Silvija Krpes

GEOGRAFIJA 5
 Za izdavača
Đurđica Salamon, dipl. ing.

Autorica
Silvija Krpes, prof.

Recenzenti
Dr. sc. Mate Matas
Zdravko Dominik, dipl. geograf
Dolores Bradić, prof. defektolog

Lektorica
Ivana Glavaš, prof.

Stručna suradnica
Tina Tortić, prof. defektolog

Grafička urednica
Eleni Šakan

Ilustratorica
Petra Kljaić, prof.
Irina Maksimoska, ACE

Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

Republike Hrvatske rješenjem kl. UP/I°-602-09/08-03/00374,
ur. br. 533-12-09-0002, Zagreb, 2009.
za učenike koji nastavni program svladavaju po člancima 4, 6, 7 i 10
Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika (NN 23/1991).

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i

sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 702368

Nakladnik
Alka script
Zagreb, Nehajska 42
tel. 01 30 135 30

Tisak
Tiskara Zelina d.d., Zelina
 Silvija Krpes

GEOGRAFIJA 5
Udžbenik s radnom bilježnicom
za učenike petog razreda osnovne škole

Prvo izdanje
Zagreb, 2009.
script
alka
 Sadržaj

I. PLANET ZEMLJA ..................................................................................................... 7

OBLIK I VELIČINA ZEMLJE....................................................................................... 8
RAZMJEŠTAJ KONTINENATA I OCEANA .............................................................. 12
ZEMLJA U SVEMIRU............................................................................................... 17
MREŽA MERIDIJANA I PARALELA . ....................................................................... 21
GIBANJE ZEMLJE I GODIŠNJA DOBA .................................................................. 28
II. GEOGRAFSKA KARTA .......................................................................................... 35
MJESNO I POJASNO VRIJEME ............................................................................. 36
PRIKAZIVANJE ZEMLJINE POVRŠINE . ................................................................ 41
MJERILO I VRSTE GEOGRAFSKIH KARATA ........................................................ 47
ORIJENTACIJA ........................................................................................................ 56
III. SASTAVNICE PRIRODNE OSNOVE ...................................................................... 61
RELJEF – GRAĐA ZEMLJE .................................................................................... 62
UNUTRAŠNJE SILE ZEMLJE ................................................................................. 66
OBLIKOVANJE RELJEFA VANJSKIM PROCESIMA . ............................................. 69
VODA U PRIRODI.................................................................................................... 74
MORE....................................................................................................................... 78
VODA NA KOPNU.................................................................................................... 82
VRIJEME I KLIMA . .................................................................................................. 87
TIPOVI KLIMA, BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET . ..................................................... 92
PRIRODNA BOGATSTVA I OČUVANJE OKOLIŠA ................................................. 98
POJMOVNIK ......................................................................................................... 101
Upute učeniku za uporabu knjige
Na početku nastavne teme nalazi se PROBLEM koji će te zainteresirati i navesti da nastaviš
proučavati zadaće koje slijede. To su pitanja na koja znaš odgovor ili ćeš odgovoriti uz učiteljeva
potpitanja. Primjerice:

Kakva je oblika Zemlja?

Zaokruži sliku predmeta koji najbolje odgovara obliku Zemlje.

Važne tvrdnje odvojene su okvirom. Primjerice:

Zemlja je planet, domovina ljudi, ali i svih biljnih i životinjskih vrsta.

Tekst prate PRAKTIČNI RADOVI koji će te zainteresirati i pomoći da lakše svladavaš nastavne
sadržaje. Primjerice:

Kako izgleda unutrašnjost Zemlje?

KORA
Unutrašnjost Zemlje
građena je od:
PLAŠT
1. jezgre
2. plašta VANJSKA
3. kore JEZGRA
UNUTARNJA
JEZGRA

Na kraju svake teme nalazi se SAŽETAK u obliku zadatka ZAPAMTI. Primjerice:

ZAPAMTI

Zemlja je okrugla i ima oblik kugle.

Zemljina površina nije glatka.
Globus je model Zemlje – umanjeni prikaz Zemlje.
Sjeverni pol i Južni pol točke su na Zemlji.
Ekvator je zamišljena kružnica koja dijeli Zemlju na dva jednaka
dijela.
Površina Zemlje iznosi 510 milijuna kvadratnih kilometara.

Na kraju svake teme nalaze se zadatci za ponavljanje:

1. Zaokruži kontinente Starog svijeta.

AZIJA AUSTRALIJA EUROPA AFRIKA

I. PLANET ZEMLJA

U dalekoj prošlosti postojali su samo Gea, prelijepa Zemlja, i njezin suprug, Uran,
Nebo. Uran je Geu toliko volio da ju je obavio svojim velikim crnim plaštem
zvijezda i tako je nosio po cijelome nebu. Ubrzo im se rodilo dvanaestero djece,
titana. Djeca su izrasla u bogove i božice. Gea je rodila još djece, jednooke
kiklope i storuka čudovišta koje je Uran zatočio duboko u Podzemnom svijetu.
Gea je svu svoju djecu voljela jednako te se razljutila i protjerala Urana u
najudaljeniji dio neba. Udala se za Ponta od Mora, koji je njezino tijelo prekrio
svojom vodom duginih boja. Ona mu je u znak ljubavi rodila drveće, cvijeće,
zvijeri i ptice, pa tako i ljude.
Stari grčki mit
 1. OBLIK I VELIČINA ZEMLJE

Znaš li što je Zemlja?

Zemlja je planet.

Kakva je oblika Zemlja?

Zaokruži sliku predmeta koji najbolje odgovara obliku Zemlje.

Satelitska snimka Zemlje

Na slici je snimka Zemlje. Snimljena je s jednog od mnogobrojnih satelita koji

kruže oko Zemlje. Ona dokazuje da je Zemlja okrugla.

8
 Zemlja ima oblik kugle.

Kugla je tijelo koje ima glatku površinu. Zemljina površina nije glatka. Zemlja ima
različita udubljenja i uzvišenja.
Oblik Zemlje možemo proučiti pomoću globusa. Globus je model Zemlje.
Prikazuje Zemlju u umanjenoj veličini. Pogledaj sliku.

Globus

Na slici globusa istaknute su dvije točke: Sjeverni pol i Južni pol.

Sjeverni pol označen je plavom bojom, a južni pol zelenom.
Jednako udaljen od Sjevernog i Južnog pola nalazi se ekvator.

Ekvator je zamišljena kružnica koja dijeli Zemlju na dva jednaka dijela.

Ekvator je na slici označen crvenom bojom.

9
 1. Upiši odgovarajuće pojmove na crte.

SJEVERNI POL

JUŽNI POL

EKVATOR

Sjeverno od ekvatora, prema sjevernom polu, nalazi se sjeverna polutka.

Južno od ekvatora, prema južnom polu, nalazi se južna polutka.

2. Upiši odgovarajuće pojmove na crte.

SJEVERNA POLUTKA

JUŽNA POLUTKA

10
 ZAPAMTI

Zemlja je okrugla i ima oblik kugle.

Zemljina površina nije glatka.
Globus je model Zemlje.
Sjeverni pol i Južni pol jesu točke na Zemlji.
Ekvator je zamišljena kružnica koja dijeli Zemlju na dva jednaka dijela.

3. Riješi križaljku. Pronađi traženi pojam.

1. Ime našeg planeta

2. Zemlja ima oblik ...
3. Najsjevernija točka na Zemlji
4. Polovica Zemlje (postoji južna i sjeverna)
5. Sjeverni i Južni pol – … na Zemlji
6. Model Zemlje
7. Nosiš knjige u školskoj ...

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

U označenim poljima dobit ćeš naziv zamišljene kružnice koja dijeli Zemlju na
dva jednaka dijela.

11
 2. RAZMJEŠTAJ KONTINENATA I OCEANA

Pogledaj kartu svijeta i napiši:

ima li na Zemlji više kopna ili mora?

Karta svijeta

Velike vodene površine na Zemlji zovu se oceani.

1. Uz pomoć karte nađi i pročitaj imena oceana. Prepiši ih na crte.

TIHI
INDIJSKI
OCEAN ATLANTSKI
OCEAN
OCEAN

_____________________ _____________________ ____________________

Oboji na karti oceane i mora plavom bojom.

12
 Kontinenti su velike kopnene površine.

2. Uz pomoć karte nađi i pročitaj imena kontinenata. Prepiši

ih na crte.

SJEVERNA EUROPA
AMERIKA AZIJA

AFRIKA
JUŽNA
AMERIKA
AUSTRALIJA

ANTARKTIKA

1. __________________________ 5. __________________________
2. __________________________ 6. __________________________
3. __________________________ 7. __________________________
4. __________________________
Oboji na karti kontinente smeđom bojom.

Mi živimo u Europi.

Europa, Afrika i Azija jesu kontinenti Starog svijeta. To su prvi otkriveni

kontinenti.
Ostali su kontinenti bili otkriveni kasnije, zato ih zovemo kontinentima Novog
svijeta. To su: Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Australija i Antarktika.

13
 3. Oboji kontinente Starog svijeta crvenom, a kontinente Novog
svijeta plavom bojom.

SJEVERNA EUROPA
AMERIKA AZIJA

AFRIKA
JUŽNA
AMERIKA
AUSTRALIJA

ANTARKTIKA

ZAPAMTI

Oceani su velike vodene površine na Zemlji.

Tri su oceana: Tihi, Atlantski i Indijski.
Kontinenti su velike kopnene površine.
Na Zemlji ima 7 kontinenata.
Kontinent na kojem mi živimo zove se Europa.
Kontinenti Starog svijeta jesu: Europa, Afrika i Azija.
Kontinenti Novog svijeta jesu: Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Australija i
Antarktika.

14
 4. Napiši imena kontinenata i oceana na odgovarajuće crte.

AFRIKA EUROPA
ANTARKTIKA INDIJSKI OCEAN
AUSTRALIJA JUŽNA AMERIKA
AZIJA SJEVERNA AMERIKA
ATLANTSKI OCEAN TIHI OCEAN

Oboji oceane plavom bojom. Kontinente Starog svijeta oboji smeđom bojom.
Kontinente Novog svijeta oboji crvenom bojom.

5. Zaokruži kontinente Starog svijeta.

AZIJA AUSTRALIJA EUROPA AFRIKA

15
 6. Riješi osmosmjerku.
Nezaokružena slova dat će ime nenaseljenog kontinenta.

