupova.
Testiranje hipoteze da distribucija ima određeni oblik. 2 sata 2 sata
Testiranje hipoteze o nezavisnosti obilježja. 2 sata 2 sata
Analiza varijance s jednim i s dva promjenjiva faktora. 2 sata 2 sata
Linearna korelacija i regresija. 2 sata 2 sata
Naziv predmeta Arhitektura digitalnih računala

Kod FELB05
ECTS 7 ECTS-a
Nastavnici i/ili Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof. (predavanja)
suradnici - (laboratorijske vježbe)
Kompetencije koje Poznavanje građe računala sa gledišta arhitekture skupa naredbi (ISA) te implementacije
se stječu ISA na različitim rješenjima (jednosabirnička, višesabirniča arhitektura, cjevovod).
Preporučena 1. Hennesy & Patterson, "Computer Architecture: A Quantitative Approach", 3rd edition,
literatura Morgan Kaufmann
2. Heuring, V.P., Joredan, H.F.: Computer Systems Design and Architecture, Addison-
Wesley, 1997.
Dopunska literatura
Predavanja:
Nastava
 45 sati
završetak, mjesto
nastave na stranom  15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)
jeziku, i drugo)
Ispit Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana
nastave, drugi nakon 10 tjedana izravne nastave i treći nakon 14 tjedana izravne nastave.
(način polaganja,
Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima.
ispitni rokovi)
Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno
10 pitanja i zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi
i 50% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju
svih aktivnosti prema formuli::
Ocjena (%) = 0,1NP + 0,15 LV + 0,25 (M1 + M2 +M3)
 NP - nazočnost na predavanjima,
 LV - ocjena iz laboratorijskih vježbi,
 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima. .
Konačna se ocjena utvrđuje nakon prvog ispitnog termina primjenjujući relativni ECTS
sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u
Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih
dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar),
i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije položila ispit dobiva
ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad). U skladu s
Pravilnikom za ispit se organiziraju samo dva ispitna termina u ispitnom roku po završetku
nastave.
te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama
100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu..

Predavanja
Uvod. Različita gledišta na računalo. 3 sata
Podjela računala i naredbi. CISC. RISC. Skup naredbi. Formati naredbi. Modovi adresiranja. 3 sata
Projektiranje procesora. Definiranje programerske arhitekture računala. 3 sata
AL naredbe. Naredbe za prijenos podataka. 3 sata
Naredbe za upravljanje programskim tokom. Prevođenje iz viših programskih jezika u simbolički 3 sata
jezik odnosno strojni kod.
Jedno-sabirnička arhitektura računala 3 sata
Implementacija segmenata jednosabirničke arhitekture. 3 sata
Upravljačka jedinica. 3 sata
Više-sabirnički mikroarhitektura. 3 sata
Kvantitativna usporedba rješenja. 3 sata
Cjevovod. 3 sata
Projektiranje memorijskog sustava. Tehnologije implementacije memorijskih modula 3 sata
Dvorazinska hijerarhijska struktura memorije, Organizacija brze memorije. Asocijativna brza 3 sata
memorija.
Direktno mapirana brza memorija. Kombinacija asocijatinog i direktno mapiranog preslikavanja. 3 sata
Ulazno/izlazni podsustav. 3 sata
Osnovna arhitektura mikroprocesora 80x86 2 sata
Programski model mikroprocesora 80x86. Organizacija memorije. Stog. 2 sata
Modovi adresiranja. Prevođenje i povezivanje programa. 2 sata
Osnovni tipovi varijabli. 2 sata
Skokovi. 2 sata
Procedura. 2 sata
Makro. 2 sata
Naredbe za manipuliranje podacima. 2 sata
Upravljanje blokovima podataka. 2 sata
Uvjetne petlje. 2 sata
Aritmetičke operacije – množenje dijeljenje. 2 sata
Logičke operacije – AND, OR , XOR, NOT. 2 sata
Pomak bitova. 2 sata
Rotiranje bitova 2 sata
Usporedba i testiranje stringova. 2 sata
Naziv predmeta Algoritmi

Kod FELB07
7 ECTS-a
ECTS
45 sati predavanja i 30 sati vježbi = 3,5 ECTS-a, samostalno učenje 3,5 ECTS-a
Nastavnici i/ili Dr. sc. Hrvoje Dujmić, izv.prof. (predavanja)
suradnici Dr.sc. Matko Šarić, doc. (vježbe)
Kompetencije koje Teoretske osnove dizajna efikasnih algoritama i analiziranja karakteristika algoritama
se stječu (brzina i memorija). Praktična znanja o algoritmima za sortiranje te o graf algoritmima.
Preporučena
Hrvoje Dujmić: „Algoritmi“, interna skripta
literatura
T.Cormen, C.Leiserson, R.Rivest, C.Stein: „Introduction to Algorithms“, second edition,
Dopunska literatura
third printing, McGraw-Hill, 2002
Predavanja:
Nastava  45 sati
 01.03.12. – 15.06.12.
izvođenja, oblici
jeziku, i drugo)  01.03.12. – 15.06.12.
nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove
gradiva koje nisu položili na međuispitima. Međuispit se sastoji od 5 pitanja/zadataka.
Uvjet za izlazak na kolokvij je 70% prisustva nastavi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz
kolokvija je 45% bodova.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo laboratorijskim vježbama i položena oba kolokvija.
Ocjena(%)=0.5*(M1 + M2)
M1, M2 – ocjena na međuispitima.
Ispit Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih
(način polaganja, dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar),
ispitni rokovi) i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije položila ispit dobiva
ocjenu FX (potreban je dodatan rad) ili F (potreban je značajan dodatan rad). U skladu s
Pravilnikom za ispit se organiziraju dva ispitna termina u ispitnom roku po završetku
nastave. Drugom ispitnom terminu mogu pristupiti studenti koji su dobili ocjenu FX
(potreban je dodatan rad) i oni polažu cjelokupno gradivo. Jedina pozitivna ocjena koja se
može dobiti na drugom ispitnom roku je dovoljan.
100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.
Ispitni rokovi:
Ispiti će se održavati prema rasporedu.
Trajanje
Nastavne jedinice
Uvod. Što su algoritmi. Analiziranje algoritama na primjeru 2-D maksimuma. 3 sata
Analiziranje petlji. Rješavanje suma. Rješavanje problema 2-D maksimuma –
3 sata
metoda prelaženja ravnine.
Asimptotsko označavanje. Ograničeno pravilo. 3 sata
Tehnika podijeli pa vladaj. Mergesort (pseudokod, analiza vremena izvršavanja). 3 sata
Rekurzija (traženje uzorka, metoda iteracije, metoda rekurzivnog stabla). Master 3 sata
teorem.
Heap struktura podataka. Heapsort (pseudokod, analiza vremena izvršavanja). 3 sata
Quicksort (pseudokod, analiza vremena izvršavanja). 3 sata
Donja granica vremena izvršavanja algoritama za sortiranje. Sortiranje s linearnim
3 sata
vremenom. (sortiranje brojenjem, korijensko sortiranje).
Algoritmi temeljeni na grafovima (osnovni pojmovi i definicije). 3 sata
Prikaz grafova pomoću matrice susjedstva i pomoću liste susjedstva. Pretraživanje
3 sata
po širini.
Najkraći putovi svih parova. Dinamičko programiranje. Floyd-Warshallov
3 sata
algoritam.
Dijkstrin algoritam. Složenost Dijkstrinog algoritma. Eulerovi putevi i ciklusi u
3 sata
grafu. Algoritam za nalaženje Eulerovih ciklusa i složenost.
Najduža zajednička podsekvenca. Množenje lanca matrica. 3 sata
Brza fourierova transformacija. Pohlepni algoritam (greedy algorithm). 3 sata
Problemi odlučivanja. NP i verifikacija polinomskim vremenom. NP potpunost.
3 sata
Redukcija. Hamiltonov put i Hamiltonov ciklus.
Analiza tipičnih vremena izvršavanja algoritama. 2 sata
Rješavanje suma. 2 sata
Mergesort I. 2 sata
Mergesort II. 2 sata
Rješavanje rekurzija. 2 sata
Heapsort. 2 sata
Quicksort. 2 sata
Algoritmi za sortiranje u linearnom vremenu. 2 sata
Prikaz grafova. 2 sata
Pretraživanje po širini. 2 sata
Dinamičko programiranje. 2 sata
Dijkstrin algoritam. 2 sata
Najduža zajednička podsekvenca. 2 sata
Brza fourierova transformacija. 2 sata
Pohlepni algoritam (greedy algorithm). 2 sata
Naziv predmeta Baze podataka

Kod FELB08
6 ECTS
(30 sati predavanja - 1 ECTS
ECTS 30 sati vježbi - 1 ECTS
30 sati za izradu projekta – 1 ECTS
90 sati samostalnog učenja - 3 ECTS)
Nastavnici i/ili Dr. sc. Vladan Papić, red. prof. (predavanja)
suradnici Daniel Roguljić (hon.) - (laboratorijske vježbe)
Kompetencije koje
Izraženi u smislu rezultata i osposobljenosti (learning outcomes and competences).
se stječu
1. An Introduction to Database Systems, Eighth Edition by C.J. Date, Addison Wesley 2003
Preporučena
2. Hector Garcia-Molina, Jeffrey D. Ullman, Jennifer D. Widom: Database Systems: The
literatura
Complete Book, Prentice-Hall 2002.
Dopunska literatura
Nastava Predavanja:
 30 sati
izvođenja, oblici
jeziku, i drugo)  12 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2,5 sati tjedno)
Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5. tjedna
nastave, drugi nakon 10, tjedna nastave, treći nakon završetka nastave. Na završnom ispitu
studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima Na
popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo i rad na laboratorijskim vježbama i minimalno 40%
bodova na svakom međuispitu
Konačna ocjena(%)= (M1 + M2 + M3)/3
gdje je:

Postotak Ocjena
(način polaganja, 50% do 61% dovoljan (2)
ispitni rokovi) 62% do 74% dobar (3)
Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 10 pitanja i
zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja.

