ANALITIČKE STUDIJE KARLOVAČKE “ZVIJEZDE”

POVIJESNO-UMJETNIČKE I URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKE
ANALIZE GRAĐEVNOG TKIVA I PRIJEDLOZI INTERVENCIJA

(Dokumentacija za valorizaciju, zaštitu i urbanis-

tičko korištenje građevnog tkiva unutar “Zvijezde”)
 Na temelju ugovora sa S.O. Karlovac od 27. veljače
1976. godine, Odjel za povijest umjetnosti Centra za povijes-
ne znanosti obavezao se, da će u roku od tri godine izra-
diti dokumentaciju za valorizaciju, zaštitu i urbanističko
korištenje građevnog tkiva unutar “Zvijezde”.
Odjel je, u smislu navedenih točaka ugovora,
izradio elaborat pod vodstvom prof. dr Milana Preloga, a
nosioci pojedinih studija su:

A - Povijesno-umjetničke i urbanističko-arhitektonske
analize, dokumentacija i prijedlog intervencija -
Dr Đurđica Cvitanović
Mr Davorin Stepinac (arhitektonska dokumentacija)

B - Sociološki aspekti revitalizacije karlovačke “Zvijezde”

Mr Miroslav Jilek

C - Studija regulacije prometa u “Zvijezdi”

Ivan Lay, arh.
U ovoj knjizi nalazi se tekstualni dio prve
studije (A/I), praćen tabelarnim pokazateljima i grafičkim
prikazima istraživanja i prijedloga.
Arhitektonska i fotografska dokumentacija, te
rezultati sondiranja žbuka i boja, poseban su prilog uz
ovu studiju (A/II, A/III i A/IV).
Posebne knjige čine druge dvije studije (B i C).
 Suradnici na pojedinim temama:

- Urbanistički razvoj Karlovačkog

prostora - Ivan Lay, arh.
- O hortikulturi Karlovca - Vladimir Peršin, prof.
- Fortifikacije - Mr Milan Kruhek
- Ahivska istraživanja
razvoja grada (za vrijeme
francuske uprave) - Dr Ivy Kugli-Lentić
- Povijest Karlovačkih tiskara - Mr Olga Maruševsky
- Karlovački fotografi - Mr Nada Grčević
- Karlovački obrtnici
arhivska istraživanja) - Mr Ivo Lentić
- Boje fasada (rezultati
sondiranja) - Emil Pohl, akad.slikar i
Jasna Denich, akad.slikar
- Fotografije - Krešimir Tadić
Slobodan Tadić
 S A D R Ž A J

A/I -
1. Dr Milan Prelog:
UZ PROBLEMATIKU VREDNOVANJA I REVITALIZACIJE
POVIJESNIH SREDIŠTA

2. Ivan Lay, arh.:

HISTORIJSKA “JEZGRA” GRADA U URBANISTIČKOM
RAZVOJU KARLOVAČKOG PROSTORA

3. Mr Davorin Stepinac:
“ZVIJEZDA” - STANJE I PERSPEKTIVE

4. Dr Đurđica Cvitanović:
NAJBITNIJI PROBLEMI KOJE TREBA RJEŠAVATI NA
RAZINI S.O. KARLOVAC I SVIH DRUŠTVENIH FAKTORA,
UKLJUČIVŠI I JNA, DA BI SE REVITALIZACIJA POVIJESNOG
SREDIŠTA KARLOVCA - “ZVIJEZDE” - MOGLA OSTVARITI

5. Mr Davorin Stepinac:
O DOKUMENTACIJI

6.-30. BLOKOVI “A” - “W” (Analize i prijedlozi)

31. TRG MARŠALA TITA

32. STROSSMAYEROV TRG

33. Mr Milan Kruhek
Reg. Zavod za zaštitu spom. kulture, Zagreb
KONZERVACIJA I PREZENTACIJA FORTIFIKACIJA
34. Vladimir Peršin, prof.:
O HORTIKULTURI “ZVIJEZDE”

35. OPIS GRAFIČKIH PRILOGA ANALIZA

- Prilozi (karte): a) Blokovi, ulice i kućni brojevi
b) Vrijednost objekata
c) Vrijeme izgradnje objekata
d) Visina objekata
e) Stanje objekata
f) Današnje korištenje objekata
- Tabelarni prikaz analiza

36. PRIJEDLOZI INTERVENCIJA U “ZVIJEZDI”

- Prilog (karta): Prijedlog intervencija

A/II - Arhitektonska dokumentacija

1. TLOCRTI SVIH BLOKOVA (“A” - “Z”) U MJERILU 1 : 100

2. ARHITEKTONSKA DOKUMENTACIJA KARAKTERISTIČNIH

(IZABRANIH) OBJEKATA U MJERILIMA 1 : 50 i 1 : 100

3. FOTOKOPIJE I FOTOGRAFIJE ARHIVSKIH NACRTA NEKIH

OBJEKATA
4. NACRTI ORIGINALNIH PROJEKATA I PRIJEDLOGA POJEDINIH
ZAHVATA U “ZVIJEZDI” - precrtano i sređeno iz
arhivskih izvora
 5. NACRTI PRIJEDLOGA IZVEDENIH ZAHVATA I ZAHVATA KOJI
SU U TOKU - izrađeni uz suglasnost radne grupe, u
vrijeme istraživanja Odjela za povijest umjetnosti

Opaska: Arhitektonska dokumentacija čini poseban prilog,

a grupirana je po blokovima.

A/III-FOTOGRAFSKA DOKUMENTACIJA
Sadrži fotografije gotovo svih objekata U “Zvijezdi”,
u redoslijedu ulica i kućnih brojeva; vel. snimaka 9/12.

Opaska: Ove su fotografije, složene u mapu, predane

S.O. Karlovac prilikom predaje I. IZVJEŠTAJA,
u svibnju 1977.
U fototeci Odjela za povijest umjetnosti nalazi se
veliki broj snimaka “Zvijezde”, čije je korištenje
- kao izbor - obećano prilikom izrade povećanja za
eventualnu izložbu i neke druge potrebe.

A/IV -
Emil Pohl, akad. slikar i Jasna Denich, akad.slikar
-Restauratorski zavod Hrvatske:
REZULTATI ISTRAŽIVANJA BOJA NA FASADAMA U KARLOVAČKOJ
“ZVIJEZDI”
Dr Milan Prelog

UZ PROBLEMATIKU VREDNOVANJA I REVITALIZACIJE

POVIJESNIH SREDIŠTA
1.
Razmišljanja o situaciji u kojoj se danas nalaze
povijesna središta naših gradova neodvojiva su od razmi-
šljanja o nekim bitnim pitanjima razvoja suvremenog grad-
skog života uopće. Dug slijed teoretskih rasprava, polemi-
ka, pa i društvenih sukoba doveo je tokom posljednjih dva-
desetak godina do opće suglasnosti da se obranom starih
izgrađenih sredina ne iskazuje samo poštovanje prema umjet-
ničkim i kulturno-povijesnim vrijednostima, baštinjenima
iz prošlosti, nego se potvrđuju novi odnosi prema gradu.
Treba ih zaista naglašeno nazvati novima, upravo zbog toga
jer se njihovom sve širom potvrdom iskazuje svjesni prekid
s dugotrajnom praksom izgradnje gradova u kojoj se
r a s t izjednačavao s r a z v o j e m.
Ustvari, već tokom prošlog stoljeća, negdje brže
negdje sporije, otpočela je kriza povjesnih jezgri; bilo
da su razarane da bi se u njima stvorilo mjesto za nove
sadržaje, bilo da su zapuštane i napuštane. Oko starih di-
jelova grada stvarala su se nova izgrađena područja bez
mnogih vrijednosti gradskog života. U ovom, sve naglijem
širenju “urbaniziranih područja“ stara središta ostajala
su kao jedini dijelovi velikih aglomeracija u kojima je
njihovo stanovništvo moglo doživjeti osjećaj nekog zajedni-
štva u prostoru i vremenu. U tim dijelovima grada održava-
la se (uz mnoge otpore) raznovrsnost sadržaja, - u njima
su se zadržali objekti povijesnog i simboličkog značaja
 - 2 -

koji su određivali sliku grada. Usprkos svim promjenama

pa i zapuštanjima, to su još uvijek oni dijelovi grada u
koje se dolazi i bez neke određene potrebe, gdje se u pri-
vidno beskorisnom boravljenju na ulicama i trgovima očuvao
osjećaj spontane društvenosti. Za stanovništvo suvremenih
urbanih aglomeracija, - ma koliko one bile velike i nove -
jedino se povjesno središte još uvijek izjednačava s poj-
mom, imenom grada.
U razdoblju poslije drugog svjetskog rata proces
izgradnje “nove periferije” (nazivala se ona raznim drugim
imenima kao što su to: “mirkorajoni”, “veliki skupovi”,
“nova naselja”, itd.) naglo se povećavao oko svih gradova
koji su bili ili postojali središta ekonomskog razvoja.
Istovremeno, mnogi “srednji” i “mali” gradovi ili su za-
stajali u svom razvoju ili su se čak postepeno razarali.
Unutarnje migracije u svim zemljama, pa i u našoj, iz
“sela” u “grad” dovele su na jednoj strani do napuštanja
starih obitavališta, a na drugoj do krajnjeg zaoštravanja
stambenih kriza. Stvaranje “nove periferije” predstavljalo
je uobičajeni odgovor na ovu društvenu potražnju stambenog
prostora. Ovo usmjerenje prikazivalo se najjeftinijim i
najlakšim rješavanjem pitanja stambene krize i tek u novi-
je vrijeme otkrivaju se slabosti i greške takvih računa.
Rast nove periferije imao je mnogostruke negativne
posljedice za daljnji život povijesnih središta. U pravilu
on se najteže odrazio upravo u najstarijim dijelovima gra-
dova. Na jednoj strani iz starijih dijelova gradova stalno
 - 3 -

su se prelijevala sredstva za izgradnju novih, tako da je

i samo održanje građevina došlo u krizu. Na drugoj strani
kretanje između periferije i središta, - napose razvojem
pojedinačnog prometa dovelo je do kritičnih situacija na
trgovima i ulicama središnjih i najstarijih dijelova grada.
Ponekad su u ime protočnosti prometa postavljani zahtjevi
za “proširenjem” uskih ulica, a još i danas se ponekad ja-
vljaju težnje za različitim probojima u povjesnim sredi-
nama.

2.
Naravno, niti u Evropi pa niti u nas, ne mogu se
sva povijesna središta mjeriti istim mjerilom i teško je
sve pojedinačne slučajeve svesti na neki jedinstveni uzo-
rak. Međutim, osnovni opće prihvaćeni stavovi izraženi u
raznim međunarodnim preporukama - kao što je to “Amster-
damska povelja” iz godine 1975 -, zalažu se za
k o n z e r v a c i j s k i pristup graditeljskom na-
slijeđu, dajući time i posve određeni sadržaj, često zlo-
upotrebljavanom, pojmu revitalizacije.
U ovim stavovima sažela su se iskustva borbe za
održanje graditeljske baštine koja se vodila u ime razli-
čitih kulturnih motiva sa suvremenim spoznajama sociologi-
je grada i gradskog života, te konačno i sa novim urbani-
stičkim shvaćanjima. Ne podcjenjujući nimalo sve one borbe
 - 4 -

koje su vođene u ime “zaštite spomenika kulture” kako u

prošlom tako i u ovom našem stoljeću, - tek s ovim širokim
motivacijama stvaraju se istinske mogućnosti za održanje
povijesnih središta. Široka suglasnost koju je zaštita po-
vijesnih središta stekla u slijedu međunarodnih proglasa
pokazuje kako ona više nije određena samo nekim umjetnič-kim,
ili kulturno-povijesnim kriterijima, nego stvarnim
potrebama suvremenog čovjeka, njegovim nastojanjima da
ostvari što višu kvalitetu urbanog života.
Stara središta i najstariji dijelovi gradova na-
stali u povijesnim slijedovima izgradnje opirala su se i
opiru se promjenama koje im je nametao i nameće razvoj
industrijske organizacije rada, stanovanja, trgovanja,
uprave, prometa i korištenja slobodnog vremena. Teoretski
aspekt ovog otpora koji su ranije bili izraženi prvenstve-
no u različitim “kulturalističkim” stavovima, bili su, na
žalost, uspješno osporavani u praksi. Sukob starih, izgra-
đenih sredina i novih dimenzija gradskog života poprimio
je ideološki značaj sukoba “konzervativnoga” i “moderno-
ga”. Sustav vrijednosti u kojem su pojmovi stalnoga rasta
povezani s velikim dimenzijama, odobravao je prešutno ve-
ća ili manja razaranja starih gradskih središta ili neod-
govarajuće korištenje starih ulica i građevina. U mnogim
starim gradskim središtima ostajalo je najsiromašnije grad-
sko stanovništvo - ono imućnije već je odavno bježalo u
“zelene zone”. Stalno siromašenje i ljudi i građevina,
pričinjalo se zatvorenim krugom iz kojeg nema izlaza. A
 - 5 -

zapravo se često puta iza ovih propovijedi o beznadnim si-

tuacijama skrivala jasna, spekulativna računica. U situaci-
jama kada građevinska čestica može vrijediti neizmjerno
više od stare građevine na njoj, moglo se lako iznuditi
njeno rušenje. Vrednovanje raznih zahvata u gradu još je
i danas često određeno grubim procjenama ekonomske svrsi-
shodnosti, onih jednostavnih računica koje nisu nikada pod-
vrgnute stvarnoj društvenoj verifikaciji. Često puta se
problem asanacije i revitalizacije nekog starog dijela
grada uvjetovao iseljenjem stanovništva i velikim novo-
gradnjama. Istjerivanje siromašnog gradskog stanovništva
iz povijesnih dijelova grada koji se podvrgavaju različi-
tim rekonstrukcijama, pobjede ekonomski najjačih u borba-
ma za zaposjedanje prostora otkriva i neke bitne društve-
no-političke aspekte obrane starih središta.
Jedna od bitnih pouka socioloških analiza izvršenih
u mnogim povijesnim središtima Evrope, a i u nekima u nas,
govori da nema procesa revitalizacije povijesnih središta
i starih dijelova grada bez najaktivnijeg učešća njihovog
stanovništva. Nikakvi poslovni sadržaj, nikakva upravna
građevina pa čak niti one s kulturnim sadržajem, kao što
su galerije ili muzeji, ne mogu osigurati trajni, cjelo-
dnevni život nekog starog dijela grada kao što to osigura-
vaju stalni stanovnici. Upravo na temelju tih spoznaja su-
vremeni pristup revitalizaciji odbija pretjerano unošenje
velikih poslovnih sadržaja u stare jezgre, kao i nastoja-
nja da se ona “muzealiziraju”. Suvremenom urbanom životu
 - 6 -

nije potrebna lijepa slika staroga grada, nego dio starog

tkiva u kojem se ostvaruje i može ostvariti život drugačiji
nego što je to onaj u standardiziranim novim dijelovima.

3.
Polazeći od iskustva koja su se potvrdila u nizu
evropskih gradova, a napose u nekim talijanskim, mi danas
raspolažemo s određenom metodologijom revitalizacije sta-
rih gradskih središta, odnosno pojedinih starijih dijelova
gradova. Kao što to ističu sve preporuke, pa i ona
“Amsterdamska”, rad na revitalizaciji mora počivati na
temeljitoj povijesno-analitičkoj studiji određenog gradskog
područja. Takva studija koja treba da slijedi nastanak i
razvoj gradskog tkiva kroz čitavo vrijeme njegova razvoja,
predstavlja najčvršće javmstvo da se budući zahvati ne iz-
gube u nekoj općoj tipologiji “izgradnje” i restauracije,
nego da se oni provode u skladu s povijesnim razvojem, jer
svaki stari grad, svaka stara četvrt, ma koliko bila male-
na, nije nastala niti odjednom, niti primjenom nekog jedin-
stvenog modela izgradnje. U starim ulicama, u starim tkivi-
ma uopće, postoje dijelovi u kojima su gradili imućniji
građani, kao što postoje i svojevrsne periferije. U svakom
povijesnom tkivu mogu se ustanoviti i procesi društvene
sekregacije u prostoru, no nikada i nigdje nije proces te
segregacije bio tako grubo izražen kao u modernom indu-
 - 7 -

strijskom gradu. Različita zanimanja gradskog stanovništva

izražavala su se nužno i u različitim oblicima kuća, bilo
da su one vezane uz poljoprivrednu djelatnost, bilo za
obrt, trgovinu ili čak za izvjesnu stalešku reprezentaciju.
Ono što otežava sagledavanje prvobitnih situacija su pro-
mjene koje su izvršene tokom vremena, pregrađivanja i za-
građivanja, a napose one iz najnovijeg vremena kada u sta-
ra tkiva ulaze sadržaji koji se suprostavljaju organizaci-
ji prostora u njima i oko njih. Brižljivo izgrađena povi-
jesna analiza izgradnje, koja se često na prvi pogled može
pričinjati i sitničavom, rekonstruira stvarni povijesni ži-
vot grada, prateći ga u njegovim kućama, javnim građevina-
ma, ulicama i trgovima. Sastavni dio ove povijesne analize
tvore arhitektonski snimci cijelog izgrađenoga područja,
jer ovo snimanje otkriva ne samo razne tehnike građenja
nego isto tako i promjene. Tek nakon izrade takve dokumen-
tacije može se razmišljati o metodologiji zahvata, mogu se
odrediti opredjeljenja prema pojedinim objektima i inter-
polacijama. Tu onda prestaje historijski a treba da nastupi
kreativni pristup.

4.
Karlovac je zaista zaslužio temeljitu povijesnu
studiju svog rasta, ne kao neko opijelo, nego kao temelj
aktivne urbane politike prema staroj “Zvijezdi”. Ne pod-
 - 8 -

cjenjući nimalo zvjezdoliki fortifikacioni okvir (malo

remek-djelo te vrste građevne djelatnosti u tom vremenu)
analiza izgradnje Karlovca otkrila je značajno poglavlje
“male gradske arhitekture”. Upravo sa svojim kućama karlova-
čki su građani tokom vremena pobjedonosno prevladali karak-
ter vojnog garnizona, njegovu jednostranu svrsishodnost,
pretvarajući ga u stvarni, živi grad. Nema sumnje da su
elementi planiranja tvrđe odredili strogu urbanu discipli-
nu (potezi zidova, trgovi, blokovi, pravilni sustav ulica),
no u tome se okviru odvijala izgradnja razmjerno malenih
kuća, ali gotovo u pravilu na urbanoj razini. Danas, kada
gotovo svuda u Evropi, kao i u nas oplakujemo teške gubit-
ke ove male, ali kvalitetne arhitekture XVIII, XIX, pa i
XX stoljeća, Karlovac, koji ju je dobrim dijelom sačuvao,
dobiva značaj koji daleko prelazi lokalne, pa i šire re-
gionalne okvire. Tim više što ova “stara” arhitektura nije
stvarala okvire samo sa stanovanje i rad, nego i za dru-
štveni, kulturni i javni život, koji je inače bio rijedak u
gradovima ove veličine. To je ona tradicija na koju nas
podsjećaju uspomene Imbre Tkalca iz prošlog stoljeća, tra-
dicija društvenosti, koja je odredila životni put mnogih
Karlovčana u prošlosti i u sadašnjosti. Upravo ovi elemen-
ti gradskog života imali su svoju izgrađenu sredinu. Mnoge
od ovih vrijednosti još su uvijek ugrožene; - veliki pot-
hvat kojeg grad sprema za revitalizaciju svoje stare
“Zvijezde” (i u koji se uklapaju i ove studije) dati će
 - 9 -

sigurno novom, većem, Karlovcu sredinu, koja će osim svo-

je povijesne vrijednosti ponuditi njegovim građanima i
jednu novu, stvarno suvremenu, dimenziju gradskog života.
Ivan Lay, arh., urbanist

HISTORIJSKA “JEZGRA” GRADA U

URBANISTIČKOM RAZVOJU
KARLOVAČKOG PROSTORA
 S A D R Ž A J

HISTORIJSKA “JEZGRA” GRADA U URBANISTIČKOM RAZVOJU

KARLOVAČKOG PROSTORA
Strana
Pristup ................................................. 2
Odnos historijske “jezgre” i grada u urbanis-
tičkom razvoju karlovačkog prostora ..................... 6

1. Karlovački proces u novom “procesu

urbanizacije” ........................................ 6

2. Formiranje urbanističke koncepcije tipa

“fortifikacije” i “idealnog grada” .................... 8

3. Transformacija prve urbanističke koncepcije ......... 10

4. Karakteristični suko i “jezgre” tretirane

van gradske cjeline i glavne etape urba-
nističkog razvoja ................................... 13

5. Analiza urbanističke koncepcije grada u

glavnim etapama razvoja ............................. 16

- teoretske pretpostavke o gradu-u vijeku

podizanja “idealnih gradova” i fortifi-
kacija (XVI-XVII.) ................................ 19

- glavne etape razvoja .............................. 23

6. Neki principi za modalitete zaštite i

oživljavanja “Zvijezde” ............................. 27
HISTORIJSKA “JEZGRA” GRADA U URBANISTIČKOM RAZVOJU
KARLOVAČKOG PROSTORA

Nastupajući u peto stoljeće svoga opstanka kao g r a d a,

Karlovac se našao - u svom razvojnom ritmu kao i nekada
(prije dva, a još više prije jedno stoljeća), kada se pos-
tepeno oslobađao od koncepcije “grada-fortifikacije” - na
odlučnoj p r e k r e t n i c i preobražaja u jedan viši
stupanj urbanog razvoja....
On je izabrao s v o j p u t bez dileme o razvoju u
suvremeni m o d e r n i g r a d. Ne tako mali kao neka-
da (kada je imao od 2.000 - 20.000 stanovnika), u kojem će
se razvijati svi prostori i revalorizirane kulturne vrijed-
nosti svih vremena sa novim gradom u prirodi u skladni soci-
jalni životni prostor kao urbanistička cjelina Velikog
Karlovca.
“Karlovac - postati će uhvatno opet prvencem među
hrvatskim gradovi, ako samo ljudska ruka upotrebi
zgodnu priliku, koju joj je ponudila prijatna
priroda”
(Čitajući Radoslava Lopašića: “Karlovac” str. 103:
Osnutak i razvitak Karlovca; izdano povodom
300-godišnjice osnutka grada, Zgb 1879).
 - 2 -

Pristup

Zašto Karlovcu pristupamo s najvećom pažnjom?

Zato što širi Karlovački prostor - simbiozom izvanredno
bogatih prirodnih i povijesnih vrijednosti, u dinamici dana-
šnjeg razvoja (i pored mnogih ranije učinjenih krivih, oso-
bito prometnih poteza), pruža još uvijek pregršt
m o g u ć n o s t i da se i grad K a r l o v a c razvije
u budućnosti u jedan od naših gradskih centara najviših
u r b a n i h v r i j e d n o s t i.

Stoga je potrebno prije svega r e v a l o r i z i r a t i

metodološki pristup gradu: osim kao prirodnom i socijalnom
prostoru potrebno mu je prići i kao “u r b a n o j c j e-
l i n i” u razvoju... sa svim kriterijima njegovih pros-
tornih, socioloških i vremenskih dimenzija kao t o t a l i -
t e t a tog “karlovačkog životnog prostora u sklopu
zemaljskog, socijalnog i prostornog suvremenog konteksta.

Ovo je kratki izvod o idejnoj o s n o v i modaliteta vred-

novanja i pristupa problemu kroz sadržaj i metodu izvrše-
nog rada na kritičkoj analizi o d n o s a karlovačkog
prostora i “Zvijezde”. On se na terenu odrazio kao sukob
“vremena u prostoru” na posebno negativan način: u prera-
nom napuštanju sadržaja “jezgre”, što je dovelo do otvara-
nja procesa gašenja i odumiranja urbane supstance u tkivu
ovog kulturno najvrijednijeg dijela grada, a i svih drugih
vrijednosti (i “sjaja”) “Zvijezde”...
 - 3 -

Ovaj izvod ime za cilj samo da podsjeti na neke bitne modal-

ne principe:

- da se rastu g r a d a u t r a n s f o r m a c i j i
mora pristupiti kroz njegovu genetsku i prostornu “jezgru”,
ali istovremeno i iz jednog drugog - šireg horizonta druš-
tvenog i urbanističko-regionalnog aspekta razvoja, čiji je
on na neki način izraz, ali i te šire transformacije.

- da osim već usvojenih metoda neophodnih za revalorizaciju

kulturne baštine i njezinu revitalizaciju (po zaključcima
“ICOMOSA”-a, sistemu I.P.C.F. i drugim modelima), potrebno
je osvjetliti prije svega i neke m i s a o n e i druge
teoretske urbanističke i društvene s t a v o v e kao
faktore pristupa. Ako su ovi deformirani, oni pospješuju
proces “o d u m i r a n j a j e z g r e”, ili pak ako
nisu - otvaraju “vrata” za povoljnu klimu i proces njezine
o b n o v e i mogućnosti reanimacije i “oživljavanja”
uklapanjem - u novi život ako su kreativni...

- prije svega da podsjeti, osim na vrijednosti grada,

na p o t e n c i j a l n e razvojne m o g u ć n o s t i
šireg karlovačkog prostora a na osnovu:

- tendencija dosadašnjeg trenda razvoja u kojem su zacrtani

tragovi oscilacija pozitivnog i negativnog urbnanog razvoja,
kroz nekoliko osnovnih razvojnih etapa, prema čemu se onda
dade lako zaključiti:
 - 4 -

- da je taj historijski dio prostora “jezgre grada” (isto

kao nekada prostori glacisa pod “vojnom zabranom” - van
njega) bio predugo i nepotrebno samo radi krivog pristupa
vrednovanju - z a o b i l a ž e n! To je dovelo:

- do suštinskih posljedica za e g z i s t e n c i j u
c j e l o v i t o s t i toga prostora, kao na pr. do
diskontinuiteta odnosa interakcijske funkcije “Zvijezde”
(kao s r c a grada) i ostalog prostornog organizma
grada” u novijem razvoju. Nadalje:

- osim što je dovelo do početka inferiorne faze razvoja

uslijed pogrešnog stava prema “jezgri” dovelo je do
“procesa njenog odumiranja”. Neugrađenost “zvijezde” u
tkivo i život grada na vrijeme dovelo je prije svega do
razbijanja prvim planom koncipirane funkcije m o n o c e n-
t r i č n o g koncepta grada, a bez postizavanja vizije
o p o l i c e n t r i č n o m s i s t e m u cjelovi-
tog gradskog prostora.

- ovo uzrokuje (pored “prividno” bujnog prometa i života)

uz n e k o h e r e n t n o s t toga urbanog prostornog
organizma i početak njegove unutrašnje d e z i n t e g r a-
c i j e i neminovnu d i s f u n k c i o n a l n o s t
pojedinih dijelova grada (jer nisu povezani u jednu organ-
sku i prostornu cjelinu).
 - 5 -

- tako neusklađenim i dezintegriranim osnovnim uvjetima

razvoja z a j e d n i c e (koja hoće ovdje sve punije da
živi), kao posljedice dezintegracije prostora, gubi se
prostorna i s o c i j a l n a k o h e z i j a dana-
šnje i buduće urbane cjeline. Na pomolu su tako i novi ne-
gativni procesi razaranja z d r a v e o s n o v e za
razvoj svih prostora grada.

- moguće su i nove posljedice: osim onih davnih rastrzanih

(i opravdanih) historijskih uvjeta razvoja... i noviji
potezi (osobito prometno nesnalaženje tranzita preko grada
u ”akvatoriju” od četiri rijeke), s kojima su razorene mnoge
virtuelne mogućnosti koje lokalno, međuregionalno i ekološ-
ki taj prostor u sebi krije i koje ga mogu kao nove snage
ponijeti u n o v o... Time se razaraju danas i mnoge druge
osnovne m o g u ć n o s t i jednog v i š e g kvali-
tetnijeg harmoničnog urbanog stupnja razvoja u svijesti
ljudi kao predpercepcije n o v o g egzistencijalno oboga-
ćenog prostora iskustvima vremena - o budućem životu
- N o v o g K a r l o v c a.
 - 6 -

ODNOS HISTORIJSKE “JEZGRE” I GRADA U URBANIČKOM RAZVOJU

KARLOVAČKOG PROSTORA

1. Karlovački prostor u novom “procesu urbanizacije”

U našoj zemlji su i prije industrijske ere egzistirali

mnogi “g r a d o v i” - makar u skromnim dimenzijama i
morfološki u raznim oblicima, bilo da su antičkog ili
srednjevjekovnog porijekla. U kontinuiranom historijskom
procesu razvoja društva negdje su u jednom prostoru čak
prisutni - sedimentirani svi osnovni tipološki “obrasci”
grada - pa nam danas kao “urbana cjelina” pružaju u svom
obliku i strukturi grada p r o s t o r n u s i m b i o-
z u posebne “kulturne vrijednosti”.

Takve aglomeracije nastale simbiozom prirodnih i povijesnih

faktora uraštene u društveni kontekst ne samo našeg vremena
- koje su se održale u jednoj organskoj i p r o s t o r-
n o j c j e l i n i tako da u svojoj strukturi i obliku
sadrže uz tragove svojih “prostorno-vremenskih” etapa raz-
vitka, na poseban način i šire (makar samo i u reliktu)
d i m e n z i j e v r e m e n a - možemo i u teoriji i
u praksi smatrati kao rijedak i izuzetno vrijedan urbani i
kulturni fenomen. Oni time postaju “s p o m e n i k k u l-
t u r e”. Onda se može govoriti o tom prostoru i o tom gra-
du (koji u sebi sadrži sve bitne razvojne oblike: od poli-
tičkog ili vojnog grada, upravnog, trgovačko-obrtničkog do
 - 7 -

prometno-industrijskog tipa suvremenog grada) kao naj-

vrijednijem urbanom “tipu” - h i s t o r i j s k o m
g r a d u.

Bez sumnje danas možemo kod nas u taj tip grada ubrojiti
veći dio naših gradova, pa i onih najmlađih, nastalih
nakon prvog i drugog, “antičkog” i “srednjevjekovnog” -
doba renesanse i baroka, a prije nastupa trećeg vala-
“procesa industrijske urbanizacije”, kao što je - K a r l o-
v a c.

Kad je nakon prvih energetskih inovacija u Evropi (krajem

18. stoljeća) era industrijalizacije i prometa pokrenula
promjenama proizvodnih i ekonomskih odnosa i društvene odno-
se, prije gotovo dva stoljeća i kada je otpočeo (nakon onog
obrtno-trgovačkog srednjevjekovnog) novi val “p r o c e s a
u r b a n i z a c i j e” - kod nas je trebalo proći još
jedno stoljeće “priprema” nakon toga, da taj proces (nakon
ukidanja kmetstva i razvojačenja Vojne Krajine) iako u veoma
skromnom obliku, zahvati naše krajeve. Zašto?
 - 8 -

2. Formiranje urbanističke koncepcije tipa fortifikacije i

“idealnog grada”

Tendencije dezintegracije povijesne Hrvatske iako su vremen-

ski inicirane davno u prošlosti svojim dalekosežnim “dos-
pjećem” (posljedica) traju do danas... Vljna Krajina nije u
tome jedini, već samo najdrastičniji primjer prostornog
(transverzalnog i longitudinalnog) razjedinjavanja već i
onako nejedinstvene “trojedne” Hrvatske...
Naši krajevi nalazili su se u specifičnim (ne)prilikama
pod pritiskom austrougarske ekspanzije koncipirane na
r a z j e d i n j a v a n j u tijela povijesne Hrvatske.
Na rubu evropskog prostora (prema “toleriranoj” agresiji
sa Orijenta), to razjedinjavanje nije bilo teško postići...
i tako stoljećima “vladati” tim prostorom... “Trojedna
kraljevina” (Hrvatska, Slavonija i Dalmacija) bila je
V o j n o m K r a j i n o m stvarno (=prostorno)
“tro-trojma” kolonija. Na zapadu je “Hrvatska” bila ličko-
kordunskim koridorom (“Hrvatska Krajina”) odvojena od
Dalmacije, a bjelovarsko-moslavačkom krajinom (“Slavonskom
krajinom”) od Slavonije. Karlovac je bio sjedište Hrvatske
Vojne Krajine, a Varaždin Slavonske Vojne Krajine. Tako su
sve do kraja 19.st. (kada je ukinuta “Granica”) bili vladali
(i vojnički konzekvantno provađani) stalni uvjeti d e z i n-
t e g r a c i j e prostora Hrvatske zemlje. Takav “ras-
tavljeni” r a t n i prostor nije mogao pružiti mogućnost
ni uvjete za prostornu asocijaciju, a niti uvjete za
 - 9 -

m i r n i život i razvoj privrednih ni gravitacionih

područja u r b a n i h centara, osim u ulozi vojnih
utvrđenja gradova od Petrovaradina (Osijeka, Sl. Broda,
Gradiške, Bjelovara, Petrinje) do K a r l o v c a.
Sa prvim “znacima” urbanizacije novijeg doba kod nas (gdje
se taj proces ograničio samo na glavne gradove i po koji
manji industrijski centar), pokazali su se i prvi “znakovi”
nestajanja o r g a n s k o g principa r a s t a g r a-
d a, pa se od tada rast gradova odvija kao p l a n i r a-
n a izgradnja grada. Kod razvoja Karlovca i drugih slič-
nih gradova to nije u potpunosti slučaj, barem što se “jez-
gre” tiče, jer je ona slično kao i većina vojničkih gradova-
fortifikacija nastala odmah kao “p l a n i r a n i
g r a d” (iako kasnije neadekvatno “transplantirana” u
organizam nove urbane cjeline) i trajala 400 godina, sve
do danas...

Od svih gradova u Hrvatskoj (po svom tipu nastanka) Kar-

lovac je najizrazitiji i najsačuvaniji primjer planiranog
i po porijeklu iniciranog i izvedenog “i d e a l n o g
g r a d a” u 16.st. kasne renesanse kod nas. Ovoaj grad
koncentričnog oblika (cca 400 m diametra) pravougaonog
rastera (sa 22 + 2 “insule” i prostorom trga u sredini)
- zarobljen svojim kristalnim k o n a č n i m o b l i -
k o m šestorokrake “zvijezde” i okružen bedemima (kao
“plivajuća amfibija” u vodi), nije bio i z o l i r a n
dugo samo sistemom šančeva i bedema(sa navodnjavanjem i
 - 10 -

odvodnjavanjem iz Korane u Kupu), već je bio limitiran i

širim akvatorijima meandra rijeka Kupe, Korane, Mrežnice
i Dobre. “Strateški” sakriven svojom m i k r o l o k a-
c i j o m, a prije svega radi svoje hermetičke vojne fun-
kcije i ograničenih dimenzija u prvoj fazi “naseljavanja”
- Karlovac je predugo i nepotrebno bio ograničen u s v o m
r a s t u. On se u toj panonskoj močvari ne bi ni kasnije
mogao razvijati (kada nije bilo više nadvojvode Karla -
njegovog osnivača- i kada je minula turska opasnost) da ga
u XIX. st. nije m e đ u r e g i o n a l n i položaj
izdigao brzo na jedan viši stepen u r b a n o g razvoja.

3. Transformacija prve urbanističke koncepcije

Rast grada izvan “zvijezde” otpočeo je odmah: već u 17.st.

razvilo se “podgradje”, dok je Karlovac igrao “vojničko-
upravnu” ulogu Krajiškog centra, ali radi eventualnog
napada i održavanja “glacisa”, a i požara, ovaj “suburbium”
bio je građen od drveta (napr. “žitna varoš” = žitovka, a
po nekima kasnije “židovska varoš”). Dok je skrivena
mikrolokacija Karlovca bila u vrijeme otpora prema Turcima
opravdana tj. pozitivni faktor (“zaštićenost vodama”),
kasnije je taj isti kao ograničavajući faktor rasta postao
negativan. Njegova m a k r o l o k a c i j a, koja u sebi
ujedinjuje kao međuregionalni p o t e n c i j a l n i
prostor šire ekonomske i prometne faktore razvoja, ovom
 - 11 -

karlovačkom prostoru pruža povezivanjem raznih bazena uvjete

za jedan izuzetno dinamični urbani razvoj. On se nalazi u
žiži komplementarnih ukrštanja privrednih bazena i regije:

1 na sjeverozapadu - alpski bazen

2 na sjeveroistoku savsko-podunavski bazen
3 na jugozapadu goransko-primorski bazen
4 na jugoistoku planinsko-bosanski bazen.

Ovi unakrsni smjerovi s t r u j a n j a, ekonomskih raz-

ličitih komplementarnih potencijala osigurali su dinamični
r a z v o j ovog grada, kada je njegova strateško-obram-
bena uloga već jenjavala i odumrla. Oni su se do te mjere
pojačali (promet, trgovina i obrt), da se on urbanistički
nije stigao ni mogao vremenski u svojoj strukturi naglo i
skladno - p r e o b l i k o v a t i “presvući” se za novu
ulogu tim više što se taj razvoj još nije odvijao - u “svo-
joj” zemlji...
Bez dugoročne vremenske perspektive jednog društva ne mogu
nastati ni “prostorno stabilne predstave” njegove konkreti-
zirane okoline. To važi i za mnoge druge naše prostore i
razvoj gradova.

Problem l i m i t i r a n o g r a s t a “idealnog grada”

kao iskušenje nije zaobišao (kao i u drugim primjerima) ni
Karlovac. Osobito je bilo teško brzo prilagoditi “kontaktne
zone” tj. organsko proširenje historijske “anorganske forme
j e z g r e”, a da ona ostane sačuvana kao cjelina - (bez
 - 12 -

veće penetracije prometa npr., koja je bez osnivanja

k r u ž n o g zaobilaznog tranzitnog i prostorno-arhitek-
tonskog “prstena” nemoguća). U slučaju nepovoljne makrolo-
kacije, ovi “idealni obrasci” grada prepušteni su obično
odumiranjem osnovne “obrambene” funkcije propadanju, i ako
se prostor “glacisa” i bedema pravovremeno organski i
arhitektonsko-urbanistički ne spoji sa jezgrom- (kao što je
to poznat primjer bečkog “Ringa” u toj ulozi), ali bez
rušenja obrisa “zvijezde”! Karlovac je u to vrijeme pos-
tupio bez sagledavanja perspektive razvoja.

Posebna vrijednost tada ovdje su bili širi potencijalni

prostori regija koji grad pretvaraju (u času “prekretnice”)
u “urbani transformator” prirodnih sila regije i prometnih
silnica, koje jedan kraj virtuelno krije u sebi, ili pak
njegov t r a n s r e g i o n a l n i položaj kao što je
to izraziti slučaj sa Karlovcem. Tako je već u drugoj
prometno-trgovačkoj etapi, koja je trajala sve dotle dok je
bilo aktuelno riječno brodarenje (Sisak-Karlovac, i ovdje
pretovar za more Karolinom za Bakar - od 1726. g.,
Jozefinom za Senj od 1779. i Lujzijanom za Rijeku - od 1809)
intenzivno bujao promet i trgovina do uspostavljanja želje-
zničke trase (Zagreb-Karlovac 1868 i do Rijeke 1873.) kada
je pretovar posve jenjao... Potreban je bio u toj krizi
novi impuls - industrije!
- 01 -
 - 13 -

Sve su ove promjene zahtijevale brze fleksibilne promjene

u r b a n i s t i č k e o r g a n i z a c i j e prostora
grada ne samo u planu- već i na terenu, što je u to vrijeme
bilo gotovo nemoguće tako brzo postići. Zato su sve te faze
razvoja obilježene propustima neprilagođavanja, koje se
mogu svesti na jedno osnovno zapažanje: Jedan te isti pros-
tor nije se mogao za bezbroj funkcija u relativno kratkom
v r e m e n u t r a n s f o r m i r a t i. Mnogi naši
gradovi i danas u sličnoj situaciji novim valom “procesa
urbanizacije” usprkos tehhnološki zrelijoj epohi, nisu mogli
svim promjenama pod uvjetom u r a v n o t e ž e n o g
rasta grada - odgovoriti ! Jedan od faktora je faktor
sredine (=čovjeka) i pomanjkanja planskog stava u pristupu
kompleksu urbane problematike kao egzistencijalnom pros-
toru životne sredine - odnosa č o v j e k a i p r o s-
t o r a u novom vremenu!

4. Karakteristični sukobi “jezgre” tretirane van gradske

cjeline i glavne etape urbanističkog razvoja

Sukobi funkcija “vremena u prostoru” bili su neminovni, a

posebno struktura “zvijezde” (osim svega bila je i u
č v r s t i m vojničkim rukama) koja se nije znala ni
mogla tako brzo “okretati” - kako se je “sat vremena” u
ovom dinamičnom razvoju okretao... I ona se je u tom sukobu
krhala i l o m i l a... Sa njom se lomila i “slika grada”...
 - 14 -

nestala su tada i njena “vrata” koja su postala smetnja

“tranzitnom” (?!) prometu.

Odumiranje dijela grada unutar “zvijezde” može se promat-

rati i kao dio procesa odumiranja funkcije “historijske
jezgre” prije svega uloge c e n t r a l i t e t a grada,
a i kao ž i v o t n o g p r o s t o r a, koji su se
- neposredno po osnutku grada (prije 400 godina) i kao cen-
tar i kao socijalni prostor unutar koncepcije “idealnog
grada” - poklapali. Nakon toga, a naročito slabljenjem svo-
je osnovne uloge, taj prostor je nepotrebno sve više kao
civilni c e n t a r gubio značaj, što je rast grada
(kao prostorne urbane cjeline) bio općim privrednim i druš-
tvenim tendencijama i silama p r o c e s a u r b a n i -
z a c i j e novijeg doba - zahvatan. Tada je trebao biti
izvršen energičan cjelovit i planski zahvat. Ali nije !
Svi planovi od 1905. pa dalje startali su sa lokalnih sit-
nih pozicija. Tako je historijsku jezgru zahvatio, kao i
mnoge druge gradove, jedan drugi “p r o c e s” koji je u
stvari posljedica onog prvog “stihijskog procesa urbaniza-
cije”: odumiranjem osnovnih funkcija počinje o d u m i-
r a n j e i p r o s t o r a kao organskog životnog
medija. On predugo traje-sve do stepena kritičnosti, do
i n f e r i o r n o s t i... Tada dijelovi takovog gradskog
prostora prestaju biti i socijalni prostor, a još manje
“h u m a n i p r o s t o r”. Suština grada umire prije
“grada”... Kada prestaju sve mogućnosti da se čovjek
 - 15 -

uključuje u s o c i j a l n u i k u l t u r n u
t o t a l n o s t, onda prestaje živjeti i organizam
“humanog prostora”... To ne bi bilo ni tako dramatično
(jer se život i dignitet “spomenika kulture” kod starih
dijelova dade ispraviti r e v i t a l i z a c i j o m,
da nisu i novija naselja više nego često plijen toga tren-
da suđenja humaniteta i otuđenja čovjeka od njegovog iden-
titeta -danas ! I ona su dehumanizacijom lišena ove osnovne
kategorije h u m a n i t e t a (prostornim otuđenjem).
Prostor kao da nekontroliranim stihijskim silama tobožnjeg
“procesa urbanizacije” tone primjerom “kontejnerskog”
shvaćanja urbanizma i urbanog prostora u -sveopću dehumani-
zaciju ljudske okoline... Ovaj problem je opći i dublji,
prije svega s o c i o l o š k i, pa onda prostorni ili
urbanističko-arhitektonski ili samo dizajnerski aspekt.
Promjena društveno-političkog stava može ga pokrenuti pu-
tem - preobražaja. Urbanisti planeri (mahom arhitekti) ne
vode brigu o pojavama koje se odvijaju u temeljima društva.
Rezultat su: nehumana, iako nova- naselja i gradovi...

Prostor Karlovca je inače u svom razvoju radi svoga intere-

santnog i složenog geografskog položaja (još od ranije
uloge Dubovca, Ozlja, Ribnika i dr.) u prometno intenzivnom
prostoru srednjo-hrvatske makroregije izuzetno dinamičan
primjer razvoja grada kao međuregionalnog i n t e g r a-
t o r a, kome je-samo time i osiguran konstantni razvoj.
 - 16 -

Isto je tako posebno značajan odnos njegove “historijske

jezgre” u participiranju uloge centra, i kao p r o s-
t o r n o g modela “nucleusa grada”, a posebno veze sa
novim centrom, tj. kao dio c e n t r a l i t e t a (obo-
gaćenog središta ž i v o t a grada) prema rastu urbane
cjeline, što se može pratiti u svim njegovim etapama raz-
voja a napose novijoj.
Zapletaj njegovog internog prometnog čvora i funkcija
zahtijeva posebnu pažnju i specijalan tretman svakog bloka,
funkcije i dijela grada. Makar i demantirale neke “general-
ne” postavke neophodno je (životnim zahtjevima grada)
revidirati ga detaljno i taj izvanredno vrijedan prostor
“rasplesti”.

5. Analiza urbanističke koncepcije grada u glavnim

etapama razvoja

Mnogi gradovi-utvrđenja nastali u Evropi u vijeku građenja

fortifikacija (XVI i XVII st.) nestali su i pripadaju arheo-
logiji. Njihova sudbina je izgleda uvjetovana sličnim uzro-
kom - skrivenosti radi “zaštite od neprijatelja” (ili lo-
ciranjem na uzvisinama brda ili u meandrima rijeka), pa ih
tako dobro ”sakrivene” (kao što mi nekada “skrivamo” blago
ili predmete) više nitko ni arheolozi, ne mogu naći...
Zašto je uz mali broj preostalih gradova ovoga tipa ostala
i “zvijezda” karlovačka na životu?
 - 17 -

U pristupu smo kritički dijagnosticirali tendencije naru-

šavanja kvalitete, ne samo uslijed vremenskog korodiranja
materijalne osnove grada, već radi zanemarivanja samog pri-
stupa vrednovanja ovog općeg k u l t u r n o g d o b r a.
Ipak on je tu! Ali ovdje treba i globalnije konstatirati:
Karlovac je sa svojom zvijezdom (kakova je takova) vrlo
velika kulturna vrijednost, jer je izbjegao sudbinu većine
ovih tipova gradova i ostao u kontinuitetu svog u r b a-
n i t e t a dalje se razvijati u veoma dinamičan naš-
-veći grad. Možda je i ta brza dinamika skrivila, da se ni-
je senzibilnije stiglo razmišljati o vrednovanju i novom
pristupu revitalizaciji i oživljavanju tj. potpunom inkorpo-
riranju “zvijezde” u planove života novog nastajućeg grada!?
Iako je to bilo zapisano (vidi elaborat Urb. pl. 1958).
Zvijezda je barem polivalentni morfološki oblik!

Prije određivanja cilja plana i sinteze o programu razvoja

nekog prostora kroz djelovanje “zajednice” svih vrednota
(revaloriziranih) što mora biti metodološki princip p r i-
s t u p u svakom urbanom prostoru (kao aspekta “čovjekove
sredine”), moramo imati jasnu sliku ne samo o “liku grada”
kakvog ga želimo, već i o tipu grada kakav i kako je on
povijesno - n a s t a j a o!
 - 18 -

Kako se urbanistički razvoj Karlovca odvijao u Vojnoj

Krajini pod izuzetno teškim političkim i društvenim pri-
likama (koje su nekada izazvale krutost poteza a nekada
i depresiju “urbanog” u svom razvoju, to je i prostor saču-
vane “povijesne jezgre” po svom otporu silama stagnacije
izuzetan primjer vitalnosti naše urbane kulturne baštine.

Prostor Karlovca je sazrijevao i prije nastanka grada

(1579) čije su se urbane funkcije “šetale” i tražile fiksi-
ranje svojeg “staništa”. Iako se širi k a r l o v a č k i
p r o s t o r nalazi na produženju južnog longitudinalnog
dijela Slavonije, mogli bi reći rubno na tangenti završetka
tog panonskog bazena sa kraškim predjelima, a prometno na
transkomunikacionom vjekovnom “hodniku” zemlje (zapad-istok
i sjever-jug), on je i kao područje i kao grad sačuvao sve
one osnovne vrijednosti “prirodne sredine” neophodno potreb-
ne za održanje uvjeta razvoja takovog šireg životnog pros-
tornog organizma (ili bolje reći “u r b a n o g b i o-
t o p a“) iz kojega izrasta ljudsko naselje - g r a d.
Taj prostor iako je nastajao dugim p r i r o d n i m
procesom u komplementarnom odnosu planinskog i nizinskog
krajolika (osim što obično uvjetuje ekonomsku ekološku
ravnotežu uvjetuje i jedinstvenu pitomu ljepotu prigorskog
pejsaža), osobito je povoljan za razvoj grada. Ali drugim
(geopolitičkim) faktorima i svojom graničarskom ulogom
dijelio je sudbinu i česte krize stagnacije mnogih takovih
gradova duž ovog u povijesti jedinstvenog na hiljade kilo-
 - 19 -

metara dugog vojničkog koridora- ometanih u svom procesu

razvoja. Ipak je snažno izraženim faktorima “prirodne
zajednice” (kao izrazite “urbane biogeocenoze”)i domaćih
ljudi takav prostor sve to savladao i postao preduvjet
stabilnog u r b a n o g k o n t i n u i t e t a razvo-
ja za duža vremena.

- Teoretske pretpostavke o gradu -u vijeku podizanja ideal-

nih gradova i fortifikacije (XVI-XVII st.)1

Karlovac nije “nastajao”... kao srednjevjekovni gradovi-

-izrastao i urašten u pejsaž, već je “nastao” prema pla-
niranoj o s n o v i i izabranoj lokaciji (kao nekada
“castrum” ili danas tvornica za određenu funkciju). Tako
nije utvrđen projektant - koncept je talijanske škole.
Pokušajmo na distanci sjetiti se nekih principa u modali-
tetima “urbanih” vrijednosti. Lik grada rezultira iz “zadat-
ka” kome služi (funkcija) i njihovog oblikovanja (kao odnosa
_____________________
1
U ovoj analizi nije obrađena materija iz poznatih monogra-
fija i literature o Karlovcu, kao i opći poznati detalji
(R.Lopašić 1876., Vj.Klaić 1880, R.Strohal 1905, Almanah
M.Sabljića 1933, Deak 1943, Zbornik 1964, Arhiva i dr.
novije, kao i u tekstu “Analiza historijsko-urb. razvoja
Karlovca obrađenog 1956 u elaboratu Urb. plana od 1958.
od ovog autora -kasnije u izvodu prenijeto u Gener. urb.
plan 1978 i dr.) pa time ovaj tekst treba predpostaviti
kao sastavni dio tih radova i prve analize, kao i “Studi-
ju o reduciranju prometa u Zvijezdi”, koja je dio ovoga
materijala.
 - 20 -

sadržaja prema obliku). Dok je prva posve racionalna i ima

izvorište materijalnu sferu koja ju determinira, drugoj je
izvor više duhovna sfera. Djelo ove vrste zato vrednujemo
(bilo stolicu, kuću ili-grad) prema stepenu usklađenosti
oba faktora. Najvrednije je ono djelo ili tvorevina kada se
oba podudaraju i kada jedno izražava drugo u podjednakoj
harmoničnoj mjeri.
Zato je cilj naše analize kod vrednovanja historijskih
tvorevina kao što je -g r a d (koji svoj razvoj duguje ko-
liko topografiji sa ostalim prirodnim silama sredine u kojoj
su nastali, toliko i razvojnim snagama društva koje ih
stvaraju i razvijaju) istražiti tok razvoja i ustanoviti
b i t povijesnog oblika grada.
Kada se oba gore navedena faktora (funkcija i oblik) u
prostornoj tvorevini kao (gradu) posve podudaraju, onda je
pred nama i umjetničko djelo višega reda, čija je vrijed-
nost radi toga- neocjenjiva! Ono time postaje vrhunsko.
Nestankom mnogih takovih gradova Karlovac je posebno vri-
jedan primjer, ali više zato jer je među prvima nastao
(prije mnogih čuvenih “idealnih gradova” (od Palme Nuove
do fortifikacija Vaubana XVII st.) i - ostao!
U našem prostoru iako nije znanstveno obrađena većina gra-
dova ovakav analitički pristup vrednovanju-kao u ovom
elaboratu iako je do sada bio rijedak, sve više postaje
opća spoznaja o njegovoj vrijednosti u dnevnoj praksi u
revalorizaciji i “revitalizaciji povijesnih jezgri”, čiju
smo kulturnu vrijednost baštine nepravedno i dugo zanemari-
vali.
 - 21 -

Iako su za gradnju Karlovca bile teoretske pretpostavke

“idealnog grada” koji je prostorno obično nastao od glavnog
objekta (knezova ili vladara), lociranog u apsolutnom
geometrijskom s r e d i š t u (u duhu ideje apsolutizma),
odakle je raster ulica radijalno zrakasto oformio tkivo
ulica Zvijezde (vidi Palma Nuova i sl.), kod Karlovca nije
primjenjen taj tip. Kao i većine takovih gradova nastalih
u sistemu obrane Austro-ugarskog carstva, primjenila se
kombinirana forma pravougaonog šahovskog rastera - kao
“Szendro” (1570) i E̓rsekújvár (1580) u Mađarskoj ili Nove
Zamky (1580) u Slovačkoj i naš Osijek kasnije-u XVIII. st.
Isto tako je kasnije preuzet i holandski način opkopa i
vodenih šančeva.

Dok su ulice srednjevjekovnog grada na uzvisini slijedile

organsku formu slojnica i spiralno se penjale prema vrhu,
idealni grad, “dijete Kvatročenta” (sišao obično sa brda i
smjestio se kao “rak” sa svojim zubovima u vodu), formirao
je radijalni sistem ulica tj. prema središtu. Možda bi tre-
balo tu opreku u konceptu grada renesanse i humanizma
(šematski “nehumanistički”) koncipiranu, prema ranijem
rasteru organskog, povezinjem pješačkim kapilarima i znan-
stveno više istražiti i možda i z m i r i t i u novim
konceptima naših gradova (inspiriranih “kontejnerskim”
oblicima današnjeg urbanizma.
 - 22 -

Morfološki, idealni gradovi imaju svoj korijen od utvrđene

kuće-palače, snabdjevene bastionima i tako preobražene u
utvrdu (Vidi skice).
Prije razvoja tehnike građenja fortifikacije u Francuskoj -
Errarda, “oca utvrda” do Sebastiana Le Prestre (Vaubana
zvanog, 1633 - 1707) u Italiji je cvala ideja idealnih
gradova. Preletimo li razvoj tlocrta nekih kuća - villa
-palača: npr. Villa Fornese Caprarole u tlocrtu pokazuje se
kao “grad” - peterokut sa bastionima (samo u donjoj etaži
kao stopala -”kanđe” - kuće u tlu, a u sredini kružni
“patio”). Cataneo kvadratu dodaje bastione 1544. Variranje
pomaknutih kvadrata “kuće” oko centra ili trokuta dolazimo
do osmerokuta ili do hexagonalnog oblika uobičajenih utvrda
u našim prostorima. Tako je u Mađarskoj (Nicolò Angelini)
planirao slične već pomenute mađarske gradove (Karlovcu
sličan Ersekújvár dok je grad Novi Zamky samo prividno
sličan Karlovcu, jer on ima dvostruki sistem plivajućih
“rogova” kao zaštitu ispred svake kurtine, dok je Karlovac
jednostavniji (samo bastioni) i ono što je na projektima
vidljivo nije gotovo nikada bilo izvedeno. Napuštanje
antropomorfnih oblika prirodnih naselja treba ipak sagle-
dati u osnovnoj nedemokratskoj ideji - moći i vladanja.
Otuda njegova ukrućena forma iz koje rezultiraju “neideal-
nim” uvjeti života u “idealnim gradovima”...
 - 23 -

- Glavne etape razvoja

Budući da je istovremeno sa ovim analizama (na drugom

mjestu) kao sastavni dio priložena Studija o reduciranju
prometa “Zvijezde“ i u njoj proanalizirana najvažnija i
najnovija faza razvoja grada u “vrtlogu prometa” nastalog
(valjda radi štednje na izgradnji mostova), ovdje ćemo
sažeto ponoviti glavne etape razvoja urbanističkih poteza
grada. To su ujedno i “razdoblja promjena” i deformacije
u rastu gradskog organizma od njegovog nuklearnog “oblika”
kristalne euklidske forme šestokrake “zvijezde” do amor-
fnih rasplinjavanja novijih kontura grada.

I. Etapa (1579 do kraja XVIII. st.). Izgradnja grada-utvrđe-

nja (1579) na zemljištu ozaljskih Zrinjskih, po neutvrđenom
autoru projekta. Gradnju je vodio Martin Gambon. Građena je
u obliku šestokrake “zvijezde”, a više puta obnavljana
(opkopi i bedemi i kompletiranje objekata unutar grada) po
J.Pieroniju, M. Stieru i dr. (1660). Istovremeno se i
naseljava. Formiranje “povijesne jezgre” tipa v o j n i -
č k o - u p r a v n o g g r a d a, pravougaonog rastera
(cca 400 m promjera sa prve 22 insule), isprva je služilo
osim vojske i stanovnicima Dubovca, a 1645. doseljeno je
oko 300 njemačkih porodica. Po inicijatoru nadvojvodi Karlu
dobio je ime “Karlstadt”. Napadnut od Turaka nakon 1594.
(za A.Auersperga) i 1598.g. (za I.Lenkovića) i više puta
kasnije, ostao je neosvojena.
 - 24 -

U čestim požarima izgorio je više puta gotovo čitav grad.

Kako je od Novog Mesta preuzeo ulogu snabdjevanja V.Krajine,
razvija se obrt i trgovina već u I. etapi. U ovoj etapi,
iako se po obliku grada u početku poklapa sa idejom idealnog
grada kasne renesanse, razvojem kasnog baroka i klasične
civilizacije u Evropi, mijenja se svojim životnim sadržajima
(zapretanim vojnom funkcijom), ne prati više ovaj razvoj
po planu. Funkcije su ispremješane. Porazom Turaka pod Bečom
nastaju promjene u modernizaciji obrambenog sistema. Kad
se gradi Osijek na Dravi, planira se istočnije na Kupi slična
složenija tvrđava (ali ne kao grad) Orlica, koja se ideja
brzo napušta radi poplave i obnavlja Karlovac ponovo.

II. Etapa - (Početak XVIII st. - 1777). U drugom stoljeću

razvoja, popuštanjem turske opasnosti i razvojem trgovine
i obrta jača promet (ne samo za potrebe Vojne Krajine),
formira se jako “podgrađe” i luka na Kupi- pa se Karlovac
postepeno transformira u tip t r g o v a č k o - l u č-
k o g grada na rijeci. Nakon izgradnje Karolinske ceste
za more (Bakar 1726.) a kasnije Jozefinske (za Senj 1779.)
grad poprima “provozni promet” (Klaić) - tranzitni p r o-
m e t n i karakter (pretovar Kupa-more). To se osobito
ističe pri kraju ove etape kada je Karlovac proglašen kr.
slobodnim gradom (1777) i kada zapovjednik Vojne Krajine
seli u Zagreb (general barun Vinsa 1787.). Tada popuštanjem
njegove vojne uloge, kao slobodni grad Karlovac ima bez
 - 25 -

vojske 2417 stanovnika (pored kuge 1691. i požara 1692.g.).

Škola uvedena (pučka i viša) od 1765., a gradnja pravoslav-
ne crkve 1784. Stambeno se kompletira (vidi grafike).
Ovo razdoblje možemo smatrati “p r e l a z n o m etapom”
razvoja iz vojničkog u civilni grad. Ali to će trajati još
skoro jedno stoljeće...

III. Etapa - (1779-1879). Odumiranjem i ukidanjem uloge Vojne

Krajine odvija se tek potpuni preobražaj Karlovca iz vojnog
centra u izraziti tip t r g o v a č k o - o b r t n i č-
k o g grada sa prvim manjim industrijama, kojem je “zvijez-
da” i pored obnove postala neprikladna i pretijesna, - a za
organsko povezivanje novog dijela grada nije bilo “vremena”
... Grad se za Francuza spaja sa još jednom cestom za
Rijeku (Luizijanskom 1809.), a kada se kasnije spoji želje-
znicom sa Zagrebom (1865.) i morem (1873), prestaje “preto-
var” i njegova “provozna” uloga i “zlatno doba” i on urbano
stagnira... (1811. ima 4852 stanovnika, bez vojske, a
1900. ima svega 12248 stanovnika sa vojskom.
Danas se on razvija u grad do 100.000 stanovnika.

Od 1809-1813. Karlovac je pod francuskom upravom dobio

polet ali od 1813-1822. opet je pod austrijskom “Ilirijom”,
kada je 1882. vraćen “Kraljevini Hrvatskoj”. Iako vrlo
aktivno sudjeluje u nacionalnom, kulturnom i društvenom
“preporodu” (“Zora”) u njegovom prostoru relativnog prospe-
riteta odvijaju se istovremeno i “sudbine u sjeni”, koje
 - 26 -

simbolički odražavaju unutrašnja kurturološka i sociološka

sedimentirana protivurječja sredine (V.Karas, D.Jarnjević,
S.Raškaj, Lukšić, Krapek i dr.). U tom naprednom gradu kao
da žive na poseban način i “reakcionarne” sile. Tako npr. ka-
da 1848 građani oko bedema zasade park, za kratko vrijeme
nađu ga polomljen i opustošen!?
Njegova “zvijezda” (iako Klaić 1880. piše “da se više ne
popravlja”) još uvijek vrši ulogu centra grada. Krajem ove
etape ukinuta je Vojna Krajina i Karlovac postaje civilni
upravno - trgovački i kulturni centar svoje regije. U ovoj
etapi se intenzivno gradi i ruši (vrata “zvijezde”, npr.)

IV. Etapa - (1879-1945). Nakon izgradnje prve hidroelektra-Ž

ne u Hrvatskoj na Kupi u Ozlju (1907/8) mogućnosti jačanja
karlovačke industrije bile su ispred mnogih drugih centara.
Karlovac se nakon stagniranja naglo formira u i n d u s-
t r i j s k o-p r o m e t n i tip suvremenog grada. Pre-
naglo zahvaćen “procesom urbanizacije” -ponovo odgađa radi-
kalno rješnje prometa, urbanistički se zapliće, ali se
ekonomski uzdiže. Snaga njegovog međuregionalnog gravitaci-
onog položaja u prostoru srednje Hrvatske-makroregije i
zemlje (između-nekada umjetno i politički razjedinjavane
kontinentalne i primorske Hrvatske) - gotovo mu je iza
1918. nesvijesno nametnula p a r t i c i p a c i j u uloge
prometnog, privrednog i kulturnog centra sa glavnim centrom
Hrvatske - Zagrebom. Pomanjkanje šire međuregionalne vizije
i planske svijesti i jednog i drugog (posebno republičkog
 - 27 -

centra) ovaj se važan proces odvijao gotovo stihijski na

štetu-Karlovca. Pruga za Kordun gradi se tek 1907, a lička
za povezivanje Hrvatske i Slavonije sa Dalmacijom tek
1925. Dezintegracija znači traje. Njegov “centar” već u
početku ove etape pokazuje tendencije napuštanja “zvijezde”,
što se u našoj fazi i dogodilo. Umjesto da se najprije
izvršila studiozna organska “transplantacija” novih sadržaja
prvo u starom tkivu i “srca grada” sa novom cjelinom, pa
išlo dalje. To “preskakanje organskog rasta” dogodilo se
i kod nekih drugih gradova na štetu urbane cjelovitosti i
lika grada.

6. Neki principi za m o d a l i t e t e zaštite i

oživljanje “Zvijezde”

Iz oscilacija razvoja grada (od “stagnacije do prosperi-

teta”) koje prate grad u transformaciji kao što je Karlo-
vac (sa jasno izraženim oblikom “povijesne jezgre”, vidi
se da prostorni konflikti nastaju osim d i n a m i k o m
razvoja i zbog nepripremljene p l a n s k e s v i j e s-
t i svih struktura i sudionika života grada u vremenu
prekretnice (Vidi regulacione planove od 1579 i 1905 na
dalje). U slici grada bi se to inače da nije tako, moralo
onda skladnije odraziti kao i u realiziranoj “u r b a-
n i s t i č k o j k o n c e p c i j i g r a d a”-
 - 28 -

nego što je to ovdje slučaj. To se posebno odnosi na mnoge

naše gradove (sa izrazitom povijesnom jezgrom - Zagreb,
Osijek i dr.), tj. na posljednju dugogodišnju fazu šutnje
i zaobilaženja “jezgre” i traženja novog (ex)centra, prije
oživljavanja jezgre, iako bi se revitalizacijom tkiva i
objekata mnoge funkcije centra mogle skladno uklopiti i
dodati n o v e v r i j e d n o s t i našeg vremena
u postojeću “zvijezdu”! Kod Karlovca, kao i većine naših
gradova to se još može učiniti. Ove analize su prvi dopri-
nos tom koraku.

- Prema gornjoj analizi može se zaključiti: da nije za

Vojne Krajine izgrađen grad Karlovac, on bi tu nastao po
svim prirodnim i povijesnim uvjetima (kao i N.Gradiška
napr.), samo što bi se razvio prirodno od Dubovca (kao
Gradiška od Cernika), a ne kao u m j e t n i g r a d,
Proces smišljene dezintegracije je ovaj slijed procesa
kristalizacije regionalnog centraliteta prekinuo i uspo-
rio, a dokaz za to je činjenica, da nakon ukidanja Vojne
Krajine, grad nije odumro (kao što su mnogi vojnički “gra-
dovi” postali “mrtvo truplo u travi”), već se Karlovac
razvio u jači urbani centar zahvaljujući prirodnom i
ljudskom, a ne vojničkom faktoru.

- Ni njegov “hermetički” oblik nije ga zaustavio iako mu

je u V.etapi (današnjoj) otežao prometno snalaženje.
 - 29 -

- Time što su se -vrijednošću prostora-premostila mnoga

teška v r e m e n a - ostvarena je(kao dijalektika
prostora”) najviša kategorija spomeničke vrijednosti, prem-
da umjetnički-arhitektura nije vrhunska. Radi se o “u r b a-
n o j c j e l i n i” kao kulturnoj vrijednosti.

- Tako je bio osiguran u r b a n i kontinuitet razvoja.

Dok se kod mnogo većih gradova proces, “atrofije” uvelike
načeo, u ovom “žilavom” krajiškom prostoru i elementu koji
spaja sjevernu i srednjohrvatsku regiju sa južnim i Slo-
venijom sa jugoistočnim regijama, ovo se u daleko zanemar-
ljivom obliku jedva (ranije) i pojavilo.

-Pošto je taj krajiški g r a n i č a r s k i p r o s-

t o r kao dio najveće “žive vojarne” u povijesti i u
svijetu bio lišen (i kroz sistem “zadruga” kao “rezervoara”
vojnika) svih normalnih uvjeta razvoja (industrija je npr.
bila zabranjena, da se vrli Krajišnici, ta permanentna
vojska ne bi proletarizirala). Pošto se održao i sačuvao
sve osnovne urbane vrijednosti potrebne za daljnji rast,
-treba i u r b a n i s t i č k i r a z v o j Karlovca
smatrati izuzetnom povijesnom, političkom i kulturnom
v r i j e d n o š ć u, jer je od onih davnih do naših dana
o t p o r n o s t toga kraja i njegovih ljudi bila više
nego i z u z e t n a!
 - 30 -

- Dosadašnji preusko shvaćeni pojam grada (odražen u pro-

metu), koji se nikada ne može promatrati izoliran, već kao
vremenski i prostorni kompleks gradova i naselja sa raznim
kategorijama interakcija i razvoja te opće prirodne sredine,
kao osnovne urbane biogeocenoze u kojima se svi ti pros-
torni i životni organizmi prožimaju i međusobno razvijaju
kao c j e l i n a ne lokalnog reda. Tome često naškodi
i administrativno upravljanje koje je nužno, ali sasvim
nešto drugo, jer sve mora biti podređeno zakonitostima
“gravitacionog područja” koje onda tvori vremenima svoj
životni i - u r b a n i c e n t a r.

- Više od pojedinih objekata moramo kod Karlovca vrednovati

njegovu u r b a n i s t i č k u k o n c e p c i j u i
kao određenu usmjerenost rasta grada.

- Novije tendencije razvoja slijedeći trend (ne)urbanis-

tičkih kretanja dovele su u posljednjoj fazi do raskoraka
onoga što taj prostor pruža i oblikovanja grada, ali radi
njegovih velikih mogućnosti mnoge pogreške proizišle iz
ponašanja prema gradu (kao privremenom poligonu djelomičnih
iživljavanja-primjer približavanja “obilaznice” kao i
“nepotrebnih” nebodera parkovima ”zvijezde” kao “estetsko”
i “urbanističko oživljavanje” grada i sl.) - mogu se kori-
girati. Kada negdje egzistira takav “biotički potencijal”
(unutrašnja m o ć rasta) onda se taj rast ne smije zlora-
biti, već se ta snaga u svojoj pozitivnoj želji urbanog
 - 31 -

razgranjavanja u prostoru treba odvijati po nekim modulima,

habitusu, gabaritu, principu ritma o rastu i liku grada,
modalitetima, a ne kao da ga je “oluja“ iz daleka donijela,
zaboravljajući da su to humani prostori za ljude. Svako
poremećenje ravnoteže (bilo ekološke ili prostorne) ne može
se normalno uopće dogoditi prije nego je ona narušena u
s v i j e s t i ljudi. Neboderi i automobili tamo gdje im
nije mjesto samo su neki od prvih simptoma te pojave.

- Revalorizacijom svih prostorno-vremenskih vrijednosti

ili boje reći “spoznajom “urbane biocenoze” ovog kraja mogu
se sagledati i pojedinosti koje nisu startale od te prirod-
ne p o l a z n e t o č k e a koje i te kako možemo
opaziti u -liku grada.
One se osjete jer samo i letimična sociološka anketiranja
su pokazala na kojim točkama se gasi osnova kulturnog
i d e n t i t e t a građana kao sastavnog dijela naše
duhovno neosiromašene - suvremenosti.