AFRIKA
A U S T R A L I J A
AUSTRALIJA
A N E U R O P A T Z
AMERIKA
N A E C O I H I T I
AZIJA
A M E R I K A A R J
EUROPA
A K I R F A K T I A
KONTINENT

K O N T I N E N T K
MORE

TIHI OCEAN A M O R E A LJ M E Z

ZEMLJA
Rješenje: __ __ __ __ __ __ __ __ __ __

16
 3. ZEMLJA U SVEMIRU

Nacrtaj u pravokutnike što vidiš na nebu danju i noću.

Napiši što je na crtežima.

_______________ i _______________.

Mi smo dio beskrajnog prostora u kojem se nalaze planeti, zvijezde i ostala

nebeska tijela. Taj beskrajni prostor naziva se SVEMIR.

Svemir

17
Svemirom su razbacane velike nakupine zvijezda i planeta koje čine galaktike.

Galaktika

Galaktika u kojoj se nalazi naš planet Zemlja zove se Mliječna staza.

Zvijezde su svemirska tijela koja imaju svoju vlastitu svjetlost i toplinu.

Zato ih vidimo noću.

Znaš li koja je Zemlji najbliža zvijezda? Daje nam toplinu i

svjetlost. Bez nje ne bi bilo života na Zemlji.

Sunce

18
 Sunce je Zemlji najbliža zvijezda.

Oko Sunca kruže planeti kao što je Zemlja.

Planeti su svemirska tijela koja nemaju svoju svjetlost i toplinu.

Planeti primaju toplinu i svjetlost od Sunca.

Zemlja se nalazi u Sunčevu sustavu zajedno s još sedam planeta. Svi oni
kruže oko Sunca.

Sunčev sustav

1. Na slici su prikazani planeti. Prepiši njihova imena.

MERKUR
M __
__ E __
R __
K __
U __
R

VENERA
__ __ __ __ __ __
ZEMLJA
__ __ __ __ __
MARS
__ __ __ __

JUPITER __ __ __ __ __ __ __

__ __ __ __ __ __
NEPTUN

__ __ __ __

URAN SATURN
__ __ __ __ __ __

19
 ZAPAMTI

Svemir je beskrajan prostor.

Galaktika je nakupina zvijezda i planeta.
Mliječna staza jest galaktika u kojoj se nalazi Sunčev sustav.
Zvijezde su svemirska tijela koja imaju vlastitu svjetlost i toplinu.
Sunce je zvijezda.
Planeti su svemirska tijela bez vlastite svjetlosti i topline.
Zemlja je planet.
Planeti Sunčeva sustava jesu: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter,
Saturn, Uran i Neptun.

2. Napiši na crte imena planeta redoslijedom prema njihovoj

udaljenosti od Sunca.

JUPITER MERKUR
__________________

MARS __________________

MERKUR __________________

NEPTUN __________________

SATURN __________________

URAN __________________

VENERA __________________

ZEMLJA __________________

3. Dopuni rečenice.

Svemirska tijela koja _________ vlastitu svjetlost i toplinu zovu se zvijezde.

IMAJU / NEMAJU

Svemirska tijela koja _________ vlastitu svjetlost i toplinu zovu se planeti.

IMAJU / NEMAJU

20
 4. MREŽA MERIDIJANA I PARALELA

Napiši što je globus. Nacrtaj ga.

Na globusu možemo pronaći kontinente i oceane.

Na globusu možemo vidjeti kružnice i polukružnice koje se međusobno sijeku te
tako čine mrežu.

Paralele i meridijani

Najveća zamišljena kružnica koja okružuje Zemlju zove se __ __ __ __ __ __ __.

21
Na sjevernoj i južnoj polutki možemo zamisliti mnogo kružnica. One su, idući
prema polovima, sve manje.

Polovi nisu kružnice, već točke.

Sve zamišljene kružnice paralelne su s ekvatorom pa ih nazivamo paralelama ili

usporednicama.

Paralele

1. Ekvator, kao najveća paralela, označava se s 0°. Na slici

podebljaj ekvator crvenom bojom.

Zemljini polovi označavaju se s 90º.

Paralele se označavaju 0º – 90º sjeverno
od ekvatora i 0º – 90º južno od njega.Na
geografskim kartama vrijednosti paralela
označene su na lijevom i desnom rubu
karte.
Pronađi u svom atlasu kartu svijeta i
na njoj pokaži ekvator i paralele koje
se nalaze na 20º sjeverno i južno od
ekvatora.

Na globusu su ucrtane polukružnice koje se pružaju od Sjevernog do Južnog

pola.

Polukružnice koje spajaju polove zovu se meridijani ili podnevnici.

22
 Meridijani

2. Da bismo se lakše snašli među meridijanima, postoji početni

meridijan koji se označava s 0°. Na slici podebljaj početni
meridijan zelenom bojom.

Budući da Zemlja ima oblik kugle, meridijani

zatvaraju puni krug.
Puni krug ima 360°.
Zato se meridijani označavaju 0° – 180°
zapadno od početnog meridijana i
0° – 180° istočno od njega.
Tako čine puni krug od 360°.
Na karti su te vrijednosti upisane uz gornji i
donji rub karte.
Na karti svijeta u svom atlasu pronađi početni
meridijan i merdijane označene s 30°.

Paralele i meridijani čine mrežu.

Mrežu meridijana i paralela nazivamo geografskom mrežom.

Uz pomoć geografske mreže možemo odrediti položaj svake točke na Zemlji.

Pri određivanju smještaja u geografskoj mreži najprije određujemo položaj neke
točke u odnosu na ekvator.
Ekvator dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku pa možemo zaključiti nalazi li
se određeno mjesto sjeverno ili južno od ekvatora.

23
 SJEVER

JUG

Strane svijeta (sjever – jug)

Nakon određivanja položaja točke u odnosu na ekvator određujemo položaj te

točke prema početnom meridijanu.
Početni meridijan dijeli Zemlju na istočnu i zapadnu polutku.
Prema početnom meridijanu pojedina mjesta na Zemlji nalaze se istočno ili
zapadno od njega.

zapad istok

Strane svijeta (istok – zapad)

24
 3. Odredi položaj četiriju zadanih točki na karti.

C D

Točka A nalazi se sjeverno od ekvatora i istočno od početnog meridijana.

Točka B nalazi se ________ od ekvatora i _________ od početnog meridijana.

Točka C nalazi se ________ od ekvatora i _________ od početnog meridijana.

Točka D nalazi se ________ od ekvatora i _________ od početnog meridijana.

ZAPAMTI

Paralele ili usporednice jesu kružnice koje su paralelne (usporedne) s

ekvatorom.
Paralele su označene 0° – 90° južno od ekvatora i 0° – 90° sjeverno od
njega.
Meridijani ili podnevnici jesu polukružnice koje spajaju Sjeverni i Južni pol.
Meridijani su označeni 0° – 180° istočno od početnog meridijana i
0° – 180° zapadno od njega.
Mrežu meridijana i paralela nazivamo geografskom mrežom.
S obzirom na ekvator, položaj neke točke može biti sjeverno ili južno.
S obzirom na početni meridijan, položaj neke točke može biti zapadno ili
istočno.

25
 4. Upiši na odgovarajuću crtu ekvator, a zatim ucrtaj dvije paralele
sjeverno i dvije paralele južno od ekvatora. Pripazi da crte budu
međusobno paralelne.

5. Odgovori na pitanja.

a) Što su paralele?
_____________________________________________________________
b) Što su meridijani?
_____________________________________________________________
c) Što je geografska mreža?
_____________________________________________________________

26
 6. Označi strane svijeta na karti. Zatim odredi geografski položaj
balona pomoću ekvatora i početnog meridijana.

Žuti je balon JUŽNO od ekvatora i ISTOČNO od početnog meridijana.

Crveni je balon od ekvatora i od početnog meridijana.

Zeleni je balon od ekvatora i od početnog meridijana.

Plavi je balon od ekvatora i od početnog meridijana.

Smeđi je balon od ekvatora i od početnog meridijana.

˝

27
 5. GIBANJE ZEMLJE I GODIŠNJA DOBA

Opiši svoj doživljaj vožnje na vrtuljku.

Sigurno ti se činilo da se sve oko tebe kreće: drveće, kuće, zgrade.

U stvarnosti nisu se kretali ni drveće, ni kuće, ni zgrade, već ti na vrtuljku.

Zemlja je na neki način slična vrtuljku.

Zemlja se okreće, a mi stojimo na njoj, tj. okrećemo se zajedno sa Zemljom.

Nama se čini da se sve oko nas kreće, npr. Sunce, zvijezde, a da mi mirno
stojimo.

Nije tako. Sunce i zvijezde stoje mirno, a mi se okrećemo oko njih.

28
ZEMLJINA ROTACIJA

Zemlja se neprestano vrti oko svoje zamišljene osi.

OS ZEMLJE

Vrtnju Zemlje oko svoje zamišljene osi

najbolje možete vidjeti pomoću globusa.
Globus se vrti oko osi koja spaja Sjeverni i
Južni pol.

Rotacija Zemlje

Zemlja se okreće od zapada prema istoku.

Zemlja se okrene oko svoje zamišljene osi za 1 dan (24 sata).

Okretanje Zemlje oko svoje osi zovemo ROTACIJA.

Zbog Zemljine rotacije izmjenjuju se dan i noć.

Ako pogledate globus, primjetit ćete da je os globusa nagnuta. Tako se prikazuje

nagnutost Zemlje.
Nagnutost zamišljene Zemljine osi utječe na različito trajanje dana i noći.

Izmjena dana i noći

29
Da nema Zemljine rotacije, jedan dio Zemlje bio bi stalno izložen Suncu.
Drugi dio bio bi u sunčevoj sjeni, hladan i bez svjetlosti.

Pokušaj zamisliti kako bi izgledao život na Zemlji da nema

rotacije Zemlje.
Gdje bi živjeli ljudi? Što bi bilo s biljkama i životinjama? Bi li
tada život bio moguć?

ZEMLJINA REVOLUCIJA
Osim što se okreće oko svoje osi, Zemlja kruži oko Sunca zajedno s ostalim
planetima Sunčeva sustava.

Kruženje Zemlje oko Sunca naziva se REVOLUCIJA.

ravnina ekliptike

zemlja
sUNCE

ekliptika

Revolucija

Zemlja obiđe Sunce za 1 godinu (365 dana i 6 sati).