Nastavne jedinice Predavanja

Osnovni pojmovi o bazama podataka. Problem klasične obrade podataka (File model). Baza
podataka i sustav za upravljanje bazama podataka. Fizička i logička nezavisnost podataka. 2 sata
Metodologija projektiranja baza podataka
Modeli baza podataka.. Tipovi i strukture baza podataka. Životni ciklus baze podataka 2 sata
Modeliranje podataka. Koraci u projektiranju baze podataka. Entiteti i atributi. Veze i skupovi veza.
2 sata
Funkcionalnost veza. Članstvo entiteta u vezama
Prikaz ER-modela pomoću dijagrama. Složeni oblici u ER-dijagramima. Konceptualni dizajn baze
2 sata
podataka primjenom ER-modela. Kako najjednostavnije do modela podataka?
Relacijski model baze podataka. Struktura relacijskog modela. Pretvaranje ER-modela u relacijski
2 sata
model. Usporedba relacijskog modela s mrežnim i hijerarhijskim modelima
Postupak normalizacije i normalne forme. Prva normalna forma (1NF). Funkcionalne zavisnosti -
2 sata
osnovne definicije i terminologija. Druga normalna forma (2NF). Treća normalna forma (3NF)
Boyce-Codd-ova normalna forma (BCNF). Višeznačne zavisnosti i Četvrta normalna forma (4NF).
Zavisnosti spajanja i Peta normalna forma (5NF). Normalna forma ključeva i domena. Razlozi zbog 2 sata
kojih se može odustati od normalizacije.
Operacije relacijskog modela. Relacijska algebra. Relacijski račun. 2 sata
SQL (Structured Query Language). Obrada SQL naredbe. Definiranje baze podataka primjenom
2 sata
SQL (DDL). Izmjena postojeće tablice. Brisanje tablice. Indeksi. Unos podataka u tablice.
Upiti u bazu podataka. Jednostavni upiti nad jednom relacijom. Uvjetni izraz (search condition).
2 sata
Oblikovanje izlaznih rezultata.
Upiti nad više relacija. Upit koji se kreira nova tablica. Upiti sa naredbama za dodavanje. izmjenu i
2 sata
brisanje podataka. Alias-i
Agregatne funkcije. Grupni upiti. Ugniježđeni upiti – podupiti. Unija. Optimizacija SQL upita. 2 sata
Problemi višekorisničkog okruženja. Pogledi (VIEW) 2 sata
Zaštita od neovlaštenog korištenja . Dodjeljivanje privilegija (prava): pojedinačno i kaskadno.
2 sata
Opoziv privilegija. Grupiranje korisnika. Integritet i sigurnost podataka. Vremenski žigovi.
Spremanje i obnova stanja baze podataka. Rezervna kopija baze podataka. Transakcijski log.
2 sata
Oporavak baze podataka. Kriteriji za ocjenu relacijskih sustava za upravljenje bazama podataka.
1. Osnove MS-Accessa. 2,5 sata
2. Izrada ER-dijagrama 2,5 sata
3. Prevođenje ER-dijagrama u relacijski model baze podataka 2,5 sata
4. Modeliranje podataka: entiteti i veze 2,5 sata
5. Kreiranje i punjenje baze podataka u MS-Access-u 2,5 sata
6. Filtriranje, sortiranje i pretraga podataka. 2,5 sata
7. Jednostavni upiti u bazu podataka. 2,5 sata
8. Složeni upiti u bazu podataka. 2,5 sata
9. Forme za unos podataka. 2,5 sata
10. Pogledi i izvještaji. 5 sati
11. Makro naredbe. 2,5 sata
Naziv predmeta Signali i sustavi

Kod FELB09
ECTS 5
Nastavnici i/ili
Dr. sc. Tamara Šupuk, doc. (predavanja, auditorne, laboratorijske vježbe)
suradnici
Cilj kolegija je upoznavanje s temeljnim pojmovima iz područja signala i sustava:
vremenski kontinuirani i diskretni sustavi, transformacije signala, opis sustava prijenosnim
Kompetencije koje
funkcijama. Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje daljnjih stručnih znanja
se stječu
kroz specijalizirane kolegije i od temeljnog su značaja za razvijanje unutar različitih
inženjerskih disciplina.
Cilj kolegija je upoznavanje s temeljnim pojmovima iz područja signala i sustava:
vremenski kontinuirani i diskretni sustavi, transformacije signala, opis sustava prijenosnim
Kompetencije koje
funkcijama. Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje daljnjih stručnih znanja
se stječu
kroz specijalizirane kolegije i od temeljnog su značaja za razvijanje unutar različitih
inženjerskih disciplina.
1. Šupuk T., "Signali i sustavi", interna skripta, FESB, 2008.
2. Šupuk T., ''Signali i sustavi – Upute za laboratorijske vježbe'', Upute za
Preporučena laboratorijske vježbe, FESB, 2008.
literatura 3. A.V. Oppenheim, A.S. Willsky, S.H. Nawab, "Signals and Systems", Second
Edition, Prentice-Hall, 1997.
1. S.T. Karris, "Signals and Systems With Matlab Applications", Second Edition,
Orchard Publications, 2003.
Dopunska
literatura
2. C.L. Phillips, J.M. Parr, E.A. Riskin: "Signals, Systems and Transforms", Prentice
Hall Inc., 2003.
Predavanja:
 30 sati
 Datumi: početak semestra i kraj semestra
 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu
Auditorne vježbe:
Nastava
 15 sati
(satnica, početak i  Datumi: početak semestra i kraj semestra
završetak, mjesto  15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu
izvođenja, oblici
nastave na stranom o 15 sati
jeziku, i drugo)  Datumi: početak semestra i kraj semestra
 5 tjedana (po 3 sata tjedno), u drugoj polovici semestra – Laboratorijske vježbe izvode se
na računalu, u računalnom laboratoriju.
 Studentima će se zadavati domaći radovi (zadaci za samostalno rješavanje iz gradiva
prethodno obrađenog na auditornim i laboratorijskim vježbama)
Tijekom semestra održat će dva međuispita (kolokvija), nakon čega slijede završni i
popravni ispit. Prvi kolokvij je nakon 10 tjedana nastave i obuhvaća prvu polovicu gradiva,
a drugi po završetku nastave i obuhvaća drugu polovicu gradiva. Na završnom ispitu
studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Na popravnom i
komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Po završetku laboratorijskih vježbi polaže
Ispit se kolokvij iz gradiva obuhvaćenog laboratorijskim vježbama. Provjera znanja odvija se na
(način polaganja, računalu.
ispitni rokovi)
Uvjet za pozitivnu ocjenu jest 50% bodova na svakom međuispitu i pozitivna ocjena iz
laboratorijskih vježbi.
Uvjet za pozitivnu ocjenu iz laboratorijskih vježbi jest 50% bodova na kolokviju iz
laboratorijskih vježbi i predani svi domaći radovi.
Ocjena(%)= 0,4 ( (T1+Z1)/2 + (T1+Z1)/2) + 0,2 L

T1, Z1 - bodovi na prvom međuispitu, izraženi u postocima (T1 – bodovi iz teoretskih
pitanja, Z1 – bodovi iz zadataka).
T2, Z2 - bodovi na drugom međuispitu, izraženi u postocima (T2 – bodovi iz teoretskih
pitanja, Z2 – bodovi iz zadataka).
L – bodovi na kolokviju iz laboratorijskih vježbi, izraženi u postocima