- Samo takvim “širim” pristupom modalitetima zaštite možemo

pravilno ocijeniti sve potencijalne vrijednosti jednog
grada potrebne i za - b u d u ć n o s t.
Mr Davorin Stepinac

“ZVIJEZDA” - STANJE I PERSPEKTIVE

1.
Sačuvani historijski gradovi, u većini slučajeva
današnje historijske jezgre većih gradova - a u našem slu-
čaju je to upravo primjer Karlovca, najpristupačniji su i
najrazumljiviji oblik za shvaćanje kulturne prošlosti na-
roda: nose sve karakteristike vremena u kojem su nastali
i kroz koja su se razvijali.

Prilagodljivost jezgre novoj situaciji i novim

uvjetima jest razlogom, što nam se do danas sačuvao veći
broj historijskih gradova - danas gradskih jezgri - u
manje-više historijskom obliku.
U momentu bržeg tehničkog razvoja, od druge pol.
19.st., za nova rješenja traže se nove i šire lokacije,
jer grad ne može zadovoljiti ove nove zahtjeve. Tako dolazi
do stagnacije zahvata u jezgru, što opet uz neke novonas-
tale nesporazume rezultira propadanjem postojećeg građevnog
fonda.

Da bi se sačuvale vrijednosti historijske jezgre

u novim uvjetima budućeg razvoja grada, treba računati s
kompleksnim zahvatom u cijelu jezgru (za razliku od brige
o spomenicima u doskorašnjem smislu riječi - t.j. samo
zaštite).
Nije moguće rješavati problem jezgre bez isto-
vremenog rješavanja osnovnih problema grada i odgovarajućeg
udjela historijske jezgre sa svim posljedicama u toj cjelini.
 - 2 -

Stvaranje uvjeta za obnovu normalnog života u

historijskim cjelinama1 uz puno korištenje svih njihovih
vrijednosti (kulturno-estetskih, ekonomskih i dr.) i
uključenje historijske cjeline u organizam grada kao nje-
gova integralnog dijela, rješava i omogućuje program revi-
talizacije2 historijske jezgre.

2.
Predmetom ove studije je historijska jezgra
Karlovca - u granicama projektirane i izgrađene tvrđave
prije točno 400 godina. Bogat građevni fond i dobro sačuvan
raster ulica, djelomično oštećen izvorni oblik utvrđenja
(i šančeva); sa tendencijom izolacije cjeline u odnosu na
“novi grad”.
To je historijska cjelina sa svim negativnim
posljedicama, kojima su uzroci opće poznati:
-orijentacija svih novih investicija van jezgre,
_____________________
1
Činjenica jest, da historijski gradski centar, jezgra,
uključujući konfiguraciju terena i otvorenih prostora pred-
stavlja najdragocjenije naslijeđe i nepovratnu vrijednost
i bogaćenje svakog grada, usprkos svih dodatnih teškoća,
koje se odnose na njegovu zaštitu i regeneraciju.(J.Hruza:
Historijska zaštita u urbanim centrima, URBS, Split, 1970.
2 Revitalizacija je oznaka za svestranu obnovu grada kao
građevne cjeline. Ona u tom smislu znači trajni proces
stalnog prilagođivanja gradskog organizma u vezi s pro-
mjenama potreba ekonomskog i društvenog života: uključuje
sve aspekte izgradnje i uređenja, koji trebaju zajednički
osigurati sve funkcije grada; također rješava u najširoj
mjeri očuvanje i obnovu kulturnih dobara prošlosti.
 - 3 -

- promjena socijalnog sastava stanovništva,

- vremenska dotrajalost objekata (uz neodržava-
nje),
- promjena namjene objekata - neadekvatno kori-
štenje,
- nekontrolirana i bespravna izgradnja,
- neregulirano vođenje prometa,
- a prije svega nepostojanje jedne sazrele i
čvrste ideje - što učiniti s “jezgrom”?

Studija obuhvaća povijesno-umjetničke i urbanis-

tičko-arhitektonske analize, arhitektonsku dokumentaciju
razvoja i sadašnjeg stanja, a na temelju gornjih istraži-
vanja prijedlog, što bi trebalo učiniti sa “Zvijezdom”, da
se njeno ugroženo stanje sanira i da joj program revitali-
zacije osigura ravnopravno i dostojno mjesto u okviru
“velikog grada” Karlovca.

3.
Perspektive jezgre su:
a) Uključenje u razvoj grada i investiciona politika za
određene sadržaje - društvene i privatne
b) Regulacija prometa
 - 4 -

c) Radikalni zahvat u građevni fond:

- konzervacije, asanacije i rekonstrukcije vrijednih
i ugroženih objekata,
- interpolacije (na slobodnim i oslobođenim površinama)
i hortikulturni zahvati,
- revizije namjena (današnjeg korištenja) kod onih
objekata, kod kojih ona nije svrsishodna - uglavnom
prizemlja; čišćenje dvorišta i sl.

Da bi se osigurao kontinuitet života u “zvijezdi”

i ostvarilo uključenje jezgre u razvoj grada, nužno je
potrebno:
- da u jezgri i nadalje ostanu upravne funkcije
Općine,
- da zadržimo ostale javne sadržaje, koje je do
sada imala, a neke (i “pobjegle”!) da dopunju-
jemo (posebno komercijalne - male trgovine i
druge ponude usluga, i ugostiteljske - pretežno
manje sadržaje)
- da u “Zvijezdi” ostanu zastupljeni reprezenta-
tivni vojni sadržaji,
- da jezgra participira u svim oblicima tradicio-
nalnog kulturnog, prosvjetnog, znanstvenog i
umjetničkog života,
- posebnu brigu posvetiti stanovanju u jezgri i na
temelju istraživanja stambenog fonda i statis-
tičkih podataka o stanovima i stanovnicima
 - 5 -

nastojati podizati kvalitetu i obujam stambenog

prostora tamo, gdje je interpolacija potrebna, a
“prekobrojnim” stanovnicima omogućiti preseljenje
u nove objekte van jezgre.

Regulacija prometa u prvom redu predviđa izbaci-

vanje tranzitnog prometa iz “Zvijezde”, i takvo rješenje,
koje će zadovoljiti prvenstveno njene stanovnike, zatim i
one koji ovdje rade ili su gosti-namjernici.

Radikalan zahvat u građevni fond ne znači samo

tehnički aspekt, koji teži samo za poboljšanjem uvjeta
stanovanja i rada u “Zvijezdi”, već, temeljen na principi-
ma aktivne zaštite rezultira i estetskim kvalitetama.

Opće smjernice interpolacije:

1. održavanje postojećeg urbanističkog rasporeda, ulica,
trgova i vanjskih rubova;
2. kod novih objekata treba se pridržavati principa
uklapanja u ambijent: masom, visinom i pokrovom;
3. čišćenje unutrašnjosti “insula” radi povećanja vrijed-
nosti stambenih sadržaja, a ne stvaranje prostora za
skladišta.
 - 6 -

“Zvijezdu” promatramo kao integralni prostor,

čijem bogaćenju jednako doprinose oživljavanja prizemlja,
rješenje fasade, uređenje dvorišta, sitni urbanistički
inventar, hortikulturni zahvat, kao i još mnoge manje,
naoko beznačajne stvari.

Takva će “Zvijezda” vratiti radost inicijatorima

njenog uređenja i njenim stanovnicima; uz sve pretpostavke
sretnog uključenja i u turističku ponudu: rijedak primjer
kristalne renesansno-barokne cjeline živi i dalje.
 - 7 -

4.
“Jezgru“ Karlovca čini 205 objekata.
Nešto više od polovine objekata (112) su stam-
beni, a u velikom broju su zastupljeni i stambeno-poslovni
objekti (60).
Pretežna je visina objekata jednokatna (146), a
prizemni i dvokatni objekti su gotovo jednako zastupljeni
(24 i 31). Jedini visoki objekt je stambena četverokatnica
na kraju Radićeve ulice.
Stanje je objekata uglavnom dobro (135), ili
srednje (44). U lošem stanju nalazi se 26 objekata.
Po vremenu izgradnje, odnosno po pretežnoj zastu-
pljenosti vremena izgradnje, najviše je objekata 18.stolje-
ća (65). Prve polovine 20.stoljeća izgrađeno je 45 objekata,
a prve i druge pol. 19.stoljeća izgrađeno je podjednako
objekata (28 i 30).
Zanimljivo je, i indikativno, da je točno polovi-
na objekata izrazite i visoke ambijentalne vrijednosti (46
i 56), a i ambijentalna je vrijednost visoko zastupljena
(57 objekata).
Na temelju ovih pokazatelja (koji su proizašli iz
istraživanja), zauzet je stav o budućoj izgradnji i načinu
revitalizacije postojećih objekata, a konkretni prijedlozi
intervencija nalaze se uz razradu svakog bloka posebno.
Dr Đurđica Cvitanović,
viši znanstveni suradnik

NAJBITNIJI PROBLEMI KOJE TREBA RJEŠAVATI NA

RAZINI S.O. KARLOVAC I SVIH DRUŠTVENIH FAKTORA,
UKLJUČIVŠI I JNA, DA BI SE REVITALIZACIJA
POVIJESNOG SREDIŠTA KARLOVCA - “ZVIJEZDE”
- MOGLA OSTVARITI
NAJBITNIJI PROBLEMI KOJE TREBA RJEŠAVATI NA RAZINI S.O.
KARLOVAC I SVIH DRUŠTVENIH FAKTORA UKLJUČIVŠI I JNA DA BI SE
REVITALIZACIJA POVIJESNOG SREDIŠTA KARLOVCA “ZVIJEZDE”
MOGLA OSTVARITI

Centar povijesne jezgre Karlovca, “Zvijezda”,

mora postati zona pješaka u kojem će se provesti stroga za-
štita postojećeg povijesnog građevinskog fonda koji ima ka-
rakter spomenika kulture, izrazitu i višu ambijentalnu vri-
jednost. O spomenicima kulture, malogradskim kućama i pala-
čicama ovisi identitet i posebnost čitavog grada i kvalite-
ta njegove povijesne jezgre.
Zbog toga treba striktno provesti takve uredbe u
saobraćaju, koje će osigurati centru - “Zvijezdi” - pješač-
ku zonu, kao i dosljedno provesti zakonske odredbe o zaštiti
jezgre kao spomeniku kulture.
Zaštita “Zvijezde” kao spomenika kulture znači i
zaštitu stanovništva i omogućavanje razine života dostojne
socijalističkog društva. Zbog toga se područje zaštićene zo-
ne povijesnog središta ima posebno tretirati i razraditi
provedbeni urbanistički plan (PUP) na temelju smjernica
revitalizacije što ih u studiji predlaže Odjel za povijest
umjetnosti Centra za povijesne znanosti u Zagrebu.
 - 2 -

Nestali stari sadržaji i neprikladni novi koji

nagrđuju i devaloriziraju urbani karakter centra, umrtvili
su život i doveli do propadanja građevinskog fonda. Zbog
toga treba provesti niz praktičnih zahvata koji prvenstveno
obuhvaćaju zadržavanje nekih postojećih sadržaja i vraćanje
izgubljenih.

Sadržaji koji devaloriziraju povijesno središte

i sadržaji koji koče njegovo oživljavanje jesu:
- Pogon “22 DECEMBAR” u srcu grada, najužem središtu i
najsjajnijem svečanom trgu bivše fortifikacije, na Trgu
Maršala Tita.
- AUTO-MOTO društvo s mehaničarskom radionicom u povijesnoj
zgradi stare pošte u Banjavčićevoj ulici 20.
- Mala privreda koja zagađuje okolicu, npr. PEKARA u
Križanićevoj ulici 26 i razna skladišta.
- Kasarna “Narodnog heroja Marko Orešković” locirana je u
bivšem šancu fortifikacije na sjeveroistočnom rubu stare
jezgre. Barake i neintegrirani objekti potrebni kasarni
JNA kao i žičane ograde nagrđuju povijesno središte i onemo-
gućuju komunikaciju s predgrađem Gaza. Prema urbanističkom
planu razvoja grada Gaza će u najskorijoj budućnosti biti
u tolikom broju napućena da će neophodno zahtijevati pove-
zanost sa sjeveroistočnim dijelom povijesnog središta, koje
je danas potpuno umrtvljeno, arhitektonski i socijalno degra-
dirano i ugroženo, premda posjeduje izvanredne objekte izra-
zite i ambijentalne vrijednosti i mogućnost interpolacije
 - 3 -

novih sadržaja kao i restituciju povijesnih sadržaja. Zbog

toga ovaj objekt sa zemljištem treba otkupiti od JNA i
zamijeniti mu sadržaj.
- VOJNI OBJEKTI u Radićevoj broj 8 i 10 neadekvatno su
korišteni i zbog toga je čitav blok u najživljem dijelu
grada izoliran i ne koristi vitalizaciji Radićeve ulice,
najfrekventnije komunikacije povijesnog središta. Zbog toga
ih treba otkupiti i objektima sa zemljištem unutar bloka
dati javne sadržaje koji će oživjeti središte i privlačiti
stanovništvo Karlovca u povijesni centar.
- Kasarna “Narodnog heroja Josipa Kraša”, Trg Maršala Tita
2, bivša “Oružana” tvrđave kojoj su uništena dva krila za
drugog svjetskog rata ima zemljište koje je ograđeno zidom.
To zemljište nije bilo u posjedu vojske jer su na tom
zemljištu bile građanske kuće. Zbog toga se predlaže taj
dio zemljišta sporazumno s JNA vratiti u posjed grada. Taj
bi se prostor mogao koristiti kao parkiralište za službena
osobna vozila administrativnih ustanova u povijesnom centru
a ujedno i hortikulturno riješiti. Objekt može ostati u
posjedu JNA uz uvjet da se izgrade srušena krila, jer se
kompleks mora ponovno zatvoriti ili da taj objekt uz isti
uvjet preuzme Skupština općine.
 - 4 -

Zaštita arhitektonske i kulturne baštine posebna

je briga i obaveza.
Specifični ambijenti o kojima ovisi estetska
vrijednost povijesnog nasljeđa i identitet grada Karlovca
u cjelini jesu:
- TRG MARŠALA TITA sa svim objektima koji ga okružuju, sa
plohom trga i spomenicima koji se na njemu naleze (kužni
pil i fontana).
- STROSSMAYEROV TRG sa svim objektima koji ga okružuju s
naročitim obzirom prema malogradskim kućama na sjeveroza-
padnom obodu i ploha trga s privremeno konzerviranim teme-
ljima kapele Maltežana.
- KRIŽANIĆEVA ULICA na jugozapadnom potezu s malogradskim i
kapetanskim kućama, s naročitim obzirom na pročelja i kro-
višta kuća koja se moraju pokrivati ili biber crijepom ili
šindrom.
- PREŠERNOVA ULICA u sjeveroistočnom potezu s osobitim obzi-
rom na pročelja i začelja, krovišta i okolicu (dvorišta,
prolaz iza začelja itd.).

SPOMENICI KULTURE koji su republičkog i jugoslaven-

skog značaja su povijesni kulturni objekti u strogom središtu
na Trgu Maršala Tita. To su sklop franjevačkog samostana s
župnom crkvom svo Trojstva i srpsko - pravoslavna parohijska
crkva sv. Nikole, također i zgrada Gradskog muzeja Karlovca
 - 5 -

na Strossmayerovom trgu. Spomenici su upisani u registar

nepokretnih i zakonom zaštićenih objekata zajedno s okoli-
com, ali oni nisu adekvatno svojoj vrijednosti prezentirani
i njihovi umjetnički i kulturni sadržaji nisu korišteni.
Za revitalizaciju tih spomenika SO Karlovac ima pravo natje-
cati se za participaciju i pomoć Republičke samoupravne
interesne zajednice u oblasti kulture.

Važan program je ostvarivanje sredstava za rekon-

strukciju i konzervaciju bastiona, ravelina, šanca i kontra-
skarpe bivše fortifikacije na potezu od Draškovićeve do
Kurelčeve ulice.

Posebna briga mora se voditi nad izrazito vrijed-

nim primjerima najstarije arhitekture prema kategorizaciji
koja je istraživanjem Odjela za povijest umjetnosti utvr-
đena.
Briga se treba posvetiti jednako objektima koji su
u privatnom kao i u društvenom vlasništvu. Osobite primjere
arhitekture koje se predlaže konzervirati jer ih treba sa-
čuvati u izvornom obliku pa im treba dati i druge sadržaje
potrebno je otkupiti i raseliti socijalno ugrožene osobe
koje uglavnom stanuju u tim najvrednijim objektima u vrlo
lošim uvjetima. Paralelno sa rekonstrukcijom i asanacijom
građevinskog fonda ostvaruje se i briga za čovjeka.
 - 6 -

Među takvim se umjetnički vrijednim objektima

ističu:
- KRIŽANIĆEVA 2 i 4, kao cjelina i primjer tesarske djelat-
nosti i umjetničkog obrta. Objekte se predlaže otkupiti
i adaptirati za etnološku zbirku Gradskog muzeja Karlovac.
- ULICA 6.MAJA 2, primjer kapetanske karlovačke kuće, s
kompleksom gospodarskih zgrada.
- RADIĆEVA 19, najtipičnija malogradska obrtnička kuća s
najizvornijim unutrašnjim rasporedom prostora i konstrukci-
jom. Tipološki primjer ranog 17.stoljeća.
- RADIĆEVA 32, jedina sačuvana stražarnica fortifikacije.
- PREŠERNOVA 9, semiurbana stambeno - obrtnička kuća u
društvenom vlasništvu koja se može konzervirati u izvornom
obliku za izvornu namjenu.
- BANJAVČIĆEVA 14, gradska trgovačko-stambena palača koju
treba totalno rekonstruirati zajedno s mansardnim krovištem
kao tip barokne luksuzne karlovačke palače.
- STROSSMAYEROV TRG 3, najmonumentalnija barokna malograd-
ska kuća o kojoj ovisi slikovitost Strossmayerovog trga i
ambijentalna vrijednost najstarije urbane cjeline povijesnog
središta.

Društvenim organizacijama također treba omogućiti

da dođu u posjed pojedinih objekata uz uvjet da asaniraju
i održavaju takve objekte.
 - 7 -

Za rušenje neintegriranih i nakaradnih objekata

izvedena je posebna karta koja je predana na odobrenje i
korištenje Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture
u Zagrebu.
Rušiti se moraju nakaradni objekti na istaknutim
mjestima u pojedinim zonama grada, kao barake i nekontroli-
rano izgrađeni objekti u Prešernovoj ulici, i Kukuljevićevoj
ulici jugozapadno od tzv. “ruskog puta”. Zatim neki poje-
dinačni objekti ili deformirani paviljoni, npr. u Radićevoj
24 i Radićevoj od 9 do 11.
Predloženo je i rušenje nekih dotrajalih objekata
za koje nema ekonomskog opravdanja za njihovu obnovu bez
obzira dali su u stambenoj uli poslovnoj funkciji.
Među neintegriranim objektima predlaže se rušiti
u duljem vremenskom rasponu školska zgrada podignuta u
“šancu”.
Također se predlaže čišćenje i rušenje neintegri-
ranih objekata u unutrašnjosti blokova, takoder i ograde u
blokovima gdje se predviđa revitalizacija unutrašnjosti
bloka i horizontalno proširenje trgovačke i obrtničke mreže,
zajedno s hortikulturnim rješenjima.

Izgradnja novih objekata u povijesnom središtu je

ograničena na svega nekoliko lokaliteta, bilo na praznim
građevinskim česticama ili na onim česticama gdje se zahtje-
va rušenje postojećih objekata. Izgradnja i interpolacija
suvremenih objekata je vrlo potrebna za revitalizaciju.
 - 8 -

Ta je izgradnja podvrgnuta modalitetima zaštite - zaštite

ambijenta i povijesne cjeline, a propisuje ih za svaki
objekt posebno Regionalni zavod za zaštitu spomenika kul-
ture, koji će imenovati konzultativnu komisiju stručnjaka.
Preporuča se za te objekte raspisati konkurs ili ponuditi
natječaj karlovačkim arhitektima i projektnim biroima, te
izabrati najuspješniji prijedlog. Interpolacija suvremene
arhitekture u povijesno središte je izazov i zanimljiva tema
kreativnim arhitektima i umjetnicima.

Treba osigurati prioritet izgradnji u “Zvijezdi”

i vremenski uvjetovati izgradnju. Ne smije se dozvoliti da
ustanove ili pojedinci rezerviraju čestice, a da se gradnja
ne ostvari u određenom roku. Izgradnju treba stimulirati i
povoljnim kreditima i osiguravanjem građevnih materijala.
Prvenstvo izgradnje u povijesnom središtu treba
dati stambenim i društvenim objektima kako bi se dobio što
kvalitetniji broj stanova koji bi privlačio stanovništvo
sa većim osobnim dohocima, zbog poboljšanja socijalnog
sastava “Zvijezde, i takvim društvenim ustanovama sa kvali-
tetnim sadržajem koji privlači i sakuplja stanovništvo.
Nije potrebno graditi administrativne zgrade, jer takvi
sadržaji ne oživljavaju grad.
 - 9 -

Preporuča se graditi:
- DOM UMIROVLJENIKA kao vrlo dobar sadržaj za prostor zašti-
ene zane. Predložena je lokacija na zeljištu jugozapadno
od “Ruskog puta” u Kukuljevićevoj ulici uz “šanac”, gdje
je sada nekoliko stambenih objekata koji nagrađuju prostor,
i prazne čestice jer su kuće srušene pa je to zemljište
zapušteno i nečisto, na samom ulazu u povijesno središte
sa strane Rakovca. Zbog toga se tu manjevrijednu arhitek-
turu predlaže rušiti, stanovništvo raseliti i riješiti
socijalne probleme nekih obitelji ili stambene probleme, te
na tom mjestu prema postavljenim uvjetima i nakon arheolo-
škog istraživanja terena, graditi suvremeni objekt.
Osim toga se preporuča velik broj loših stanova
u kojima sada obitavaju umirovljenici i socijalno ugroženi
asanirati i savremeno opremiti komunalijama, čime bi se
revitalizirale kuće a istovremeno poboljšao prosjek sta-
novanja starim osobamao.
- KASARNA NARODNOG HEROJA JOSIPA KRAŠA na Trgu Maršala
Tita; preporuča se dograditi nova krila pod uvjetom, da se
investitor drži načela propisane konzervativne restauracije
u vanjskim oblicima i tlocrtnoj dispoziciji objekta koji
je izrazite vrijednosti.
- Za izgradnju STAMBENIH KUĆA treba osigurati sve manje
čestice koje su nakon rušenja zgrada ostale prazne. Tom
prilikom će se postaviti uvjet da investitor koji gradi na
bloku pristane i na obavezu asanacije ili rekonstrukcije
objekata u neposrednoj blizini koji su pod zaštitom; bez
 - 10 -

obzira da li će ti objekti u sklopu novogradnje pripasti

investitoru koji gradi.
- ŠKOLSKU ZGRADU ZA JEDNU OD ŠKOLA USMJERENOG OBRAZOVANJA
predlaže se graditi u sjeveroistočnom dijelu povijesnog
središta na prostoru, gdje se nalaze neintegrirane bezvri-
jedne barake i zgrade uz Prešernovu ulicu. Zbog lokacije,
tradicije i sadržaja koji privlači i sakuplja posjetioce,
predlaže se da taj teren bude rezerviran za gradnju
MUZIČKE ŠKOLE - kao jedne po tradiciji od najstarijih škola
i koja je uvijek imala svoj prostor u povijesnom središtu.
U sjeveroistočnom dijelu jezgre postojale su i ranije škol-
ske ustanove a razlog je propadanju tog djela grada i
odumiranje, jer mu je oduzet i taj tradicionalni sadržaj.

Sadržaji koji se moraju zadržati u povijesnom

središtu da bi što veći broj ljudi boravio u tom prostoru:
- ĐAČKI DOM NADA DIMIĆ, uz uvjet da se za tu svrhu otkupi
kasarna ”Narodnog heroja Marka Oreškovića” u šancu i čitav
prostor zemljišta uredi za rekreaciono područje omladine.
- MALA TRŽNICA na sjeverozapadnoj strani Trga Maršala Tita
jedan je bitan sadržaj koji treba vratiti povijesnoj jez-
gri ne samo zbog oživljavanja nego i iz socijalnih i huma-
nitarnih razloga. Za Malu tržnicu osim vanjskog prostora
za trgovanje svježom robom iz šire karlovačke regije; pred-
laže se raseljavanje pogona “22 Decembar” u svrsishodnije
prostore industrijske zone, a čitavo prizemlje da se adap-
tira u kvalitetni prodajni prostor sa unutrašnjom salom
 - 11 -

”Male tržnice” i nizom manjih prodajnih odjela i buffeta s

toplim obrocima te vrtnim restaurantom u unutrašnjem dvo-
rištu. Taj bi sadržaj ponovno privlačio stanovništvo šire
regije da dolazi u povijesno središte.
- HOTEL “CENTRAL” kao objekt s tradicijom, uz uvjet da se
proširi i ostvari ”B” kategorija.
- MALA PRIVREDA je posebno važan sadržaj s kojim se računa
u revitalizaciji povijesnog središta.
Povijesno središte bila je zona obrtničke, umjet-
ničke, trgovačke i ugostiteljske djelatnosti rasprostrtih
na čitavoj površini i u svakoj kući. Karakter stilskih
građevina odgovara vrstama djelatnosti koje su i danas
neophodno potrebne stanovništvu znatno povećanog Karlovca.
Povijesno središte treba da bude zona male privrede, speci-
jalizirane trgovačke mreže i ugostiteljstva pa će se prema
tome postojeći fond arhitekture horizontalno (u prizemlju)
restituirati za takve svrhe.
Zbog toga svi prostori koji nemaju stambenih
uvjeta u prizemlju tih zgrada i u kojima su sada smještene
siromašnije ili socijalno ugrožene obitelji i pojedinci
treba planski iz godine u godinu raseljavati i te prostore
dodijeliti onim osobama, udruženjima, trgovačkoj mreži ili
ugostiteljima, koji će biti voljni ulagati u adaptaciju.
Za adaptaciju tih prostora vrijede zakoni zaštite i tretira-
ju se posebno, a ne po ustaljenim principima komunalnih
zakona i mjera za adaptaciju.
 - 12 -

Taj prijedlog u cilju revitalizacije zahtjeva da

se izglasa posebna uredba i organizira:
a - plansko osiguravanje stambenog prostora najugroženijim
obiteljima koje danas stanuju u objektima što se prema po-
pisu i grafičkom prikazu dokumentacije Odjela za povijest
umjetnosti moraju rušiti.
b - posebne privilegije, poreske olakšice, zajmove i dugo-
ročnije korištenje prostora bez naknade najamnine te olak-
šice na poreze za privređivanje onim osobama ili udruženjima,
koji će ulagati u adaptacije poslovnih ili stambenih pros-
tora i asanaciju starih objekata, naročito u sjeveroistočnoj
zoni povijesnog središta koje je odumrlo, a koje u budućnos-
ti ima jednake perspektive oživljavanja kao i jugoistočni
dio. Te privilegije ne će se i ne trebaju se uzimati u obzir
za Radićevu ulicu i neposrednu okolicu Trga Maršala Tita
i Strossmayerovog trga. Korisnicima poslovnog prostora u tom
dijelu grada postavit će se najstroži uvjeti i rokovi da
izvedu adaptacione radove i potrebne rekonstrukcije u zgra-
dama koje su estetski devalorizirane. Također će se najamni-
ne za poslovne prostore u tom dijelu grada morati znatno
povisiti. To će jednako vrijediti za trgovačku mrežu kao i
malu privredu. Naprotiv, privilegijama će se morati stimu-
lirati obrtnici, voljni da ostvare zanatsko-uslužne radnje
u dvorišnim traktovima zgrada i da adaptiraju te prostore
bez obzira na lokaciju u povijesnom središtu.
 - 13 -

Za ugostiteljstvo u povijesnom središtu treba da

vrijede posebni propisi, tako da će zbog specifičnog karak-
tera građevina , propisi i zahtjevi na visinu i veličinu
prostora biti elastičniji i u skladu sa zakonima o zaštiti
spomenika kulture. Također će se na tom prostoru morati
stimulirati privatna inicijativa ugostitelja.

Koje bi se mjere trebale ostvariti i poduzimati

da dođe što prije do realizacije projekta revitaliacije i
da se zaustavi katastrofalno uništavanje povijesnog tkiva
i socijalna bijeda?
Povijesno središte Karlovca spomenik je kulture
jugoslavenske razine koje mora biti otvoreno čitavoj jugo-
slavenskoj javnosti, a također i inicijativi privrednih
organizacija drugih republika i gradova koji bi željeli
aktivno sudjelovati u njegovu oporavku građevinskog tkiva
i revitalizacije sojim sredstvima ili ponudom trgovačkih,
obrtničkih, ugostiteljskih ili drugih usluga.
Da bi se projekt mogao ostvariti neophodno je
izglasati suglasnost i ostvariti posebne fondove za stalan
priliv sredstava što će se svake godine isključivo koristi-
ti za revitalizaciju povijesnog središta. U budućnosti se
više neće moći iscrpljivati građevinski fond starog sredi-
 - 14 -

šta za nužni smještaj stanovništva nego će se posebno tre-

tirati prema ostalim dijelovima grada Karlovca. Povijesno
središte je zona potrebna čitavome gradu zbog svojih sadr-
žaja i estetske vrijednosti.

Osim svih spomenutih projekata i nužnih propisa

predlaže se još kao priznanje pojedincima i poticaj ostalim
stanovnicima povij esnog središta, da se utemelji posebna na-
grada koja bi se jadnom godišnje (13. srpnja) svečano dodije-
lila u vidu plakete ili novčane nagrade onoj osobi ili
pojedincima iz društvenih organizacija, koji će najviše
doprinijeti spašavanju objekata ili spomenika kulture u
karlovačkoj ”Zvijezdi”.
Mr Davorin Stepinac

O DOKUMENTACIJI
 - 1 -

O DOKUMENTACIJI

Metodološki, kao jedinica obrade uzeta je ”insula”

tvrđave, blok - definirana cjelina na svojom ”autonomijom”,
korespodencijom s ostalim blokovima i lokacijom unutar
”Zvijezde”.
Zasebno su, kao urbanističke cjeline obrađena oba
trga: Trg Maršala Tita i Strossmayerov trg, a dat je u po-
sebnom poglavlju i osvrt na probleme bedema i šanca.

U bloku ”A” dan je tekstualni prikaz povijesno-

umjetničke analize jednog objekta (Strossmayerov trg 3) -
kao primjer načina obrade pojedinog objekta - uz obrazlo-
ženje potrebnih zahvata u svrhu njegovog ozdravljenja i
prijedlog budućeg optimalnog korištenja.

Povijesno-umjetničke i urbanističko-arhitektonske
analize bloka (njegovo mjesto u strukturi grada, karakter
izgradnje, zdravlje bloka i prijedlog, što se može učiniti),
prati arhitektonska dokumentacija - sadašnjeg stanja i
arhivska.
Svaki blok posebno je prikazan u visini prizemlja
tlocrtno u mjerilu 1:100, a arhitektonskom dokumentacijom
(tlocrti etaža, presjek, fasada) obuhvaćeni su izabrani
karakteristični (mahom pod preventivnom zaštitom) objekti,
u mjerilu 1:100 i 1:50.
 - 2 -

Kao podloga za ucrtavanje arhitektonskih snimaka

prizemlja blokova služila je uvećana zadnja katastarska
karta Karlovca (kartografsko uvećanje iz 1:1000 u 1:100).

Neke se intervencije u blokovima ( ”M”, ”Z”, Trg

Maršala Tita) temelje na konkretnim prijedlozima investi-
cija, pa su u tom smislu i detaljno bile razrađene propozi-
cije izgradnje ili uređenja - popraćeno grafičkom dokumen-
tacijom, a neke su razrađene kao optimalne, sa svojim ta-
belarnim i grafičkim pokazateljima (blok ”E” , ”T”, Strossma-
yerov trg).

U bloku ”E” dan je primjer interpolacije stambene

novogradnje na česticama (zadani oblik) u Križanićevoj
ulici, sa proračunom izgradivih površina, prijedlogom ori-
jentacije i visine objekata, te sugestijom korištenja ma-
terijala i obrade pročelja.
U bloku “M” (kompleks franjevačkog samostana) -
prijedlog za reanimaciju postojećih kulturno-povijesnih i
umjetničkih sadržaja prati grafički prikaz nove namjene
prostora: u prizemlju, I. i II. katu.
U bloku ”T” dano je obrazloženje intervencija, ko-
je se baziraju na optimalnim budućim namjenama : rušenje
neintegriranih objekata i čišćenja dvorišta; izgradnja
Muzeja sakralne umjetnosti, episkopskog dvora s crkvenim
sudom i uređenje parka zatvorenog tipa, te izgradnja stam-
 - 3 -

beno-poslovnog objekta na čestici individualnog vlasnika.

U bloku “Z” (na mjestima objekata u Kukuljevićevoj
ulici br. 6, 8 i 10, nakon njihova rušenja), dan je prije-
dlog uvjeta za izgradnju Doma umirovljenika (interpolaci-
ja - slobodni oblik) - smjernice revitalizacije prema mo-
dalitetima zaštite, te način uređenja i korištenja prosto-
ra bastiona i ovog dijela obrambenih bedema karlovačke
tvrđave (u vezi s izgradnjom objekta gore opisane namjene).
Trg Maršala Tita - Regionalni zavod za zaštitu
spomenika kulture u suradnji s Odjelom za povijest umjet-
nosti dao je uvjete za uređenje glavnog trga u “Zvijezdi”;
uz tekst je priložena i skica.
Strossmayerov trg. - Prijedlog jedne alternative
uređenja ovog trga: grafički prikaz.

Prikaz hortikulture - stanje, zaštita i prijedlozi

zahvata - jest prilog , koji prati istraživanja građevnog
fonda u ”Zvijezdi” (Na Trgu Maršala Tita, na prijedlog
stručnjaka za hortikulturu, uklonjena su bolesna stabla i
zasađena su nova).

U toku radova na istraživanju građevnog fonda

”Zvijezde”, stručnjaci Restauratorskog zavoda Hrvatske iz-
vršili su sondiranja i ispitivanja uzoraka žbuka i boja
na izabranim objektima (do praktične primjene ovih rezul-
tata je već došlo : obnavljanje fasada u ”Zvijezdi” prema
utvrđenim ton-kartama).
 - 4 -

U vrijeme istraživanja - prisustva stručnjaka

Odjela za povijest umjetnosti na terenu - u ”Zvijezdi”,
izvedeni su ili projektirani za skoru izvedbu neki zahvati,
koji su - u suradnji s Odjelom, koristili direktno rezul-
tate istraživanja i arhitektonsku dokumentaciju:

- tekst i nacrti - za kompleks franjevačkog samo-

stana,
- tekst i nacrt - za Muzej grada Karlovca,
- tekst i tlocrt dijela bloka ”C” - za mini
tržnicu,
- tekst - u suradnji sa Regionalnim zavodom iz
Zagreba: savjeti za uređenje fasada objekta
u Radićevoj 12/Marinkovićevoj,
- tekst i nacrti - za objekte u Radićevoj 7 i
Marinkovićevoj 4: adaptacija prostora za prodava-
onicu i skladište ”Peko”,
- tekst i tlocrt bloka ”Z” - za prijedlog izgrad-
nje Doma umirovljenika na oslobođenom zemljištu,
- tekst i tlocrt bloka ”Y” - za prijedlog adapta-
cije i uređenja objekta u Kukuljevićevoj 13,
- tekst - za propozicije uredenja Trga Maršala
Tita.
 - 5 -

Mr Miljenka Fischer, arhitekt, suradnik Odjela,

sudjelujući u sekciji ”Prijedlog” Zagrebačkog salona 1979.,
prikazala je na bloku ”O” karlovačke ”Zvijezde ” primjer
interpolacije jednog većeg objekta - Muzičke škole, obradiv-
ši pri tome i ostale intervencije u cijelom bloku: ”čišće-
nja” dvorišta, rušenja neintegriranih objekata, promjene
namjena prizemlja, interpolacitju manjeg stambeno-poslovnog
objekta, obrade fasadnih površina i uredenje zelenila.

Na zahtjev Zavoda za privredu, plan i statistiku

općine Karlovac, Odjel za povijest umjetnosti izradio je
tekst i orijentacionu kartu mogućih budućih sadržaja u jez-
gri (prizemlja), s posebnim osvrtom na sadržaje ugostitelj-
stva; travnja 1979.

I uopće, za cijelo vrijeme istraživanja i skuplja-

nja dokumentacije, suradnici Odjela za povijest umjetnosti
sudjeluju prilikom mnogih odluka, koje se odnose na jezgru
savjetom i nesebičnim angažiranjem.
 U terenskim istraživanjima, skupljanju i obradi
dokumentacije sudjelovali su dipl. povjesničari umjetnosti:
Sonj a Bijelčić-Cvetković, Sonja Huml, Jasna Lay, Marinka
Mužar-Božić, Ljerka Metež-Kanižaj i Nela Tarbuk, i dipl.
ing. arhitekture: mr Miljenka Fischer, Ivan Tenšek, Marija
Stepinac, Ivana Valjato-Vrus, Ilijana Čuić, Teufik Galijaše-
vić, Sanja Nekić, Predrag Rechner, Lamija Ruždić, Maja
Šah-Radović, Vesna Šarinić i Stanko Tratnik.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA ”ZVIJEZDE”

BLOK ”A”

U istraživanju bloka ”A” sudjelovali su :

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Biserka Šavora , dipI. ing. arh.
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU ”ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka ”A”

s kućama pod zaštitom na Strossmayerovom trgu broj 1, 2,
3, 4, 5 i 6 i Pavleka Miškine 1 / Strossmayerov trg.

Sadržaj:

1. Analiza bloka ”A”

2. a) Prijedlog za asanaciju kuća na obodu Strossmaye-
rovog trga, djelomična rekonstrukcija i adaptaci-
ja za novu namjenu kuće na Strossmayerovom trgu 3.
b) Interpolacija novogradnje na Strossmayerovom trgu
u prolazu za Cesarčevu ulicu
c) Korištenje i uređenje dvorišta i vrtova na bloku
”A”
 - 2 -

1. ANALIZA BLOKA ”A”

Blok se nalazi u sjeverozapadnom dijelu povijesnog

središta na bivšem Kranjskom bastionu, a kuće orijentirane
prema predgrađu građene su na temeljima bivših nasipu li-
niji bastiona. Omeđen je Strossmayerovim trgom, Ulicom
Pavleka Miškine, Lenjinovom i Ulicom Gorana Kovačića. Južna
mu je strana orijentirana prema Cesarčevoj ulici i trgu
oko spomenika palim borcima u prvom svjetskom ratu.
Na bloku su 22 objekta i čelični toranj PTT podu-
zeća. Od 19 stambeno-poslovnih zgrada dvije su u sklopu
PTT-a (jedna od njih je dvorišna administrativna zgrada
PTT-a). Zatim se još tu nalazi jedan dvorišni prizemni
objekt, jedna zidana šupa i drveni kiosk za prodaju cvije-
ća. Među objektima ima 15 dvorišta od kojih je najveće
PTT-a, a četiri su vrta s travnjacima, voćkama i cvijećem.
Dvorišta su razdvojena visokim zidovima ili dvorišnim kri-
lima. U bloku se nalazi prolaz, tj. može se proći kroz vežu
u Lenjinovoj ul. 1 i preko dvorišta kuće na Strossmayerovom
trgu 1 kroz vežu te kuće se izlazi na trg.
Najveći dio kuća je stambene i stambeno-poslovne
namjene, osim zgrade PTT-a i Komercijalne banke Karlovac,
koje su isključivo poslovne zgrade.
 - 3 -

Situacija od 16 do 19. stoljeća

Blok prati bivši bastion tvrđave i njegove nasipe

te ima peterostrani oblik. U 16. st. na idealnom planu
tvrđave najzapadniji bastion prema Kupi je Zrinjski basti-
on, najbliži gradskim “Novim vratima”, kasnije prozvan
Kranjski. Do 1639. na bastionu i njegovoj najbližoj okoli-
ci nije bilo ništa izgrađeno, a nešto prije pol. 17. st. su
se i uz bastion kao i uz gradske bedeme počele graditi gra-
đanske kuće na tipičnim uskim i dubokim česticama u nizu,
razdvojene ”gasicama”. Taj niz je približno u središnjoj
osi bastiona bio prekinut i na tom se dijelu medu kućama
nalazio veliki vrt. Razlog je tome okrugla polupodzemna
svođena barutana, ukopana približno u sredini bastiona. Oko
barutane nalazili su se obrađeni vrtovi. Najvjerojatnije je
da su takve barutane građene prema planu modernizacije
bastiona koji je 1660. predložio stručnjak za utvrđenja
Martin Stier. Građanske kuće nanizane na rubu bastiona do-
pirale su sve do blizine gradskih vrata. Na sjeverozapadnom
obodu zaokružile su prazan prostor nastao u neposrednoj
blizini gradskih vratiju na renesansnoj ”insuli” s vojnim
objektima od kojih je najveći bio opskrbni magazin. Od
1752 . nalazilo se na tom rubu 9 građanskih kuća od drvene
građe među kojima je samo jedna, do gradskih vrata, bila
zidana.
 - 4 -

Strossmayerov trg je u prvoj pol. 17. st. nastao

spontano jer je glavna komunikacija i ulaz u tvrđavu bio
između Kranjskog i Karlovog bastiona (tada Banski bastion
i Zrinski ). Trg je uređen za vrijeme generala
J. Herbersteina od 1669. do 1689., kad je najveći utjecaj
na uređenje tvrđave imao Martin Stier, a Herberstein je
za održavanje tvrđave i obnavljanje osnovao ekonomsku bazu
koja se je temeljila na konfisciranom imetku Zrinjskih i
Frankopana. Među njegove realizirane planove spada i uređe-
nje trga , pa su tipične ”purgerske” kuće uz Kranjski ba-
stion uglavnom vlasništvo obrtnika i oficira postale sastav-
ni dio i fasada trga. Za Herbersteina je trg urbanistički
riješen na renesansni način dobivši likovni akcent u kape-
li malteškog reda sv. Josipa, koju je Herberstein gradio za
svoj mauzolej. Zbog kapele prozvan je trg po sv. Josipu.
Kuće su 1770. pripadale uz rub bastiona :

1. br. 233, Sinzlinu, kuća pokraj gradskih vratiju

2. br. 234, Josipu Baniću, regimentskom adjutantu
3. br. 235, Stjepanu Kovačiću, višem oficiru kojoj je pri-
padao veći vrt iza kuće na prostoru bastiona
4. br. 236, Kovačićki, udovici, s malim dvorištem i za kuće
5. br. 237, Grgi Novaku, gostioničaru kojemu je pripadao
veliki vrt što se prostirao do Kovačićkine kuće
6. br. 238, Mati Tuškanu, postolaru
7. br. 239, Miki Miškoviću, postolaru
 - 5 -

8. br. 240, Franji Čahanu, staklaru

9. br. 241, Franji Suhaneku

Od tih najstarijih kuća sačuvane su na Strossmaye-

rovom trgu 3, 4 i 5 u izvornom obliku s neznatnim preina-
kama.
Zbog regulacije trga koju je proveo inženjer tvr-
đave Krey, srušene su kuće u neposrednoj blizini kapele
Sv. Josipa s objašnjenjem da se oko kapele mora urediti
prostor trga, pa su kuće uz bastion došle u prvi plan kao
fasada proširenog trga. Da bi se regulacija mogla potpuno
provesti Krey je najavio rušenje dotrajalih kuća uz bastion
prilikom kupoprodajnog ugovora s potpukovnikom Stjepanom
Kovačićem. Od njega je među ostalim kućama otkupio za po-
trebe vojske i njegovu na trgu sv. Josipa, treću po redu od
gradskih vratiju. Pokraj Kovačićeve bila je mala drvena
kuća koja je također uskoro srušena. Gostioničar Grga Novak
temeljito je obnovio svoju kuću u kojoj se nalazilo svrati-
šte. Kuću je obnovio 1766. Oko 1780. podignuta je trgovač-
ka jednokatnica , usporedna s ulicom na vrtnoj parceli, da-
nas Strossmayerov trg 2.
Do tada je bila dovršena regulacija trga. U zadnjem
desetljeću 18. st. je na mjestu dviju baroknih manjih kuća
podignuta velika i široka jednokatnica s vežom ukrašenom
klesanim dovratnikom, s masivnim svođenim prizemljem u ko-
ju je ugrađen dio starije kuće. To je danas Strossmayerov
 - 6 -

trg 1. Zbog toga je nova kuća sagrađena u istom položaju

i odnosu prema susjednim kućama u koje su također ugrađene
starije kuće. Svodovi su kuće kasnobarokni, češkog tipa,
nepravilnog je tlocrta jer se proširila na cijelo slobodno
zemljište. Stoga se desno od veže nalaze stubište za kat i
nepravilne prostorije, jedna prema ulici, a druge su pivni-
ce orijentirane prema dvorištu. Široka svođena veža je po
prugama podijeljena na pet jarmova.
Nešto kasnije, na prijela zu 18/19. st. na čestica-
ma na kojima su se nalazile dvije starije kuće podignuta je
dvokatna trgovačko-stambena uglovnica, danas Ul. Pavleka
Miškine 1 / Strossmayerov trg, prvobitno ”L” tlocrta, ma-
sivno zidana u prizemlju s lomljenim bačvastim svodovima,
s pivnicama u prizemlju i luksuznim stanovima u katovima.

Do kraja 18. st. kuće uz bastion bile su dovršene.

Fasada trga sa sjeverozapadne strane je retrospektiva raz-
voja građanske arhitekture Karlovca i likovna i kulturno-
-povijesna dokumentacija vremena i stilskih promjena uvje-
tovanih preobražajem grada od obrtničkog u trgovačko sredi-
šte.
Malogradske obrtničke kuće na Strossmayerovom trgu
4 i 5 su prototipovi karlovačke izvorne arhitekture koje i
danas daju pečat povijesnom središtu i preds tavljaj u izra-
zitu vrijednost građevinskog naslijeđa. To su zabatne uske
kuće s tri prozorske osi i skošenim trapezodinim čelom za-
 - 7 -

bata, s ulazom po strani, jednoobiteljski obrtnički domovi.

U prizemlju je kuća povezana s ulicom uskim hodnikom do
stubišta koje se naslanja na bočnu stijenu. S druge strane
po dubini kuće su po tri prostorije, od kojih je najveća
prema ulici poslovni prostor obrtnika. Iza nje je komora,
zatim spremište i na kraju prema dvorištu pivnica.
Stan sa sobama i kuhinjom je na katu. Prema uličnoj
strani obično su po dvije sobe različite veličine, u sredi-
ni je kuhinja sa svođenim kaminom, a uski hodnik spaja pro-
storije na začelju sa sobom i ”ganjčecom”, na kraju kojeg
je nužnik. Drveni ”ganjčeci” su često pregrađivani ili u
19. st. zatvoreni u verande. Na tavanu se nalaze jedna ili
dvije sobice. Takva u stvari rustična seljačka pokupska ku-
ća s poslovnim obrtničkim prostorom, ne može se smatrati
arhitekturom baroknog stila, nego tradicionalnom domaćom
arhitekturom samo prilagođenom urbanom životu. Materijal od
kojeg su te kuće sazdane ponekad je sačuvan, kao u kući
Strossmayerova 4 gdje je od drvene građe (hrastove planj-
ke). Ta je kuća tridesetak godina starija od zidane kuće
Strossmayerov trg 5 koja je obnovljena krajem 17. st., pa
je tada zidana nu katu i svođen prostor kamina u kuhinji.
Zbog učestalih poplava, ove prvobitno drvene kuće, u prizem-
lju su tokom 17. st. podzidavane.

Izuzetna i najmonumentalnija u nizu je kuća na

Strossmayerovu trgu 3. U definitivnoj rekonstrukciji u ra-
 - 8 -

nom 18. st. spojena su najstarija i najuža kuća, i jedna

mlađa iz l7. stoljeća i tako je kuća proširena za potrebe
svratišta i vjerojatno prve gostionice u Karlovcu. Po svom
obliku i rješenju pročelja ona je stilski barokna monumen-
talna građanska kuća s izuzetnim sadržajem, jer je pregra-
đivana i rekonstruirana za potrebe gostionice i svratišta.
Njezin definitivni oblik i rješenje pročelja je iz l766.
kad su drvene stijene pročelja iznad prizemlja obložene
slojem opeke, a veža ukrašena dovratnikom s ključnim kame-
nom na kojemu je uklesana godina obnove s inicijalom vla-
snika Grge Novaka. Objekt je izrazite spomeničke vrijedno-
sti o kojemu ovisi slikovitost Strossmayerovog trga, ali
je i najugroženiji i njviše opterećen stanarima i mnogo-
brojnim vlasnicima, suvlasnicima članovima jedne obitelji.
Prostor koji nije bio građen za stanovanje nego za smještaj
gostiju usitnjen je u pet do osam stanova, ali je unatoč
tome i tlocrtno i konstruktivno sačuvan u izvornom obliku
što je još jedan razlog više da se raseli, konzervira i
promijeni sadržaj koji bi bio što sličniji prvobitnoj na-
mjeni kuće.

Dokumentacioni dosje kuće Strossmayerov trg 3

1. Izvadak iz zemljišne knjige, katastarska općina Karlovac
A broj zemljišnoknjižnog uloška 624.
Suvlasnici nekretnina u A II /porodična stambena zgrada/
su:
 - 9 -

Vučković Mirko iz Karlovca, 8/96 dijela

Vučilovski Anka rođ. Vučković iz Beograda, Hadje Ruina
17, 8/96
Janjoš Ljubica, rod. Vučković iz Trebinje br. 53, 8/96
Ost. Vučković Ante iz Mostanja, u 8/96
Mlađan Anka, preudata Sljepčević iz Karlovca, Stross.
t. 4, 8/96
Mlađan Desa iz Beograda, ul. Mehmeda Sokolovića 27 u
8/96
Vučković Miloša Nada iz Karlovca, Udbinja 27 b, u 8/96
Vučković Mirka Milan iz Karlovca, Strossmayerov trg,
u 8/96
Drakulić Dmitar Miloš iz Karlovca, Gaza br. 5, u 4/96
dijela
Drakulić Ljubica, rođ. Vujić iz Karlovca, Gaza br. 5,
u 4/96
Ivković Neda i z Karlovca, Trg M. Engelsa br. 1, u 1/96
Ivković Ljubomira iz Karlovca, Vrazova 45, u 1/96
Ivković Dušan iz Karlovca, Strossmayerov trg 3, u 1/96
Turk Nada , Draganički Mrzljaci, br. 109, U 1/96
Sovilj Emilija iz Beograda , Požeška 144, u 1/96
Katić Dragica iz Rijeke, Deset streljanih br. 22, u
1/96
Ivković Čedomir iz Pazina, Drščeva br. 11, u 1/96
Ivković Ranka iz Karlovca, Rakovac 18, u 1/96
Mutić (Matije) Đuro iz Karlovca, Strossmayerov trg 3,
u 8/96
 - 10 -

U kući stanuje 11 obitelji ili pojedinaca od kojih

je 6 suvlasnika a ostali su nosioci stanarskog prava preko
SIZ-a SO Karlovac.
Izvod iz zapisnika od 18. listopada 1977. u prosto-
rijama Savjeta mjesne zajednice ”Zvijezda” sa sastanka na
kojem su bili prisutni svi suvlasnici koji stanuju i kori-
snici stanova u ugroženoj kući Strossmayerov trg 3 koja je
spomenik izrazite vrijednosti. Prisutni su dali prijedloge
kako da se rješi njihova stambena situacija i situacija
ugrožene kuće.
1. Vučković Milan - zaposlen u poduzeću “Žitoproizvod”,
Karlovac. Poduzeće u kojem je zaposlen dijeli stanove
solidarnosti i nalazi se 10.-ti na listi evidencije za
dodjelu stanova u poduzeću.
Suvlasnik kuće. Njegovo je mišljenje da mu se za njegov
dio vlasništva treba dati otkupnina ili stan u vlasni-
štvo.
2. Drakulić Miloš - zaposlen u poduzeću ”ŽEČE”, na popisu
je za dodjelu stanova solidarnosti. 50.-ti je na redu.
U 1977. je poduzeće kupilo 44 stana za radnike. Supruga
radi u poduzeću KONTEKS.
Suvlasnik je kuće. Moli da se urgira u njegovom poduze-
ću da mu se dodjeli stan. On se odriče svog prava na
dio.
3. Ivković Dušan - zaposlen u Medicinskom ”Centru i 70.-ti
je na listi za dodjelu stanova. Supruga Ivković Milka
radi u poduzeću Velebit i također je na listi stanova.
Suvlasnik je kuće. Moli da se kod poduzeća gdje rade
on i supruga sjedine sredstva i dodjeli im se stan. U
tom slučaju on se odriče naknade i vlasništva svoga di-
jela kuće.
 - 11 -

4. Mutić Đuro radi u Saobraćajnoj sekciji Rijeka, ŽTP -

Zagreb. Poduzeće daje stanove solidarnosti. Želio bi
da se urgira da dođe na prioritetnu listu za dodjelu
stanova i tada bi iselio iz svog stambenog prostora.
Suvlasni je kuće, a dio je otkupio od bivšeg vlasnika
Čede Maleševića. Ne bi se odrekao vlasništva nego bi
tražio naknadu za svoj dio.
5. Janjuš Gojko - privremeno nezaposlen ali je na putu do-
biti posao. Radio je u ”Žitokombinatu”, Karlovac.
Suvlasnik je kuće - iselio bi, ako bi dobio stan. Ne bi
se odrekao vlasništvu nego bi tražio naknadu.
6. Vučković Mirko i Vučković Smiljka - nezaposlen i soci-
jalno ugrožen živi u zajedničkom kućanstvu sa kćerkom
Vučković Smiljkom koja je radnica u bolnici. Iznajmljuje
dio prostora podstanarima. Suvlasnik je dijela kuće.
Pristaje iseliti pod uslovom da se riješi njegovo soci-
jalno pitanje, da mu se osigura stan i dade naknada u
novcu za njegov dio vlasništva.
7. Vučković Mile - nezaposlen, radio je u TSC. Supruga Nada
radi u poduzeću Velebit. Pošto je tek nastupila posao
nije došla u obzir za dodjelu stana solidarnosti.
Stanarsko pravo je dobio od djeda Vučković Mirka. Ise-
lio bi ako bi dobio stan.
8. Vučković Savka - penzionerka
Odrekla se je vlasništva i nosilac je stanarskog prava
kojeg je dobila od SIZ-a u oblasti stanovanja Karlovac.
Iselila bi ako bi joj SIZ dodijelio stambeni prostor.
9. Drakulić Kata - radi u PPK Karlovac, koji daje stanove
solidarnosti.
Nosilac je stanarskog prava i moli da dođe na priori-
tetnu listu u poduzeću prilikom dodjele stanova.
 - 12 -

10. Skrenovi Ana - penzionirana radnica SO Karlovac.

Nosilac je stanarskog prava kojeg je dobila od SIZ-u
oblasti stanovanja Karlovac. Voljna je iseliti ako joj
SIZ dodijeli stan.
11. Hofer Ankica, domaćica
Nosilac je stambenog prava kojeg je dobila od SIZ-a u
stambenoj oblasti Karlovac. Voljna je iseliti ako joj
SIZ dodijeli stan.
 - 13 -

POVIJESNO-UMJETNIČKA ANALIZA OBJEKTA

STROSSMAYEROV TRG 3 - Karlovac

O p ć i o p i s - Jednokatni objekt s tavanskim stam-

benim prostorom, izgrađen u nizu, na sjeverozapadnom dije-
lu gradske povijesne jezgre, na obodnoj liniji uz bivšu
gradsku fortifikaciju Kranjski bastion. Stambeni niz kuća
izgrađen je uz ulični potez na koji se danas nadovezuje
ploha trga (ranije renesansni blok predviđen za izgradnju).
Iza objekta, zapadno iza njegova dvorišta nalaze se stam-
bene zgrade i zgrada banke, koje su podignute na liniji
nekadašnjeg bastiona. Objekt je ugrađenog tipa, s dvije
slobodne (ulična istočna i dvorišna zapadna fasada) strane.
Između južnog zida i susjednog objekta je uzak prolaz
(t.zv. ”gasica”)

S t a n j e - Objekt se nalazi u vrlo lošem, u nekim di-

jelovima i ruševnom stanju. To se odnosi na međustropne
konstrukcije, stubišta, okvire otvora, te pojedine dijelo-
ve krovišta, kao i na dijelove pročelja (trošnost kanatne
građe, žbuka). Uz loše građevinsko stanje ide i nehajno
održavanje, osobito pojedinih stanarskih dijelova.

T e h n i k a g r a d n j e - Prizemni dio objekta iz-

veden je u kamenu (lomljenac, pješnjak), dok su gornji di-
jelovi kanatni i hrastove mosnice, a stijene su oletvane
i žbukane. Fasada je obložena slojem opeke iznad prizemlja
ispod koje je drvena stijena.
Krovište je u svojoj osnovi dvostrešno s poluskošenim za-
batom na istočnoj strani. Naknadno je sjeverni dio skoše-
nja krovišta uzdignut. Iznad zapadnog pročelja postoje tri
tavanska otvora, a iznad sjevernog jedan, koji imaju zase-
bne male dvostrešne krovove. Pokrov cijelog krovišta je
dvostruko utoreni crijep.
 - 14 -

O p ć a o r g a n i z a c i j a p r o s t o r a -
a - objekt je izgrađen uz liniju ulice / uz pročelje je
pločnik popločen velikim pravokutnim sivoplavim pločama
kamena. Iza začelja je veća ploha dvorišta/ djelomično po-
taracani, djelomično cementirani dijelovi površine su u
sasvim istrošenom stanju /, koja je sa zapadne strane za-
tvorena nizom prizemnih drvarnica / jednostrešna krovišta,
pokrov dvostruko utoreni crijep, ter-papir /. Sjeverni ru-
bni dvorišni objekt je zidan, s ravnom betonskom dekom po-
krova.
b - objekt je pravokutnog, izduženog tlocrta / duže strane
su većim dijelom ugrađene /, u svojoj današnjoj širini spa-
ja dva objekta karakteristična za razdoblje u kome je veći
dio stambene izgradnje Karlovca izgrađen; znači dvije par-
cele što je vidljivo u širini tlocrta, razmacima vertikal-
nih osi ulične fasade, kompoziciji pročelja, itd. Objekt je
djelomično ugrađen jer je zapadni dio sjeverne fasade ori-
jentiran na susjedno dvorište, a istočni dio južne fasade
na širinu prolaza - ”gasice”.
Veža spaja potez ulice s dvorišnim dijelom, nalazi se u
sjevernom dijelu objekta tj. na sjevernom dijelu parcele
nešto pomaknuta od središnje osi objekta. Na zapadnom kraju
veže postoje zahodi i to u svim etažama.
Prostori su organizirani longitudinalno u dvije pruge,
sjeverno i južno od linije veže, odnosno stubišta. U prize-
mnom dijelu su stambeni prostori i spremišta, u I katu
isključivo stambeni prostori, a na tavanu postoje, uz pro-
store soba, tavanske ostave u dijelovima koji imaju skošene
linije krovišta.
Jednokrako, drveno stubište / balustri I kata su plošni
ali s rubnom nemirnom linijom pravog stupića, dok su oni u
tavanskom dijelu ravne tanke letve / smješteno je iznad
središnjeg dijela veže, tako da u središnjem dijelu prosto-
ra I kata i tavanskog prostora, a iznad istočnog kraja ve-
 - 15 -

že, postoji danas po jedan stambeni prostor. Stubište je

u južnom dijelu kuće.
U središnjem dijelu uskog hodnika, koji se nalazi uz stu-
bište, postoji dovod vode / stari lavaboi /.
Širina pojedinih stambenih prostora varira, nastanjenost
objekta je velika, tako da su najčešći spojevi : soba, i
u drugom prostoru kuhinja - u nekim slučajevima međusobno
vezani vratima, a u većini pojedini prostori su izravno
vezani na liniju veže ili hodnika uz stubište.
Stropne konstrukcije su drvene, grede su često vidljive /
kao npr. u prostoru veže /.
Razdjelni zidovi su većinom tanki, drveni, dok su neki no-
sivi zidani, kao npr. uzdužni zid uz vežu i stubište.
Jedan od središnjih prostora I kata, a u južnoj liniji ni-
zanih prostora ima bačvasti svod sa susvodnicama izveden u
opeci.

F a s a d e - glavna ulična istočna fasada je pravilno

komponirana uz neka odstupanja. Na ovoj širokoj fasadi
uočljivo je naknadno spajanje dvaju nizanih objekata, koji
su ranije postojali kao samostalne jedinice / pomicanje
ulaznog portala od središnje osi prema sjeveru, različiti
razmak između prozorskih otvora I kata , kao i otvora II
kata, zapravo tavanskog dijela /.
SokI fasade izveden je kao istaknuti niz kamenih ploča ,
fasada je žubkana, prizemni dio učinjen zrnastim načinom.
Kameni okvir portala ima jake glatke dovratnike / manji di-
jelovi gornjeg kraja označuju diobu kapitelne zone. Donji
dio dovratnika ima štitnike šiljate baze. Nadvratnik je u
obliku stlačenog luka, s naglašenim zaglavnim kamenom /
1776, a ispod G. N. / . Sjeverno od ulaza je jedan, a južno
dva manja pravokutna, skoro kvadratna prozora, smještena
dosta nisko. Zona I kata ima šest prozora istaknutog pravo-
kutnog okvira izvedenog u žbuci. Prozori I kata nisu u osi
s otvorima prizemlja ni s otvorima tavanskog dijela, u ko-
 - 16 -

me postoje četiri prozora smještena u središnjem i sjever-

nom dijelu pročelja. U južnom dijelu fasade, uz skošenje
krovišta postoji završno zaobljenje koje je danas u istro-
šenom stanju, kao uostalom i cijela ploha pročelja.
Dvorišna, zapadna fasada je nešto šira od ulične / parcele
se trapezno proširuju / i niža / tavanski prostor je ovdje
u krovnom dijelu i posjeduje samo tavanske otvore, koji iz-
laze iz krovne plohe /. Fasada ima u sjevernom dijelu jedno
skošenje od osnovne linije.
Fasada je žbukana. Ulazna dvorišna široka vrata nalaze se
sjevernije od središnje osi, ona su pravokutnog oblika.
Sjeverno od njih postojala su nekoć slična vrata, koja su
danas zazidana, te postoji ovdje samo pravokutni prozor.
Južno od ulaznog portala je vanjski lavabo, a iznad njega
naknadno probijen otvor za ventilaciju. Dalje prema južnom
dijelu nižu se najprije jedan ”slijepi” prozor izveden na-
znakom u žbuci, zatim jedan pravi prozor, jedna uža pravo-
kutna vrata , te pravi prozor. Zona I kata ima niz pravoku-
tnih prozorskih otvora, što pravih / četiri, i to u sredi-
šnjem i južnom dijelu fasade /, što slijepih, izvedenih u
žbuci. Neki su u osi s prozorima prizemne zone. Fasada za-
vršava konkavnim zaobljenjem izvedenim u žbuci, koje se na-
lazi na graničnom dijelu prema krovnoj plohi.
Sjeverna, bočna fasada orijentirana je na vežu susjednog
objekta, te na njegovo dvorište. U prizemnom dijelu posto-
je tri manja pravokutna, horizontalno / duža strana / po-
stavljena prozora. Dva se nalaze još u prostoru veže. Sred-
nji i južni imaju udubljenje sa zaobljenim gornjim dijelom.
Na dijelu gdje fasada postaje otvorena, slobodna , postoji
jači vertikalni istak koji prati fasadu do krovišta. U di-
jelu između prizemne zone i I kata postoje završeci drvenih
greda stropne konstrukcije. Inače je fasada žbukana, ali u
trošnom stanju. Zona I kata ima tri prozorska otvora. Iznad
središnjeg dijela je tavanski prozor, koji se uzdiže iznad
kosine krovišta.
 - 17 -

V r i j e m e g r a d n j e i s t i l s k e
k a r a k t e r i s t i k e -
Današnji objekt spojen je u prvoj pol. 18. st. iz dva
starija objekta od kojih je jedan iz prve pol. 17. a drugi
iz druge pol. 17. st. Po tlocrtu I kata premda je usitnjen
u nekoliko stanova prepoznaje se namjena objekta, jer i iz
tlocrta proizlazi da organizacija prostora nije bila stam-
bena nego javna, tj. složena od izoliranih soba povezanih
hodnicima i velike kuhinje. Pregradnje kuće su vršene u
19. i 20. st. / Nadvišenje sjevernog skošenja istočnog di-
jela krovišta, tip žbukanja i kompozicija dvorišne fasade,
preinake u unutrašnjosti, oprema dvorišta /. Zatvoren je
drveni ”ganjcec” i prostorije proširene prema dvorišnoj
strani u potkrovlju.
Monumentalni barokni tip zgrade koja je nastala od dva sta-
rija stambena objekta, a pregrađena je za gostionicu i
svratište, na liniji prilaza na prostor bastiona u vremenu
kad je obrambeni karakter tvrđave još uvijek bio primaran,
a urbanističko rješenje trga sv. Josipa tada već bilo de-
finitivno riješeno. Građena je na dvije uske tipične par-
cele s uskim razmakom ”gasicom” prema susjednom objektu
južno, jer je sjeverno sve do oko 1780. pokraj zgrade bio
veliki vrt. Tip čestice i nizovi kuća na uskim parcelama
sa razmacima srednjevjekovnog su porijekla ali su se dugo
održali u gradovima s fortifikacionim obručem, koji su
građeni u renesansnom razdoblju.

V a l o r i z a c i j a - objekt je spomeničke izrazite

vrijednosti. Hitno je raseljavanje i intervencija zbog za-
puštenog stanja.

A r h i v s k i p o d a c i - na planu je grada ucrtan

od 1752. do danas u istom obliku. God. 1770. pripadao je
gostioničaru Grgi Novaku.
 - 18 -

Promjene u 19. stoljeću

U 19. st. kuće uz bastion na obodu trga sve više

dobivaju na značenju jer su se nalazile blizu gradskih
vrata i pripadale poslovnim građanima i trgovcima. Uz kuće,
koje su imale velike čestice vrtova na bastionu, mogla su
se dograđivati dvorišna krila gospodarskog karaktera.

Pavleka Miškine 1 / Strossmayerov trg bila je u

neposrednoj blizini bedema, ali je ipak u razdoblju bider-
majera zatvorena u kompaktan kubični oblik jer joj je do-
građena najprije jedna prostorija svođena pruskim svodom,
a zatim drveno spiralno stubište za kat. Kuća je na zače-
lju proširena do kraja čestice za podrumski prostor, svo-
den pruskim svodom. Vlasnik kuće 1855. je bio Tito Franko-
vić, a približno u to vrijeme kuća je dograđena prema za-
čelju i ulaz je otvoren prema današnjoj ulici Pavleka Mi-
škine. Dekorativni detalji na pročeljima također su iz raz-
doblja bidermajera, što su pokazala istraživanja boje i
žbuke.

Kuće na Strossmayerovu trgu 2 i 3 pripadale su

1855. Ferdinancu Šveiceru. U kući Strossmayerov trg 2 se
nalazila 1840. karlovačka pošta, a zastupnik pošte je bio
Mihael Šveicer. Tada je u dvorištu izgrađena konjušnica
svođena pruskim svodovima, produljeno je dvorišno krilo i
 - 19 -

spojeno s dvorišnom zgradom, pa zgrada dobiva tlocrtni ”U”

oblik / stan nad bivšom konjušnicom je podignut 1957 /.
Začelje je također pregrađeno, jer je 1860. dodano spiral-
no stubište i vjerojatno u isto vrijeme zazidan bivši
”ganjak” na katu u zatvoreni hodnik.
Kuća na Strossmayerovom trgu 3 je obnavljana ma-
nje. Adaptirna je za stanovanje pa je zazidan drveni
”ganjčec” u jednom dijelu začelja i proširene sobe na katu
i potkrovlju. Zbog toga je i krovište u sjevernom dijelu
povišeno. Te su se preinake desile krajem 19. st. kada je
i dvorišna fasada preinačena i prežbukana jer su začelja
kuća na obodu bastiona, kad se počeo rušiti nasip i kad
su srušena ”Stara vrata”, bile orijentiran prema predgrađu.

Gradska vrata su srušena oko 1885. i od tada je

tranzitni promet kroz grad pošao putem koji je i danas naj-
jači, ulicom Pavleka Miškine, Kraševom, Klaićevom i Kuku-
ljevićevom. Tada su se sve kuće uz bastion kojemu su se
tada već postepeno rušili nasipi i na čijem su prostoru
bili veliki vrtovi, počele uređivati i obnavljati. Kuća u
Pavleka Miškine 1 je imala fasadu začelja urešenu kao i
ostale fasade, Strossmayerov trg 3 drvene dijelove zače-
lje zatvara, fasada je nakon toga prežbukana s ukrasnom
kompozicijom u žbuci. Kuće Strossmayerov trg 4 i 5, tako-
đer su zazidane na začeljima i produljene za širinu prvo-
bitnog drvenog ”ganjčeca”. Elementi starog pročelja su na
 - 20 -

kući Strossmayerov trg 5 potpuno sačuvani iza novog zida.

Na Strossmayerovom trgu 6 podignuta je nova kuća

oko 1870., na mjestu stare barokne kuće koja je 1855. pri-
padala Mirku Bišćanu / 1863. je u tlocrtu tvrđave zabilje-
žena prazna čestica /. Današnja jednokatnica s prizemljem
i podrumom svođenim pruskim svodovima. Kuća se proširila u
bivše ”gasice”. Fasada ima karakteristike druge pol. 19.
st. prije pojave neostilova. Jednako je uređena i fasada
prema ”šancu” tj. predgrađu, što također dokazuje da je
kuća građena u vrijeme kada su bedemi tvrđave srušeni.

Rušenje nasipa bastiona i izgradnja objekata u prvoj

pol. 20. st.