Zemlja se oko Sunca kreće po zamišljenoj putanji (ekliptici) i pritom je stalno

nagnuta.

Zbog nagnutosti zamišljene Zemljine osi i revolucije Zemlje izmjenjuju se godišnja

doba.

30
1. Pogledaj slike i razmisli kojim godišnjim dobima odgovaraju.
Odgovore napiši na crte.

2. Svakom godišnjem dobu pridruži datum njegova početka.

PROLJEĆE 21. 6.

LJETO 21. 12.

JESEN 23. 9.

ZIMA 21. 3.

31
Zemlja nije uvijek na istoj udaljenosti od Sunca i sunčane zrake ne padaju uvijek
pod istim kutom na Zemlju. Zbog toga ni zagrijavanje Zemlje nije jednako.
Na samom ekvatoru zagrijavanje je najjače.
Prema polovima zagrijavanje slabi.

SUNCE
Zagrijavanje Zemlje

TOPLINSKI POJASEVI

SJEVERNI
POLARNI POJAS a
rnic
sjeverna pola

SJEVERNI UMJERENi POJAS

nic a
sjeverna obrat

žarki POJAS ekvator

žarki POJAS
j užn a o
brat
nica

JUŽNI UMJERENi POJAS

j užn a p
olarn
i ca
JUŽNI POLARNI
POJAS

Pojasevi na Zemlji

32
Zbog različitog zagrijavanja Zemlju možemo podijeliti na toplinske pojaseve.
Razlikujemo pet toplinskih pojaseva na Zemlji.

1. ŽARKI POJAS – nalazi se u području između sjeverne i južne obratnice.

U žarkom je pojasu zagrijavanje najjače. Nema pravilne izmjene godišnjih doba i

tijekom godine vladaju velike vrućine˝.
2. SJEVERNI UMJERENI POJAS – nalazi se između sjeverne obratnice i sjeverne
polarnice.
3. JUŽNI UMJERENI POJAS – nalazi se između južne obratnice i južne polarnice.

U umjerenim pojasevima sunčane zrake ne padaju okomito na Zemljinu površinu

tijekom godine pa su veće razlike u zagrijavanju. U umjerenim pojasevima postoji
pravilna izmjena godišnjih doba.

4. SJEVERNI POLARNI POJAS – nalazi se između sjeverne polarnice i Sjevernog

pola.
5. JUŽNI POLARNI POJAS – nalazi se između južne polarnice i Južnog pola.

U polarnim pojasevima sunčane zrake padaju pod malim kutom pa je hladno tijekom
cijele godine. Nema pravilne izmjene dana i noći niti godišnjih doba. Izmjenjuju se
dva razdoblja: polarni dan i polarna noć. Za vrijeme polarne noći Sunce nekoliko
mjeseci uopće ne izlazi.

ZAPAMTI

Rotacija je okretanje Zemlje oko svoje osi.

Zemlja se okrene oko svoje osi za 24 sata (ili 1 dan).
Zbog Zemljine rotacije izmjenjuju se dan i noć.
Revolucija je kruženje Zemlje oko Sunca.
Zemlja obiđe Sunce za 365 dana i 6 sati (ili 1 godinu).
Izmjena godišnjih doba posljedica je revolucije.
Zbog nejednakog zagrijavanja Zemlja je podijeljena na toplinske pojaseve:
žarki, sjeverni i južni umjereni i sjeverni i južni polarni.

33
 3. Dopuni rečenice.

a) Okretanje Zemlje oko svoje osi nazivamo ________________ .

b) Kruženje Zemlje oko Sunca nazivamo ___________________ .

c) Zbog nejednakog zagrijavanja Zemlju smo podijelili na _____________.

4. Zaokruži točan odgovor.

Za okretanje oko svoje osi Zemlji je potrebno:

a) 1 sat b) 1 godina c) 1 dan.

Posljedica Zemljine rotacije izmjena je:

a) godišnjih doba b) dana i noći.

Zemlji je za jedan obilazak oko Sunca potrebno:

a) 1 sat b) 1 godina c) 1 mjesec.

Posljedica Zemljine revolucije izmjena je:

a) godišnjih doba b) dana i noći.

34
II. GEOGRAFSKA KARTA

U prošlosti su ljudi pokušavali saznati kako izgleda svijet koji ih okružuje. Putnici
su bilježili mjesta koja su posjećivali i stvarali su prve zemljovide.
 6. MJESNO I POJASNO VRIJEME

Napiši u koje vrijeme uobičajeno radiš navedene radnje.

ustajanje __________
polazak u školu __________
ručak __________
učenje __________
igranje __________
odlazak na spavanje __________

Zemlji je potreban jedan dan da se okrene oko svoje osi i da se izmijene dan i
noć. To je vrijeme od 24 sata.

Sat se sastoji od 60 minuta, a minuta od 60 sekundi.

Vrijeme mjerimo pomoću sata.

Zemlja je podijeljena u 24 vremenska pojasa.

Svaki pojas obuhvaća 15 stupnjeva. (360 : 24 = 15)

Budući da Zemlja okretanjem oko svoje osi čini puni krug, znači da se okrene
za 360 stupnjeva u 24 sata. Tako smo došli do zaključka da jedan vremenski
pojas obuhvaća 15 stupnjeva.
-11 -10 -9 -8 -7 -6 -5 -4 -3 -2 -1 0 +1 +2 +3 +4 +5 +6 +7 +8 +9 +10 +11 +12

-3

+9 +10 +11 +12+13

-9 +5
-8 -7 -4 0 +1 +2 +7
+3
-6 0 +4
-3:30
-5 +1 +2 +6
-4 0 +4 +8
+3:30 +4:30 +5:45
+6:30
-10
+1
+3 +5:30
0 +4 +6
+3 +8
-5 +2
-4 +7 +10
+11 +12
+9:30
+8 +10 +13
-3
+12

Karta službenih vremena

36
 Razlika u vremenu između dvaju susjednih pojaseva iznosi 1 sat.

Krenemo li iz jednog pojasa prema istoku, moramo dodati 1 sat nakon svakog
prijeđenog vremenskog pojasa, a krenemo li prema zapadu, oduzimamo po 1 sat.
Obično se granice pojedinih pojaseva ravnaju prema granicama država.

1. Na karti je istaknuta Hrvatska. U kojem se vremenskom pojasu

nalazi?

moskovsko
zapadno-
europsko

europsko

europsko
srednjo-

istočno-

Glavna pojasna vremena u Europi

Hrvatska se nalazi u ______________________________ vremenskom pojasu.

Hrvatska se nalazi u srednjoeuropskom vremenskom pojasu.

Unutar jednog vremenskog pojasa možemo računati pojasno vrijeme.

Mjesta duž jednog meridijana imaju isto vrijeme.

U svakom mjestu na jednom meridijanu (podnevniku) jednako je mjesno vrijeme.

Vremenska je razlika između dvaju meridijana 4 minute (1 stupanj jednak je

vremenu od 4 minute).

37
 Kako bi izgledalo da se ravnamo po mjesnom vremenu,
pokažimo na primjeru Hrvatske.

Varaždin
Koprivnica

Bjelovar Virovitica
ZAGREB Osijek
Rijeka Požega Vukovar
Karlovac Sisak
Sl. Brod
Vinkovci
Ogulin

Pula Gospić

Zadar
Šibenik

Split

Dubrovnik

Karta pokazuje da Zagreb i Slavonski Brod leže na meridijanima.

Označi te meridijane crvenom bojom.
Zagrebom prolazi šesnaesti meridijan, a Slavonskim Brodom osamnaesti.
Kolika je razlika između ta dva grada?
18 – 16 = ______
Razlika je 2° (2 stupnja). Što to znači?
Ako znamo da je 1° vremenski 4 minute, to znači da je razlika između
Zagreba i Slavonskog Broda:
2° · 4 min = ______
Vremenska razlika između Zagreba i Slavonskog Broda iznosi 8 minuta.
Kada bi se vrijeme računalo po mjesnom vremenu, u Slavonskom Brodu
bilo bi 12:08, dok bi u Zagrebu bilo 12:00 sati.

Kad bi se vrijeme računalo po mjesnom vremenu, naselja u istoj državi ne bi

imala isto vrijeme.
Zato se u cijelom svijetu primjenjuje računanje vremena po vremenskim
pojasevima.

38
Kad bi putovali na velike udaljenosti i morali prolaziti kroz sva 24 pojasa,
putujući prema zapadu morali bi oduzeti cijeli jedan dan, a putujući prema istoku
dodati jedan dan. Morali bi promijeniti i datum.
Zato je dogovorena datumska granica. Ona slijedi 180. meridijan ili podnevnik
koji je nasuprot početnom meridijanu. Prelaskom datumske granice u smjeru
zapada dodaje se jedan dan, a u smjeru istoka jedan se dan oduzima.

ZAPAMTI

Vrijeme koje imaju sva mjesta na istom meridijanu (podnevniku) naziva se

MJESNO VRIJEME.
Vrijeme unutar jednog vremenskog pojasa naziva se POJASNO VRIJEME.
Zemlja je podijeljena na 24 vremenska pojasa.
Vremenska je razlika između susjednih pojaseva 1 sat.
Hrvatska se nalazi u srednjoeuropskom vremenskom pojasu.
Prolazimo li kroz vremenske pojaseve, ako idemo prema istoku, dodajemo
sate, a ako idemo prema zapadu, oduzimamo sate.
Datumska granica prati 180. meridijan ili podnevnik. Prelaskom datumske
granice u smjeru zapada dodajemo jedan dan, a u smjeru istoka
oduzimamo jedan dan.

2. Što je mjesno vrijeme?

_____________________________________________________________

3. Kako se zove vremenski pojas u kojem se nalazi Hrvatska?

_____________________________________________________________

4. Zaokruži točan odgovor.

Na koliko je vremenskih pojasa podijeljena Zemlja?

a) 12 b) 24 c) 6

39
 5. Uz pomoć učitelja u atlasu izaberi jedan kontinent i jedan
meridijan koji prolazi kroz taj kontinent. Zapiši sva mjesta kroz
koja taj meridijan prolazi. Ona imaju isto mjesno vrijeme.