Postotak Ocjena
62% do 74% dobar (3)
Svaki međuispit sastoji se od 7 pitanja podijeljenih u dvije skupine (4 zadatka i 3 teoretska

pitanja). Završni ispit sastoji se od 10 pitanja podijeljenih u dvije skupine (po 3 zadatka i 2
teoretska pitanja iz gradiva obuhvaćenog jednim međuispitom). Uvjet za polaganje
međuispita i ispita jest 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine (zadaci i
teoretska pitanja).
Komisijski ispit sastoji se od pismenog dijela ispita (5 zadataka) i usmenog dijela ispita.
.
Trajanje
Nastavne jedinice
1. Uvod u signale i sustave, definicija sustava, primjeri tehničkih sustava, linearni,
2h 1h
vremenski nepromjenjivi (LTI) sustavi
2. Definicija i matematički prikaz signala (vremenski kontinuirani, diskretni,
digitalni signali), uzorkovanje, matematičko modeliranje sustava, MIMO i SISO 2h 1h
sustavi, energija i snaga signala
3. Transformacije nezavisne varijable u signalu (vremenski pomak, vremensko
2h 1h
obrtanje, vremensko skaliranje), periodički signali, parni i neparni signali
4. Vremenski kontinuirani i diskretni eksponencijalni i sinusni signali (realni
eksponencijalni signali, periodički kompleksni i sinusni signali, općeniti
2h 1h
kompleksni eksponencijalni signali); Periodičnost diskretnih kompleksnih
eksponencijalnih signala (uvjet periodičnosti)
5. Diskretni i kontinuirani jedinični impuls i jedinični odskočni signal i njihova
povezanost; Kontinuirani i diskretni sustavi; Povezivanje sustava (serijska, 2h 1h
paralelna i povratna veza)
6. Osnovna svojstva sustava: sustavi sa i bez memorije, invertibilnost i inverzni
2h 1h
sustavi, kauzalnost, stabilnost, vremenska nepromjenjivost, linearnost
7. Diskretni LTI sustavi: Prikaz diskretnih signala pomoću jediničnih impulsa,
Odziv diskretnih LTI sustava na jedinični impuls i prikaz sustava pomoću 2h 1h
konvolucijske sume
8. Kontinuirani LTI sustavi: Prikaz kontinuiranih signala pomoću jediničnih
impulsa, Odziv kontinuiranih LTI sustava na jedinični impuls i integral
2h 1h
konvolucije za kontinuirane LTI sustave, Svojstva LTI sustava iskazana pomoću
konvolucije
9. Vremenski odziv LTI sustava na jediničnu odskočnu pobudu. Opis kauzalnih
LTI sustava diferencijalnim jednadžbama (vremenski kontinuirani sustavi) i
2h 1h
jednadžbama diferencija (vremenski diskretni sustavi) i prikaz sustava pomoću
blok dijagrama
10. Laplace-ova transformacija (definicija, svojstva, teoremi), inverzna
Laplaceova transformacija, Rješavanje diferencijalnih jednadžbi koje opisuju 2h 1h
kontinuirane LTI sustave pomoću Laplace-ove transformacije
11. Prijenosna funkcija kontinuiranog LTI sustava; Stabilnost sustava opisanog
prijenosnom funkcijom; Blok algebra (pravila blok algebre i primjena);
2h 1h
Modeliranje električnih i mehaničkih sustava pomoću prijenosne funkcije
12. Frekvencijski odziv kontinuiranih sustava; Polarni dijagrami; određivanje 2h 1h

amplitude i faze prijenosne funkcije sustava i prikaz u kompleksnoj ravnini

13. Bode-ovi dijagrami; značenje, crtanje amplitudnih i faznih Bode-ovih
2h 1h
dijagrama prijenosne funkcije sustava
14. Uzorkovanje signala (prikaz vremenski kontinuiranih signala pomoću
2h 1h
uzoraka, teorem uzorkovanja, rekonstrukcija signala iz uzoraka, poduzorkovanje
15. Z - transformacija (definicija i teoremi Z - transformacije), inverzna Z –
2h 1h
transformacija; Prijenosna funkcija diskretnih LTI sustava
Popis laboratorijskih vježbi L. vježbe
Osnove Matlaba; prikaz i obrade signala pomoću Matlaba 3h
Svojstva signala i sustava, kontinuirani i diskretni LTI sustavi 3h
Laplace-ova transformacija i primjene na kontinuirane sustave 3h
Z-transformacija i primjene na diskretne sustave 3h
Modeliranje kontinuiranih i diskretnih sustava u Simulinku i traženje vremenskog
3h
odziva sustava na različite pobude
V semestar – redovni predmeti
Naziv predmeta Operacijski sustavi

Kod FELB10
ECTS 7 ECTS-a
Nastavnici i/ili Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof. (predavanja)
suradnici Stipe Braica, predavač (laboratorijske vježbe)
Kompetencije koje Poznavanje detalja građe i funkcionalnosti operacijskog sustava. Metodologija
se stječu implementacije pojedinih funkcionalnosti. Realizacija funkcionalnosti u komercijalnim
operacijskim sustavima.
Preporučena Tanenbaum, A.S.: Woodhull, A.S.: Operating Systems: Design and Implementation,
literatura Prentice Hall, 1997.
Dopunska literatura 1. Stalings, W.: Operating Systems, Prentice Hall, 1996.

2. Silberschatz, A., Galvin, P.B.: Operatin System Concepts, Addison-Wesley, 1994.
Predavanja:
Nastava
 45 sati
završetak, mjesto
izvođenja, oblici Laboratorijske vježbe
jeziku, i drugo)
Ispit Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana
nastave, drugi nakon 10 tjedana izravne nastave i treći nakon 14 tjedana izravne nastave.
(način polaganja,
Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima.
ispitni rokovi)
Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno
10 pitanja i zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi
i 50% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju
svih aktivnosti prema formuli::
Ocjena(%) = 0,1NP + 0,15 LV + 0,25 (M1 + M2 +M3)
 NP - nazočnost na predavanjima,
 LV - ocjena iz laboratorijskih vježbi,
 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima. .
Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih
dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar),
i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije položila ispit dobiva
ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad). U skladu s
Pravilnikom za ispit se organiziraju samo dva ispitna termina u ispitnom roku po završetku
nastave.
100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu..

Predavanja
Uvod u kolegij, Kratak opis tematike koja će biti razmatrana, Zadaci operacijskog sustava 3 sata
Usluge operacijskog sustava. Upravljanje procesima, Definicija procesa, Deskriptor procesa 3 sata
Stanja procesa, Izmjena konteksta, Realizacija upravljanja procesima 3 sata
Dodjela procesora, Algoritmi dodjele procesa 3 sata
Zavisni procesi. Problem sinkronizacije. Problematika rješavanja problema sinkronizacije. 3 sata
Test&Set, Semafor, Rješavanje problema sinkronizacije pomoću T&S naredbe i semafora. 3 sata
Potpuni zastoj, problematika i postupci rješavanja 3 sata
Upravljanje memorijom, problematika i mogući postupci rješavanja 3 sata
Dodjela memorije po stranicama 3 sata
Virtualna memorija, Postupci odabira zamjene stranica 3 sata
Obavljanje ulazno/izlaznih operacija 3 sata
Pogonski uređaji 3 sata
Sustav datoteka 3 sata
Postupci alokacije prostora na sekundarnom mediju 3 sata
Usporedba Windows Linux 3 sata
Uvod u Linux OS 2 sata
Linux OS procesi 2 sata
Linux procesi – fork naredba 2 sata
Linux procesi – komunikacija cjevovodima 2 sata
Windows NT Multitasking 2 sata
Pisanje višezadaćnih (multi-tasking) programa za Win NT platformu 2 sata
Pisanje višenitnih (multi-threading) programa za Win NT platformu 2 sata
1. Kolokvij 2 sata
Vremenska kontrola izvršavanja niti unutar procesa 2 sata
Sinkronizacija izvršavanja niti (uvod, event) 2 sata
Sinkronizacija izvršavanja niti (mutex, semafori) 2 sata
Java multithreading 2 sata
Win NT Međuprocesna komunikacija 2 sata
OS na virtualnom računalu 2 sata
2. Kolokvij 2 sata
Naziv predmeta Računalne mreže

Kod FELB11
ECTS 6 ECTS-a
45 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2,5 ECTS-a, samostalno učenje 3,5 ECTS-a
Nastavnici i/ili Dr.sc. Julije Ožegović, red. prof. (predavanja)
suradnici Ante Kristić, Vesna Pekić (laboratorijske vježbe)
Kompetencije koje Kolegij pruža temeljna znanja s područja računalnih mreža kao osnovu jezgre
se stječu računarstva
Preporučena 1. Turk, S.: Računarske mreže, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

literatura 2. Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb 1992.
Dopunska literatura 1. Ožegović, J. Računalne mreže, Veleučilište u Splitu, 2000.

Predavanja:
Nastava
 45 sati
(satinica, početak i  15 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 3 sata tjedno - prema rasporedu
završetak, mjesto
nastave na stranom  10 tjedana ravnomjerno raspoređeno kroz 10 uzastopnih tjedana po 3 sata tjedno
jeziku, i drugo)
Tijekom semestra pišu se testovi na kraju svakog termina predavanja.
Ispit
Tijekom semestra pišu se testovi na početku svakog termina laboratorijskih vježbi.
(način polaganja, Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) teorije u 7. 11. i 15. tjednu nastave. Na
ispitni rokovi) završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima teorije.
Uvjet za konačnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz testova predavanja, pozitivna
ocjena laboratorijskih vježbi, pozitivna ocjena međuispita zadataka i pozitivna ocjena
međuispita teorije.
Ocjena(%)=0,10P +0,15L + 0,75(M1 + M2 +M3)/3
P - ocjena iz testa predavanja izražena u postocima
M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima teorije izraženi u postocima.

Postotak Ocjena
62% do 74% dobar (3)
Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu usmeni ispit teorije koje se sastoji od
četiri ispitna pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova na svakom od ispitnih pitanja
teorije.

