SPOSOBNOSTI

pripremio:
Luka Marinović
Školski uspjeh (postignuće) svakog
učenika ovisi:

SPOSOBNOSTI MOTIVACIJA

VANJSKI
UVJETI
SPOSOBNOSTI

 Različite sposobnosti su potrebne za

školsko postignuće:
• Tjelesne – tjelesna konstitucija,
• Senzorne – vid, sluh...
• Intelektualne – analiza, sinteza, apstraktno
mišljenje, sposobnost zaključivanja, baratanje
pojmovima,
Neke od specifičnih
intelektualnih sposobnosti
 Zaključivanje
 Analiza sinteza
 Pamćenje
 Razumijevanje riječi
 Korištenje pojmova i simbola
 Apstraktno mišljenje
 Brzina mišljenja
 Prepoznavanje sličnosti
 Razumijevanje prostornih odnosa
 Razumjevanje odnosa meĎu veličinama i količinama
Inteligencija?
 Postoje mnoge definicije:
• Sposobnost snalaţenja u novim situacijama.
• Sposobnost rješavanja problema.

 Ponašanja u kojima se manifestira inteligencija

ne smiju biti rezultat refleksa, instinkta,
znanja, iskustva ni slučajnog pogaĎanja, već
uvida u situaciju (Bujas 1943).
Kako mjeriti inteligenciju
 Binet i Simon (1905): prvi test
inteligencije.
• Cilj identificirati djecu s poteškoćama u razvoju kako
bi im se na vrijeme prilagodio program.
• Test se sastojao od 30 heterogenih zadataka.
• Primijenjen na svim dobnim skupinama djece te su
tako utvrĎene norme za svaku skupinu.
• Izračunata individualna odstupanja u odnosu na
norme.
• Individualne razlike
• Kvantitativni pokazatelj?
 IQ – kvocijent inteligencije
Primjer: Dob Prosječni rezultat na testu
8 15
9 19
10 23
Ivan M. (8 god.) riješio je 23 zadatka. Dakle upada u skupinu
prosječnih 10 – godisnjaka Njegova mentalna dob je 10.

MD
IQ = ------------- x100 = 10/8x100= 125
KD

Mentalna dob – prosječna mentalna razvijenost ispitanika

iste dobne skupine.
DQ – devijacijski kvocijent
inteligencije
Individualan rezultat izraţen u terminima
odstupanja od prosjeka iste dobne skupine na
standardiziranoj distribuciji inteligencije.

 Miro ima 15 godina i riješio je testu 24

zadatka. 15 - godišnjaci imaju prosjek od
27 zadataka, s odstupanjima sd=5
• ((24-27)/5)*15)+100= 91
Kako mjeriti inteligenciju?

 Osnovni principi:
• utvrditi opću normu. Prosjek neke skupine.
Rezultat prosječnih osmogodišnjaka,
djevojaka i sl.
• utvrditi individualna odstupanja u odnosu na
odgovarajuće norme.
• ta odstupanja izraziti brojem (DQ ili IQ)
Raspodjela inteligencije
Kategorije
 Izrazito iznadprosječni IQ > 130 2,2 %
 Iznadprosječni 111-129 22,8 %
 Prosječni IQ 91-110 50 %
 Ispodprosječni IQ 81-90 22,8 %
 Mentalna retardacija IQ < 70 2,2 %
• Laka MR 50 - 69
• Umjerena MR 35 - 49
• Teška MR 20 - 34
• Izrazito teška MR 0-19
 Mentalna ret.

70
Ispodprosječni

80
90
100
Prosječni

110

Iznad prosječni
120
130

Izrazito
iznadprosječni
Struktura inteligencije
 Je li to neka opća sposobnost ili više
neovisnih specifičnih sposobnosti?
 Je li netko tko je inteligentan u jednoj
području neminovno inteligentan i na
drugom polju ili postoji više specifičnih,
neovisnih “inteligencija”?
 Od samih početaka ovo muči istraţivače.
 Postoje različite perspektive
Spearmanov model
A) Postoji jedan opći (generalni) faktor –
g-faktor. To znači da postoji jedna opća
sposobnost. Dakle inteligentniji ljudi će
imati tendenciju manifestirati svoju
inteligenciju na svim poljima.
B) Specifični faktori - s-faktor– u različitim
poljima ljudske djelatnosti.
ANKA
S1
Verbalni f.

S2 Uspjeh u
G-faktor Num. F.
matematici

S4
Spacijalni f.

S3
Glaz. f.
Šime

S1
Verbalni f.
S2 Uspjeh u
G-faktor Num. F.
matematici

S3
S4
Glaz. F,
Spacijalni f.