Zasipanje nasipa za cestu pred ”Starim vratima”

koja je trebala zamijeniti oštećeni most, počelo je 1883,
a 1886. je definitivno zasipan šanac na mjestu gdje cesta
ulazi u povijesno središte. Tada su srušena i gradska vra-
ta. Nasipi na bastionu, kao i graba ispred bastiona ostali
su netaknuti sve do natječaja za regulacioni plan koji je
raspisan 1923. Na tom prostoru bili su vrtovi i škola ja-
hanja. Nakon regulatorne osnove počelo je sistematsko ru-
šenje bedema i nasipa bastiona. Kranjski bastion je među
zadnjima izravnan i zemljište je rasparcelirano za prodaju,
 - 21 -

a pošto je položaj bastiona prema predgrađu bio vrlo povo-

ljan, na njemu se je sporije gradilo, jer je zemljište bilo
skuplje. Zahtjevi grada bili su ambiciozniji, jer je taj
položaj bio istaknut ispred svih ostalih, pa je trebalo
izvesti novu fasadu grada. Premda su se na jugozapadnom
obodu ”Zvijezde” gradile stambene jednokatnice, vile, na
Kranjskom bastionu su prve dvije kuće podignute u današnjoj
ulici Gorana Kovačića broj 2 i 3 / 1932 do 1935 / bile dvo-
katnice koje je projektirao karlovački inžinjer Branko
Petrović. Kuća broj 2 Malvine Heinrich, kuća broj 3
Mutzova. Petroviću je te projekte izvodio karlovački gra-
đevinski poduzetnik Toplak. Te su kuće najbolje u nizu
zgrada podignutih na temeljima bastiona prateći egzaktno
liniju i njegov oblik. Umjesto svečanijih pročelja kakva
je zamišljao Branko Petrović, što se zapaža po diskretnim
ali lijepo i skladno komponiranim pročeljima tih dviju
kuća, izgradnja je nastavljena na tipično funkcionalistički
način, u najgorem i najdosadnijem obliku i maksimalnom ko-
rištenju unutrašnjeg prostora uglavnom za stambene svrhe.
U pojedinim zgradama u prizemlju su projektirani i poslov-
ni prostori, uglavnom u ulici Pavleka Miškine uz cestu na
ulazu u grad gdje su kuće broj 2, 3 i 4, a također i u
Lenjinovoj broj 1, 2 i 3 (gradila tvrtka ing. Filip Heksoh
i ing. Dvornik od 1938. do 1940.).
Te su kuće pripadale: u Pavleka Miškine 2, Stjepa-
nu Banu, građena 1930; Pavleka Miškine 3, Boženi Mamiću,
 - 22 -

podignuta 1932; Pavleka Miškine 4 / Lenjinova, Hubertu

Beloševiću, građena 1935/38; Lenjinova 1, Rudolfu Bajerleu,
građena 1932; Lenjinova 2 , Dragutinu Cimermanu , oko 1939;
Lenjinova 3, građena je oko 1939/40.
Tako je nastao taj niz stambenih kuća, a nakon na-
tječaja za palaču Narodne banke prihvaćen je projekt beo-
gradskog arhitekta Bogdana Nestorovića, i 1939. je podignu-
ta uglovnica s glavnim pročeljem orijentirana prema Cesar-
čevoj ulici i parku sa spomenikom palim borcima u prvom
svjetskom ratu. To je suvremena i monumentalna arhitektura
koja se ni stilski ni u materijalu / mramor / nikako ne
uklapa u povijesnu jezgru. Premda se nalazi na obodu izvan
središta i povijesnog naslijeđa, ipak je urbanistički i
arhitektonski kontrapost, osjeća se kao importirana arhitek-
tura, koja ni po čemu nije prilagođena Karlovcu. S time je
kapitalistički ekonomski razvoj zaključio razdoblje izgrad-
nje povijesnog središta, dodavši ogromnu zgradu PTT-a na
uglu Lenjinove i Gorana Kovačića ulice, koja je dovršena
1940. U njezinom sklopu je jedna stambena zgrada orijen-
tirana prema Lenjinovoj ulici. Taj je objekt sasvim funk-
cionalnih pretenzija, teška i preglomazna građevina.
Pročelje povijesnog središta prema predgrađu dobilo
je ovim zgradama jednu suvremenu kulisu za koju se ne može
reći da je uspjela i da prezentira povijesni razvoj arhi-
tekture Karlovca. Mnogo se uspješnije uklapaju u razvoj
arhitekture Karlovca tridesetih i četrdesetih godina 20.
 - 23 -

stoljeća radovi karlovačkih graditelja na jugozapadnom

obodu grada, koji su rađeni sa smislom za volumen povije-
snog središta, s nizovima funkcionalističke, ali zaista
dobre arhitekture. Sudeći po dvokatnicam koje su rađene
prema projektima ing. Branka Petrovića u Ulici Gorana
Kovačića, šteta je, da i taj obod na bivšem Kranjskom ba-
stionu nije bio povjeren domaćim graditeljima, jer bi tada
i sa te strane fasada grada bila stilski ujednačena i di-
menzionirana.

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU KUĆA NA OBODU BLOKA ”A”

a/ Asanacija kuća na obodu bloka i interpolacija

novogradnje na zemljištu prolaza za Cesarčevu ulicu.

Kuće na obodu bloka su bez obzira na vrijeme grad-

nje i stilske karakteristike, izrazite arhitektonske vri-
jednosti i presudne za slikovit izgled Strossmayerova trga,
a kulturnopovijesno dokaz su ekonomskog razvoja obrtničkog
i trgovačkog staleža Karlovca. Asanacija konstrukcije je
najpotrebnija kućama na Strossmayerovu trgu broj 1, 2, 3,
4 i 5, s osobitim tretmanom kuće broj 3. Konstrukciju kuća
treba djelomično ispitati i obnoviti je u najstarijim iz-
vornim primjerima malogradske arhitekture. Nakon interven-
cija / rješenje vlage, statičko učvršćivanje i obnova me-
đustropne konstrukcije, kojom prilikom treba paziti da
 - 24 -

ostanu vidljive grede/, treba obnoviti žbuku na pročeljima

i vratiti izvornu boju prema skali koju je dalo ispitiva-
nje Restauratorskog zavoda Hrvatske u Zagrebu. Bez obzira
de. li su kuće u privatnom ili društvenom vlasništvu, takvu
obnovu treba stimulirati povoljnim kreditima i omogućiti
nabavljanje potrebnog građevnog materijala. Privatne vla-
snike trebe upozoriti putem Regionalnog zavoda i Zavoda i za
urbanizam i komunalne poslove, da su kuće pod zaštitom i
da nemaju prava ući bez dozvole i stručne kontrole u inter-
venciju.
Preporuča se u kući Strossmayerov trg 5 zamijeniti
recentne betonirane stube drvenim i ako je potrebno vla-
sniku pomoći i materijalno da se to ostvari.
U prizemlju kuće Strossmayerov trg 4 gdje se na
lazi gostionica zahtijevati adaptaciju u tip konobe s to-
čionicom i ribljim restaurantom, tj. da se ostavi dosada-
šnji sadržaj ali da se adaptacija izvede što rustičnije,
s korištenjem što više drvenog materijala i da se na podo-
ve vrati klesani kamen ili tarac od opeke, i tako cementna
masa zamijeni prirodnim materijalom, karakterističnim za
staru izgradnju Karlovca.
Strossmayerov trg 2 treba potpuno raseliti u pri-
zemlju i u dvorišnim krilima jer nije moguće i dalje ko-
ristiti bivše konjušnice i skladišta za stanovanje u vlazi
bez ikakvih uvjeta. Tim više jer su ti prostori i te kako
potrebni za druge poslovne svrhe. Kuća ima jednostavnu
 - 25 -

fasadu na kojoj treba u prizemlju probijati vratne otvore,

jer to oživljava pročelje. Što više prizemnih prostorija
treba adaptirati u poslovne male lokale, tipa ”butik”. Za
”Društvo slijepih” u povijesnom središtu ima mnogo povolj-
nijih prostorija koje treba ponuditi i adaptirati za takvu
humanitarnu svrhu (jedan od prijedloga su velike prizemne
prostorije u Prešernovoj 17, koje treba raseliti i urediti
za klupski i rekreacioni prostor za potrebe slijepaca. To
su velike prostorije u bivšoj Hauptfeldovoj tiskari koje
nisu iskorištene kao stambeni prostori, za što i nemaju
uslova. Tim više jer kuća ima veliko dvorište gdje bi se
i taj vanjski prostor mogao koristiti za rekreaciju. U tom
se prostoru može urediti i čajna kuhinja s buffetom). Pri-
zemlje kuće na Strossmayerovom trgu 2 u kojem već postoje
zanatske radnje, frizerski salon i zlatarska radnja pak
kompletno adaptirati za male radnje.
Strossmayerov trg 1 bi trebalo, predati u razini
čitavog prizemlja, zajedno s dvorišnim krilima koje sada
koriste razne organizacije pa i Savjet mjesne zajednice
”Zvijezda”, karlovačkom poduzeću ”Elektrometal”, koje se
bavi finom mehanikom. To bi poduzeće tada bilo obavezno da
i pročelje rekonstruira i da cijelu kuću zajedno s krovi-
štem glavne zgrade održava. Takvom poduzeću potrebne su
radne prostorije, prodajna skladišta i uredovnica, a nisu
mu potrebni izlozi. Prvi kat zgrade vlasništvo je pokojnog
Rudolfa Bajerlea i nudi se na prodaju. Taj bi stan trebalo
otkupiti ili za reprezentativan stan ili za društvene pro-
 - 26 -

storije poduzeća ”Elektrometal” ili bi ih trebalo otkupiti

Društvo inženjera i arhitekata u Karlovcu i adaptirati i
solidno asanirati stan za društvene svrhe. Ne bi se smje-
lo dozvoliti da se stan razdijeli u manje, jer je to vrlo
dobar primjer stambenog rasporeda kasnobarokne sheme s je-
dnom adaptacijom u razdoblju bidermajera, kad je stan bio
proširen, a ”ganjčec” zatvoren u verandu.
U dvorišnim krilima zgrade, ako ”Elektrometal” ne
bi bio interesent za radni i skladišno-prodajni prostor,
trebalo bi otvoriti osim već postojeće obrtničke stolarske
radionice, još dvije ili tri uslužno obrtne radionice. Za
taj prostor mjesna bi zajednica mogla zahtijevati otkupnu
cijenu i pomoć od poduzeća “Elektrometal” kako bi se taj
novac mogao uložiti u rekonstrukciju kuće na Strossmayero-
vom trgu 3, koja se preporuča za smještaj ”Savjeta mjesne
zajednice”. Ta kuća mora doći u društveni posjed radi inte-
resa grada i kulturno-povijesne baštine.
Pavleka Miškine 1 / Strossmayerov trg je relativ-
no dobro održavana kuća, ali se prizemlje treba rekonstru-
irati i naći sretnije rješenje fasade za trgovački prostor
koji se nalazi u prizemlju / tekstil roba /. Također bi se
prostor trebao proširiti na čitavo svođeno prizemlje uz
uvjet da trgovačko poduzeće rješi zajedničko grijanje za
čitav objekt. Drvarnice treba ukloniti, a zajedničku loži-
onicu smjestiti u zadnji podrum.
 - 27 -

Interpolacija novogradnje na čestici prolaza prema

Cesarčevoj ulici, na Strossmayerovom trgu neophodno je po-
trebno da se ponovno potpuno zaokruži malogradski ambijent
trga i omeđi od vanjskog ruba grada, jer su suvremena rje-
šenja u konfliktnoj situaciji s povijesnom arhitekturom.
Taj izuzetan karlovački trg na kojem se najočitije zapaža
bivalentnost tkiva grada i njegove bivše funkcije, zahtje-
va kompletnu konzervaciju u kojoj su upravo kuće na sjeve-
roistočnom obodu sa malogradskim primjerima karlovačke
arhitekture najbitnije.
Predlaže se izgraditi na toj čestici stambeno-poslo-
vnu kuću koja će se uklapati oblikom, volumenom i visinom u
postojeću strukturu malogradskih kuća. U prizemlju treba
predvidjeti trgovački lokal i prolaz koji će spajati
Strossmayerov trg sa Cesarčevom ulicom. Objekt mora imati
krovište i plastičnim gibanjem krova također se uklapati u
postojeću strukturu. Predlaže se krovište novogradnje po-
kriti šindrom koja ponovno postaje jedan od savremenih ma-
terijala, a također se predlaže da tokom asanacija i re-
konstrukcija najstariji objekti na trgu - Strossmayerov trg
3, 4 i 5, također dobiju krovišta pokrivena šindrom. Za
ostale zgrade se zahtijeva biber crijep. Prilikom određiva-
nja modaliteta zaštite treba konzultirati postojeću arhi-
tektonsku dokumentaciju za kuće u tom nizu i staru foto-
grafiju trga (Brauner-Welner).
 - 28 -

b/ Prijedlog za raseljavanje, asanaciju, djelo-

mičnu rekonstrukciju i adaptaciju za novu namjenu kuće na
Strossmayerovom trgu 3.

Objekt je izrazite spomeničke vrijednosti a spada

među najugroženije u povijesnom središtu. Nije bio stambe-
ni objekt, jer je u njemu bilo najstarije svratište i go-
stionica u Karlovcu. Reprezentativan izgled je ta tipična
malogradska arhitektura monumentalne drvene konstrukcije
dobila u prvoj pol. 18. st. i u obnovi 1776. kad je
Strossmayerovom trgu znatno porasla važnost u urbanom ži-
votu Karlovca. U 19. st. je tek adaptirana za stambene
svrhe, ali je najjače propadanje zabilježeno u posljednjih
tridesetak godina i otkad je kuća u vlasništvu jedne mnogo-
brojne obitelji od kojih neki stanuju u kući, a drugi dio
je stanara nastanjen dozvolom SIZ-a u oblasti stanovanja.
Kuća je unatoč svemu sačuvana i tlocrtno i konstruktivno u
izvornom obliku, a raspored je prostora ipak ostao čitak,
te može budućim projektantima prilikom obnove korisno po-
služiti za ideju adaptacije i rekonstrukcije.
Kuću treba prvenstveno raseliti i izvlastiti jer je
takorekuć u ruševnom stanju. Veći dio korisnika stambenih
prostorija pristaju da napuste kuću bez naknade, uz uvjet
da ih njihova poduzeća stave na prioritetnu listu za dobi-
vanje stanova solidarnosti. Zbog toga potrebna je hitna in-
tervencija SO Karlovac, društvenih organizacija, organiza-
 - 29 -

cija u kojima rade vlasnici kuće i Savjeta mjesne zajedni-

ce. Manji je dio stanara obavezan raseliti SIZ u stambenoj
oblasti, a i te su osobe penzioneri. Zbog toga se može oče-
kivati od Fonda umirovljenika da raseli neke stanare.
Riješiti također trebe dva socijalna problema. Najhitnije
treba zabraniti držanje podstanara, jer je kuća preoptere-
ćena, a unatoč tome pojedine prostorije se iznajmljuju.
Predlaže se da Savjet mjesne zajednice ”Zvijezda”
preuzme kuću čim budu riješeni imovinsko-pravni odnosi, i
prije raseljavanja stanara, a zatim da raseljene prostore
preuzme sve dok se ne ostvare potrebna sredstva za obnovu.
Rekonstrukcija i adaptacija smije se voditi samo
pod kontrolom Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kul-
ture u Zagrebu ili Restauratorskog zavoda Hrvatske, nakon
odobrenja projekta, koji treba predložiti u skladu s novim
sadržajima kuće. Predlaže se ili raspisati natječaj ili
prihvatiti ponudu dobrovoljne ekipe arhitekata koji bi bez
naknade željeli pomoći revitalizaciji povijesnog središta
i ujedno afirmirati svoje poznavanje i ljubav za autohtonu
kulturnu baštinu.

Prijedlog za novu namjenu kuće :

1. U prizemlju ugostiteljski prostor, vinarija ili pivo-
vara kojoj treba priključiti i plohu dvorišta zajedno s
dvorištem susjedne zgrade Strosmmayerov trg 2 s prizemlji-
ma njenih dvorišnih krila. Takav bi vrlo rustično složen
 - 30 -

prostor koji će istaći karakter i drvenu konstrukciju kuće,

s plohom dvorišta za korištenje u ljetnih mjesecima, sa
kuhinjskim i skladišnim prostorom u dvorišnim krilima, su-
sjedne kuće, mogao biti izuzetno i atraktivno rješenje,
koje bi ujedno vratilo objektu njegov prvobitni sadržaj.
2. Na prvom katu trebalo bi organizirati i urediti pro-
storije za Savjet mjesne zajednice ”Zvijezda” s dvoranom
i čajnom kuhinjom. Prostor bi se mogao također kombinirati
i za potrebe ”Turističkog društva” koje za sada ima skrom-
ni smještaj na Šetalištu Slobode.
3. Prostor u potkrovlju mogao bi se adaptirati za stan
domara ili za klub i poslovne prostorije Savjeta mjesne
zajednice ”Zvijezda”.
Jedino bi takvi sadržaji mogli odgovarati potrebi
rekonstrukcije i restitucije kuće koja bi tada trebala da
dobije znak na pročelju kao objekt spomeničke vrijednosti.

c/ Korištenje i uređenje dvorišta i vrtova na bloku ”A”

Dvorišta bi trebalo racionalnije koristiti i bolje

održavati. Kućama s manjim dvorištima koje su orijentirane
prema Strossmayerovom trgu treba ta dvorišta ostaviti s na-
pomenom, da se nakon promjene sadržaja i rekonstrukcije
kuće na Strossmayerovom trgu 3, trebaju srušiti šupe, i
da se ta dva dvorišta spoje, da ih se hortikulturno riješi
 - 31 -

i da se koriste kao javni i rekreativni prostor. Stambenim

kućama u ulici Gorana Kovačića i Lenjinovoj ulici treba
ostaviti vrtove i zahtijevati da ih kućni savjeti i stana-
ri uredno održavaju. Stabla su u dvorištima i vrtovima za-
štićena.

Postoje dva dvorišta koja nisu dovoljno iskorište-

na kao prostor a imaju sve prednosti da ih se uredi za
parkirališta osobnih automobila službenika i radnika koji
rade u ustanovama PTT-a i SO Karlovac u povijesnom sredi-
štu. Jedno je ploha dvorišta poduzeća PTT-a, koja je služ-
beno područje pošte, gdje se nalazi čelični toranj. Zbog
toga to dvorište nije pristupačno za javnost. Ipak, spora-
zumno s PTT-om i SO Karlovac, dio tog prostora mogao bi se
koristiti kao interno parkiralište osobnih kola za one ko-
ji bi imali posebnu propusnicu. Najmanje polovica plohe dvo-
rišta je neiskorištena, a problem parkiranja službenih ko-
la u ”Zvijezdi” je vrlo velik, što će u budućnosti biti
još teže, jer se na trgovima i nekim pješačkim ulicama ne
će smjeti otvarati parkirališta.
Drugo se dvorište nalazi u bloku kuća između ulice
Pavleka Miškine i Lenjinove s prolazom kroz vežu kuće u
Lenjinovoj 1 i pješačkim ulazom kroz vežu kuće na Stros-
smayerovu trgu 3. Dio zemljišta je ograđen visokim zidom
koji odvaja manja dvorišta kuća u ul. Pavleka Miškine. Te
bi se ograde trebale porušiti i urediti natkriveno javno
parkiralište za osobne automobile uz naplatu takse. To bi
parkiralište jednim dijelom oteretilo Strossmayerov trg.
 - 32 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA ”A”

Blok”A” je nastao na temeljima srušenog nasipa

Kranjskog bastiona, tako da se je razvio u peterostrano
omeđen prostor u obliku bastiona. Prema Strossmayerovom
trgu su orijentirane najstarije kuće povijesnog središta
koje ostvaruju jedinstven malogradski ambijent pa su i zbog
značenja za Strossmayerov trg koji omeđuju sa sjeverozapad-
ne strane, bez obzira na vremenske i stilske kategorije,
izrazite vrijednosti.
Među tim kućama su najugroženije najstarije kuće,
karakteristične za autohtonu karlovačku arhitekturu,
Strossmayerov trg 4 i 5 kojima je potrebna asanacija, i
kao primjeri one se predlažu za konzervaciju. Vrlo ugrože-
na i najmonumentalnija među karlovačkim malogradskim kuća-
ma je na Strossmayerovom trgu 3, za koju se predlaže rase-
ljavanje stanara i vlasnika, asanacija, rekonstrukcija i
adaptacija za novu namjenu tj. restitucija. Kuća je od po-
četka bila gostionica i svratište, pa se zbog toga predlaže
njezino prizemlje adaptirati za vinariju ili pivovaru, a
kat i potkrovlje za prostorije Savjeta mjesne zajednice
”Zvijezda” i ”Turističkog društva”. Kući se u tom slučaju
mora priključiti i dvorište susjedne kuće za javni prostor
vrta s dvorišnim krilima kuće na Strossmayerovom trgu 2.
Posebno su za povijesno središte interesantna
dvorišta poduzeća PTT-a i manje prolazno dvorište između
 - 33 -

kuća u ul. Pavleka Miškine i Lenjinovoj ulici, jer bi se

sporazumno sa SO Karlovac i poduzećem PTT moglo urediti
parkiralište za službena osobna vozila uz propusnicu i
javno natkrito parkiralište u prolaznom dvorištu, što bi
znatno oteretilo Strossmayerov trg, koji se ne predviđa za
parkiralište jer ga treba estetski urediti, konzervirati
njegovu plohu i istaknuti njegove prednosti i izuzetne
ambijentalne i kulturno-povijesne zanimljivosti.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “B”

U istraživanju bloka “B” sudjelovali su:

l. Ljerka Kanižaj, prof. povjesničar umjetnosti
2. Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik
3. Sanja Nekić, dipl. ing. arh.
4. Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
5. Vladimir Peršin, prof. kustos Gradskog muzeja Karlovac
6. Mr Miroslav Jilek, sociolog, znanstveni asistent
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “B”

Kuće pod zaštitom: Strossmayerov trg 7 - Gradski muzej

Karlovac; Radićeva 1 / Tijesna 2; Radićeva 3 / Banjavči-
ćeva 7; Cesarčeva 5 / Tijesna l.

Sadržaj:

l. Analiza bloka pod šifrom “B”

2. Asanacija i adaptacija zgrade “Gradskog muzeja
Karlovac”.
3. Asanacija objekata više ambijentalne vrijednosti i pro-
mjena sadržaja nekih objekata.
4. Zaštita okoline
 - 3 -

l. ANALIZA BLOKA “B”

“Blok se nalazi u jugozapadnom dijelu povijesnog

središta omeđen Radićevom ulicom, Strossmayerovim trgom
i Cesarčevom ulicom, ispred koje se nalazi park i asfal-
tirana ploha parkirališta. U parku je spomenik palim bor-
cima u I svjetskom ratu. Od šanca koji je u tom dijelu
najviše zatrpan, te mu se naziru samo oblici, razdvojen
je Ulicom Gorana Kovačića. Kroz blok se probija uska Tije-
sna ulica, jedna od najstarijih komunikacija uz bedem biv-
še fortifikacije. Ona se proširuje u mali trg iza začelja
samostojećeg objekta Gradskog muzeja Karlovac, koji je od
susjedne zgrade Skupštine općine Karlovac razdvojen prola-
zom. Tijesna se ulica račva u dva prolaza koja spajaju
Radićevu ulicu sa Strossmayerovim trgom. Prolaz između Mu-
zeja i Skupštine Općine je ograđen zidom i željeznom ogra-
dom.
U bloku se nalazi sedam objekata, a u malom parku
između Cesarčeve ulice i “šanca” arhitektonski riješen pa-
viljon spomenika palim borcima u I svjetskom ratu i mete-
orološka stanica.

Situacija polovinom 18. st.

-U krnjem rubnom bloku nalazilo se u prvoj pol. 18.
st. 7 objekata i uz bedeme 5 objekata koji su bili odvojeni
 - 4 -

uskom komunikacijom (danas Tijesna ul.) Potpuno izdvojena

i slobodnostojeća zgrada na čestici oblika trokuta, ori-
jentirana prema trgu je danas postojeća zgrada Gradskog
muzeja Karlovac. Zemljište je tada bilo ograđeno drvenim
plotom. Uz bedem su se nizale kuće na tipičnim uskim rene-
sansnim česticama, po dubini, a neke kraće približno kva-
dratnog tlocrta s malim vrtovima koji su sezali do prolaza
uz bedem. Niz kuća se nastavljao uz bedem prema trgu (Sv.
Josipa - danas Strossmayerov trg). Samo jedna od tih kuća
je bila veća s krilom usporednim sa ulicom, a jedna je če-
stica bila prazna. (vrt iza prve kuće orijentirane prema
današnjoj Radićevoj).
Krnji blok nije bio potpuno izgrađen. Dvije kuće
su se nalazile na rubu bloka prema današnjoj Radićevoj
(Neuthorgasse), od kojih je sačuvana ona u Radićevoj 1 (go-
stionica “Putnik”). Dvije su se nalazile na sjeveroistočnom
rubu orijentirane prema trgu i prolazu između zgrade opskr-
be. Jedna od tih zgrada bila je plemićka kurija s većim
vrtom. Potpuno izolirana na čestici stajala je zgrada Muze-
ja, također tada plemićka kurija. Između tih kuća bili su
vrtovi.

Situacija u drugoj pol. 18. st.

-“Magistrat glavne krajiške tvrđave Karlovca”, osno-
van 1763., nalazio se u postojećoj kuriji na sjeveroistoč-
nom rubu bloka (prema Strossmayerovom trgu). Poslije 1763.
 - 5 -

pa do 1770. bila je podignuta velika zgrada “Vijećnice”

orijentirana prema današnjoj Banjavčićevoj ul. (Magistrat
gasse). Podignuta je na čestici na kojoj se do tada nala-
zila jedna manja kuća sa štalom, vjerojatno oficirska kuća.
To su dotad bile najveće promjene u strukturi bloka, jer
su uz građansko - obrtničke kuće i plemićke kurije bile
podignute dvije zgrade javne namjene, što je znatno utjeca-
lo na preobrazbu i značenje bloka u gradu.
Na jugozapadnom rubu (uz Radićevu ul.), kuće su
god. 1770. pripadale:
1. kuća br. 21, Lorenzo Hergenrether, pekar
2. kuća br. 228, udovica Klančerin, gostioničarka
3. kuća br. 229, Michael Kollman, pekar (kuća se nalazila
u unutrašnjosti bloka orijentirana u Tijesnu ul. Pripa-
dala je jednom od najjačih cehovskih pekara druge pol.
18. st. kad je u gradu s predgrađem bilo popisano 17
pekara i 30 žena koje su pekle kruh).

Uz bedem nizale su se kuće:

4. kuća br. 241, Franjo Suhaneg
5. kuća br. 242, pripadala je kapeli sv. Josipa
6. kuća br. 243, najveća u nizu, Molitor, udovica kape-
tana
7. kuća br. 244, Mirko Reges, postolar
Na bloku je 1770. zajedno s kućama uz bedeme bilo 10 obje-
kata. Najveći među njima bili su Vijećnica, zgrada Magi-
strata i plemićka kurija (bivša rezidencija generala
 - 6 -

Herbersteina), koja je pripadala kapeli sv. Josipa na teme-

lju beneficija i generalova testamenta (zgrada Muzeja).

- Do 1775. ispunile su se čestice prema Banjavčićevoj

ul. do Vijećnice, jer su na tom mjestu podignute dvije tlo-
crtno tradicionalne, zabatne kuće.

- Od 1778. do 1782. graditelj Josip Stiller, pregra-

dio je Vijećnicu spojivši ju sa zgradom Magistrata u jedno-
katnu uglovnicu s mansardnim krovištem. (vidi fot. objavlje-
nu u R. Strohal, Grad Karlovac opisan i orisan, 1906. str.
127.) Prije 1813. dograđeno je bilo zidano dvorišno krilo
orijentirano prema prolazu i Tijesnoj ulici. Tlocrtno je
zgrada krajem 18. st. imala oblik “U”, s tri krila (nacrt
iz 1813. ing. Antun Portner - Arhiv Slovenije u Ljubljani).

Promjene u strukturi bloka u 19. i 20. st.

- Blok je postao, administrativno - poslovni dio gra-
da u zadnjoj trećini 18. st., kad je osnovan Vojni magi-
strat, a zatim građanska civilna uprava sa zgradama u sje-
veroistočnom dijelu bloka, orijentiranim prema Strossmaye-
rovu trgu i Banjavčićevoj ulici. Uz Radićevu i Tijesnu uli-
cu, izuzev tradicionalne gostionice - danas “Putnik”, na-
domještene su stare zgrade novima, koje su građene s trgo-
vačkim lokalima, jer poslije 1812, kada su proširena u be-
demu tzv. “Slijepa vrata”, Radićeva ulica mijenja potpuno
 - 7 -

karakter te postaje trgovačko - obrtnička i poslovna ulica.

Već je 1789. zidanom kapijom zatvoreno dvorište kuće u Ra-
dićevoj 1 (gostionica “Putnik”), a u prvoj pol. 19. st. je
u dvorišnom krilu zidana svođena pivnica.
-Radićeva 3 / Banjavčićeva 7, uglovna jednokatnica
zamijenila je na kraju 18. st. bivšu kuću s pekarom i pod
njom je ostao u temeljima stariji podrum. U 19. st. dogra-
đeno je u dvorištu krhko, manje gospodarsko krilo i zamije-
njeno je stubište. Pročelje je u 19. st. jače dekorirano
detaljima.
-Cesarčeva 5 / Tijesna ul. 1 - Radićeva ul. je iz-
vanredna trgovačka kuća iz 1843. (uklesano u ključni kamen
ulaza u Tijesnoj ul. na nadvratniku) Od starije kuće saču-
vao se u temeljima dio podruma. Prema inicijalima zaklju-
čujemo da je to kuća koju je gradila obitelj Davila. Zida-
na je prije rušenja bedema u stilu kasnog klasicizma s dvi-
je istaknute fasade prema Radićevoj i Tijesnoj ulici.
-Kuća u Cesarčevoj 6 je zidana u prvoj pol. 19. st.
s dvije fasade. Kuća u Cesarčevoj 7 iz 1924. je dobro uklo-
pljena funkcionalistička arhitektura. S ove tri postojeće
kuće je na obodu grada, nakon rušenja bedema, ostvareno no-
vo pročelje orijentirano prema Cesarčevoj ul., tj. pred-
građu.
-Posljednja intervencija u građevinskoj strukturi
bloka bila je radikalna obnova gradskog Magistrata (Skup-
ština općine Karlovac) za gradonačelnika Banjavčića. Tada
je prema nacrtima zagrebačkog arhitekta J. Holjca nadogra-
 - 8 -

đena 1905. Vijećnica i uređena svečana velika dvorana.

Sjeverozapadni trakt prema Tijesnoj ul. je recen-
tno produljen oko 1964.

Objašnjenje:
Blok je u 18. i 19. st. bio administrativno - po-
slovni centar povijesne jezgre. On je to ostao do danas s
još jednim novim sadržajem, Gradskim muzejom Karlovca,
osnovanim 1952. U bloku su i nadalje ostali tradicionalni
sadržaji, gostionica “Putnik”, neke obrtničke radionice, a
tokom 19. st. veće su trgovačke kuće s lokalima istisnule
manji obrt. U bloku se zbog toga štiti postojeći građevin-
ski fond i ne dozvoljava se rušenje ili nova izgradnja i
nadogradnja postojećih objekata.

2. PRIJEDLOG ZA ASANACIJU I ADAPTACIJU ZGRADE GRADSKOG

MUZEJA KARLOVAC

Zgrada muzeja na Strossmayerovu trgu 7 je izrazi-

te vrijednosti, kategorija spomenika koji prelazi lokalno
značenje. To je najstarija zgrada profanog karaktera u či-
joj je strukturi potpuno sačuvan prvobitni izvorni dio gra-
đevine koju je na istoj čestici zabilježio u tlocrtu tvr-
đave I. Pierroni. Uvrštena je u popis spomenika kulture
općine Karlovac rješenjem o preventivnoj zaštiti pod br.
 - 9 -

02 - 13/ 138 - 1969.

Zgrada je u bloku izdvojena, samostojeća s dvori-
štem koje zatvara visoki zid od kamena. Omeđena je prola-
zima koji se račvaju iz Tijesne ul. Prolaz prema Skupštini
općine je zatvoren zidanom ogradom sa željeznim rešetkama.
Ima karakteristike renesansno- barokne arhitektu-
re s tipičnim ranobaroknim svodovima u prizemlju i kasno-
baroknim tipom čeških svodova u arkadnim hodnicima, i dvo-
rišnom krilu s kraja 18. i početka 19. st.

Kronologija:
- 1639. Ucrtana je u tlocrt tvrđave I. Pieronija.
- 1626 - 1652. Rezidencija Frankopana a zatim Zrinj-
skih. Zgrada nije imala dvorišno krilo.
- 1669 - 1689. Rezidencija generala Herbersteina,
koji zgradu s dvije manje drvene kuće ostavlja beneficiju
kapele sv. Josipa (malteške kapele).
-1745 - 1768. U vlasništvu grofa Stjepana Patačića,
gospodara imanja Novigrad na Dobri i beneficija malteške
kapele.
-1745/46. Dograđeno drveno jugozapadno dvorišno
krilo za gospodarski trakt.
- 1768. Zgrada je u posjedu vojne komande zajedno
s imanjem Novigrad na Dobri i beneficijem kapele sv. Josi-
pa sa 7 kuća u tvrđavi podanika grofa Patačića.
- 1769. Popis kuća koje su pripadale grofu Patačiću
i kapeli Sv. Josipa, predračun za popravak kuća.
 - 10 -

- 1768 - 1776 - 1770. Iz popisa vlasnika kuća u

Karlovcu saznaje se da objekt broj 230 (zgrada muzeja) pri-
pada kapeli sv. Josipa - 1776. zgrada postaje rezidencija
i stan pukovnika regimente, 1774/76. štabski stan. Tada je
vjerojatno snimljena situacija s drvenim jugozapadnim kri-
lom, potpisana od I. Geryja; 1770. je rezidencija pukovnika
slunjske regimente.
- 1779. Dvorišno krilo je od drvene građe.
- 1813. Glavna zgrada je obilježena crvenom bojom
kao čvrsta građevina, a krilo žutom određenom za oznaku
drvene građe (nacrt tvrđave od ing. Ant. Portnera precrtan
sa starijeg nacrta iz 1783.)
- 18 / 19 st. Krajem 18. st. je drveno dvorišno kri-
lo zamijenjeno zidanim, jer 1792. graditelj J. Stiller pod-
nosi predračun za obnovu kap. sv. Josipa, pa se tada može
pripisati jača adaptacija i rekonstrukcija zgrade.
- 1808. Iz tlocrta objekta vidi se da je dvorišno
krilo bilo do tada već zidano.
- 1855. Objekt je u posjedu slunjske regimente.
- 1906. U zgradu je smještena karlovačka kotarska
oblast. Neostilska obnova pročelja.
- 1952. Osnovan je Gradski muzej Karlovac i smješten
u zgradu.
- 1967. Zgrada je adaptirana za potrebe Muzeja i
izvršena je potrebna asanacija (ing. Greta Jurišić, Konzer-
vatorski Zavod u Zagrebu).
 - 11 -

Muzej grada Karlovca nema zasad dovoljan prostor

za stalnu izložbu kulturno - povijesnih eksponata. Zbog to-
ga se predlaže postojeću zgradu asanirati, privesti pravoj
svrsi i adaptirati za izložbeni prostor. Taj program za-
htijeva suradnju specijalizirane, konzervatorske službe u
suradnji s Muzejem na projektu novog postava. Kako se čita-
va zgrada štiti zbog spomeničke vrijednosti, predlaže se
da ne bude istodobno depo izložaka koji se sabiru i služe
za studijsku zbirku, nego isključivo stalni izložbeni pro-
stor. Za depo i posebno izlaganje etnoloških vrijednosti mu-
zejske zbirke predloženo je u nekoliko navrata na posebnim
sastancima u Izvršnom vijeću SO Karlovac u suradnji sa Se-
kretarijatom za prosvjetu i kulturu, da Skupština Općine
otkupi u povijesnom središtu zaštićene zgrade u Križaniće-
voj ul. 2 i 4. Te su zgrade i po arhitektonskoj, povijesnoj
vrijednosti (drvene kuće u Križanićevoj 2) i po svom polo-
žaju idealne za etnološku zbirku, depo i studijski odjel
Muzeja s kabinetima.

3. OBJEKTI IZRAZITE ILI VIŠE AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI

KOJI SE U BLOKU ZAŠTIĆUJU

- Radićeva 1 / Tijesna 2, najstarija građanska kuća

građena za ugostiteljski objekt, gostionicu - krčmu i koja
i dalje funkcionira u povijesnom svojstvu po tradiciji. Kao
gostionica i svratište gostioničarke udovice Klančer iz
 - 12 -

1770. u tlocrtnom obliku i konstrukciji glavne zgrade ori-

jentirane prema Radićevoj ulici ostala je identična drvena
građa na katu, s drvenim “ganjčecom” i vanjskim stubištem
iz unutrašnjeg dvorišta. Zidana kapija je 1789. omeđila
unutrašnje dvorište, a u prvoj pol. 19. st. ugrađena je u
dvorišno krilo svođena pivnica. Unutrašnjost prizemlja re-
centno je obnovljena za gostionicu “Putnik”.
Predlaže se asanacija kompletne kuće i korištenje
kata za smještaj povremenih gostiju “C” kategorije s ure-
đenjem potrebnog zajedničkog mokrog čvora ili za smještaj
samaca (hotel za samce), uz uvjet da se uvede centralno
grijanje i oslobode dvorišni trijemovi od šupa. Premda je
u recentnoj adaptaciji nužnik nespretno smješten, preporu-
čuje se da unutrašnje dvorište kao i mali trg u proširenju
Tijesne ul. preuzme i da ih poduzeće kome pripada gostioni-
ca “Putnik” (Korana) uredi za ugostiteljske potrebe tokom
ljetnih mjeseci.

- Banjavčićeva 7 / Radićeva 3, kasnobarokni objekt

obnovljen u prv. pol. 19. st. na temeljima starije zgrade
(u 18. st. pekara Lorenza Hergenretera). To je inače dobro
održavana uglovnica, ali nagrđena predimenzioniranim izlo-
zima prizemlja. Preporuča se proširiti lokal papirnice i
knjižare na podrumski prostor uz uvjet da se uvede central-
no loženje u zgradi, a u podrumu uredi salon za slušanje
i prodaju gramofonskih ploča i proširenu knjižaru. Obrtni-
čku radionicu uz vežu u Banjavčićevoj ulici treba zadržati.
 - 13 -

Na tavanskom prostoru moralo bi se zabraniti stanovanje,

ali ako ga se želi koristiti, tada jedino kao ateljerski
prostor.

-Cesarčeva 5 / Tijesna 1 / Radićeva ul. reprezen-

tativna trgovačka kuća kasnog klasicizma iz 1843 (inic. J D
s reljefima trgovačkih simbola na pročelju prema Radiće-
voj ul.). U prizemlju je lokal trgovine cipela “Borovo”.
Ponuditi poduzeću “Borovo” da otkupi cijelu kuću za trgo-
vački i poslovni prostor, uz uvjet da projekt adaptacije
sačuva karakteristike unutrašnjeg prostora (stubište, gale-
rije u tavanskom stambenom prostoru, svodovi prizemlja) i
da se istaknu detalji kovanih vrata i prozorskih priklopa.
Naročitu pažnju posvetiti uređenju pročelja i bojanju te
kompletnoj asanaciji objekta. Projekt treba odobriti Regi-
onalni Zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. U
adaptaciju se mora uključiti podrumski prostor.

- Zgrada Skupštine Općine, Banjavčićeva 9 / Stros-

smayerov trg ne uklapa se nakon intervencije arh. J. Holjca
1905. u ambijent zaštićenog trga, ali je povijesno značaj-
na lokacija najstarijeg Magistrata. Ne smije se dozvoliti
njena nadogradnja ili proširivanje i daljnje produljivanje
dvorišnog krila. Pretpostavlja se da će Skupština općine
Karlovac otkupiti i preuzeti jednu od vojnih palača u po-
vijesnom središtu za potrebe administracije. Prema ishodu
istraživanja preporučuje se najoptimalnije rješenje:
 - 14 -

a) - objekt bivše “Oružane” - kasarne narodnog he-

roja “Josip Kraš” na Trgu Maršala Tita 2, jer se mogu obno-
viti dva krila koja su bila upropaštena u ratu, a prostor
iza palače koristiti za parkiranje.
b) - objekt bivšeg “Generalata” - kasarna narodnog
heroja “Ivo Lola Ribar” (Strossmayerov trg / Banjavčićeva
ul.), sa svim pratećim zgradama, jer je to zaista reprezen-
tativna palača s unutrašnjim dvorištem koje bi moralo po-
stati pristupačno i za javnost. S tim dvorištem Karlovac
bi dobio prostor za kulturne priredbe kakav nijedan drugi
povijesni objekt u gradu ne nudi.

4. ZAŠTITA OKOLICE BLOKA

- U bloku se nalaze tri uredno održavana manja dvo-
rišta koja bi trebalo pažljivo riješiti hortikulturom, ze-
lenilom i vazama, naročito dvorište ugostiteljskog objekta
“Putnik”. Dvorište zgrade Skupštine Općine može služiti i
za parkiranje osobnih vozila predsjedništva i Izvršnog
vijeća.

- Tijesna ulica je pješačka staza koja se račva oko

važnog kulturnog objekta, Muzeja, i koja je vrlo prisan i
pogodan prostor za okupljanje u ljetnim mjesecima. Prolaz
bi prema Strossmayerovom trgu trebalo otvoriti, a prostor
malog trga omeđiti vazama sa zelenilom i cvijećem te do-
zvoliti gostionici “Putnik” da postavi ukusne stolove sa
 - 15 -

sjenilima. Prostor je vrlo privlačan, u neposrednoj je bli-

zini Muzeja, pa bi se mogli upozoriti ukusnim plakatima i
pozivnicama građani koji bi se tu okupljali na muzejske
priredbe.

- Cesarčeva ulica s kućama broj 5, 6, i 7 važna

je za opći dojam u pristupu povijesnom središtu pa bi se
inače jednostavna pročelja morala isticati svježinom kolo-
rita i konstantno njegovati. Park sa spomenikom palim bor-
cima u prvom svjetskom ratu je njegovan, a parkiralište je
dobro rješenje, jer može primiti posjetioce koji žele ući
u pješačku zonu Radićeve ulice i Strossmayerovog trga. Ta-
kođer se pred zgradom banke preporuča osigurati parkirali-
šte. Od inventara u parku zastupljene su dvije magnolije,
tuje, ukrasno grmlje i živica kaline. Od “šanca” je park
odvojen asfaltiranom Ulicom Ivana Gorana Kovačića.
 - 16 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA “B”

- Blok se zaštićuje kao cjelina i na njemu se ne

predviđa ni rušenje ni gradnja novih objekata. Veći je dio
građevina izrazite ili više ambijentalne spomeničke vrije-
dnosti, a ostale su povijesnog značenja.

- Zgrada Gradskog muzeja Karlovac, na Strossmaye-

rovom trgu 7, spomenik je kulture posebnih svojstava i sa-
držaja, zaštićen zajedno s okolicom te zbog toga program
asanacije i adaptacije može voditi samo stručna služba Re-
gionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u suglasno-
sti s Muzejom i prema elaboratu Odjela za povijest umjet-
nosti.

- Radićeva ul. 1 / Tijesna (Gostionica “Putnik”),

jedna od najstarijih gostionica i svratišta iz prve pol.
18. st. Predlaže se kat kuće od drvene konstrukcije adap-
tirati u svratište “C” kategorije ili za pojedinačne sobe
za samce sa zajedničkim mokrim čvorom (hotel za samce).
Dvorište lišiti šupa, uvesti centralno loženje, urediti
drvene “ganjke” i trijemove pod njima, istaknuti zidanu
kapiju, te dvorište koristiti u ljetnim mjesecima za ugo-
stiteljstvo.

- Radićeva / Cesarčeva 5 / Tijesna 1 - kasnokla-

sicistička trgovačka kuća s reljefima trgovačkih simbola -
 - 17 -

trgovina “Borovo”. Predlaže se cijelu kuću adaptirati u

trgovački prostor poduzeća “Borovo” uz uvjete zaštite spe-
cifičnosti unutrašnjeg prostora, otvaranje svodova u pri-
zemlju, korištenje podruma, i galerije potkrovlja. Posebnu
pažnju posvetiti zaštiti fasade, krovišta i detalja od
kovana željeza.

- Radićeva 3 / Banjavčićeva 7- proširiti lokal

PPK-a papirnice i knjižare u podrumski prostor pod uvjetom
da se proširi odio knjižare u podrumski prostor: eventualno
kao antikvarijat i za prodaju gramofonskih ploča sa salonom
za slušanje glazbe (sabiralište omladine). Uređenje proče-
lja zgrade: eliminirati istak i vratiti vijenac. U zgradu
uvesti centralno loženje.

Uređenje okolice

- Između Cesarčeve ul. i Ulice Gorana Kovačica

do “šanca” uredno održavati asfaltiranu plohu parkirališta
koji vremenom treba izmijeniti sa granitnim pločama. Održa-
vati park sa spomenikom borcima palim u I svjetskom ratu i
meteorološkom postajom. Fasade zgrada u Cesarčevoj br. 5, 6
i 7 koje su orijentirane i prema parku i prema Tijesnoj
ulici potrebno je zbog reprezentativnijeg izgleda pročelja
starog središta neprekidno održavati / naročito uglovnicu
na ulazu u Radićevu (lokal “Borovo”).
 - 18 -

- Tijesna ulica, pješačka staza, koja se račva oko

samostojećeg kompleksa Gradskog muzeja Karlovac, proširena
u mali trg oblika trokuta iza začelja Muzeja, idealan je i
prisan prostor za okupljanje. Okružen je vrijednim objekti-
ma od kojih je kuća u Radićevoj 1/ Tijesna ul. sa zidanom
kapijom iz 1789. po sadržaju tradicionalni ugostiteljski
objekt, kojemu bi se za ljetnih mjeseci taj mali trg mogao
predati za proširenje ugostiteljskog prostora, uz uvjet da
se hortikulturno omeđi i riješi vazama sa zelenilom i cvi-
jećem, o kojima bi trebalo voditi računa kao i o ostalim
gradskim parkovima. Takav bi sadržaj neposredno uz Muzej
privlačio njegove posjetitelje. O muzejskim izložbama i ma-
nifestacijama trebalo bi da se obavještava ukusnim plakati-
ma i lecima na stolovima postavljenim na trgu. Zbog komuni-
kacije sa Strossmayerovim trgom predlaže se otvoriti i pro-
laz između Muzeja i zgrade Skupštine općine. Takav otvoren
prostor ugostiteljskog sadržaja nedostaje Radićevoj ulici
i povijesnom središtu, premda je on već sam po sebi rije-
šen.

Objekti koji treba da dobiju spomen ploče:

1. Banjavčićeva 7 / Radićeva 3
U ovoj je kući živio i radio Hugo Lukšić (1866 - 1917),
karlovački trgovac i slikar, student münchenske akade-
mije.
 - 19 -

2. Cesarčeva 5 / Tijesna 1 / Radićeva ul.

Dr Milivoj Šrepel (1862 - 1905), znanstvenik i književ-
ni povjesničar, sveučilišni profesor za latinski jezik
i književnost, član Jugoslavenske akademije znanosti i
umjetnosti, živio je i radio u ovoj kući.
Dr Đurđica Cvitanović

Stručni prilog za konzervatorsku podlogu asanacije i

adaptacije zgrade Gradskog muzeja Karlovac na
Strossmayerovom trgu 7.
 - 2 -

PALAČA FRANKOPAN - ZRINJSKI

Gradski muzej Karlovac
Strossmayerov trg 7

Zgrada Gradskog muzeja Karlovac objekt je izra-

zite spomeničke vrijednosti. U popisu spomenika za podru-
čje općine Karlovac uvrštena je kao spomenik pod preventiv-
nom zaštitom rješenjem br. 02-13/138-1969. U konzervatorskoj
dokumentaciji urbanističke cjeline Karlovca, koja je preda-
na općini Karlovac 16.IV 1974. i primljena pod org.jed.
08 broj 2278/1, valoriziran je kao objekt I kategorije.
Nakon istraživanja Odjela za povijest umjetnosti
Centra za povijesne znanosti u Zagrebu god. 1977. objekt
je valoriziran u kategoriju spomenika kulture izrazite
vrijednosti, te će s još nekim objektima povijesne jezgre
Karlovca biti predloženo Regionalnom zavodu za zaštitu spo-
menika kulture u Zagrebu, da zbog utvrđenih svojstava bude
upisan u registar spomenika kulture koji prelaze regional-
no značenje.

Osnovni podaci:
Objekt se nalazi u povijesnoj jezgri Karlovca
unutar bivše fortifikacije. Izoliran je na krnjoj renesan-
snoj “insuli” koja se nalazila pokraj zapadnog bedema. To
je samostojeća građevina, s jedne strane odvojena širim
prolazom od kasnije podignute zgrade vojnog magistrata, a
 - 3 -

s druge uskim prolazom između kuća uz bedem, danas Tijesnom

ulicom. Istražuje se u metodskoj obradi blokova revitali-
zacije karlovačke “Zvijezde” pod šifrom “B”.
U zoni prizemlja građena je od lomljena kamena,
u zoni I kata od miješana kamena s opekom. Jezgra zgrade,
njen najstariji sloj, svođena je bačvastim svodovima s
duboko usječenim šiljastim susvodnicama. Mlađem sloju pri-
pada jugozapadno krilo i arkadni hodnik, kojim je zgrada
na začelju proširena, a svođen je češkim tipom svodova s
poprugama. Stropna konstrukcija I. kata je drveni grednik
s ravnim podgledom. Staro pročelje sačuvano je u veži i
arkadnom hodniku prizemlja. Dvokrako drveno stubište s
podzidanim stepenicama je iz posljednje adaptacije god.
1957, kad je stubište vraćeno približno u prvobitni položaj,
pa je komunikacija s katom ponovila stanje iz faze prije
dogradnje dvorišnog krila. Krovište je dvostrešno, konstruk-
cija ravna stolica, pokriveno biber crijepom.
Najstarija jezgra objekta je iz prve pol. 17.st.
Iz druge gradnje faze je dvorišno krilo koje je oko 1745.
podignuto od drvene građe. Drvena konstrukcija dvorišnog
krila je zamijenjena zidanom u zadnjoj trećini 18.st. a
radikalno je obnovljena oko 1808. Dosadašnje je mišljenje
stručnjaka da je najstariji dio podignut na prijelazu
17/18.st. a druga faza gradnje nastavljena u drugoj pol.
18.st. Novija opsežnija arhivska istraživanja kao i konstruk-
cija u usporedbi s građevinskom praksom na području Štajer-
 - 4 -

ske i ostalih bivših austrijskih provincija, dokazuju veću

starost građevine. To potvrđuje i raspored unutrašnjeg
prostora, koji je u najstarijem dijelu građevine ostao
izvoran.
Zgrada Gradskog muzeja Karlovca omeđuje s jugo-
zapadne strane Strossmayerov trg. Podignuta je na čestici
u obliku trokuta veće površine kakvu su u tvrđavi mogli
dobiti plemići za gradnju dvorova, “curia”. Na tom je mjes-
tu čestica u obliku trokuta ucrtana u karti tvrđave iz
1639. od I. Pierronija. Na čestici je ucrtana zgrada pravo-
kutnog oblika. Kasniji izvori dokazuju da je zgrada bila
u posjedu Frankopana, a zatim Zrinjskih. Prema tome, nukle-
us zgrade može biti iz ranobaroknog razdoblja i najvjero-
jatnije je da je to bila rezidencija generala Vuka Krste
Frankopana. Da su Frankopani gradili kuće u tvrđavi doka-
zuje pismo Jurja Frankopana iz 1651. kad je polovinom 17.st.
gradio jedno zdanje u tvrđavi i kada je starija “curia”
bila već u posjedu Zrinjskih.
_____________________
1)
1. Emil Laszowski, Izbor isprava velikih feuda Zrinjskih
i Frankopana. Građa za gospodarsku povijest Hrvatske,
JAZU, Zagreb 1951. Spis 140. - 1651, 16 januar u Karlovcu;
“Knez Juraj Frankopan moli Miku Klasnića, da bi mu dao
pripomoć kmete Novigradske koji bi mu mogli prevesti les
za gradnju kuće iz Bosiljeva u Karlovac. - “Pozdravlje-
nje i svako dobro moj Klasnić. Ja sam ovdi u Karlovcu
nakanil jedno stanje načiniti, u koji mislim one na
Bosiljevu Szlezingerove hiže umišati. Ali buduć ja s
mojim sami kmeti ne dosežan oni les ovamo dopeljati zato
hotil vas ovim pismom lipim i krutim zakonom prositi ako
bi se mogli brez kvara gospodskoga ta novogradska tlaka
na pomoć dati, da bi mi se te hiže ča najberže, doklam
drugo delo kmetom ne dospije, simo postaviti ili snosi-
ti mogle.
Koju prijazan ja van unapridak dostojno nebi propustil.
S tim Bog nas vsih zdravo obderži... Pisano u Karlovcu
16 jan. 1951. Vam prijatelj dobra rad comes Georgius de
Frang. mpr./opanes” pečat...
 - 5 -

Strossmayerov trg je najranije izgrađen i zaokru-

žen vojnim i građanskim objektima. Zbog toga, zajedno sa
sačuvanim objektima, predstavlja najizvornije nasljeđe
arhitekture od najstarije tipične građanske obrtničke kuće
do trgovačkih kuća, te pokazuje sve tipološke razlike civil-
ne stambene i vojne arhitekture. Sačuvane zgrade ujedno
prezentiraju lepezu stilskih promjena u 17. i 18. st. do
neostilske intervencije i pregradnje barokne vijećnice u
današnju dvokatnu zgradu SO Karlovac prema projektu zagre-
bačkog arhitekta Janka Holjca.
U tvrđavi su već u 16.st. bile dozvoljene gradnje
kuća među kojima je bilo više dozvola za gradnju plemićkih
dvorova “curia”. U renesansnim blokovima znatno se razliku-
ju parcelacije građevnog zemljišta za malogradske kuće, od
onih za plemićko vojne dvorove. Malogradska se kuća gradi
na uskoj čestici srednjovjekovnog tipa parcelacije, po
dubini čestice, a za plemićku “curiju” izdaje se veća
okućnica, četvrtina zemljišta na renesansom bloku. “Curia”
je orijentirana kao i kuće građana glavnim pročeljem prema
veduti grada, a pomoćne se zgrade nalaze u ograđenom dvo-
rištu, ili vrtu. Do danas se u nekim blokovima osjetljivo
primjećuje taj tip parcelacije, tako u Radićevoj 8 i 10,
Prešernovoj 17 i zgradi Muzeja na Strossmayerovom trgu 7.
Zgrada je dovršena u svom najstarijem i bitnom dijelu u
prvoj pol. 17.st. Na Valvazorovoj grafici iz 1689. nagla-
šena je kao slobodnostojeća jednokratnica bez dvorišnog
krila, kubična oblika, pod krovom na četri sliva, jer se
 - 6 -

skošeni zabati spuštaju na široke bočne zidove kuće.

U izvorima često se spominje povodom konfiskaci-
je imovine Zrinjskih, nakon priziva generala Josipa
Herbersteina na pravo karlovačke tvrđave da objekte Zrinj-
skih u tvrđavi smatra vojnim zgradama pozivajući se na
povelju kralja Rudolfa izdanu u Pragu 24.IV 1578. Tom po-
veljom je utvrđeno da svaki vlasnik zgrade u tvrđavi ima
dužnost prema vojsci i njenom smještaju u tvrđavi. Poslije
njegove smrti imovina nije mogla ostati u posjedu nasljed-
nika koji ne služi u kranjskoj vojsci. Nasljednik izvan
Štajerske i Kranjske bio je dužan prodati svoje vlasništvo
karlovačkom vojniku, ili je prema veličini kuće morao uze-
ti toliko vojnika na stan koliko je određivao general tvr-
đave. (vidi R.Lopašić, “Karlovac”, 1879, str. 29 - 30 ).
General Herberstein osporio je pravo državnom eraru da za-
plijeni kuću Zrinjskih pošto je ona spadala pod jurisdikci-
ju vojne komande.
Iz daljnje dokumentacije je vidljivo da je
J. Herberstein kao malteški vitez podigao u Karlovcu kape-
lu Maltežana, pod patrocinijem sv. Josipa, u koju je ugradio
svoju grobnicu. Ta centralna građevina bila je podignuta na
trgu ispred njegove rezidencije, bivšeg dvora zrinjsko-
-frankopanskog. General je 1685. osnovao beneficij za kape-
lu potvrđen 1693. po kojemu je rezidencija pripala kapeli
sv. Josipa zajedno s dvije drvene kuće u njenoj neposrednoj
blizini, jedno na trgu, a drugom uz bedem u Tijesnoj ulici.
 - 7 -

(Vidi: a) Popis inventara kapele sv. Josipa od 16 srpnja

1693. Graz, Hofkammerarchiv, sign. 280 kut. 1303;
b) Imenovanje stalnog kapelana franjevca za kapelu iz
1685. i osnivanje zaklade od 500 forinti za održavanje ka-
pele. Arhiv Hrvatske, MSC Kut. 70 - Promemoria in causa
beneficii ad Josephum in der Festung Karlstadt, rukopis
br. 73.; c) Tlocrt tvrđave iz 1770. s popisom vlasnika ku-
ća, Beč, Kriegsarchiv.
Objekt, situacija kompleksa i sadržaji analiziraju
se uz priloženu dokumentaciju s nacrtima:
a) Tlocrt kapele sv. Josipa i tlocrti kuća koje pripadaju
kapeli. To su štapski stan, zvonarev stan i puškarev stan.
Potpisano: snimio zastavnik Gery.
Objekti su snimljeni približno 1768. kad ih je
za vojsku od baruna Patačića otkupio karlovački Gneralat.
Patačić je bio vlastelin imanja u Novigradu i vlasnik kuća
u Karlovcu od 1745. do 1768. Vrlo je vjerojatno da je u
tom razdoblju bilo dograđeno jugozapadno drveno gospodarsko
krilo sa štalama, kolnicom i sobama za poslugu na katu.
Iz detaljnog nacrta i legende saznaje se raspored prostora,
namjena i komunikacija u unutrašnjem prostoru s vežom i
stubištem u prizemlju i drvenim trijemom “ganjčecom” na
katu. (Arhiv Hrvatske, Zbirka planova br. 121)
b) Nacrti zgrade snimljeni u dva primjerka god. 1808.
Nacrt stana potpukovnika u Karlovcu, ruševna kuća
potpukovnika slunjske regimente iz 1808. s legendom.
(Arhiv Hrvatske, Zbirka planova broj 118)
 - 8 -

Nacrt stana potpukovnika u Karlovcu. Potpisan:

Liebrüss major)
Nacrti dokazuju da je u zadnjoj trećini 18.st.
drveno dvorišno krilo bilo zamijenjeno zidanim, ali je
međustropna konstrukcija tada bila od drvene građe. Arkadni
hodnik je bio svođen križno-bačvastim svodovima. Nakon
što je snimljen nacrt, obnovljeno je uz jaču intervenciju
prizemlje. Od tada datira svodna konstrukcija češkog tipa
svodova rasčlanjenih širokim poprugama i lukovima među
jarmovima. Tom prilikom je zgrada na začelju proširena širo-
kim arkadnim hodnikom, a također i hodnik na I. katu.
U objektu su sačuvani najstariji građevni slojevi
iz prve pol. 17.st. i dvorišno krilo iz 18. st. radikalno
obnovljeno na prijelazu u 19.st. Tlocrtni raspored se do-
nekle promijenio nakon dogradnje dvorišnog krila. Tradicio-
nalna komunikacija u sklopu zgrade promijenila se u kasno-
baroknu s dvokrakim stubištem ugrađenim na spoju dvorišnog
krila s glavnom zgradom. Najstarija jezgra objekta ostala
je netaknuta. U prizemlju su sačuvani niski vrlo karakte-
ristični ranobarokni bačvasti svodovi najstarijeg tipa sa
šiljasto usječenim susvodnicama koje nisu usječene u odnosu
prema prozorskim otvorima, jer su tu u baroknom razdoblju
bile lijevo od veže pivnice a desno kuhinja s komorom ispod
stubišta na koje se ulazilo direktno iz veže. Kad je polo-
vinom 18. st. bilo prigrađeno drveno dvorišno krilo, to je
stubište i dalje povezivalo kat sa sobama i stambenim pros-
torom gospodara dvora. Tri sobe i predvorje bili su na
 - 9 -

začelju kuće povezani “ganjčecom” s dvorišnim krilom.

Stambeni prostor je bio izoliran od gospodarskog krila sa
štalama i kolnicom u prizemlju i od soba na katu određenih
za poslugu koja je ulazila na kat direktno iz dvorišta
prislonjenim drvenim stubištem. Kad je krajem 18.st. dvo-
rišno krilo bilo zidano promijenila se i komunikacija, jer
je stubište umetnuto na spoju krila s glavnom zgradom, a
stan gospodara na katu se povećao za jednu sobu pošto je
ukinuto predsoblje i unutrašnje stubište, a povezanost sa
dvorišnim krilom postala je jača. Umjesto drvenog “ganjka”
prizidan je postojeći istak na začelju kuće s manjim soba-
ma za poslugu i timaritelje konja.
Nakon adaptacije zgrade za muzejski prostor, po-
novno je vraćeno stubište u glavnu zgradu, ali sada u dvo-
rišni istak, pa je s tom recentnom adaptacijom bolje isko-
rišten prostor.
U objektu su sačuvana dva sloja građevinske struk-
ture. Najstariji je iz prve pol. 17.st. konstruktivno domi-
nantan i oblikovno sačuvan u pravo kutnom tlocrtu kubičnog
zdanja “kurije”. Na fasadi je uništen ranobarokni kameni
dovratnik veže između druge i treće prozorske osi s desne
strane. U 19.st. povišeni su na fasadi prozorski otvori na
gornjem katu. Mlađi sloj 18.st. je dvorišno krilo koje je
radikalno obnovljeno oko 1808. i učvršćeno novim češkim
tipom svodova, a glavna zgrada je na začelju proširena ar-
kadnim hodnikom. U istaku se danas nalazi stubište. Tom
intervencijom u 18.st. u organizaciji prostora glavne zgrade
 - 10 -

nisu se dogodile bitne promjene.

Na pitanje da li je građevina u svom prvobitnom
jednostavnom izgledu i po prostornoj organizaciji renesan-
snog tipa “kurije” na ladanju, mogla biti rezidencija višeg
plemstva na društveno i vojno najvišim funkcijama kao što
su bile ličnosti Frankopana i Zrinjskih, daju odgovor izvori
iz 17.st. u vezi s konfiskacijom njihove imovine i arhitek-
tonska dokumentacija iz 18.st. s legendama sadržaja zgrade.
U urbanom životu tvrđave, plemićka je “curia” imala veću,
ali ipak zemljišnim česticama ograničenu okućnicu. Morala
je biti jednostavna s čvrsto zidanim prizemljem kao temeljem
bez podruma i nije smjela prelaziti visinu od jednog kata
zbog propisa obrane tvrđave. Glavna je fasada, kao i u gra-
đanskih kuća, morala biti orijentirana prema gradskoj ulici.
Jedino su vojne zgrade mogle biti monumentalnije, isprava
jednokatnice, a u 18.st. dvokatnice raščlanjene na više kri-
la. Smjele su zapremati s unutrašnjim dvorištem pola rene-
sansnog bloka. Više plemstvo i generali s najvišim oficir-
skim kadrom živjeli su u rezidencijama u fortifikaciji samo
po službenoj dužnosti, jer su se njihovi dvorci nalazili na
ladanju, na imanjima u Bosiljevu, Novigradu, Ozlju i na
manjim posjedima u blizini Karlovca.
Zgrada Gradskog Muzeja Karlovca je najstariji
primjer i monumentalni tip stambene arhitekture tipa dvora,
“kurije”, prilagođene urbanom načinu života u tvrđavi. Po-
sjeduje izrazite karakteristike ranobaroknog objekta unatoč
intervencijama u 18.st. kad je prigrađeno gospodarsko krilo
 - 11 -

i kad je u radikalnoj obnovi oko 1808. zgrada na začelju

prema dvorišnoj strani proširena. Polemična je bila sta-
rost zgrade i valorizacija. Međutim, karakteristike kon-
struktivnih i prostornih odnosa, a također i faze gradnje,
kao i sačuvanost najstarijih slojeva u strukturi građe-
vine, dovoljno argumentiraju njenu starost i porijeklo,
praćeni nacrtima baroknog razdoblja uz arhivsku povijesnu
gradnju. Također je i namjena objekta kroz povijest iscrpno
dokazana. Postojeće stanje je arhitektonski snimljeno u
svim potrebnim tlocrtima i presjecima 1978. god. Plemićki
dvorovi i vojne palače s pravokutnom izduženom tlocrtnom
formom složeni od četiri krila, znatno su utjecali na obli-
kovanje središta tvrđave, trgova, sv. Josipa i svečanog
centralnog trga na kojem su i franjevci u raspodjeli zem-
ljišnih čestica dobili čitav blok za izgradnju samostana
s crkvom, unutrašnjim i vanjskim dvorištima.
 - 12 -

K R O N O L O G I J E

1639. Ivan Pierroni - tlocrt tvrđave Karlovac. Palača je

ucrtana na čestici trokutastog oblika kao slobodna građe-
vina pravokutnog oblika od čvrstog građevnog materijala.
Čestica je izdvojena iz bloka širokom “gasicom”, a od susjed-
nih objekata uz bedeme uskom. (Izvještaj Ivana Pierronija
o hrvatskim krajiškim gradovima i mjestima. - Arhiv SR
Slovenije u Ljubljani, sign. II 56 r Pierroni, Karlovac
str. 27-55 i nacrt tvrđave).

1626-1652. General tvrđave Karlovac je Vuk Frankopan

grof Trsatski. U Karlovcu je imao rezidenciju u kojoj je
nakon vjenčanja njegove kćeri Katarine s Petrom grofom
Zrinjskim 27.X 1641. održana svadbena svečanost. (R. Strohal,
“Grad Karlovac, opisan i orisan” - pogl. VI. - Vojska i
vojnički zapovjednici u Karlovcu str. 113.)
Karlovac je izgrađen na feudalnom posjedu Zrinjskih, vlas-
telina Dubovca i Švarče. Prema predaji, zgrada Gradskog
Muzeja Karlovca na Strossmayerovom trgu 7 bila je dvor
Zrinjskih. Vjerojatnije je da je bila rezidencija generala
tvrđave Frankopana, a kasnije Zrinjskih. U izvještaju I.
Pierronija iz 1639. ucrtana je u plan tvrđava na tom mjestu
zgrada bez dvorišnog krila. Na sjeverozapadu Banska ili
Stara Vrata sa stražarnicom. Na jugoistoku Turska ili Nova
Vrata. Crkva sv. Trojstva na centralnom trgu, zgrada opskr-
bnog centra na lokaciji danas postojeće zgrade na Strossmaye-
 - 13 -

rovom trgu 8, toranj za puščani prah pokraj crkve sv.Troj-

stva, danas temelj zvonika. Palača generalata na lokaciji
kasarne narodnog heroja “Ivo Lola Ribar”, koja je orijen-
tirana glavnim krilom s ulazom prema današnjem Strossmayero-
vom trgu. Zgrada je prema dvorišnoj strani imala kraća
krila, a u dvorištu iza generalata štale i magazin. Još
jedan manji objekt nalazio se je na današnjem Strossmayerovom
trgu. Prema R.Lopašiću su ti prvi objekti kao i jedna zgrada
za bolnicu bili podignuti oko 1580. (R. Lopašić, “Karlovac:
povijest grada i okolice”, Zagreb, 1879. str. 231).
Iz akata konfiskacije Zrinjsko - Frankopanskih dobara dokazuje
se da su Zrinjski imali kuće u karlovačkoj tvrđavi. J.
Herberstein nije dozvolio da ih državni erar zaplijeni
tvrdeći da one spadaju pod vojnu upravu, a ne pod jurisdik-
ciju kraljevine. (R.Lopašić, “Karlovac, povijest grada i
okolice”, Zagreb, 1879. str. 35). Ista zgrada je kasnije
postala Herbersteinova rezidencija.

l669-1689. General tvrđave Karlovac J.Herberstein podigao je ispred

svoje rezidencije, bivše palače Zrinjskih, kapelu sv. Josipa
reda malteških vitezova. U kapeli, tlocrtno u obliku rotunde
s kontraforima, sa zvonikom i kupolom nad prostorom kapele,
uredio je pod temeljima kriptu sa svojom grobnicom. Pokraj
kapele, ispred zvonika orijentiranog istočno podignuta je
drvena jednokatna kuća, za stan čuvara kapele s vrtom iza
začelja. Pokraj bedema do rezidencije nalazila se manja
drvena kuća određena za stan puškara.
 - 14 -

Reprezentativno opremljena kapela sv. Josipa podignuta je

oko 1680/85. Inventar kapele je propisan 1693. (Popis
inventara od 16. VI 1693. Hofkammerarchiv u Grazu, sign,
280 kut. broj 1303.). - Kapela je imala posebnog kapelna
franjevca postavljenog 1685. ugovorom, između franjevačkog
reda Hrvatsko kranjske provincije i generala Herbersteina,
i kasnije nasljednika imanja u Novigradu na Dobri. Za kape-
lu je Herberstein osnovao beneficij (zakladu) od 550 forin-
ti godišnje na teret imanja u Novigradu na Dobri. (Prome-
moria in causa beneficii ad Josephum ih der Festung Carls-
stadt - MSC - kut. 70. rukopis broj 73 u Arhivu Hrvatske,
Zagreb). Navedeni dokumenti dokazuju da su drvene kuće iz-
građene u 17. st. kad je bila građena i kapela. Kasnije se
vode zajedno s bivšim dvorom Zrinjskih u beneficiju posje-
da kapele sv. Josipa, što također dokazuje da je Herberste-
inova rezidencija ranije bila dvor Zrinjskih. - (Osim izvo-
ra o beneficiju u Grazu, postoji prijepis originala u kanon-
skoj vizitaciji Arhiđakonata Goričkog, broj 122/V - 1763 -
- 1768 - p. 210 - 205. Arhiv Zagrebačke Nadbiskupije).
- Grafički prikaz karlovačke tvrđave, bakrorez iz god.1689.
Valvasor: Die Ehre des Herzogtums Krain - Arhiv Hrvatske u
Zagrebu. - Iza kapele sv. Josipa nalazi se palača (danas
Gradski Muzej u Karlovcu) koja nadvisuje niz malogradskih
kućica na trgu kojih se krovišta nalaze iza bedema. Prema
Valvazorovom izvještaju Karlovac je djelovao čisto i uredno,
trgovina se vršila u predgrađu. Od prodane robe pripadao je
regal generalu, vlasniku Dubovca. (R.Lopašić”, Karlovac,
 - 15 -

povijest grada i okolice”, Zagreb, 1897., str. 231).