3 sata
1. RAZVOJ PRIJENOSA PODATAKA
1.1. Razvoj telekomunikacijskih sustava
1.2. Informacijski volumen i prijenos podataka
1.3. Telegrafske mreže
2. RAZVOJ TERMINALSKIH MREŽA
2.1. Razvoj centralnih računala
2.2. Terminalske mreže
2.3. Jednospojno povezivanje
2.4. Višespojno povezivanje
3. RAZVOJ MREŽNIH ARHITEKTURA

3.1. Privatne arhitekture
3.2. Javne arhitekture
3.3. ARPANet i Internet
3 sata
4. OPĆA SVOJSTVA RAČUNALNIH MREŽA
4.1. Sistematizacija mreža prema elementima i topologiji
4.2. Sistematizacija mreža prema uslugama, vlasništvu i području
4.3. Prospajanje kanala
4.4. Prospajanje poruka
4.5. Prospajanje paketa
4.6. Prospajanje u ATM mreži
5. ELEMENTI RAČUNALNIH MREŽA
5.1. Kanali računalnih mreža
5.2. Osnovni i izvedeni kanali
5.3. Karakteristike kanala
5.4. Čvorišta i terminali računalnih mreža
3 sata
6. SLOJEVITI HIJERARHIJSKI SUSTAVI
6.1. Koncept razine, protokola i sučelja
6.2. Koncept zaglavlja i umetanje
6.3. Jedinica informacije i fragmentacija
6.4. Referentna ISO-OSI arhitektura
7. KOMUNIKACIJSKI PROTOKOLI
7.1. Svojstva protokola
7.2. Adresiranje
7.3. Sinkronizacija
3 sata
8. KONTROLA POGRJEŠKI
8.1. Organizacija kontrole pogrješki
8.2. Spojevni i bespojni protokoli
8.3. Vrste potvrda i algoritmi retransmisije
8.4. Kontrola pogrješki po razinama
9. KONTROLA ZAGUŠENJA
9.1. Zagušenje i kontrola zagušenja
9.2. Kontrola zagušenja prema vrsti prospajanja
9.3. Vrste zagušenja
9.4. Kakvoća usluge i kontrola zagušenja
3 sata
10. KONTROLA TOKA
10.1. Optimalna radna točka mreže
10.2. Modeliranje sustavima s posluživanjem
10.3. Funkcije čvorišta i terminala mreže
10.4. Detekcija zagušenja
10.5. Dojava zagušenja
10.6. Algoritmi predajnika
3 sata
11. SUČELJE DTE-DCE
11.1. Fizička razina
11.2. Koncept DTE-DCE
11.3. Električne karakteristike sučelja
11.4. Funkcionalne karakteristike sučelja
11.5. Kontrola toka na sučelja DTE-DCE
12. KANALI FIZIČKE RAZINE
12.1. Prijenos podataka telefonskim kanalom
12.2. Inteligentni modemi
12.3. Upravljanje inteligentnim modemom
12.4. Signalni kodovi
3 sata
13. LOKALNE MREŽE - ETHERNET
13.1. Lokalne računalne mreže
13.2. Lokalna mreža Ethernet općenito
13.3. Kontrola medija Etherneta
13.4. Tehnička svojstva 10Mb/s Etherneta

14. BEŽIČNE LOKALNE MREŽE
14.1. Opća svojstva bežičnih lokalnih mreža
14.2. Upravljanje bežičnim mrežama
14.3. Kontrola medija bežičnih lokalnih mreža
3 sata
15. DIGITALNE PRETPLATNIČKE MREŽE
15.1. Uskopojasni ISDN
15.2. xDSL mreže
15.3. Tehnologija xDSL mreža
15.4. ATM na fizičkoj razini
16. KODOVI ZA OTKRIVANJE POGRJEŠKI
16.1. Redundantni kodovi
16.2. Sistematski blok kodovi s paritetnim ispitivanjem
16.3. Kodiranje sistematskih blok kodova s paritetnim ispitivanjem
16.4. Dekodiranje sistematskih blok kodova s paritetnim ispitivanjem
3 sata
17. CIKLIČKI KODOVI
17.1. Svojstva cikličkih kodova
17.2. Kodiranje i dekodiranje cikličkih kodova
17.3. Sklopovlje cikličkih kodova
18. ZNAKOVNO ORIJENTIRANI PROTOKOLI
18.1. Opća svojstva znakovnih protokola
18.2. Znakovni protokoli po ISO 1745
18.3. Dijagrami stanja ZO protokola
18.4. SLIP protokol Interneta
18.5. PPP protokol Interneta
18.6. Protokoli za prijenos datoteka
3 sata
19. BITOVNO ORIJENTIRANI PROTOKOLI
19.1. Opća svojstva BO protokola
19.2. HDLC BO protokoli po ISO3309
19.3. HDLC BO protokoli po ISO4335
19.4. Mehanizmi HDLC protokola
19.5. HDLC protokol u NRM načinu
19.6. HDLC protokol u ARM načinu
20. PRIMJENA BITOVNO ORIJENTIRANIH PROTOKOLA
20.1. LAP-B
20.2. LAP-M
20.3. Mreže za prijenos okvira (Frame Relay)
3 sata
21. LOKALNE MREŽE NA PODATKOVNOJ RAZINI
21.1. Organizacija podatkovne razine lokalnih mreža
21.2. Protokol podrazine 2.2
21.3. ATM tehnologija na podatkovnoj razini
21.4. Primjena ATM tehnologije na lokalnim mrežama
22. LOKALNE MREŽE ETHERNET
22.1. Osnovna svojstva MAC podrazine Etherneta
22.2. Problemi standardizacije Etherneta
22.3. Varijante okvira Etherneta
3 sata
23. LOKALNE MREŽE - WLAN
23.1. Osnovna svojstva MAC podrazine WLAN
23.2. MAC okvir WLAN
24. SVOJSTVA MREŽNE RAZINE
24.1. Opća svojstva mrežne razine
24.2. Deterministički algoritmi usmjeravanja
24.3. Stohastički algoritmi usmjeravanja
3 sata
25. MREŽNA RAZINA INTERNETA
25.1. Protokoli mrežne razine Interneta

25.2. Adresiranje na Interneta
25.3. IP adresiranje na lokalnoj mreži
26. USMJERAVANJE PROMETA NA INTERNETU
26.1. IP adresiranje na globalnom Internetu
26.2. Usmjeravajući protokoli Interneta
26.3. Privatne podmreže - intranet
3 sata
27. SVOJSTVA PRIJENOSNE RAZINE
27.1. Opća svojstva prijenosne razine
27.2. UDP protokol Interneta
27.3. TCP protokol Interneta
28. MEHANIZMI TCP PROTOKOLA
28.1. Uspostava TCP veze
28.2. Kontrola pogrješki TCP protokola
28.3. Organizacija kontrole toka TCP protokola
28.4. Napredni algoritmi kontrole toka TCP protokola
3 sata
29. SUSTAVI S POSLUŽIVANJEM
29.1. Modeli sustava s posluživanjem
29.2. Stohastički procesi
29.3. Ostali sustavi s posluživanjem
30. M/M/1 SUSTAV S POSLUŽIVANJEM
30.1. Poissonov proces
30.2. Markovljevi procesi - lanci
30.3. Svojstva M/M/1 sustava
Sučelje DTE DCE 3 sata
Modem - prijenos podataka analognim telefonskim kanalom 3 sata
Lokalna mreža Ethernet 3 sata
Povezivanje računala na Intenet podmrežu 3 sata
Povezivanje podmreže na javni Internet 3 sata
Virtualne lokalne mreže 3 sata
Bežične lokalne mreže 3 sata
Sigurnost bežičnih lokalnih mreža 3 sata
Usmjernici Interneta 3 sata
Simulator paketnih mreža 3 sata
Naziv predmeta Programsko inženjerstvo

Kod FELB12
ECTS 7
45 sati predavanja – 1,5 ECTS boda
30 sati vježbi = 1 ECTS bod,
135 sati samostalnog učenja = 4,5 ECTS boda
Nastavnici i/ili dr. sc. Linda Vicković – 8predavanja i lab. vježbe)
suradnici dipl.inž. Marijana Puljak (hon.) – (lab. vježbe)
Kompetencije koje Stječu se temeljna znanja o inžinjerskom pristupu razvoju sofvera, metodama vođenja
se stječu projekata i metodologijama razvoja softvera.
Preporučena – Ian Somerville: “Software engineering”, Addison Wesley, 7 edition (May 10,
literatura 2004) ISBN-10: 0321210263 ISBN-13: 978-0321210265
Dopunska literatura – UML Distilled, third edition, Martin Fowler, Addison Wesley, 2003
– The Rational Unified Process, an Introduction, Philippe Kruchten, Addison
Wesley, 2003
– Managing software requirements, a use case approach, Dean Leffingwell,
Don Widrig, Addison Wesley, 2003
 Izvori na internetu
Predavanja:
Nastava
 45 sati
(satinica, početak i  Prema kalendaru nastave
izvođenja, oblici
nastave, mogućnost Vježbe:
jeziku, i drugo)  Prema kalendaru nastave
 Prezentacije studentskih projekata rade se kroz vježbe.
 Predavanja gostujućih predavača iz industrije obavljaju se također kroz vježbe. Studenti
se kroz ta predavanja upoznaju s metodologijama razvoja softvera u nekim od vodećih
softverskih tvrtki na našem području te sa situacijom na tržištu.
Ispit se sastoji od predaje projekta, kojeg studenti rade tijekom semestra u grupama od po
Ispit
najmanje 3 do najviše 6 studenata, i usmenog ispita kojem studenti pristupaju pojedinačno.
(način polaganja,
ispitni rokovi) Projekt se predaje u 3 faze po rokovima svako 5 tjedana.
Grupe prezentiraju svoj rad ostalim studentima.
Konačna ocjena se sastoji od:

ocjene projekta – 60%
ocjene usmenog ispita – 40%
Uvjet za izlazak na usmeni ispit je predan i pozitivno ocijenjen projekt te prisutnost

predavanjima od 70% i vježbama od 100%.
Na usmenom ispitu studenti polažu teoretsko gradivo. Ispit se sastoji od 5 pitanja iz 5
poglavlja obrađenih na predavanjima. Uvjet za polaganje usmenog ispita je 50% točnih
odgovora.