_____________________________________________________________
_____________________________________________________________

6. U srednjoeuropskom je pojasu 9 sati.

Koliko je u zapadnoeuropskom pojasu, a koliko u istočnoeuropskom?
Izračunaj pomoću karte.

15° 0° 15° 30° 45°

moskovsko
zapadno-
europsko

europsko

europsko
srednjo-

istočno-

____sati 9 sati ____ sati

7. Kruno je kapetan na trgovačkom brodu. Iz australske je luke

u ponedjeljak, 13. 4. 2009. krenuo prema Južnoj Americi. Ploveći
prema istoku, prešao je datumsku granicu i morao je promijeniti
datum i dan u brodskom dnevniku. Koji je datum i dan upisao?

_____________________________________________________________

_____________________________________________________________

40
 7. PRIKAZIVANJE ZEMLJINE POVRŠINE

U označeni pravokutnik nacrtaj zadanim znakovima kako izgleda

tvoja soba ili neka druga prostorija u tvom stanu.

ormar

krevet

stol

stolac

vrata

prozor

Crtež u prethodnom zadatku prikazuje tvoju sobu umanjeno, a ne u pravoj

veličini. Namještaj nije prikazan onako kako u stvarnosti izgleda, nego je prikazan
pomoću znakova i boja.
Kao što ne možeš nacrtati svoju sobu u stvarnoj veličini, tako ne možemo ni
naš planet Zemlju ni njegove dijelove prikazati u stvarnoj veličini.
Prikazujemo ih uz pomoć karte.

Geografska karta jest umanjeni prikaz Zemljine površine.

Geografska karta prikazuje kako izgleda pojedini dio Zemlje.

Karta mora sadržavati naslov. Iz njega saznajemo što je prikazano na karti.

1. Na karti Hrvatske zaokruži plavom bojom naslov. Prepiši ga.

_____________________________________________________________

Karta mora sadržavati mjerilo u kojem je izrađena, na primjer 1 : 200 000.

41
 2. Pronađi mjerilo na karti Hrvatske i zaokruži ga crvenom bojom.
Prepiši ga.

_____________________________________________________________

Karta ima tumač znakova. Tu su objašnjeni svi znakovi koji se nalaze na njoj.

3. Gdje se nalazi tumač znakova na karti Hrvatske?

Zaokruži ga zelenom bojom. Precrtaj tri znaka iz tumača.

Sve karte imaju i geografsku mrežu: ucrtane paralele i meridijane.

Osnovni dijelovi karte jesu:

1. NASLOV
2. MJERILO
3. TUMAČ ZNAKOVA
4. GEOGRAFSKA MREŽA

Pojedini sadržaji na karti prikazani su bojom i natpisima.

Natpisima se označavaju imena reljefnih cjelina, država, gradova, rijeka.

4. Pronađi na karti tri natpisa i napiši ih.

_____________________ _____________________ _____________________

5. Napiši koje su boje zastupljene na karti Hrvatske.

_____________________ _____________________ _____________________

42
Bojom označavamo reljef.

Nizine označavamo zelenom bojom,

gorja žutom i svjetlosmeđom,
planine tamnosmeđom,
a rijeke, jezera i mora plavom bojom.

ZAPAMTI

Geografska karta jest umanjeni prikaz Zemljine površine.

Osnovni dijelovi karte jesu: naslov, mjerilo, tumač znakova i geografska mreža.
Sadržaj geografske karte prikazujemo bojom, znakovima i natpisima.

6. Što je geografska karta?

_____________________________________________________________

7. Napiši pomoću karte Hrvatske:

a) tri naselja koja imaju više od 10 000 stanovnika

_____________________ _____________________ _____________________
b) tri naselja koja imaju 5 000 – 10 000 stanovnika
_____________________ _____________________ _____________________
c) tri rijeke koje se nalaze uz državnu granicu na kopnu
_____________________ _____________________ _____________________
d) boju državne granice
_____________

43
44
45
 8. Nabroji osnovne dijelove karte.

________________________ ________________________

________________________ ________________________

9. Dopuni rečenice.

Reljef na kartama označavamo _____________________.

Imena reljefnih cjelina, država, gradova, rijeka označavamo
________________________ .

46
 8. MJERILO I VRSTE GEOGRAFSKIH
KARATA

U označeni pravokutnik nacrtaj kartu svoje učionice: klupe i učiteljev

stol prikaži pravokutnicima, ploču, prozore i vrata dužinama.
Ne zaboravi napraviti tumač rabljenih znakova.

Na gornjoj karti razreda klupe i stol nisu nacrtani u stvarnoj veličini već
umanjeno.

Mjerilo pokazuje koliko je puta slika predmeta manja od njegove stvarne veličine.

Kad govorimo o geografskim kartama, mjerilo pokazuje koliko je puta neka udaljenost
u prirodi umanjena na karti.

Primjer mjerila
1 : 100 000 1 : 50 000

1. Napiši tri mjerila.

_____________________ ____________________ ____________________

Kako pročitati mjerilo? Objasnimo na primjeru.

1 : 200 000 ČITAJ jedan naprama dvjesto tisuća

47
 2. Napiši kako se čitaju zadana mjerila.

1 : 300 000 jedan naprama tristo tisuća

____________________________________________________
1 : 1 000 ____________________________________________________
1 : 20 000 ____________________________________________________

Što znače brojevi kod mjerila? Objasnimo na primjeru.

1 : 100 000

1 cm na karti 100 000 cm u prirodi

Znači, ako je karta mjerila 1 : 100 000, 1 cm na karti jednak je udaljenosti

od 100 000 cm u prirodi, odnosno 1 cm na karti odgovara udaljenosti od 1
kilometra.
Ovako se pretvaraju mjerne jedinice:
1 m = 100 cm
100 m = 10 000 cm
1 000 m = 100 000 cm = 1 km

48
VRSTE KARATA
Prema namjeni postoje različite vrste karata.

1. PREGLEDNE KARTE

Pregledna karta prikazuje velike dijelove Zemljine površine.

Izrađuje se u mjerilu od 1 : 500 000. Sadržaj je na tim kartama umanjen i

pojednostavljen.
Primjerice, karta istočne Slavonije.

Isječak karte Hrvatske

2. TOPOGRAFSKE KARTE

Topografska karta prikazuje manji dio Zemljine površine.

Topografske karte izrađuju se u mjerilima

1 : 25 000
1 : 50 000
1 : 100 000
1 : 200 000.

49
Primjerice, karta užeg središta Slavonskog Broda.

Slavonski Brod

Na topografskim kartama sadržaj je prikazan bojom i topografskim znakovima.

Topografski znakovi jesu dogovoreni znakovi koji su uvijek objašnjeni u tumaču
znakova.

zgrada ponikva
rasadnik

koliba špilja

crkva 132 kota

samostan bunar lokalna cesta

kapelica rijeka brza cesta

dvorac izvor autocesta

sportski
ruševina bazen

sportsko
igralište

kamenolom

listopadna
rudnik
šuma

Topografski znakovi

50
3. PLANOVI

Plan detaljno prikazuje male dijelove Zemljine površine.

Obično se izrađuje u mjerilima od 1 : 10 000 i prikazuje pojedina naselja,

njihove dijelove ili zaštićena područja.
Primjerice, plan Slavonskog Broda.

A
MATIJE GUPC
SUD
MUP Toplana
Trg
OG
slobode
NSK
Vodovod
VUKOVARSKA

ZRI
O LE
NIK

Starački
dom
petra
krešimira
Trg A. Medicinska
IV Brlića
Trg I.B.Mažuranić

Tržnica
Trg S.
Miletića

J.J.STROSSMAYERA

Slavonski Brod

4. TEMATSKE KARTE

Tematska karta prikazuje sadržaje određene temom.

Primjerice, turistička karta Velebita.

Velebit

51
Primjerice, klimatska karta (prikazuje količinu padalina u Aziji).

Klimatska karta Azije

Na primjer, povijesna karta (prikazuje razne povijesne događaje, kao npr.

prostiranje nekadašnjih država, seobe naroda i vojske).

HUNI

I SASI TI
GL GO
NI
AN AD
Z AP
Atlantski Kolonija Agripinska
ocean
N DI
GU
BUR
ZAPADNI
GOT
Svevi

Alanani Talaza
Narbon Salona
Ita
ti lija
Vandali Go
Ilirik

Vandali

Mala Azija
Af
rik Kartaga
a
Sredozemno more

Povijesna karta

Više karata povezanih u knjigu naziva se atlas.

52
 ZAPAMTI

Mjerilo pokazuje koliko je puta neka udaljenost u prirodi umanjena na karti.

Vrste karata jesu: 1. pregledne karte
2. topografske karte
3. planovi
4. tematske karte
Atlas je skup različitih karata povezanih u knjigu.

3. Što je mjerilo?

_____________________________________________________________

_____________________________________________________________

4. Napiši uz svako mjerilo koliko 1 cm na karti predstavlja

centimetara u prirodi.

1 : 100 ________________________________________________________

1 : 2 000 ______________________________________________________

1 : 10 000 _____________________________________________________

5. Što je atlas?

_____________________________________________________________

53
 6. Upiši ispod svake karte kojoj vrsti pripada.
PLAN, TOPOGRAFSKA KARTA, TEMATSKA KARTA, PREGLEDNA
KARTA

CA

SUD
MATIJE GUP

MUP Toplana
Trg
slobode
G
SKO
Vodovod
ZRIN
VUKOVARSKA

OLE
NIK

Starački
dom
petra
krešimira
Trg A. Medicinska
IV Brlića
Trg I.B.Mažuranić

Tržnica
Trg S.
Miletića

J.J.STROSSMAYERA

7. Pronađi na karti tri topografska znaka. Zaokruži ih.

Napiši njihovo značenje.

___________________________
___________________________
___________________________

54
 8. Izaberi četiri topografska znaka.
Nacrtaj ih i napiši njihovo značenje.

zgrada ponikva
rasadnik

koliba špilja

crkva 132 kota

samostan bunar lokalna cesta

kapelica rijeka brza cesta

dvorac izvor autocesta

sportski
ruševina bazen

sportsko
igralište

kamenolom

listopadna
rudnik
šuma

55
 9. ORIJENTACIJA

Jesi li se ikad našao na tebi nepoznatom mjestu?

Kako si se snašao? Opiši.

______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________

Orijentirati se znači odrediti položaj našeg stajališta

u odnosu na strane svijeta.