- Nakon smrti generala Herbersteina, viteza malteškog reda
od 1643. i velikog priora reda u Ugarskoj od 1682. kapela
je sa sva tri objekta koja su joj pripadala, i u 18.st. kad
su se mijenjali vlasnici Novigrada, bila uzdržavana uteme-
ljenom darovnicom. Herberstein je pokopan u kripti pod
kapelom, što dokazuje i nadgrobna ploča s tekstom, koja je
nakon rušenja kapele uzidana u triumfalni luk kapele sv.
Antuna u franjevačkoj crkvi.
1745-1768. Stjepan grof Patačić postao je vlasnik Novigrada
na Dobri i svih objekata u Karlovcu vezanih uz beneficij
kapele sv. Josipa. Od tada bivša Herbersteinova reziden-
cija postaje dvor Patačićevih. Namjena palače nije se mije -
njala jer je u tom razdoblju služila visokom plemstvu uz
stanovanje. Zbog toga nije bila ni promijenjena prostorna
organizacija. Patačićevi, veleposjednici i vlasnici novi-
gradskog imanja trebali su i gospodarski trakt, koji genera-
lima i nasljedniku Herbersteinovom nije bilo potreban. Tako
su vjerojatno oko 1745/46 prigradili uz dvor gospodarsko
dvorišno krilo od drvene građe. To dokazuje kasniji nacrt
zastavnika Geryja, koji je snimio čitav posjed kapele sv.
Josipa s kućama. Iz legende tlocrta saznaje se da su se u
dvorišnom traktu nalazile konjušnice i spremište za kola, a
za komunikaciju gornjeg kata s dvorišnim traktom služio je
drveni “ganjčec” i vanjsko stubište u dvorištu. Na katu su
bile prostorije za poslugu.
 - 16 -

1768. Posjed Patačićevih Novigrad, kapelu sv. Josipa s

pripadajućim kućama i 7 kuća novigradskih podanika u Karlov-
cu kupuje vojna komanda. U inventar otkupa ulazi beneficij
kapele sv. Josipa (Index karlovačke Generalkomande, rubri-
ka NO - Novigrad, 1768. spis 6,148; - Index karlovačke
Generalkomande, rubrika Jo- St.Josephi, 1760, spis broj
6,148 i 9 123. op: spisi su uništeni. Arhiv Hrvatske u
Zagrebu).

1769. Popis kuća grofa Patačića koje pripadaju kapeli sv.

Josipa u Karlovcu i predračun za popravak kuće grofa Pata-
čića unutar tvrđave. (Indeks karlovačke Generalkomande, ru-
brika Jo- St. Josephi spisi 1,1; 2,94; 2,93. god. 1769.
- Indeks karlovačke Generalkomande, rubrika Ba - Bau Wessen,
spis 5,86. -op: spisi su uništeni - Arhiv Hrvatske u Zagrebu.)

1772. O popravku kapele sv. Josipa i crkvenom priboru postoji

više spisa (Indeks karlovačke Generalkomande rubrika Jo - St.
Josephi, 1772. spisi 1,326; 1,339; 1,383; 1,388; 1,443;
1,491. - op: spisi su uništeni. Arhiv Hrvatske u Zagrebu).

1774. Izdana je odredba da se kuća koja pripada kapeli sv.

Josipa može preurediti u gospodarsku zgradu za mlinara u
Belaju. (Indeks karlovačke Generalkomande, 1774. spis 2
2,123. - op: spis uništen. Arhiv Hrvatske u Zagrebu).
Opaska: kuća za belajskog mlinara nalazila se uz bedem i
ranije je bila stan puškara tvrđave. Između 1768. i 1776.
vojna uprava obnavlja kapelu i kuće pod njezinim beneficijem.
 - 17 -

1768 - 1776. 1. U nacrtu karlovačke tvrđave iz 1770. s po-

pisom vlasnika kuća, zabilježeno je da objekti broj 230,
danas zgrada Muzeja na Strossmayerovom trgu 7, broj 231,
kuća, ispred kapele sv. Josipa od drvene građe, broj 242,
manji objekt uz bedem pokraj današnje zgrade Muzeja u
Tijesnoj ulici pripadaju kapeli sv. Josipa. (Plan tvrđave s
popisom vlasnika kuća iz 1770. - Kriegsarchiv u Beču).
2. Zgrada današnjeg Muzeja je 1776. bila rezi-
dencija i stan pukovnika regimente. (Nacrt tvrđave iz 1776.
Kriegsarchiv u Beču).
3. Tlocrti kapele i svih zgrada koje su joj
pripadale a snimljeni su 1774/76. kad ih je vojska otkupila
od grofova Patačića. Zgrada Muzeja je tada bila štapski
stan. Od čvrste su građe kapela sv. Josipa i štapski stan,
a od drvene jugozapadno krilo zgrade štapskog stana i drvene
kuće pripadajuće kapeli. Snimio zastavnik Gery.

1777 i 1778. Obavještajni nacrt tvrđave Karlovac iz 1777.

s računskim izvještajem i prijedlozima za 1778. potpisao
je ing. I.Krey - Kriegsarchiv u Beču. Iz izvještaja se saz-
naje da se tih godina nisu poduzimali popravci zgrade, tada
rezidencije pukovnika slunjske regimente, obilježene brojem
31. Nacrtano dvorišno krilo još uvijek je od drvene građe.
 - 18 -

1779. Zgrada je rezidencija pukovnika slunjske regimente.

Dvorišno krilo je od drvene građe. (Nacrt publicirao R.Stro-
hal, “Grad Karlovac, opisan i orisan”).

1792. Graditelj Josip Stiller i tesarski majstor Horbelt,

podnijeli su l792. predračun vojnoj komandi za temeljit
popravak crkve sv. Josipa. Približno tih godina s J.Stillerom
radi i njegov sin Ivan Stiller, koji oko 1800. preuzima
samostalne poslove. Vremenski a i po stilskim karakteristi-
kama zidano dvorišno krilo Muzeja odgovara radovima tih
karlovačkih graditelja. (Spisi karlovačkog Magistrata
Historijski Arhiv u Karlovcu).

1808. a) - Plan objekta snimljen 1808. nepotpisan. - Tlocrt,

presjek i pročelje ruševne nastambe potpukovnika slunjske
regimente smještene u slobodnom gradu i tvrđavi Karlovac,
kako bi se ova dala urediti po nalogu njegova veličanstva
cara (op. tada Franjo I) E.K. Ludwiga, 1808.- (Zbirka
planova i mapa, broj 118. Arhiv Hrvatske u Zagrebu).
b) - Nedatirani plan objekata potpisao major Liebrüss.
Nacrt stana potpukovnika, ruševan. (Zbirka planova i mapa
broj 124. - Arhiv Hrvatske u Zagrebu)
1813. Kolorirani tlocrt tvrđave od ing. Ant.Portnera (Arhiv
SR Slovenije u Ljubljani. - Zbirka nacrta, Mapa X. - Karlo-
vac, načrt mesta in vode Kolpe, 1813. god). - U nacrtu
objekt označen crvenom bojom, prema legendi je od čvrste
 - 19 -

građe, a dvorišno krilo je od drvene građe. (Nacrt publici-

rao R.Strohal, “Grad Karlovac, opisan i orisan”).

1855. Sve do druge pol. 19. st. objekt je bio u posjedu

slunjske regimente, “Sluiner Grenz Regiment”, kako je
zabilježeno u topografskom popisu gradskog područja 1855.
- (Spisi karlovačkog Magistrata III. 190 i popis čestica
tj. njihovih vlasnika u Knj. broj 55. - Historijski Arhiv
u Karlovcu, preneseno iz Arhiva Hrvatske u Zagrebu).

1906. Početkom 20. st. u zgradi je bila smještena karlovačka

Kotarska oblast, odnosno kr. podžupanija i tada je fasada
obnavljana i ukrašena elementima kasnog historicizma u
žbuci. Također su povećani prozorski otvori na I katu.

1952. Osnovan je Gradski Muzej Karlovca i zgrada mu je pre-

dana na korištenje.

1957. Arhitektonski projektni biro “Ilijić” u Zagrebu,

Rooseveltov trg 3. je 7.XI 1957. izveo projekt za adapta-
ciju i asanaciju zgrade. Radovi su obavljeni pod nadzorom
Konzervatorskog Zavoda u Zagrebu, pod rukovodstvom dipl.
ing. arh, Grete Jurišić (Arhiv Gradskog Muzeja Karlovac
- dokumentacija i skice u olovci). - Izvedeno je statičko
učvršćivanje zgrade, u vežu su ugrađeni potporni stupovi.
Stubište je premješteno i ugrađeno u jugozapadni istak
zgrade prema dvorištu. Prizemlje je adaptirano za muzejski
 - 20 -

prostor. Sačuvano je originalno popločenje u veži i arkadni

hodnik. Manje adaptacije u konstrukciji izvedene su na
katu i na tavanu. Objekt je asaniran.

1978. Dipl. ing. arh. Davorin Stepinac, znanstveni asistent

Odjela za povijest umjetnosti, Centra za povijesne znanosti
snimio je postojeće stanje objekta. Tlocrti i presjeci su
u mj. 1 : 50.
 - 21 -

PRILOZI

1. Nacrt s legendom kapele sv. Josipa, štapskog stana,

zvonarovog i puškarovog stana. Snimio zastavnik Gery.
- Situacija polovinom 18.st. - kopija izvora. Arhiv
Hrvatske, Zbirka planova br. 121.

2. a) nacrt stana potpukovnika iz 1808. god. s legendom

- kopija izvora. Arhiv Hrvatske u Zagrebu, Zbirka planova
broj 118.
b) nacrt stana potpukovnika, ruševan, s legendom. Potpi-
san major Liebrüss. - kopija izvora. Arhiv Hrvatske u
Zagrebu, Zbirka planova broj 124.

3. Arhitektonska snimka današnjeg stanja u mj. 1 : 50

Mr Davorin Stepinac, Ivan Tenšek, dipl. ing. arh.
ZGRADA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC
Zbirka mapa i planova, inv. br. 124. - Arhiv Hrvatske u
Zagrebu.

NACRT NASTAMBE POTPUKOVNIKA KOJA JE RUŠEVNA A NALAZI SE

U KARLOVCU. Litt. b.

T u m a č e n j e
a. Glavni ulaz
b. Kuhinja
c. Ostava
d. i e. Podrum
f. stepenice za I. sprat
g. spremište za kola
h. staja za 6 konja
i. staja za dva goveda
k. sobica za timaritelje
l. zahod
m. hodnik
n. ogradni zid
o. kolni ulaz i izlaz u dvorištu
p. q. r. s. 4 stambene prostorije
t. stepenište za tavan
u. v. dvije sobe za služinčad
w. x. dvije komorice
y. z. jedna soba i kuhinjica za neoženjene pomoćnike
aa. zahod
bb. hodnik
Liebrüss, major
snimljeno 1808.
KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “C”

U istraživanju bloka “C” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
Tomislav Lasić, dipl. ing. arh.
Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja Karlovac
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “C”

s kućama pod zaštitom: Ulica Josipa Kraša 2, Banjavčićeva 10,
Ulica Grgura Ninskog 1 i Strossmayerov trg 8.

Sadržaj:
l. Analiza bloka pod šifrom “C”
2. Prijedlog za revitalizaciju bloka “C”, asanaciju objekta
i promjenu sadržaja u nekim objektima.
3. Prijedlog za osnivanje “Male tržnice” sa specijaliziranim
trgovačkim radnjama, halom tržnice i vrtnom restauracijom
u prizemlju objekta u Ulici Josipa Kraša 2 (bivše gene-
ralske štale) sa prostorom za tržnicu na otvorenom na
sjeverozapadnoj plohi Trga Maršala Tita.
4. Prijedlog za obnovu objekta i promjenu sadržaja na
Strossmayerovom trgu 8.
 - 3 -

1. ANALIZA BLOKA “C”

Blok se nalazi na sjeverozapadnoj strani povijes-

nog središta, njegova glavnog trga, Trga Maršala Tita i
omeđen je Banjavčićevom, Ulicom Grgura Ninskog i Kraševom
ulicom. Uz Banjavčićevu ulicu, na plohi Strossmayerova trga
nalazi se jedan samostojeći objekt.

2. Situacija u prvoj pol. 18. st.

U prvoj pol. 18.st. blok je bio izgrađen na svim
rubnim česticama. Zgrade su uglavnom bile “erarske” i
pripadale su vojsci.
Na jugoistočnom dijelu, na danas praznoj čestici,
nalaze se nasadi javora, lipa i bagrema. U baroknom razdo-
blju bile su tu vojne stambene zgrade. U tlocrtu tvrđave
iz 1752. zgrada br. 13 je stan mjesnog majora, zgrada br.
14, stan ratnog koncipiste. Obje su zgrade bile od drvene
građe. Treća zgrada od čvrstog materijala je privatna kuća
poručnika Hangela, generalnog auditora tvrđave (saznaje se
iz popisa kuća l770.).Na sjeveroistočnom i sjeverozapadnom
rubu čestice (prema današnjoj Banjavčićevoj i Ulici Josipa
Kraša) nalazile su se štale generalata, tlocrtno u obliku
slova “L” zapremajući 1752. čitav ugao bloka. Na jugozapa-
dnom dijelu bloka (danas Banjavčićeva i Ulica Grgura Nin-
skog), na uglovnim česticama, nalazile su se dvije građan-
ske tlocrtno veće kuće s jednom stajom i gospodarskom zgra-
 - 4 -

dom. Iza njih, u unutrašnjosti bloka, sterali su se vrtovi.

Iz popisa vlasnika kuća iz 1770. saznaje se da je kuća br.
222 pripadala Kelleru, dvorskom blagajniku (danas se na tom
mjestu nalazi uglavnica u Banjavčićevoj 10), a br. 223,
trgovcu Bartolu Lesini (danas je na tom mjestu zgrada lje-
karne u Ulici Grgura Ninskog 1).
Objekt na Strossmayerovu trgu 8 je jedan od naj-
starijih u tvrđavi, podignut krajem 16. st. ali je kroz
300 godina doživljavao razne preobražaje. Vjerojatno je
početno bilo drvena građevina “L” tlocrta za obskrbu i voj-
nu pekaru, kako je ucrtana na planu tvrđave iz 1639.
(Vidi I. Pierroni, Arhiv SR Slovenije, sign. II, 56 r. u
Ljubljani). U prvoj pol. 18. st. povećana je i približno
u istom razdoblju prezidana za vojni obskrbni centar. Glav-
ni dio zgrade svođen je u prizemlju najljepšim svodovima
češkog tipa s uskim arkadnim hodnikom pod češkim kapama i
sluteći po čvrstom svođenom prizemlju bio je dozidan kat
vjerojatno s arkadnim hodnikom, koji je u 19.st. zazidan.
Taj dio zgrade je sačuvan i proteže se kao glavno krilo uz
Banjavčićevu ulicu. Uz njega se je naslanjalo niže krilo,
orijentirano prema vijećnici u kojemu se je nalazilo skladi-
šte. S druge strane zgrade prema palači generalata naslanja-
la se zidana kolnica generalata. Taj je kompleks bio prema
Strossmayerovu trgu zatvoren visokim zidom, dvorište je
bilo potaracano i u sredini se nalazio bunar. U dvorište se
ulazilo kroz široku kapiju. Opskrbna zgrada je kasnije
 - 5 -

ucrtana u svim tlocrtima tvrđave, s nekim promjenama obodnog

zida koji je zatvarao dvorište (npr. 1776 i 1770. kad je
pod br. 244. zgrada u legendi nacrta zabilježena kao opskr-
bni centar).
Na planu tvrđave ing. I. Kreya 1777/78. pokraj
glavne zgrade je ucrtano kraće krilo orijentirano prema
palači generalata, (danas kasarna Ive Lole Ribara). Pokraj
zgrade prema Vijećnici (danas SO Karlovac) nije bilo skladi-
šta nego prazna parcela u legendi tlocrta naznačena kao
gradilište ponuđeno za izgradnju novog skladišta. Međutim,
to se skladište nije gradilo, jer je stara barutana u
Karlovom bastionu bila ispražnjena zbog vlage, pa je poslu-
žila za magazin oružja.

Struktura bloka u zadnjoj trećini 18.st.

Struktura bloka se počela mijenjati oko l770. Tada
je staja generalata smanjena za krilo orijentirano prema
današnjoj Ulici Josipa Kraša, jer je na tom prostoru na
sjeverozapadnom rubu bloka podignuta čvrsta zidana je-
dnokatna vojna zgrada. Ovu situaciju dokazuje tlocrt tvr-
đave iz 1775. u kojem je na tom mjestu zgrada u legendi
obilježena brojem 6, “Das neue Brigadiere Quartier”. Tada
su već uz zgradu bila dozidana još dva manja objekta;
jedan je jugoistočno zatvarao unutrašnje dvorište, a drugi
širi na jugozapadnoj strani u dvorištu kao samostalni objekt.
Sjeverozapadno su bile štale u jednom širokom objektu,
 - 6 -

“Generalkomande Stallungen”. U unutrašnje dvorište se je

ulazilo kroz široku vežu glavne zgrade i kroz prolaz
između susjednih kuća i vrtova na bloku, iz današnje
Banjavčićeve ulice. Te su zgrade bile zidane za skladišta
1744. U regulacionom planu tvrđave iz 1783. čitav je blok
zgrada označen u legendi s brojem 3 kao nastamba brigadira.
Ta zgrada je jednokatnica u ulici Josipa Kraša 2, podignu-
ta za stan brigadnih časnika sa stajama za 24 konja i
skladištima. Potpuno je sačuvana s neznatnim promjenama
koje su adaptacijama nastale u unutrašnjem prostoru. U
prvoj pol. 19. st. gospodarske su zgrade spojene u kompak-
tno jugoistočno krilo. Glavno krilo dugačko 11 prozorskih
osi s decentriranim ulazom u vežu, orijentirano je sjevero-
istočno prema ulici Josipa Kraša, dok je prizemno krilo
orijentirano prema Banjavčićevoj ulici, a jednokatno jugo-
istočno prema Trgu Maršala Tita. Dvorište je zatvoreno,
jer je recentno ugrađen sanitarni čvor. Na tim česticama
je ostao i stari prolaz, šira “gasica”.
Prvi kat zgrade je u posjedu vojne administra-
cije. Prizemlje koristi pogon “22. Decembar”.
Iz građevinskih i stilsklh osobina zgrade, kon-
strukcije prizemlja kompleksa, prema načinu svođenja pro-
storija bačvastim svodovima s lomljenim susvodnicama,
segmentno zaključenim i konačno usječenim nišama izvornih
otvora vratiju, te u drugim prostorijama sa stropnom drve-
nom konstrukcijom ravnog podgleda, moguće je rekonstrui-
rati spajanje starije strukture zgrade u prizemlju sa
 - 7 -

strukturom iz 1770. Jugoistočno, nekad gospodarsko uže

krilo, svođeno je bačvastim svodovima sa šiljastim susvod-
nicama, a spojeno je u 19.st. u jedno krilo, i te umetnute
prostorije su pod stropom ravnog podgleda. Tada je i pro-
čelje i začelje krila oplemenjeno balkonom od kovana želje-
za na masivnim konzolama. Po tipu konzola i prozorskih
otvora jasno je da je to razdoblje oko 1830. Velika štala
generalata sa šest masivno zidanih stupova je adaptirana
privremeno za halu pogona “22 Decembar”, a pokraj nje su
manje prostorije s otvorenim drvenim grednikom, dok su
hodnici svođeni. Izvorni oblici prozora štale sačuvani su
prema dvorišnoj strani, a prema Banjavčićevoj ulici probi-
jeni su recentni veliki prozori na krojačnici pogona. Za
zadnju trećinu 18.st. je karakteristično rješenje vrlo du-
gačke zgrade s pročeljem ritmiziranim prozorskim osima,
s profiliranim, segmentno zaključenim dovratnikom veže, i
ključnim kamenom koji dosiže do kordonskog vijenca. Kat
nad vijencem je plitkim pilastrima podijeljen na kvadratna
polja.
Objekt je u cjelini autentičan, ali je estetski
dojam ovisan o vraćanju prvobitne boje, žbuke, koje već
ima nekoliko slojeva i sistema rasčlanjivanja koji se gubi
u tamno nijansiranim tonovima boje. Također i prostor u
prizemlju nije adekvatno korišten. Prostorna organizacija
u zgradi je jednostavna i vrlo tipična za vrijeme u kojem je
zgrada podignuta, s koridorima i stubištima koji povezuju
sobe u nizu orijentirane prema uličnim krilima. Konstrukci-
 - 8 -

ja je konzervativnija, način svođenja i stropna konstruk-

cija poznati su u graditeljskoj praksi Karlovca u prvoj
pol. 18. st. Djelomično je sačuvana i konstrukcija prethodne
starije zgrade.
Na bakrorezu Karlovca iz 1821., na cehovskoj
majstorskoj diplomi, ovaj je objekt označen brojem VII kao
“das Brigade - haus”. Građen je vjerojatno prema projektu
nekog vojnog inžinjera, jer je zgrada bila monumentalniji
vojni objekt. Vodeći majstor fortifikacije je tada još
uvijek bio tesar Martin Pintzner, dok je Josip Stiller,
poznati graditelj kasnobaroknog razdoblja, tek 1773. bio
primljen na rad u tvrđavi.

Jednokatna uglavnica u Banjavčićevoj 10/ulici

Grgura Ninskog, u regulacionom planu tvrđave iz 1783. nije
imala današnji tlocrtni oblik koji je 1818. već bio ucrtan
u obliku slova “L”, s dva jednaka krila. Po stilskim karak-
teristikama i vrlo jednostavnoj vanjštini, sa čistim zidnim
plohama koje prekida horizontalni vijenac i ritam prozor-
skih osi te barokno oblikovan ulaz veže, mogla je nastati
krajem 18.st. Objekt je više ambijentalne vrijednosti s
obilježjima klasicizma. Prisustvo ove uglovnice na raskr-
šću ulice je naglašenije nakon što je srušeno gospodarsko
krilo i ograda oko dvorišta zgrade na Strossmayerovom trgu
8, jer njeno pročelje zatvara trg u jugoistočnom pogledu.
Unutrašnje dvorište kuće je omeđeno uskim krilima koja su
dograđena sredinom 19.st.
 - 9 -

Detalj koji se mora sačuvati jer pomaže isprav-

nijoj dataciji objekta su oštećena vrata od kovanog želje-
za, a koja su pripadala skladištu trgovine što je već bila
predviđena u vrijeme izgradnje kuće. Zgrada je orijentira-
na prema ulici Grgura Ninskog, važnoj veduti centra, jer
spaja glavni trg tvrđave sa Strossmayerovim trgom. Počet-
kom 20. st. je u prizemlju glavne zgrade bila knjigovež-
nica i tiskara M. Fogina u kojoj je štampano djelo R.Strohala
“Grad Karlovac opisan i orisan”. U zgradi nisu potrebne veće
intervencije od normalnog održavanja i redovitog obnavlja-
nja pročelja zbog ljepote Strossmayerovog trga.

Blok je definiran i konačno izgrađen polovicom 19.st.

U Ulici Grgura Ninskog l je na mjestu barokne kuće
trgovca Bartola Lesine i gospodarske zgrade tj. žitnog skla-
dišta, podignuta 1857. nova kuća. Gradio ju je Eduard Meder
na čestici koju je zajedno sa starom kućom naslijedio od
ljekarnika Matije Medera. Poznato je da su početkom 19.st.
ljekarnu vodili Šimunići. Eduard Meder je također bio
ljekarnik. Zbog toga se ulica tada zvala “Ljekarničkom” a
na tom se mjestu nalazila najstarija karlovačka civilna
apoteka. (Apoteku, koju su u samostanu vodili Franjevci,
ukinuo je general Petaczi, a zatim je bila smještena u
gradskoj Vijećnici).
 - 10 -

Kuću u Ulici Grgura Ninskog l je projektirao i

izveo karlovački graditelj Ernest Mühlbauer. U obradi
vanjštine bila je čišća u izvornom obliku s ukrasnim de-
taljima razdoblja romantičnog historicizma, s visokim uskim
ulazima veže i apoteke sa segmentno zaključenim kamenim
nadvratnicima. Katove je dijelio nazupčeni kordonski vije-
nac, visoki prozori kata bili su završeni nadstrešnicama
s dekoracijama, a snažno izbažen vijenac tavanskim otvori-
ma. Među radovima graditelja E.Mühlbauera je kuća apoteke
“K crnom orlu” najjednostavnije i najoriginalnije riješena,
i izvanredno uklopljena u stariji ambijent. Namjena je ostala
tradicionalna i tlocrtni raspored sačuvan. Apoteka zaprema
veći dio prizemlja s laboratorijem i skladištem lijekova.
Direktno je vezana sporednim ulazom s dvorištem i vežom,
a zavojito kameno stubište ugrađeno s dvorišne strane je
komunikacija sa stanom na katu. To je ujedno vrlo tipično
stubište koje se ponavlja i u ostalim radovima E.Mühlbauera.
Objekt je ocijenjen kao viša ambijentalna vrijednost, a u
opusu E. Mühlbauera pretstavlja jedan od prvih radova naj-
bolje kvalitete. Dobro je održavan, ali dio prostora u
dvorišnim krilima nije podesan za stanovanje nego za skla-
dišni prostor za koji je i građen. Na katu je izvedena u
dvorišnom krilu recentna adaptacija jednog dijela stana.
 - 11 -

Ploha na jugoistočnom rubu renesansne “insule”, danas

sastavni dio prostora glavnog trga.

Ta je ploha dio bloka, nastala nakon rušenja

baroknih drvenih zgrada. To su bile najstarije vojne stam-
bene zgrade podignute i orijentirane prema glavnom trgu
tvrđave. Taj je prostor 1818. bio prazan, objekti srušeni
i u tlocrtu je označen legendom “L” kao “Platz, auf
welchem einst die für den Festungs Comandanten Platz Major
in den Genie Districts Directeur bestimten Gabäude gestanden
sind.” Prazne čestice su 1855. pripadale vojnom objektu
“Oružani” na bloku sjeveroistočno od glavnog trga, a polo-
vinom 19.st. već su zasađena stabla koja su 1863. ucrtana
u tlocrtu tvrđave jer je to zemljište postalo gradsko.
(Op: vrlo je vjerojatno da je za zemljište koje je grad
zahtijevao da mu se vrati zbog uređenja centralnog trga,
tadašnja “Oružana” dobila u zamjenu zemljište iza današnje
kasarne “Narodnog heroja Josipa Kraša” na kojemu su bile
prazne čestice, jer su u požaru izgorile kuće. Na tom je
zemljištu bilo uređen mali park. Kasnije ga je vojska opasa-
la visokom ogradom). Na praznim česticama sjevorozapadno od
trga zasađena su nakon te razmjene stabla, javor, lipa
i bagrem. Taj prostor je Odjel za povijest umjetnosti nakon
anketiranja i sociološkog istraživanja tokom 1976/77. god.
predložio za Malu tržnicu s drvenim klupama (štandovi,
tende) za prodaju svježe robe. Skupština Općine je povjerila
prostor poduzeću PPK, ali unatoč niza vrlo realnih suges-
 - 12 -

tija navedeno poduzeće nije dokazalo nikakvu inicijativu

i poslovnost da taj prostor rješi i oživi. Naprotiv, pos-
tavljeni su neintegrirani objekti, “kiosci” za koje je izdao
dozvole Zavod za urbanizam, komunalne poslove i vodoprivredu
u Karlovcu bez prethodne konzultacije s Regionalnim zavodom
za zaštitu spomenika kulture i komisije koja je imenovana
za rješavanje hitnih pitanja dok je u toku studija revita-
lizacije. Zbog toga je Zavod za zaštitu spomenika kulture
na intervenciju Odjela za povijest umjetnosti i Predsjedniš-
tva SO Karlovac uputio savjet i zahtjev Zavodu za urbanizam,
komunalne poslove i vodoprivredu u Karlovcu da se ti kiosci
maknu. Problem “kioska” također uz sve ostale ispitane raz-
loge dokazuje potrebu ostvarivanja “Male tržnice” kao i
estetskog rješenja “kioska” (tende) koji bi se mogao inter-
polirati u povijesnu jezgru.

Nakon što je u 19. st. stablima zasađen i ozele-

njen jugoistočni dio bloka, postignut je konačni pravokutni
oblik, prostorni volumen i dimenzije glavnog trga koji je
već u 18.st. nakon gradnje Velike vojarne, danas kasarne
“Narodnog heroja Ive Marinkovića” bio prostorno proširen
jer je palača vojarne povučena od linije ulice koja omeđuje
centralnu renesansnu kvadratnu plohu trga.
Barokni zdenac i vodoskok usred trga zamijenjeni
su 8.VI 1869. današnjim zdecem. Gradnju zdenca je vodio
časnik Vesguczi. (Op: iz spomenice franjevačkog samostana
u Karlovcu). Taj je zdenac, koji je tada imao čekrk i četiri
 - 13 -

rešetke od kovana željeza (sačuvane su dvije rešetke)

adaptiran u današnje stanje i time je devaloriziran. Zbog
toga je predloženo da se bunaru vrate rešetke od kovanog
željeza, da se dadu iskovati po uzoru na postojeće, pokrije
otvor zdenca i nađe sretnije rješenje stalnog protoka vode.

Objekt na Strossmayerovu trgu 8 je u glavnom

dijelu ostao originalan, ali je u prvoj pol. 19.st. ponovno
izgrađen prizemni magazin priključen glavnom objektu i
orijentiran prema zgradi Vijećnice. Snimke tlocrta iz l862.
i fotografije iz 19. st. dokazuju da je dvorište bilo opasa-
no visokim zidom i kapijom, a generalska kolnica je ugra-
đena u jedno niže jednokratno krilo koje je priključeno
glavnom starijem dijelu i orijentirano prema ulici Josipa
Kraša. Taj kompleks je zajedno s dvorištem imao tlocrtno
pravokutan oblik, dodan mu je jedan istak za sanitarni čvor,
a arkade su zazidane.

Strossmayerov trg je zbog takve situacije zgrade

bio manji i nepravilan kao i danas zbog malogradskih kuća
na sjeverozapadnom rubu. Kapela sv. Josipa (Malteška kapela
s grobnicom generala Herbersteina) se nalazila u zapadnom
dijelu trga, na prostoru koji je zasad konzerviran i zašti-
ćen dok se ne izvrše istražni radovi i ne projektira rje-
šenje plohe trga. Kapela je srušena 1830. od eksplozije,
jer je služila kao skladište baruta. (Op: za zgradu na
Strossmayerovom trgu 8, vidi fotografije s kraja 19.st.;
 - 14 -

tlocrt malteške kapele je snimio zastavnik Gery pol.18.st.,

Arhiv Hrvatske u Zagrebu, zbirka mapa i planova, inv. br.
121).

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU BLOKA “ C “, ASANACIJU

OBJEKTA I PROMJENU SADRŽAJA U NEKIM OBJEKTIMA

Blok je potpuno izgrađen ali građevne tkivo nije

u cjelini sačuvano jer su prazne čestice nakon rušenja naj-
starijih drvenih objekata početkem 19.st. korištene za
proširenje prostora glavnog trga i ozelenjene stablima.
Veličina bloka je ostala sačuvana kvadratna “insula” rene-
sansnog plana. Sačuvano građevno tkivo je uglavnem dobro
održavano, ali nije najbolje korišteno a neki su sadržaji
nepodesni, pa se stoga predlaže njihova promjena.

Jednokatnica u Ulici Josipa Kraša 2 s dvorišnim

krilima od kojih krilo prema Banjavčićevoj ulici (prizemno)
zatvara unutrašnje dvorište, a izgrađeno je i pregrađivano
od 1770. do 1774. Na katu je korisnik JNA, sa službenim
prostorijama administracije, i taj se sadržaj nema razloga
mijenjati. U prizemlju je pogon poduzeća “22 Decembar” s
krojačnicama i skladištima te poslovnim prostorom. Taj je
sadržaj u strogom središtu jezgre neprihvatljiv, a također
 - 15 -

prostorije ne zadovoljavaju i ne odgovaraju takvom radnom

pogonu i organizaciji te koče napredak poduzeća.

Uglavna jednokatnica u Banjavčićevoj ul. 10/

Grgura Ninskog građena u zadnjem deceniju 18.st. s dvori-
šnim krilima iz prve pol. 19.st. zatvara malo unutrašnje
dvorište i jednim širim prolazom “gasicom” je odvojena od
susjednog prizemnog krila zgrade u Ulici Josipa Kraša 2.
Dobro je održavana, ali bi se prizemlje njenih krila kao i
prizemni stan lijevo od veže, mogli koristiti za zanatsko
uslužne djelatnosti i skladišta. Dvorište bi tak trebalo
uredno održavati i istaknuti starije detalje, kao željezna
klasicistička vrata skladišta i ganjčece - verande dvoriš-
nih krila. Fasade su obnovljene i recentno bojane.

Jednokatnica u Ulici Grgura Ninskog 1, građena

je 1857. prema nacrtima i u izvedbi karlovačkog graditelja
Ernesta Mühlbauera za ljekarnu u koju svrhu služi i danas.
U zgradi nisu dobro korišteni skladišni i radni prostori
u prizemlju dvorišnih krila, a također je potrebno obnoviti
i rekonstruirati pročelja pošto postoje originalni nacrti
(Arhiv obitelji Fogina u Karlovcu). Preporuča se apoteku
zadržati zbog tradicije i dobre lokacije a okolicu horti-
kulturno urediti, naročito prema Trgu Maršala Tita, jer su
na tu stranu orijentirani laboratorij i skladište apoteke.
Neintegrirani kiosk postavljen dozvolom Zavoda za urbanizam,
komunalne poslove i vodoprivredu u Karlovcu mora se odstra-
 - 16 -

niti. O tom predmetu je navedenoj ustanovi predana prepo-

ruka Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture da
ne produljuje ugovore za kioske na prostoru koji je
predviđen za Malu tržnicu.
Sve tri navedene zgrade u sklopu dvorišnih krila
i unutrašnjih dvorišta, među kojima je najprostranije
dvorište zgrade u Ulici Josipa Kraša 2, su zbog svojih
stilskih karakteristika i očuvanosti procijenjene kao viša
ambijentalna vrijednost najužeg središta povijesne jezgre.
Zbog toga se moraju održavati i revitalizirati djelomično
promjenom sadržaja koji imaju i povijesnu tradiciju, odgo-
varaju objektima a također osiguravaju oživljavanje centra
te danomice privlače ljude iz šire karlovačke regije u grad.

3. PRIJEDLOG ZA OSNIVANJE “MALE TRŽNICE” SA SPECIJALIZIRA-

NIM TRGOVAČKIM RADNJAMA, HALOM TRŽNICE, I VRTNOM RESTAU-
RACIJOM U SKLOPU OBJEKTA U ULICI JOSIPA KRAŠA 2 I NA SJE-
VEZOZAPADNOM PROSTORU TRGA MARŠALA TITA.

Taj je prijedlog postavljen već tokom 1977. jer

su ankete i ispitivanje životnih i socijalnih prilika
stanovništva u povijesnoj jezgri istakla kao jedan od vi-
talnih problema vraćanje tržnice u središte. Tradicionalna
tržnica na glavnom trg ukinuta je nakon izgradnje nove
tržnice na gradskom području “Luščić”, te je tako onemo-
gućeno stanovnicima “zvijezde” da se svakodnevno snabdije-
 - 17 -

vaju svježim povrćem, voćem i mliječnim proizvodima. Ta

situacija ugrožava i inače hendikepirano stanovništvo, a
naročito ono visoke starosne dobi i siromašnije. Time je
otpao i svakodnevni priliv ljudi iz šire karlovačke regi-
je što ujedno utječe na život u gradu. Nije se smjelo do-
pustiti da taj sadržaj bude sasvim ukinut, tim više jer je
Trg Maršala Tita ostao i ostat će najreprezentativniji trg
grada, okružen kulturnim sadržajima, vojnim i sakralnim
objektima, a ploha trga se nimalo neće profanirati nego
obnoviti za kulturne i društvene događaje.
Vitalna potreba stanovništva “Zvijezde” je jedna
manja tržnica, privlačno riješena s ekskluzivnim lokalima
i prodajom koja bi se morala odvijati tokom čitavog dana,
jer je ona potrebna u centru i zbog administrativnih obje-
kata SO Karlovac koji namjeravaju tu ostati i još se pro-
širiti na neke objekte. Zbog toga bi se neadekvatni sadržaj
u zgradi i čitavom kompleksu objekata u Ulici Josipa Kraša 2
trebao ukinuti, osigurati novi prostor tvorničkom pogonu
“22 Decembar” i adaptirati čitavo prizemlje zgrade, koris-
teći postojeće prostore za smještaj malih lokala za prehranu,
kafeteriju, snack, slastičarnice, delikatesne radnje, topli
sendvič i hrenovke, halu tržnice, vrtnu restauraciju, a
slobodan prostor s tradicionalnim drvenim tendama za vanj-
sku uličnu prodaju. Također se preporuča raspisati natječaj
za tip tende -kioska koji bi se uklapao u prostor starog
ambijenta. S takvom bi se adaptacijom estetski mogla riješi-
ti i ploha pročelja objekta orijentirana prema Trgu Maršala
 - 18 -

Tita, koja je bez naročitih osobina, izuzev uglovne zone s

balkonom, jer je ona prvobitno u doba gradnje bila dvo-
rišno krilo, a ne glavno pročelje zgrade.
Plohu bi vrlo efektno oživjeli razni otvori i
oblici otvora za lokale i prolaze, a unutrašnje dvorište
bi se moglo hortikulturno oplemeniti za vrtnu restauraciju.
Dovoz robe se može riješiti direktno kroz vežu zgrade i
kroz “gasicu” iz Banjavčićeve ulice. U tom bi se slučaju
fasada prizemne hale u Banjavčićevoj ulici (prostor bivše
generalske konjušnice) također estetski mogao riješiti,
jer bi ploha oživjela adaptacijom za veliku halu tržnice.
S tim rješenjem postigao bi se izvanredno efektan i vrlo
koristan, ekonomičan zahvat, koji bi stubokom promijenio
izgled strogog središta, oživio bi Trg Maršala Tita i nepo-
sredne okolice a unutrašnji prostor bi danomice i u popodne-
vne i u večernje sate privlačio ljude u povijesnu jezgru.
 - 19 -

4. PRIJEDLOG ZA OBNOVU I SADRŽAJE OBJEKTA NA STROSSMAYEROVOM

TRGU 8.

Bivši opskrbni centar je bio donedavna vojni objekt,

a u oskudici stanova za vojne službenike adaptiran je u
stambene prostore za više obitelji. Bez obzira na kojem di-
jelu kuće se stanovi nalaze ne odgovaraju suvremenim stambe-
nim potrebama, a naročito oni u prizemlju zgrade. Objekt je
i u vanjskom izgledu izgubio svoj jednostavan ali ipak stil-
ski izdiferenciran oblik. Danas je u svom krnjem izgledu
presudan za izgled i dojam Strossmayerova trga, jednog od
najstarijih i najautentičnijih ambijenata u povijesnom sre-
dištu. Pošto mu se više ne može vratiti njegov plastični i
zbijeni oblik s ogradom dvorišta i bočnim nižim krilom, mo-
guće ga je uklopiti u estetsku obradu trga na taj način, da
mu se vrati prvobitna, arkadama perforirana fasada, koja je
orijentirana prema trgu i da se sruši istak dozidan zbog
sanitarnog čvora, koji više ne funkcionira. Da bi to bilo
ostvarivo treba promijeniti namjenu zgrade koja nije zidana
za stanovanje, i naći društveni sadržaj koji će ujedno biti
zanimljiv i privlačan, a također približno sličan svrsi za
koju je objekt bio građen.
Zbog toga zgradu treba raseliti i predati ju tak-
voj društvenoj organizaciji koja je ugledna, u kojoj se
okupljaju ljudi, i kojoj je potreban u sklopu zgrade ugosti-
 - 20 -

teljski pogon specijaliziranog tipa, npr. Crvenom križu,

Društvu inženjera i arhitekata, nekaoj humanitarnoj ustano-
vi i sl. U tom slučaju mogle bi se otvoriti arkade na pro-
čelju, i glavni dio zgrade u prizemlju koristiti za ugos-
titeljske svrhe uz uvjet, da i ploha bivšeg dvorišta sa
starim taracom, obnovljena kamenim pločama, bude korištena
za takvu svrhu i da se oko nje planira hortikulturno rje-
šenje, npr. za restauraciju Crvenog križa ili klub - resto-
ran Društva arhitekata ili nekog privatnika, ali sa istom
svrhom. Na katu glavne zgrade bi u tom slučaju trebale
biti društvene ili službene prostorije, uredi i poslovne
i klupske prostorije organizacija koje bi preuzele zgradu.
Također se u toj zgradi na katu mogu nalaziti projektni
biroi, a u kraćem bočnom krilu uredi predstavništva stra-
nih ili domaćih firmi.
Pošto je objekt više ambijentalne vrijednosti
rekonstrukcija izvornog izgleda bila bi vrlo značajna za
čitav prostor kao i izgled Strossmayerovog trga, a ne bi
pretstavljala naročito skupu investiciju. Raseljavanje
prizemlja je ujedno i rješavanje socijalnih prilika i
neadekvatnog stanovanja.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “D”

U istraživanju bloka “D” sudjelovali su:

Ljerka Kanižaj, prof., povjesničar umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik
Sanja Nekić, dipl. ing. arh.
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
Vladimir Peršin, prof. kustos Gradskog muzeja u Karlovcu
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “D”

s kućama pod zaštitom u Banjavčićevoj l, Radićevoj 4 i
Radićeva 6 / Banjavčićeva 5.

Sadržaj:

l. Analiza bloka “D”

2. Prijedlog za asanaciju bloka;
3. Prijedlog za rušenje neintegriranog objekta u
Banjavčićevoj 3 i premošćenja, koje ga spaja
s objektom u Cesarčevoj 3 (Muzička škola), uz uvjet
da se zamjeni suvremenim stambenim objektom. Uređe-
nje unutrašnjih dvorišta u bloku;
4. Zaštita okoline;
 - 3 -

l. ANALIZA BLOKA “D”

Blok “D” nalazi se na jugozapadnom dijelu povije-

snog središta, na rubu uz “šanac”. Rubni krnji blok nala-
zio se je uz bedem. Omeđen je Radićevom, Banjavčićevom,
Križanićevom i Cesarčevom ulicom u kojoj su kuće orijen-
tirane prema “šancu”. Na bloku se nalazi 9 objekata, od
kojih je 7 kuća i 2 gospodarske zgrade (u Cesarčevoj jed-
na adaptirana za stanovanje). U unutrašnjosti bloka nala-
ze se 3 dvorišta ograđena visokim zidanim ogradama i me-
đusobno razdvojena gospodarskim zgradama. Ispred kuće u
Cesarčevoj 1 - 2 je mali vrt i travnjak kojega od parka
u “šancu” razdvaja asfaltirana ulica.

Situacija polovinom 18. st.

Blok se je nalazio uz bedem, bliže “Banskom basti-

onu”. Na bloku je uz rubove bilo svega 8 kuća orijentira-
nih prema gradskim ulicama (danas Banjavčićeva i Radićeva
ul.). Samo dvije kuće nalazile su se uz bedem od kojega je
blok bio razdvojen uskim prolazom. U unutrašnjosti bloka
bilo je nekoliko obrađenih vrtova. Kuće uz bedem bile su
razdvojene od susjednih na bloku uskom ulicom koja se pro-
bijala do trga sv. Josipa (Strossmayerov trg). To je dana-
šnja Tijesna ulica. Kuće su većinom bile uske, po dubini
čestice, ili manje - gotovo kvadratnog tlocrta. Samo dvije
su veće i usporedne s ulicom (danas su na tim česticama
 - 4 -

kuće u Radićevoj 4 i Banjavčićevoj 3).

Situacija u drugoj pol. 18. st.

Vlasnici objekata 1770 :

1. br. 245 - Andrija Gerčman, tkalac
2. br. 246 - Mihajlo Kapčić, postolar
3. br. 247 - Ivan Glier, sedlar
4. br. 248 - Šremsek
5. br. 249 - Stjepan Gotlić
6. br. 250 - Feliks Cusulić
7. br. 251 - Lorenz Bruner
8. br. 252 - udovica Franković
Do tog je vremena jedina promjena u bloku manja
prigradnja uz začelje kuće br. 249. Do 1790. nije bilo ni-
kakvih promjena, a 1792. je na temeljima stare kuće zidana
nova od čvrste građe, danas Radićeva 4. Do tada su se uz
Radićevu ul. (ranije naziv “Neuthorgasse”) nalazile jedna
pored druge, obrtničke kuće postolara i tkalca, a na mje-
stu najveće sedlarove je zidana današnja trgovačka pala-
čica u Radićevoj 4.

Promjene u strukturi bloka u prvoj i drugoj pol. 19. st.

Iz topografskog popisa čestica god. 1855. saznaje
se, da na bloku ima 7 čestica koje su pripadale ovim vla-
 - 5 -

snicima: čest. 16 Petru Resmanu, kućni br. 16; čestica 17

Josipu Grahovcu, kućni br. 17; Čestica 18, Josipu Korenu,
kućni br. 18; čestica 19 Antunu Štajdaheru s dvije kuće,
čestica 22 pripadala je Josipu Rotku i na njoj je bila
štala. Usporedivši topografski popis s nacrtom grada iz
1863, u prvoj pol. 19. st. nastale su u građevinskoj ba-
štini velike promjene. Na uglu Cesarčeve i Radićeve velika
dvokatnica s užim krilima koja zatvaraju malo unutrašnje
dvorište izgrađena je 1834. Kuća je građena za trgovačko -
stambenu namjenu s lokalom i skladištima u prizemlju. God.
1855. bio je vlasnik Petar Resman. Podignuta je na česti-
cama gdje su se do tada nalazile dvije drvene kuće koje
su srušene nakon što su 1812. proširena u bedemu tzv.
“Slijepa vrata” i uspostavljena komunikacija s predgrađem
preko “šanca”.
U toj se kući 1848. nalazila veletrgovina kolonijal-
nom robom Mije Krešića. Kasnije je tu trgovačka kuća
Mirka Malovića, a danas “Narodni magazin - Tekstilkomerc,
Karlovac”, koji je adaptirao dva kata za trgovački prostor
i tada ukinuo vežu s portalom na glavnom pročelju prema
Radićevoj. Nova kuća je proširena u “gasicu” pa su s time
zatvoreni prozori susjedne kasnobarokne kuće u Radićevoj 4.

Oko 1830. pregrađena je i učvršćena svodovima (če-

ški svod sa poprugama) kuća u Radićevoj 6 / Banjavčićeva 5,
s klasicističkim dovratnikom na ulazu u Banjavčićevoj. Ta-
da je kuća povišena za kat i produljena za niže bočno kri-
 - 6 -

10. Kuća je još jednom pregrađena krajem 19. st., učvršće-

na traverzama, a tavanski prostor adaptiran je u stambeni
(na korištenju pekari Žitokombinata koja je preselila u
novi pogon).

Barokna kuća u Banjavčićevoj 3 je krajem 19. st.

srušena, a na njenom mjestu podignuta je neintegrirana,
nekvalitetna kuća temeljito pregrađena 1937. Predlaže se
rušenje objekta.

Cesarčeva 1 - 2, prizemnica s dvorištem i gospo-

darskim zgradama, na zemljištu Josipa Rotha. Kuća je zida-
na oko 1860. a recentno je dozidan dio kuće br. 2, na če-
stici privatnog vlasnika kuće u Banjavčićevoj 1. Dvorišno
krilo je dozidano 1933.

Nakon rušenja bedema krajem 19. st. na česticama

s vrtovima podignuta je raskošna, i jedna od svega nekoli-
ko kvalitetnih kuća, palača kasnog historicizma u neorene-
sansnom stilu, sa dekorativnim neorenesansnim pročeljem,
balkonom, drvorezbarenim vratima i štukaturama u predvor-
ju. Vjerojatno rad Djure Carneluttia iz Zagreba, gradite-
lja “Zorin Doma” u Karlovcu. Podigao ju je oko 1890. vele-
trgovac Vilim Reiner i prizemlje iznajmio Pučkoj štedioni-
ci.
 - 7 -

2. PRIJEDLOG ASANACIJE BLOKA

U bloku su zbog izrazite vrijednosti zaštićene

kuće baroknog razdoblja:
- Banjavčićeva 1, konstruktivno najstarija izvorna
domaća drvena kuća s vrlo izražajnim rustičnim detaljima
međustropne drvene konstrukcije otvorena grednika i s drve-
nim “ganjčecom” na začelju. Podzidana je opekom u 19. st.
ali je ostala na starim temeljima i izvorne tlocrtne di-
spozicije unutrašnjeg prostora. Preporuča se adaptacija
prizemlja obrtničke radionice (postolarska radionica, po-
zamenterija, krojačka radionica). Preporuča se vlasniku
dati povoljne kredite za asanaciju međustropne konstrukcije
pod uvjetom da sačuva prostorni raspored i drvenu građu i
da se asanacija vodi pod kontrolom Regionalnog zavoda za
zaštitu spom. kulture. Stambeni prostor može koristiti samo
jedna obitelj.

- Radićeva 4 (ponekad ju označuju s br. 2) je

objekt izrazite vrijednosti. Primjer trgovačke kuće od so-
lidne građe iz 1792. god. sa svođenim prostorima i svođe-
nom vežom u prizmelju - tip češkog svoda, jedan od prvih
koji su izvedeni u profanoj arhitekturi Karlovca (prvi
objekti koji su bili svođeni kasnobaroknim češkim tipom
svodova bili su: Oružana 1783, srpsko - pravoslavna crkva
sv. Nikole od graditelja J. Stillera 1786 i svetište župne
crkve sv. Trojstva 1789, također rad J. Stillera).
 - 8 -

Poslije 1818. kući u Radićevoj ul. je prigrađeno

dvorišno krilo i svođena kolnica u dvorištu na koju se je
u 19. st. naslonilo krilo susjedne kuće Radićeva 6 / Ba-
njavčićeva 5.
Predlaže se, da u prizemlju ostanu specijalizira-
ne trgovine i obrti. Na katu da se čitav stambeni prostor
koristi za jednu obitelj i da se sruše vanjske betonske
stube za prilaz u odvojeni dio stana. Barokni stambeni pro-
stor je ostao sačuvan, jedino je pregrađen drveni “ganjak”
začelja. Preporuča se, da se u prizemlju na začelju ponovno
otvore lukovi i da se dozvoli u dvorišnom krilu adaptaci-
ja za obrtničku radionicu.

- Ugaonom objektu Radićeva 6 / Banjavčićeva tre-

ba vratiti prvobitni svjetli kolorit na bazi kreča; trgo-
vački lokal urediti za specijaliziranu malu prodaju; pro-stor
bivše pekare za ugostiteljski lokal specijalitetima
tipa “snack” kombiniran sa sjedenjem ili u posebno luksu-
zan prodajni prostor tipa boutique.

- Cesarčeva 3 - objektu je potrebna obnova proče-

lja i promjena namjene. Muzička škola nema perspektive u
skučenom prostoru pa se u smjernicama revitalizacije pred-
laže na sjeveroistočnom dijelu povijesnog središta u bloku
“O” graditi novi objekt za Muzičku školu na česticama koje
treba rasčistiti, i orijentirati suvremeno zdanje prema
Prešernovoj ulici.
 - 9 -

Objektu vratiti prvobitnu namjenu i ponuditi ga

jednoj od zainteresiranih banaka za poslovnicu.

- Niski objekt u Cesarčevoj 1 - 2 treba održati

zbog vizure stare periferne Križanićeve ulice u kojoj pre-
vladavaju malogradski zaštićeni objekti.

Objašnjenje:
Prvobitno je blok imao obrtničko - gospodarski ka-
rakter kao periferni krnji blok uz bedem. Kad su bedemi
srušeni, interpolacijom luksuzne poslovno - stambene zgra-
de veletrgovca Reinera i još ranije klasicističke dvokat-
ne trgovačke kuće na ulazu u Radićevu ulicu, struktura blo-
ka se promjenila i oplemenila kvalitetnom arhitekturom.
Prema tome u bloku treba asanacijom građevinskog fonda
ozdraviti stanje a sadržajno zadržati trgovačko - poslovni
i stambeni karakter koji je blok promjenom sociološkog sa-
stava dobio krajem 18. i u prvoj pol. 19. st.

3. PRIJEDLOG ZA RUŠENJE NEINTEGRIRANOG OBJEKTA U BANJAVČI-

ĆEVOJ 3, UZ UVJET DA SE IZGRADI SUVREMENI STAMBENI
OBJEKT
u tri etaže: - prizemlje, I kat i potkrovlje sa stambenim
prostorom i garažama u prizemlju pod trijemovima.
 - 10 -

U bloku se preporuča uređenje svih unutrašnjih

dvorišta (tri dvorišta), i rušenje privremenih šupa, a
stambeni prostor u gospodarskoj zgradi u dvorištu Cesarče-
ve 1, da se adaptira za radionicu i probije ulaz iz Banjav-
čićeve ulice.

4. ZAŠTITA OKOLINE

Ispred Muzičke škole u Cesarčevoj 3 je Vilim

Reiner, prvi vlasnik kuće, uredio mali park koji se pro-
stire do “šanca”. U njemu su smreke i borovi i vrijedan
primjerak žalosne bukve (Fagus silvatica forma pendula).
 - 11 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA “D”

Blok “D” bio je povijesno obrtničko - gospodarskog

karaktera kao periferni blok uz bedem fortifikacije. U 19.
st. znatno je izmijenjena građevinska struktura i sociolo-
ški sastav, te on postaje trgovačko - poslovni i stambeni
blok.

- Pod zaštitom su kao izrazite vrijednosti objek-

ti baroknog razdoblja i ranog klasicizma: Banjavčićeva 1,
drvena tradicionalna obrtnička kuća; Radićeva 4, trgovačka
kuća iz 1792; Radićeva 6 / Banjavčićeva 5, dvokatna uglov-
nica. Za te se objekte zahtijeva djelomična asanacija, bo-
jenje pročelja i kvalitetno korištenje prizemlja za speci-
jalizirane trgovačke i obrtničke radnje i ugostiteljski lo-
kal suvremeno opremljen, sa specijalitetima po kojima bi
se razlikovao od ostalih u gradu. Za takav lokal je pri-
kladan prostor bivše pekare u krilu kuće u Banjavčićevoj ul.

-Za objekte kasnog klasicizma u Radićevoj 2 / Ce-

sarčeva 4 i reprezentativnu neorenesansu palaču u Cesarče-
voj 3 (danas Muzička škola), zahtijeva se održavanje pro-
čelja sa profilacijama i štukaturom u izvornom koloritu.
Zatim adaptacija i rekonstrukcija pročelja u prizemlju s
estetskim rješenjem izloga lokala prema izvornoj strukturi
i obliku otvora kuće u Radićevoj/Cesarčeva koji su nagrđe-
ni sadašnjim izlozima i reklamom Narodnog magazina. Za
 - 12 -

objekt u Cesarčevoj 3 predlaže se promjena namjene, iselje-

nje Muzičke škole i adaptacija objekta za bankovni prostor,
predstavništvo ili sličnu namjenu.

- Niski objekt u Cesarčevoj 1 - 2 štiti se zbog

ambijentalne vrijednosti periferne Križanićeve ulice i ne
dozvoljava se povišenje objekta.

- Neintegrirani objekt u Banjavčićevoj 3 predlaže

se za rušenje uz uvjet da se izgradi novi kvalitetan stam-
beni objekt koji ne smije prelaziti postojeću visinu i mo-
ra imati krovište koje može biti korišteno za stambeni
prostor; garaže u trijemu prizemlja prema dvorišnom proče-
lju. Unutrašnje dvorište treba da se uredi za korištenje
cijelom bloku s klupama i dječjim igralištem.

- Zaštićuje se površina parka s postojećim horti-

kulturnim fondom ispred objekta u Cesarčevoj 3.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “E”

U istraživanju bloka “E” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Dipl. arh. ing. Sanja Nekić
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja Karlovac
Mr Miroslav Jilek, sociolog, znanstveni asistent
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “E”

s kućama pod zaštitom u Križanićevoj 2, Križanićevoj 10,
i Križanićevoj l2.

Sadržaj:

l. Analiza bloka šifra - “E” -

2. Prijedlog za asanaciju i restituciju zaštićenih kuća u
Križanićevoj ulici, rušenje dotrajale i neintegrirane
arhitekture i interpolacija stambenih novogradnji.
3. Nova namjena objekata u Križanićevoj ul. broj 2 i 4.
4. Zaštita okoline.
5. Uvjeti za interpolaciju stambenih novogradnji na če-
sticama u Križanićevoj ulici, koje će biti oslobođene
rušenjem objekta br. 6 - prema modalitetima zaštite.
 - 3 -

l. ANALIZA BLOKA “E”

Jugozapadni rubni ugao povijesnog središta omeđen

Križanićevom i Marinkovićevom ulicom, orijentiran je prema
“šancu” i Klobučarevoj ul.
U bloku se nalazi 8 (osam) objekata, jedna prazna
čestica, a unutar bloka garaže naslonjene na zidove vrto-
va kuća u Klobučarevoj ul. s dva niska manja dvorišna zi-
dana objekta. Sačuvan je bivši prolaz uz bedem.
Blok je na vrlo istaknutom mjestu uz rub “šanca”,
na prostoru bivšeg banskog bastiona (“Die Bastion Nr. 6
oder die Bann Bastion”, prema nacrtu tvrđave Karlovac na-
činjenom za generalfeldmaršala v. Colloreda, 1775/76 -
Kriegs Archiv, Beč - C. VII. Nr. 16.).
Na unutrašnjem rubu šanca je podignut spomenik
Ustanku i Narodno - oslobodilačkoj borbi građana Karlovca
i naroda karlovačkog okruga, rad kipara Vanje Radauša. Oko
njega je uređen park s klupama, a obilazi ga asfaltirana
ulica u nastavku Klobučareve i Cesarčeve ulice koja omeđu-
je blok i prekida travnjak. Blok je jednim dijelom otvoren
prema parku, između uglovne jednokatnice u Klobučarevoj
ul. 11 i jednokatnog objekta na začelju kuće u Križaniće-
voj br. 6. Zbog toga unutrašnjost bloka s garažama naslo-
njenim na zidove vrtova kuća u Klobučarevoj ulici pruža
neugodan dojam iz odmorišta pred spomenikom NOB - a, dok
je na suprotnoj strani blok otvoren prema Marinkovićevoj
ulici i zaštićen drvoredom jablanova i malim vrtom. U bloku
 - 4 -

je izoliran sklop objekata u Križanićevoj br. 2 i br. 4.,

sa zajedničkim ograđenim gospodarskim dvorištem.

Situacija polovinom 18. st.

Na banskom bastionu nije bila dozvoljena gradnja,

ali se na tom prostoru nalazilo nekoliko vrtova. Uz bedem
se protezao niz kuća iza kojih se nalazio uži prolaz. Za-
ključujući po tipu čestice i tlocrta kuće uz bedeme veći-
nom su bile izgrađene u 17. st.
U Križanićevoj ulici u nizu kuća od br. 2 do 12
polovinom 18. st. bilo je 10 kuća i dvije neizgrađene par-
cele. Na jednoj čestici, između današnje kuće br. 2 i 6
nalazila se na kraju štala. Također je jedna štala bila iza
današnje kuće br. 6. Ni jedan od tih objekata nije ulazio
u prostor bastiona. Na praznoj čestici današnje kuće br. 10
u Križanićevoj ulici i iza nje nalazio se vrt.

Situacija 1770. god.

Niz kuća je bio prekinut širim prolazom do bedema
(na mjestu danas proširene Marinkovićeve ul.) jer su se
tu nalazili kanali za odvodnju oborinskih voda i glavni ka-
nal fortifikacije. (Bilo je pet kanala od koj ih su dva
nova izgrađena 1775/76. iz legende nacrta tvrđave Karlovac
1776. god. izvedeno za generala Colloreda. Kanali su ucr-
 - 5 -

tani približno u središnjem zidu utvrde između bastiona V.

i VI. tj. Banskog i Koruškog bedema god. 1777/78. u mapi
ing. Krey-a. Danas je to niz kuća i praznih čestica u Kri-
žanićevoj br. 2 do 12.)
God. 1770. kuće idući od Marinkovićeve ulice pri-
padale su :
1. br. 192, Josip Poneković
2. br. 193, Mirko Mučnjak, postolar
3. br. 194, Ferdinand Wagner, bravar
4. br. 195, Ana Hrann
5. br. 196, Georg Bratulić, tkalački majstor
6. br. 197, nasljednici obitelji Obsetić
7. br. 198, Simon Lassnik, postolar
8. br. 199, Michael Rausch, tesarski poslovođa
9. br. 200, Michael Rausch, tesarski poslovođa
Ukupno 9 kuća, jer je jedna vrlo uska, uzdužna po-
ložena kuća, pokraj neizgrađene čestice, bila zajedno sa
štalom srušena u razmaku od petnaestak godina. Zbog toga
se čestica koja se nalazi u osi današnje Banjavčićeve uli-
ce proširila na prostor gdje je danas kuća u Križanićevoj
br. 4. (Banjavčićeva se ulica zvala Magistratska ul.).
 - 6 -

Situacija zadnja dva desetljeća 18. st.

- Tond malogradske arhitekture se utoliko promije-

nio jer je između 1770. i 1780. tesarski majstor Michael
Rauch (ili Rausch), graditelj lađa i drvenih kuća, spojio
svoje dvije starije kuće u Križanićevoj 2 (ranije Pekar-
ska ul.) Analizirajući tlocrte tog razdoblja izgleda da je
između 1774. i 1776. M. Rauch intervenirao u jedan objekt,
možda čak i potpuno pregradio jedan, dok je drugi bliže be-
demu manje mjenjao. U popisu vlasnika kuća 1770. su kuće
bile razdvojene, a godine 1783. je jasno ucrtan današnji
objekt s pravokutnom tlocrtnom dipozicijom po širini dviju
normalno uskih čestica, tipičnih za fortifikaciju.
Koncem 18. st. se sve češće kuće proširuju na dvije
parcele i postaju šire, s više prozorskih osi, ili su uspo-
redne s ulicom. Do kuće tesara M. Raucha je ranije prazna
čestica 1783. bila izgrađena.
Zbog toga je krajem 18. st. na potezu današnje
Križanićeve od broja 2 do 12, do Marinkovićeve ulice bilo
9 objekata malogradske stambene arhitekture.
- Kuća u Križanićevoj 2 u strukturi prizemlja i u
jugozapadnom dijelu I. kata, prema šancu, ima sačuvanu
strukturu i izvorni raspored 17. st. To je ujedno jedini
primjer drvene kuće koja na katu ima razvijeni barokni
raspored stambenog prostora gospodara kuće. U prizemlju je
potpuno sačuvan raspored prostora, struktura i visina ru-
stičnog tipa malogradske kuće 17. st. Objekt je bio još u
 - 7 -

19. st. pokriven šindrom na visokom dvoslivnom krovištu.

- Valoriziran je nakon istraživanja građevinskog
fonda povijesnog centra 1777. kao izrazita spomenička vri-
jednost.
Napomena: Tesarski majstor Michael Rausch je došao
u Karlovac iz Beča 1752. i djelovao do konca 18. st. kad
se spominje u vezi s graditeljem tvrđave J. Stillerom 1779.
Pošto sedamdesetih godina 18. st. u tvrđavi još uvijek pre-
vladava drvena malogradska stambena arhitektura možemo
Michaela Rauscha (ili Raucha prema nekim dokumentima) sma-
trati uz M. Pinzera graditeljem stambene arhitekture zaje-
dno s njegovim polirom M. Czopom i tesarskim majstorom
Legnerom.

Struktura bloka na prijelazu 18/19. st.

Promjene u građevinskoj strukturi u objektima od

bastiona, do odljevnog kanala (danas Marinkovićeva ul.) na-
stale su krajem 18. st. kad je na tom potezu broj kuća sma-
njen, jer su neke proširene na više čestica. Na mapi karlo-
vačke tvrđave iz 1818. brojevi idu od 21 do 27 počevši od
današnje kuće br. 2 u Križanićevoj do broja 12 uz Marinko-
vićeu ul.
Na karti iz 1818. ucrtane su kuće : broj 2; na
mjestu kuće br. 4 je bila barokna kuća; broj 6; tri kuće:
br. 23, 24 i 25 na danas praznim česticama i br. 26 duga-
 - 8 -

čka, po širini čestice položena kuća usporedna s ulicom,

koja se je proširila na dvije prvobitne čestice i koja je
na začelju imala jedan jači istak (vjerojatno nužnik na
kraju “ganjčeca”). Premda su tlocrti shematizirani, očito
je kuća pod zajedničkim brojem 27 pripadala jednom vlasni-
ku, ali su to zapravo bila dva objekta, koja su kroz drugu
polovinu 18. st. u tlocrtima tvrđave ucrtani kao odvojeni
uski objekti.
-Objekti u Križanićevoj br. 6 (1818. br. 24); u
Križanićevoj br. 10 (1818. br. 26); u Križanićevoj br. 12
(1818. br. 27) - sačuvani su u izvornom obliku.

- Kuća u Križanićevoj br. 6 pripadala je 1770. po-

stolaru Simonu Lesniku; urbana kuća s ruralnim karakteri-
stikama. Prizemlje je od opeke, kat od drvene građe, planj-
ke su spajane na uglovima na njemački način. Ulaz je di-
rektno s ulice u hodnik koji ide duž jugozapadne stijene,
sa 4 prostorije desno. Drvene stube za kat su na kraju
hodnika s podestom. Prostor u I. u katu je vrlo tipičan za
zabatne kuće s tri prozorske osi, “Dreifensterstadt”. Dvi-
je sobe prema uličnoj strani su različite veličine, bočno
prema nekadašnjoj “gasici” je kuhinja i na začelju jedna
komora. Premda kuća prostorno i arhitektonski asocira na
ruralni tip kuće, ona je ipak semiurbana kuća s direktnim
ulazom u hodnik sa ulice, sa prizemljem u kojem se je na-
lazila prema uličnoj strani radionica obrtnika, a iza nje
prema začelju su se nalazila skladišta i ostave. Tipološki
 - 9 -

i prostorno podsjeća na objekte s kraja 17. st. ali je

vjerojatno u prvoj trećini 19. st. podzidana opekom i fasa-
da je obložena opekom. Bočno, na otvorenoj strani, stijene
su kata starije, obijene letvama i žbukane pljevom i ze-
mljom (U Križanićevoj ul. 20 sačuvan je bolji tip takve
semiurbane kuće, a rustičnija je i uža kuća u Križanićevoj
12).
Kuća u Križanićevoj br. 6 ne pretstavlja najbolji
primjer semiurbane kuće u Karlovcu. Kategorizirana je kao
ambijentalna vrijednost; u vrlo je trošnom stanju.

Kuća u Križanićevoj br. 10 je konačnu širinu i

dimenzije kao i rješenje fasade dobila na prijelazu 18/19.
st. kad su jedan veći i jedan manji objekt spojeni vežom,
što se dokazuje i češkim tipom svoda u kuhinjskom prostoru.
Objekt je 1818. na zaglavnom kamenu klesanog dovratnika
dobio upisan kućni broj 20 koji odgovara broju upisanom u
tlocrtu tvrđave. Tip dovratnika i drvena vrata s rukohva-
tom su iz klasicističkog razdoblja, početka 19. st. Svo-
đena pivnica s bačvastim svodom je dograđena poslije 1820.
kao i gospodarska dvorišna krila koja zatvaraju unutrašnje
dvorište. Tada je umetnuto dvokrako drveno stubište.
Objekt je nastao spajanjem dvaju baroknih kuća iz
prve pol. 18. st., koje su, sudeći po mješanoj građi zido-
va u prizemlju od kamena i opeke, iz početka 18. st. Ove
dvije starije kuće bile su zabatnog tipa sa tri prozorske
osi. Po građevnom materijalu (drvo na katu) i rasporedu
 - 10 -

prostora imaju karakteristike semiurbane kuće, s dvije

prostorije, sobe, prema uličnoj strani nejednake veličine
i kuhinjom bočno prema “gasici”, sa spremištem ili komorom
pozadi. Manja interpolirana kuća imala je - što se vidi iz
strukture prizemlja, uski hodnik i “ganjčec” pozadi. Nakon
spajanja starijih objekata, nova kuća je postala građanska
s baroknim fasadnim karakteristikama, u rasporedu prostora
prizemlja podsjeća na ranobarokne tlocrte, a na katu s
karakteristikama kasnobarokne kulture stanovanja sa nizom
soba prema ulici. Objekt je dobio gospodarski karakter tek
u prvoj pol. 19. st. kad su dozidani svođena pivnica i
dvorišna krila za štale nad kojima se prostor koristio za
stanovanje. Nakon istraživanja 1977., kad se ustanovio
rast kuće , prostorni raspored i kanatna građa I. kata mje-
šana s drvenom, objekt je valoriziran zbog slojevitosti i
konačnih kasnobaroknih karakteristika kao izrazita vrijed-
nost.
- Kuća u Križanićevoj br. 12 je urbana kuća rural-
nih karakteristika. U prizemlju je komunikacija direktno
iz ulice hodnikom koji je proširen približno u sredini ku-
će u “L” oblik. Otuda vodi na kat drveno stubište naslonje-
no na bočni zid. Ispod njega, na začelju kuće nalazi se po
čitavoj širini ostava (spremište). Prostorija prema proče-
lju je radni prostor, iza kojeg je prema “gasici” uža sre-
dnja soba, skladište radionice. Na kraju hodnika nužnik.
To je tipičan raspored kuće obrtnika koja je 1770. pripa-
 - 11 -

dala Mirku Mučnjaku, postolaru. U prizemlju je zidana od

opeke, a na I. katu je drvena konstrukcija. Tu je prostor
stana oko proširenog podesta u malo predvorje, s dvije so-
be prema pročelju, jednom prema začelju kuće i kuhinjom
prema “gasici”. Primjer uske zabatne kuće s dvije prozor-
ske osi, zbog izuzetne uskoće čestice. Tipološki joj je
slična kuća u Križanićevoj 28. Promjene na tavanskom pro-
storu i bočni zabat datiraju iz 20. st., nakon rušenja su-
sjedne kuće istog tipa, zbog proširenja Marinkovićeve
ulice.