Predavanja
Uvod u programsko inžinjerstvo. 3 sata
Socijalno-tehnički sustavi 3 sata
Softver procesi. 3 sata
Upravljanje projektima. 3 sata
Softver zahtjevi. 3 sata
Proces upravljanja softver zahtjevima. 3 sata
Modeliranje sustava. Uvod u UML. 3 sata
Kritični sustavi. 3 sata
Dizajn arhitekture. 3 sata
Objektno orjentirani dizajn. 3 sata
Dizajn korisničkog sučelja. 3 sata
Ubrzani razvoj softvera. 3 sata
Verifikacija i validacija. 3 sata
Testiranje softvera. 3 sata
Evolucija softvera. 3 sata
Popis vježbi
Vođenje projekta korištenjem alata Microsoft Project. 2 sata
Uvod u UML (Unified Modelling Language). 2 sata
Korištenje Microsoft Visio alata za modeliranje sustava (UML dijagrami). 2 sata
Korištenje Microsoft Visio alata za modeliranje sustava. (UML dijagrami). 2 sata
Rational Rose – alat za potpunu podršku cijelom ciklusu razvoja softvera. 2 sata
Ratonal Rose – od modela do koda. 2 sata
Rational Rose – testiranje softvera. 2 sata
Prezentacije prve faze studentskih projekata. 2 sata
Prezentacije prve faze studentskih projekata. 2 sata
Prezentacije druge faze studentskih projekata. 2 sata
Prezentacije druge faze studentskih projekta. 2 sata
Prezentacije treće faze studentskih projekta. 2 sata
Prezentacije treće faze studentskih projekta. 2 sata
Gostujuće predavanje (Ericsson). 2 sata
Gostujuće predavanje (Siemens). 2 sata
Naziv predmeta Programiranje za Internet

Kod FELB13
ECTS 6
Nastavnici i/ili Predavanja: Dr. sc. Maja Štula, izv. prof.
suradnici Laboratorijske vježbe: Maras Josip, dipl. Ing.
Ostvaruju se nužna teorijska znanja o funkcioniranju Interneta. Ostvaruju se znanja o
Kompetencije koje aplikacijskim protokolima osobito HTTP protokolu. Stječu se kompetencije za rad sa
se stječu tehnologijama www (world wide web), te kompetencije za projektiranje i razvoj
jednostavnih web aplikacija.
Preporučena
1. M. Štula: Vlastiti materijali
literatura
1. Goodman, D. Dynamic HTML: The Definitive Reference 2nd Edition, O’Reilly, 2002.
Dopunska 2. Welling, L., Thomspon L., PHP and MySQL Web Development 2nd Edition, Sams
literatura Publishing, 2003.
3. Essential ASP.NET with Examples in C#, Fritz Onion, Addison Wesley
Predavanja:
Nastava
 45 sati
završetak, mjesto
jeziku, i drugo)
Tijekom semestra biti će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je u 6.
tjednu nastave, a drugi nakon završetka nastave. Na završnom ispitu studenti polažu
cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima.
Ocjena(%)= (M1 + M2)/2


Postotak Ocjena
Svaki međuispit se sastoji od 10 pitanja, a završni ispit sastoji se od 20. Uvjet za polaganje
ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka.

Trajanje
Nastavne jedinice
1. Definicija Internet, arhitektura Interneta, povijest Interneta, razvoj WWW-a,
5 sati
statistički podaci o korištenju Interneta, mogućnosti budućeg razvoja Interneta
2. Definiranje komunikacijskih protokola, mrežni model, uloge različitih razina
mrežnog modela, mrežne usluge i servisi, jedinstvena identifikacija procesa na
4 sata
mreži, jedinstvena identifikacija računala na mreži, osnove podatkovnih, mrežnih i
transportnih protokola
3. Protokoli aplikacijske razine, Telnet, DNS protokol, organizacija DNS servera,
3 sata
format imena računala, DNS rješavač
4. HTTP protokol, format HTT poruka, HTTP zahtjev, odgovor, zaglavlja HTTP
protokola, statusni kodovi, URI standard za jedinstveno adresiranje informacijskih 6 sata
resursa na Internetu, HTTP metode, uvjetni, parcijalni GET, MIME standard
5. Markup jezici, SGML, HTML, W3 kozorcijum, DTD, HTML poveznice
4sata
(linkovi), definiranje boje i veličine u HTML dokumentu, XHTML, CSS
6. DHTML, Document Object Model, dijelovi DOM-a, mehanizam prikaza,
HTML DOM, XML DOM, osnove JavaScript programskog jezika za razvoj 3 sata
klijentskih aplikacija
7. XML, prednosti i nedostatci XML-a, definiranje ispravnosti XML dokumenta,
prenošenje binarnih podataka u XML dokumentu, base64 shema kodiranja 6 sata
podataka, XML, Ajax
8. Razvoj Web aplikacija, serverski orijentirane tehnologije, JavaServleti,
4 sata
ASP.NET
9. Usluge web hostinga, PHP programski jezik, povezivanje web aplikacija sa
10 sati
bazama podataka
Popis laboratorijskih vježbi:
1. Internet, telnet, FTP, objavljivanje web stranica. 2 sata
2. HTML, formatiranje teksta, umetanje linkova i slika 2 sata
3. HTML, kreiranje listi, izrada tablica, formi. 2 sata
4. HTML, okviri. 2 sata
5. Osnove CSS-a 2 sata
6. Napredni CSS 2 sata
7. Izrada XML dokumenta 2 sata
8. Načini prikaza XML dokumenta unutar web stranice 2 sata
9. Osnove JavaScripta 2 sata
10. JavaScript, izrada aplikacije 2 sata
11. JavaScript i XML 2 sata
12. Osnove DHTML-a 2 sata
13. Osnove PHP-a 2 sata
14. Obrada podataka sa forme PHP-om 2 sata
15. PHP rad sa MySQL bazom podataka 2 sata
V semestar – izborni predmeti
Naziv predmeta Programiranje za UNIX

Kod FELB17
ECTS 4 ECTS bodova
30 sati predavanja i 15 sati laboratorijskih vježbi
Nastavnici i/ili Dr. sc. Sven Gotovac, red prof.
suradnici Dr. sc. Damir Krstinić (predavanja i laboratorijske vježbe)
Kompetencije koje
Stječu se temeljna znanja o razvoju programske podrške za operativni sustav UNIX.
se stječu
Preporučena
literatura
http://www.csc.unist.hr/~dkrst/unix/
Dopunska literatura Richard W. Stevens: Advanced Programming in the UNIX Environment
Nastava Predavanja:
(satinica, početak i  30 sati
izvođenja, oblici
jeziku, i drugo)
Tijekom semestra održati će se dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8
Ispit
tjedana nastave. Drugi međuispit održati će se nakon završetka nastave i uključuje izradu
(način polaganja, seminarskog rada. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na
ispitni rokovi) međuispitima.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi, 45% bodova na
svakom međuispitu i izrada seminarskog rada.

Postotak Ocjena
61% do 70% dobar (3)
Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu ispit koji se sastoji od izrade danog
zadatka (programa) za operativni sustav UNIX. Uvjet za polaganje ispita je ispravno
preveden i povezan program koji se može pokrenuti na operativnom sustavu UNIX i
minimalno 50% zadane funkcionalnosti.
Ispitni rokovi (ispitna grupa ): Prema kalendaru nastave


Uvod. Povijesni pregled. Temelji operativnog sustava UNIX. 2 sata
Datotečni sustav, UNIX ljuska, osnovne naredbe. Sustav prava pristupa 2 sata
UNIX procesi. Standardni ulaz i izlaz. Uvod u Shell skripte 2 sata
Izvorni i objektni kod, prevođenje i povezivanje, GCC prevodioc 2 sata
Automatizirano prevođenje i povezivanje, make program, Makefile datoteka 2 sata
Arhive funkcija (libovi), povezivanje libova, izrada statičkih libova 2 sata
Rad sa datotekama, file descriptori, prostup datotekama, pozicioniranje 2 sata
Svojstva UNIX datoteka, dijeljenje datoteka, atomske operacije 2 sata
Procesi. Funkcija main, argumenti naredbenog retka 2 sata
Okruženje (environment) i obilježja UNIX procesa, upravljanje procesima 2 sata
Nasljeđivanje procesa i otvorene datoteke. Zamjena memorijske slike procesa. 2 sata
Osnove komunikacije među procesima, pipes, signali. 2 sata
Sockets, semafori, dijeljena memorija 2 sata
Uvod u višenitno programiranje 2 sata
Uvod u mrežno programiranje 2 sata
Osnove korištenja operativnog sustava UNIX 2 sata
Datotečni sustav i shell skripte 2 sata
Osnove programiranja i GCC prevodioc, Makefile datoteke 2 sata
Funkcija main i argumenti naredbenog retka 2 sata
Rad sa datotekama 2 sata
Unix procesi 2 sata
Višenitno programiranje 3 sata
Naziv predmeta Sigurnost računala i podataka