.
 Numerički faktor

Mehanički Verbalni
G-faktor
faktor faktor

Spacijalni faktor
Thurstoneov model
 Ne postoji g-faktor već se ineligencija sastoji od 7 vrsta
primarnih mentalnih sposobnosti (primarnih faktora):
1. verbalna fluentnost (rječitost)
2. verbalno razumijevanje
3. vizualne i spacijalne (prostorne) sposobnosti
4. pamćenje
5. numerička sposobnost
6. perceptivna brzina uočavanja
7. induktivno zaključivanje (iz pojedinačnog ka
općem)
Thurstoneov model - prikaz
Verbalno razumijevanje Numerički faktor

S1 s2 z1
z2

s3 s5 z3 z4
s4

z5
 Guilfordov model

 Guliford je još više “rascjepkao” inteligenciju. Čak 120-150 različitih

neovisnih sposobnosti.
3 dimenzije:

A) SADRŢAJI
B) OPERACIJE
C) PRODUKTI

Svaka sposobnost odreĎena

je trostrukom interakcijom
svake od te tri dimenzije.
Catellov model
Fluidna inteligencija
–. brzina i točnost apstraktnog rezoniranja
- opća sposobnost otkrivanja odnosa u svim područjima
- nezavisna o učenju, kulturi i iskustvu, biološki odreĎena
Kristalizirana inteligencija
- sposobnost izvoĎenja odnosa u specifičnim područjima
- akumulirano znanje i rječnik
- iskustvo i edukacija utječu na njen razvoj
- ovisi i o razvijenosti fluidne

Za školsko postignuće posebno je vaţna kristalizirana

inteligencija jer ovisi o učenju, znanju, iskustvu uopće,
kulturalnim utjecajima školskim programima i godinama
školovanja
Novije koncepcije
IQ ne garantira uspjeh u ţivotu. Pa su se
istraţivači zapitali - zašto?
Naime cjeli koncept IQ-a je smišljen da bi se
predvidio nekakav uspjeh.

Novije teorije su:

Praktičnije
Naglašavaju ulogu kognitivnih procesa
Naglašavaju promjenjivost inteligencije
Gardnerova teorija multiplih
inteligencija

Tip inteligencije Zadaci u kojima se izražava

 lingvistička i. razumijevanje pojmova, čitanje, pisanje

tekstova
 logičko- matematički problemi, logičko zaključivanje
matematička i.
 spacijalna i. tumačenje mapa, snalaţenje u prostoru

 muzička i. pjevanje, skladanje, sviranje instrumenta

 tjelesno-
kinestetska i. plesanje, sport
 intrapersonalna i. razumijevanje sebe – tko smo, kako se
moţemo promijeniti
 Interpersonalna
Zašto je važno poznavati razinu
sposobnosti?

 Profesionalno usmjeravanje
 Profesonalna selekcija

 Škola prvenstveno potiče lingvističku i

logičko- matematičku inteligenciju.
 Trebalo bi poticati i ostale inteligencije.
Vrlo vaţno za učenike s poteškoćama.
Sternbergov model intelekta

 Tri vrste inteligencije

• Analitička – slična starijim teorijama. Mjeri se
testovima
• Praktična – svakodnevni ţivot
• Kreativna – naglašena uloga sinteze,
integracije.

Ova teorija objašnjava zašto netko tko ima

visoki IQ ne mora uspjeti u životu!
Sternbergov model
 Naglašava vaţnost posredujućih kognitivnih
komponenti (medijatora)
• Metakognicije – sve ono što znamo o sebi i što nam
pomaţe da se bolje pripremimo za učenje, odabir
strategija, akcija (tišina, crtanje i sl.
• TakoĎer naglašava interakciju inteligencije i
okoline, moţda više od ostalih. Ne samo da
inteligencija sluţi da bismo sebi prilagodili okolinu, već
i okolinom, učenjem, iskustvom moţemo utjecati na
inteligenciju
Inteligencija – rezultat nasljeđa ili
okoline?

 Zašto je ovo pitanje uopće vaţno?

Odgovor na ovo pitanje moţe utjecati na

vaš odnos s učenicima:
A) genetski odreĎena - niska
očekivanja
B) pod utjecajem okoline -
promjenjiva
 Rezultati istraživanja

različita okolina ista okolina

 Nesrodnici .00 (0%) .23 (5%)

 Braća/sestre .40 (16%) .49 (24%)
 Dvojajčani blizanci .42 (18%) .53 (28%)
 Jednojajčani blizanci .75 (56%) .87 (76%)
Inteligencija i školski uspjeh

 Istraţivanja pokazuju da su utjecaji dvosmjerni:

 Inteligencija utječe na šk. uspjeh. No taj utjecaj
je daleko manji nego što se očekivalo
 Utječe li školovanje na inteligenciju. Jeste li vi
svi ovdje (na fakultetu) zato što ste
inteligentni, ili ste samim tim što ste ovdje
postali još inteligentniji?
 Ceci (1991): školovanje povećava sposobnosti
pamćenja, neke aspekte percepcije i upotrebu
jezika.
 Inteligencija i nastava
 U razredu su djeca raspodijeljena po
normalnoj distribuciji.

 Nisu svi isti!