Ponovimo zajedno koje su glavne strane svijeta. Glavne strane svijeta jesu
sjever, jug, istok i zapad.
Poznavanje barem jedne strane svijeta olakšava nam orijentaciju, odnosno
određivanje ostalih glavnih strana svijeta.
Pri određivanju glavnih strana svijeta danas se najprije određuje SJEVER.
Strane svijeta možemo pouzdano odrediti uz pomoć kompasa.

Kompas je sprava koja služi za orijentaciju.

U kompasu je ugrađena magnetska igla koja uvijek pokazuje smjer SJEVER.

Ako znamo gdje je sjever, lako ćemo odrediti ostale strane svijeta.

56
 Kako se služimo kompasom?

MAGNETSKA
IGLA Postavi kompas na dlan.
Magnetska igla titra sve
dok se ne zaustavi.
Tada pokazuje sjever.
Sjever je na kompasu
označen s 0° i 360°.

Kompas

Uz pomoć kompasa možemo se orijentirati i na geografskoj karti.

Kompas poravnamo s gornjim lijevim ili desnim rubom karte i okrećemo zajedno
s kartom dok se kazaljka ne poklopi sa smjerom sjevera.
Na taj način možemo usporediti kartu s našim okruženjem.
Ako se znamo koristiti kompasom i kartom, sigurno se nećemo izgubiti.
Što ako nam kompas i karta nisu pri ruci?
Orijentirati se možemo pomoću Sunca.
Postoji više načina orijentacije uz pomoć Sunca, ali ona je moguća samo za
lijepa vremena.
Sunce izlazi na istoku, a zalazi na zapadu. Kada bi se licem okrenuli prema
izlasku Sunca, već bi odredili jednu stranu svijeta - ISTOK.

57
 Kako se možemo orijentirati pomoću Sunca i sata s kazaljkama?

Usmjerimo malu kazaljku sata

prema Suncu.
Između male kazaljke i brojke 12
stvoren je određeni kut.
Polovina tog kuta usmjerena je
prema jugu.

Za vedrih noći moguće se orijentirati pomoću zvijezde Sjevernjače.

Ona je najsjajnija zvijezda u zviježđu Malog medvjeda i nalazi se iznad Sjevernog
Zemljinog pola.
Pokazuje smjer sjevera.
Kao i orijentacija uz pomoć Sunca, tako i ovaj način nije pouzdan i ovisi o
vremenu.
Danas postoje suvremeni uređaji za određivanje mjesta na kojem se nalazimo.

Za orijentaciju u zračnom i pomorskom prometu upotrebljava se radar.

Radar

58
 GPS je uređaj za orijentaciju i navigaciju.

GPS pokazuje ne samo položaj na kojem se nalazimo, već navodi i put kojim
možemo stići na odredište na koje smo se uputili.
GPS upotrebljava vojska, planinari i drugi profesionalci, ali i obični građani.

GPS

ZAPAMTI

Orijentacija je određivanje našeg stajališta u odnosu na strane svijeta.

Orijentirati se možemo pomoću kompasa, Sunca, zvijezde Sjevernjače,
radara, GPS-a.
Radar se upotrebljava u avionskom i pomorskom prometu.
GPS je uređaj za orijentaciju i navigaciju koji je danas dostupan svima.

1. Što je orijentacija?

_________________________________________________________________

_________________________________________________________________

59
 2. Na crtež upišite glavne strane svijeta.
SJEVER, JUG, ISTOK, ZAPAD

________________

________________ ________________

________________

3. Kojim se uređajem za orijentaciju koriste pomorci i piloti?

________________________________________________________________

4. Odredi strane svijeta uz pomoć Sunca i sata.

60
III. SASTAVNICE PRIRODNE
OSNOVE

Mnogo puta ste se susreli s prirodnim pojavama koje niste mogli razumjeti. Sigurno
ste se pitali zašto ova stijena izgleda neobično, zašto rijeka teče baš ovim tokom,
zašto kod nas ne rastu banane i mnoga druga pitanja. Ako želite saznati odgovore,
vrijeme je da krenemo u nova saznanja.
 10. RELJEF – GRAĐA ZEMLJE

Je li tvoj zavičaj u nizinskom, planinskom ili primorskom kraju?

Opiši ga.

______________________________________________________________

______________________________________________________________

______________________________________________________________

Zemlja nije ravna. Na površini ima mnogo uzvišenja, udubljenja i ravnih površina.

Reljef su sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Reljef se stalno mijenja zbog složenog djelovanja sila u Zemljinoj unutrašnjosti i

vanjskih procesa. Mi to ne primjećujemo jer je za neke od tih promjena potrebno
više od 1 000 godina.
Osnovni reljefni oblici jesu nizine, doline, gore i planine.

Nizine su veći ravni prostori.

Nizina

62
Doline su izdužena udubljena koja većinom prate tok neke rijeke.

Dolina

Gore su niža uzvišenja. Imaju blage padine i okruglasta su oblika.

Gora

Planine su više od gora i imaju vrlo strme padine.

Planina

63
 Kako izgleda unutrašnjost Zemlje?

KORA
Unutrašnjost Zemlje
građena je od:
1. unutarnje jezgre PLAŠT
2. vanjske jezgre VANJSKA
3. plašta JEZGRA
4. kore.
UNUTARNJA
JEZGRA

Unutrašnjost Zemlje

Čvrsta Zemljina kora i gornji dio Zemljina plašta tvore litosferu. Litosfera je
razlomljena u manje dijelove koji se zovu litosferne ploče.

ZAPAMTI

Reljef su sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Osnovni reljefni oblici jesu nizine, doline, gore i planine.
Zemlja je građena od unutrašnje jezgre, vanjske jezgre, plašta i kore.
Litosfera je čvrsta cjelina koju čine Zemljina kora i gornji dio Zemljina
plašta.

1. Kako izgleda reljef u tvom zavičaju? Što vidiš putem od škole

do kuće? Napiši.

________________________________________________________________

________________________________________________________________

2. Prisjeti se na kakav si reljef naišao putujući na ljetovanje.

Zapiši svoja zapažanja.

________________________________________________________________

________________________________________________________________

64
 3. Riješi križaljku i saznat ćeš ime planine na kojoj se nalazi
najviši vrh u Hrvatskoj. Kad saznaš ime planine, pronađi je na
karti Hrvatske u atlasu.

1. Udubljenja koja većinom prate tok neke rijeke

2. Reljefni oblik u kojem prevladavaju ravnice
3. Najviši reljefni oblici
4. Manje uzvišenje
5. Sve ravnine i neravnine na Zemlji jesu
6. Teče dolinom
1.

2.

3.

4.

5.

6.

Najviša planina u Hrvatskoj jest _____________________________.

4. Napiši dijelove Zemljine građe. Oboji sliku.

6378 km

6340 km

3500 km

1228 km

0 km

65
 11. UNUTRAŠNJE SILE ZEMLJE

Ponovimo. Što je litosfera?

_________________________________________________________

Kako se zovu razlomljeni dijelovi litosfere?

__________________________________________________________________

Litosferne ploče jesu osnovni dijelovi Zemljine kore. One su različitih oblika i
veličina i stalno su u pokretu. One se gibaju na rastaljenoj i užarenoj masi koju
nazivamo magmom. Zemljina je unutrašnjost ispunjena magmom. Djelovanjem
unutrašnjih sila, magma kroz pukotine u Zemljinoj kori izlazi na površinu i stvara
stožasta uzvišenja koja nazivamo vulkanima.

Vulkani su nastali djelovanjem unutrašnjih sila Zemlje.

Vulkan

Vulkani kroz koje na površinu izbija magma zovu se aktivnim vulkanima.

Magmu na površini nazivamo lavom.

Magma Lava

66
Lava ima visoku temperaturu pa svojim tokom uništava sve na što naiđe. Tako
erupcije vulkana mogu uništiti cijela naselja, pa i otoke. Međutim, i pored toga,
područja oko vulkana gusto su naseljena jer je vulkansko tlo jako plodno.
Unutrašnje sile Zemlje uzrokuju potrese.

Potresi su snažna i kratkotrajna podrhtavanja tla.

Potresi nastaju duboko u Zemljinoj unutrašnjosti. Potresni valovi šire se prema

površini. Zbog potresa na površini Zemlje nastaju pukotine. Posljedice potresa
mogu biti katastrofalne.

Pukotine u zemlji Posljedice potresa

ZAPAMTI

Magma je užarena masa koja se nalazi u Zemljinoj unutrašnjosti.

Lava je magma na Zemljinoj površini.
Vulkani su stožasta uzvišenja kroz koja izlazi magma.
Potresi su snažna i kratkotrajna podrhtavanja tla.

67
 1. Nacrtaj i oboji vulkan.
Napiši sve što znaš o vulkanima.

________________________________________________________________

________________________________________________________________

2. Nacrtaj neki grad poslije potresa.

Napiši sve što znaš o potresima.

________________________________________________________________

________________________________________________________________

68
 12. OBLIKOVANJE RELJEFA VANJSKIM
PROCESIMA

Što misliš zašto su kamenčići na plažama obli?

____________________________________

____________________________________

____________________________________

Na vanjski izgled Zemljine kore, uz unutarnje sile, utječu i vanjski procesi.

Vanjski procesi jesu: trošenje stijena, kretanje stijena po padinama, djelovanje
vode, rijeka, mora, vjetra i cijelog živog svijeta.

TROŠENJE

Stijene se svakodnevno troše, pucaju i lome u dijelove. Razlog tome jesu stalne
promjene u temperaturi, padaline, djelovanja biljnog svijeta itd.

Kad se pukotine na stijenama napune vodom,

voda se prilikom snižavanja temperature može
zalediti. U takvim situacijama led širi stijenu i
ona polako puca i lomi se.

Stijena

69
POKRETI NA PADINAMA

Pod utjecajem sile teže dolazi do pokretanja odlomljenih stijena,

klizanja terena ili do odronjavanja stijena.

Klizanje terena Odronjavanje stijena

DJELOVANJE VODE – RIJEČNI RELJEF

Rijeke svojim tokom mijenjaju i oblikuju

reljef. U gornjem toku one su brze, razbijaju
stijene i nose ih u mirniji donji tok. Tamo
se izdrobljene i usitnjene stijene talože i
stvaraju zanimljive riječne oblike, zavoje,
otoke.

Brzac

Brzaci razbijaju stijene i nose ih u mirniji tok gdje se talože.