Kod FELB18
ECTS 4
Nastavnici i/ili
Dr. sc. Mario Čagalj, izv. prof. (predavanja i laboratorijske vježbe)
suradnici
Kolegij pruža temeljna znanja iz područja računalne i informacijske sigurnosti uključujući
osnove sigurnosti operacijskih sustava, web sigurnost, osnove kriptografije, softversku
sigurnost. Studenti će steći znanja potrebna za osnovnu analizu, dizajn i realizaciju
jednostavnijih sigurnih računalnih sustava. U okviru laboratorijskih vježbi studenti ce steći
određena praktična znanja iz područja sigurnosti računalnih i komunikacijskih sustava.
Okvirni sadržaj i ključne riječi: Uvod u računalnu sigurnost. Osnovni koncepti, osnovne
Kompetencije koje sigurnosne prijetnje, osnovni sigurnosni ciljevi. Sigurnost operacijskih sustava: zaštita
se stječu memorije, kontrola pristupa, autorizacija, autentifikacija korisnika, zaporke, biometrijska
autentifikacija, TPM (Trusted Platform Modules). Sigurnost softvera: pretek spremnika
(buffer overflow) i drugi implementacijski sigurnosni propusti. Maliciozni kod (virusi,
spyware, botnets, rootkits): analiza i obrane. Web sigurnost: XSS i XSRF napadi i obrane.
Sigurnost baza podataka: kontrola pristupa, privatnost, integracija sa operacijskim
sustavima. Mrežna sigurnost: IPSec, SSL/TLS, DDoS napadi, DNS, mrežni vatrozidi.
Sigurnost mobilnih uređaja. Osnove kriptografije: enkripcija, autentifikacijske funkcije,
slučajni brojevi. Sigurnost UNIX i Windows operacijskih sustava.
Osnovna:
 Dieter Gollmann: Computer Security, 2nd Edition, Wiley, 2005.

 Charles P. Pfleeger, Shari Lawrence Pfleeger: Security in Computing, 4th Edition,
Prentice Hall, 2006.
Preporučena
literatura Knjige dostupne "on-line":
 Menezes, van Oorschot and Vanstone. Handbook of Applied Cryptography.

 Ross Anderson. Security Engineering.
 Cheswick and Bellovin. Firewalls and Internet Security: Repelling the Wily
Hacker.
Znanstveni radovi
Dopunska
literatura Za vise informacija molimo konzultirajte web stranicu predmeta:
http://www.fesb.hr/~mcagalj/SRP_11
Nastava Predavanja:
(satnica, početak i • 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne
završetak, mjesto djelatnosti u akademskoj godini 2011/2011
izvođenja, oblici
nastave na stranom • 15 sati – prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne
jeziku, i drugo) djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012
Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi. Osim pitanja, komentara, izvještaja
sa laboratorijskih vježbi, studenti su dužni napraviti seminarski rad na jednu od ponuđenih
tema; teme će biti isključivo iz područja koja će biti obrađena u okviru predmeta.
Seminarski rad uključuje: detaljan izvještaj (u pisanoj formi) te eventualno
prezentaciju. Npr., student može pripremiti seminarski rad na osnovu poglavlja knjige,
znanstvenog rada ili kombinacije navedenih izvora. Profesor će osigurati pisani materijal
Ispit nužan za izradu seminarskog rada. Ocjena seminarskog rada ulazi u konačnu ocjenu.
(način polaganja,
ispitni rokovi) Ocjenjivanje:
A - Prisustvo na predavanjima i lab. vježbama = 5%

B - Seminarski rad = 20%
C - Pismeni izvještaj sa lab. vježbi = 5%
D - “Midterm” (pismeni) - sredina predavanja = 25 %
E – Pismeni ispit - kraj predavanja = 45%
Konačna ocjena: Zaokruži[ 0.05*A + 0.2*B + 0.05*C + 0.25*D + 0.45*E ]
Trajanje
Nastavne jedinice
1. Uvod u računalnu sigurnost. Ciljevi sigurnosti: zaštita povjerljivosti, integriteta i
2 sata -
dostupnost usluga. Osnovne sigurnosne prijetnje.
2. Kriptografiski alati. Kriptografija bazirana na simetričnom (tajnom) i javnom
ključu. Autentifikacijske funkcije (hash i MAC algoritmi) i digitalni potpisi. 2 sata 2 sata
Pseudoslučajni brojevi.
3. Autentifikacija korisnika. Autentifikacija zasnovana na zaporkama, sigurnosnim
tokenima. Biometrijska autentifikacija. Sigurnosni problemi. Web autentifikacija. 2 sata 2 sata
Kognitivne autentifikacijske metode. – 1. dio
4. Autentifikacija korisnika. Autentifikacija zasnovana na zaporkama, sigurnosnim
tokenima. Biometrijska autentifikacija. Sigurnosni problemi. Web autentifikacija. 2 sata 2 sata
Kognitivne autentifikacijske metode. – 2. dio
5. Kontrola pristupa. Osnovni principi. Kontrola pristupa datotekama u UNIX
2 sata -
operacijskom sustavu.
6. Maliciozni softver. Virusi. Računalni crvi. Rootkits. Bot mreže. Zaštita od
2 sata 2 sata
malicioznog softvera.
7. Denial-of-Service (DoS) napadi. Distribuirani DoS napadi. Primjeri napada.
2 sata 2 sata
Zaštita od DoS napada.
8. Mrežni vatrozidi (network firewalls). Karakteristike, konfiguracije, prednosti i
2 sata 2 sata
nedostaci.
9. Softverska sigurnost. Buffer overflow napadi i zaštita. 2 sata 2 sata
10. Trusted Computing i višerazinska sigurnost. Bell-LaPadula model. Primjene. 2 sata -
11. Upravljanje sigurnošću. Procjena rizika. Fizička sigurnost. Ljutski faktori.
2 sata -
Security Auditing. Sigurnosni planovi, kontrole i procedure.
12. Uvod u internet sigurnost. SSL, IPSec. 2 sata -
13. Sigurnost Linux i Windows operacijskih sustava. 2 sata 2 sata
14. Seminarski radovi. Prezentacije i diskusija. 4 sata 2 sata
1. CrypTool. Symmetric and Asymmetric Cryptography. Hash i MAC funkcije. 2 sata
2. Web autentifikacija i web sigurnost. XSS i XSRF napadi i obrane. 2 sata
3. Malicionzni softver i računalni virusi. 2 sata
4. DoS i MitM napadi. Primjer flooding napada na bežičnu mrežu. 2 sata
5. Mrežni vatrozidi. 2 sata
6. Penetracijsko testiranje – primjer Windows servera. 2 sata
7. Sigurnost Linux operacijskog sustava. 2 sata
8. Sigurnost Windows operacijskog sustava. 2 sata
9. Seminarski radovi. Prezentacije, demonstracije, diskusije. 2 sata
VI semestar – redovni predmeti
Naziv predmeta Projektiranje informacijskih sustava

Kod FELB14
ECTS 5
suradnici Laboratorijske vježbe: Josip Maras
Ostvaruju se teorijska i praktična znanja o analizi i dizajniranju informacijskih sustava.
Kompetencije koje Stječu se kompetencije za definiranje, razvoj, vođenje i isporuku informacijskih sustava.
se stječu Stječu se znanja o metodologijama i alatima koji se koriste u projektiranju i razvoju
informacijskih sustava.
2. Dennis, Haley Wixom, M. Roth: Systems Analysis and Design, Fourth Edition, 2009.
Preporučena
3. Christian Dawson: Project in Computing and Information Systems: A Student's Guide,
literatura
2009.
Dopunska
1. Maja Štula: Vlastiti materijali
literatura
Predavanja:
Nastava
 30 sati
završetak, mjesto
jeziku, i drugo)
Ocjena(%)= (M1 + M2)/2


Postotak Ocjena
Trajanje
Nastavne jedinice
1. Uvod u analizu i dizajn informacijskih sustava, životni ciklus razvoja sustava,
3 sata
metodologije razvoja informacijskog sustava
2. Pokretanje projekta, identifikacija projekta, postavljanje zahtjeva sustava,
2 sata
analiza provedivosti projekta, izbor projekta
3. Vođenje projekta, identificiranje veličine projekta, pristup funkcijskih točaka,
2 sata
radni plan (workplan) projekta, Gantogrami, PERT dijagrami, CASE alati
4. Detaljno definiranje zahtjeva sustava, tehnike analize zahtjeva, tehnike
2 sata
prikupljanja zahtjeva, JAD (Joint Application Development)
5. Slučajevi korištenja sustava, elementi slučajeva korištenja 2 sata
6. Modeliranje poslovnog procesa, dijagrami toka podataka, definiranje poslovnog 2 sata
procesa pomoću dijagrama toka podataka, razine dijagrama toka podataka