 Individualiziran pristup
Individualiziran pristup
 Uvijek imati pripremljene dodatne i
dopunske zadatke.
 Prilagoditi poučavanje – kraći segmenti
povratne inf.
pitanja
jasno strukturirati nast.
dogovoriti unaprijed što raditi
KREATIVNOST
 Mentalni proces ili osobina kojom osoba
stvara nove, originalne i korisne
(vrijedne) produkte. Ili kombinira
postojeće ideje i produkte na nov i
originalan način.
 3 kriterija:
• Novo
• Originalno
• Vrijedno
Kreativnost i inteligencija
Kakav je odnos izmeĎu kreativnosti i
inteligencije?
Jesu li svi kreativni ljudi inteligentni?

Jesu li svi inteligentni ljudi kreativni?

Na prvi pogled reklo bi se da je odnos

jasan i jednostavan, meĎutim, nije tako!
 Odnos izmeĎu inteligencije i kreativnosti
slabiji i zamršeniji nego što na prvi
pogled izgleda!
 Svi kreativni ljudi su barem prosječno
inteligentni.
 Svi visoko inteligentni ljudi nisu kreativni.
 Inteligencija je nužan uvjet za
kreativnost ali nije dovoljna.
 Razlike između inteligencije i
kreativnosti
 Testovi inteligencije
 jedno rješenje
problema
 To je potraga za jednim
rješenjem
 Znanje i škola traţe
ovakve odgovore i
ovakvo mišljenje
• Koji je glavni grad
Hrvatske  Nastavi niz:
• Tko je otkrio Ameriku?
 A, Č, Dţ, F,
 Takav način mišljenja –
konvergentno mišljenje  1, 3, 6, 10,
 1, 1, 2, 3, 5
 Kreativnost

 Pronalaţenje novih
ideja za jedan problem
 Npr. Brainstorming

 Pitanje: Na koje se sve

korisne načine olovka
moţe upotrijebiti?
 Na koje biste sve
zanimljive način mogli
ispričati što se dešava
na ovoj slici?
 Ovaj način mišljenje
koji podrazumijeva
produkciju što većeg
broja ideja nazivamo –
Inteligencija / kreativnost

Problem
Problem

Konvergentno
mišljenje
Divergentno
mišljenje

 Dakle, radi se o temeljnoj razlici u

procesima mišljenja
 Kreativne / nekreativne osobe
 otvorenost  neprihvaćanje novog
 sklonost kritičnosti  sklonost kompromisu
 nekonvencionalnost  konvencionalnost
 divergentnog mišljenja  konvergentno
 inicijativnost mišljenje
 motiviranost  pasivnost
 samopouzdanje  poticanje vanjskim
 široki interesi faktorom
 spremnost na  nesigurnost
promjene  nazainteresiranost
 predvidivost
Zapis inteligentnog dječaka:
Gospodin Smith se vraća kući s
upješnog poslovnog putovanja. Vrlo je sretan
i razmišlja o svojoj divnoj obitelji i kako će oni
biti sretni kad se vide. On zamišlja kako će za
sat vremena od sada avion sletjeti na
aerodrom, a gospoĎa Smith i njihovo troje
djece će biti tamo i poţeljeti mu
dobrodošlicu.

(Vizek – Vidović i sur., 2003)

Zapis kreativnog dječaka:
Ovaj čovjek putuje iz Reno-a gdje je upravo
dobio razvod od svoje ţene. Sucu je rekao kako
više nije mogao podnositi ţivot s njom. Stavljala
je toliko kreme na lice po noći da bi joj glava
skliznula s jastuka i udarala u njegovu glavu. Sad
razmišlja o novoj neklizućoj kremi za lice.
Kreativnost u nastavi
 Povećava li formalno obrazovanje
kreativnost ili smanjuje?
• Učinak negativan!
 Škola – naglašava konvergentno
mišljenje- (TOČNO – NETOČNO, jedno
rješenje i sl.)
Kako povećati kreativnost u
nastavi
 Koristiti različita pitanja koja pobuĎuju
različite procese:
• Pamćenje i konvergetno mišljenje – tko kada
gdje
• Konveretno mišljenje – kako, zašto, objasni!
• Divergetno mišljenje – nabroji, na koliko
načina moţeš... Što bi bilo kad bi ...
• Vrednovanje – usporedi, što je bolje i ljepše?
Kako povećati kreativnost
 Vrlo je vaţno uklanjanje prepreka kretivnom mišljenju:
- neki strahovi
- sram da se ne ispadne glup
- predrasude i sl.
 Stvarati atmosferu povjerenja u kojoj osoba moţe izraziti
nejasne riskantne no obećavajuće ideje.
 Vrlo vaţno stvaranje sigurne i poticajne okoline u razredu.
 Na kreativnost se može utjecati!!!
Korištena literatura
 V Vizek Vidovi, V. Vlahović – Štetić,
Majda Rijavec, Dubravka Miljković
(2003). Psihologija obrazovanja, IEP-
VERN’, Zagreb
 T. Grgin (1996). Edukacijska Psihologija,
Naklada Slap, Jastrebarsko
KRAJ