Situacija sredinom i u drugoj polovini 19. st.

- Iz topografskog popisa čestica 1855. na osam če-

stica nalazilo se 8 (osam) kuća. Čestice su od broja 23 do
30 pripadale ovim vlasnicima: čestica 23 i 24 s jednom ku-
ćom br. 22 i vrtom Marku Cesaru; čestica 25, udovici Šipuš,
s kućom br. 23; čestica 26, Stefanu Dragiću, kuća br. 24;
čestica 27, Petru Hubneru, kuća br. 25; čestica 28, Ani
Bramer, kuća br. 26; čestica 29, Josipu Lokvencu, kuća br.
27; čestica 30, Juri Martinoviću, kuća br. 28.

- Kuća u Križanićevoj ul. 4 je pripadala 1850. udo-

vici Margareti Šipuš a kupovinom je došla u posjed obitelji
Cesar-Špigelski. Stara barokna kuća, tj. njezini temelji
ugrađeni su u današnju kuću proširenu u “gasicu” prema
 - 12 -

kući br. 2 u Križanićevoj ul., koja je pripadala istim vla-

snicima. Spojena je i produžena do bivše štale uzidane u
jugoistočno krilo kuće god. 1851., koja godina je ispisana
u žbuci na parapetu prozora nad vratima. Iza neostilskog
pročelja je uska kuća koja je s dvorišnim krilom spojena u
obliku slova “L”. Iz tlocrtne dispozicije prizemlja potpuno
je jasna adaptacija i proširenje prostora barokne kuće, ko-
ja je imala identičan raspored kao i susjedna kuća u Križa-
nićevoj br. 6. s ruralnim karakteristikama, premda je bila
zidana u drugoj pol. 18. st.
Polovinom 19. st. je kuća produljena do stare šta-
le koja je tada uklopljena i spojena s kućom a nad njom je
podignut kat. Komunikacija u tom uskom prostoru postignuta
je drvenim spiralnim stubištem i drvenim “ganjčecom”, ka-
snije zatvorenom prozorima sa oknima. Stan gospodara nala-
zi se u jugozapadnom traktu. To su četiri sobe u anfiladi
s posebnim ulazima iz “ganjčeca” nad bivšim skladištima i
štalom. Dvorište ograđeno zidom i kapijom zatvara kompleks:
gospodarsko dvorište, koje je zajedničko s kućom u Križani-
ćevoj 2. Dio kuće br. 4 koji je orijentiran prema Križaniće-
voj ulici ima sa svake strane hodnika u prizemlju po jednu
sobu i na katu dvije sobe. Pomoćne prostorije, manje komo-
re i kuhinja nalaze se u uskom istočnom krilu kuće prema
“gasici”.
Taj tip urbane - gospodarske kuće iz pol. 19. st.
je vrlo tradicionalan sa tradicionalnom komunikacijom,
drvenim “ganjčecom”, koji je u razdoblju bidermajera dobio
 - 13 -

monumentalnije razmjere. Fasada dvorišnog krila u kojem su

prizemno skladišta, skromnije je rješena nego fasada prema
ulici zbog toga, jer je bila orijentirana prema nasipu ba-
stiona.

- Kuća u Križanićevoj br. 10 u prvoj pol. 19. st.

također poprima gospodarski karakter, dozidana je na za-
čelju svođena pivnica i dvorište zatvoreno uskim gospodar-
skim krilima.

- Kuća u Križanićevoj br. 6 je krajem 19. st. po-

vezana “ganjčecom” i stubištem na katu sa jednokatnicom
podignutom iza začelja kuće. Taj je neintegrirani objekt
zidan od opeke nastao nakon rušenja bedema i nasipa basti-
ona.

Rušenje bedema i izgradnja bloka u prvoj pol. 20. st.

Krajem 19. st. počelo se s rušenjem bedema. Nakon

toga su kuće u Križanićevoj ulici začeljima ostale okrenu-
te “šančevima”. Zbog toga su poneke kuće u Križanićevoj
ulici dobile dvorišna krila sa, pročeljima prema “Šancu”.
Situacija na jugoistočnom rubu i širok prazan prostor bez
bedema bio je izazov graditeljima prve polovine 20. st.
Grad je rasparcelirao čestice i ponudio ih za izgradnju.
Jednokatne kuće iz razdoblja funkcionalizma, zatvorile su
u kompaktnom nizu jugoistočni rub povijesnog centra. Iza
 - 14 -

poteza kuća, u Križanićevoj ul. (tada Pekarska ul.) podignu-

te su dvije velike kuće, uglovnice orijentirane prema
“šancu”, (radove izvodio ing. Nikola Marić). Tom prilikom
su zbog proširenja ulice, danas Marinkovićeve, žrtvovane
dvije stare barokne kuće i srušene. Jedna od njih - zadnja
u nizu do prolaza, bila je barokna uska zabatna kuća, s
dvije prozorske osi i lokalom za dućan u prizemlju. Prema
sjećanju i usmenoj predaji bila je jednakog tlocrtnog ras-
poreda kao i sačuvana drvena kuća br. 12. (Foto: sa stare
razglednice kafane Aeroplan se vidi fasada kuće). Od tada
su nekad gusto zbijene kuće u nizu, razdvojene uskim “gasi-
cama” na jugoistočnom potezu Križanićeve ulice prekinute.
Do 1863. i na tlocrtima Karlovca do prolaza bilo je 8
(osam) objekata.

- Uglovnica u Klobučarevoj 10 / ugao Marinkovićeve

6, s dva jednaka krila orjentirana prema navedenim ulicama,
građena je 1936. prema nacrtima karlovačkog inžinjera Bran-
ka Petrovića u izvedbi ing. Nikole Marića (karlovački gra-
ditelj porijeklom iz Hrvatske Kostajnice). Investitor, gra-
donačelnik dr Ivan Graho je u dvorištu dao izgraditi malu
prizemnu poslovnu zgradu za advokatsku kancelariju.
Godinu dana kasnije je za Dr Šibenika, ing. Nikola
Marić prema svojim projektima gradio uglovnicu u Klobučare-
voj 11. Ambicioznija, modernija stambena zgrada sa zaoblje-
nim uglom u portalnoj zoni ne uklapa se tako savršena na
obodu kuća uz “šanac” kao jednostavna, čvrsta, tlocrtno “L”
 - 15 -

uglovnica od ing. B. Petrovića. Ipak se u gabaritu pokla-

paju. S te dvije zgrade iz razdoblja funkcionalima u arhi-
tekturi, podignut je u povijesnom središtu na jugoistočnom
obodu nivo stambene kulture. Ujedno su te kuće, koje ne
prelaze visinu jednog kata, nadomjestile bedeme fortifika-
cije i centru dale fasadu. S time je zatvoren novi blok
kojega u fortifikacij i nije bilo.
Pri tom je ostao prolaz, koji je nekad bio slobo-
dan uz bedeme, i na koji vlasnici kuća uz rubove bedema
nisu imali pravo. U 18. st. je ipak poneka kuća na tom
prostoru imala mali vrt, ali neomeđen. U prvoj pol. 19. st.
to je također bilo gradsko zemljište, što dokazuje i posto-
jeća sačuvana arhitektura na potezu Križanićeve ulice od
br. 2 do 12. Zidovi vrtova kuća iz razdoblja funkcionali-
zma poštuju tu granicu pa je i interpolacija dvorišnih
zgrada unutar tog limita, sve do jugoistočnog krila objek-
ta u Križanićevoj 4 bila zabranjena. Ova je pak zgrada po-
dignuta u prostoru bivšeg banskog bastiona zajedno sa šta-
lom koja je uklopljena u krilo objekta orjentirano prema
“šancu”. Zbog toga su objekti u Križanićevoj 2 i 4 osta-
li izolirani od ostale skupine kuća i tako ih treba u bu-
dućnosti kad se blok bude izgrađivao interpretirati. Bivši
prolaz “gasica” uz bedem sačuvana je u čitavoj širini i
otvara se prema Marinkovićevoj ulici, omeđena drvoredom ja-
blanova. Prema “šancu” se prolaz otvara što djeluje ne-
estetski jer se otkrivaju začelja zgrada u pogledu preko
“šanca” sa Šetališta Slobode. Zbog toga sa te strane neiz-
 - 16 -

građenu česticu treba ispuniti jednom estetski izvedenom

stambenom zgradom da bi se blok s te strane zatvorio.

2. PRIJEDLOG ZA ASANACIJU I RESTITUCIJU ZAŠTIĆENIH KUĆA

U KRIŽANIĆEVOJ ULICI, RUŠENJE DOTRAJALE I NEINTEGRIRANE
ARHITEKTURE I INTERPOLACIJA STAMBENIH NOVOGRADNJI-

- U bloku, u liniji Križanićeve ulice nalazi se pet

objekata koji su kategorijom konzervatorske službe zašti-
ćeni. Izuzev kuće broj 6 koja se zbog dotrajalosti vrednu-
je u okviru ambijenta. Nakon istraživanja cjelokupnog fon-
da arhitekture u povijesnom centru i uspoređivanjem prema
republičkim kriterijima i izvornosti karlovačke povijesne
arhitekture, god. 1977. ustanovljeno je :
- da su objekti u Križanićevoj ul. br. 2 i 10,
izrazita vrijednost te se zbog toga štite u cjelini.
- da su objekti u Križanićevoj ul. br. 4 i 12
zbog svojih izvornih karakteristika i posebnih osobina
karlovačke graditeljske djelatnosti više ambijentalne vri-
jednosti, i također ih treba štititi.
- da je objekt u Križanićevoj br. 6 do te mjere
dotrajao i da je u 19. st. pregrađivan u toj mjeri, i
premda pretstavlja primjer urbano - ruralnih karakteristi-
ka i ambijentalnu vrijednost, treba ga rušiti. Razlog je,
između ostalog, ekonomska neopravdanost ulaganja sredsta-
va, i što u Križanićevoj ulici postoji bolji primjer istog
 - 17 -

tipa arhitekture, npr. Križanićeva 20.

Jednokatni objekt iza kuće u Križanićevoj 6 je ne-
integriran te se zbog slabo izvedenih građevinskih radova,
neestetskog dojma, vlažnosti i zbog potrebe proširivanja
parcele za izgradnju novog objekta predlaže za rušenje.

Nakon oslobađanja bloka i raseljavanja obitelji,

predlaže se da se na tom terenu kao i na praznim česticama
oko njega ponovno izgrade jedan ili dva objekta stambenog
karaktera. Također se može predložiti da dva objekta raz-
ličite visine budu zajedno spojena pod uvjetom da se uklo-
pe prema zahtjevima modaliteta zaštite. U tom slučaju može
se predložiti ili potpuno zatvaranje bloka s njegove jugo-
zapadne strane, ili se jedan dio čestice na jugozapadu iz-
među objekata u Klobučarevoj 11 i Križanićevoj 6 (koji se
predlažu rušiti), mora riješiti vrtnom arhitekturom.

- Osnovni zahtjevi prilikom uklapanja nove arhitek-

ture jesu visina objekata i krovište. Jedan dio objekta tre-
ba imati dvije etaže, i to onaj koji će prezentirati dvori-
šno krilo i dio koji bi zatvorio blok s jugo-zapadne stra-
ne. Taj bi morao imati visinu objekta u Klobučarevoj ulici
dok bi objekt ili objekti prema Križanićevoj ulici smjeli
imati visinu objekata u Križanićevoj br. 10 i 11. Pretpo-
stavljaju se dvije etaže s mansardnim stambenim prostorom
kao trećom etažom prema Klobučarevoj ulici, a s jednom eta-
žom i mansardnim stambenim prostorom prema Križanićevoj
ulici. U slučaju prihvaćanja prijedloga kompaktnog zatvara-
 - 18 -

nja bloka, fasada prema “šancu” mora biti s materijalima

prilagođena vizuri starijih objekata u Križanićevoj 2 i 4
to jest od drvene građe s asocijacijom na tradicionalne
drvene “ganjčece”. Na taj način moguće je u drugom planu
neutralizirati nespretno riješen bočni zid kuće u Klobuča-
revoj 11.
- Sa tim rješenjima dobilo bi se unutrašnje dvori-
šte za blok kuća u kojemu bi ostala sačuvana ploha bivšeg
prolaza između fortifikacije i kuća na rubu bedema koji se
otvara prema Marinkovićevoj ulici, zaštićen drvoredom ja-
blana, s pretpostavkom još jedne smišljenije intervencije
u taj otvoreni prilaz. Pretpostavlja se, da ulaz u dvorište
u novom objektu u Križanićevoj ulici mora imati vežu kao
ulaz u kuću i prilaz u dvorište. Takvo rješenje ujedno upo-
zorava budućeg projektanta na povijesne objekte u Križaniće-
voj ulici s gospodarskim karakterom i vežama. Projektant bi
morao riješiti i pitanje garažiranja u okviru programa
stambene arhitekture i da osigura u prizemlju kuće prema
Križanićevoj ulici najmanje tri lokala i radna prostora za
malu privredu (obrte). Maksimalno treba riješiti i unutra-
šnjost bloka: dječje igralište, uredno dvorište s klupama,
vrtne žardinjere itd. Zahtjeva se poštivanje “gasice” izme-
đu starih kuća i novog interpoliranog objekta.
 - 19 -

3. NOVA NAMJENA OBJEKATA U KRIŽANIĆEVOJ 2 i 4.

U nekoliko navrata na sastancima zbog toga saziva-

nim predloženi su Skupštini općine Karlovac kao i Gradskom
muzeju Karlovca navedeni objekti. To su kuće u privatnom
vlasništvu obitelji Horvat koji su oglasili prodaju svoje
kuće u Križanićevoj br. 2 (vidi tumačenje karakteristike
objekta u Križanićevoj 2 u poglavlju 2, (i o objektu u Kri-
žanićevoj 4 u pogl. 1). Objekti su složeni u jedan povijesni
kompleks, gospodarskog su karaktera i izuzetni primjeri za-
štićene arhitekture baroknog razdoblja iz 17. i 18. st. i
prve pol. 19. st.) Prikladni su za “etnološku” zbirku
Gradskog muzeja Karlovca, koja nema ni prostor za skladište,
ni za izlaganje eksponata etnološkog blaga čitave karlovačke
regije. Zbog toga su potrebne hitne intervencije i otkup ku-
ća koje nude i mogućnost uskladištenja muzejskih eksponata.
Ta dva objekta su idealna za ostvaranje etnološke zbirke i
prezentaciju malogradske kulture, uz uvjet temeljite asana-
cije i djelomične rekonstrukcije drvene kuće u Križanićevoj
2, na koju obavezu čuvanja te posebno karakteristične kuće
je SO Karlovac upozoren u prvom elaboratu predanom nakon ra-
da na dokumentaciji i valorizaciji “Zvijezde” marta 1977.
god.
 - 20 -

4. ZAŠTITA OKOLINE

- Na prostoru bivšeg bastiona nalazi se SPOMENIK

USTANKU I NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI GRAĐANA KARLOVCA I
NARODA KARLOVAČKOG OKRUGA, u nastavku perivoja na rubu pro-
stora bivšeg bastiona. U pozadini spomenika je 16 jablana,
koji ga omeđuju od građanskih stilskih kuća u perifernoj
Križanićevoj ul. Oko spomenika je travnjak i kameni tarac,
te klupe.
 - 21 -

5. UVJEJETI ZA INTERPOLACIJU STAMBENE NOVOGRADNJE NA

ČESTICAMA U KRIŽANIĆEVOJ UL.

Smjernice revitalizacije prema modalitetima konzer-

vatorske zaštite.

- Uzimajući u obzir prethodno u tekstu navedene

razloge u odnosu na gabarit i staru strukturu bivše Pekar-
ske ulice, današnje Križanićeve, predlaže se izgradnja dvaju
objekata (A i B) tlocrtnom ”L” međuodnosu. Objekt A slije-
dio bi građevni pravac Križanićeve ul. u modulu stare par-
celacije (pravokutni tlocrt 20 X 9 m), a objekt B kao dvo-
rišno krilo zatvarao bi blok sa jugozapadne strane analogno
situaciji prema karti iz 18. st. (pravokutni tlocrt
22 x 9 m).

I/ Tlocrtne površine izgradivog prostora

a) Objekt A :
- prizemlje ........................ 180 m2
- I. kat ............................ 180 m2
150 m2
- II. kat ..........................________

ukupno 510 m2

Objekt B :
- prizemlje ......................... 200 m2
- I. kat ............................ 200 m2
- II. kat ........................... 160 m2
- suteren ........................... 200 m2
________
- ukupno ............................ 760 m2
 - 22 -

A + B ukupno ....................... 1.270 m2

b) parkiralište za stanare.......................... 240 m2
c) slobodne zelene površine......................... 330 m2

II/ Orijentacije
- Karakterističan motiv Križanićeve ul. je veža,
stoga se predviđa kao glavni ulaz u interpolirani objekt A.
Istodobno veža bi bila i kolni ulaz u dvorište u kojemu je
moguće organizirati parkiranje za 6 automobila ispod objeka-
ta B, a u razini terena. Potrebno je ostvariti pješačku ve-
zu između dvorišta i (Cesarčeve ul.) kroz objekt B.
- glavni ulaz - veža u Križanićevoj ulici
- glavni ulaz uobjekt A - iz veže (lijevo ili desno)
- glavni ulaz u objekt B - iz dvorišta
- stambene jedinice objekata A - orijentacije sjeveroistok
(Križanićeva ul.)
- stambene jedinice objekata B - orijentacije sjeverozapad
(prema šancu) jugoistok (prema dvorištu)

III/ Linija izgradnje prema orijentaciji

Objekt A : sjeveroistok ............... 20 m / tekućih

jugozapad .................. 11 m / ”
Objekt B : jugoistok .................. 22 m / ”
sjeverozapad ............... 22 m / ”
 - 23 -

IV/ Visina objekata

Mogućnost nejednake visine tj. skoka od pola etaža
jednog objekta u odnosu na drugi, budući da je visina objek-
ta A uvjetovana objektima u Križanićevoj ul. br. 4 i 10. i
iznosi maksimum P + 2 (prizemlje + dva kata) , a objekta B
objektom u Klobučarevoj ul. br. 6, tj. Pv + 2 (visoko pri-
zemlje + dva kata). U oba slučaja drugi kat mora biti rije-
šen kao mansardni stambeni prostor.

V/ Obrada
Zahtjeva se žbukano pročelje, mansardno krovište
i prethodno navedene visine za oba objekta.
Nadalje, potrebno je voditi računa o ritmu i veli-
čini prozora na pročelju objekta A prema Križanićevoj ul.
kako se nebi narušila postojeća harmonija baroknih pročelja
te ulice. Kod objekta B na sjeverozapadnom pročelju pred-
viđaju se lođe ili galerije i to uz upotrebu drvene ograde
zbog objekata u Križanićevoj ul. br. 2 i 4 s očuvanim
”ganjčecima”, kako bi se iz vizure sa šanca dobio neutral-
niji prelaz starog na novo.

Zahtjeva se stambena izgradnja s visokim komforom. Kod

objekta A u prizemlju su predviđena tri lokala. Kod
objekta B moguće je rješenje stambenih jedinica u polu-
etažama.
KARLOVAC

REVITALIZACIJA ”ZVIJEZDE”

BLOK ”F”

U istraživanju bloka ”F” sudjelovali su:

prof. Ljerka Kanižaj, prof., povijesničar umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik,
Sanja Nekić, dipl. ing. arh.
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka ”F”

s kućama pod zaštitom u Radićevoj 8 i 10 i Križanićevoj 5.

Sadržaj:
1. Analiza bloka šifra “F”
2. Prijedlog za asanaciju stambenih kuća u bloku.
3. Prijedlog za otkup baroknih kurija u Radićevoj 8 i 10:
objekti izrazite vrijednosti i hortikulturno rješenje
vrta.
4. Alternativna rješenja uglovne čestice na prostoru vrta
u Križanićevoj/Marinkovićevoj ulici.
a) postojeće hortikulturno rješenje.
b) izgradnja čestice pod uvjetom da se podigne suvremen
kvalitetan stambeni objekt orijentiran prema Križani-
ćevoj ulici.
 - 3 -

1. ANALIZA BLOKA ” F ”
Blok se nalazi u jugozapadnom dijelu povijes-
nog središta, na sačuvanoj kvadratnoj renesansnoj “insuli“.
Spada među centralne blokove označene u renesansnim tlocr-
tima tvrđave Blok nije nikad bio gusto izgrađen, jer je
veći dio zemljišnih čestica s većom okućnicom pripadao
sačuvanim baroknim kurijama, u vlasništvu vojnog plemstva,
koje su orijentirane prema Radićevoj ulici.
Građanske se kuće nalaze na jugozapadnom rubu blo-
ka, orijentirane prema Križanićevoj ulici i njima pripada
vrlo malo zemljišta.
Na bloku se nalazi svega 7 objekata. Od toga su
dva u vlasništvu Jugoslavenske Narodne Armije, jedan je
gospodarska prizemnica s prostranim dvorištem unutar bloka
(Radićeva 8 i 10), tri su stambene kuće i jedan je zidana
ruševna šupa. Unutrašnje dvorište je prema Radićevoj ul.
ograđeno zidanom ogradom, a prema Marinkovićevoj i Križa-
nićevoj neukusnom željeznom ogradom. Na tom dijelu je
mali park, a uz zidanu ogradu prema Radićevoj ulici je
hortikulturno rješenje.
 - 4 -

Situacija u 18. st.

U 17. i početkom 18. st. na bloku su bile podignute

dvije plemićke kurije s vrtovima, ograđene drvenim ogradama.
Zapremale su sa okućnicom više od pola bloka. Građanske
kuće bile su gusto nanizane uz gradsku ulicu (danas Križani-
ćeva) na jugozapadnom rubu, na tipičnim česticama najstari-
je parcelacije zemljišta, s kućama po dubini čestice, među-
sobno razdvojene uskim prolazima “gasicama”., Kućama su pri-
padali mali vrtovi iza začelja. Polovinom 18. st. bio je
niz kuća već razbijen, jer su dvije nestale, a te čestice
sve do 19. st. nisu bile izgrađene. Godine 1770. svega su tri
kuće pripadale građanima: br. 210 Mihalju Kapčiću; br. 211
Marku Sabeczu i br. 212 udovici Melcbach. Dvije kurije,
jedna kuća i štala pripadale su plemiću potpukovniku Kovači-
ću, koji je sve tri kuće zajedno s posjedom prodao vojnoj
komandi. Od tada pa do danas taj je posjed u vlasništvu
vojske. Isprva su u bloku bili obrađeni vrtovi, bunar i
štala, a krajem 18. st. uredan park s cvjetnim rondelama. Na
uglu Križanićeve i Marinkovićeve ulice nalazila se solidna
zidana kuća, stan vojnog kirurga, dok su u kurijama bili
stanovi najviših oficira i ratno tajništvo.
 - 5 -

Promjene u.građevinskoj strukturi bloka u prvoj pol. 19. st.

- U prvoj trećini 19. st. srušena je zidana kuća

na uglu Križanićeve i Marinkovićeve.
- U prvoj pol. 19. st. produljeno je krilo vojne
zgrade u Radićevoj 10 prema Marinkovićevoj. Unutrašnjost
je pregrađivana.
- Najstarija je građanska kuća uglovnica u
Križanićevoj 3, koja je u razdoblju bidermajera prefasadi-
rana, ali je ostala izvorne drvene konstrukcije i međustrop-
ne drvene građe s podvlakama. U 19. st. umetnuto je novo
stubište. Njezin izvorni oblik je izgubljen kad je 1905.
dograđeno kratko krilo prema Banjavčićevoj ulici. Stambeni
prostor na I katu recentno je preinačen.
- Kuća u Križanićevoj 5, je zaštićena kao viša
ambijentalna vrijednost. Primjer arhitekture iz razdoblja
klasicizma s karakteristikama bidermajera. Podignuta je na
staroj čestici, ali je proširena u prostor “gasice”. Kasni-
je dograđeno dvorišno krilo opterećuje i nagrđuje kuću.
- Kuća u Križanićevoj 7, je tipična karlovačka
bidermajerska kuća podignuta polovinom 19. st. na česticama
gdje je ranije bila jedna tradicionalna kuća i prazno zem-
ljište. Proširena na dvije prvobitne čestice, s vežom i
širokim otvorom, gospodarskog je karaktera sa svođenom
pivnicom u dvorištu i dva uska krila gospodarskog trakta,
koji su kasnije podignuti i zatvaraju unutrašnje dvorište.
 - 6 -

2. PRIJEDLOG ZA ASANACIJU STAMBENIH KUĆA U BLOKU

Sve tri stambene kuće orijentirane u Križanićevu

ulicu ambijentalne su vrijednosti i kao takve zaštićene,
jer se uklapaju sa sjeveroistočne strane u Križanićevu
ulicu u kojoj su sačuvani najstariji tipovi “purgerskih”
kuća. Sve su kuće prenapučene pa zbog toga trpi drvena
međustropna konstrukcija. Predlaže se kao prva mjera sana-
cije raseljavanje kuće broj 5 i 7, jer u svakoj etaži može
obitavati samo jedna porodica. Bezuvjetno se mora raseliti
i rušiti dvorišno krilo kuće u Križanićevoj 5. Prizemlje
kuće u Križanićevoj 3 predlaže se temeljito adaptirati, bilo
u dva stambena prostora tipa “garsonjere” ili u radne pros-
tore za obrt kojemu nije potreban lokal sa izlogom. Lokal
u dograđenom krilu prema Banjavčićevoj ul. treba koristiti
za mali prodajni prostor (duhan i štampa, ili neka malopro-
daja, ili pak specijalizirana trgovina za egzotične ptice-
zoo i ribice). Zahtjeva se rušenje šupe u dvorištu zbog
sanitarnih mjera i zračenja.
 - 7 -

3. PRIJEDLOG ZA OTKUP BAROKNIH REPREZENTATIVNIH OBJEKATA U

RADIĆEVOJ BR. 8 i 10.

Objekti u Radićevoj 8 i 10 su izrazite spomeničke

i arhitektonske vrijednosti zajedno s velikim dvorištem i
pomoćnom gospodarskom zgradom. Neadekvatno su korišteni
za administrativni prostor JNA. Građeni su za stanovanje
plemićkih obitelji, a kasnije su korištene za stanovanje
najviših oficira tvrđave. Imaju svoje kulturno - povijesne
značenje. Bile su predviđene za smještaj Pijarista i đačkog
konvikta. God. 1818. kurija u Radićevoj 8 je rekonstruirana
tako da je drveni kat prezidan, a prizemlje svođeno (karlo-
vački graditelj Meniny je izveo rekonstrukciju), ali je tom
prilikom potpuno sačuvan prvobitan oblik i raspored prosto-
ra na katu. U 19. st. objekte je vojska počela koristiti
za administrativni prostor i od tada njihova prvobitna
funkcija prestaje i započinju neskladne adaptacije interije-
ra.
Unatoč višekratnih nezadovoljavajućih adaptacija od
kojih su recentne najnesretnije (Radićeva 8 - zazidan je
portal veže), zgrade bi se zbog stilskih osebina i kao
karakteristične karlovačke barokne kurije morale koristiti
za društvene svrhe i okupljanje građana. Zbog toga se pred-
laže otkup zgrada u dogovoru sa predstavnicima JNA. Prema
mišljenju anketiranih vojnih lica, društveno - političkih
radnika i predstavnika Mjesnih zajednica, zgrade nisu
 - 8 -

funkcionalne za vojnu administraciju te im se namjena mora

izmijeniti.

Predlaže se:
a) Objekti su podesni za razne klubove i društva
uz pretpostavku da se u program adaptacije uključi i ugos-
titeljski prostor.
b) Da objekte preuzme karlovačka Pivovara za grad-
sku pivnicu i vrtnu restauraciju što bi bio najoptimalniji
sadržaj, tim više jer karlovačka pivovara slavi 125 - go-
dišnjicu osnutka, premda je tradicija starija.

4. ALTERNATIVNA RJEŠENJA UGLOVNE ČESTICE NA PROSTORU VRTA

U KRIŽANIĆEVOJ / MARINKOVIĆEVOJ UL.

a) da se drži postojeće hortikulturno rješenje uz

pretpostavku da će unutrašnjost bloka u budućnosti biti javni
prostor gradskog vrta.
b) da se na čestici izgradi jedan suvremeni stam-
beni objekt koji neće prelaziti dimenzije postojeće građevin-
ske čestice i gabarit susjedne kuće.
 - 9 -

Objašnjenje:
Blok je povijesno bio izgrađen isključivo stam-
benim objektima najbolje kvalitete ranobarokne arhitekture
visokog društvenog sloja, pa su i objekti uz rub bloka
pripadali građanima, koji nisu bili iz obrtničkog staleža.
Kao stambeni objekti visokih vojnih ličnosti održavani su
zajedno sa prostranim vrtom, koji je bio uređen po uzoru na
park. Taj je sadržaj pridonosio živosti Radićeve ulice.
Asanacijom postojećeg građevinskog bloka i promjenom sadr-
žaja vitalizirao bi se povijesni centar s još jednim privla-
čnim kompleksom koji je Radićevoj ulici kao trgovačko-pos-
lovnoj komunikaciji neobično potreban. Time bi se privuklo
stanovništvo povećanog suvremenog Karlovca, koje u povijes-
nom središtu nema tako prostranog i zanimljivog prostora
za okupljanje.
 - 10 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA ”F”

Blok ”F” je bio elitni stambeni blok s dvije ple-

mićke kurije, u Radićevoj 8 i 10 (nekad u ulici Althor
Gasse) s okućnicama koje su zapremale više od polovine
unutrašnjosti bloka s vrtovima i štalom. Sve do 19. st. u
tim su se stambenim objektima višeg plemstva i oficirskog
kadra okupljali najviši društveni slojevi. (U kuriji Radi-
ćeva 8. odsjeo je prilikom boravka u tvrđavi Josip II).
Funkcija bloka se je promjenila u prvoj pol. 9. st. kada
su te zgrade adaptirane za vojnu administraciju. U tu svrhu
služe i danas. Kao vrlo karakteristični barokni stilski
objekti izrazite su spomeničke vrijednosti i dobro održava-
ne. Predlaže se otkup i sugerira promjena namjene:
a) adaptacija objekta za prostore klubova i ugos-
titeljstva
b) da objekte preuzme karlovačka Pivovara za
gradsku pivnicu i vrtnu restauraciju.

- Građanske kuće na obodu bloka u Kukuljevićevoj

ul. br. 3, 5 i 7. predlažu se za asanaciju uz uvjet da se
djelomično rasele jer su prenapučene i zbog toga ugrožene.
Za zgradu u Kukuljevićevoj 5 predlaže se rušenje dvorišnog
krila, u Kukuljevićevoj 3 rušenje dotrajale zidane šupe u
dvorištu. Te su mjere potrebne zbog sanitarnih razloga i
zbog zaštite objekta visoke ambijentalne vrijednosti, kao
primjera klasicizma i bidermajera u Karlovcu.
 - 11 -

- Alternativno rješenje uglovne čestice u Križani-

ćevoj / Marinkovićevoj:

a) zadržati postojeće hortikulturno rješenje

uglovne čestice uz uvjet da se eliminira neestetska ograda,

b) da se na čestici izgradi kvalitetan suvremeni

stambeni objekt orijentiran prema Križanićevoj ulici, koji
ne smije prelaziti gabarit susjedne zgrade i mora imati
krovište adaptirano za stambeni prostor. Modalitete zaštite
odredit će ReginaIni zavod za zaštitu spomenika kulture,
jer objekt mora biti kvalitetno interpoliran u neposrednu
blizinu postojeće stilske arhitekture.
RADIĆEVA 8
Zbirka mapa i planova, inv. br. 131 - Arhiv Hrvatske
u Zagrebu

TLOCRT, POGLED I PRESJEK

o popravku ruševne zgrade građevinske uprave u Karlovcu,
te prijedlog kako bi se ova udobnije uredila za stan di-
rektora i svjetlijih uredovnica za povećani broj osoblja
i povećani arhiv sa najmanje troškova i dobrim materijalom

T u m a č e n j e
U prizemlju:
a. glavni ulaz
b. stara uredovnica
c. uredovnica koja bi se novo uredila, spremište za arhiv
i instrumente
d. risaona za tri stola
e. drvarnica za direktora uprave
f. podrum
g. izlaz u dvorište i vrt
h. hodnik k nusprostorijama
i. nusprostorije / zahodi /
k. soba za ordonanca i muške sluge
e. stepenište za prvi kat
m. staja za tri konja
n. sjenik
o. kolnica
p. vrata u dvorište
q. vrt
r. zid koji treba novo izgraditi
s. vrtna ograda
t. bunar, zajednički i za obitavalište komandanta tvrđave

U prvom katu:
u. v. w. y. - 4 sobe i komorica za direktora
z. soba za žensku poslugu
aa. predsoblje
bb. hodnik prema nusprostorijama
cc. nusprostorija / zahod /
dd. ostava
ee. kuhinja
ff. stepenište za tavan
KARLOVAC
REVITALIZACIJA ”ZVIJEZDE”

BLOK ”G”

U istraživanju bloka ”G” sudjelovali su:

Marinka - Mužar Božić, prof., povjesničar umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik
Mr Miljenka Fischer, arhitekt
Mr Davorin Stepinac, arhitekt znastveni asistent
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU ”ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka ”G”

s kućama pod zaštitom u Ulici Grgura Ninskog 6 ,
Marinkovićevoj 2 / Trgu Maršala Tita, Marinkovićevoj 4
i Radićevoj 7.

Sadržaj:
1. Analiza bloka pod šifrom ”G”
2. Prijedlog za asanaciju kuća u bloku ”G”
3. Prijedlog za reanimaciju prostora unutar bloka ”G”
 - 3 -

1. ANALIZA BLOKA POD ŠIFROM ”G”

Blok ”G” nalazi se na jugozapadnoj centralnoj in-

zuli izgrađenog povijesnog središta unutar bivše fortifi-
kacije. Omeđen je Radićevom, Marinkovićevom, Ulicom Grgura
Ninskog i Banjavčićevom, najživljim pješačkim komunikacija-
ma unutar ”zvijezde”. Zatvara ga 7 objekata od kojih su tri
kuće stambeno-poslovnog karaktera, a dvije trgovačkog. Samo
jedna je Stambena. Nizak prizemni objekt u Banjavčićevoj ul.
br. 8 sada je prazan, a do 1974. je u njemu bila gradska
knjižnica sa čitaonicom.

Kuće U Radićevoj izgrađene su u nizu i naslanjaju

se jedna na drugu, u Marinkovićevoj su odvojene širokim
prolazom u dvorište, u Ulici Grgura Ninskog i Banjavčićevoj
međusobno su odvojene ”gasicama”.
Objekti su pročeljima orijentirani prema istaknutim
kulturno povijesnim spomenicima u ”zvijezdi”: kompleksu
franjevačkog samostana (Marinkovićeva ul.), baroknoj kuri-
ji (danas vojni kompleks u Radićevoj ul.), zgradi Skupštine
općine Karlovac (Banjavčićeva ul.). Uglovnice u bloku pove-
zuju dva glavna trga u Zvijezdi (Trg Maršala Tita i Stros-
smayerov trg). Unutrašnjost bloka razdijeljena je zidanim
ogradama dvorišta i ispunjena zidanim prigradnjama koje
služe kao skladišta i šupe. (Radićeva 7 i 5, Banjavčićeva
6).
 - 4 -

Situacija u XVIII stoljeću

Početkom 18. st. blok formiran prema renesansnom

planu nije bio izgrađen. Sporu izgradnju uvjetovali su
izgrađeni vojni objekti na blokovima koji ga okružuju i
blizina oba gradska trga.
U razdoblju od 1752 do 1789. izgrađena su dva
objekta širokog ”L” tlocrta, jedan na uglu današnje Marin-
kovićeve i Radićeve, a drugi u Ulici Grgura Ninskog (dana-
šnja kuća br. 6). Godine 1760/70. zidana je kuća na uglu
Marinkovićeve i Ulice Grgura Ninskog također ”L” tlocrta,
koja je od susjedne kuće u Marinkovićevoj odvojena širokim
prolazom i velikim planiranim dvorištem, a od susjednog
starijeg objekta u ulici Grgura Ninskog ”gasicom”.
Kuće u bloku su 1770. pripadale:
- broj 214: Max Spazek - trgovac
- broj 215: stan oficira slunjske regimente
- broj 216: Inama Dodjor
Zgrada slunjske regimente jedina je u bloku zidana
u cijelosti od opeke, a služila je kao stan i štab oficira.
Krajem l8. st. dozidana joj je štala. Glavna fasada je bila
orijentirana prema franjevačkoj crkvi (u Marinkovićevoj
ul.), rastvorena polukružnim lučnim otvorima u prizemlju.
Dvorišni prostor bio je zatvoren baroknom kapijom (opis
prema Krapekovoj fotografiji).
Kurija trgovca Maxa Spazeka duljim je pročeljem bi-
la orijentirana prema kompleksu franjevačkog samostana i pod
 - 5 -

dužim krilom je imala podrum podzidan bačvastim svodovima.

Promjene u XIX stoljeću

U 19. st. izgrađene su dvije kuće kasnobaroknog ti-

pa i klasicizma (danas Radićeva 7 i Marinkovićeva 4), koje
u strukturi prizemlja sadrže elemente starije kurije Maxa
Spazeka.
Kuća glavnim pročeljem orijentirana prema Marinko-
vićevoj ul. (danas Marinkovićeva 4) u cijelosti sadrži po-
drumski prostor i prizemlje starijeg objekta. Oko 1820. do-
građeno je dvorišno krilo. Dogradnjom dvorišnog krila po-
stale su prostorije prvog kata reprezentativnije. Poveća-
njem stambenog prostora kuća je bila prilagođena luksuzni-
jim potrebama vlasnika god. 1855. Njezin je vlasnik bio
trgovac Juro Badovinac.Kuću je 1859. kupio narodni zastu-
pnik i veletrgovac drvima Vjenceslav Turković , koji je tu
boravio do svoje smrti 1902.
Izmedu 1820 i 1840 objekt u Radićevoj 7 poprimio
je tip zabatne kuće. Istodobno proširuje se jugozapadni dio
prizemlja (češki svod) i prostorije prvog kata, probija se
ulaz (češki svodovi i kape) prema današnjoj Radićevoj uli-
ci. To je vrijeme kada arhitekt Menini u strukturi kuća za-
država tipološki starije elemente vidljive prema konstruk-
ciji svodova u prizemlju, a da prigradnjom ne mijenja ni
barokni raspored prostorne organizacije prizemlja, niti
prvog kata.
 - 6 -

Prema topografskom popisu iz 1855. kuća s brojem

71 pripadala je Reichereru Ivanu sa zemljišnom česticom 78,
koja je zapremala čitav potez duž današnje Radićeve ulice.
U zgradi slunjske regimente (danas Marinkovićeva 2)
dodano je oko 1820. dvorišno krilo na sjeverozapadnom di-
jelu koje je vjerojatno služilo kao vojno skladište.
U prvoj trećini 19. st. kuća u današnjoj ulici
Grgura Ninskog 6 tlocrtno mijenja oblik. Dograđena su dvo-
rišna krila, u prizemlje je uklopljen pravokutni zidani
objekt koji je u 18. st. bio štala slunjske regimente. Una-
toč kasnijem vremenu gradnje, odnosno rekonstrukcije, zgra-
da je tip kasnobarokne građevine, građanske kuće s poslov-
nim prostorima u prizemlju i sa stanom na katu. Raspored je
karakterističan, s ”ganjčecom” na dvorišnoj strani kao va-
žnim detaljem i komunikacijom u stambenom prostoru. ”Piano
nobile” ima glavnu sobu, palaču, u sredini glavnog krila
zgrade prema Ulici Grgura Ninskog.
Između 1855. i 1863. izgrađen je prizeman, tlocrtno
pravokutan objekt ( danas ulica Grgura Ninskog 4, ugao Ba-
njavčićeve), s dvije prostorije svođene pruskim svodovima
i kapom. Obje zemljišne čestice, 74 i 75, pripadale su
1855. Elisabethi Seidl, s kućom broj 69 i vrtom. Pretposta-
vlja se da je prizemnica služila kao skladišni prostor, trgo-
vačkoj kući Seidl u sadašnjoj Ulici Grgura Ninskog 6 (vla-
snik 1912: Nikola Vučetić, trgovac).
U drugoj pol. 19. st. na mjestu današnje novograd-
nje (Radićeva 5, Banjavčićeva 6) bila je podignuta prizemna
 - 7 -

zgrada u obliku slova ”U” s uzdignutim kraćim bočnim krili-

ma. Izgrađena je na parceli Ivana Reicherera, a 1897. do-
šla je u posjed Jakova Reicha koji je u njoj otvorio knji-
žaru.
Između 1863. i 1868. sazidana je uska pravokutna
građevina (Banjavčićeva 8) paviljonskog tipa orijentirana
prema današnjoj Banjavčićevoj ulici s neostilskim dekora-
tivnim detaljima i velikim otvorima u obliku lukova. Ti
oblici dokazuju da je paviljon bio krajem 19. st. ili po-
četkom 20. st. još jednom prezidan.
U 19. st. pročelja kuća dobila su dekorativna rje-
šenja u žbuci iz razdoblja bidermajera koja narušavaju
njihov osnovni izgled. Objekti djeluju svojim masama razno-
like visine.
Radićeva je u 19. st. postala najprometnija trgo-
vačka ulica, pa su na tom bloku prizemlja korištena kao
prodajni prostori, dok su objekti u Banjavčićevoj ulici
služili kao skladišta robe što se prodavala u Radićevoj
ulici. Kuće u Marinkovićevoj ul. i Ulici Grgura Ninskog
bile su nastanjene veletrgovcima i oficirima.

Promjene u XX stoljeću
Početkom 20. st. počinje unutar bloka ograđivanje
zemljišnih čestica visokim zidanim ogradama koje zatvaraju
dvorišta i prekidaju međusobnu komunikaciju unutar bloka.
U svim dvorištima dozidana su recentna skladišta (Radićeva
 - 8 -

br. 5 i 7, Banjavčićeva 6 i 8) ili su podignute drvene

šupe (Marinkovićeva 4 , Ulica Grgura Ninskog 6 , Ulica Grgu-
ra Ninskog 4 i ugao Banjavčićeve ul.) U Radićevoj 7 i Ma-
rinkovićevoj 4 recentno su pregrađivani stambeni prostori
u I katu i adaptirani stambeni tavanski prostori i mansar-
de. U Marinkovićevoj 2, zazidani su polukružni prozorski
otvori prizemlja i vrata, mijenjaju se stubišta i dotad
stambena zgrada adaptira se za poslovni prostor Skupštine
općine.
- Prizemni objekt na uglu Radićeve i Marinkovićeve
srušen je 1962. i na toj čestici je izgrađena nova neinte-
grirana poslovna trgovačka kuća (”Varteks”, danas ”Stan-
dard konfekcija”), bez dozvole konzervatorske službe. U
konstrukciji su korišteni suvremeni materijali, armirani
beton i staklo, a čestica je ograđena visokom zidanom
ogradom unutar koje je podignuta baraka.

2. PRIJEDLOG ZA SANACIJU KUĆA U BLOKU ”G”

Predlaže se na svim kućama (osim Radićeve 5 i Ba-

njavčićeve 6) djelomična ili totalna zaštita, jer su tu
izgrađene kuće i palačice s baroknim i baroknoklasicisti-
čkim stilskim karakteristikama, sa stambenim prostorima i
lokalima u prizemlju. Te kuće u volumenu i detaljima imaju
karakteristike kasnobaroknog stila, s izvorni funkcio-
nalnim rasporedom unutrašnjeg prostora. Također treba za-
 - 9 -

štiti objekte u Marinkovićevoj i Ulici Grgura Ninskog

zbog vizura na kulturno povijesne objekte (franjevački
kompleks i glavni trgovi: Strossmayerov trg i Trg Maršala
Tita). Bitno je obnoviti pročelja i riješiti njihov kolo-
rit poštujući stilske karakteristike pojedinih objekata,
zatim sačuvati gabarite objekata i ne dozvoliti izgradnju
stanova u tavanskim prostorima. U zaštićenim objektima po-
trebno je obnoviti međustropne drvene konstrukcije, krovi-
šta, otvoriti ”gasicu” pokraj kuće u Ulici Grgura Ninskog
6, sanirati vlagu i sačuvati detalje od kovanog željeza
(vrata, priklopi, rešetke na prozorima). Kuće izrazite vri-
jednosti (Ul. Grgura Ninskog 6 i Radićeva 7) treba uvrsti-
ti u registar spomenika kulture i staviti ih pod zaštitu
Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu.

- Kuća u Radićevoj 7, trgovačku kuću sa svođenim

poslovnim prostorima u prizemlju treba prezentirati u
prvobitnom obliku. Preporuča se spojiti je sa susjednom
kućom u Marinkovićevoj 4, gdje se također u prizemlju nala-
zio poslovni prostor sa skladištima i podrumom. U I. katu
preporuča se ponovno ostvariti jedan luksuzni obiteljski
stan. Tavanski prostor nije prikladan za stanovanja pa bi
se mogao koristiti za ateljerski stan.
Skladišta, šupe i ograde dvorišta srušiti.

- Kuća u Marinkovićevoj 4 je stambeni, relativno do-

bro održavan objekt. U kući treba sačuvati detalje 19. st.,
 - 10 -

kao što su elementi kovanog željeza, vrata, kapak prozora

itd. zatim lukovi u prizemlju dvorišnog krila, kameni sli-
vnik u hodniku. Intarzirani parket je tokom istraživanja
dozvolom SIZ-a u stambenoj oblasti uništen i zamijenjen
novim. Pošto se u prizemlju nalazio poslovni prostor, pre-
poruča se vraćanje poslovnog sadržaja i spajanje sa susjed-
nom kućom u Radićevoj br. 7; predlaže se proširenje trgova-
čkog, prostora “Peko” - Tržič.

- Marinkovićeva 2 / Trg Maršala Tita, zgrada na

jugozapadnom dijelu glavnog trga bivše tvrđave, zidana za
vojne potrebe, danas je poslovno - administrativnog sadr-
žaja. Po jednostavnosti pročelja u skladu je s tipovima
reprezentativnijih vojnih građevina 18. st. Preporuča se
zaštita objekta, ali bi najidealnije bilo vratiti vanjski
izgled prizemlja u prvobitno stanje (vidi Krapekovu foto-
grafiju). Zidane šupe u dvorištu treba rušiti.

- Ulica Grgura Ninskog 6, je kuća izrazite spomeni-

čke vrijednosti, ali vrlo zapuštena. To je rijedak tip
stambeno-obrtničke zgrade s lokalima i dvorišnim krilima.
Od drvene je građe sa zidanim prizemljem, usporedna s uli-
com. Preporuča se, da se stambeni prostor na prvom katu
pretvori u jedinstveni stan ili da ga se adaptira za dru-
štvene prostorije (predlagano Društvu izviđača ili sport-
skim klubovima koje zanima i prodajni prostor). Objekt je
važan za opći izgled strogog središta i u komunikaciji,
 - 11 -

gradskoj ulici, koja povezuje Trg Maršala Tita sa

Strossmayerovim trgom. Kući je potrebna totalna izmjena
međustropne konstrukcije, rješenje vlage, obnova krovišta
i limarskih radova, te obnova žbuke na pročelju. Predlaže
se, da se dvorišna krila u prizemlju koriste za male spe-
cijalizirane obrtničke radionice uz uvjet da se ruši zid
i drvarnice. Trgovačke lokale treba ponuditi onim obrtni-
cima koji će participirati u sanaciji ili društvenim orga-
nizacijama. Prikladni su ili prodavaonice specijalizirane
sportske robe i društvenih dresova i suvenira ili fotograf-
ski atelje, brijački salon, butik trgovinice itd.
Zahtjeva se otvaranje “gasice” uz kuću i rušenje
ugrađenog lokala.

- Objekt u Ulici Grgura Ninskog 4 i paviljon u

Banjavčićevoj 8, štite se zbog ambijentalne vrijednosti i
zaštite strukture bloka. Ne smije se dozvoliti interpola-
cija suvremene arhitekture u osjetljivi dio povijesnog
središta (npr. proširenje trgovačko-poslovne zgrade
“Standard konfekcije”). Preporuča se povezati društveni i
ugostiteljski sadržaj, npr. čitaonicu s kafeterijom, re-
storanom (mliječni restoran - Zdravljak) i slastičarnicom
ili poslovni i izložbeni prostor Društva arhitekata, in-
ženjera i tehničara, ukoliko njima bude dodjeljena bivša
čitaonica, s kafeterijom i restoranom. Zatim u dvorištu
urediti pergolu za boravak u ljetnim mjesecima i vrtni
restoran već postojećeg ugostiteljskog poduzeća “Zdravljak”.
 - 12 -

Prilikom obnove paviljona treba zadržati pročelje u neo-

stilskom obliku s atikom zbog sklada tog dijela Banjavči-
ćeve ulice s neostilskom palačom Skupštine općine koja se
nalazi nasuprot paviljona.

- Banjavčićeva 6, Radićeva 5 - novogradnja, trgo-

vačka kuća, neintegrirani objekt zbog nesretno upotreblja-
vanih suvremenih materijala i konstrukcije te prenaglaše-
nih volumena (armirani beton i staklo). Projektant i na-
ručilac projekta nisu vodili računa o arhitektonskim rje-
šenjima u bloku i starom naslijeđu u koji je zgrada uklo-
pljena.
- Predlaže se za estetsko rješenje vanjštine,
općenito neutraliziranje tog neintegriranog objekta, ras-
pisati natječaj. Zahtjeva se rušenje skladišta i zida u
dvorištu te otvaranje objekta prema unutrašnjosti bloka.

3. PRIJEDLOG REANIMACIJE PROSTORA UNUTAR BLOKA “G”

Blok je tek u 19. st. izgrađen a po sadržaju je

trgovačko-stambenog karaktera. U 20. st. počinje ograđiva-
nje zemljišnih čestica visokim zidanim ogradama. Sve su
zemljišne čestice danas u društvenom vlasništvu pa se pred-
laže rušenje svih ograda i gradnji unutar bloka, otvaranje
svih trgovačko-uslužnih i ugostiteljskih prostora u pri-
zemlju također prema dvorišnoj, a ne samo uličnoj strani
 - 13 -

i hortikulturno rješenje. Komunikacija u bloku bi bila

riješena u radno vrijeme i kroz prodajne prostore i veže
u kućama i cijeli dan kroz široki prolaz postojeće kapije
između kuća u Marinkovićevoj 4 i 2. Pretpostavlja se za-
jedničko rješenje grijanja objekata na obodu bloka (npr.
program plinifikacije “Zvijezde”).
 - 14 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA “G”

Blok “G” sa 7 kuća stambeno-poslovnog karaktera

potpuno je izgrađen u 19. st. Kuće su pročeljima orijenti-
rane prema najprometnijim komunikacijama u Zvijezdi, kao i
kulturno povijesnim objektima i trgovima. Stoga je potreb-
no blok u potpunosti zaštititi.
- Predlaže se konzervacija kuća barokno - i baro-
kno-klasicističkog karaktera (Marinkovićeva 2 i 4, Radićeva 7
7 i Ulica Grgura Ninskog 6):
- Kuću Ulici Grgura Ninskog 6 treba restaurirati,
pa je potrebno pomoći društvenim organizacijama ili stimu-
lirati obrtnike koji bi preuzeli prostore i pristali da fi-
nanciraju adaptaciju prizemlja.
-Sve kuće u bloku treba normalno održavati u nji-
hovoj stambeno poslovnoj funkciji, zabraniti nadgradnje,
iseliti stanare iz mansardnih prostora i prizemlja.
- Zbog vizura posebno zaštititi sve gabarite obje-
kata u bloku.
- Predlaže se rušenje svih zidanih ograda i prigra-
dnji unutar bloka. Preporuča se otvaranje prostora za trgo-
vačke i uslužne obrtničke radnje uz mogućnost korištenja
širokog prolaza između kuća u Marinkovićevoj 2 i 4.
- U horizontalno javnim prostorima (u prizemlju)
stvorio bi se trgovačko-obrtnički ugođaj koji bi u potpu-
nosti odgovarao onome iz vremena izgradnje objekata u 18.
i 19. st.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “H”

U istraživanju bloka “H” sudjelovali su:

Marinka Mužar - Božić, prof., povjesničar umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik
Ilijana Čuić, ing. arh.
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “H”

s kućama pod zaštitom : Banjavčićeva 14, 16 i 18,
Šimunićeva 2, 4, 6 i 8, Frankopanska 1, 3 i 5,
Josipa Kraša 1.

Sadržaj :
l. Analiza bloka pod šifrom “H”
2. Prijedlog za revitalizaciju kuća u bloku “H”.
a) Prijedlog za asanaciju i reanimaciju kuća u
bloku “H”.
b) Prijedlog za rušenje prigradnji i aerizaciju
bloka “H”.
3. Sažetak sa smjernicama za revitalizaciju bloka “H”.
 - 3 -

1. ANALIZA BLOKA “H”

Blok “H” nalazi se u centralnoj sjeverozapadnoj

pravokutnoj “insuli” bivše fortifikacije. Omeđuju ga ulice
Josipa Kraša, Banjavčićeva, Šimunićeva i Frankopanska. U
bloku je izgrađeno 11 kuća od kojih su 5 stambeno-poslovnog
i 6 stambenog karaktera. Kuće su glavnim pročeljima orijen-
tirane prema vojnim objektima (Banjavčićeva, Frankopanska
i ul. Josipa Kraša), centralnom trgu (Trg Maršala Tita)
i stambenom bloku (Šimunićeva ul.). Sazidane su u nizu i
naslanjaju se jedna na drugu (ul. J. Kraša, Banjavčićeva),
a odvojene su “gasicama” u Frankopanskoj i Šimunićevoj uli-
ci. Unutrašnjost bloka podijeljena je dvorištima u kojima
su zidane prigradnje, a služe kao skladišta, šupe ili za
stanovanje.

Situacija u 18. stoljeću.

Polovinom 18. stoljeća bio je blok potpuno izgra-
đen zahvaljujući najprometnijoj komunikaciji u “Zvijezdi”
(Altthor gasse - danas ul. J. Kraša) koja je povezivala
fortifikaciju s predgrađem. Kao i danas, blok je bio pokraj
historijskog centralnog trga i okružen vojnim objektima.
Godine 1752. bilo je izgrađeno 14 kuća međusobno odvojenih
gasicama, široke tlocrtne dispozicije i usporednih s uli-
 - 4 -

com. Samo su dvije kuće u Šimunićevoj, dvije u Kraševoj i

jedna u Banjavčićevoj ulici bile izgrađene na uskim dubokim
parcelama.
Godine 1770., spojile su se dvije kuće u Kraševoj
ulici u jednu široku, pravokutnog tlocrta. Objekti u bloku
su glavnim pročeljima bili orijentirani prema današnjoj
Kraševoj, Frankopanskoj, Šimunićevoj i Banjavčićevoj ulici.
Svi su objekti, osim kuća u današnjoj Šimunićevoj 2 i Ba-
njavčićevoj 18, imali dvorišta.

Godine 1770. te su kuće pripadale :

1. kuća br. 2 - Ivan Gutterer, trgovac
2. kuća br. 3 - Bašen, oficir
3. kuća br. 4 - Ivan Gutterer, trgovac
4. kuća br. 5 - Juraj Kallan, trgovac
5. kuća br. 6 - Prešern, oficir
6. kuća br. 7 - K. u K. kuća, stan majora mjesta
7. kuća br. 8 - Juraj Lalić, krojač
8. kuća br. 9 - Jure Krivačić, postolar
9. kuća br. 10 - Ivan Vidak, postolar
10. kuća br. 11 - Ivan Peterle, bravar
11. kuća br. 12 - sv. Barbare kuća (prebenda)
12. kuća br. 13 - Ivan Gutterer, trgovac
Kuće vlasnika I. Gutterera, J. Kallana, Prešerna
i majora mjesta imale su u bloku prigrađene štale.
Vlasnik triju kuća izgrađenih na najprometnijoj
komunikaciji bio je trgovac i gradonačelnik Karlovca Ivan
 - 5 -

Gutterer. Gutterer i Kalan su imali trgovačkih veza na da-

leko po Evropi, čak i po Aziji, dobivajući neposredno robu
iz dotičnih zemalja.

Šimunićeva 2 je tipološki najstarija kuća u bloku.

Uglovnica sa zabatnim pročeljem orijentiranim prema Šimu-
nićevoj ulici ne ističe ugao kao urbanistički značajnu zo-
nu. Izgrađena je na kvadratnoj osnovi tipičnoj za parcele
u središtu tvrđe i do danas je sačuvala oblik parcelacije
i raspored unutrašnjih prostora. Drvena, podzidana, rusti-
kalne konstruktivne izvedbe, pripada tipu starije izgrad-
nje stambene arhitekture poznate u Karlovcu već u 17. st.

Frankopanska 1 je uglovna jednokatnica stambeno

poslovnog karaktera. Sagrađena je u baroknom razdoblju naj-
kasnije do 1780. s mansardnim rješenjem krovišta i povezi-
vanjem prostorija prvog kata u jedinstveni stambeni prostor.
Ugrađena je u nizu kuća u Frankopanskoj i Kraševoj ulici i
zidana opekom. Prizemlje kuće nastalo je spajanjem prizem-
lja triju manjih kuća izgrađenih do 1770. godine. Najsta-
rije je sjeveroistočno krilo koje ima rustično zidane ba-
čvaste svodove s nepravilno usječenim lomljenim susvodni-
cama, dok je ostali dio prizemlja svođen križno bačvastim
svodom na mjestu gdje su već do 1758. bile vjerojatno dvi-
je drvene kuće položene uzdužno na parceli, orijentirane
prema. Kraševoj ul. Glavna komunikacija s dvorištem odvija-
la se iz današnje Kraševe i spajala poslovno-trgovačke
 - 6 -

prostore prizemlja. Sobe na katu međusobno su spojene oko

1780, a glavna “palača” je orijentirana prema Kraševoj
ulici. Kuhinje su svođene bačvastim svodovima prema ondaš-
njim propisima o protupožarnoj zaštiti. Kuća je bila u
vlasništvu Jurja Kalana, koji je 1787. u prizemlju imao
osim skladišta i trgovinu.

Banjavčićeva 14 je barokni reprezentativni jedno-

katni uglovni objekt “U” tlocrta s mansardnim prostorom.
Uglovnica se naslanja na kuću u Banjavčićevoj 16, a od ku-
će u ulici J. Kraša odvojena je “Gasicom”. Građena je od
kamena i opeke. U strukturi prizemlja uklopljene su dvije
kuće. Starija kuća bila je do 1783. orijentirana prema da-
našnjoj Banjavčićevoj ul. u prizemlju svođena križno-ba-
čvastim svodovima kojima se susvodnice sastaju na vrhu tje-
mena svoda. Imala je široku vežu orijentiranu prema Banjav-
čićevoj ulici. Druga kuća, gotovo pravokutnog oblika, bila
je orijentirana prema današnjoj Kraševoj ulici i svođena
križno-bačvastim svodovima s lomljenim susvodnicama karak-
terističnim za drugu polovinu 18. st. Između kuća bila je
široka gasica. Oko 1780. spojene su obje kuće u prizemnom
dijelu, nadograđen je prvi kat na kojem se promijenila pro-
storna organizacija. Sve sobe prvog kata orijentirane prema
pročeljima povezuje široki hodnik duž dvorišne strane, a
na sjeverozapadnom krilu je kuhinja svođena bačvastim svo-
dom sa susvodnicama. Stambeni mansardni prostor podijeljen
je u nekoliko prostornih jedinica, povezan hodnikom duž
 - 7 -

krila zgrade. Svođenu vežu ističe barokna klesana i arhitek-

tonski naglašena portalna zona.
Godine 1774. kupio je graditelj Stiller kuću u Kar-
lovcu koja je pripadala zakladi piarista, a 1770. bila je
u vlasništvu majora Bassea. Kada je Gutterer bio izabran
za gradonačelnika, otkupio je Stillerovu kuću, nacrt koje
je bio jedna od varijanti namjenjenih za iz gradnju trideset-
nice u predgrađu Karlovca.

Frankopanska 5 uglovna jednokatnica “U” tlocrta u

Šimunićevoj ulici se naslanja na kuću br. 8 a od Frankopan-
ske br. 3 dijeli je široki prolaz (sada zazidan). Izgrađe-
na je u dvije faze u 18. st. Od 1752. na tom su mjestu bi-
le dvije kuće. Kuća “L” tlocrta bila je orijentirana prema
Šimunićevoj ulici dok je pravokutna prigradnja bila u Fran-
kopanskoj ulici. Godine 1774. kuća je dobila današnju tlo-
crtnu dispoziciju. Građena je od opeke, u prizemlju svođe-
na češkim svodovima sa širokom ulaznom vežom i jednostavnim
klesanim dovratnikom po uzoru na kasno-barokne gradske pa-
lače. Između 1780. i 1820. organizirani su prostori prvoga
kata usporedno s ulicom. Drveni ganjčec koji naliježe na
drvene konzolne grede povezuje prostornu organizaciju na
katu. Objekt je zbog važnosti položaja i blizine vojnih
kasarni od početka gradnje bio namijenjen za stan i štab
majora mjesta.
 - 8 -

Promjene u 19. stoljeću.

Iako je do kraja 18. st. blok bio u cijelosti iz-

građen s markiranim uglovnim zonama, u 19. st. sazidane su
kuće na sjeverozapadnom rubu bloka (Šimunićeva 4, 6 i 8).
Tlocrtno i rasporedom prostora zadržale su oblik ranijih
objekata, ali su se vežama proširile u prostor gasica.
Stambenim kućama u bloku povišeno je krovište i mansardni
prostori iskorišteni su za stanovanje. Unutar bloka zidaju
se dvorišna krila (Banjavčićeva 14 i 16, Frankopanska 3)
koja služe kao drvarnice ili kao prostori za stanovanje.
Pročelja u bloku su prežbukana i djelomično ukrašena ne-
ostilskim dekoracijama.

Banjavčićeva 16. Između 1820. i 1840. izgrađen je

objekt “U” tlocrta uz liniju ulice, na mjestu gdje je u 18.
st. već bila kuća pravokutnog tlocrta. U prizemlju je zida-
na opekom i svođena pruskim svodovima s naglašenim pojasni-
cama. Uski hodnik koji se proteže duž jugozapadnog dijela
kuće povezuje dvorište s dvorišnim krilima. Klesani dovrat-
nik veže ima kasnobarokne karakteristike sa segmentnim lu-
kom i ukladama uvučenih uglova. Sobe na katu orijentirane
su na Banjavčićevu ulicu, a komunikacija se odvija preko
drvenog (sada ostakljenog) ganjčeca. Podrumski prostor iz-
građen je uz uličnu liniju.
 - 9 -

Banjavčićeva 18. Sredinom 19. st. sazidana je kuća

pravokutnog tlocrta. U 18. st. bila je podignuta kuća istog
tlocrtnog obličja, od susjednih objekata odvojena gasicama.
U prizemlju je zidana od opeke i svođena plitkim češkim
svodovima. Ulazna veža je u sredini prizemlja, a oko nje su
organizirane prostorne jedinice. Stambeni prostor prvoga
kata funkcionalno je raspoređen, orijentiran na uličnu
stranu, dok se na začelju nalazi tradicionalni drveni ganj-
čec. Po rasporedu prostora kuće pripada građanskom tipu, a
po načinu gradnje je rad domaćih majstora. Zidana je na
tradicionalan način s rustičnim detaljima ganjčeca i stu-
bišta. Fasada je čista i nerasčlanjena.

Frankopanska 3 je jednokatnica “L” tlocrta, pod-

zidana, kanatne konstrukcije i drvene, izgrađena je u dvi-
je faze. U drugoj polovici 18. st. na mjestu današnje kuće
bila je jedna prvokutnog tlocrta. Polovicom 19. st. nado-
zidano joj je sjeveroistočno krilo, izgrađen podrum svođen
pruskim svodovima i prostorije prvoga kata povezane tradi-
cionalnim otvorenim ganjčecom. Prostorije lijevo od veže i
sama veža pripadaju starijem tipu izgradnje, jer je među-
stropna konstrukcija niska s otvorenim gradnikom. Prostori-
je prvoga kata orijentirane su na uličnu stranu i izgrađe-
ne od drvenih planjki. U 19. st. s dozidanim prostorima
podruma, prizemlja i prvog kata zgrada je poprimila gospo-
darski karakter.
 - 10 -

Frankopanska 5 je barokna zgrada koja je oko 1766.

adaptirana za slunjsku regimentu, a 1805. je predložen pro-
jekt za rekonstrukciju kuće i nadogradnju II kata za stan
regimentskog liječnika i apotekara, sa skladištem. Nado-
gradnja nije izvedena ali je objekt rekonstruiran (vidi
tlocrt, presjek i pročelje nacrta u zbirci mapa i planova,
inv. br. 125. Arhiv Hrvatske u Zagrebu).

Šimunićeva 8 je ugrađeni jednokatni objekt pravo-

kutnog tlocrta s dvorišnim prigradnjama i pravokutnom plo-
hom dvorišta. Izgrađen je polovicom 19. st. na mjestu na
kojem se u 18. st. nalazila kuća istog tlocrta, ali odvoje-
na gasicama. Zidana je opekom, a raspored prostorija prizem-
lja desno od veže karakterističan je za trgovačke prostore
u 19. stoljeću. Peterosobni stan na katu organiziran je
jednostavno i funkcionalno s ganjčecom i kuhinjom na zače-
lju.
Šimunićeva 6 je ugrađena jednokatnica sazidana po-
lovicom 19. st. na zemljišnoj čestici na kojoj se u 18. st.
nalazila kuća “L” tlocrta. Rasporedom prostornih jedinica u
prizemlju i prvom katu slična je susjednoj kući u Šimuniće-
voj br. 8, ali je na katu smanjena za dvije prostorije. Za
obje kuće karakteristična je pravokutna prostrana i ograđe-
na ploha dvorišta.
 - 11 -

Šimunićeva 4 je objekt pravokutnog tlocrta i za-

uzima čitavu površinu parcele. Kuća je podignuta u drugoj
polovici 19. st. a u strukturu je uklopila stari je slojeve
arhitekture vidljive po volumenu i jednostavnim oblicima.
Građena je opekom. Samo su dvije prostorije prvoga kata
orijentirane na ulicu, a ostali prostori nisu osvijetljeni.

U sve kuće u Šimunićevoj ulici ulazi se kroz veže

pravokutnih otvora koje su povišene za jednu ili dvije stu-
be od pločnika. Kuće su se proširile u bivše gasice. Za ci-
jeli blok su karakteristični mansardni krovovi ili krovišta
koja probijaju prozori jer se u potkrovlju nalaze stambeni
prostori.

Banjavčićeva 14 ima stariju kasnobaroknu gospo-

darsku zgradu sa svođenim prostorijama u dvorištu koja je
u prvoj polovici 19. st. nadograđena za dva kata sa stano-
vima spojena sa zgradom zajedničkim dvokrakim drvenim stu-
bištem na koje se prilazi iz dvorišta. U drugoj polovici
19. st. izgrađena je u dvorištu jednokatna zgrada sa šupa-
ma i manjim stanovima na prvom katu.
Početkom 19. st. u palačici je bila smještena tri-
desetnica, a 1855. vlasnik kuće je bio Anton Chop (Čop).

Frankopasnska 1. U 19. st. prostorna organizacija

kuće nije se promijenila ali je kuća mijenjala vlasnika.
Godine 1855. vlasnik je bio Dragutin Hackel, a 1878. bila
 - 12 -

je u vlasništvu Ivana Sagana koji je u prizemlju imao

knjižaru.

Promjene u 20. stoljeću

U 20. st. nastaju razne adaptacije i prigradnje na
začeljima kuća tj. u dvorištima (Frankopanska 3 i 5 , Šimu-
nićeva 6 i 8, Banjavčićeva 14). Prizemlja kuća u Banjavči-
ćevoj 14 i Frankopanskoj 1 adaptiraju se u trgovačke i
obrtničke lokale. Izvršene su razne adaptacije stambenih
prostora na I katu u cijelom bloku, jer su zgrade gusto
naseljene i te su adaptacije uglavnom nesretne i nastale
su nekontrolirano. Mansardni su prostori i tavanski prena-
pučeni i prizemlja koja nisu građena za stanovanje. God.
1976. na mjestu jedne od najstarijih trgovačkih baroknih
kuća građena je nova kuća u Kraševoj 1 uz uslov rekonstruk-
cije pročelja koje još nije dovršeno.