7. Modeliranje podataka, dijagram entitet relacija (ER dijagram), rječnik podataka,
2 sata
validacija ER dijagrama, normalizacija ER dijagrama
8. Transformacija zahtjeva sustava u dizajn sustava, strategije dobavljanja
informacijskog sustava (prilagođeni sustav, generički softver, kupnja), faktori 2 sata
izbora strategije
9. Dizajn arhitekture sustava, osnovni tipovi arhitekture informacijskih sustava,
operacijskih zahtjevi, izvedbeni zahtjevi, sigurnosni zahtjevi, hardverske i 3 sata
softverske specifikacije
10. Dizajn korisničkog sučelja, korisnički doživljaj sustava (user experience),
2 sata
navigacijski dizajn, dizajn ulaza i izlaza informacijskog sustava
11. Dizajn programa, preoblikovanje logičkog modela procesa u fizički model
2 sata
procesa, strukturni dijagram, specifikacija programa
12. Dizajn pohrane podataka, datoteke, baze podataka, izbor formata pohrane
podataka, preoblikovanje logičkog modela podataka u fizički model podataka, 2 sata
optimizacija pohrane podataka
13. Implementacija informacijskog sustava, vođenje procesa razvoja programa,
dodjeljivanje programerskih zadataka, koordiniranje aktivnosti, vođenje rasporeda, 2 sata
testiranje, dokumentiranje
14. Uvođenje informacijskog sustava, održavanje sustava i podrška korisnicima 2 sata
1. Postavljanje zahtjeva sustava 2 sata
2. Analiza provedivosti projekta, proračun kumulativne dobit, povrat investicije i
3 sata
poravnanje vrijednosti za troškovnik projekta
3. Kreiranje Gantograma i PERT dijagrama 2 sata
4. Detaljno definiranje zahtjeva sustava analizom dokumentacije 3 sata
5. Definiranje slučajeva korištenja za primjer informacijskog sustava 3 sata
6. Kreiranje dijagrama toka 3 sata
7. Kreiranje dijagrama entitet relacija i rječnika podataka 3 sata
8. Izbor strategije dobavljanja informacijskog sustava 2 sata
9. Definiranje operacijskih, izvedbenih i sigurnosnih zahtjevi primjera
2 sata
informacijskog sustava
10. Dizajniranje korisničkog sučelja 2 sata
11. Specifikacija programa 3 sata
12. Dizajn pohrane podataka 2 sata
Naziv predmeta Uvod u distribuirane informacijske sustave

Kod FELB15
ECTS 5
Predavanja: Dr. sc. Maja Štula, izv. prof. i dr.sc. Ljiljana Šerić
Nastavnici i/ili
Laboratorijske vježbe: Maja Braović
suradnici
Upoznavanje studenta s osnovnim konceptima, arhitekturom, dizajnom i razvojem
Kompetencije koje distribuiranih informacijskih sustava. Upoznavanje s tehnologijama koje čine podlogu
se stječu distribuiranih informacijskih sustava. Upoznavanje s aplikacijama distribuiranih
informacijskih sustava.
4. Andrew S. Tanenbaum, Maarten van Steen: Distributed Systems, Principles and
Preporučena Paradigms, 2007 Pearson Education
literatura 5. Cameron Hughes, Tracey Hughes: Parallel and Distributed Programming Using C++,
Addison Wesley 2003
2. Tom Barnaby: Distributed .NET Programming in C#, Apress 2002
Dopunska
3. Ajay D. Kshemkalyani, Mukesh Singhal: Distributed Computing, Principles,
literatura
Algorithms, and Systems, Cambridge University Press 2008
Predavanja:
Nastava
 30 sati
završetak, mjesto
jeziku, i drugo)
Ocjena(%)= (M1 + M2)/2


Postotak Ocjena

Trajanje
Nastavne jedinice
1. Distribuirani informacijski sustavi, podjela, svojstva, arhitekture 3 sata
2. Procesi, stanja procesa, resursi, nazivlje, sinkronizacija, konzistencija 4 sata
3. Komunikacijski mehanizmi, stream prema message orjentiranoj komunikaciji 2 sata
4. Distribuirani algoritmi 2 sata
5. Soketi 4 sati
6. RPC 3 sata
7. ORPC (DCOM, RMI, CORBA) 6 sati
8. Message orijentirani distribuirani sustavi 3 sata
9. Web servisi, SOAP 4 sata
1. Soket aplikacija u C-u 5 sata
2. RPC aplikacija u C-u 6 sata
3. RMI aplikacija u javi 8 sata
4. DCOM aplikacija u C-u 6 sata
5. Web servis u PHP-u 5 sata
Naziv predmeta Poslovna informatika

Kod FETB01
ECTS 4 ECTS boda
Nastavnici i/ili
Dr. sc. Stipo Čelar, doc. (predavanja i vježbe)
suradnici
Cilj kolegija je uvesti studente u osnovna poslovna područja podržana informacijsko
komunikacijskom tehnologijom (ICT). Studenti se upoznaju s prilikama na tržištu, te
poslovnim i tehnološkim trendovima koji omogućavaju da informacijsko komunikacijska
Kompetencije koje
tehnologija podržava poslovne procese i poslovne sustave.
se stječu
Studenti ovladavaju znanjima i sposobnostima potrebnim za posredovanje između
poslovnih potreba i mogućnosti koje nudi informacijsko komunikacijska tehnologija, tj. za
primjenu informacijsko komunikacijske tehnologije u ostvarivanju poslovnih ciljeva.
Preporučena
S. Čelar: vlastiti materijali
literatura
1. www.uni-paderborn.de
2. www.gartner.com
3. www.sap.com
Dopunska literatura
4. www.ibm.com
5. www.sei.cmu.edu
6. www.idc.com
Predavanja:
Nastava  30 sati
 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) – prema rasporedu
završetak, mjesto
izvođenja, oblici
Laboratorijske vježbe:
nastave, mogućnost
 15 sati
nastave na stranom
jeziku, i drugo)  7 tjedana ravnomjerno raspoređeno
 grupe od 10-15 studenata
Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i usmeni ispit. Prvi međuispit je u
tijeku nastave, a drugi nakon završetka nastave. Na usmenom ispitu studenti polažu
cjelovito gradivo.
Uvjet za pozitivnu ocjenu međuispitâ je minimalno 50 % bodova na svakom međuispitu

kojem student(ica) pristupi. Student može pristupiti i samo jednom međuispitu.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je i pozitivna ocjena (minimalno 50%) iz laboratorijskih vježbi i

usmenog ispita.
Ocjena(%) = 0,5*(M1 + M2)*0,7 + U*0,1 + LAB*0,2

Ispit
(način polaganja,
M1, M2 – bodovi na međuispitima, izraženi u postocima
ispitni rokovi)
U – bodovi na usmenom ispitu, izraženi u postocima
LAB – bodovi iz laboratorijskih vježbi, izraženi u postocima

Postotak Ocjena
62% do 74% dobar (3)

Trajanje
Nastavne jedinice
1. Odnos poslovnih i informacijskih sustava (ICT kao podrška poslovanju) 2h
2. Organizacija poslovnih procesa (od funkcijske ka procesnoj orijentaciji) 4h
3. Smjernice strateškog upravljanja poslovnim procesima (SWOT-analiza, PEST- 2h
analiza, misija, vizija, poslovni plan)

4. Od prvog računskog stroja do današnje ICT (primjena računarstva kroz povijest) 2h
5. Poslovna područja i poslovni zahtjevi (ERP, HRM, CRM, BPM, Financial, 4h
Retail,…)
6. Zadaci ICT-djelatnika (prije 10-ak godina i danas) 2h
7. ICT-projekti i poslovni projekti (faze projekta, ključni elementi projekta, ključni 4h
rizici projekta)
8. Životni vijek ICT-sustava i ICT-proizvoda (troškovi, investicije i povrat investicije) 4h
9. Poslovni trendovi (globalizacija, outsourcing, offshoreing, clustering, SOA) 2h
10. Tehnološki trendovi (Open Source, BI, Web 2.0 4h
1. Uvod 2h
2. Samostalna obrada izabrane/dodijeljene teme i pripremanje prezentacije 8h
3. Prezentacija obrađenih tema 5h
VI semestar – izborni predmeti
Naziv predmeta Programiranje za Windows

Kod FELB16
ECTS 4
suradnici Laboratorijske vježbe: Bernardin Ćenan, dipl. ing.
Stječu se kompetencije za osnove razvoja Windows aplikacija korištenjem .NET 2.x
frameworka i .NET 3.x frameworka. Također se stječe i razumijevanje funkcioniranja
Microsoft Windows operativnih sustava i komunikacije između aplikacije i operativnog
Kompetencije koje
sustava. Praktične kompetencije kolegija su poznavanje tipova podataka navedenih
se stječu
programskih modela, funkcija, predložaka klasa tj. programerska znanja potrebna za
kreiranje prozora aplikacije, kontrola, izbornika itd. i definiranje funkcionalnosti kroz
obrađivanje ulaznih događaja aplikacije i generiranje aktivnosti aplikacije.
Preporučena
6. M. Štula: Programiranje korisničkih sučelja na Windows platformama, FESB, 2010
literatura
4. C# 3.0 Unleashed With the .NET Framework 3.5, Joseph Mayo
Dopunska 5. Foundations of WPF: An Introduction to Windows Presentation Foundation, Laurence
literatura Moroney, Apress
6. MSDN
Predavanja:
Nastava
 30 sati
završetak, mjesto
nastave na stranom  7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno)
jeziku, i drugo)
Ocjena(%)= (M1 + M2)/2