DJELOVANJE VODE – KRŠKI RELJEF

Krški reljef povezujemo uz vodopropusne i
topljive stijene. Jedna od poznatijih takvih
stijena jest vapnenac. Voda u takvim
stijenama oblikuje različite oblike reljefa.
Neki od tipičnih oblika krškog reljefa jesu:
špilje, pećine, ponikve, krška polja. Hrvatska
obiluje krškim reljefom koji se proteže
primorskom i gorskom Hrvatskom.

Pećina

70
DJELOVANJE MORA – OBALNI RELJEF
Obale su stalno izložene morskim valovima. Izgled obale najviše ovisi o jačini
udara valova.
Tamo gdje su valovi jači, nastaje strmija i stjenovitija obala – klif.
Valovi usitnjavaju razoreno stijenje i oblikuju pa nastaje niska obala koju nazivamo
žalom.

Strmu obalu nazivamo klifom, a nisku obalu nazivamo žalom.

Klif Žal

DJELOVANJE VJETRA – PUSTINJSKI RELJEF

Utjecaj vjetra na reljef najbolje

se vidi na primjeru pustinja.
Vjetar stalno prenosi pijesak i
tako svakodnevno mijenja izgled
pustinja.

Vjetar oblikuje pustinjski reljef

Vjetar mijenja izgled reljefa u pustinji prenošenjem pijeska.

71
 ZAPAMTI
Vanjski procesi koji oblikuju reljef jesu:
1. trošenje
2. pokreti na padinama
3. djelovanje vode – riječni i krški reljef
4. djelovanje mora – obalni reljef
5. djelovanje vjetra – pustinjski reljef

1. Koji vanjski procesi utječu na nastanak reljefa?

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

2. Napiši koji su vanjski procesi oblikovali reljef prikazan na slikama.

72
 3. Nabroji neke oblike krškog reljefa.

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

4. Dopuni rečenicu.

Strmu obalu nazivamo _____________________,

a nisku obalu nazivamo _______________________ .

73
 13. VODA U PRIRODI

Razmisli i napiši za što svakodnevno upotrebljavaš vodu.

________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________

Bez vode ne bi bilo života.

Biljkama, životinjama i ljudima voda je potrebna za rast i razvoj.

Voda kruži u prirodi.

VODA U OBLACIMA

Voda iz rijeka, jezera i mora KIŠA

SNIJEG
isparava u obliku vodene pare. TUČA

U oblacima se vodena para

hlađenjem pretvara u vodu. ISPARAVANJE IZ
RIJEKA I JEZERA
Na zemlju se vraća u obliku ISPARAVANJE
kiše, snijega ili tuče. IZ OCEANA

Kruženje vode u prirodi

Voda može biti u trima različitim stanjima:

u plinovitom kao vodena para, u krutom kao led i tekućem kao voda.

74
Prijelaz iz jednog oblika u drugi moguće je vidjeti u kuhinji.

tekuće stanje → plinovito stanje

Zagrijavanjem na visokoj temperaturi

voda se pretvara u vodenu paru –
plinovito stanje.

plinovito stanje → tekuće stanje

Kad se vodena para počne hladiti,

poprima oblik kapljica i vraća se u
tekuće stanje – vodu.

tekuće stanje → kruto stanje

Pri niskim temperaturama voda iz

tekućeg stanja prelazi u kruto –
pretvara se u led.

kruto stanje → tekuće stanje

Pri povećanju temperature led se topi i

prelazi u tekuće stanje – vodu.

75
Danas su sve češća onečišćenja prirode. Mnogi krajevi oskudijevaju pitkom vodom.
Hrvatska obiluje vodom, ali moramo paziti na čistoću izvorišnih područja.

Onečišćenost vode

ZAPAMTI

Voda daje život biljkama, životinjama i ljudima.

Voda kruži u prirodi.
Vodu u prirodi možemo naći u trima stanjima: TEKUĆEM – voda,
PLINOVITOM – vodena para, KRUTOM – led.

1. Napiši što misliš o onečišćenju vode.

________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________

2. Zašto vodu moramo čuvati? Kako ti čuvaš vodu?

________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________

76
 3. Napiši zadane riječi na odgovarajuće crte.

VODA U OBLACIMA

OCEAN
RIJEKA
JEZERO
SNIJEG
TUČA
KIŠA __________
__________ ISPARAVANJE IZ
__________ ____________
____________
____________

4. Poveži pojmove.

VODA PLINOVITO STANJE

LED TEKUĆE STANJE

VODENA PARA KRUTO STANJE

77
 14. MORE

Jesi li ikada bio/bila na moru? Opiši svoj doživljaj.

Ako nisi bio/bila na moru, napiši što bi tamo radio/la. Pogledaj
sliku.

More

________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________

More je jedinstvena i povezana cjelina slane vode na Zemlji.

More je bogato živim svijetom i važan je izvor hrane. Koje morske životinje ljudi
koriste u prehrani? _____________________________________________________
Pojas između mora i kopna zovemo obalom.
Obale mora mogu biti razvedene i nerazvedene.
Razvedene obale imaju brojne otoke, poluotoke, zaljeve i uvale.
Obala Jadranskog mora koja pripada Hrvatskoj jedna je od najrazvedenijih obala
na svijetu.

SVOJSTVA MORA
Osnovna svojstva mora jesu: slanoća, temperatura, boja i prozirnost.
Slanoća mora ovisi o količini otopljene soli u vodi.
Sva mora nisu jednako slana, kao ni svi dijelovi istog mora.

78
Temperatura mora različita je u pojedinim dijelovima svijeta.
Najtoplija mora nalaze se u žarkom pojasu, a najhladnija u polarnim pojasevima.
Boja mora ovisi o dubini mora i bogatstvu života u moru.
Na prozirnost mora najviše utječe količina planktona.
Planktoni su sitni organizmi u moru kojima se hrane ribe.
Hladna mora bogata su planktonima i ribom i manje su prozirna.
Topla mora imaju veću prozirnost.

GIBANJE MORA
More se neprestano giba.
Kod gibanja mora razlikujemo: valove, morske mijene (plimu i oseku) i morske
struje.
Valovi su povremena gibanja morske vode.
Vjetar uzrokuje pojavu valova.
Što je vjetar jači valovi su veći.
Morske mijene su izdizanja i spuštanja morske razine.
PLIMA je izdizanje, a OSEKA spuštanje morske razine.
Morske struje su stalna gibanja mora.
Pokreću ih stalni ili planetarni vjetrovi.
Razlikujemo tople i hladne struje.

1. Napiši ispod slika odgovarajuću riječ: PLIMA ili OSEKA.

79
 2. Što misliš kad brodovi isplovljavaju iz luka, za vrijeme plime
ili oseke? Obrazloži.

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

ZAPAMTI

Naše se more zove Jadransko more.

More je jedinstvena i povezana cjelina slane vode na Zemlji.
Pojas između mora i kopna zovemo obalom.
Svojstva mora jesu: temperatura, slanoća mora, boja i prozirnost mora.
Gibanja mora jesu: valovi, morske mijene (plima i oseka) i morske
struje.

3. Što je more?

________________________________________________________________

4. Dopuni rečenice.

a) Spuštanje morske razine zovemo _______________ .

b) Izdizanje morske razine zovemo ________________ .

80
 5. Objasni značenje i važnost mora.

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

6. Nabroji svojstva mora.

__________________________________

__________________________________

__________________________________

__________________________________

7. Koja su povremena gibanja mora?

__________________________________

__________________________________

__________________________________

81
15. VODA NA KOPNU

Teče li tvojim mjestom ili u njegovoj blizini rijeka? Nacrtaj je i

opiši.

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

Jesi li ikada bio na nekom jezeru? Nacrtaj ga i opiši.

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

82
Vode na kopnu možemo razvrstati na tekućice i stajačice.

Tekućice su sve vode koje teku Zemljinom površinom.

Veće tekućice jesu rijeke, a manje potoci.

1. Navedi imena triju rijeka.

____________________ ____________________ ____________________

Sava kod Lonjskog polja

Svaka rijeka započinje svoj tok izvorom.

Izvor je mjesto na kojem rijeka izvire.

Na slici je izvor rijeke Save. Tu je početak njezina putovanja.

IZVOR

Izvor rijeke Save

83
Svoje putovanje rijeka završava na ušću.

Ušće je mjesto na kojem se rijeka ulijeva u more, jezero ili neku drugu rijeku.

Postoje različiti oblici ušća.

Delta je razgranato riječno ušće.
Kada more potopi riječno ušće s niskim obalama, onda je to estuarij.

Ušće rijeke Krke

Od izvora pa do ušća rijeka teče u koritu.

Osim rijeka tekućica, na kopnu postoje i vode koje stoje uvijek na istom mjestu.

Stajačice su vode na kopnu koje se zadržavaju na jednom mjestu.

Jezera su udubljenja na površini kopna ispunjena vodom.

84
 Vransko jezero na otoku Cresu

Osim jezera, u vode stajačice ubrajaju se i močvare, bare i lokve.

ZAPAMTI
Rijeka je tekućica, voda koja teče površinom Zemlje.
Izvor je mjesto na kojem se rijeka pojavljuje na površini – na kojem
izvire.
Ušće je mjesto na kojem se rijeka ulijeva u more, jezero ili drugu
rijeku.
Stajačice su vode na kopnu koje se zadržavaju na jednom mjestu.
Jezero je udubljenje na površini kopna ispunjeno vodom.

2. Na crte napiši odgovarajuću riječ: IZVOR ili UŠĆE.

85
 3. Što su jezera?

________________________________________________________________

________________________________________________________________

4. Napiši koja je razlika između tekućica i stajačica.

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

5. Odgovori na pitanja.

a) Koji su dijelovi tekućice? ___________________________________

b) Što je ušće? ____________________________________

c) Kako zovemo razgranati oblik ušća? ______________________________

86
 16. VRIJEME I KLIMA

Kakvo je danas vrijeme?

________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________

Vrijeme se stalno mijenja: pada kiša, sunčano je, oblačno, hladno.

Vrijeme je trenutačno stanje atmosfere nad nekim mjestom.

Da bismo predvidjeli kakvo će vrijeme biti, moramo mjeriti temperaturu, vlažnost i

tlak zraka, vjetar, naoblaku i padaline.
Ako se neki od navedenih elemenata promijeni, mijenja se i vrijeme.
Sunce zagrijava Zemljinu površinu i utječe na temperaturu zraka.