Ulica J. Kraša 1 je jednokatnica pravokutnog tlo-

crta. Građena je od opeke i armiranobetonske konstrukcije
dozvolom Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture
u Zagrebu. Novogradnja se nalazi na istom mjestu gdje je
prethodno u 17. st. bila stara kuća u prizemlju zidana od
opeke, a u prvom katu drvene konstrukcije (oblice spojene
hrvatskim vezom). Rasporedom prostora nova kuća približno
oponaša tlocrtni raspored u baroknoj kući, s lokalima i
 - 13 -

vežom prizemno i stambenim prostorijama na prvom katu,

orijentiranim na ulicu J. Kraša. Na začelju gdje je bio
drveni ganjčec promijenila se prostorna komunikacija. Zgra-
da je povezana s baroknim drvenim krilom u kojem su u pri-
zemlju bile šupe, a na katu prostorije s tradicionalnim
ganjčecom. U dvorištu je zidana pravokutna prigradnja. U
18. st. kuća je bila u vlasništvu Ivana Gutterera, dok je
u 19. st. mijenjala vlasnike. Godine 1855. vlasnik je bio
Georgius Ungvari, a zatim njegova udovica. U prizemlju su
bili lokali poslastičarske radnje Jandat osnovane još 1834.

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU KUĆA U BLOKU “H”

a) Prijedlog za asanaciju i reanimaciju kuća u bloku “H”

U bloku se predlaže preventivna, odnosno totalna

zaštita zbog izgrađenih palača s visokobaroknim stilskim
karakteristikama koje učvršćuju ugaone zone. Blok se mora
zaštiti i zbog položaja, jer je vidljiv sa oba karlovačka
trga i okružen baroknim vojnim objektima. Najbitnije je
obnoviti pročelja cijelog bloka poštujući stilske karakte-
ristike svakog objekta; zaštititi gabarite u bloku i ne
dozvoliti izgradnju stanova u krovištima ili povisiti zgra-
de jer bi takve intervencije mogle ugroziti laganu kon-
strukciju kuća. U unutrašnjosti kuća zaštititi elemente i
detalje od kovanog željeza (Banjavčićeva 14, 16 i 18,
 - 14 -

Frankopanska 1 i 5, Šimunićeva 2).

Kuće izrazite vrijednosti potrebno je uvrstiti u
registar spomenika i dati ih pod stručni nadzor Regional-
nog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Kuća u Banjavčićevoj 14 izrazite je vrijednosti,

spomenik kulture, građen prema projektima arhitekta
Stillera u baroknom razdoblju kad se ističu ugaone zone
gradskim palačama na raskršćima gradskih veduta. Unutraš-
nji raspored prostora duž jednakovrijednih krila sa prosto-
rijama koje su složene u enfiladi i istaknute dekorativnim
elementima na fasadi i rizalitom na jednoj a portalnom zo-
nom na drugoj fasadi dokazuju sposobnost graditelja da se
izražava u stilu svog vremena. Na objektu je potrebno iz-
vesti neke zahvate zbog oštećenja koja su nastala neisprav-
nim adaptacijama koje zadiru u strukturu zgrade. Potrebno
je asanirati prizemlje zgrade. Današnji sadržaji u prizem-
lju mogu ostati, ali treba jednoobrazno adaptirati izloge
trgovačkih i obrtničkih radnji. Potrebno je raseliti sta-
nare i vlasnike stanova iz mansardnog prostora. Prvi kat
može biti stambeni prostor za dvije najviše tri obitelji,
a mansardni prostor se ne smije, koristiti za stanovanje.
Zahtjeva se asanacija mansarde pa bi taj prostor mogao
služiti kao atelje projektnog biroa ili više ateljerskih
prostora za umjetnike. U prvome katu treba sačuvati i za-
štititi originalna vrata među sobama i na hodnicima (roko-
ko), drvena vrata ulaza u vežu s ukrasima od kovanog želje-
 - 15 -

za, portal i željezna vrata u veži.

Kuća u Banjavčićevoj 16 ima ambijentalnu i arhi-
tektonsku vrijednost, a okružena je kućama izrazite spome-
ničke vrijednosti. Na pročelju kuće je potrebno zaštiti de-
talje umjetničkog obrta, klesani dovratnik ulaza, rešetke
od kovanog željeza i u dvorištu drveni “ganjčec”, verandu.
Objekt se smije koristiti isključivo za stambene potrebe, a
eventualno dvorišno krilo u prizemlju za uslužno-obrtničku
djelatnost. Prilikom uređenja pročelja pomno sačuvati ne-
ostilsku dekoraciju koja je vrlo lijepi primjer svog vreme-
na i dobro djeluje u susjedstvu najdekorativnije zgrade ka-
snog baroka u “Zvijezdi”. Privatnog vlasnika kuće treba
upozoriti da sačuva tlocrtni raspored kata i stubište kao
rjedak primjer stambene građanske kulture u Karlovcu.
Kuća u Banjavčićevoj 18 je viša ambijentalna vri-
jednost, objekt domaćih majstora, tipična građanska obrtni-
čka kuća bidermajerskog razdoblja iz prve pol. 19. st. s
lokalima u prizemlju. Gospodarsku zgradu u dvorištu u kojoj
stanuje socijalno ugrožena starica treba srušiti i naći
ugroženoj osobi bolji smještaj. Lokale koristiti za zanat-
sku djelatnost kojoj je potreban i prodajni prostor. Prvi
kat adaptirati za jedan stambeni obiteljski prostor. Kuća
je u privatnom posjedu i vlasnik recentno adaptira prizem-
lje za zabavno-bazarske lokale. Do takvog sadržaja je do-
šlo radnom dozvolom koju je vlasnik dobio od SO Karlovac,
premda se s takvim sadržajem nije složio niti ga predlagao
Odjel za povijest umjetnosti i Savjet mjesne zajednice
 - 16 -

“Zvijezda”. Vlasnik adaptira objekt prema odobrenom pro-

jektu. (projektant ing. Maradin) od Regionalnog Zavoda za
zaštitu spom. kulture i Zavoda za urbanizam SO Karlovac.
Uz stručnu adaptaciju prizemlja i zvučnu izolaciju, uvo-
đenje centralnog grijanja kuće i rušenje dvorišne zgrade
te rješenjem sanitarnog uređaja možda će se taj zabavno-
-bazarski sadržaj uklopiti.
Kuća u Šimunićevoj 2 je spomenik kulture. Kao
najstarija zgrada u bloku iz prve pol. 18. st. sačuvana je
i u konstrukciji i izvornom rasporedu prostora. Zahvalju-
jući brizi vlasnice kuća se dobro održava, ali je potrebna
stručna asanacija prizemlja, međustropne konstrukcije i
rješenje vlage. U kući treba zaštititi detalje umjetničkog
obrta. To su dvokrilna originalna vrata veže s horizontal-
nim ukladama i barokne kovane šarke u prvom katu i tavanu.
Tim više jer je kuća u drugoj pol. 18. st. bila u vlasni-
štvu bravara Ivana Peterlea. Naročitu zaštitu treba posve-
titi pročelju koje ima izvornu veličinu prozorskih otvora i
zadržati tip prozora s oknima. U prizemlju se preporuča
otvaranje zanatsko uslužne radnje sa otvaranjem ulaza iz
Banjavčićeve ul.
Kuća u Šimunićevoj 4 je ambijentalno vrijedna i
arhitektonski zanimljiva zbog tradicionalnog rješenja
unutrašnjeg prostora i građevnog materijala. U lošem je
stanju i slabo održavana te je potrebna solidna asanacija
prizemlja, krovišta i otvaranje “ganjčeca” na začelju kuće.
Stanare treba raseliti, rješiti problem vlage u prizemlju
 - 17 -

lokal za specijaliziranu trgovinu (galanterija, bižuteri-

ja ili neki drugi trgovački lokal kojemu nije potrebno
preveliko skladište).
Kuća u Šimunićevoj 6 ima ambijentalnu vrijednost
jer se po volumenu i stilu gradnje uklapa u niz susjednih
kuća u ulici. U rasporedu unutrašnjeg stambenog prostora
podsjeća na kuće 18. st. ali visina prostornih jedinica i
građevni materijal dokazuju da je građena u 19. st. Dobro
je održavana. U dvorištu treba zaštititi čempres i drveno
dvorišno krilo.
Kuća u Šimunićevoj 8 je ambijentalne vrijednosti,
stambeno-poslovna zgrada u 19. st., a sada je u etažnom
vlasništvu i dobro je održavana. Prilikom obnove pročelja
treba pripaziti da ne dođe do promjena i otvaranja većih
prozorskih otvora, jer je kuća primjer građanske kulture
stanovanja prije usvajanja historijskih stilova.
Kuća u Frankopanskoj 5 je više ambijentalne i
arhitektonske vrijednosti. U drugoj pol. 18. st. je građena
za stan i štab visokih oficira. Tip je gradske palače sa
portalom i vrlo jednostavnih pročelja. Ganjčec je obnovljen
u 19. st. Potrebno je asanirati konzolne grede ganjčeca,
stubište i krovište. te rješiti pitanje vlage u prizemlju.
Srušiti razne recentne pregradnje na katu koje su nastale
zbog adaptacije stanova. Kuća je nehajno održavana premda
je na brizi vojske (Direkcija za upravljanje i gazdovanje
stambenim objektima Beograd - Zagreb, Ratkajev prolaz 6).
Kuću treba preuzeti od vojne uprave i raseliti stanare, a
 - 18 -

prostorije dati na upotrebu omladinskim organizacijama i

udruženjima. Čitav objekt bi trebalo adaptirati za društve-
ne i zabavne svrhe. U prizemlju zgrade u svođenim prostori-
jama otvoriti disko-klub omladine, a na katu prostorije
Omladinskog i Studentskog kluba Karlovac. Ili adaptirati
prizemlje za mliječni restoran tipa “Zdravljak” a na katu
prostorije unajmiti predstavništvima raznih firmi.
Kuća u Frankopanskoj 3 je više ambijentalne vri-
jednosti a nalazi se između dvije barokne palače. Arhitek-
tonska vrijednost je u strukturi zgrade, unutrašnjem pro-
storu i slojevitosti. Zgradi je potrebna asanacija prizem-
lja, prvog kata, tavana i podruma pod dvorišnim krilom.
Stanare iz kuće treba raseliti a zgradu adaptirati za po-
slovne prostorije Saveza boraca s memorijalnim muzejom
“Osme kordunaške udarne brigade i karlovačkih brigada”
jer su takvi manji prostori potrebni a zgrada ima na pro-
čelju obilježje, spomen ploču Josipu Krašu, narodnom hero-
ju koji je pred tom kućom poginuo. Ploča je postavljena
1970. i tada je pročelje obnovljeno, ali je unutrašnjost
objekta u jadnom stanju. U prizemlju se nalazi stolarska
radionica, od koje kuća može ostvarivati prihod za normal-
no održavanje.
Kuća u Frankopanskoj 1 je objekt izrazite vrije-
dnosti, u strogom središtu povjesne jezgre, na uglovnoj
parceli, vidljiva s glavnog gradskog trga. Arhitektonski
je rijedak primjer kasnobarokne građevine s kružnim raspo-
redom unutrašnjih prostorija na prvom katu oko zidanog
 - 19 -

“ganjčeca” s kamenim konzolama. U prizemlju su trgovački i

obrtnički lokali. Konačni je oblik zgrada dobila kad se je
urbanistički rješavao glavni trg tvrđave krajem 18. st.
Zgrada je dobro održavana, ali je prizemlje unakaženo pre-
dimenzioniranim izlozima trgovine zbog koje je i tlocrt
deformiran. Neophodno je potrebna adaptacija svih prizemnih
lokala u kući i tom prilikom treba ponovno otvoriti glavnu
vežu a prostor trgovine smanjiti i kvalitetnije rješiti
mogilijar i izlaganje robe (tekstilna trgovina). Pročelje
treba riješiti prema starim fotografijama 19. st. iz vre-
mena kad je u lokalima bila Saganova knjižara. Prizemlje
dvorišnih krila se neadekvatno koristi, i preporuča se adap-
tirati krila za fotografske ataljere i kopiraonice a u ku-
ću uvesti centralno grijanje i tako osloboditi podrume.
Kuća u Kraševoj 1 je nakon rekonstrukcije ostala
ambijentalno važna pa je uređenje njezina pročelja vrlo bi-
tno zbog položaja kuće u odnosu na glavni trg. Nalazi se
između dvije najmarkantnije uglovne barokne palače Karlov-
ca. Pročelje je potrebno ožbukati, postaviti kameni okvir
veže po uzoru na barokni dovratnik. Zatvoriti vežu drvenim
vratima. Konzultirati se za rješenje i definitivnu rekon-
strukciju pročelja s Regionalnim zavodom za zaštitu spome-
nika kulture koji je rekonstrukciju kuće dozvolio uz uvje-
te dane u projektu. U prizemlju treba ponovno otvoriti lo-
kale i koristiti ih za zanatske djelatnosti ili specijali-
zirane trgovine ili trgovine namirnicama kojima nije po-
trebno skladište. Pošto je u kući bila povijesno poznata
 - 20 -

slastičarnica Jandat, može se otvoriti i takva vrst zanat-

ske ili trgovačke usluge, npr. slastičarna, trgovina bon-
bonima, zatim trgovina slikarskog pribora ili kozmetički
salon i slične usluge. Također treba preporučiti vlasniku
kuće da lokale iznajmi onim interesentima koji pristaju
maksimalno participirati u rješenju pročelja kuće svojim
sredstvima. Uz uvjet da se ne prihvati ponuda takve trgo-
vačke ili zanatsko-uslužne mreže kojoj je potrebno preve-
liko skladište za robu.

b) Prijedlog za rušenje prigradnji i neintegriranih

objekata i aerizaciju bloka “H”.

Predlaže se rušenje trošne stambene zgrade iz 19.

st. u dvorištu kuće u Banjavčićevoj 14 i gospodarske zgra-
de u Banjavčićevoj 18, kao i zidanu ogradu između kuća u
Frankopanskoj 3 i 5 koju treba obnoviti u kapiju za pro-
laz u dvorište. Otvoriti prostor “gasice” u Šimunićevoj 2
zbog zračenja. U dvorištu kuće u Frapkopanskoj 5 srušiti
prizemnu malu zidanu gospodarsku zgradu u kojoj stanuju
socijalno ugrožene osobe.
U Kraševoj 1 srušiti nadogradnju za privremeno
stanovanje nad garažom. Rušenjem tih neintegriranih objeka-
ta kao i raznih šupa u dvorištima znatno bi se oslobodili
dvorišni prostori među kućama u bloku i zračenje bi bloka
bilo daleko bolje. S time bi se znatno rješila i vlažnost
 - 21 -

objekata. Sva dvorišta bi se morala uredno održavati, po-

taracati i hortikulturno riješiti. Treba zabraniti betoni-
ranje dvorišnih ploha a stimulirati sađenje cvijeća i po-
stavljanje kamenog taraca. Stari tarac treba konzervirati.
Također se dvorišta mogu posipati šljunkom i postaviti
drvene klupe u živim bojama.
 - 22 -

3. SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA “H”

Na bloku “H” se nalaze kuće stambeno-poslovnog

sadržaja. Formiran je i izgrađen polovicom 18. st. Blok,
smješten uz prometnicu koja veže oba trga u bivšoj tvrđavi
s predgrađem, bio je najprikladniji za gradnju kuća bogati-
jih trgovačkih obitelji i viših oficira te vojnih zgrada
sa stanovima. Zbog arhitektonskih vrijednosti potrebno je
u cjelosti blok zaštititi sa naslijeđenim povijesnim gra-
đevinskim tkivom.
Predlaže se konzervacija, restauracija i reanima-
cija kuća baroknog i barokno-klasicističkog stila u Banjav-
čićevoj 14, 16 i 18; Šimunićevoj 2, 4 i 6; Frankopanskoj
1, 3 i 5. Posebno se upozorava na potrebu temeljite kon-
zervacije i asanacije baroknih kuća izrazite vrijednosti
u Banjavčićevoj 14, Šimunićevoj 2 i Frankopanskoj 1 i 5.
Predlaže se posebna adaptacija kuća i uvođenje ne-
kih novih sadržaja u : Banjavčićevoj 14, Frankopasnkoj 1.
3 i 5, Šimunićevoj 4 i Kraševoj 1.
U svim se kućama u bloku predlaže iseljavanje sta-
nara iz prizemnih i mansardnih prostorija bilo da se radi
o otkupu ili osiguravanju stambenog prostora za te osobe.
Sve prizemne prostorije bez obzira da li su orijentirane
prema ulici ili u dvorišnim krilima predlaže se adaptirati
za poslovne prostorije.
Kuće u Šimunićevoj ul. 2, 6 i 8 su stambeni objekti
 - 23 -

i u prizemnim etažama.
Treba se zaštiti gabarit bloka i ni u kom slučaju
ne dozvoljavati nadogradnje. Sve krovove treba pokrivati
prilikom obnavljanja biber crijepom.
Obnoviti pročelja svih zgrada u bloku i istaknuti
pri tom stilske karakteristike pojedinih objekata i izvor-
ni kolorit gdje je to moguće.
Srušiti treba sve dvorišne objekte koji su dotra-
jali i koji nisu prikladni za stanovanje i zajedno s tim
pitanjem rješavati socijalne probleme. To vrijedi za Ba-
njavčićevu 14 i 18, Frankopansku 3 i Kraševu 1. Između
Frankopanske 3 i 5 treba otvoriti kapiju za ulaz u dvori-
šte (Vidi nacrt objekta iz 1805.) U Šimunićevoj 2 treba
otvoriti “gasicu”.
Sve dvorišne plohe nakon rušenja treba urediti i
hortikulturno ih riješiti. Zabraniti betoniranje dvorišnih
ploha. Zaštititi stablo u Šimunićevoj 6 (crnogorica).
Frankopanska 5 / Šimunićeva
Zbirka mapa i planova, inv. broj 123. Arhiva Hrvatske
u Zagrebu.

TLOCRT, PRESJEK I PROČELJE

nekadašnje zgrade slunjske pukovnije u Karlovcu, koja se
treba preurediti, prilagoditi i nadograditi dodatkom jed-
nog kata na temelju odgovarajućeg zapisnika za regimetskog
liječnika i apotekara, te skladište potrebnog pribora. U
godini 1805.

T u m a č e n j e
U prizemlju:
a. glavni ulaz
b. podrum liječnika regimente, kojeg ovaj već imade u
posjedu
c. podrum lječničkog pomoćnika
d. drvarnica lječničkog pomoćnika
e. drvarnica višeg liječnika
f. drvarnica regimentskog liječnika
g. stan kapetana
h. zahodske jame
i. stepenište u prvi sprat
k. ulaz u drvarnicu lječničkog pomoćnika
l. podrum koji pripada stanu kapetana
m. podrum višeg liječnika
n. drugi ulaz u ovu zgradu

U prvom katu:
o. do s. stan kapetana koji se sastoji od 4 sobe i komorice
t. do v. stan višeg liječnika koji se sastoji od 2 sobe i
kuhinje
w. ulaz do stana višeg liječnika
x. i y. kuhinja i ostava za stan kapetana
z. nusprostorije
z z. stepenište u prvi kat

U drugom katu:
aa. do bb. prostorije za pribor apoteke i poljske lječničke
službe
cc. do ff. stan liječnika regimente koji se sastoji od 4
sobe
gg. do ii. stan lječničkog pomoćnika koji se sastoji od
1 sobe, komorice i kuhinje
kk. ulaz u taj stan
ll. do mm. kuhinja i ostava za liječnika regimente, od
kojih kuhinja služi ujedno i kao laboratorij
nn. nusprostorije
oo. stepenište na tavan.
Projektirao i nacrtao KOLLHEFFER v. STURMFELD
major i krajiški grad. upravitelj
KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “I””

U istraživanju bloka “I” sudjelovali su:

Marinka Mužar-Božić, prof., povjesničar umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik
Mr Olga Maruševski, povjesničar umjetnosti
Teufik Galijašević, dipl.ing.arh.
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “I”

s kućama pod zaštitom u Šimunićevoj 1, 3, i 5;

Frankopanskoj 7, 9, i 11; Banjavčićevoj 20 i 24.

Sadržaj:

l. Analiza bloka pod šifrom “I”

2. Prijedlog za revitalizaciju kuća u bloku “I”
a) Prijedlog za asanaciju i reanimaciju kuća u bloku
“I”.
b) Prijedlog za interpolaciju objekta u Prešernovoj
ulici.
 - 3 -

1. ANALIZA BLOKA “I”

Blok “I” nalazi se u pravokutnoj sjeverozapadnoj

“insuli” bivše fortifikacije. Omeđuje ga Šimunićeva, Fran-
kopanska, Prešernova i Banjavčićeva ulica. U bloku je
i zgrađeno 9 objekata glavnim pročeljima orijentirani prema
stambenim četvrtima u Šimunićevoj i Frankopanskoj ulici i
vojnim objektima u Banjavčićevoj ulici. Prema Prešernovoj
ulici blok je djelomice otvoren zbog neizgrađene parcele.
Kuće su sazidane u nizu i naslanjaju se jedna na drugu
(Banjavčićeva ulica) odnosno odvojene su “gasicama”
(Šimunićeva i Frankopanska ulica). Unutrašnjost bloka
podijeljena je dvorištima u kojima su zidane prigradnje,
a služe za stanovanje ili kao drvarnice. Svi objekti u
bloku su stambenog karaktera osim kuće u Banjavčićevoj 20,
u kojoj su prostorije Auto - moto društva.

Situacija u 18. st.

U 18.st. sjeverozapadni blok je u cijelosti bio
izgrađen. Tipski najstarije kuće bile su podignute na uskim,
dubokim parcelama, odvojene “gasicom” i glavnim pročeljima
orijentirane prema današnjoj Frankopanskoj, Prešernovoj
i Banjavčićevoj ul. Samo su tri kuće u Šimunićevoj bile
široke, odvojene “gasicama” i usporedne s ulicom. Svi su
 - 4 -

objekti, osim kuće u Šimunićevoj 5, imali dvorišta. God.

1770. te su kuće pripadale:
1. br. 14 - udovica Šljivac
2. br. 15 - Joseph Hinterbucher, postolar
3. br. 16 - Katarina Vukoterna, udovica
4. br. 17 - Vrhovac, učitelj jahanja
5. br. 18 - Axamaninn, udovica
6. br. 19 - Josip Kalčić, mesar
7. br. 20 - Brezarić, udovica
8. br. 21 - Ivan Hreljac, postolar
9. br. 22 - Henac, udovica
10. br. 23 - Barbara Jerolin, udovica
11. br. 24 - Mihalj Krušac, užar
12. br. 25 - Mare Karašin, udovica
13. br. 26 - Marija Lašnik, udovica
14. br. 27 - Marko Kolman, pekar
15. br. 28 - Ivan Debaldi, narednik
16. br. 29 - Hochaus, udovica
Mihajl Krušec, užar, udovica Marija Lakši i Ivan
Debaldi narednik, imali su uz kuće prigrađene štale.

- Kuća u Šimunićevoj broj 5 je drvena podzidana,

tipski najstarija u bloku. Zadržala je do danas oblik
parcelacije i raspored unutrašnjeg prostora. Kuća ima sko-
šeno zabatno pročelje orijentirano prema Frankopanskoj
ulici i ne ističe ugao kao urbanistički značajni detalj.
 - 5 -

Po rustikalnoj konstruktivnoj izvedbi(otvoreni grednik

prizemlja i prvog kata) pripada tipu starije stambene
arhitekture poznate u Karlovcu već u 17. st.

- Kuća u Šimunićevoj broj 1, jednokatnica, ugra-

đena u nizu kuća u Šimunićevoj ulici. Zidana je opekom, i
polovinom 18.st. bila je pravokutnog tlocrta. U prizemlju
je sačuvala karakteristike izgradnje iz pol. 18. st. Pri-
zemne prostorije su svođene bačvastim svodovima sa lomlje-
nim susvodnicama, sa svođenom vežom ritmiziranom u jarmove.
Prema jednostavnom i logičnom rasporedu prizemlja možemo
uočiti gospodarski karakter zgrade.

- Kuća u Šimunićevoj broj 3 je kasnobarokna kuća

koja je zadržala tlocrtni oblik iz prve pol. 18.st. ali je
u zadnjoj trećini stoljeća zapadnim krilom proširena u
“gasicu” susjedne kuće u Frankopanskoj ulici. Prostorije
prizemlja svođene su češkim svodovima gdje su bile smje-
štene poslovne prostorije, kuhinja i pivnica. Stubište se
rastvara u veliko predvorje I. kata, iz kojeg se ulazilo
u sve sobe orijentirane prema Šimunićevoj ulici. Krajem
18.st. je kući dozidano zapadno krilo, a prostorije I kata
povezane su predvorjem starijeg zdanja preko “ganjčeca”,
orijentiranog na dvorište. Veža je svođena češkim svodovima
u 5 nejednakih jarmova, a na istaknutom kamenom dovratniku
uklesana je godina adaptacije 1799. s imenom vlasnika kuće
Johanna Zacha.
 - 6 -

- Kuća u Frankopanskoj 7, jednokatnica, drvena,

podzidana, glavnim je pročeljem orijentirana prema Franko-
panskoj ulici i od susjednih kuća odvojena “gasicama”.
Građena je u baroknom razdoblju u dvije faze. Stariji dio
kuće (južno od veže) u potpunosti je sačuvan u prizemlju
današnjeg objekta. Starija kuća bila je jednokatnica zabatnog
tipa s prigrađenom vežom. Stubište je bilo prislonjeno na
stražnji zapadni zid, a ispod njega je bila pivnica. Između
1785. i 1790. proširena je na susjednu parcelu na kojoj je
bila štala narednika Debaldija. Tada su se promijenile pros-
torne komunikacije I kata. Izgrađeno je novo stubište koje
je povezivalo u kružnom ophodu predvorje, “ganjčec” i repre-
zentativan stan na katu. U dulje glavno pročelje uzidan je
dovratnik starije kuće.

Promjene u 19. stoljeću

- U 19. st. izvršene su u bloku adaptacije na
starijim objektima koji su prilagođeni luksuznijim potrebama
stanovanja. Broj kuća se smanjio zbog izgrađenih objekata
koji su zapremali tri ili više bivših parcela. U 18. st.
pripadale su različitim vlasnicima. U 19. st. bile su zidane
široke kuće, usporedne s ulicom ili reprezentativne uglovni-
ce za javnu i stambenu namjenu. Tada su u kućama povišena
krovišta kojih plohe oživljavaju prozori karakteristični
za Šimunićevu ulicu. Pročelja su prežbukana i ukrašena u
stilu bidermajera ili romantičnog historicizma.
 - 7 -

- Kuća u Šimunićevoj ul. 1 - između 1808. i 1815.

dograđeno je začelje, u prizemlju otvoreno arkadnim košaras-
tim lukovima, a nad arkadama je bio dograđen drveni “ganj-
čec”. Tom prilikom je promijenjena prostorna organizacija
I kata i svođene su dvije prostorije bačvastim svodom s
eliptoidnim susvodnicama u koje se ulazilo iz hodnika na
katu. Sobe na katu orijentirane prema Šimunićevoj ulici
bile su međusobno povezane, a kad je dograđen “ganjčec”,
promijenila se komunikacija. God. 1855. parcela s kućom
pripadala je Josipu Fabeku, Polovicom 19. st. bilo je kro-
vište povišeno i adaptirano za mansardni stan. Drveni
“ganjčec” podzidan i zatvoren. Izgrađeno je zapadno kratko
dvorišno krilo i kuća je time produljena u svim etažama za
dvije prostorije.

- Kuća u Šimunićevoj broj 3 - tijekom prve polovi-

ne 19. st. objekt u strukturi nije doživio nikakve promjene.
Vlasnik kuće bio je 1855 Josip Krugler i tada je adaptiran
tavanski prostor u jednosoban mansardni stan.

- Kuća u Frankopanskoj broj 9, tlocrtno oblika

“U” sagrađena je između 1783 i 1820 na parceli gdje je rani-
je postojala kuća iste tlocrtne širine, samo pravokutnog
oblika. Prostorije prizemlja u veži u sjeverozapadnom dije-
lu zgrade svođene su češkim svodovima s jakim pojasnicama
(gurte), a južno i istočno krilo pruskim svodovima. Široka
veža i raspored prostorija daju naslutiti poslovni karakter
 - 8 -

prizemnog dijela kuće. God. 1855. kuća je pripadala Andriji

Cimermanu s brojem 190.

- Kuća u Frankopanskoj broj 11 je uglavnica “U”

tlocrta, s naglašenom zabatnom zonom koja izlazi iz krovne
plohe. Jugoistočno se naslanja na kuću u Frankopanskoj 9,
a u Prešernovoj ulici iza kuće je prazna parcela. Na mjestu
današnje kuće 1770. bile su izgrađene četiri zabatne kuće
i jedna štala. Objekt današnjeg tlocrta podignut je između
1800. i 1811 (tlocrt iz 1813 je kopija jednog starijeg, a u
tlocrtu 1818. je kuća ucrtana).
- Sedam prostorija prizemlja i veža svođeni su
češkim svodovima nad pravokutnom osnovom. U sjeveroisto-
čnom krilu stubište vodi u podrum i na kat. Podrum se nala-
zi u uglavnom dijelu kuće. Duž sjeveroistočnog krila “ganj-
čec” povezuje prostorije I kata s podestom stubišta i veli-
kim stanom od 9 soba. Stan u potkrovlju ima četiri prosto-
rije, a zbog nagiba krovišta zidovi su skošeni, jer se
sobe nalaze u istaknutom zabatu koji je na pročelju prema
Frankopanskoj ulici arhitektonski naglašen. U drugoj pol.
19.st. prigrađene su u dvorištu tri pomoćne prostorije
svođene pruskim svodovima. God. 1855. čestica s kućom pri-
padala je udovici Titrenell.
 - 9 -

- Kuća u Banjavčićevoj broj 20. Na mjestu današnje

1770. je bila kuća širokog pravokutnog tlocrta. Između 1780.
i 1820. dozidano je sjeveroistočno krulo (s češkim svodovi-
ma u prizemlju); veža i arkadni hodnik koji je povezivao
prizemlje sa stambenim prostorima na katu (hodnik na katu
također svođen). U drugoj pol. 19. st. izgrađeno je južno
krilo prema Šimunićevoj ul. (pruski svodovi), povećani su
stambeni prostori I kata, oba su spojena arkadnim hodnicima,
a vlasnik je god. 1855. bio Mikšić Đuro, 1866. u kuću se
uselila pošta i telegraf. Tada je kuća pripadala Gaši Devi-
ću, ranije Pavlekovićeva kuća (vidi R.Srochal str. 147.).
Pravokutne široke prostorije u prizemlju svođene plitkim
pruskim svodovima služile su kao spremišta za kočije i osta-
li materijal za potrebe pošte.

- Kuća u Banjavčićevoj 24 je prizemni objekt,

drvene podzidane konstrukcije, izgrađen u prvoj pol. 19.st.
na kraju niza kuća u Banjavčićevoj ulici. Skošenim zabatnim
pročeljem kuća je orijentirana prema Banjavčićevoj ulici.
U strukturu postojeće kuće ugrađene su dvije starije zabatne
kuće; jednostavno adiranje prostornih jedinica odaje namjenu
objekta koji je, nakon useljenja pošte i telegrafa, dobio
naziv “Gostionica k Pošti”. Kući pripada veće dvorište u
koje se ulazi kroz vežu pod jednostrešnim krovom.
 - 10 -

Kuća u Banjavčićevoj broj 22 je prizemni objekt

orijentiran prema Banjavčićevoj ulici. U 19. st. je bio
dio gospodarske zgrade koja je pripadala Banjavčićevoj 20.
Možemo pretpostaviti da se objekt koristio za pomoćne pro-
storije pošte i za svratište (štala).

Promjene u 20. stoljeću

- U 20. st. grade se stambeni prostori u dvorišti-

ma tj. adaptiraju bivše štale i dvorišna krila (Šimunićeva
1, Banjavčićeva 20 i 22). Također su dograđene drvarnice
u šupe u Frankopanskoj 9, 11 i Banjavčićevoj 20. U cijelom
bloku u prizemne prostorije nepodesne za stanovanje uselja-
vaju se stanari, a na katovima se vrše recentne adaptacije
kojima se smanjuju i djele stanovi za više korisnika. Za
vrijeme bombardiranja grada 1944.g. srušena je gospodarska
zgrada “L” tlocrta u Prešernovoj ulici i do danas je na tom
prostoru ostala neizgrađena parcela.

- Šimunićeva 3, promjenom vlasnika (1933. Konrad

Gruber), desno od veže bio je probijen ulaz i izlog za
poslovne prostorije prizemlja. Otvorena je pekara s prodava-
onicom kruha, a u dograđenim prostorijama u dvorištu nalazi-
la su se skladišta.
 - 11 -

- Šimunićeva 5, kada su 1933. vlasnici postali

Josip Vinski i Josipa Vrbetić, otvorili su u prizemlju
gostionicu probivši istočno od veže ulaz, koji je sadašnja
vlasnica dala zatvoriti.

- Frankopanska 9, - sadašnji vlasnik Milan

Mihajlović je poslije 1965. izvršio na I katu recentne
adaptacije. Na začelju dograđeno je novo armirano betonsko
stubište za oba krila kuće, bivši “ganjčec” preuređen je
u terasu, a stambene su se prostorije smanjile. Sniženi su
prošireni prozorski otvori I. kata koji u tom obliku nagra-
đuju pročelje kuće.

- Frankopanska 11, - pošto u kući nisu riješeni

imovinsko pravni odnosi, u prizemlju i I katu predimenzio -
nirane prostorije recentno se adaptiraju za stanovanje
(vjerojatno objekt nije bio građen za stambene nego za
poslovne namjene).

- Banjavčićeva 22, u dvorištu iza starog objekta

dozvolom Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture
podignuta je novogradnja, stambena jednokatnica manjih
dimenzija, povučena na kraj dvorišne plohe.
 - 12 -

- Banjavčićeva 20, znatno je preuređen unutrašnji

prostor prizemlja u kome su smještene prostorije AMD-a (ga-
raže, mehaničke radionice, poslovnice), a I kat je recentno
pregrađivan, jer je stambeni prostor podijeljen na više
stanara.

2. PRIJEDLOZI ZA REVITALIZACIJU KUĆA U BLOKU “I”

a) Prijedlog za asanaciju i reanimaciju kuća u bloku “I”

Predlaže se u svim kućama djelomična, odnosno

totalna zaštita, jer je blok već u prvoj pol. 18.st. bio
izgrađen, a do danas su sačuvane kuće s baroknim i barokno-
klasicističkim stilskim karakteristikama.
Kuće izrazite vrijednosti potrebno je uvesti u
registar spomenika za karlovačku regiju i dati ih pod stru-
čni nadzor Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

- Kuća u Šimunićevoj 1 je arhitektonski izrazito

vrijedan objekt sa stilskim karakteristikama iz prve pol.
18. st. i adaptiranim prostorima visoke barokne stambene
kulture. Kuća u I katu može ostati stambena ali sa boljim
rješenjem prostorne organizacije, tj. treba ostvariti ponovno
 - 13 -

cjelovit stan. Treba sačuvati arkade na začelju kuće što

je rjeđa pojava u građanskoj arhitekturi Karlovca jer ih
nalazimo samo u objektima javne, a vrlo rijetko stambene
namjene. Svođene prostorije prizemlja treba prezentirati
u izvornom obliku i adaptirati ih za trgovačke poslovne
prostore (npr. RTV servisi), a preporuča se korištenje pros-
tora za javnu namjenu (pizzeria s pivnicom). Prilikom
adaptacije nužno je sačuvati elemente koji pripadaju umjet-
nom obrtu i dozvoliti komunikaciju kroz vežu bez probija-
nja otvora na pročelju. Bivšu štalu u dvorištu koja se
koristi za stambeni prostor treba srušiti i proširiti plohu
dvorišta.

- Šimunićeva 3 - viša ambijentalna vrijednost

kuće je u njenom položaju, jer je ugrađena u niz tipski
sličnih kuća iz 18.st. i građanske karlovačke kuće rustičnog
karaktera. Iz prizemlja i tavanskog prostora treba reseli-
ti stanare i adaptirati prizemlje u društvene prostorije
(npr. kinološko društvo) ili trgovačke lokale (svjećarnica,
prodavaonica egzotičnih životinja - ZOO). Kuća ima stilske
karakteristike, arhitektonske vrijednosti i kulturno-povijes-
nu vrijednost. U njoj su živjeli ilirkinja Dragojla
Jarnjevićeva (umrla 1874) i prirodoslovac, ravnatelj više
djevojačke škole, Davorin Trstenjak (1874 do 1889). Stoga je
potrebno na pročelje kuće staviti spomen ploču, uz uslov da
se pročelje nanovo žbuka i boja.
 - 14 -

- Šimunićeva 5, iako najstarija kuća drvene gra-

đe, do danas je sačuvala izvorni oblik i prostornu organi-
zaciju iz prve pol. 18.st. Zahvaljujući brizi vlasnice
(prof. Marija Vrbetić) kuća je dobro održavana, u izvornom
obliku i građi.

- Frankopanska 7, ambijentalna vrijednost kuće je

u njenom položaju jer povezuje jednakovrijedne barokne
objekte u Šimunićevoj i Frankopanskoj ulici, a arhitekton-
ski je jedina u nizu kanatne konstrukcije. U prizemnim
prostorijama u veži potrebno je obnoviti drvenu stropnu
konstrukciju, prizemlje adaptirati u privatnu odvjetničku
kancelariju ili za uslužne zanate (urar) kojima nije potre-
bno probijanje otvora na pročelju. Od 1895. u kući je bila
krojačka radionica, a od 1925 do 1928. odvjetnička kancela-
rija. Potrebno je zaštititi elemente od kovana željeza
(rukohvati, šarke itd.), dovratnik klesan od kamena, drvena
ulazna vrata sa zakovicama.

- Frankopanska 9 - ambijentalna vrijednost objekta

je u njegovu položaju u Frankopanskoj ulici. Arhitektonska
vrijednost unatoč adaptacijama prepoznatljiva je u prizemlju
po kasnobaroknim karakteristikama, a rasporedom prostorija
održava trgovačko-gospodarsku namjenu. Iz prizemlja je potre-
bno raseliti stanare i adaptirati ga za uslužno - zanatske
djelatnosti, koje moraju imati i prodajni prostor) biro za
 - 15 -

fotokopiranje i umnožavanje ili pozamenterija). Potrebno

je uskladiti proporcije prozorskih otvora na katu i pri-
zemlju, u dvorišnom krilu srušiti šupe i proširiti plohu
dvorišta.

- Frankopanska 11 je kuća više ambijentalne vrijed-

nosti i rjeđi arhitektonski primjer. U “Zvijezdi” je jedi-
ni primjer arhitekture monumentalnih razmjera, koja se
uklapa u ambijent i učvršćuje ugao Frankopanske i Prešer-
nove ulice. Zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa dije-
lovi kuće se vrlo loše održavaju. Jedan dio prizemlja u
privatnom vlasništvu se recentno adaptira i održava. Osta-
li korisnici stanova, izuzev u potkrovlju, ne stanuju u
dobrim prilikama: u prizemlju je vlažno, na katu su velike
sobe pregrađene, a drveni “ganjčec” je vrlo trošan. Bilo
bi najsvrsishodnije da se jedan dio prizemlja koristi za
trgovačku djelatnost, npr. antikvarijat knjiga i prodaja
periodike i to prostorije orijentirane prema Prešernovoj
ulici, u kojima je u drugoj pol. 19.st. bila Prettnerova
tiskara, a prostorije lijevo od veže za foto - atelje ili
privatnu zubnu ambulantu. Trebaju se sanirati drvene kon-
zolne grede “ganjčeca” na I katu, a čitav prostor kata vra-
titi u izvorno stanje; velike prostorije ponuditi pred-
stavništvima poduzeća ili turističkim agencijama i sl.
Gospodarske trošne zgrade u dvorištu potrebno je rušiti i
teren očistiti.
 - 16 -

Kulturno - povijesna vrijednost objekta je u

njegovoj bivšoj namjeni jer je u prizemnim prostorijama
u krilu prema Prešernovoj ulici bila smještena tiskara
Ivana Nepomuka Prettnera, koji je bio vlasnik tiskare u
Karlovcu od 1822. do 1889. Možda je u toj zgradi bila
smještena i jedna od prvih tiskara u Karlovcu. God. 1810.
postojale su u Karlovcu dvije tiskare: francuska L’imprimerie
civile et militaire i podružnica tršćanskog tiskara Gašpara
Weisa. Prema izjavi udovice Valjak (nedavno umrla) prof.
Mariji Vrbetić, njezin je otac Antun Platzer kupio kuću
od Ivana Prettnera, vlasnika tiskare smještene u kući.
A. Platzer je kod Prettnera radio. Nakon odlaska Francuza
prestaju raditi obje tiskare osnovane za francuske uprave,
od kojih je jedna bila smještena u dvije sobe u gradskoj
vijećnici. Do sada se nije moglo utvrditi koja tiskara je
bila u Vijećnici. Drvenu prešu od jedne tiskare, vjero-
jatnije Weisove, kupio je dr Juraj Nabijač, gradski fizik
i on je dobio u najam sobe u donjem dijelu kuće pokojnog
Demetra Gvozdića, (sagrađene na dva svoda). Ta je kuća
pripadala gradskom fisku, ali se do sada nije ustanovilo
o kojoj se kući radi. Poslove su u toj tiskari obavljali
Ivan Majoli i I.N. Prettner koji je radio samostalno od
1821 na dalje. Prema oglasima u Pilgeru se saznaje, da se
Prettnerova tiskara 1842. nalazila u Rakovačkoj ulici
(danas Radićeva) u Ritonijevoj kući, a 1899. na Zrinjskom
trgu u Pureblovoj kući. U drugoj pol. u 19.st. se je nalazi-
la u Frankopanskoj 13 (tada Oružnička). U Frankopanskoj
 - 17 -

11 se je oko 1856. nastanio i radio karlovački fotograf

Antun Suppan. Navodno je u istoj kući neko vrijeme stano-
vao kod Prettnere Radoslav Lopašić.

- Banjavčićeva 24 - ruševna kuća koju je potrebno

raseliti, ali istu kuću nije potrebno rušiti, nego se pred-
laže adaptacija i djelomična rekonstrukcija objekta, da bi
se očuvala tradicija lokacije ugostiteljskog objekta
(Gostionica “K pošti”). U slučaju adaptacije i rekonstruk-
cije zahtjeva se zadržati vanjski obod zidova i tip krovi-
šta, a treba dozvoliti suvremeno rješenje unutrašnjeg pros-
tora, uz uslov da se krovište rekonstruira i u vanjskom
izgledu kuća ostane što izvornija niska prizemnica. Uz kuću
je pripadajući vrt kojeg se preporuča urediti za vrtnu
restauraciju. Adaptacija se objekta nakon raseljavanja
ugroženih obitelji može ponuditi privatniku ili jednom
od kragujevačkih ugostiteljskih poduzeća sa svrhvm njego-
vanja tradicije prijateljstva s gradom Kragujevcem.

- Banjavčićeva 20 je objekt koji je u prizemlju

bio pregrađen 1866, a servis AMD-a potrebno je iseliti jer
je automoto društvu s mehaničkom radionicom potreban pavi-
ljon izvan centra grada a u povjesnoj jezgri i historijskoj
zgradi je neadekvatno smješten. Zatim treba porušiti sve
recentne pregradnje i prizemlje adaptirati za izložbeno
- prodajni prostor npr. trgovina namještaja, prodajom
 - 18 -

bijele tehnike, kućanskih aparata, ili trgovina televizora

i radioaparata. Postojeći paviljon u Radićevoj 24. određen
je za rušenje a koristi ga za prodaju takve robe poduzeće
Tehno - merkur, pa bi se tom poduzeću moglo ponuditi za
adaptaciju ovaj prostor, jer takav tip artikla ne mora
imati u gradu lokaciju u Radićevoj ulici. Prostorije koje
su u kući u Banjavčićevoj 20 orijentirane prema Šimunićevoj
ulici predlaže se namjeniti za izložbeni prostor Hrvatskog
filatelističkog društva, s filatelističkim šalterom, jer je
prostor prizemlja kuće moguće adaptirati za takve društvene
namjene koje ujedno odgovaraju tradicionalnoj namjeni
zgrade, stare karlovačke pošte.

b) Prijedlog za interpolaciju objekta u Prešernovoj ulici

Na praznoj čestici između kuća u Frankopanskoj 11

i Banjavčićevoj 24 nalazi se prazna čestica na mjestu gos-
podarskog objekta koji je stradao za bombardiranja u
posljednjem ratu. Predlaže se interpolacija stambene novo-
gradnje sa skošenim krovištem koja gabaritom ne smije
prelaziti kuću u Frankopanskoj 11. U konstrukciji uz suvreme-
ne materijale preporuča se korištenje također klasičnih
(opeka, drvo, žbuka). Dvorište treba biti zajedničko s
 - 19 -

objektom u Frankopanskoj 11 a veža starije kuće u Frankopan-

skoj 11 komunikacija sa ulicom i dvorištem za obje kuće.
U dvorištu rušiti šupe i dvorišno krilo. Ne smije se rušiti
i oštetiti postojeće stablo u dvorištu, jedno od najljepših
stabala u “Zvijezdi”, stari jasen (fraxinus excelsior L.).
KARLOVAC
REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “J”

U istraživanju bloka “J” sudjelovali su:

Dr. Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Predrag Rechner, dipl. ing. arh.
Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja Karlovac
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “J”

s kućama pod zaštitom u Prešernovoj 1, Banjavčićeva 26,

Presernovoj 5, Prešernovoj 7, Prešernovoj 11, Prešernovoj 17,
Prešernovoj 19 b. i 19.

Sadržaj:

1. Analiza bloka “J”

2. Prijedlog za revitalizaciju i restituciju postojećih
baroknih objekata na sjeveroistočnoj strani Prešernove
ulice.
3. Karakteristike objekata na sjeveroistočnom potezu Prešer-
nove ulice za koje se zahtijeva restitucija i zaštita.
4. Zaštita okolice.
5. Fizička i društvena restauracija bloka “J”
 - 3 -

1. ANALIZA BLOKA “J”

Situacija u prvoj polovini 17.st.

U idealnom planu karlovačke tvrđave iz 1579. god.

nije na rubovima tvrđave uz bedeme predviđena gradnja stam-
benih kuća. U krajnjoj sjeverozapadnoj kvadratnoj “insuli”
ispod Banskog bastiona pretpostavljena je gradnja “oružane”
(Zeughaus); filmska snimka tlocrta iz Kriegs-Archiva u Beču
nalazi se u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture
u Zagrebu.
- U planu već izgrađene tvrđave, 1639. god. jedino
su uz sjeveroistočni bedem, između Novog i Koruškog bastio-
na, ucrtani plići pravokutni blokovi zemljišta za izgradnju.
(Ivan Pierroni, 1639 - Arhiv SRH Slovenije u Ljubljani,
sig. II 56 r. - Pierroni). Oružana je možda u 17. st. bila
izgrađena na predviđenom mjestu , a kasnije je locirana uz
glavni trg tvrđave.
- U planu iz 1646., No. 33, Kriegs-Archiv u Beču,
je šest kvadrata u sjeveroistočnom dijelu tvrđave jače
naglašeno dok uz rub bedema nisu označene čestice za izgrad-
nju.
- Gradnja uz rub bedema, sudeći po tipu uskih čes-
tica na kojima su kuće zidane po dubini čestice po uzoru na
srednjovjekovnu parcelaciju, je počela sjeveroistočno uz
 - 4 -

bedem već u prvoj polovini 17. st., ranije nego na jugoza-

padnom rubu, a također uz ostale bedeme. U Prešernovoj uli-
ci je sačuvano nekoliko· izvornih kuća semiurbanog tipa
17. st., među kojima su najizvornije kuće br. 5, broj 7 i
broj 13.

Situacija u prvoj polovici 18. st.

U prvoj polovici 18. st. podignute su na sjevero-

istočnom rubu kuće u gustom nizu na tipičnoj parcelaciji
građevinskih čestica. Na kraju je zemljište zauzela vojna
tamnica s osmatračnicom. Koncem 17. st. i početkom 18. st.
jaki su požari vjerojatno razlog da se je niz od 6 kuća,
koji je dopirao do uskog prolaza za bedem, bio prorjedio.
Usporedivši s današnjom situacijom to odgovara nizu kuća
od broja 1 - 13. Sačuvane su četiri kuće na uskim česti-
cama tipičnim za 17. st. i jedna velika kuća usporedna s
ulicom s vrtom i štalama. Na tlocrtima karlovačke tvrđave
je i renesansna “insula” nasuprot tim prorijeđenim česti-
cama na svom sjeveroistočnom obodu gotovo sasvim prazna,
tj. ispunjena s vrtovima.
 - 5 -

Situacija u drugoj polovici 18. st.

- Polovicom 18. st. (tlocrti tvrđave 1752 i 1756.)

kuće su u nizu na istim česticama kao i danas od kuće u
Prešernovoj 1 - 13, ukupno 6 kuća do prolaza, među kojima
je zadnja do prolaza kuća broj II proširena na dvije čes-
tice i usporedna sa ulicom. Ispod prolaza nalazili su se
kanali za odvod oborinskih voda. Iza prolaza nastavljale su
se kuće u nizu od kojih su prve dvije (danas kuće broj 13
i 15) na uskim česticama 17. st., a slijedeća (danas kuća
broj 17) je široka kuća usporedna s ulicom, s vrtom i šta-
lom. Tlocrtno to je tip kuće “domus civis” ili “Domus
capitanes“ - građena po uzoru na barokne ladanjske plemićke
kurije. Na kraju se niz prekida još jednim vrtom i završava
s dvije tipične kuće na česticama uskog uzdužnog tipa.
Ulica je završena pred zonom prostora tamnice s osmatrač-
nicom, koja je bila dugačka, uzdužno postavljena i pravo-
kutnog tlocrta.
- Niz objekata se nalazio uz sjeveroistočni bedem,
između Karlovog bastiona sjeverozapadno i bastiona sv. Josipa
sjeveroistočno. U prostor Karlovog bastiona bio je ugrađen
veliki magazin na puščani prah zbog kojeg je prva kuća u
nizu uz bedem bila povučena od linije ulice, a na spoju
ulica (danas Banjavčićeva i Prešernova) se je zbog takvog
položaja stvorio trg trokutastog oblika. Na bastionu sv.
Josipa iza tamnice bili su vrtovi.
 - 6 -

- Između 1770 - 1775. nastale su neke promjene u

nizu kuća.

Kuće su 1770. pripadale idući od zapada prema

istoku:
l. Kuća br. 32, prva u nizu, Matija Wur, postolar i senator
(danas kuća u Prešernovoj 1 / Banjavčićeva 26). Prema
tlocrtu zaključujemo da je kuća na začelju imala “ganj-
čec“, s malim dvorištem, jer je bila nešto kraća od
današnje.
2. Kuća br. 33, Müller, potpukovnik (Prešernova 3), kuća je
srušena za bombardiranja. Podignut je novi stambeni
objekt dozvolom Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika
kulture u Zagrebu, prema projektima dipl. ing. arh.
V. Žagara.
3. Kuća broj 34, udovice Grabač (Prešernova 5); tlocrtno je
današnja kuća identična i ima dvorište iza začelja.
4. Kuća br. 35 Janko Konjić, postolar (Prešernova 7);
današnja kuća je na začelju oko 1780 dograđena i od tada
je sačuvana u konstrukciji i prostornom rasporedu u izvor-
nom ob1iku.
5. Kuća br. 36, udovice Mülhard (Prešernova 9); kuća je
bombardirana za vrijeme rata. Sačuvan je zadnji dio kuće
sa začeljem i adaptiran u stambeni prostor, i spred kojeg
je vrtna čestica.
 - 7 -

6. Kuća broj 37, Jure Karasman, 5 postolar, (Prešernova 11).

Objekt usporedan s ulicom nastao proširenjem na dvije
čestice, najvjerojatnije spajanjem dva objekta iz 17. st.
u prvoj pol. 18. st.

Iz izvještaja i obavještajnog nacrta inžinira

Kreya saznaje se da su dva nova odvodna kanala za oborin-
ske vode dodana i da ih ukupno ima pet u prolazima između
blokova kuća.
7. Kuća br. 68 do prolaza, pripadala je Mari Sacherich
(Prešernova 13), izvorna semiurbana kuća 17. st., pro-
duljena je na začelju krajem 18. st.
8. Kuća br. 67, Andreas Praiković, krznar, (Prešernova
broj 15); kuća je stradala od bombardiranja i na kraju
čestice je interpolirana neintegrirana prizemnica.
9. Kuća broj 66, udovice Kovačić, (Prešernova 17) - podi-
gnuta kao “domus capitanes“ ili “domus praetoria“ oko
1740. sudeći prema tipu svodova. U zadnjoj trećini 18. st.
proširena je užim svođenim hodnikom i dograđeno je kraće
dvorišno krilo. U 19. st. je na začelju interpolirano
stubište.
10. Kuća broj 65 krojača Jure Katkića, (Prešernova 19 b),
usporedna je s ulicom. Nastala je spajanjem dvaju
starijih objekata s kraja 17. st., između 1770. i 1776.,
 - 8 -

u urbanu kuću barokne prostorne organizacije i tradicio-

nalne konstrukcije.

Prema obavještajnom nacrtu inženjera Kreya , maga-

zin za barut u bastionu Karlovom bio je zbog vlažnosti ne-
podesan za uskladištenje baruta i zbog toga se upotreb-
ljavao za skladište građevnog i ostalog materijala.
Promjene u građevnom fondu u drugoj polovici 18.
st. nisu bile značajne, osim što su neke kuće produljene
ili proširene, a jedna je nastala spojem dvaju starijih
objekata. (Prešernova 19 b). Pretpostavlja se da je u zad-
njem desetljeću najznačajnija i jedina svođena kuća u
Prešernovoj ulici totalno obnovljena i da je njezin kat
ponovno zidan u kanatnoj konstrukciji dok je ranije vjero-
jatno bio od drvene građe (hrastove mosnice). Tada je i
proširena za zidani hodnik svođen češkim svodovima, kapama
(Prešernova 17).

Struktura građevinskog fonda Prešernove ulice u 19. st.

Objekti su u strukturi ostali gotovo nepromjenje-
ni.

- Kuća broj 11 je na kraju 18. st. ili na prijela-

zu 19. povećana dvorišnim krilom sa svođenom pivnicom
koja je nadograđena u prvoj pol. 19. st., a zidom je omeđeno
dvorište. U pregradnjama je eliminiran drveni “ganjčec”,
koji se u tlocrtu kuće ipak prepoznaje.
 - 9 -

- Kuća broj 17 je 1874 adaptirana za djevojačku

školu. Tada je ugrađeno stubište na začelju i time je kuća
proširena. U to vrijeme je mogao biti građen mansardni
prostor i zidana kapija prema Prešernovoj ul. kao i ograda
uz prolaz prema bedemu. Adaptacija fasade, povećanje
prozora i neke pregradnje nastale su 1889 god., od kada
je kuća u vlasništvu Dragutina Hauptfelda. Od tada je u
njoj bila tiskara i prva tvornica vodenih žigova. Od tada
datira reljef Guttenberga na pročelju.

- Kuća broj 19. b. God. 1894. je dograđena za

dvorišno sjeveroistočno krilo, svođeno pruskim svodovima.
U drugoj polovini 19. st. je vrt omeđen gospodarskim zgra-
dama. U gospodarskim krilima je u 20. st. obitelj Kovačić
imala lončarsko - pećarsku radionicu, a nakon prodaje kuće
nalazila se tu stolarska radionica.
- Krajem 19. st. srušeni su bedemi i Karlov basti-
on na čijem prostoru je 1890. podignuta za 53. zagrebačku
pukovniju, osnovanu nakon razvojačenja Krajine, Vojarna
broj 2. Nešto ranije je bila uređena sjeveroistočna pro-
menada i zasađena su stabla. (R. Strohal, “Karlovac”, str.
117). Danas je ta zgrada kasarna Narodnog heroja Marka
Oreškovića. 1855. je na prostoru Karlovog bastiona bio
magazin, a nasuprot njemu i Prešernovoj ul. zgrada u kojoj
se 1863. nalazi o “Bauamt” (građevni odsjek); objekt je
kasnije srušen. Danas se približno na tom mjestu nalazi
sala Doma JNA.
 - 10 -

Situacija u prvoj polovici 20 stoljeća

- Prešernova ulica zamire, ona prestaje biti

Školska ulica, ne samo po naslovu, jer i njen sadržaj ne-
staje.
- Kuća broj 15 pripadala je karlovačkom knjigo-
veži Albertu Prettneru. (Radionica A. Prettnera prema oglasu
u Pilgeru 1842. bila je u Rakovačkoj ulici - danas Radiće-
va, u Ritonijevoj kući. Tamo je bila i tiskara J. N. Prettne-
ra.)
- U kući broj 17 bila je tvornica žigova i tis-
kara D. Hauptfelda. Ulica postaje obrtnička što je bila i u
17. st.
- U kući broj 19 Kovačići imaju čuvenu pećarsku
radnju i lončarsku radionicu.
Nakon otvaranja vojarne proradila je u Prešerno-
voj broj 1 / Banjavčićeva 26 kantina. U tom dijelu centra
niču gostionice i točionice, a kuće ostaju u posjedu poje-
dinih obitelji kao dobro održavani stambeni objekti.

Propadanje objekata počinje za vrijeme prošlog

rata. Tri objekta su stradala od bombardiranja, a ostali su
ugroženi. U posljednjih trideset godina objekti u društve-
nom posjedu, također i oni u privatnom, u kojima ne žive
njihovi vlasnici, su slabo održavani. Najbolje se održava
 - 11 -

kuća broj 7, u posjedu tvornice “Ivo Marinković” i u pri-

vatnom vlasništvu kuća broj 11. Vrlo nemarno su održavane
kuće u kojima žive vlasnici stanarinskih prava, naročito
kuća broj 19, i 19 b., jer su i prenapučene. Također kuća
broj 17 (prizemlje je u društvenom vlasništvu). U dvorištu
kuće broj 19 se kao stambeni prostor koristi dvorišni pri-
zemni objekt koji nema uvjeta za stanovanje.

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU I RESTITUCIJU POSTOJEĆIH

BAROKNIH OBJEKATA NA SJEVEROISTOČNOJ STRANI PREŠERNOVE
ULICE
a) Svi objekti na sjeveroistočnoj strani Prešer-
nove ulice valorizirani su kao izrazita arhitektonska ili
višaambijentalna vrijednost. (Građevinski fond baroknog
razdoblja, malogradska semiurbana i urbana arhitektura).
Treba predložiti Regionalnom Zavodu za zaštitu spomenika
kulture u Zagrebu, da se svi objekti na potezu Prešernove
ulice od broja 11 - 19 b. zaštite i uvedu u registar nepo-
kretnih spomenika kulture, kao cjelina izrazite vrijednosti
b) Da bi se restitucija i reanimacija mogla pro-
vesti, predlaže se rasterećenje i promjena sadržaja u pri-
zemlju objekata Prešernova 1 / Banjavčićeva 26; Prešernova
17 i Prešernova broj 19 i 19 b. U prizemlj ima tih objekata
 - 12 -

trebaju se uvesti prikladniji sadržaji, jer oni ne mogu

služiti stambenoj namjeni.
c) Svi su objekti dobro ili osrednje održavani.
U objektima u stanju srednje održanosti, osim normalne
obnove i održavanja, potrebno je sanirati međustropne kon-
strukcije, urediti sva pročelja i adaptirati prizemlja uz
uvjet da se nađe nova namjena. Svim objektima je potrebna
sanacija krovnih pokrova, naročito objektu broj 17, s man-
sardnim stambenim prostorom, koji treba adaptirati. Također
prezidati i obnoviti ograde i kapije na kućama broj 17 i
19 b.
d) Rušiti treba ograde na začeljima kuća i naka-
radne prigradnje, jer se pretpostavlja pretvaranje prolaza
između bivših bedema i bivše fortifikacije u javni park.
e) Interpolacija novih objekata na česticama
kuća broj 7 i 13 uz uslov da se primjeni konzervativna
intepolacija sa posebnim odnosom prema fasadi cijelog pote-
za kuća zabatnog tipa i u odnosu na gibanje krovišta istih.
f) Ukidanje pločnika i uređenje javne rasvjete u
skladu s baroknim građevinskim fondom (kandelabri konzolni).
g) Bojanje fasada svih objekata nakon uređenja
prolaza iza kuća i začelja i vrtova s ogradama, prema
ocjeni analize boja koju je dala studija Restauratorskog
Zavoda Hrvatske u suradnji s Odjelom za povijest umjetnosti.
 - 13 -

h) Pročelje kuće u Prešernovoj 17 treba dobiti

spomen ploču jer je u njoj od 1874. do 1893. bila niža
i viša djevojačka škola.

3. KARAKTERISTIKE OBJEKATA ZA KOJE SE ZAHTJEVA ASANACIJA,

RESTITUCIJA I ZAŠTITA U PREŠERNOVOJ ULICI, NA SJEVERO-
ISTOČNOM POTEZU ULICE.

a)Prešernova 1 / Banjavčićeva 26 - valorizirano

kao izrazita vrijednost.
Nalazi se na toj čestici od polovine 18. st. ali
je struktura prizemlja vjerojatno starija. Produljena je
na začelju poslije 1818. - građa je prizemlja kamen, mješan
opekom, tipična za 17. st. Tip zabatne kuće s tri prozorske
osi ”Dreifensterstadt”, s ulazom na bočnom pročelju. Tokom
18. st. je na začelju imala “ganjčec“ i zapremala čitavu
parcelu (vidljivo iz tlocrta). Dograđena za jednu prozorsku
os krajem 18. st. Od tada je naglašeno sjeverozapadno pro-
čelje prema trgu. Međustropna konstrukcija drvena s djelo-
mično otvorenim gradnikom. Raspored prostora u prizemlju
tipičan za semiurbanu kuću, s hodnikom duž bočnog zida,
s drvenim jednokrakim stepenicama na kraju hodnika ispod
kojih je nužnik orijentiran prema dvorištu, tj. prema
“gasici”.
 - 14 -

- Prvi kat je pregrađen krajem 18. st. kad je

kuća produljena i zidana od kanatne konstrukcije, ispu-
njene opekom. U 19. st. pokrivena šindrom. Unatoč pregrad-
nji kata krajem 18. st., a najkasnije u prvoj trećini 19. st.,
raspored prostora I. kata je također tipičan za semiurbanu
kuću s proširenim predvorjem i hodnikom iz kojeg se ulazi u
četiri prostorije na jugozapadnom dijelu kuće. Sobe prema
pročelju nisu iste veličine i jedna je prostorija osvijet-
ljena iz “gasice“. U dograđenom dijelu na začelju je jedna
soba. Na tavanskom prostoru oko predvorja su dvije sobe,
osvijetljene direktno iz prozora na zabatu, a predvorje iz
prozora koji probijaju krovnu plohu. Sve pregradnje na katu
i tavanu su recentne.
- Izvorno je kuća imala jedan bočni ulaz u drugoj
prozorskoj osi na sjeverozapadnom pročelju dugačkom četiri
prozorske osi i sjeverozapadnom pročelju dugačkom četiri
prozorske osi. Prozori u prizemlju su izvornog kvadratnog
oblika. Fasade su imale razdjelnu traku, završene potkrov-
nom užljebinom. U 19. st. su fasade istaknute trakama u
žbuci i probijena su još jedna vrata za “kantinu”.

b) Prešernova broj 5 - valorizirano kao viša

ambijenta1na vrijednost.
Ucrtana je na čestici polovinom 18. st. uska
tlocrta s vrtom iza začelja, premda je prizemlje, građeno
iz mješana kamena i opeke, posve sigurno iz 17. st., a u
 - 15 -

izvornom obliku kuća postoji do danas. Starost dokazuje i

međustropna konstrukcija ravnog podgleda i tipičan raspored
prostora semiurbane kuće s uskim hodnikom duž sjeverois-
točnog zida koji povezuje direktno ulicu s dvorištem iza
začelja. Na kraju hodnika ima jednokrako drveno stubište
ispod kojeg je nužnik. Glavna soba orijentirana je na
začelje, dvije bočne prema “gasici”, a komora je ozračena
iz malog prozora pod stubištem.
Na I. katu je ostao izvoran raspored s “ganjče-
com“ zatvorenog tipa na začelju nad hodnikom prizemlja, s
proširenim predvorjem i s četiri međusobno povezane pros-
torije u jugozapadnom dijelu kuće. Zbog gradnje I. kata
od opeke i potpornih zidanih lukova u prizemlju, kao i na
katu, pretpostavlja se da je kat pregrađen u prvoj polovini
18. st. Po građi i konstruktivnim dijelovima, a po rasporedu
prostora ostala je (osim recentnih adaptacija kupaonice i
kuhinje) tradicionalna semiurbana kuća građansko - obrtni-
čkog društvenog staleža, a u 17. st. i vojnih lica nižeg
čina. Na tavanskom prostoru je prema pročelju bila ugrađe-
na po jedna soba. U kućama razvijene prostorne organizacije
kao što je ova, na tavanski se prostor ulazilo stubama iz
predvorja. Stariji tipovi kuća imali su otvor za ulaz na
tavan probijen u podgledu, pa je vjerojatno kuća obnavljana
u razdoblju bidermajera u prvoj pol. 19. st.
 - 16 -

c) Prešernova broj 7 - valorizirana kao izrazita

vrijednost.
Sačuvana je u izvornom obliku u strukturi pri-
zemlja od miješana kamena i opeke i I. kata od drvenih
planjki vezanih njemačkim vezom, s drvenom međustropnom
konstrukcijom sa podvlakom. Zabatna kuća s tri prozorske
osi, položena po duljini čitave parcele, jer je krajem 18.
st. dograđena na začelju, po širini kuće, prostorija potara-
cana opekom. Prostorni raspored je vrlo karakterističan za
17. st. Uski hodnik duž sjeverozapadnog zida na kraju kojeg
je jednokatno drveno stubište. Od uskog podesta se račvaju
uski hodnici i strme stube za tavanski prostor. U prizemlju
ima četiri velike prostorije, glavnu sobu prema pročelju,
dvije manje prema “gasici” i pivnicu s otvorenom grednom
konstrukcijom prema”gasici“. Svaka prostorija je direk-
tnim ulazom povezana s hodnikom. Nužnici su na kraju hod-
nika prema “gasici“. Prije dogradnje začelja iza kuća je
bio mali vrt.
Na katu je veća i manja soba prema pročelju, a
bočna soba osvijetljena je iz “gasice” Kuhinja je bila u
donjem bačvasto svođenom manjem prostoru prizemlja. U
sjeveroistočnom dijelu kuće je recentno adaptiran manji
stan, ranije dvije sobe različite veličine. Na tavanu
je jedna soba prema pročelju. Kuća je dobro održavana i
u društvenom je vlasništvu. Ova je kuća, izuzev prigrad-
nja na začelju koja ne utječe na i zvorni prostorni ras-
 - 17 -

pored, najoriginalnija i po građi najtipičnija semiurbana

kuća u Prešernovoj ulici. Vjerojatno je i najstarija, jedna
od prvih kuća građena uz bedem na sjeveroistočnom rubu
tvrđave. Ima male gotovo četverokutne prozore i razdjelne
trakte na zabatnom pročelju.
d) Prešernova broj 9
Sačuvano je nakon bombardiranja za posljednjeg
rada samo začelje i struktura sjeveroistočnog dijela kuće
koja je bila dograđena krajem 18. st. Ranije u baroknom
razdoblju je iza kuće bio mali vrt.
e) Prešernova broj 11
Urbana stambena kuća iz 18. st. nastala prošire-
njem kuće na dvije parcele i vjerojatno spajanjem dviju
starijih kuća iz 17. st. Usporedna je s ulicom, široka pet
prozorskih osi. Takve su kuće nastale u drugoj trećini 18.
st. između 1730/40. (Npr. Križanićeva 13, 22 i 32, Prešer-
nova 19 b, a najelitniji je primjer Križanićeva broj 2,
tesara Michaela Rauscha, spojena oko 1780. god.). Taj tip
kuće je prostraniji, s hodnikom približno u sredini, koji
spaja ulicu s dvorištem iza kuće. Na začelju je bio drveni
“ganjčec” (vidljivo iz tlocrta tvrđave u 18. st.). Ganjčec
je komunikacija i prošireno predvorje do kojeg vode stube
na kraju hodnika. Izvorno su stube bile drvene, a međustrop-
na konstrukcija s otvorenim grednikom u prizemlju je sačuva-
na i na katu s ravnim podgledom. Prostrano predvorje otvo-
 - 18 -

reno i zračeno iz “ganjčeca” povezuje stambeni prostor od

četiri kružno raspoređene sobe i kuhinje orijentirane prema
“gasici”. Tri su sobe prema pročelju od kojih je srednja
manja što je vrlo tipično za taj tip kuće i stambenog pros-
tora, a uglovne su sobe veće. Prizemlje ima tradicionalni
raspored semiurbane kuće i s lijeve i s desne strane hod-
nika što daje naslutiti da je objekt nastao spajanjem dviju
starijih kuća, pa je zbog toga na katu najmanja soba u sre-
dini nad uskim hodnikom. U prizemlju su bile poslovni pros-
tori i radionice sa skladištem, a stambeni prostor je na
katu.
Gospodarsko krilo sa svođenom pivnicom je po tipu
svoda moglo nastati na kraju 18. st. ili na početku 19. st.
kad su u građevinskoj praksi Karlovca uvedeni češki tipovi
svodova (od 1780. god. na dalje).
f) Prešernova broj 13 - valorizirana kao viša
ambijentalna vrijednost.
Izvorno sačuvana kuća iz 17. st. semiurbanog tipa,
sa zabatnim pročeljem na tri prozorske osi. Početno kad je
građena, zapremala je tri četvrtine površine čestice, ali
je krajem 18. st. produljena na cijelu česticu. Građa pri-
zemlja je miješani kamen i opeka. Raspored prostora u pri-
zemlju je tipičan, s hodnikom duž sjeveroistočnog dijela
kuće, i tri prostorije s direktnim ulazima iz hodnika.
Stubište jednokrako na kraju kuće. Nakon dogradnje nalazilo
 - 19 -

se u sredini, jer je iza njega bačvasto svođena uska pros-

torija, bivša kuhinja. Hodnik je produljen do kraja kuće
s izlazom na začelju, a s njegove lijeve strane su dvije
uske komore, ostava i pivnica. Izvorno je nad svođenom
prostorijom na katu bio “ganjčec”. Nakon dogradnje ostao
je u starijem dijelu izvoran tipični raspored oko prošire-
nog podesta u malo predvorje sa četiri prostorije od kojih
su dvije sobe nejednake veličine orijentirane prema pro-
čelju, a prostorije bočno prema “gasicama”. Već u 18.st.,
kad je kuća produljena, organizirana su na katu dva stam-
bena prostora. Recentne su adaptacije izvedene zbog nužnika.

g) Prešernova broj 17 - valorizirana kao izrazita

vrijednost.
Jedina barokna urbana kuća u Prešernovoj ulici
nastala po uzoru na barokni tip plemićke kurije. Prilagođe-
na za gradske prilike pretstavlja tip palače “domus
capitanes” ili “domus preaetoria”. To je čvrsta zidana
jednokatnica, usporedna sa ulicom. Tri su velike prostorije
u prizemlju bačvasto svođene, sa lomljenim susvodnicama i
hodnikom na začelju. Ulaz u kuću je iz dvorišta, na nekad
zabatnom pročelju. Kuća je dugačka šest prozorskih osi i do
zadnje trećine 18.st. je imala pravokutni tlocrtni oblik
kojemu je oko 1780. dograđeno plitko dvorišno krilo, a uski
hodnik je svođen češkim tipom svodova i potaracan velikim
kamenim granitnim kockama.
 - 20 -

Objekt koji je sudeći po svodnoj konstrukciji

zidan oko 1740., kada se takav tip svodova uvodi u praksu
karlovačkog graditeljstva, od tada ima dvorište sa štalom
i vrtnom većom česticom. Taj se objekt, osim nekih inter-
vencija u franjevačkom kompleksu, može smatrati jednim
zidanim i svođenim objektom u prvoj pol. 18.st., jer su
ostali tipa palače zidani ili u 17.st. - zgrada Gradskog
muzeja na Strossmayerovom trgu, ili u prvoj trećini 18.st.,
kao kurije pukovnika Kovačića u Radićevoj ul. broj 8 i 10.
(danas vojni objekti). U 18.st. ih je bilo svega 10 (deset)
u povijesnom središtu.
U zadnjoj trećini 18.st. kuća je pregrađena, kat
je podignut na kanatnoj konstrukciji s ispunom od opeke.
Tom prilikom je kuća povišena. Stubište i mansardni pros-
tor dograđeni su oko 1874. kad se tu nalazila djevojačka
škola. Od tada se Prešernova ulica nazivala “Školska ulica”.
Djevojačka škola je 1818, bila smještena u Križanićevoj
ul. 17, u nekad gradskoj palači grofa Paradeizera. Neko
vrijeme je bila u Frankopanskoj ul. 2. Od 1899. je kuća u
Prešernovoj 17. u vlasništvu knjigotiskara Hauptfelda, pa je
u prizemlju bila tiskara i tvornica vodenih žigova. Natpis
se još vidi na pročelju kuće. Na pročelju se nalazi reljef
u medaljonu s likom Guttenberga.
 - 21 -

h) Prešernova broj 19 i 19 b - valorizirana kao

izrazita vrijednost.
Urbana barokna malogradska kuća koja je nastala
spajanjem dviju starijih kuća iz 17.st. U strukturi je
potpuno sačuvana, s tradicionalnom drvenom međustropnom
konstrukcijom s podvlakom i otvorenom grednom konstrukcijom
na katu, koji je sazdan od drvenih planjki. Prostor je sli-
čan, tj. gotovo identičan kući u Prešernovoj 11, s nešto
decentriranim hodnikom koji povezuje ulicu s dvorištem, a
sa svake se strane nalaze po dvije prostorije. Na kat se
prilazi iz dvorišne strane crvenim stubama prislonjenim
na “ganjčec”, koji se rastvara u široki otvoreni trijem.
Odatle se ulazi u sve prostorije kuće tj. četiri sobe i
kuhinju. Prema sobama i međustropnoj konstrukciji također
se primijećuje da je kuća spajana, jer su sve tri sobe
nejednake veličine i dubine. Zahtijeva se asanacija uz uvjet
da se poštuje sačuvani konstruktivni i prostorni oblik.
Pročelje je prekinuto horizontalnom trakom, s
prozorima izvornog, približno kvadratnog oblika, malenih
dimenzija. Na fasadi su zbog spajanja objekata zbližene
prozorske osi, pa je tako nastala aritmija, posebna karak-
teristika kuće.
Dvorišno sjeveroistočno krilo svođeno je 1824.
pruskim svodovima u tri jarma. Godina je uklesana na nad-
vratniku. Gospodarske prizemne zgrade s kapijom su u prvoj
pol. 19.st. zatvorile unutrašnje dvorište. Danas su ta dva
krila recentno adaptirana u nekoliko stanova. U dvorištu se
 - 22 -

svi objekti trebaju rušiti i ponovno potpuno otvoriti pros-

tor, a iz prizemne zidane prostorije raseliti socijalno
ugrožene.