Ispit Postotak Ocjena

Trajanje
Nastavne jedinice
1. Microsoft Windows operacijski sustavi, povijest razvoja grafičkog sučelja,
3 sati
dinamičko povezivanje, izvorni API
2. .NET framework 2.x struktura, .NET ključne riječi, tipovi podataka 2 sata
3. .NET framework 3.x struktura, PE format, poruke 3 sata
4. Ulazna točka aplikacije, petlja poruka, rad sa porukama u .NET aplikaciji 3 sata
5. Kreiranje prozora, tipovi prozora, hijerarhija prozora, prozori .NET 2.x i 3.x
3 sata
aplikacije
6. XAML jezik, XAML pozadinska datoteka koda, XAML umetnuti koda 2 sata
7. Resursi aplikacije, ikone, kursori, izbornici, traka s botunima 2 sata
8. Kontrole, dijalog prozori, modalni i nemodalni prozori 3 sata
9. MDI aplikacije, tabularni dizajn, navigacijski dizajn 2 sata
10. Rad sa datotekama, standardni dijalog prozori, otvaranje i zatvaranje datoteka,
3 sata
pisanje i čitanje podataka
11. Grafički podsustav GDI i GDI+ 2 sata
12. Grafički podsustav WPF 2 sata
1. Rad s različitim tipovima podataka u .NET aplikaciji 2 sata
2. NET 2.x i .NET 3.x aplikacije se osnovnim prozorom 2 sata
3. Mijenjanje izgleda i stila prozora, generiranje događaja, obrada događaja tj.
2 sata
obrada poruka u NET 2.x aplikaciji
4. NET 2.x i .NET 3.x aplikacije sa izbornicima, izmjena ikona i kursora
2 sata
aplikacije, kreiranje funkcionalnosti izbornika
5. Dodavanje kontrola u NET 2.x i .NET 3.x aplikaciju, kreiranje funkcionalnosti
2 sata
kontrole
6. NET 2.x i .NET 3.x MDI aplikacije 2 sata
7. Rad sa grafičkim podsustavima GDI+ i WPF 3 sata
Naziv predmeta Osnove ugradbenih računalnih sustava

Kod FELB21
ECTS 4 ECTS-a
Nastavnici i/ili Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof.
suradnici
Kompetencije koje Poznavanje ugradbenih sustava s sklopovske i programske osnove. Odluka što rješavati
se stječu programski a što sklopovski. Operacijski sustavi ugradbenih sustava
Preporučena Wayne Wolf, Computers as Components Principles of Embedded Computing Systems

literatura Design, Morgan Kaufmann 2001., 1-55860-541-X
Dopunska literatura Frank Vahid, Tony D. Givargis, Embedded System design: A Unified
Hardware/Software Introduction, John Wiley 2001, ISBN 0-471-38678-2
Predavanja:
Nastava
 30 sati
završetak, mjesto
izvođenja, oblici Laboratorijske vježbe
jeziku, i drugo)
Ispit
nastave, drugi nakon nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove
(način polaganja, gradiva koje nisu položili na međuispitima.
ispitni rokovi) Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na
svakom međuispitu.
Ocjena(%)=0,33 L + 0,33 M1 +0,33 M2

Postotak Ocjena
60% do 70% dobar (3)
Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i
zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja.
Ispitni rokovi (ispitna grupa ): Prema kalendaru nastave

Predavanja
Važnost i područja primjene ugradbenih računalnih sustava. 2 sata
Sklopovlje ugradbenih računalnih sustava i njihovo povezivanje. 2 sata
Mikroprocesori, mikrokontroleri 2 sata
Digitalni procesori signala. 2 sata
Različite periferije te njihovo međusobno povezivanje. 2 sata
Problem sučelja razmatra se na razini arhitekture računala, logičkih sklopova, vremenskih 2 sata
dijagrama, protokola.
Povezivanje analognih i digitalnih sustava. 2 sata
Programska podrška ugradbenih računalnih sustava. 2 sata
Operacijski sustavi ugradbenih računalnih sustava. 2 sata
Operacijski sustavi za rad u realnom vremenu. 2 sata

Metode projektiranja ugradbenih računalnih sustava. 2 sata
Odluke što i kako riješiti sklopovski a što programski. 2 sata
Alati za projektiranje ugradbenih računalnih sustava. 2 sata
Višeprocesorski i distribuirani ugradbenih računalnih sustavi. 2 sata
Primjeri ugradbenih sustava. 2 sata
Primjeri ugradbenih sustava 2 sata
Arhitektura ARM procesora 2 sata
Skup naredbi ARM procesora 2 sata
IDE za ARM procesore 2 sata
Jednostavni primjer programa za ARM procesor 2 sata
Složeniji primjer digitalni filtar 2 sata
Složeniji primjer FFT 2 sata
Komunikacija s periferijama (digitalnim tastaura) 2 sata
Komunikacija s periferijama (digitalnim displej) 2 sata
Komunikacija s periferijama (analognim A/D) 2 sata
Ugradbeni operacijski sustav 2 sata
Ugradbeni Linux 2 sata
Primjeri ugradbenih sustava 2 sata
Arhitektura ARM procesora 2 sata
Skup naredbi ARM procesora 2 sata
IDE za ARM procesore 2 sata
Jednostavni primjer programa za ARM procesor 2 sata
Složeniji primjer digitalni filtar 2 sata
Komunikacija s periferijama (digitalnim tastaura) 2 sata
Komunikacija s periferijama (digitalnim displej) 2 sata
Komunikacija s periferijama (analognim A/D) 2 sata
Ugradbeni operacijski sustav 2 sata

120

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

120

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Sveučilište u Splitu

Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje

IZVEDBENI PLAN NASTAVE PREDDIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Split, 30. rujna 2011.

1. Popis obveznih i izbornih predmeta

FEOB04 Engleski jezik 2 30+0+0 2 Daniela Matić, viši predavač

FELB09 Signali i sustavi 30+30+0 5 Dr. sc. Tamara Šupuk

ISPITNE GRUPE - PREDDIPLOMSKI STUDIJ RAČUNARSTVA

Izvedba nastave po predmetima

Naziv predmeta Matematika 1 (120)

Kompetencije koje Ovladavanje konceptima, definicijama i formulama vezanim uz realne i kompleksne

Na svakom kolokviju, te iz svakog dijela na Završnom ispitu može se ostvariti po 25

Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21.:

Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u

Nastavne jedinice Trajanje

Uvod. Brojevni sustavi, realni brojevi, kompleksni brojevi, trigonometrijski oblik

Matrice. Osnovne operacije s matricama. Matrični zapis sustava linearnih

Inverzna matrica. Determinante. Podmatrice i poddeterminante. Laplaceov razvoj

Vektori. Osnovne operacije s vektorima. Koordinatizacija. Jedinični vektor i

Jednadžbe pravca. Jednadžbe ravnine. Primjene analitičke geometrije. 3 sata 3 sata

Limes, neprekidnost, asimptote. Pregled elementarnih funkcija. 3 sata 3 sata

Derivacije. Tangenta i normala. Diferencijal i približno računanje. 3 sata 3 sata

Monotonost. Nužni i dovoljni uvjeti ekstrema. Geometrijski ekstrem. 3 sata 3 sata

Zakrivljenost. Dovoljan uvjet konveksnosti i konkavnosti.

Ispitivanje toka i crtanje grafa funkcije. 3 sata 3 sata

Niz realnih brojeva. Osnovna nejednadžba konvergencije. Gomilište i podniz.

Red realnih brojeva. Nužan uvjet konvergencije. Kriteriji konvergencije.

Niz funkcija. Red funkcija. Red potencija i radijus konvergencije.

Naziv predmeta Fizika 1

Svaki kolokvij se sastoji od 6 zadataka, i to:

Za prolaznu ocjenu na svakom kolokviju potrebno je zadovoljiti:

Polaganje cjelokupnog ispita

Utvrđivanje konačne ocjene

Ocjene s kolokvija utvrđuje se na sljedeći način:

Ukupna ocjena izražena u postotcima pretvara se u konačnu brojčanu ocjenu na slijedeći

Termini kolokvija i ispitnih rokova:

Naziv predmeta Elektrotehnika

Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje

Ocjena (%)  0,5  T  Z 

gdje su aktivnosti izražene u postocima:

studente koji su kolegij upisali po drugi put.

Naziv predmeta Uvod u računala i programiranje

Programiranje: Nizovi. Tehnike debugiranja. 3 sata 2 sata

Naziv predmeta Engleski jezik 1

Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove

Unit 12 – The Internet – warnings; computer-mediated communication; writing

II semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Matematika 2 (120)

Na svakom kolokviju, te iz svakog dijela na Završnom ispitu može se ostvariti po 25

Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21.:

Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u

Nastavne jedinice Trajanje

Integriranje racionalnih funkcija. Integriranje trigonometrijskih funkcija. 3 sata 3 sata

Naziv predmeta Fizika 2

Kvantni brojevi. Periodni sustav elemenata. Rendgensko zračenje. 3 sata 2 sata

Naziv predmeta Elektronika

Ispit Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:

Ispitni rokovi (ispitna grupa 23): Prema kalendaru nastave

Naziv predmeta Programiranje

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:

Ispitni rokovi (ispitna grupa 25): Prema kalendaru nastave

Nastavne jedinice Trajanje

Naziv predmeta Engleski jezik 2

Nastavnici i/ili Daniela Matić, viši predavač