Termometar je instrument kojim mjerimo temperaturu zraka.

˝

Termometar

Temperatura zraka se mijenja i s povećanjem nadmorske visine.

Nizine su u pravilu toplije, imaju više temperature zraka.
S povećanjem nadmorske visine smanjuje se temperatura zraka.
87
 Jesu li ti se ikad “začepile” uši za vrijeme putovanja automobilom
ili prilikom vožnje liftom? Opiši.

________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________

Kad se naglo penjemo ili spuštamo, dolazi do promjene tlaka zraka koju
osjećamo u ušima.
Kao što temperatura nije uvijek ista, tako se i tlak zraka stalno mijenja.

Tlak zraka mjerimo instrumentom koji se zove barometar, a izražava se

hektopaskalima (hPa).

Barometar

Normalni tlak zraka iznosi 1013 hektopaskala (hPa). Razlikujemo visoki i niski tlak
zraka.
Visoki tlak zraka ima vrijednosti veće od 1013 hPa, a niski manje od 1013 hPa.

Zbog razlika u tlaku zraka nastaje vjetar.

Vjetar je strujanje zraka.

Vjetar puše iz područja visokog prema području niskog tlaka zraka.

Vjetrovi ponekad mogu biti razornih brzina i mogu izazvati velike katastrofe.
Na slici možete vidjeti stvaranje pijavice.

88
 Pijavica

1. Odgovori na pitanja.

a) Kako vodena para dospijeva u atmosferu?

______________________________________________________________

b) Što nastaje hlađenjem vodene pare?

______________________________________________________________

Padaline padaju iz oblaka ili nastaju pri tlu.

Padaline su: kiša, snijeg, tuča, rosa, mraz i inje.

Koje od nabrojenih padalina su nastale pri tlu? ___________________,

_____________________ i _________________________ .

Svakodnevno dobivamo prognoze vremena

preko raznih medija: radija, televizije,
dnevnog tiska.
Stručnjaci koji prognoziraju vrijeme zovu se
meteorolozi.

Vremenska prognoza jest stručno

predviđanje vremena uz praćenje i
mjerenje prirodnih pojava.

Vremenska prognoza

89
Praćenjem vremena tijekom dugog niza godina možemo odrediti kakva je klima u
određenom području.

Klima je prosječno stanje atmosfere nad nekim prostorom u određenom razdoblju.

Klima se razlikuje na pojedinim dijelovima Zemljine površine. Na klimu utječu

stalni faktori: udaljenost od ekvatora, morske struje, nadmorska visina, reljef.

ZAPAMTI

Vrijeme je trenutačno stanje atmosfere nad nekim mjestom.

Termometar je instrument za mjerenje temperature zraka (Celzijevi
stupnjevi - ºC).
Barometar je instrument za mjerenje tlaka zraka (hektopaskali - hPa).
Vjetar je strujanje zraka koje nastaje zbog razlika u tlaku zraka.
Padaline su: kiša, tuča, snijeg, mraz, inje i rosa.
Vremenska prognoza jest stručno predviđanje vremena.
Stručnjaci koji predviđaju vrijeme zovu se meteorolozi.
Klima je prosječno stanje atmosfere nad nekim prostorom u
određenom razdoblju.
Klima se razlikuje na pojedinim dijelovima Zemljine površine.

2. Dopuni rečenice.

a) Temperaturu zraka mjerimo ______________________________ .

b) Barometar je instrument za mjerenje _______________________ .

3. Odgovori na pitanja.

a) Što je vrijeme? ____________________________________

b) Kako nastaje vjetar? __________________________________

c) Kolika je vrijednost normalnog tlaka zraka? ________________________

90
 4. Pogledaj kakvim se znakovima za kišu, snijeg, maglu, sunčano
i oblačno vrijeme služi dnevni tisak. Nacrtaj te znakove. Zamoli
roditelje za pomoć.

5. Prati kakvo je vrijeme u razdoblju od 7 dana.

Opiši vrijeme koristeći se navedenim pojmovima: oblačno,
poluoblačno, sunčano, kiša, snijeg, mraz, rosa, tuča, jak vjetar,
slab vjetar.

PONEDJELJAK
datum: ___________

UTORAK
datum: ___________

SRIJEDA
datum: ___________

ČETVRTAK
datum: ___________

PETAK
datum: ___________

SUBOTA
datum: ___________

NEDJELJA
datum: ___________

91
 17. TIPOVI KLIMA, BILJNI I
ŽIVOTINJSKI SVIJET

Što je klima?

_______________________________________________________

Koji faktori utječu na klimu nekog područja?

_______________________________________________________

Klima utječe na prostorni razmještaj stanovništva svijeta, na biljni i životinjski svijet

Zemlje.
Na Zemlji se izdvaja pet klimatskih područja.
U njima prevladavaju tropske, suhe, umjerene, snježno-šumske i polarne klime.

Rasprostranjenost klima na zemlji

1. TROPSKE KLIME (prašumska i savanska klima)

Na prostoru oko ekvatora na sjevernoj i južnoj Zemljinoj polutki prostire se
prašumska klima.
Glavno obilježje jesu visoke temperature i puno padalina tijekom cijele godine.
Vegetacija je bujna.
Najraširenije su tropske kišne šume (prašume).
Od životinja najpoznatiji su majmuni.
Sjevernije i južnije od prostora prašumske klime količina padalina se smanjuje.
Dolazimo u područje savanske klime.
Tu su nastale savane, područja visokih trava i mjestimičnog drveća.
Tu žive slonovi, žirafe, zebre.
Na području tropske klime uzgajaju se tropske kulture: šećerna trska, čaj,
kakaovac, kaučukovac.

92
 Prašuma Savana

2. SUHE KLIME (stepska i pustinjska klima)

Suhe klime obilježava oskudica padalina tijekom godine.
Stepe su prostori niskih trava.
Kiša pada samo u jednom dijelu godine.
Danas su ti prostori većinom pretvoreni u žitnice i pašnjake.
To su prostori stepske klime.
Suhi prostori, vrlo rijetke padaline i nedostatak biljnog pokrova glavna su obilježja
pustinjske klime.
Pustinje mogu biti tople i hladne.
Život u pustinjama ograničen je na manja područja koja imaju izvore pitke vode.
Ta područja zovemo oaze.

Stepa Pustinja

93
3. UMJERENE KLIME (umjereno topla i sredozemna klima)
Umjerene klime rasprostranjene su u umjerenim pojasevima.
U tim prostorima se pravilno izmjenjuju godišnja doba.
Padalina ima tijekom cijele godine (ljeti kiša, zimi snijeg).
Ljeta su topla a zime su hladne. Biljni pokrov čine listopadne šume.
Sredozemnu klimu obilježavaju topla i suha ljeta i blage zime.
Prevladavaju vazdazelene šume i makija.
Uzgajaju se sredozemne kulture: masline, smokve, vinova loza i agrumi (naranča,
limun, mandarina).

Listopadna šuma Makija

4. SNJEŽNO-ŠUMSKA KLIMA
Glavno obilježje ove klime su duge i hladne zime i kratka, svježa ljeta.
Od padalina uglavnom pada snijeg.
Rasprostranjena je na sjeveru Europe, Azije i Sjeverne Amerike, ali i u visokim
planinskim krajevima.
Prevladava vegetacija gustih crnogoričnih šuma pod nazivom tajga.
Medvjedi, vukovi i sobovi žive na tim prostorima.

Tajga

94
5. POLARNA KLIMA
Polarne klime prevladavaju u polarnim pojasevima.
Niske temperature, hladna, kratka ljeta i rijetka naseljenost (Eskimi) obilježja su
polarne klime.
Rasprostranjena je tundra, oskudna vegetacija lišajeva i mahovine.

Tundra

U takvim uvjetima stanište su pronašli polarni medvjedi i lisice, a u južnim

polarnim krajevima pingvini.

Polarna lisica Polarni medvjed

Pingvini

95
 1. Koja klima ili klime prevladavaju u tvom zavičaju?

________________________________________________________________

ZAPAMTI

Na Zemlji postoje tropske, suhe, umjerene, snježno-šumske i

polarne klime.
Tropske klime jesu prašumska i savanska klima.
Suhe klime jesu stepska i pustinjska klima.
Umjerene klime jesu umjereno tople klime i sredozemne klime.
Snježno-šumske klime imaju duge i hladne zime i kratka, svježa
ljeta.
Polarne klime jesu klime polarnih pojaseva.

2. Odgovori na pitanja.

a) Gdje rastu tropske kišne šume?

____________________________________________________________

b) Koja je razlika između savane i stepe?

____________________________________________________________

c) Koje se poljoprivredne kulture uzgajaju u sredozemnoj klimi?

____________________________________________________________

d) Gdje žive pingvini?

____________________________________________________________

96
 3. Riješi osmosmjerku.
Nezaokružena slova dat će naziv klime zastupljene u Hrvatskoj.

HRAST, JELEN, KRUMPIR, LISICA, MAGARAC, MANDARINE, MEDVJED,

MORE, PŠENICA, ŠIKARA, ŠUMA, VINOVA LOZA, VUK, ŽITARICE

M U M E D V J E D M

C A R A G A M V U K

V I N O V A L O Z A

J E R D H R A S T C

E Š I K A R A E N I

R I P M U R K M A N

O K A C I S I L U E

M L I J E L E N M Š

A Ž I T A R I C E P

Klima zastupljena u Hrvatskoj zove se ___________________________________.

97
 18. PRIRODNA BOGATSTVA I
OČUVANJE OKOLIŠA

Gdje ti i tvoja obitelj odlažete otpad iz vašeg domaćinstva?

________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________

Prirodno bogatstvo jest sve ono što čovjek upotrebljava iz prirode.

Među prirodnim bogatstvima posebno ističemo:

- pitku vodu
- plodno tlo
- šume
- mora i obale.
Voda nam je potrebna za život. Plodno je tlo potrebno za hranu. Šume su
staništa mnogobrojnih životinja. More je izvor hrane i soli.
Kvaliteta našeg života ovisi o tome kako ćemo se ponašati prema bogatstvima
koje nalazimo u prirodi.

Prirodu moramo čuvati i živjeti s njom, a ne je stalno mijenjati.