4. ZAŠTITA OKOLICE

Mala dvorišta i vrtovi kuća u Prešernovoj ulici

dopirali su do prolaza uz bedeme. Neka su od tih dvorišta
sačuvana ali neuredno održavana. Najveće je uz kuću u
Prešernovoj 17, dok su još uz kuće u Prešernovoj 11 i 19 b.
Dvorišta kao i njihove ograde i kapije prema Prešernovoj
ulici a također na začeljima prema prolazu se zahtjeva ure-
diti i srušiti sve objekte u njima, šupe i nedozvoljene
gradnje.
U prolazu iza začelja kuća prema šancu i prostoru
na kojem su barake i vojni objekti zasađeni su jablani,
jasenovi i šljive. Taj prolaz treba osposobiti za pješačku
stazu sa klupama jer će nakon raseljavanja vojnih objekata
i rušenja šanca služiti za odmor i razgledanje historijskih
šančeva. Na tom prostoru neće se smjeti graditi a svi nein-
tegrirani objekti prigrađeni začeljima kuća morat će se
rušiti (uz krila kuće u Prešernovoj 19). Također treba
uredno održavati prolaz sa stubama između kuća u Prešernovoj
11 i 13. Ispred kuće u Prešernovoj 1 / Banjavčićeva ul. 26
treba urediti trg i pod sjenovitim stablima ostvariti mo-
 - 23 -

gućnost za sjedenje i zadržavanje, održavati travnjak,

jednako kao i u prolazu koji ne smije biti betoniran ili
pošljunčen. U novim objektima koji će se ugraditi na mje-
stima gdje su kuće stradale od bombardiranja treba na isti
način voditi računa o prostoru vrta kao što je to jednim
primjerom u projektu ostvareno za novogradnju interpoliranu
na česticu u Prešernovoj broj 3, iza koje je planiran vrt.

5. FIZIČKA I DRUŠTVENA RESTAURACIJA BLOKA “J”

U Prešernovoj ulici uz bivši bedem tvrđave sačuvan

je niz najstarijih kuća u karlovačkoj “Zvijezdi”. U izvor-
nom obliku sačuvane su kuće iz kraja 17.st. i prve pol.18.
st. a većina kuća u temeljima je znatno starija. Za vrijeme
rata taj je potez kuća stradao od bombardiranja pa su tri
čestice prazne. Na jednoj čestici je podignuta dozvolom
Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu
nova stambena kuća (u Prešernovoj 3 - projektirao dipl. ing.
arh. V.Žagar). Dio začelja kuće u Prešernovoj 7 je recentno
adaptiran i pred njom je na čestici vrt. Na čestici u
Prešernovoj 15 je ugrađena na kraju zemljišta neintegrira-
na prizemnica.
Blok je prekinut prolazom sa stubama i bio je
gusto izgrađen kućama u nizu od današnjih brojeva 1 - 17.
Između kuća u Prešernovoj 17 i 19. b nalaze se dvorišta
 - 24 -

zatvorena kapijama, zidovima i gospodarskim zgradama.

Iza bloka je sačuvan prolaz u čitavoj širini,
koji je tekao uz bedem bivše fortifikacije. Na prostoru
srušenih bedema, šanca i Karlovog bastiona podignuta je
1896. vojarna, danas kasarna narodnog heroja “Marka Oreško-
vića”. Taj je prostor ograđen žicom i proteže se do sjevero-
istočne promenade (“Schwarz - promenade”), koja je vrlo
zapuštena, obraštena šikarom i zapuštenim stablima. Na tom
se prostoru nalaze barake i spremišta kasarne. Ta situacija
je jedna od bitnih zapreka direktnog povezivanja gradskog
naselja “Gaze” s povijesnim središtem prema kojemu je pri-
rodno orijentirana.
U 18. i 19. st. je to naselje bilo nastanjeno
poljodjelcima i obrtnicima suburbiuma. Pošto je na “Gazi”
bila luka i brodogradilište, to je naselje i tada bilo važ-
no za sjeveroistočni dio centra (Grad. 1770. s 28 kuća i
157 stanovnika). Danas predstavlja potencijalno gradsko
naselje za revitalizaciju čitavog sjeveroistočnog dijela
povjesnog središta uz uvjet da se ukine fizička zapreka
koju pretstavlja kasarna “Marko Orešković” sa čitavom zonom
svojih vojnih neintegriranih objekata, koji zatvaraju centar
prema naselju “Gaza” i prema sjeveroistočnoj promenadi.
Budući život tog dijela centra na rubu ”Zvijezde”,
sa izuzetno vrijednim najstarijim građevinskim fondom na
sjeveroistočnom potezu Prešernove ulice od broja 1 do 19
s povijesno i arhitektonski značajnim građevinama zbog
njihove likovne kvalitete i kulturnog sadržaja u 19.st.,
 - 25 -

ovisi o evakuaciji kasarne “Marko Orešković”, tj. elimina-

cije fizičke zapreke. O tom rješenju ovisi i urbani život
budućeg gradskog naselja “Gaza”, kojemu povijesni centar,
jer mu prirodno gravitira, predstavlja rješenje kulturnih,
estetskih i ekonomskih sadržaja.

Kasarna narodnog heroja “Marko Orešković” podesna

je za smještaj pitomaca srednjih škola i fakulteta jer može
primiti veći broj pitomaca, dok sadašnji đački dom “Nada
Dimić” može primiti samo 150 pitomaca. Tim više, jer se u
budućnosti može pomišljati i na evekuaciju bolnice JNA
na kraju Prešernove ulice, također za proširenje kapaciteta
đačkog doma, koji već sada treba računati potrebu smještaja
oko 700 pitomaca.
Kad bi se vojni objekti, koji više ne odgovaraju
suvremenim zahtjevima vojske, osposobili za smještaj pito-
maca đačkog doma “Nada Dimić”, tada bi se taj povijesni dio
koji odumire ispunio omladinom, riješio bi se problem živo-
sti i revitalizacije u velikoj mjeri. Taj prijedlog nudi
istodobno rješenje velikog prostora za rekreaciju omladine
i stvaranje života na sjeveroistočnoj promenadi, uz šanac.

Istodobno uz asanaciju postojećeg građevinskog

fonda na sjeveroistočnom potezu Prešernove ulice treba
urediti i sačuvani prolaz između bivših bedema i začelja
kuća kao šetališta s klupama. Ispred kuće u Prešernovoj 1 /
Banjavčićevoj 26 nalazi se prošireni trg koji bi se prola-
 - 26 -

zom mogao direktno preko “šanca” povezati sa naseljem “Gaza”.

Također je veliki paviljon Doma JNA neintegrirana građevina
koja bi se ili trebala potpuno rekonstruirati ili rušiti i
eliminirati kako bi se otvorio vidikovac prema “šancu” i
Draškovićevoj ulici, a na tom prostoru ostvario park i
paviljon za jahačku školu koja je na tom prostoru postojala
u vrijeme, kad je tvrđava funkcionirala. Taj prostor bi u
tom slučaju također bio specifičan rekreacioni sportski
teren povjesnog središta.

- Arhitektonskim objektima u Prešernovoj ulici

osim stambene namjene trebalo bi vratiti ponovno neke sadr-
žaje, raseliti socijalno ugrožene osobe iz šupa i nezdravih
dvorišnih traktova i gospodarskih zgrada, pivnica i ostava u
prizemlju kuća. To stanovništvo nastaniti u povoljnije adap-
tirane stanove ili nove stambene objekte koji će se graditi
na praznim česticama u povjesnom središtu. Dati prioritet
smještaju obitelji i pojedincima, starim osobama i sa manjim
prihodima i standardom u dodjeljivanju jeftinijih stanova.
U tom slučaju bi se prizemlja najstarijih kuća mogla resti-
tuirati za stare zanate i približno slične sadržaje. Npr:
u Prešernovoj 1 u prostoru bivše “kantine” urediti caffe
- bar sa toplim sendvičima i osvježavajućim pićem i sa
stolovima na travnjaku pred kućom, a u prednjem djelu kuće
adaptirati prostor za obrtničku radionicu, postolarsku ili
sl.; u Prešernovoj 17 raseliti prizemlje i adaptirati ga za
 - 27 -

društvene prostorije ili školski prostor i radionicu za

defektnu omladinu, društvo slijepih ili slične humanitarne
institucije, npr. društvo antialkoholičara; gospodarske
traktove u Prešernovoj 19 osposobiti za zanatske radionice
ili umjetni obrt, najpovoljnije za keramiku i lončarstvo
zbog kojeg su i podignute.
- Na praznim česticama treba ugraditi nove stambe-
ne kuće sa zahtjevom vraćanja slikovitosti i cjelovita
ugođaja nekadašnje ulice, pa se novogradnje moraju prilago-
diti čestici i tipu zabatnih pročelja i plastičnih gibanja
krovišta, karakterističnih za Prešernovu ulicu.
- Također se u ulici treba riješiti rasvjeta po
uzoru na konzolnu ili uličnu rasvjetu tipa kandelabra.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “K”

U istraživanju bloka “K” sudjelovali su:

Marinka Mužar-Božić,prof. povjesničar umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik
Vesna Šarinić, dipl. ing. arh.
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Sadržaj:
1. Analiza bloka pod šifrom “K”
2. Prijedlog za revitalizaciju kuća u bloku “K”
a) Prijedlog za asanaciju kuća u Križanićevoj ulici
od broja 18 do 34 s objektima izrazite i više ambi-
jentalne vrijednosti: Križanićeva 18, Križanićeva 20,
Križanićeva 22, Križanićeva 30, Križanićeva 32,
Križanićeva 34.
b) Prijedlog za otkup prizemne kuće u Križanićevoj 26
i promjena namjene obtjekta.
3. Hortikulturna zaštita bivšeg prolaza uz bedem, rušenje
šupa i naknadnih prigradnji na tom potezu te ukidanje
ograde.
 - 3 -

1. ANALIZA BLOKA “K”

Blok se nalazi na jugozapadnom dijelu povijesnog

središta na rubnoj zoni uz “šanc”. Omeđen je Križanićevom,
Marinkovićevom, Klobučarevom i Lukšićevom ulicom. Objekti
u Klobučarevoj ulici orijentirani su prema “šancu” u kojemu
se nalazi košarkaško igralište i park. Uz rub “šanca” je
zasađen drvored javora.
U strukturi bloka su kuće u Križanićevoj ulici,
koje su se nalazile uz bedem fortifikacije, bile su od
njega odvojene uskim još danas vidljivim prolazom. Prolaz
je omeđen visokim zidovima dvorišta kuća koje su podignute
na nasipu u prvoj pol. 20. st.
Stare građanske kuće orijentirane prema Križani-
ćevoj ulici imaju dvorišta i dvorišna krila, a poneke male
vrtove u prolazu.
U bloku ima 20 objekata, od kojih je 18 stabmenih,
zatim jedna prizemnica u dvorištu i trafostanica. Iz za-
čelja kuće broj 20 je šupa ugrađena u prostor prolaza. Uz
kuću broj 18 pred praznom česticom dvorišta nalazi se zida-
na neostilska kapija.
 - 4 -

Situacija u 18. stoljeću

Uz bedem tvrđave nizale su se kuće na tipičnim

uskim česticama, građene po dubini čestice i razdvojene
“gasicama”. Poneka kraća je imala mali vrt koji nije sezao
u prolaz uz bedem. Gotovo su sve čestice u prvoj pol. 18.st.
bile izgrađene objektima najstarijeg tipa (uske zabatne
kuće), a samo su tri kuće bile šire i usporedne s ulicom.
Samo nekoliko vrtova nalazilo se na ponekoj praznoj česti-
ci.
Na potezu Križanićeve ulice, od Marinkovićeve
do Ulice 6. maja, od šireg prolaza za kanalizaciju do “ko-
ruškog” bastiona, nalazilo se u 18. st. 12 kuća od kojih
je posljednja s okućnicom ulazila u prostor bastiona i po
tome se izdvajavala iz niza (danas je to kuća broj 36,
orijentirana prema Ulici 6. maja).

Godine 1770. te su kuće pripadale:

1. br. 181 - Martin Leks, tkalac
2. br. 182 - Karlo Vodopivec, postolar
3. br. 183, Janko Poflišak, krojač
4. br. 184, Jure Mučnjak, postolar
5. br. 185, Petar Kapčić, postolar
6. br. 186, Mate Krajačić, lončar
7. br. 187, Marijana Skofazin
8. br. 188, Erharder, udovica kapetana
 - 5 -

9. br. 189, Ivan Regeš, krojač

10. br. 190, Jaska, udovica
11. br. 191, Matija Hladić, krojač

U nizu kuća je prema ranijoj situaciji jedna

manje, jer je vjerojatno kuća br. 182 postolara Vodopivca
bila spojena sa susjednom manjom ili su te dvije kuće bile
u posjedu jednog vlasnika (danas je to široka zabatna kuća
u Križanićevoj 18).
- Krajem 18. st. na praznoj čestici između kuće
udovice Jaska i krojača Matije Hladića bila je podignuta
nova kuća na uskoj čestici koja je 1813. u nizu kuća u
planu Karlovca ucrtana kao drvena. (Vidi Mapa X - 76,
Karlovac, nacrt u Arhivu SRS Ljubljana, ing. Antun Portner).

Promjene u 19. stoljeću

- U 19. st. nastaju promjene koje ne utječu na
strukturu kuća. Od 12 kuća od drvene građe sa zidanim
temeljima koje su ucrtane u nacrt tvrđave iz 1813; broj se
smanjio, ali su se na česticama kuće proširile. Na topo-
grafskom popisu gradskog područja u 1855, na tom je potezu
bilo 9 čestica i na njima 10 kuća. Pripadale su:
- Flegel Josipa, čestica 31, kuća br. 29
- Tkalac Josipa, čestica 32, kuća br. 30
- Blazinić Helena, čestica 33, kuća br. 31
 - 6 -

- Asanger Josipa, čestica 34, kuća br. 32

- Pilepić Vatroslava, čestica 35, kuća br. 33
- Rozmanić Ana, čestica 36, kuća br. 34
- Štrok Klara, čestica 37, kuća br. 35
- Kreč Marija, čestica 38, kuća br. 36
- maloljetni Medaković, čestica 39, kuća br. 37
- K.K. Sluiner Regiments, ranije Ergastullum
Militare, posljednja u nizu imala je dvije čestice, 40
i 41, s kojima je ušla u prostor bastiona.
Oko 1820/30 god. na mjestu dviju tipskih tradici-
onalnih kuća uz prolaz s kanalima danas Marinkovićeva po-
dignuta je na dvije čestice jedna nova kuća usporedna s
ulicom. Ista je zbog proširenja Marinkovićeve ulice sruše-
na (zadnji vlasnik bio je Nikolić, koji je ima četkarsku
radionicu s lokalom u prizemlju).

- Kuća u Križanićevoj 18 je proširena i začelju

je dozidano stubište. Na praznoj čestici pokraj kuće bilo
je dvorište koje je vlasnik zatvorio zidanom neostilskom
kapijom.

- Križanićeva 22, barokna kuća poludrvene građe,

usporedna s ulicom, koja je 1770. bila u vlasništvu kape-
tanske udovice Erharderi, ostala je pravokutnog tlocrta
i proširena u “gasicu”, s vežom za ulaz u malo dvorište-
-zatvoreno oko 1820. dvorišnim uskim krilom nad kojima je
u drugoj pol. 19.st. podignut kat s terasom, kasnije
pokriven krovom.
 - 7 -

- Kuća u Križanićevoj 24 izvorna rasporeda i

građe u prizemlju sa svođenim prostorom bivše kuhinje.
Obnovljena je 1787., kad je dobila klesani dovratnik s
ključnim kamenom na kojemu je ubilježena godina. U drugoj
pol.19.st. nadozidan je kat te su od tada stambeni raspored
i komunikacija stubištem tipični za 19.st. Kuća je imala
broj 26 u bivšoj Pekarskoj ulici koji je sačuvan nad ula-
zom u svođenu pivnicu u dvorišnom krilu.

- U Križanićevoj 28, je na mjestu starije drvene

kuće na vrlo uskoj čestici podignuta oko 1830. današnja
kuća sa svođenim prizemljem tipa čeških svodova. Stambeni
prostor s “ganjčecom” tipa bidermajer znatno je pregrađen.

- Kuća u Križanićevoj 30 građena u dvije faze s

karakteristikama barokne stambene kuće usporedne s ulicom,
pregrađena je u prvoj trećini 19. st. Kuća je gospodarskog
karaktera sa zidanom kapijom s klesanim dovratnikom košara-
stog luka. Dvorišno krilo s gospodarskom namjenom zidano
je u prvoj pol. 19.st. dok je niža prizemna zgrada podig-
nuta nešto kasnije. Prvobitna kuća gospodarsko stambenog
karaktera početkom 19. st. postaje društvena zgrada, u
kojoj je bila smještena Muzička škola. Zatim “Nadin - Dom”
obrtničko - radničkog pjevačkog društva “Nada”. Danas je
tu “udruženje samostalnih zanatlija, ugostitelja i prevo-
znika u Karlovcu,! koje je kuću recentno adaptiralo dozvo-
lom Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture.
 - 8 -

- Kuća u Križanićevoj 32 je posve izvornog tipa

malogradske poludrvene kuće usporedne s ulicom, sa četiri
prozorske osi. Drveni “ganjak” je pregrađen na spoju s
dvorišnom zgradom zidanom u prvoj pol. 19.st.

Rušenje bedema i izgradnja bloka u XX stoljeću

- Nakon regulacionog plana 1923 god. postupno su

rušeni bedemi. Već krajem 19. st. sravnjen je na jugozapa-
dnoj strani nasipa. Začelja starih kuća u Križanićevoj
ulici ostala su slobodna pogledu, orijentirana “šancu”, pa
su tada u nekim kućama nad gospodarskim zgradama podignuti
katovi za stanovanje ili obrtničke radionice. Veći broj
kuća imao je drvene “ganjčece” ili zabatna začelja. Tako
ih je prikazao 1929. slikar Milenko Grujić na svojim grafi-
kama povodom proslave 350. godišnjice Karlovca (Mapa bakro-
pisa M.Gjurić, jula 1929). Između “šanca” i kuća na glasicu
prostirali su se travnjaci sa stazama, pa je gradska uprava
rasparcelirala zemljišta i prodala ih privatnicima. Tu su
oko 1930 karlovački inženjeri i graditelji Branko Petrović,
Nikola Marić i Filip Heksch projektirali i izgradili stil-
ski ujednačene, suvremene stambene jednokatnice. Tako je
nastao kompaktno zatvoren blok s fasadama kuća orijentiranim
prema “šancu”, kao estetski izvanredno nenametljivo rješe-
nje situacije nastale nakon rušenja nasipa. Pokrivajući za-
čelja starih kuća u perifernoj Križanićevoj ulici, kuće uz
bedeme, ukupno njih sedam, nadomjestile su nastalu prazninu.
 - 9 -

To je promišljeno rješenje karlovačkih inženjera, čiji se

radovi međusobno razlikuju unutrašnjem rasporedom stambe-
nih prostora, ali su vanjštinom nenametljivi i prate lini-
ju bivšeg bedema. Time se uklapaju u tradiciju programa
“Društva za poljepšanje grada Karlovca koje je do tada
već bilo uredilo parkove omeđivši obod ”šanca” drvoredom.
Kuća u Klobučarovj 8 podignuta je 1936, a
dvorišna prizemnica 1969. Za obitelj Dobrovolsky gradio je
je ing. F. Heksch koji je kasnije još jednom adaptirao
kat. Kuća u Klobučarevoj 7 građena je 1936. a vjerojatno i
uglavnica u Klobučarevoj 9 / Marinkovićeva ulica. Kuću
u Klobučarovj 6 gradio je 1937. ing. Nikola Marić za
udovicu Oršanić, a 1938. sebi je izgradio kuću u Klobučare-
voj 5 (recentno adaptirana za dječji vrtić ”Zvijezda”).
On je također gradio u kuću u Klobučarevoj 4. Kuću u
Klobučarevoj 3 je 1938. gradio ing. Branko Petrović za
Katicu Miljušević. Uglavnica u Klobučarevoj u 9 / Marinko-
vićeva 7, čiji je vlasnik bio Mataković, građena je 1936
(recentnu adaptaciju je 1936. izveo ing. Ivan Maradin).
Niz kuća prekinut je uglovnicom u Klobučarevoj 3
jer ga razdvaja kratka Lukšićeva ulica. Ta kratka ulica
je prolaz do komunikacije koja se protezala iza začelja
kuća u Križanićevoj ulici, a koju su nakon zidanja visokih
dvorišnih ograda u Klobučarevoj ulici, postupno zaposjeli
vlasnici kuća iz Križanićeve ulice. U biti je to gradsko
zamljište.
 - 10 -

- U Lukšićevoj ulici br. 1 je podignuta neintegri-

rana stambena dvokatnica koja je djelomično ušla u taj pro-
laz.
- Zbog proširenja Marinkovićeve ulice srušene su
dvije stare kuće u Križanićevoj ulici i tada je prekinut
niz najstarijih malogradskih kuća. Na jednom dijelu čestice
u Marinkovićevoj 3/ Križanićevoj sagrađena je 1938. naj-
slabija kuća u tom nizu stambenih objekata funkcionalisti-
čkog stila. To je poslovno-stambena uska zgrada, koju je
projektirao ing. Plemić ili je tu kuću dao graditi ing.
Plemić (dokumentacija nejasna).

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU KUĆA U BLOKU ”K”

a) Prijedlog za asanaciju kuća u Križanićevoj ulici od broja

18 do 34 s objektima izrazite i više ambijentalne vri-
jednosti: Križanićeva 18, Križanićeva 20, Križanićeva 22
Križanićeva 30, Križanićeva 32, Križanićeva 34.

Za sve kuće na potezu Križanićeve ulice od broja

18 do 36 predlaže se preventivna i totalna zaštita, jer je
tu potpuno sačuvana najstarija struktura građevinskog nas-
ljeđa s vremenskim i tipološkim primjercima. Među njima
 - 11 -

izuzetno su značajni izvorni tradicionalni karlovački tipo-

vi malogradskih obrtničkih kuća sagrađenih na najstarijim
zemljišnim česticama razdijeljenim već u 16. st. za gradnju
građanskih kuća. Karakteristične su za perifernu vedutu
tvrđave. Zbog toga se ta, cjelina zaštićuje kao visoka
ambijentalna vrijednost. Sve kuće moraju se odreda djelomi-
čno asanirati i osigurati njihovo neprekidno održavanje.
Potrebno je obnavljati detalje: međustropnu drvenu kon-
strukciju, krovišta, drvene ”ganjčece”, ”gasice” i unu-
trašnja dvorišta, detalje kovanog željeza, npr. rukohvate
i kamene detalje dovratnika. Najbitnije je obnoviti proče-
lja i prezentirati ih u izvornom koloritu. Pojedinim kućama
potrebno je vratiti stare otvore (npr. grubo narušeno pro-
čelje prizemne kuće u Križanićevoj 26 probijanjem izloga).
- Objekte izrazite vrijednosti treba održavati
pod paskom Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture
u Zagrebu i uvrstiti ih u registar spomenika izrazite
vrijednosti za karlovačku regiju. Pošto su ti objekti uglav-
nom u privatnom vlasništvu, a većina se dobro održava,
vlasnicima treba poslati rješenje o zaštiti i stimulirati
zaštitu povlasticama i povoljnim kreditima za asanaciju
oslobađanjem od poreza prilikom radova obnove itd.

- Kuća u Križanićevoj 18, izrazite je vrijednosti

zbog karakterističnog oblika i dimenzija u sklopu preosta-
le arhitekture. Potpuno je izvorne konstrukcije i tlocrtnog
 - 12 -

rasporeda. Preopterećena je stanarima, pa se preporuča

raseljavanje i adaptacija stambenog prostora u prvobitni
oblik uz uvjet, da ga koristi samo jedna obitelj. Prizemlje
je potrebno adaptirati za poslovni prostor kojemu nije
potreban izlog za prezentaciju proizvoda (obrt ili umjetni
obrt, kožna galanterijska proizvodnja, ručno pletenje,
ručni radovi itd.) Predlaže se otkup vrtne parcele za javni
vrt s ulazom kroz svečanu dvorišnu kapiju ili vrt zatvorenog
tipa isključivo za kuće u Križanićevoj ulici. Također pove-
zivanje plohe dvorišta sa slastičarnicom u Marinkovićevoj
ul. za ljetnih mjeseci.

- Kuća u Križanićevoj 20 je najrustičniji primjer

malogradske semiurbane kuće na izrazito uskoj čestici. Po
karakteru je tip drvene pokupske kuće prilagođene obrtni-
čko - stambenoj kući. Preporuča se stimuliranje vlasnika
da održava izvorni karakter kuće i da uz povoljne kredite
ostvari asanaciju prizemlja i obnovu pročelja. Šupe koje
pripadaju kući treba rušiti, jer su zidane u prostoru
prolaza. Pretpostavlja se rješenje grijanja bloka (program
plinifikacije ”Zvijezde”).

- Kuća u Križanićevoj 22 je stambena kuća u pri-

vatnom vlasništvu. Potrebna je asanacija prizemlja s prepo-
rukom, da se zajedno s dvorišnim krilom adaptira za obrtni-
čku radionicu, te da se zabrani korištenje tog prostora za
stanovanje. Moguće je adaptirati taj prostor i za ateljer-
ski namjenjen umjetnom obrtu.
 - 13 -

- U Križanićevoj 28 je svođeni prostor prizemlja

u dijelu kuće prema začelju i vrtu neadekvatno korišten za
stanovanje. Predlaže se prvobitna namjena, npr. maloprodaja
specijaliziranih prehrambenih artikala, sireva ili delikate-
sa, kruha i mliječnih proizvoda.

- Kuća u Križanićevoj 30 ima društvenu funkciju

što odgovara povijesnim sadržajima objekta. Potrebno je
iseliti stanare da bi objekt isključivo služio ”Udruženju
samostalnih zanatlija, prevoznika i ugostitelja u Karlovcu”,
uz uvjet da kuću održavaju prema propisim Reginalnog
Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu.

- Kuća u Križanićevoj 32 je tipičan primjer drvene

podzidane kuće usporedne s ulicom sa četiri prozorske osi
i najstarijim tipom prozorskih otvora. Potrebna je sanacija
međusobne konstrukcije zbog vlage i solidna adaptacija
prizemlja koje nije podesno za stanovanje i zbog toga ga
treba koristiti kao obrtničku radionicu ili za primjenjenu
umjetnost.

- Kuća u Križanićevoj 34 je izrazita spomenička

vrijednost, konstruktivno i oblikovno najtipičniji i naj-
stariji tip obrtničko stambene drvene karlovačke kuće s
izvornim tlocrtnim rasporedom stanovanja i radnog prostora.
Stoljećima je bila u Vlasništvu obrtničkih obitelji. Pos-
ljednji vlasnici su nasljednici naivnog karlovačkog slikara,
 - 14 -

dimnjačara Ivana Bauera, čije se slike nalaze u njihovom

posjedu. Dobro je održavana.
Vlasnike treba stimulirati da obnove drveni
”ganjčec” na začelju, koji je za recentne obnove eliminiran.
Začelje kuće je optički važno u vizuri Lukšićeve ulice
kao upozorenje na staru strukturu centra. Na fasadi su
pronađeni i uzorci izvorne žbuke s bojom u gornjim zonama.
Objekt treba konzervirati kao jedan od tipičnih najsta-
rijih uzoraka karlovačke arhitekture.

b ) Prijedlog za otkup prizemne kuće u Križanićevoj 26 i

promjena namjene.
Prizemna kuća je rjeđa pojava u arhitekturi bivše
fortifikacije. U Križanićevoj 26 je u privatnom vlasništvu
obrtnika, adaptiran za pekaru. Objekt nije adekvatno kori-
šten premda je vrlo značajan u vizurama grada s centralnog
trga i Radićeve ulice, kroz Mažuranićevu ulicu. Objekt se
koristi za prodavaonicu kruha, pa je pročelje nagrđeno
predimenzioniranim izlogom. Uz začelje dozidana krušna peć
s visokim dimnjakom ulazi u prostor bivšeg bedemskog pro-
laza koji treba konzervirati i kao prolaz istaknuti u
rasteru grada. Šupe za ugljen kao i peć trebat će rušiti.
Pošto se u povijesnom središtu ne pretpostavljaju obrtni
pogoni koji zagađuju okoliš i oštećuju zaštićeni sklop
objekata, zahtijeva se ukidanje pekare i promjena namjene:
 - 15 -

a) prodavaonica kruha i pekarskih specijaliteta

te mlječnih proizvoda može se zadržati, a objekt može biti
i mliječni restoran;
b) ateljerski prostor za projektiranje hortikul-
ture i prodaju cvijeća, aranžman ikebane itd. preporučiti
karlovačkom poduzeću ”Zelenilo” ili privatnicima.

3. HORTIKULTURNA ZAŠTITA BIVŠEG PROLAZA UZ BEDEM, ČIŠĆENJE

PROLAZA, UKIDANJE OGRADA I KONZERVACIJA U RASTERU
POVIJESNOG CENTRA

Uz bedem fortifikacije protezao se uži prolaz

koji je sačuvan na jugozapadnom krajnjem rubu grada. Vlas-
ci kuća u Križanićevoj ulici su nakon izgradnje bloka
kuća prema ”šancu” ušli u taj prostor s malim vrtovima i
dvorištima premda im nikada nije pripadao. Stoga se pred-
laže da se sa vlasnicima kuća i korisnicima stanova održi
sastanak u Mjesnoj Zajednici radi zaštite prolaza kao javnog
prostora. Tako bi se stanovnicima Križanićeve ulice s kon-
zervacijom prolaza osigurao prijatan ugođaj i uređenje
okoline kuće. Na tom potezu ne smije se dozvoliti izgrad-
nja, a ulaze u prolaz treba osigurati ogradama od drva ili
kovanog željeza.
 - 16 -

Objašnjenje:

Križanićeva ulica je u 19.st. imala naziv Pekarska,

premda su 1770. pekari vlasnici kuća u fortifikaciji bili
samo Marko Kollman u današnjoj Frankopanskoj ulici i Lorenc
Hergenrether na uglu današnje Radićeve / Banjavčićev.
U popisu ceha je 1770. bilo 17 pekara, a 1785. 7, među
kojima je, čini se, najproduktivniji bio spomenuti Marko
Kollman. Nakon carske naredbe 1786. o ukidanju taksa i
ograničenja trgovine žitom i dozvole pečenja kruha bez ogra-
ničenja, bilo je uz pekare na popisu i oko 30 žena koje su
pekle kruh. Vjerojatno je nakon donošenja te uredbe više že-
na u Križanićevoj ulici peklo kruh i o tuda naziv Pekarska
ulica, jer tu ranije nije bilo pekarskih obrtnika. Prema
popisu u “Almanahu” od Marka Sablića iz 1933. ta izrazito
obrtnička ulica ostala je po socijalnom sastavu gotovo
neizmjenjena. Tu se nalazilo više obrtnika, dva krojača,
stolar, dimnjačar, četkar s lokalom za prodaju, dva posto-
lara i svega jedan pekar. U toj su periferijskoj ulici na
potezu od Marinkovićeve ulice do Ulice 6. maja otvorene dvi-
je sitničarije i jedna trgovina četkarskih proizvoda. Dva
lokala nalazila su se u kućama koje su srušene zbog proši-
renja Marinkovićeve ulice, a jedan u Križanićevoj 28. Pri-
 - 17 -

zemlje te kuće treba raseliti i ponovno otvoriti prostor za

maloprodaju (prekomorska roba, prodavaonica delikatesa itd.)

- Križanićevoj ulici zbog zaštite građevinskog

fonda po sadržaju najviše odgovaraju tradicionalni obrti,
kućna radinost i umjetni obrt, te specijalizirane malo-
prodaje s kojima bi se ta ulica ponovno oživjela i postala
izuzetno atraktivnom.
 - 18 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA POD ŠIFROM

“K”

- Blok je bio formiran nakon donošenja regulacio-

nog plana 1923. kojim je bilo predviđeno rušenje nasipa
glacisa. Tada su na tom jugozapadnom obodu grada iza Križa-
nićeve ulice rasprodane građevinske čestice. Od 1936. do
1938. podignuto je 8 jednokatnih stambenih kuća od kojih
se jedna nalazi u proširenoj Marinkovićevoj ulici gdje je
nekad bio uski prolaz.

- Križanićeva kao periferna ulica fortifikacije

bila je od najranijeg vremena gusto izgrađena s malograd-
skim poludrvenim obrtničkim kućama zabatnog tipa. Od njih
se razlikuje kapetanska kuća u Križanićevoj 22 i kuća u
Križanićevoj 30 jačeg gospodara s dvorištem i zidanom kapi-
jom, u kojoj se u 19. st. nalazila Muzička škola, a zatim
sjedište obrtničko - radničkog pjevačkog Društva ”Nada”, te
stoga ima i kulturno povijesno značenje. U nizu od broja 18
do 36 nalaze se i kuće rustičnog semiurbanog tipa, pretežno
drvene građe. Po izvornosti kuće u Križanićevoj 20 i 34
izrazite su vrijednosti, tako u Križanićevoj 34 koja je
datirana 1787.
 - 19 -

Budući da je sačuvan izvorni karakter ulice s

nizom kuća najviše ambijentalne vrijednosti s pojedinim
primjerima izrazite vrijednosti, predlaže se konzervirati
ih i restituirati, tj. vratiti prvobitne sadržaje u pri-
zemne prostorije ili slične sadržaje. Zbog toga je potre-
bno raseliti stanare i prizemlje ponuditi za radionice i
male prodavaonice specijaliziranih artikala, umjetnog
obrta i prvobitnih obrta, te stimulirati obrtnike koji bi
preuzeli prostore i pristali dugoračnim oslobađanjem od
poreznih obveza da izvedu adaptacije i djelomične asanacije.
Također privatne vlasnike stimulirati povoljnim kreditima da
pristanu na asanaciju pod kontrolom stručnjaka. Predlaže se
otkup kuće u Križanićevoj 26 (privatna pekara) radi promje-
ne namjene ili da vlasnik pristane adaptirati kuću za
specijaliziranu prodaju pekarskih proizvoda s mliječnim
restoranom; ili pak adaptacija za ateljerski prostor za
projektiranje hortikulture i prodaju cvijeća, aranžmana,
ikebane i umjetnog obrta. Prepuručiti kupnju privatnicima
koji bi pristali na adaptaciju kuće, naročito njenog pro-
čelja koje je unakaženo perforacijama izloga ili karlovač-
kom poduzeću ”Zelenilo”.

- Radi spašavanja rastera bivše fortifikacije

predlaže se konzervacija bivšeg prolaza u bedem kao jednog
od najvažnijih detalja u bloku od renesansnog plana saču-
vanog iza začelja kuća u Križanićevoj ulici. Posipanje
 - 20 -

prolaza šljunkom, čišćenje i hortikulturno rješenje.

- Stambene kuće funkcionalističkog razdoblja

orijentirane prema ”šancu” treba normalno održavati u
njihovoj stambenoj funkciji, zabraniti nadogradnje i nje-
govati dvorišta kojih se ograde zidane od opeke ne, preporu-
ča rušiti, jer pretstavljaju okućnicu potrebnu stanarima
kuća. Ali se zahtjeva uredno održavanje i hortikulturno
rješavanje vrtova potrebnih za rekreaciju.

- Preporuča se koristiti slobodan prostor izme-

đu kuće u Križanićevoj 18 i Marinkovićevoj 5 za javni
vrt s ulazom kroz postojeću kapiju, npr. spojiti vrt sa
slastičarnicom u Marinkovićevoj ulici.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA ”ZVIJEZDE”

BLOK ”L”

U istraživanju bloka ”L” sudjelovali su:

Ljerka Kanižaj, prof. povijesti umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik
Maja Šah - Radović, dipl. ing. arh.
Đurđa Lipovščak - dipl. ing. arh.
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU ”ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka ”L”

s kućama pod zaštitom u Križanićevoj 11, 11 a i 13,
Mažuranićevoj 6, Radićevoj 12 / Marinkovićevoj

Sadržaj:
1. Analiza bloka pod šifrom ”L”
2. Asanacija kuća u bloku, uređenje dvorišta i rekonstruk-
cija pročelja uglovnice u Radićevoj 12 / Marinkovićevoj
ul.
 - 3 -

ANALIZA BLOKA ”L”

Blok se nalazi u jugozapadnom dijelu povijesnog

središta u jednoj od srednjih renesansnih kvadratnih ”insu-
la”, omeđen Radićevom, Marinkovićevom, Križanićevom i Mažura-
nićevom ulicom. U bloku ima 10 objekata, od toga 5 kuća,
četiri zidana prizemna dvorišna objekta i jedna zidana šupa.
Ostalo su drvene privremene šupe. Svaka kuća ima doviršte,
bilo zajedničko bilo samostalno, odvojeno zidanim objektima
ili visokim zidovima od opeke. Blok se nalazi uz Radićevu
ulicu koja je nekoć bila glavna poslovna i pješačka ulica.
Nalazi se nasuprot bloku na kojem je franjevački kompleks.

Situacija u 18. stoljeću

Blok je potpuno sačuvan u renesansom obliku i
površini. Već u prvoj polovici 18.st. usporedno s današnjom
Radićevom ulicom bila su podignuta dva javna objekta, dvi-
je velike soliterne zgrade, tlocrtno i po veličini okućni-
ce barokne kruije. U jednoj je prema tlocrtima tvrđave iz
1752. i 1756. bila smještena pošta. Zbog togo joj je i
pripadalo veliko dvorište. Za drugu znamo prema tlocrtima
iz 1770. da je pripadala gradu, magistratu, i služila kao
svratište. Na ostalom dijelu bloka, prema Mažuranićevoj i
Križanićevoj ulici nalazilo se nekoliko građanskih kuća
odvojenih vrtovima, a jedan mali objekt nalazio se uz dana-
šnju Marinkovićevu ulicu. Zgrada pošte je ucrtana u svim
 - 4 -

vojnim tlocrtima tvrđave. Ukupno je polovicom 18.st. bilo

šest objekata, koji su 1770. pripadali:

1. br. 202, poštarica Kaunic

2. br. 203, regimentskog kirurga Bacha
3. br. 204, kuća Mihajla Jagića
4. br. 205, potpukovnika Kovačića, kuća s velikim vrtom i
štalom
5. br. 206, kapetana Tergovčića, kome je također pripadala
štala i veliki vrt
6. br. 207, kuća Magistrata

Blok je prema tome bio rahlo izgrađen, jer je već

u prvobitnoj parcelaciji bio namijenjen izgradnji većih
objekata javne namjene kao pošta i kuća Magistrata, ili za
plemićke i kapetanske kuće s većim okućnicama gotovo na
četvrtini površine bloka. Kuće su u 18.st. pripadale, kako
se vidi iz popisa, vojnim ličnostima i višim oficirima,
koji su imali pravo na štale.

Jedna građanska kuća nalazi se i danas na uglo-

vnoj parceli u Križanićevoj 13 / Mažuranićevoj, pa premda
je pretežno od drvene građe, jedina je ostala u izvornom
obliku. Sve do 1813. bila je soliterna uglovnica s malim
dvorištem, a pokraj nje se nalazila štala kapetanske
Kovačićeve kuće, odvojena ”gasicom”. I kuća i ”gasica” su
sačuvane, a bočna stijena od drvene građe je zaštićena ma-
 - 5 -

lom strehom od šindre. Sa strane Križanićev ulice probi-

jen je glavni ulaz po sredini za hodnik koji dijeli pri-
zemlje na dva dijela, sa četiri prostorije razdvojene laga-
nim pregradama. Na kraju hodnika je drveno stubište za
predvorje i ”ganjčec” na katu. Niska drvena međustropna
konstrukcija s podvlakama i otvorenim grednikom u pri-
zemlju i na katu je tipična za 18. st., također i raspored
prostora, jer se u prizemlju nalaze komora i tri sobe, a
na katu četiri prostorije od kojih je jedna kuhinja. U
prvoj pol. 19. st. neznatno je izmjenjen raspored i namjena
prostorija jer je dograđeno kratko dvorišno krilo, a u
drugoj pol. stoljeća i mala zidana gospodarska zgrada i
dvorišna kapija. Četveroslivno krovište bilo je izvorno
pokriveno šindrom, a jednostavno pročelje dijeli među kato-
vima samo traka koja teče do uglova učvršćenih širokim
lizenama. Jedan štitni kamen je na uglu pred raskršćem.
Prozori su mali, izvornih dimenzija.

Do 1788. je kuća s vrtom orijentirana prema dana-

šnjoj Križanićevoj ulici pokraj navedene uglovnice u
Križanićevoj 13 bila stan drugog ratnog komesara a vojska
ju je zajedno sa stajama otkupila 1764. od potpukovnika
Kovačića za birgadirski stan. Zgrada je imala i dvorišno
krilo izgrađeno nakon otkupa. Dvorišna krila je dobila i
zgrada pošte koja je od kuće Magistrata bila odvojena zida-
nom kapijom.
 - 6 -

Promjene u građevinskoj strukturi tokom 19. st.

Blok je bio rahlo izgrađen a početkom 19. st. je

na njemu bilo svega 5 kuća i dvije štale, uglavnom gradske
i oficirske kuće. Kako su čestice bile velike i prostora
dovoljno, lakše su nastale promjene.
Prvi objekt ranog 19. st. je zidana jednokatnica
na zemljištu brigadirske zgrade gdje je prema planovima iz
1819. podignuta tamica slunjske regimente, dugačka zgrada
usporedna s Križanićevom ulicom koja se je protegnula duž
čitave parcele. Starija je kuća zbog toga srušena, a novi
objekt je građen za smještaj 42 zatvorenika, stan tamničara,
stražarnicu i uredovnicu za tri suca. Za zgradu su učinjene
dvije varijante planova od kojih je jedan stariji potpisan
od fortifikacionog graditelja Johanna Meniny-a, a plan po
kojem je zgrada izvedena je iz 1819. Konstruktivno je to
suvremena gradnja dugačka devet prozorskih osi, s vežom u
sredini i otvorenim arkadnim hodnikom s lukovima prema dvo-
rištu, s drvenim ”ganjčecom”. Iz situacionog plana sasnaje-
mo da je kuća u Križanićevoj 13 pripadala udovici Krivačić;
sa druge strane, uglovnica koja je u baroku bila oficirska
stambena kuća, je tada gostionica ”K janjetu”, a bivša kuća
Magistrata gostionica ”K austrijskom caru“. Na bloku su
bile još dvije građanske kuće.
 - 7 -

Objekt u Križaniževoj 11 b je unatoč tome što je

znatno devaloriziran, (zazidan je ulaz u vežu, nadograđen
pred desetak godina II kat, zbog komunikacije s nadogra-
đenim katom razbijen je dio svoda u prizemlju i ugrađeno
veliko trokrako stubište), ipak je arhitektura više ambijen-
talne razine. Intervencije su neodgovorno izvedene, zazidani
su lukovi arkade, skraćena je veža, jer je pregrađena u
jednu sobu i tako je klasični tlocrt i lijepo složen funkci-
onalan prostor deformiran. Prizemlje je svođeno češkim svo-
dovima kombiniranim s pruskim svodovima. Kuća je bila rije-
dak primjerak klasicizma u Karlovcu.

Oko 1840. je podignuta dvokatna uglovnica u

Križanićevoj 11 / Marinkovićevoj, građena za stambeni objekt
na mjestu nekadašnje gostionice ”K janjetu”. God 1855.
pripadala je Antonu Pfeiffingeru (broj 61 na čestici 66).
Bila je to jedna od prvih kuća ranog klasicizma s plošno
obrađenim pročeljem u tzv. pločastom stilu, s velikim pro-
zorima na uvučenim zonama, podijeljena među katovima plitkim
kordonskim vijencima: utjecaj talijanskog ranog klasicizma
u arhitekturi 19. st. Svođena je u prizemlju pruskim svodovi-
ma većih raspona. Pod kućom je podrum. Sve do nedavno je u
njoj uredovao sud. Danas se u njoj nalazi Skupština općine,
s odjelima: Matični ured, Zavod za urbanizam, komunalne
poslove i vodoprivredu, i još neke druge ustanove. Arhitek-
tura je više ambijentalne vrijednosti.
 - 8 -

God 1855. kuće sa zemljišnim česticama pripadale

su: - čestica 62, s kućom broj 57, stari broj 457, pripada-
la je pravoslavnoj crkvenoj općini i u njoj se nalazila
Bogoslovija osnovana 1830. Danas je na tom mjestu dvokatni-
ca u Radićevoj 14, koja pripada srpsko-pravoslavno vjer-
skoj općini. - čestica 63, s kućom broj 58, stari broj 49
pripadala je Aloisu Saxu. Danas je na tom mjestu kuća obi-
telji Jerinić, koji su ju naslijedili od Petra Šimunovića.
- čestica 64, s kućom broj 59, stari broj 50, Matije Zoreti-
ća, barokna drvena kuća, podzidana u Križanićevoj 13 u
privatnom vlasništvu.
- čestica 65, s kućom broj 60, stari broj 423, zatvor
slunjske regimente (”K.K. Sluiner Regimensts Arest”). Objekt
u Križanićevoj 11 nadograđen pred desetak godina za potrebe
administracije SO Karlovac.
- čestica 66, s kućom broj 61, stari broj 4, Antuna Pfeiffin-
gera. Danas je na tom mjestu uglovnica u Križanićevoj 11.
- čestica 67 s kućom 62, stari broj 51, Heinricha Neufelda.
Danas je na tom mjestu uglovnica u Radićevoj 12.

Nakon požara 1864, kad su stradale u bloku velike

kuće uz Radićevu ulicu. Heinrich Neufeld je na svojem
zemljištu podigao jednokatnicu u Radićevoj 12 u stilu
romantičnog historicizma, stambeno-poslovnu zgradu. U pri-
zemlju je otvorio lokale za mjenjačnicu i trgovinu kože.
Kasnije je dio prizemlja prema Marinkovićevoj ulici iznajmio
 - 9 -

kavanaru Totu koji je držao ”Keisser Kafeehaus”. Kasnije je

Bartol Jurjević držo kavanu ”Bartel”, 1897. je prostor
adaptiran za kavanu ”Secession”, a 1935. se tu nalazila
kavana ”Aeroplan”. U tim se kavanama kroz gotovo jedno
stoljeće odvijao društveni život Karlovčana s prigodnim
zabavama, plesovima i kazališnim predstavama. Lijevo od veže
prema Radićevoj ulici je prostor mjenjačnice, kasnije adap-
tiran za knjižaru Jelača.
Građevina ”U” tlocrta s kratkim dvorišnim krilom,
duljim je pročeljem orijentirana prema Marinkovićevoj ulici.
Građena je u dvije faze jer je krilo prema Marinkovićevoj
ulici produljeno nakon nekoliko godina prilikom adaptacije
zgrade za kavanu u prizemlju i sobe za hotelski smještaj
na katu. Prizemlje je svođeno pruskim svodovima različitih
raspona. Veža se nalazi u krilu prema Radićevoj ulici. Dvo-
rišno krilo bilo je rastvoreno arkadama (danas zazidane u
jedan mali stan). Nad dvorišnim krilom je ”ganjčec” zatvore-
nog tipa. Fasada je vrlo lijepi primjer ranog romantičnog
historicizma s detaljima koji podsjećaju na romantičke
historijske stilove. U prizemlju je nad otvorima bila ras-
članjena ritmom polukružnih slijepih lukova koji su dopirali
do razdjelnog vijenca. Ploha je rasčlanjena sistemom pilas-
tra koji se nižu među prozorima kata s plastično oblikova-
nim doprozornicima i segmentnom nadstrešnicama ukrašenim
lišćem. Pod vijencem su bifore i monofore zatvorene rešetka-
ma po uzoru na tranzene i niz profiliranih romaničkih luko-
va. Prizemlje je deformirano otvorima izloga, a u jednom
 - 10 -

dijelu prema Radićevoj ulici su prvobitni otvori rekon-

struirani.

Jednokatnica u Mažuranićevoj 6 je također podignu-

ta nakon požara približno u isto vrijeme oko 1864/65 kada i
kuća u Radićevoj 12, za stambeni objekt, u jednoj drugoj
varijanti stila romantičnog historicizma s pročeljem koje
ima gotičke ukrasne detalje, sa štukaturama i ritmom pro-
zorskih zbliženih osi u bifore i monofore, sa šiljastim i
segmentnim lukovima nadstrešnica nad prozorima, s četvero-
lisnim i trolisnim motivima u zonama nadprozornika s rako-
vicama na šiljatim ukrasnim lukovima. Konstruktivno je
građena kao i kuća u Radićevoj 12. sa svođenom vežom i pru-
skim svodovima u prizemlju.
Obje kuće su vrlo vrijedna stilska rješenja koja
se pripisuju karlovačkom graditelju Ernestu Mühlbaueru
kojemu je poslovni partner bio zagrebački graditelj pruskog
porijekla Kappner. To su inventivna rješenja koja se ne
ponavljaju, s uvijek drugom primjenom rješenja slikovitog
pročelja.

Radićeva 14 je uglovna dvokatnica građena u stilu

kasnog historicizma na mjestu stare barokne kuće koja je
stradala od požara, a pripadala je crkvenoj pravoslavnoj
općini i u njoj je bila smještena Bogoslovija, koju je osno-
vao Lukijan Mušicki. Čestica je dulje vrijeme ostala prazna,
a 1882. je srpsko-pravoslavna općina podigla današnju zgradu
 - 11 -

koja je prvobitno bila orijentirana duljim krilom od osam

prozorskih osim prema Radićevoj ulici, a kraće je krilo s
četiri prozorske osi dograđeno 1905 prema Mažuranićevoj
ulici. Veža se nalazi u Radićevoj ulici, a ulaz s predvo-
rjem u jugoistočnom krilu prema Mažuranićevoj. Zgrada je
građena za stanove svećenika, administrativne prostore
parohije, crkvenog suda i tajništva srpsko-pravoslavne opći-
ne. Iz veže u Radićevoj spiralno stubište spaja katove, a
glavno stubište je u kraćem krilu. Ova stereotipno građena
kuća u neorenesansnom stilu ne uklapa se u ambijentalne
vrijednosti okolice, među vrlo kvalitetne susjedne objekte
razdoblja romantičnog historicizma. Ukrašena je detaljima
neorenesansnih motiva, s lišćem hrasta kao ukrasom polja
nadprozornika koji su u prvom katu plastično profilirani i
poduprti konzolama. Prvi kat se ističe iznad rustificiranog
masivnog prizemlja kao ”piano nobille”, s balkonom na skoše-
nom uglu kuće i portalne zone glavnog ulaza.
Tlocrt je tipičan za razdoblja u 19. stoljeću sa
sobama u anfiladi prema uličnoj strani, s hodnikom koji po
duljini spaja sobe s kuhinjom i pomoćnim prostorijama prema
dvorišnoj strani. U temelje zgrade ugrađeni su djelomično
stari podrumi barokne kurije.
Objekt je niže ambijentalne vrijednosti jer razbi-
ja kvalitetni niz stilskih kuća u Radićevoj ulici, ali je
na lokalitetu povijesnog značenja za prosvjetu i kulturu
Srba na području Gornjokarlovačke Eparhije. Zgrada bi mora-
la dobiti i spomen ploču. Danas se u drugom katu nalazi
 - 12 -

rezidencija Gornjokarlovačkog episkopa i tajništvo episko-

pije, a na prvom katu stanovi i uredovni prostor parohije.
U rezidenciji episkopa Gornjokarlovačkog vladi-
čanstva popisan je ovaj inventar:
Četiri pejsaža Živka Stoisavljevića
Portret episkopa Simeona od Nikodema Brkića
Kopije: Bogorodice Hilandarske od prof. Rasića, sv. Jovan
iz Sopoćana, Ruska ikona iz 14. st. sv.Georgije, nalazak
Mojsija na Nilu, kopija rađena u Sjedinjenim Državama.
Mobiliar :
a) blagovaonica s dvije veće vitrine, jedna otvorena vitri-
na za porculan, stol za 20 osoba sa šest sačuvanih stolica,
veliki sat s njihalom, radio prema nacrtima češkog
dizajnera-karlovački drvorezbar Žutić.
b) salonska garnitura od orahovine u crnoj boji, duborez,
stol, sofa i fotelje, 1907. izlagano u Budimpešti na
izložbi, a kupljeno od generala Opačića.
c) garnitura od mahagonija, vitrina za porculan, stol za
10 osoba i šest sačuvanih stolica sa tokarenim nogama.
d) u episkopskom kabinetu je garnitura od kuhane bukovine
rađena u Beču, sofa i 6 stolica, donji dio biblioteke i
veliko ogledalo.
e) velika trokrilna vitrina od orahovine u duborezu u kojoj
je zbirka sakralnog tekstila i mitre. Rađeno u Mariboru po
naruđbi za episkopski dvor u Karlovcu.
 - 13 -

f) jedna mala vitrina, orahovina, duborez

Tekstil:
a) četiri arhijerejska sahosa iz 18. st. zlatno protkani
brokat,
b) nekoliko episkopskih mitri od kojih je jedna iz prve
polovice 19. st., u tkanju neobarokni i neogotički detalji.

Metal: dva putira od mjedi reljefno izrezbarena

Popis portreta gornjokarlovačkih episkopa:

- Anastasije Ljubojević, osnivač manastira u Komogovini
1688 - 1712.
- Danilo Ljubotina, 1713 - 1739.
- Pavle Nenadović, 1744 - 1749.
- Petar Petrović, 1744 - 1784.
- Jovan Jovanović, 1783. - 1786.
- Genadije Dimović, 1786 - 1796.
- Lukijan Mušicki, oko 1730.
- Evgenije Jovanović

U rezidenciji nalazi se i knjižnica.

 - 14 -

2. ASANACIJA KUĆA U BLOKU, UREĐENJE DVORIŠTA I REKONSTRUKCI-

JA PROČELJA UGLOVNICE U RADIĆEVOJ 12 / MAŽURANIĆEVOJ S
NOVIM SADRŽAJIMA PRIZEMLJA

Najveću pažnju u bloku treba posvetiti asanaciji

drvene, podzidane barokne kuće u Križanićevoj 13 / Mažurani-
ćevoj, koja je u privatnom vlasništvu. Kuća je iz prve pol.
18. st., obnavljana u drugoj polovici stoljeća. Karakteris-
tična malogradska kuća Karlovca koja se može po strukturi i
vanjskom izgledu usporediti jedino s kućom u Radićevoj 1/
Tijesnoj i po kvaliteti vrednovanja i po strukturi koja je
izvornija jer je netaknuta. Također ima izvorni tlocrtni
raspored. Važno je da se ta kuća na uglu održi na bloku u
konkurenciji većih objekata 19. st. jer je presudna za vizu-
ru Križanićeve ulice, jedne od najkarakterističnijih obrtni-
čkih ulica povijesnog središta u prošlosti. Vrlo se lijepo
uklapa između masivnijih objekata, jer se nalazi na uglovnoj
zoni. Pripada joj malo dvorište s kapijom, s vrlo slikovitom
kompozicijom dvorišnih zgrada koje su dograđene u 19. st.
Važno je asanirati međustropnu konstrukciju i
prilagoditi boju pročelja izvornoj skali boja. Najbolja je
namjena kuće da ostane stambena obiteljska kuća samo za
jednu obitelj. Dvorišnu malu kuću koja je recentno adapti-
rana za stan treba raseliti i taj prostor koristiti za zanat-
sku djelatnost: npr. kitničarstvo, pletiljsku radnju, što-
panje čarapa, umjetno štopanje tkanina, ručni rad, pozamante-
rija, prodaja svijeća i suhog cvijeća, ili prodaju duhana,
 - 15 -

razglednica i sitnih potrepština.

Križanićeva 11 a, klasicistički objekt građen u

stilu baroknog funkcionalizma, recentno nadograđen, treba
što više u prizemlju rekonstruirati. Vratiti jednostavnu i
pregledanu tlocrtnu dispoziciju i istaknuti svođene prostor-
ne jedinice. Ponovno rekonstruirati vežu i otvoriti glavni
ulaz u središnjoj osi da zgrada dobije fizionomiju jer je
njeno pročelje devalorizirano. Na začelju bi se morale
ponovno otvoriti arkade. Vrlo je nesretna intervencija
interpolirano glomazno trokrako stubište koje se pokazuje
i nefunkcionalnim. Gornji katovi su povezani sa susjednom
kućom u Križanićevoj 11 hodnicima, pa bi to stubište trebalo
srušiti i u prizemlju ponovno vratiti svodnu konstrukciju.
S tom rekonstrukcijom dobile bi se dvije velike čekaonice za
stranke koje dolaze u ustanove SO Karlovac. Bojom pročelja
moraju se istaknuti stilske razlike između kuće broj 11 i
11 a koje su povezane zajedničkom vežom i zajedničkim dvo-
rištem. Preporuča se raseliti prizemlje i adaptirati ga
potpuno za prostorije administracije, a za čuvara naći smje-
štaj na II katu ili adaptirati tavanski prostor u Križani-
ćevoj 11 za manji stan orijentiran prema dvorišnoj strani,
a ne uličnoj.
 - 16 -

Križanićeva 11 / Marinkovićeva je izvanredan

stilski primjer kuće iz ranog 19. st. u kojoj se nalaze
ustanove SO Karlovac. Preporuča se uvesti centralno grija-
nje zajedničko za obje zgrade, a podrumske prostore adapti-
rati za caffeteriju i mali kućni buffet zatvorenog tipa za
radnike i službenike SO Karlovac.
Zajedničko dvorište zgrada u Križanićevoj 11 i
11 a koje ima betoniranu plohu treba ozeleniti vazama,
cvijećem i penjačicom na zidu dvorišta, i koristiti prostor
za parkiranje osobnih kola radnika, kako bi se oteretila
Križanićeva ulica.

Radićeva 12 / Marinkovićeva je objekt izrazite

vrijednosti na istaknutom položaju, devaloriziran predimen-
zioniranim izlozima lokala. Zahtijeva se totalna rekon-
strukcija oba pročelja prema planovima koje je izvela dipl.
ing. arh. Đurđa Lipovščak (Projektni biro AGI u Karlovcu), a
prema zahtjevima konzervatorske službe i modalitetima za-
štite propisane za objekte više ambijentalne kategorije. U
jednom dijelu prizemlja, lijevo od veže prema Radićevoj
ulici nalazi se filijala Kreditne banke Karlovac ”Latica”, u
prostoru koji je bio građen za karlovačku mjenjačnicu. Sa
time se je postigla restitucija, adaptacija i rekonstruk-
cija fasade tog dijela kuće, izuzev začelja dvorišnog kri-
la koje treba rastvoriti arkadama i iseliti socijalno ugro-
ženu osobu koja u tom prostoru hodnika stanuje. Rekonstruk-
cijom fasade treba obuhvatiti cijelo prizemlje u totalu
 - 17 -

zajedno s obnavljanjem friza slijepih lukova pod razdjelnim

vijencem.
Rekonstrukcija je povezana s promjenom namjene
nekih dosadašnjih sadržaja. U objektu treba zadržati knji-
žaru ”Naprijed” pod uvjetom da knjižara ostvari svoju obave-
zu prema Zavodu za zaštitu spomenika koji je samo privreme-
no tolerirao nedozvoljenu adaptaciju lokala. Zahtijeva se,
da knjižara ”Naprijed” uredi postojeću papirnicu u salon
za prodaju knjiga i da Karlovcu pruži kvalitetnu knjižarsku
uslugu. Zbog toga je potrebno prostor knjižare proširiti
na lokal PPK-a za prodaju voća, kojemu se u zamjenu može
ponuditi privremeni drveni kiosk ”tendu” na maloj tržnici
na Trgu Maršala Tita uz garanciju budućeg prostora za pro-
daju u kompleksu zgrade u Kraševoj 1. Ili da se adaptira
svođeni prostor kojeg stanari koriste za spremište u Ulici
6. maja 14 (Zanatska zadruga). Također da se isele dvije
obitelji iz prizemnih objekata u dvorištu kako bi knjižara
mogla imati skladište i poslovnicu u tim dvorišnim objek-
tima koji nisu prikladni za stanovanje. U prizemlju treba
ostati trgovina kozmetike pod uslovom da se adaptira u
suvremenu prodavaonicu luksuznog tipa s ponudom najbolje
kozmetičke robe. Također u zgradi treba ostati lokal mesni-
ce PPK-a, jer joj nije potrebno skladište.
U dvorištu se nalazi bivša gospodarska svođena
prizemnica, koju treba adaptirati za uslužno - obrtničku
djelatnost kojoj nije potrebno skladište; nadalje treba
srušiti šupe, rastvoriti arkade, zabraniti u skladištenje
 - 18 -

robe i hortikulturno riješiti prostor za dječja igrališta

klijente banke ”Latica”.
Stanovi na katu trebali bi se asanirati i ponovno
adaptirati u tri stana. Jedan je reprezentativan (nekad
hotelske prostorije), danas krojačnica, pa bi ga trebalo
adaptirat i u luksuzni salon s manjim prostorom za stanova-
nje vlasnika krojačnice. U drugim stanovima oteretiti pros-
tor od prevelikog broja stanara koji su adaptirali čak biv-
še kupaonice i pomoćne prostorije za stanovanje.

Radićeva 14 je objekt kojemu treba urediti proče-

lje i stalno ga održavati. Preporuča se potpuno raseliti
stanare i predati sve stanove u vlasništvo Srpsko - pravo-
slavne parohije i Episkopije. Tim više jer je potrebno osi-
gurati privremeni prostor za arhiv, biblioteku i umjetničke
predmete s područja Gornjo-karlovačke Episkopije, dok se ne
podigne posebna zgrada za rezidanciju Episkopije na zem-
ljišnoj čestici u Šimunićevoj ulici, u neposrednoj blizini
srpsko - pravoslavne parohijske crkve sv. Nikole. Nakon
raseljavanja stanara brigu o zgradi treba preuzeti vjerska
zajednica i parohija. Zgrada se ne smije nadograđivati.
Dvorište objekta bi trebalo hortikulturno riješiti
i urediti jer je u zgradi i administrativni prostor srpsko
- pravoslavne parohije, te dolaze stranke. Preporuča se
drvarnicu u dvorištu adaptirati za garažu, a u zgradu uvesti
centralno grijanje.
 - 19 -

- Mažuranićeva 6 je vrlo kvalitetna stambena zgrada

koja je dobro održavana, premda bi bilo potrebno obnoviti
pročelje s osobitom pažnjom i pod kontrolom Regionalnog
zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu i prema skali
boja određenoj istraživanjem Restauratorskog zavoda Hrvatske
u Zagrebu.
Peterosobni stan na katu je adaptiran u dva manja
stana s centralnim grijanjem. U prizemlju zgrade trebalo
bi osim stambenog prostora, jedan dio stana s posebnim ula-
zom adaptirati za ordinaciju zubarske ili specijalističke
prakse. U dvorištu s betoniranom plohom nalazi se garaža i
jedna gospodarska zgrada adaptirana za stanovanje. Plohu
dvorišta trebalo bi urediti i ozeleniti zidove puzavicom.

Blok s kompleksom zgrada je idealan za probni pri-

mjer ostvarivanja zajedničkog sistema grijanja koji bi dao
potvrdu o ekonomičnosti takvog sistema. Tim više, jer su
sve zgrade poslovni prostori. Samo su dvije u privatnom
posjedu, a njihovi bi vlasnici pristali na takvo rješenje.
 - 20 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA “L”

Sve su kuće (izuzev Radićeve 14) kao i dvorište

pod zaštitom zbog izrazite ili ambijentalne vrijednosti.
Objekt u Radićevoj 14 je kulturno - povijesnog značenja.
Zbog toga se naročita pažnja posvećuje održavanju pročelja
i rekonstrukciji objekata u Radićevoj 12 i Križanićevoj
11 a. Za objekt u Radićevoj 12 je izrađen plan totalne
rekonstrukcije pročelja s kojom je skopčana i djelomična
promjena namjene (AGI - proj. biro).
U bloku se pažnja treba posvetiti uređenju unutraš-
njih dvorišta, rušenju šupa i za svako se dvorište predla-
že hortikulturno rješenje.
S osobitom pažnjom tretira se kuća u Križanićevoj
13, kao objekt izvorne i izrazite vrijednosti iz baroknog
razdoblja, te se predlaže solidna asanacija kuće, naročito
međustropne konstrukcije i uređenje fasade. Također raselja-
vanje nekih stanara koji žive u dvorišnim zgradama, a te se
zgrade predlažu adaptirati za obrtničko - uslužnu djelatnost
ili prodajno uslužne obrtničke lokale.
U cijelom bloku treba uvesti sistem zajedničkog
grijanja.
Križanićeva 11 a
Zbirka mapa i planova, inv. broj 113. Arhiv Hrvatske u
Zagrebu.

TLOCRT, PRESJEK, POGLED I KONSTRUKCIJA

prijedloga za novogradnju tamnice Slunjske Regimente za 42
zatovrenika, te stan za tamničara, stražarnica i uredovnica
za tri vojna suca, koje se gradnja predlaže temeljom na-
redbe Karlovačko-Varaždinskog generalata od 26.travnja
1819 br. 1526 na slobodnom gradilištu porušenog objekta
štabskog suca Slunjske Regimente.