Čovjek mijenja prirodu svakodnevno. Krči šume, gradi naselja, onečišćuje vodu i
tlo. Zaboravlja da priroda nije neiscrpna.
Razvojem čovjeka prirodna se bogatstva počinju prerađivati. To su sirovine.
Jedna od prvih sirovina jest drvo.
Ljudi od drva grade kuće i izrađuju namještaj.
Ostale sirovine koje su pomogle u čovjekovom razvoju jesu: rude, ugljen, nafta i
zemni plin.

98
 Prirodna bogatstva: nafta, željezna ruda, ugljen

Danas je nafta najvažnija sirovina. Nazivamo je crnim zlatom.

Kao što se prirodna bogatstva mogu iscrpiti, tako i prirodne sirovine mogu
jednostavno nestati.
Zato se u novije vrijeme mnogi proizvodi recikliraju.

Recikliranje je stvaranje sirovine iz upotrebljenog proizvoda.

Recikliramo: staklo, papir, plastiku, gumu, tkaninu i razne kovine.

Recikliranjem se smanjuje otpad i čuva priroda.
Odigrajmo igru da vidimo znate li razvrstavati otpad.

Znaš li razvrstavati otpad?

Navedene pojmove spoji s odgovarajućom kantom za smeće.

ČASOPIS KUTIJA OD
MARGARINA

PAPIR
BOCA OD
DETERDŽENTA
PISMO

PLASTIKA
STAKLENKA OD
KRASTAVACA STAKLENA VAZA
STAKLO

99
 ZAPAMTI

Prirodna bogatstva jesu: voda, tlo, šume, mora i obale.

Sirovine su prirodne tvari koje se prerađuju.
Najvažnije su sirovine: drvo, rude, nafta i zemni plin.
Prirodna bogatstva i sirovine mogu nestati, mogu se
iscrpiti sva njihova nalazišta.
Recikliranjem smanjujemo otpad i čuvamo okoliš.
Reciklira se: staklo, papir, tkanina, kovine, plastika, guma.

1. Među navedenim pojmovima zaokruži prirodna bogatstva plavom

bojom, sirovine crnom, a proizvode koji se recikliraju crvenom bojom.

RUDE TLO
GUMA ZEMNI PLIN
PAPIR
VODA
NAFTA
ŠUME STAKLO
TKANINA
MORA DRVO
PLASTIKA OBALE KOVINE

2. Napiši kako se ti brineš za očuvanje planeta i okoliša.

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

100
 POJMOVNIK
A

Atlas – uvezena zbirka geografskih karata. Često uključuje fotografije,

dijagrame, statističke podatke i tekstove.

Barometar – uređaj za mjerenje tlaka zraka.

Datumska granica – zamišljena crta koja uglavnom slijedi meridijan

na 180°. Pri njezinom prelasku, prema međunarodnom dogovoru,
mijenja se datum.

Dolina – izduženo udubljenje na Zemljinoj površini, otvoreno najmanje

s jedne strane. Na dnu se često nalazi vodeni tok – rijeka.

Ekvator ili polutnik – najveća zamišljena kružnica na površini Zemlje

koja dijeli zemlju na dvije polutke, sjevernu i južnu.

Galaktike ili galaksije – velike nakupine zvijezda, međuzvjezdane

prašine i plina koje se drže zajedno zbog privlačne gravitacijske sile.

101
Geografska karta – pojednostavljen i smanjen prikaz manjeg ili većeg
dijela Zemljine površine prikazan na ravnoj plohi (papiru).

Geografska mreža – mreža koju tvore paralele i meridijani. Pomoću

geografske mreže određuje se smještaj neke točke na Zemljinoj
površini.

Globus – umanjeni model Zemlje.

Građa Zemlje – sastoji se od kore, plašta te unutrašnje i vanjske

jezgre. Zemljina je kora kruta, gornja lupina u Zemljinoj građi. Zemljin
plašt obavija jezgru u obliku omotača i promjenjivog je sastava.

GPS – navigacijski sustav koji uz pomoć satelita određuje položaj

objekata na svakom mjestu i u svako vrijeme.

Klif – strma morska obala oblikovana radom valova.

Klima – prosječno stanje atmosfere nad određenim mjestom ili

područjem koje se prati u razdoblju od 30 godina.

Kompas – sprava za određivanje strana svijeta na Zemljinoj površini.

Kontinenti – velike kopnene mase okružene sa svih strana oceanima.

Kora – vanjski površinski sloj Zemlje.

Krški reljef – skupni naziv za reljefne oblike nastale na topivim

stijenama (vapnenac, dolomit) u uvjetima oskudice vode na površini, a
jake cirkulacije vode u podzemlju.

102
 L

Litosfera – čvrsta cjelina koju čine kora i gornji dio Zemljina plašta.

Litosferne ploče – osnovni dijelovi Zemljine kore različite veličine,

oblika i načina kretanja.

Meridijan ili podnevnik – zamišljena polukružnica na površini Zemlje

koja povezuje sjeverni i južni zemljopisni pol.

Mjerilo – odnos ucrtane veličine na karti i odgovarajuće veličine

u stvarnosti.

Mjesno vrijeme ili lokalno vrijeme – vrijeme nekog mjesta na Zemlji

određeno prividnim prolaskom Sunca kroz meridijan toga mjesta.

Mliječna staza – naziv naše galaktike. U njoj se nalazi veliki broj

zvijezda i oblaka međuzvjezdanog plina i prašine.

More – najveća jedinstvena masa slane vode koja povezuje izdignute

dijelove kopna na Zemlji.

Nizina – ravan ili valovit dio kopna, do 200 metara nadmorske visine.

Novi svijet – naziv za nove otkrivene kontinente: Sjeverna i Južna

Amerika, Australija i Antarktika.

103
 O

Oceani – ukupne vodene mase mora na Zemlji. To su Tihi, Atlantski

i Indijski ocean.

Orijentacija – snalaženje u prostoru; određivanje glavnih strana svijeta

i položaja svojeg stajališta.

Oseka – spuštanje (povlačenje) razine mora pod utjecajem privlačne

sile Sunca i Mjeseca.

Paralele ili usporednice – zamišljene kružnice paralelne s ekvatorom

(polutnikom).

Planeti – svemirska tijela koja nemaju vlastiti izvor svjetlosti ni

topline.

Planina – istaknuta i prostrana reljefna uzvisina, apsolutne visine više

od 1000 metara.

Plima – izdizanje razine mora pod utjecajem privlačne sile Sunca i

Mjeseca.

Pojasno vrijeme – sporazumno određeno vrijeme unutar pojasa od

15° omeđenih meridijana. Zemlja je podijeljena na 24 vremenska
pojasa među kojima je razlika jedan sat. Pojasno se vrijeme određuje
prema središnjem podnevniku određenog pojasa.

Potres – kratkotrajno podrhtavanje tla s mogućim razornim posljedicama.

104
Pustinja – područje na Zemlji koje zbog vrlo male ili nikakve količine
padalina karakterizira izrazita sušnost i vrlo oskudna ili nikakva
vegetacija.

Radar – uređaj za određivanje udaljenosti i kretanja nekog objekta

koji se koristi elektromagnetskim valovima. Koristi se u avijaciji,
pomorstvu i astronomiji.

Recikliranje – ponovna upotreba otpadaka (papir, staklo, plastika) kao

sirovine u proizvodnom procesu.

Reljef – sve ravnine i neravnine Zemljine površine.

Revolucija – kretanje nebeskog tijela po zatvorenoj putanji oko

središta mase.

Revolucija Zemlje – kretanje Zemlje oko Sunca putanjom koju

nazivamo ekliptikom, traje oko 365 dana i 6 sati (jednu zemaljsku
godinu).

Rotacija – vrtnja Zemlje ili nebeskog tijela oko njegove osi.

Sateliti – prirodna ili umjetna tijela koja se gibaju oko planeta.

Mjesec je prirodni satelit Zemlje.

Savana – naziv za prostor visokih trava s malo drveća u prostoru

tropske klime.

105
Sila teža – privlačna sila Zemlje ili bilo kojeg drugog svemirskog tijela.

Sunce – Zemlji najbliža zvijezda, koja svojom toplinom isijava i zrači

u okolni prostor.

Svemir – golemo prostranstvo koje nas okružuje.

Svojstva mora – slanoća, temperatura, boja i prozirnost.

Temperatura – svojstvo tijela ili dijela prostora da ima neki stupanj

zagrijanosti ili topline.

Termometar – mjerni uređaj za određivanje temperature nekog tijela

ili prostora.

Tlak zraka – mjeri se barometrom i izražava hektopaskalima (hPa).

Normalni tlak zraka iznosi 1013 hPa. Ta je vrijednost granica između
visokog i niskog tlaka zraka.

Toplinski pojasevi – područja Zemljine površine izdvojena prema kutu

upada Sunčanih zraka i zagrijavanju Zemlje. Razlikujemo pet toplinskih
pojaseva: žarki pojas, sjeverni umjereni, južni umjereni, sjeverni polarni
i južni polarni.

Vjetar – strujanje zraka u atmosferi od područja visokog prema

području niskog tlaka zraka.

Vrijeme – trenutačno stanje atmosfere nad nekim mjestom.

106
Vulkan – otvor u Zemljinoj kori na kojem tijekom vulkanske aktivnosti
iz unutrašnjosti Zemlje izbija lava, plinovi i pare.

Zvijezda – svemirsko tijelo s vlastitim izvorom svjetlosti i topline.

Žal – šljunkovita ili pjeskovita morska obala.

107
108
 UČENIKOVA POSTIGNUĆA TIJEKOM ŠKOLSKE GODINE
POTPUNO DJELOMIČNO NIJE
R.B. NASTAVNA TEMA
USVOJENO USVOJENO USVOJENO
1. Oblik i veličina Zemlje
Razmještaj kontinenata i
2.
oceana
3. Zemlja u svemiru

4. Geografska mreža

5. Gibanja Zemlje i godišnja doba

6. Mjesno i pojasno vrijeme

7. Prikazivanje Zemljine površine

8. Mjerilo i vrste karata

9. Orijentacija
Reljef, građa Zemlje i
10.
unutrašnje sile
Oblici reljefa i oblikovanje
11.
reljefa vanjskim procesima
12. More

13. Vode na kopnu

14. Vrijeme i klima

Tipovi klime, biljni i životinjski
15.
svijet
Prirodna bogatstva i očuvanje
16.
okoliša

109
110