Tumač znakova u prizemlju:

a. hodnik
b. stražnji hodnik
c. hodnik k ložionici
d. stražarnica
e. 5 zatvorskih ćelija za zatvorenike
f. kuhinja za stražare i zatvorenike
g. nusprostorije
h. dvorište
i. odvod pomoću kojeg se voda odvodi iz dvorišta u odvod na
cesti
h.
i. ložionica i podrum za gorivo za tamničara, ispod
stepeništa
 - u prvom spratu:
m. predsoblje
n. hodnik do ložionice i sobe za saslušavanje
o. uredovnice za tri suca
p. zatvorska ćelija za oficire
g. r. s. - soba, komorica i kuhinja za tamničara
t. stražnji hodnik
u. nusprostorije

Položajni nacrt predložene novogradnje tamnice

Slunjske Regimente u Karlovcu

Tumačenje znakova
a. gradilište tamnice
b. kuća udovice Krivačić
c. sadašnja gostiona “K janjetu”
d. otuđeni komad od “d” za vrijeme francuske vladavine
e. dvije građanske kuće
f. gostionica “K austrijskom caru”
KARLOVAC
REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “M”

U istraživanju bloka “M” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik
Maca Macarol, dipl. ing. arh.,
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
Maja Šah - Radović, dipl. ing. arh.
Emil Pohl, akademski slikar, restaurator RZH
Prof. Marija Vrbetić
Mr Olga Maruševski
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “M”

s crkvom sv. Trojstva i franjevačkim samostanom,
spomenikom kulture.

Sadržaj:

1. Analiza bloka pod šifrom “M”

2. Prijedlozi za asanaciju, restauraciju i konzervaciju
franjevačkog sklopa i župne crkve sv. Trojstva i
reanimaciju postojećih kulturno-povijesnih i umjet-
ničkih sadržaja.
3. Zaštita neposredne okolice i prijedlog za rekon-
strukciju paviljona na obodu samostanskog vrta.
 - 3 -

1. ANALIZA BLOKA “M”

Blok se nalazi u najstrožem središtu povijesne

jezgre s jugozapadne strane glavnog trga, Trga Maršala
Tita, omeđen Marinkovićevom, Radićevom i Mažuranićevom
ulicom. U bloku se nalazi župna crkva sv. Trojstva s fra-
njevačkim samostanom zatvorenim u četverokrilni sklop
s dva unutrašnja dvorišta i samostanskim vrtom koji je za-
tvoren zidanom kapijom i omeđen prema gradskim ulicama ne-
integriranim paviljonima.

Situacija u 16, 17. i 18. st.

Crkva sv. Trojstva je prva zidana građevina plani-

rana u prvom idealnom planu tvrđave 1579. pa se smatra da
je 1580. bila dovršena. Renesansna je crkva ugrađena u ka-
snije produljenu crkvu, koja je glavnim pročeljem orijen-
tirana prema veduti grada (Marinkovićevoj ul.), a duljim
bočnim prema glavnom trgu. Kad je uprava župe predana fra-
njevcima bosanske provincije (kasnije hrvatsko-kranjska
provincija sa sjedištem u Ljubljani), glavno pročelje sa-
mostana s kapijom i portirnicom i najstariji dio samostana
podignut pokraj crkve orijentirani su kao i crkva prema
veduti grada. Razlog je tom položaju orijentacija tvrđave
u otklonu sjeverozapad - jugoistok, a takav odnos objekta
 - 4 -

prema trgu je vrlo tipičan za urbanizam 16. i 17. st. kada

se objekti orijentiraju prema gradskim vedutama bez osobi-
tog odnosa prema uglovima bloka.
Franjevci su pozvani u tvrđavu 1657, a provincijal
Bosansko-hrvatske franjevačke provincije Pavle Jančić, je
1659. ishodio od Ratnog vijeća u Grazu 15 radnika i sred-
stvima Vojne komande u Karlovcu nastavio zidati samostan
osnovan pokraj crkve 1658. Isprva je bio kraći i na taj
prvi dio nastavljena je 1669. gradnja jugozapadnog krila.
Do 1671. podignuto je i jugoistočno krilo protegnuto do
glavnog trga (krilo u današnjoj Mažuranićevoj ul.). Samo-
stan je bio jednokatna građevina, a s crkvom je omeđio
unutrašnje dvorište. Vrt se prostirao do današnje Radićeve
ulice, isprva je bio omeđen plotom, a kasnije visokim zi-
dom. U razdoblju kad je podignut najstariji dio samostana,
dozidana je uz crkvu u liniji pročelja kapela M. Božje od
Loreta, dovršena 1660. Samostanski posjed je bio zatvoren
prema današnjoj Marinkovićevoj ul. kapelom i portirnicom
koje je isprva bila prizemna kao i kapija. Od 1672. do
1674. produljena je crkva, koja je imala drveni zabatni
zvonik nad pročeljem.
Temelji današnjeg monumentalnog zvonika spominju
se prvi put 1683, a tek poslije požara 1692. zvonik je
protegnut do vijenca ispod zadnjeg kata, jer je 1705. bio
tek pokriven, najprije piramidalnim krovom, a zatim luko-
ovicom. Nakon požara je i crkva radikalno obnovljena i tada
je samostanski sklop protegnut prema trgu i spojen s
 - 5 -

crkvom iza koje se nalazila velika sakristija. Svođenje

crkve koja je u 16. i 17. st. bila pod drvenim kasetiranim
tabulatom, dovršeno je 1730. i od tada je ona dvoranski
barokni prostor svođen bačvastim svodom, po tipu ranobarok-
na redovnička jednobrodna crkva. Uz lađu crkve dograđene
su kapele sv. Ivana Nepomuka (danas M. B. Lurdske) za kar-
lovačku konjicu 1749, i bratovštine karlovačkih građana
pod patrocinijem sv. Antuna oko 1742. Do 1749. je dovršena
i velika sakristija iza svetišta, pa crkva više nije imala
renesansni poligonalni zaključak nego se je preoblikovala
u dvoranu s ravnim zaključkom. Samostan je dotad bio pot-
puno zatvoren u pravokutni kompleks s klaustrom koji je
djelomično bio zatvoren arkadnim hodnicima. U tom završnom
tlocrtnom obliku ucrtan je u tlocrt tvrđave iz 1572. s
vrtnom česticom na kojoj je bio bunar i drvena štala. Kom-
pleks je zapremio čitavu renesansnu “insulu”. Dotad je nad
kapijom na pročelju samostana prema današnjoj Marinkoviće-
voj ul. podignut hodnik koji spaja jugozapadno krilo samo-
stana preko oratorija Lauretanske kapele s pjevalištem u
crkvi koje je također bilo dovršeno do 1730.
U tlocrtu sklopa se najstariji dio samostana od
nešto kasnije produljenog krila razlikuje po uskoći, jer
su kasnije dograđena krila proširena arkadnim hodnicima.
U tom dijelu samostana je u prizemlju bio refektorij koji
je nakon produljivanja samostana pretvoren u podrum i nad
njim se nalazi 6 pravilnih malih redovničkih ćelija.
Drugi kat nad vanjskim krilima, s posebnim ulazom
 - 6 -

i stubištem iz današnje Mažuranićeve ulice podignut je

1786. za školski prostor gimnazije koju su vodili franjev-
ci. Tada je prestao funkcionirati manji bočni ulaz u pro-
storiju elementarne škole koju su franjevci također vodili
čim su dovršili gradnju samostana. Crkva je još jednom pro-
duljena 1789. na račun velike sakristije i soba na gornjim
katovima pa je tada i školski prostor bio smanjen za dvije
prostorije. Posljednja barokna intervencija je povišenje
zvonika do današnje visine i postavljanje lukovice 1791.
Ove kasnobarokne intervencije u franjevačkom sklopu i
crkvi izveo je karlovački graditelj Josip Stiller.
Sklop je arhitektonski bio potpuno zaokružen do
kraja 18. st. Crkva je bila do 1771. opremljena s 10 olta-
ra. Glavni oltar klesan od crnog kamena djelo je ljubljan-
skog umjetnika Michaela Cusse, postavljen je 1698. U Laure-
tanskoj kapeli je sačuvan kip male crne Madone datiran oko
l700. u rezbarenom baroknom okviru iz 1775. U kapeli kar-
lovačke konjice nalazi se raspeće s korpusom Krista iz
1730. koje je ovamo preneseno iz kapele sv. Križa na Ra-
kovcu, srušene poslije rata. Nadgrobna ploča generala
Herbersteina ugrađena je u luk kapele sv. Antuna i ovamo
prenesena nakon rušenja malteške kapele na Strossmayerovu
trgu god. 1830. U kapeli je drveni barokni oltar iz vreme-
na gradnje kapele. Ostaci oltara i slike sa oltara sačuvane
su u samostanskoj zbirci.
Oko 1776. je zidana štala i kapija samostanskog
vrta prema današnjoj Mažuranićevoj ulici, a 1783. je pla-
 - 7 -

nirano zatvaranje oboda vrta prizemnom građevinom određe-

nom za potrebe školskog prostora. Pošto je gimnazija nado-
građena na vanjsko samostansko krilo, samostanski vrt je
obzidan visokim zidom. Takva je situacija ostala na obodu
vrta i kroz prvu pol. 19. st. osim na uglu prema Radićevoj
i Mažuranićevoj ulici gdje je štala prezidana i produljena
za krilo prema Radićevoj ulici.

Promjene nastale tokom 19. st.

Unutrašnjost crkve a također i vanjski zidovi bili

su u baroknom razdoblju jednostavno bijeljeni, pa su se u
crkvenom prostoru vrlo dobro isticali klesani detalji i
oprema, naročito glavni crni oltar prošaran šarenim intar-
ziranim mramorom. Otkriveno je tokom istraživanja žbuke i
boje na zidovima da su vanjski zidovi sklopa bili ukrašeni
slikanim detaljima.
Sačuvani detalji dokazuju točnost svih faza gradnje
samostana. Slikani su bili svi prozorski okviri i rubovi na
uglovima. U prvoj fazi su slikani okviri oko prozora u rene-
sansnim oblicima, a u drugoj su mekši, jednostavniji rano-
barokni okviri. Manje ima klesanih kamenih doprozornika.
Uglavnom su na prozoru kapele Lauretanske, zatim na prozo-
ru portirnice i na vanjskim prozorima I kata najstarijeg
dijela samostana, tj. na pročelju prema Marinkovićevoj uli-
ci gdje je otvoren i rubni slikani detalj ukrasne barokne
 - 8 -

forme za razliku od rubne naslikane rustike na vanjskom

uglu prema Mažuranićovoj ulici. Ispitivanje boje i žbuke,
koja je na nekim površinama sačuvana u izvornoj strukturi,
radili su stručnjaci Restauratorskog Zavoda Hrvatske tokom
1978. (akad. slikar Emil Pohl, i dr. - o tome elaborat
Restauratorskog zavoda Hrvatske).
U 19. st. prvi put je slikano svetište crkve oko
oltara 1815., a zatim ponovno 1835. Lađu crkve je slikao
1857. Prokopije Godler. Svi su ti slojevi uništeni restau-
racijom od 1894. do 1896. kad je crkva povišena, stavljena
pod novo krovište i prema nacrtima graditelja Franje
Faleschinija iz Ljubljane potpuno obnovljena. Tom prilikom
izvedena su nova pročelja u stilu historicizma i dekorati-
vne secesije. Nadzor nad radovima je vodio karlovački gra-
ditelj Alfred Kapner. God. 1925. je dekorativno oslikana
unutrašnjost crkve. Slikar Ilija Ahmetov je naslikao sedam
medaljona na svodu koji prikazuju tajnu serafimske krunice,
a 1927. su slovenski dekorateri Čiril Križaj, Zajc, Ogrin
i Metzy potpuno dekorirali unutrašnje zidove; bočne kapele
je oslikao Ilija Ahmetov. Originalne zidne slike nalazile
su se samo u kapeli Majke Božje Lurdske (u vrijeme slika-
nja - sv. Ivana Nepomuka).
U okolici samostana, oko vanjskog vrta, bila je do
1863. zidana ograda i na uglu zidana niska gospodarska
zgrada koja je početkom 20. st. pregrađena u trgovački pro-
stor. (Vidi foto: Dj. Griesbach). Samostanska uprava je
krajem 19. st. dozvolila na obodu gradnju niske prizemne
 - 9 -

uske zgrade. Ta je zgrada po tipu bila vrlo slična prizem-

nici u Radićevoj ulici u kojoj se nalazila knjižara L.
Reicha, (a koja je kasnije srušena i na tom je mjestu podi-
gnuta suvremena trgovačka zgrada od armiranog betona i
stakla - vidi fotografije s početka 20. st.) Ta je niska
prizemnica nadomještena 1938. dugačkom paviljonskom zgra-
dom s nizom lokala, rastvorena lukovima izloga, po tipu
identična postojećem paviljonu iz istog vremena u Banjav-
čićevoj ul. 8. Paviljon kao i starija gospodarska zgrada
postoje i danas, ali je paviljon unakažen suvremenim inter-
vencijama, nakaznim izlozima i posljednjom recentnom nado-
gradnjom trgovačkog prostora na uglu Radićeve i Marinkovi-
ćeve ulice.
Potez u Radićevoj ulici od br. 9 do 11 je nagrda i
najgrublje narušavanje estetskog izgleda gradske vedute kao
i neposredne okolice samostana. Korisnik prostora je trgo-
vačka mreža raznih karlovačkih i jednog beogradskog poduze-
ća (Tekstil - kmerc; PPK Karlovac; Beko - Beograd i Tehno-
merkur). Naprotiv, bivša gospodarska zgrada na uglu Marin-
kovićeve i Radićeve pod dvoslivnim je krovom, premda u
prvoj pol. 20. st. rastvorena velikim otvorima izloga, u
skladu je sa samostanskim sklopom koji je u strukturi iz
17. st. s masivnim zatvorenim zidovima, čvrste forme i ko-
jemu odgovara plastično gibanje krovnih površina, a ne ra-
vna linija atike unakaženog paviljona s metalnim okvirima
izloga.
 - 10 -

2. PRIJEDLOZI ZA ASANACIJU, RESTAURACIJU I KONZERVACIJU

FRANJEVAČKOG SAMOSTALNA I ŽUPNE CRKVE SV. TROJSTVA I
REANIMACIJU POSTOJEĆIH KULTURNO-POVIJESNIH I UMJETNI-
ČKIH SADRŽAJA.

Franjevački samostan i župna crkva sv. Trojstva

proglašeni su rješenjem Konzervatorskog Zavoda u Zagrebu,
od 14.X 1964. spomenikom kulture izrazite arhitektonske i
sadržajne vrijednosti, kategorije “O”.

Prijepis rješenja:
SOCIJALIISTIČKA REPUBLIKA HRVATSKA
KONZERVATORSKI ZAVOD
Z A G R E B
Ilica 44 / tel. 36 - 515
broj: 01 - 423 / 3 - 1964.
Zagreb, 14.X 1964.

Na osnovu člana 57 zakona o zaštiti spomenika kulture /

Narodne novine br. 18 / 60 / Konzervatorski Zavod u Zagrebu
donosi
R J E Š E N J E
Utvrđuje se da ŽUPNA CRKVA SV. TROJSTVA SA FRANJEVAČKIM
SAMOSTANOM U KARLOVCU, sagrađena na kat. čest. br. 87 i 89,
zemljišno knjižni uložak br. 57, k. o. Karlovac, vlasništvo
Reda Franjevaca u Karlovcu, ima svojstvo spomenika kulture,
 - 11 -

te se određuje upis tog spomenika u registar nepokretnih

spomenika kulture kotara Karlovac.
Pod ograničenje iz člana 29 Zakona o zaštiti spomenika kul-
ture dolazi i neposredna okolina tog spomenika kulture.
Nakon pravomoćnosti rješenje će se dostaviti Općinskom su-
du u Karlovcu radi njegova upisa u zemljišne knjige.
Žalba protiv ovog rješenja ne zadržava njegovo izvršenje.

O b r a z l o ž e n j e

Komišija Konzervatorskog zavoda ustanovila je:

Župna crkva sv. Trojstva situirana je u središtu grada na

glavnom trgu nekadašnje tvrđave. Uz nju je dvokatni franje-
vački samostan s unutrašnjim dvorištem. Taj kompleks, koji
je nastajao od druge polovine 17. st. postepeno je poveća-
van i pregrađivan (iza požara g. 1692; adaptacije tijekom
18. st.; restauracija 1894-1896.). Crkva je izduljena baro-
kna građevina s tri pobočne kapele. Uz svetište je jaki
visoki zvonik (1683-92); nadogradio ga je Josip Štiler
1793., te pretstavlja glavnu urbanističku vertikalu Karlov-
ca 18. stoljeća. Barokni inventar djelomično je očuvan:
glavni mramorni oltar, djelo je M. Cusse iz 1698; oltar sv.
Antuna ima barokni retabl, a Marija Lauretanska je u rokoko
stilu iz 1775.; nadgrobna ploča I. J. Herbersteina iz god.
1689.
U samostanu barokne slike, među kojima su i djela V.
Metzingera(1743) i Cebeja; velika biblioteka sa starim
izdanjima knjiga, barokna monstranca.
 - 12 -

Zbog svoje urbanističke, arhitektonske i umjetničke vrijed-

nosti, ovaj se kompleks ubraja u značajnije spomenike na
području danas prostranog kotara Karlovac.
Rješenje br. 01 - 423/3 - 1964.
Na osnovu izloženog, a temeljem člana, l, 2, 37, 38 i 39.
Zakona o zaštiti spomenika kulture i člana 8 i 11 Pravil-nika
o registraciji spomenika kulture (Narodne novine broj
1/1969) rješeno je kao u dispozitivu.

Protiv ovog rješenja je žalba Republičkom sekretarijatu za

kulturu SRH u roku od 15 dana od dana prijema. Žalba se
predaje ovom Konzervatorskom Zavodu.
D i r e k t o r:
M.P. Rade Vlkov

O tome obavjest:
l. Red Franjevaca, Karlovac, Trg Maršala Tita
2. Skupština općine Karlovac
3. Skupština kotara Karlovac
4. Jugoslavenski Institut za zaštitu spomenika kulture,
Beograd
5. Konzervatorski Zavod, Zagreb-registar spomenika kulture
U ovom rješenju navedeni spomenik kulture upisan je u re-
gistar spomenika kulture kotara Karlovac, pod reg. brojem
81.
Zagreb, 14.X 1964. Potpis službenika:
M.P. Rastko Švalba
 - 13 -

Nakon istraživanja Odjela za povijest umjetnosti

Centra za povijesne znanosti u Zagrebu rezultati su objav-
ljeni u znanstvenoj studiji:
Dr Đurđica Cvitanović, “Franjevački samostan i župna crkva
sv. Trojstva u Karlovcu”, 191-241, Karlovac, radovi i
građa iz dalje i bliže prošlosti, Zbornik II, Historijski
Arhiv u Karlovcu, Karlovac 1970.

Za potrebe istraživanja, restauraciju i konzerva-

ciju spomenika dovršena je slijedeća dokumentacija:
- Arhitektonska dokumentacija u svim tlocrtima i presjeci-
ma u mjerilu l : 50.
- U suradnji s Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika
kulture u Zagrebu snimljene su sve vanjske fasade kom-
pleksa i njegova oboda tj. sistem neintegriranih paviljo-
na, u mjerilu l : 50.
- U suradnji s Restauratorskim zavodom Hrvatske u Zagrebu
ispitani su slojevi žbuke i boje te slikani detalji na
fasadama samostana i crkve ( - o tome elaborat RZH u
Zagrebu).
- SIZ u oblasti kulture općine Karlovac naručio je istra-
žne radove na kompleksu franjevačkog samostana i crkve
od Građevinskog instituta u Zagrebu, OOUR Fakultet gra-
đevinskih znanosti, Zavod za betonske i zidane konstruk-
cije. O tome izvještaj 18.V 1978. (ing. Steinmana Vikto-
ra) predan SIZ-u;
 - 14 -

- Također je naručeno istraživanje konstrukcije crkve (o

tome SIZ u oblasti kulture SO Karlovac).
- U suradnji s Regionalnim Zavodom za zaštitu spomenika
kulture u Zagrebu izveden je grafički prikaz za reanima-
ciju i sadržaje u franjevačkom kompleksu (dipl. ing. arh.
Šah-Radović.
- Izvršen je popis umjetničkih predmeta i slika, pregleda-
na biblioteka; suradnici Dj. Cvitanović, A. Ribičić-Župa-
nić, M. Vrbetić, O. Maruševski.
- Za Regionalni Zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagre-
bu, popis inventara predmeta umjetnog obrta i crkvenog
posuđa , suradnik I. Lentić.
- Za zaštitu okolice samostana Regionalni zavod za zaštitu
spomenika kulture u Zagrebu izdao je propozicije za in-
terpolaciju objekta u Radićevoj ulici koji je sastavni
dio franjevačkog kompleksa. Autor: dipl. ing. arh. M.
Šah-Radović s nacrtom u mjerilu l : 100 i s tekstualnim
objašnjenjem.
- Samostanski kompleks je u nekoliko navrata fotografiran,
a također i njegov inventar - Fotodokumentacija Odjela za
povijest umjetnosti, Regionalnog Zavoda za zaštitu spome-
nika kulture, Restauratorskog zavoda JAZU i Restaurator-
skog zavoda Hrvatske.
- S O Karlovac, iselila je jedan trosobni stan u II katu
samostana, prostor bivše gimnazije, i namijenila ga za
zbirku umjetnosti, oslobodila bivšu portirnicu u prizem-
lju gdje se nalazila obrtnička postolarska radnja za koju
 - 15 -

je samostan participirao sa sredstvima za uređenje rad-

nog prostora dotičnom obrtniku u Ulici Grgura Ninskog.
Samostan je uredio prostorije za zbirku.
- Restauratorski zavod JAZU je u suradnji s Odjelom za po-
vijest umjetnosti proveo izbor umjetničkih predmeta i do
sada konzervirao i restaurirao deset slika, od čega su
7 platna radovi franjevačkih slikara iz 1760 s tematikom
ciklusa iz života sv. Franje, a ostalo su oltarne pale
V. Metzingera, A. Herrleina i I. Layera.

Sadržaji što se predlažu u samostanu u dosad oslo-

bođenim prostorijama i u onima koji se planiraju u budućno-
sti raseliti, odgovaraju uglavnom onim sadržajima koje je
samostan imao u vrijeme svog kulturno-povijesnog procvata.
Temelje se na arhivskim istraživanjima i originalnim pla-
novima koje je snimio karlovački graditelj Josip Stiller
1786. prilikom nadogradnje prostora u II katu za gimnaziju
(publicirano u studiji: Đurđica Cvitanović, “Parohijska
crkva sv. Nikole u Karlovcu i njezin graditelj Josip
Stiller“, Zbornik za likovne umetnosti 10, Matica Srpska,
Novi Sad, 1974.). Prema toj dokumentaciji kao i sadržajima
samostana u 18.st. predlaže se maksimalna restitucija pro-
stora koju je moguće dobiti i suvremeno prezentirati i ko-
ristiti. Prostor određen za kulturne svrhe kao i samostan-
ski prostor treba maksimalno zaštititi i konzervirati. Za
neposrednu okolicu samostana predlaže se konzervativna re-
stauracija postojećih objekata.
 - 16 -

SADRŽAJ UNUTRAŠNJEG PROSTORA SAMOSTANA U

GOD. 1786. I SADRŽAJI KOJI SE PREDLAŽU

Prizemlje prema legendi nacrta iz 1786.

l. Ulaz u samostan s glavnog trga.
Ulaz u samostan i na katove u jugoistočnom traktu, da-
nas iz Mažuranićeve ulice.
2. Školska soba za geometriju do ulaza u samostan, uglovna
soba koja je u 17. st. i prvoj pol. 18. st. služila za
parlatorij (danas je u njoj trgovina, mesnica).
3. Soba za crkvenog slugu u samostanskom krilu prema glav-
nom trgu (danas sakristija, tj. dio te prostorije).
4. Soba za sakristana (danas sakristija, tj. dio prostora)
5. Velika i mala sakristija iza svetišta crkve (taj pro-
stor je danas svetište crkve koja je 1789. produljena
na račun nekadašnje sakristije i samostanskih soba na
katovima).
6. Arkadni hodnici u prizemlju, komunikacija kroz samostan-
ska krila koja je danas pregrađena vratima, a na kraju
jednog dijela hodnika je jedna od arkada pregrađena za
prostoriju u kojoj se nalazi peć za centralno grijanje.
7. Stolarija, svođeni prostor u jugoistočnom traktu u ko-
jem se u 17. st. nalazila elementarna škola (danas ju
koriste stanari II kata kao drvarnicu).
8. Svođena prostorija pred kuhinjom samostana, gospodarski
dio s dvije smočnice (danas pregrađen prostor u samo-
stanski hodnik za ulaz u vrt i jedan mali stan).
 - 17 -

9. Kuhinja sa smočnicom pod stubištem, u jugozapadnom

traktu prema vrtu i danas je samostanska kuhinja.
10. Refektorij, služi istoj svrsi u svečanijim prilikama.
11. Soba za serviranje, danas je spremište uz refektorij.
12. Podrum s dva manja odjeljka ranije je bio podrum i re-
fektorij najstarijeg dijela samostana (danas je jedan
dio raseljen materijalnim prilogom samostana, a jedan
stanar samac privremeno je smješten u pomoćne prosto-
rije zbirke umjetnina na II katu. U drugom dijelu po-
druma prema Marinkovićevoj ulici je početkom 20. st.
probijen trgovački lokal u kojem je danas smještena
jedna porodica).
U prizemlju, prema ulici, izvorno nisu bili probijeni
prozori ni vrata, a u podrum se ulazilo iz unutrašnjeg
dvorišta samostana.

Sadržaji koji se predlažu za prizemlje samostana

Prizemlje je nakon izgradnje samostana bilo podije-
ljeno na kultni javni prostor, školski prostor i samostan-
ski odio (klauzuru) s gospodarskim prostorijama i kuhinjom,
smočnicama, podrumom i kasnije stolarskom radionicom u svo-
đenoj prostoriji u kojoj je u 17. st. bila pučka škola. Kod
ulaza u samostan prema glavnom trgu nalazila se soba za
primanje.
Predlaže se, da kultno - javni prostor, crkva sv.
Trojstva, zbog prostorne vrijednosti (crkva redovničkog
dvoranskog tipa) i umjetničke opreme bude obnovljena, zido-
 - 18 -

vi lišeni teških secesijskih dekorativnih naliča i da se u

dvorani ponovno istaknu klesani umjetnički detalji i opre-
ma. Da se crkva sporazumno s upravom samostana, u određe-
no vrijeme kada ne služi kultnoj namjeni tj. u vrijeme kad
nije u funkciji, učini pristupačnom za razgledanje i da se
prigodice u crkvenoj dvorani održavaju koncerti za javnost
na orguljama i nastupi pjevačkih zborova.
Samostanu za župni ured treba ostvariti prostor
bivšeg parlatorija, sobu za primanje koja je neko vrijeme
bila razred za geometriju nakon osnutka gimnazije (danas
je u njoj trgovina - mesnica). S tim sadržajem vratila bi
se prostoriji prvobitna namjena. Položaj prostorije je
funkcionalan za primanje stranaka jer se pred njom nalazi
hodnik koji može služiti kao čekaonica. S time bi se na
pročelju zatvorile perforacije koje nagrđuju kompleks na
najmarkantnijem položaju prema Trgu Maršala Tita, jer bi
se probila vrata iz hodnika i tako rekonstruirao prvobitni
raspored i komunikaciju u tom dijelu samostana.
Najstariji školski prostor, a kasnije samostanska
stolarija je svođena prostorija, danas drvarnica stanara u
II katu s ulazom iz hodnika a nekada i direktnim s ulice,
treba adaptirati za dvoranu koja može služiti za vjeronauk
a također i javna predavanja ili povremene izložbe škol-
skog povjesnog materijala i knjiga.
Prostoriju gospodarskog dijela samostana sa smoč-
nicama u jugoistočnom traktu u kojem se pred samostanskom
kuhinjom nalazi u stanu jedna osoba treba vratiti gospo-
 - 19 -

darskom traktu i srušiti pregradne zidove te zatvoriti vra-

ta na pročelju koja su probijena zbog stana.
Kuhinju, refektorij i sobu za serviranje pokraj
refektorija te stubište jugozapadnog najstarijeg trakta
treba ostaviti istoj svrsi sa preporukom, da se refektorij
opremi po mogućnosti starim mobilijarom i da služi isklju-
čivo toj svrsi i za svečana primanja, a ne za rekreaciju
ili dvoranu za vjeronauk.
Bivš i podrum i najstariji refektorij treba do kra-
ja raseliti i ponuditi SIZ-u u oblasti kulture da ga pre-
uredi u dvoranu za kulturne prirodbe (npr. izložbeni pro-
stor, kinoteku, predavanja sa diapozitivima i sl.). Za taj
prostor treba ostvariti dugoročniji ugovor sa samostanom,
a samostanska uprava bila bi dužna da hortikulturno riješi
unutrašnji vrt i klaustar samostana. Na pročelju najstari-
jeg dijela samostana, u prizemlju, nije bilo prozora, ali
je vrlo vjerojatno da su postojali slijepi prozori s
naslikanim okvirima, jer su i rubovi pročelja prema Marin-
kovićevoj ulici naslikani dekorativnim motivima koji nisu
samo uobičajena naslikana rustika. Drveni okvir dućana tre-
ba eliminirati i pročelje konzervirati i ponovno naslikati
detalje koji su sondiranjem utvrđeni.
 - 20 -

Sadržaji I kata 1786. i prijedlozi za restituciju

15. Dvokrako stubište u jugoistočnom traktu za prilaz na

katove.
16. Samostanski hodnici su se protezali kroz sva krila, a
na krajevima hodnika bili su probijeni prozori(situaci-
ja je danas uglavnom ista, osim što su hodnici preki-
nuti vratima koja su naknadno umetnuta. Na kraju hodni-
ka prema glavnom trgu pregrađena je od dijela hodnika
manja soba koja se koristi za vjeronauk).
17. Dvije sobe za gvardijana. U taj se prostor proširilo
svetište crkve pa na katu ima manje soba jer su zbog
toga srušene i soba za tercijara i soba za definitora.
Sve ove tri administrativne prostorije bile su orijen-
tirane prema glavnom trgu (sobe br. 18 i 19).
20. Šest soba u jugoistočnom traktu bile su sobe za profe-
sore (danas samostanske sobe, spavaonice).
21. Soba za goste (uglovna reprezentativna soba, koja je
pregrađena za stan jedne osobe).
22. Veliko spremište (danas soba za boravak u jugozapadnom
traktu samostana).
23. U jugoistočnom traktu su bile redovničke ćelije, ukup-
no 13, 6 manjih s prozorima prema klaustru (danas pre-
građene u 4 prostorije za depo biblioteke, spremište za
knjige i kupaonicu), i 7 većih ćelija s prozorima pre-
ma samostanskom vrtu.
24. Krojačnica (danas ćelija).
 - 21 -

25. Bolesnička soba (danas ćelija).

26. Kućna kapelica za bolesnike (danas ćelija)
27. Soba za bolničara (danas ćelija).
28. Nužnici.

Prvi kat samostana služio je isključivo za stanova-

nje i boravak redovnika, tzv. klauzura. U jugoistočnom
traktu su bile izdvojene sobe franjevaca profesora a prema
trgu gvardijana i osoblja uprave samostana dok je reprezen-
tativna uglovna soba bila za goste. Situacija je do danas
gotovo ista, osim što je reprezentativna uglovna soba, ori-
jentirana prema Trgu Maršala Tita i Mažuranićevoj ulici,
stanarski prostor kojeg treba raseliti i vratiti samostanu
pod uvjetom da ta soba bude salon za primanje, a pokrajnje
sobe koje sada služe za učionicu i župni ured, da budu go-
stinjske sobe. Predlaže se, da se u jugozapadnom traktu
privremeno zadrži spremište knjiga i osposobi jedna od
samostanskih ćelija za rad bibliotekaru i jednom pomoćniku
dok se ne rasele i ne adaptiraju prostorije bivše gimnazije
u II katu, gdje se predviđa smještaj gradske čitaonice i
samostanske biblioteke.
Od samostana se zahtijeva da će svoje prostore odr-
žavati i da neće ulaziti u pregradnje bez suglasnosti Regi-
onalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture.
 - 22 -

Sadržaji II kata 1786. i prijedlozi za nove saržaje

Sobe 30, 31, 32 i 33 su bile učionice normalne ško-

le za I, II i III razred, a sobe 34, 35, 36 i 37 učionice
za II, III, IV, i V razred latinske škole (gimnazije). Naj-
veća soba br. 30 je služila također za ispitnu dvoranu
(Op.: tlocrti se nalaze u Arhivu Hrvatske u Zagrebu).
Tri velike učionice u jugoistočnom krilu prema
Mažuranićevoj ulici pregrađene su u nekoliko stanova koje
treba raseliti i rekonstruirati. U tom slučaju ostvarila
bi se tri potrebna prostora za čitaonicu, samostansku
biblioteku i arhivu. Nad dvorišnim samostanskim krilom je
u 19. st. nadograđena jedna prostorija koja danas služi za
stan i praonicu rublja. Taj prostor treba raseliti i tu
smjestiti spremište knjiga i jednu manju čajnu kuhinju i
umivaonike potrebne biblioteci i čitaonici.
U krilu prema Trgu Maršala Tita nalazilo se pet
učionica, ali je to krilo skraćeno za dvije prostorije kad
je 1789. produljeno svetište crkve. Preostale tri sobe i
dio hodnika je prostor u kojemu se uređuje samostanska
zbirka. Za sada je konzervirano i restaurirano 10 umjetni-
čkih slika iz samostanske zbirke koje su u taj prostor već
smještene. Iz pomoćnih prostorija treba iseliti jednog
privremeno smještenog samca jer je taj prostor namijenjen
za depo zbirke crkvene umjetnosti.
Prostorije II kata trebaju da se vrate javnoj kul-
turno-prosvjetnoj namjeni. Najadekvatnije rješenje jest da
 - 23 -

se u prostor bivše gimnazije smjesti zbirka crkvene umjet-

nosti i biblioteka samostana s javnom čitaonicom i arhivom,
te da bude pristupačna javnosti.
Pošto je preporuka Građevinskog instituta u Zagrebu
nakon istražnih radova u kompleksu franjevačkog samostana u
Karlovcu, da se nakon raseljavanja II kata sruši postojeći,
u 20. st. prigrađeni sanitarni čvor, i da se u sklopu samo-
stana izvedu suvremeni sanitarni čvorovi, ta se preporuka
mora uvažiti i planirati uklapanje novih sanitarnih čvoro-
va prilikom adaptacije II kata za kulturne i javne namjene.
S tom intervencijom znatno bi se uljepšao vanjski izgled
samostana.

Popis slika i umjetničkih predmeta samostanske zbirke

a) Konzervirane i restaurirane slike u Restauratorskom
zavodu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
u Zagrebu:

1. Sv. Nikola, oko 1740, ulje na platnu, pripisano

Valentinu Metzingeru.
Vel. 178 cm X 99 cm
2. Bezgrešno zečeće, 1817, ulje na platnu, Leopold Layer.
Vel. 231 cm X 132 cm
3. Sv. Marija od Ružarija / Krunice /, 1788, Andreas
Herrlein.
Vel. 205 cm X 118 cm
 - 24 -

4. Franjevački mučenici u Alžiru

Sv. Bernardo, Petar, Akurzije, Adjutus i Otho;
nepoznati franjevački slikar, ulje na platnu.
Vel. 96,8 X 76
5. Sv. Dominik, sv. Rufin i sv. Franjo Asiški, oko 1760,
nepoznati franjevački slikar, ulje na platnu.
Vel. 86 cm X 83 cm
6. Prikazanje Krista i Bl. Dj. Marije sv. Franji Asiškom,
oko l760, nepoznati franjevački slikar, ulje na platnu.
Vel. 86 cm X 83 cm
7. Sv. Franjo i Raspeće, oko 1760,
nepoznati franjevački slikar, ulje na platnu.
Vel. 86 cm X 83 cm
8. Sv. Franjo dijeli braći kruh, oko 1760,
nepoznati franjevački slikar, ulje na platnu.
Vel. 86 cm X 83 cm
9. Sv. Franjo i papa Nikola V. oko 1760,
nepoznati franjevački slikar, ulje na platnu.
Vel. 86 cm X 83 cm
10. Sv. Franjo oživljuje dijete, oko 1760,
nepoznati franjevački slikar, ulje na platnu.
Vel. 86 cm X 83 cm

b) slike i kipovi koji se nalaze u spremištu:

ll. Doktorska diploma, l726,
Prikazanje Isusa u hramu, na svili.
Vel. 138 cm X 96,3 cm
 - 25 -

12. Sv. Juraj ubija zmaja, 1734, ulje na platnu, pripisa-

na Valentinu Metzingeru.
Vel. 180 cm X 97 cm
13. Sv. Petar Reglat, 1734, Valentin Metzinger.
Vel. 207 cm X 117 cm
14. Smrt sv. Josipa, 1740 , ulje na platnu, autor. nepoznat,
Vel. 108 cm X 78,5 cm
15. Sv. Josip s malim Isusom, 18. st. ulje na platnu,
autor nepoznat.
Vel. 93 cm X 83 cm
16. Sv. Franjo moli indulgenciju, 18. st., ulje na
platnu, pripisivano Antunu Cebeju.
Vel. 223 cm X 124 cm
17. Sveta Obitelj, 18. st. ulje na platnu, autor nepoznat.
Vel. 85 cm X 64 cm
18. Sv. Ivan Dunecot, 18. st., ulje na platnu, autor
nepoznat
Vel. 85,5 cm X 68,7 cm
19. Sv. Sebastijan, 18. ulje na platnu, autor nepoznat.
Vel. 106 cm X 80 cm
20. Oplakivanje Krista, 18. st. ulje na platnu, autor
nepoznat.
Vel. 153 cm X 110 cm
21. Sv. Antun s malim Isusom, oko 1757. ulje na platnu,
možda J. Potočnik.
Vel. 108,3 cm X 72 cm
 - 26 -

22. Euharistija, Ime i srce Isusovo, ulje na platnu,

autor nepoznat, 18/19 st.
Vel. 169 cm X 111 cm
23. Stigmatizacija sv. Franje Asiškog, ulje na platnu,
autor nepoznat, 18. st.
Vel. 136 cm. X 76 cm.
24. Stigmatizacija sv. Franje Asiškog, ulje na platnu,
autor nepoznat, 18. st.
Vel. 136 cm X 76 cm
25. Sv. Barbara, ulje na platnu, bečki autor, 1832.
Iza slike natpis: Zum Andenken Carlstadter Garnison
Artillerie Districkt von seinem Comandanten Major
Ignaz Bültner im Jahre 1832 übergeben (obnovljena
1862).
Vel. 225 cm X 127,3 cm
26. Sv. Antun Pustinjak, ulje na platnu, 17/l8. st.,
autor nepoznat.
Vel. 178 cm X 102 cm
27. Sv. Ivan Nepomuk, ulje na platnu, prva pol. 19. st.
autor nepoznat.
Vel. 120 cm X 71,5 cm
28. Raspeće, ulje na platnu, 19. st. autor nepoznat.
Vel. 87 cm X 79 cm
29. Ecce Homo (Krist s trnovom krunom na glavi),
ulje na platnu, 18/19. st. autor nepoznat.
Vel. 50,5 cm X 41,5 cm
 - 27 -

30. Madona s djetetom, ulje na platnu, 19. st. autor

nepoznat.
Vel.
31. Madona s djetetom, ulje na platnu, kasno 19. st. autor
nepoznat.
Vel. 193 cm X 113 cm
32. Srce Marijino, ulje na platnu, 19. st. autor nepoznat
Vel. 93 cm X 78 cm
33. Srce Isusovo, ulje na platnu, 19. st. autor nepoznat.
Vel. 93 cm X 78 cm
34. Crkvena zastava bratovštine s likovima sv. Nikole i
sv. Barbare, 1844, Jakov Šašel (vrlo oštećena).
35. Sv. Nikola, ulje na platnu, kasno 19. st., autor
nepoznat.
Vel. 87 cm X 63 cm
36. Sv. Obitelj (sa zastave), ulje na platnu, 1837,
Fridrich Hamerlić.
Vel. 73 cm X 56 cm
37. Sv. Rok (sa zastave), ulje na platnu, 1837,
Fridrich Hamerlić
Vel. 73 cm X 56 cm
38. Sv. Valentin, ulje na platnu, 1838, Fridrich Hamerlić
Vel. 95,7 cm X 67,2 cm
39. Kapela sv. Križa (srušena 1958. bila je pred ulazom
u grad prema Rakovcu), akvarel, autor nepoznat.
Vel. 26,3 cm X 31,5 cm
 - 28 -

40. Madona s djetetom, drvo, pozlata, reljef u medaljonu

s okvirom, 18. st.
Vel. 57 cm X 36 cm
41. Anđeli i tabernakl s oltara M. Božje Lauretanske
42. Malo Raspeće, drvo, 19. st.
Vel. 52 cm X 38 cm
43. Nekoliko manjih anđela s olatara koji su srušeni.
44. Nekoliko manjih raspeća, drvo.
45. Drveni kip svetice bez atributa (mali format)
46. Raspeće u hodniku samostana kod ulaza, drvo
47. Vrata od kovana željeza iz kapelice sv. Križa, 1803.,
zatvaraju hodnik u kojem je privremeno spremište
predmeta crkvene umjetnosti.

Zbirka predmeta umjetnog obrta

Zbirka broji oko 20 kom. u metalu izvedenih umjet-
ničkih kaleža, ampula i relikvijara iz 17. i 18. st., za-
tim oko 10 kom. predmeta umjetnog obrta crkvenog i profa-
nog karaktera. Najvredniji predmeti metalne obrade iz ba-
roknog razdoblja su radovi bečkih, augsburških i domaćih
majstora. Među njima je monstranca generala Herbersteina
iz 1684. od srebra, djelomično pozlaćena, s poprsjima anđe-
la i emajliranim medaljonima, rad poznatog zlatara iz
Augsburga Hansa Jacoba Wildta, srebrna kadionica od
Caspara Rissa von Rissenfelda također zlatara iz Augsburga,
izvedena krajem 17. st.
 - 29 -

Porculanski predmeti su bečke provenijencije, ugla-

vnom iz 19. st. Mobilijar po raznim prostorijama samostana,
komode, ormari i stolići su iz 19. st. a također i nekoli-
ko fotelja smještenih u prostorije zbirke crkvene umjetno-
sti. Popis inventara koliko je bio dostupan izradio je mr
Ivo Lentić konzervator Regionalnog zavoda za zaštitu spo-
menika kulture u Zagrebu.

Biblioteka franjevačkog samostana

Sadrži knjige iz najrazličitijih grana znanosti,

počevši od XVI st. na latinskom, njemačkom i hrvatskom je-
ziku. Brojni su školski udžbenici, zatim djela religioznog
sadržaja, te knjige, različiti oglasi, naredbe, časopisi
tiskani u Karlovcu u prvim karlovačkim tiskarama - francu-
skoj vojnoj i Weisovoj, zatim kod I. N. Prettnera i u osta-
lim karlovačkim tiskarama.
Biblioteka raspolaže s dosta rariteta od kojih spo-
minjemo:
1. Hedio, Kaspara : Flavii Josephi historiae, Strassburg
1544.
2. Spangen, Joann : Cathechismus sive institutio christia-
nae religionis, 1561.
3. Theodorico, Sebastiano : Novae questiones spherae, d. h.
de circulis coelestibus, Witenberg 1573.
4. Petrus, Canisius : Kathechismus fur gemeine Leute,
Würzburg 1625.
 - 30 -

6. Chymische Experimenten, d. i. die Kunst Farben zu

ververtigen, 1754.
7. Dufréne Maximilian : Rudimenta historica sive brevis,
facilisque methodus juventutem ortodoxam notitia
historica imbuendi ... Trnava 1767.
8. Schrefer, Karl : Institutionum geometricarum, pars prima
sive geometria elementaris ... Beč 1770.

Raspon bibliotečnog fundusa pokazuju i ovi naslovi:

- Anleitung zur Bürgerlichen Baukunst, Beč 1776.
- Chriari, Pietro : Memorie del barone di Trenck, Venecija
1784.
- Fräffer, Franz : Historische Raritäten oder Magazin Ge-
heimer Memorien, Anecdoten etc. aus der Menschen und
Völkergeschichte, Beč 1814.
- Die Heilige Schrift alten und neuen Testamenten. Luksuzno
izdanje s ilustracijama Gustava Doréa.
Školskim udžbenicima od kojih su mnogi štampani u
Karlovcu pripadaju :
- Kathechismus zum gebrauche in allen Kirchen der
französischen Kaiserreiches, Karlovac 1811.
- Fogh, Chrysostomus (profesor i direktor franjevačke
Gimnazije) : Paradigma mathematica, mechanica, hidrosta-
tica etc ... 1821.
- Rožić, Antun : Kratko naputjenyje vu kruto hasznoviteh i
zevszema potrebneh temelyh diachkoga jezika, Budim 1821.
 - 31 -

- Mitterpacher, Ludvig : Navuk od murveh vurednosti i

szvileneh kukcev hranyyenya za narodne škole van dan,
Budim 1823.
- Antolić, Imbro : Mali katekizam ... Karlovac 1848.
- Antolić, Imbro : Abecedar za detcu, Karlovac 1847.
- Volarić, Fran : Ilirska slovnica za početne učionice,
Trst 1852.
- Pacel, Vinko : Slovnica jezika hrvatskoga ili srpskoga,
Zagreb 1860.
- Mažuranić, Antun : Slovnica hrvatska, Zagreb 1859.
- Tomić, Janko : Hrvati, to jest crtice iz hrvatske povi-
jesti, Karlovac 1868.
- Tomić, Janko : Hrvatska, to jest crtice iz zemljopisa
Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Karlovac 1896.
- Valla, Franjo : Francuska revolucija, Karlovac 1901.

Od rječnika valja spomenuti :

- Belostenec, Ivan : Gazophylacium seu latino - illyricorum

onomatum aerarium, Zagreb 1740.
- Karadžić, Vuk Stefanović : Srpski rječnik istolkovan
nemačkim i latinskim riječima, Beč 1818.
U biblioteci se osim toga nalaze djela Vjekoslava
Babukića, Ivana Kukuljevića, Radoslava Lopašića, Emilija
Laszowskog i dr. te stručni časopisi što su izlazili u
Hrvatskoj u 19. st.
Za povijest i izgradnju Karlovca osobito je važna
rukopisna kronika “Povijest samostana oo. franjevaca i
 - 32 -

župe presv. Trojstva u Karlovcu” (na latinskom) koja se

vodi od god. 1733, ali sadrži i podatke iz 17. st. te neke
isprave u prijepisu.
Za znanstveni rad na povijesti Karlovca, naročito
školstva, i za bibliotekarstvo, izuzetno je važno srediti
biblioteku i učiniti je dostupnom javnosti, te osigurati
prostor u sklopu samostana. Najidealniji prostor u II
katu gdje se nekad nalazila franjevačka Gimnazija. Za sre-
đivanje biblioteke treba pozvati stručnjaka kojega će pred-
ložiti Sveučilišna i nacionalna knjižnica u Zagrebu, zatim
osigurati njemu i suradnicima radni kabinet. Uređenje bi-
blioteke i njenu obradu treba dovršiti prije nego se ospo-
sobe i rasele prostorije na II katu samostana.
Za osposobljavanje i korištenje biblioteke i arhi-
va, jednako kao i za korištenje i prezentaciju javnosti
zbirke crkvene umjetnosti u franjevačkom samostanu mora se
ostvariti uobičajeni ugovor između SIZ-a u oblasti kulture
SO Karlovac i uprave franjevačkog samostana.
 - 33 -

3. ZAŠTITA NEPOSREDNE OKOLICE I PRIJEDLOG ZA REKONSTRUK-

CIJU PAVILJONA NA OBODU SAMOSTANSKOG VRTA

Okolica samostana je zaštićena istovremeno kad je

rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture (Konzerva-
torski zavod Hrvatske) bio zaštićen čitav kompleks kao spo-
menik kulture. Zbog toga je Regionalni zavod za zaštitu
spomenika kulture u Zagrebu propisao propozicije za inter-
polaciju objekta u Radićevoj ulici, koji je sastavni dio
franjevačkog kompleksa (Trg Maršala Tita, Mažuranićeva,
Radićeva, Marinkovićeva ulica) s namjerom, da se neintegri-
rani paviljon na obodu rekonstruira i da se djelomično mi-
jenjaju i sadržaji koji bi osim trgovačko-obrtničke trebali
imati i kulturnu namjenu. Npr. Mala prodajna galerija
ZILIK-đačkog doma “Vladimir Nazor” i sl.
Paviljonski sustav na obodu franjevačkog samostana
koji je spomenik kulture jugoslavenskog značenja je nein-
tegriran, tim više jer je parcijalnim adaptacijama pojedi-
nih lokala devastiran njegov izvorni izgled. Zato se pred-
laže rušenje postojećeg oboda i izgradnja prizemnog objekta
koji će jedinstvenim volumenom zatvoriti spomenički prostor
samostana, a prema Radićevoj ulici dati novi kvalitetniji
trgovačko-obrtnički prostor.
U Regionalnom zavodu su izrađene propozicije (tlo-
crtna shema l : 100 i pročelje l : 50) kako bi se što
hitnije moglo prići izradi projektno tehničke dokumentacije
i izvedbi interpolacije. Tlocrtno je naznačen raster cca
 - 34 -

4 X 4 m. Takav raster omogućuje fleksibilnost i smještaj

za više korisnika. U tlocrtnoj shemi je kao primjer nazna-
čen razmještaj sanitarnih čvorova i eventualnih vertikal-
nih komunikacija za potkrovlja.
Krovište je veoma važan oblikovni element gledaju-
ći kompleks u cjelini. Zbog dubine od cca 8,0 m i nagiba
cca 40º krovište je dvostrešno.
Naročito pažljivo treba riješiti spoj s postojećim
objektima. U Marinkovićevoj ulici taj je priključak vrlo
osjetljiv jer je postojeći objekt relativno nizak, a proče-
lje ima mnogo oblikovnih elemenata nastalih u najrazliči-
tijim fazama u razmaku oko 300 godina.
Napominjemo da će pročelje samostana u Marinkovi-
ćevoj ul. biti rekonstruirano (jer je devastirano prizemlje
sa vratima za lokale koji se raseljavaju i zatvoreni pro-
zorski otvori na katu koji će se ponovno otvoriti) prema
grafičkom prikazu fasade iz I. faze postojanja objekta. Za-
to ugao objekta treba biti dilatiran od novog objekta, ali
bez spojnog elementa.
U Mažuranićevoj ulici ne postoje teškoće za pri-
ključak novog objekta na postojeći, ali treba vjerojatno
riješiti dužinu krila, pošto je predložen projekt idealne
rekonstrukcije, po kome bi se rušilo postojeće krilo sa
sanitarijama koje su u građevinski lošem stanju.
Sve to ne utječe na predviđenu kvadraturu prostora
predviđenog za trgovine, jer se u polju prema Mažuraniće-
voj, (4 ili 6) predviđa smještaj gospodarstva samostana
 - 35 -

(među ostalim kolni ulaz).

Zaključak je, da interpolacija zapadnog volumena

treba osim svih navedenih elemenata predstavljati kvalite-
tan arhitektonski oblikovni završetak ili spoj cijelog
kompleksa, da se s jedne strane objekt treba potpuno zatvo-
riti (prema samostanskom dvorištu, a s druge u potpunosti
rastvoriti prema kupcu i Radićevoj ulici, da treba funkci-
onalno odgovarati suvremenim potrebama trgovine i obrta,
da se moraju uvažiti moderne potrebe, i korespondirati s
postojećim kompleksom.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “N”

U istraživanju bloka sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “N”

sa zaštićenim kompleksom kasarne “Narodnog heroja Josipa
Kraša” na Trgu Maršala Tita.

Sadržaj:

1. Analiza bloka “N”

2. Prijedlog za zaštitu palače bivše “Oružane”, spomenika
izrazite vrijednosti dogradnju srušenih krila i rješe-
nje okolice.
3. Arhivska dokumentacija. Nacrt jedne varijante projekta
za Oružanu. Zbirka mapa i planova, inv. br. 115. Arhiv
Hrvatske u Zagrebu
 - 3 -

1. ANALIZA BLOKA “N”

Blok “N” se nalazi sjeveroistočno od glavnog tr-

ga omeđen Trgom Maršala Tita, Frankopanskom, Šimunićevom
i Karasovom ulicom. Jedan je od glavnih blokova u najužem
središtu bivše fortifikacije. Na njemu se nalazi dvokatna
palača bivše “Oružane”, danas kasarna “Narodnog heroja Josi-
pa Kraša”. Od nekad četverokrilne palače oružane sačuvano
je glavno krilo orijentirano prema Trgu Maršala Tita i boč-
no jugoistočno kraće krilo na koje se nadovezuje prizemnica
u Karasovoj ulici. Palača je oštećena, dva krila su srušena
krajem posljednjeg rata. Teško oštećena palača ograđena je
zidom koji je podignut oko renesansnog bloka u Frankopan-
skoj i Šimunićevoj ulici i koji omeđuje nekad izgrađeno
zemljište iza bivše oružane s građanskim kućama što su izgor-
jele u prvoj pol. 19.st. Na tom je zemljištu bio travnjak
omeđen stablima koja su sačuvana unutar ograde uz rub bloka
prema Šimunićevoj ul. Dio zemljišta je potaracan, a dio
betoniran. U dvorište se ulazi kroz kapiju sa željeznim vra-
tima na uglu Frankopanske i Šimunićeve.

Situacija u 18. i prvoj pol. 19. st.

Stara “Oružana” - arsenal, podignuta je krajem 17.

st. i prvi put je ucrtana u kartu tvrđave koju je načinio
puškar Martin Claus 1713. Tada je zgrada bila dvokrilna s
glavnim krilom orijentiranim prema glavnom trgu, a bočnim
 - 4 -

prema današnjoj Karasovoj ul. Oružani je dograđeno uže

dvorišno bočno krilo u prvoj pol. 18. st., pa je kao tro-
krilna zgrada ucrtana u kartu tvrđave iz 1752. u jugois-
točnom uglu bloka. Zapremala je zajedno s unutrašnjim dvo-
rištem četvrtinu bloka a njeno je glavno pročelje dopiralo
približno do polovice bloka. Do “Oružane” se nalazio vrt
omeđen prema trgu jednoredom stabala, koji je pripadao
susjednoj velikoj kuriji orijentiranoj prema današnjoj
Frankopanskoj ulici. Kurija je bila među najvećima u tvrđa-
vi, s okućnicom na četvrtini bloka, gotovo jednake veličine
kao i zemljište s oružanom, uobičajene parcele za plemićke
i oficirske domove. Do 1776. oružana je imala dva krila i
bila je uglovnica, a 1770. pod brojem 47 je u karti tvrđave
ucrtana oružana s tri krila. Možda je u intervalu krilo bi-
lo obnovljeno, jer je 1775. ponovno ucrtano u plan tvrđave
s još jednim užim krilom ili gospodarskom zgradom na zače-
lju s kojim se je kompleks zatvorio, a među krilima se na-
lazilo kvadratno unutrašnje dvorište. Iz nacrta ing. Kreya
iz 1777. saznaje se da je arsenal bio u glavnom krilu prema
trgu i jednim dijelom u bočnom krilu gdje su se nalazili i
stanovi oficira artiljerije.
U l8.st. su se uz rub današnje Šimunićeve, Fran-
kopanske i Karasove nalazili nizovi građanskih kuća među
kojima je bilo i najstarijih tipova sudeći po parcelaciji
zemljišta. Ukupno 11 građanskih kuća među kojima i već spo-
menuta velika barokna kurija orijentirana prema Frankopan-
skoj ulici. Ta je kuća 1770. pripadala kolaru Karlu Šimeru.
 - 5 -

Ostale kuće su 1770. pripadale ovim vlasnicima:

1. br. 38, kolaru Karlu Šimeru s velikim vrtom koji se
sterao do glavnog trga i bočnog krila “Oružane”.
2. br. 39, kočijašu, Juri Dobriniću
3. br. 40, tamničarskom kočijašu i grobaru, Šipuš Husaru
4. br. 41, krojaču Petru Rasiću
Ove su kuće bile orijentirane prema današnjoj
Frankopanskoj ulici.
5. br. 42, krojaču Nikoli Brusaku, pokraj koje je bila jedna
prazna čestica.
6. br. 43, tkalcu Josipu Porađu
7. br. 44, krojaču Antunu Trupkoviću pokraj koje je bila
jedna kuća ili od istog vlasnika ili je bila s Trupkovi-
ćevom kućom spojena u jedan objekt.
8. br. 45, staklaru Franji Hraniloviću
Ove su kuće bile orijentirane prema današnjoj
Šimunićevoj ulici i samo je jedna čestica bila prazna, a
prema Karasovoj su se nalazile jedna ili dvije kuće.
9. br. 46, Antuna Kosovića i pokraj nje još jedna kuća do
oružane koja je vjerovatno također pripadala Kosoviću.
Iza ovih kuća i oružane nalazili su se vrtovi.
Takva je situacija bila sve do 1783. kad je započela gradnja
velike palače “Oružane” za koju je bilo izvedeno nekoliko
planova, i u kombinaciji s pijarističkim samostanom i po-
sebno kao za samostalnu palaču, sve do odluke Josipa II
koji je zbog priprema za novi rat s Turcima l784. odlučio
da se gradi velika četverokrilna palača “Oružane” na cijelom
 - 6 -

jugozapadnom dijelu bloka uklopivši u plan i zemljište sa

susjednom baroknom kurijom.
Jedan je plan, među dosad pronađenima, varijanta
kasnije izvedenog projekta nešto manje tj. kraće “Oružane”
u sklopu s pijarističkim samostanom, ali je umjesto te
jednokatne zgrade s mansardom izvedena veća dvokatnica koju
se počelo graditi 1783. i u koju je bila dobrim dijelom
uklopljena postojeća struktura stare “Oružane”, tj. njena
dva glavna krila. U legendi tlocrta tvrđave iz 1783. je
postojeći izgrađeni dio označen crvenom bojom, a dio u grad-
nji žutom bojom. Iz varijante plana sačuvanog u Arhivu
Hrvatske u Zagrebu, koja u bitnim karakteristikama odgovara
izvedenoj palači, saznaju se prvobitni sadržaji karlovačke
“Oružane”. Zgrada je imala spremišta za artiljerijsko naoru-
žanje, radionice, upravu artiljerije i stanove za časnike i
neophodno osoblje. U prizemlju su se nalazile radionice za
puškare, bravare, tesare, kovače, bačvare, kolare i razna
spremišta sa sobom za kaplara i većim sobama za 15 zanatlija
i 15 topnika. U krilu na začelju palače je u prizemlju bila
velika svođena dvorana za uskladištenje teških materijala i
bribora. Nad njom u prvom katu spremište za 20 tisuća puša-
ka. Na katu su bili stanovi za majora, kapetana, časnike,
čuvara, topdjije i rukovaoce municijom. Isti raspored je
bio i na drugom katu.
 - 7 -

Glavno krilo bivše “Oružane” protegnuto je čita-

vom duljinom bloka i pročeljem raščlanjenim s 19 prozorskih
osi omeđuje glavni trg. Kraće krilo je dugačko 11 prozorskih
osi, a srušena su krila bila iste duljine, prema Frankopan-
skoj ulici jednako obrađenog pročelja, a prema Karasovoj je
krilo na začelju vjerojatno bilo nešto skromnije u obradi.
Sva su krila bila dvokatna i pod dvoslivnim krovištem, a
zatvarala su dugačko pravokutno unutrašnje dvorište. Monumen-
talna barokno - klasicistička zgrada je u posljednjoj obnovi
adaptirana i privremeno asanirana nakon što su joj srušena
krila pa je tada pročelje jednostavnije riješeno, samo sa
plitkim razdjelnim trakama među katovima i prozorskim otvori-
ma koje dijele plohu nad prozorima II kata, a na I. katu
dekorativnije nadstrešnice u obliku obrve s potisnutim luko-
vima, nisu u obnovi ponovljene što znatno devalorizira pro-
čelje. Sva su tri portala bila otvorena. Raskošnija je
portalna zona glavnog ulaza u osi zgrade, dok su bočni por-
tali jednostaviji, ali su sva tri okvira i dovratnici klasi-
cističkog tipa. Zatvaranje bočnih portalnih zona je počelo
krajem 19.st. i poslije prvog svjetskog rata kad je oružana
izgubila svoju prvobitnu namjenu i adaptirana za kasarnu.
Zemljište iza oružane je u drugoj polovici 19.st. bilo pra-
zno, jer su nakon požara kuće srušene, a čitav prostor ome-
đen zidom.
 - 8 -

Palača “Oružane” je stilski najklasičniji pri-

mjer baroknoklasicističkog objekta u povijesnoj zegri
Karlovca. Savršeno je proporcionalna u odnosima duljine
krila prema visini objekta. Taj čvrsti zatvoren kompleks
pravokutnog izduženog oblika sa znatno kraćim bočnim krili-
ma zauzimao je samo polovinu renesansnog bloka. Ta je mje-
ra u odnosu na veličinu bloka prostudirana što dokazuju i
svi ostali monumentalni barokni vojni objekti, bivši gene-
ralat i velika vojarna, a također i franjevački sklop. Sva-
ko drugo mjerilo znatno bi poremetilo istančane proporcije
pa bi vojna arhitektura bila glomazna u odnosu na površinu
renesansnih blokova i dvokatni gabarit najužeg središta.
Proporcionalni odnosi duljine krila prema širini i visini
kubusa su urbanistička rješenja, koja su i u prvoj polovici
19.st. sa smislom za uklapanje novih objekata u povijes-
nu strukturu, ostvarivali graditelji ranih historijskih
stilova, pa su objekti klasicizma tridesetih i četrdesetih
godina u dimenzijama izvanredno uspješno zamjenjivali
starije objekte. Uz takve su se objekte manje kapetanske
kurije i gradske palačice pa i bidermajerske skromne gra-
đanske i obrtničke kuće harmonično nizale, što dokazuju
do danas sačuvani objekti u neposrednoj blizini monumen-
talnih vojnih palača na vedutama i trgovima “Zvijezde”.
Pretpostavlja se da je “Oružanu” izveo prema projektima
vojnih inženjera, a možda i prema svojim projektima pod
kontrolom vojnih inženjera, karlovački graditelj i fortifi-
kacioni majstor Josip Stiller.
 - 9 -

2. PRIJEDLOG ZA ZAŠTITU PALAČE BIVŠE “ORUŽANE”, SPOMENIKA

IZRAZITE VRIJEDNOSTI, DOGRADNJU SRUŠENIH KRILA I
RJEŠENJE OKOLICE

Palača bivše “Oružane” adaptirana je za potrebe

kasarne “Narodnog heroja Josipa Kraša”. Ona je poslije pr-
vog svjetskog rata prestala funkcionirati kao arsenal i od
njezine opreme nije ništa sačuvano, pa se ta zgrada ne može
urediti kao vojni muzej, premda bi Karlovac zbog tradicije
morao imati takav tip muzeja. Zbog toga se Skupštini općine
Karlovac preporuča da stupi u kontakt s predstavnicima Jugo-
slavenske armije i da donese odluku o obnovi, solidnoj asa-
naciji i dogradnji srušenih krila ovog stilski kvalitetnog
i urbanistički neobično važnog objekta u povijesnom središtu
grada. Objekt bi sa ponovno izgrađenim krilima mogao biti
prilagođen i za novu funkciju, jer bi rješenje njegove
unutrašnjosti moglo biti suvremeno uz uvjet da se fasade, ga-
barit i volumen zgrade potpuno rekonstruiraju po uzoru na
postojeći objekt i dopunsku dokumentaciju, naročito s obzirom
na i zgled svih pročelja. Prethodno treba odlučiti o namje-
ni palače. Objekt je soliterno položen na bloku i vrlo je
prikladan za razne javne funkcije, jer se u njegovoj nepo-
srednoj okolici u budućnosti neće dozvoliti gradnja.
Iza objekta se nalazi veliki prostor, sada dvorište, koje
se predlaže koristiti za parkiralište osobnih vozila službe-
nika i vojske u radno vrijeme. Takvo parkiralište je akutni
problem u povijesnom središtu gdje će parkirališta biti
 - 10 -

ograničena, a na postojećim trgovima, Strossmayerovom i

Trgu Maršala Tita, parkiranje će se zabraniti jer se ti
trgovi moraju maksimalno estetski riješiti.

Predlaže se da palača bivše “Oružane” bude:

a) - Suvremeno uređena kasarna, rekonstruirana i dograđena
za dva krila, a da se prostor iza objekta uredi za parkira-
lište s hortikulturno riješenim obodom. Ograde prema Šimuni-
ćevoj i Frankopanskoj ulici da se ruše.

b) - Objektu da se promijeni namjena i da ga preuzme Skup-

ština općine Karlovac za potrebe upravno - političkih usta-
nova i administracije, jer je postojeća ograda (bivša
Vijećnica) premalena za potrebe upravnih funkcija S O Karlov-
ca. Sve to uz uslov da se dograde srušena krila i uredi iza
objekta parkiralište.

c) - Objekt da se ponudi jednoj od vodećih karlovačkih

industrija za administrativno - poslovni prostor uz uvjet
da se odrekne izgradnje poslovnog objekta (tornja) u novom
dijelu grada i da se obaveže prilikom gradnje novih krila
da će se pridržavati zahtjeva modaliteta zaštite koje će
propisati Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u
Zagrebu.
 - 11 -

d) - Objekt ponuditi za rekonstrukciju i izgradnju jedne

od prosvjetnih ustanova, škola ili sveučilišta uz prethodne
uvjete, jer će sjeverozapadni dio grada biti pješačka zona
pa uz objekt nije potrebno planirati školsko dvorište, a za
najnužnije potrebe objekt bi imao unutrašnji patio. Tim
više jer se u smjernicama revitalizacije predlaže rušenje
školskog objekta u ”šancu” - Tehnički centar ”Marijan Čavić”
kao neintegrirane arhitekture, koja devalorizira bitne
renesansne detalje obrisa ”Zvijezde” i ne odgovara prostorno
potrebama suvremenog školstva.

U svim navedenim namjenama osposobljavanje i

čuvanje objekta znatno bi pridonijelo revitalizaciji povijes-
nog središta.
 - 12 -

Plan palače ”Oružane”

Zbirka mapa i planova, inv. broj 111
Arhiv Hrvatske u Zagrebu

PRIJEDLOG NACRTA POD BROJ A

Prema kojemu bi trebalo izgraditi u kraljevskom i carskom
gradu i krajiškoj tvrđavi Karlovac nova oružana s potrebnim
spremištima i stanovima za predviđenu količinu artiljerijskog
naoružanja kao i za upravu artiljerije i njene neophodne
osobe.
Zabilješka: žutom bojom označeni zidovi su oni koje treba
nove izgraditi, a oni označeni crvenom bojom su
zidovi koji mogu ostati od stare oružane.

T U M A Č E N J E
no. 1. Kolni ulaz i izlaz kroz dvorište
2. Tri sobe za 1 kaplara, 15 topnika i 15 zanatlija
3. zajednička kuhinja
za osobe pod rednim brojem br. 2
4. drvarnica
5. tesarska radionica
6. radionica za puškare i bravare
7. komorica za ugalj
8. radionica za bačvare i kolare
9. kovačka radionica
10. nadsvođeni prostor za odlaganje željeznih stvari
i pribora
 - 13 -

11. donji hodnici

12. dva stepeništa u prvi sprat
13. gornji hodnici
_______________________________________
14. četiri stambene prostorije
15. kuhinja
16. ostava za majora
17. drvarnica
18. staja za dva konja
_______________________________________
19. tri sobe
20. kuhinja za kapetana
21. ostava
22. drvarnica
_______________________________________
23. dvije sobe i jedna komorica
24. uredovnica
25. kuhinja za čuvara
26. drvarnica
27. ostava
_______________________________________
28. dvije sobe
29. kuhinja za jednog časnika
30. ostava
31. drvarnica
_______________________________________
32. dvije sobe
33. kuhinja za drugog časnika
34. ostava
35. drvarnica
_______________________________________
 - 14 -

36. dvije sobe za dva bombardera

37. kuhinja
_______________________________________
38. tri sobe za tri rukovaoca municijom
37. dvije kuhinje
_______________________________________
40. spremište za 20.000 pušaka
41. dva stepeništa za ulaz u potkrovlje
42. dvije drvarnice za bombardere i rukovaoce municijom
43. donji i gornji zahodi
44. kolni ulaz i dvije male drvarnice koje pripadaju zgradi
Pijarista

Stan koji manjka za još jednog bombardera, te još tri sobe

za povećanje (povremeno) osoblja, izgradit će se iznad sta-
na majora i čuvara oružane, prema trgu u potkrovlju.

Profil prema crnoj crti na dnu nacrta, Linija C : D.

Mjerilo od 19 hvati za carsko kraljevska utvrđenja.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA ”ZVIJEZDE”

BLOK ”O”

U istraživanju bloka ”O” sudjelovali su:

Ljerka Kanižaj , prof., povjesničar umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik
Mr Olga Maruševski, povjesničar umjetnosti
Mr Miljenka Fischer, arhitekt
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
Mr Miroslav Jilek, sociolog, znanstveni asistent
Mr Milan Kruhek, kustos Povjesnog muzeja Hrvatske
Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja Karlovac
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU ”ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka ”O”

s kućama pod zaštitom u Frankopanskoj 2, Frankopanskoj 4

i Šimunićevoj 15.

Sadržaj:
1. Analiza bloka šifra ”O”
2. Prijedlog za rušenje neintegriranih objekata bez vrijed-
nosti u unutrašnjosti bloka.
3. Asanacija vijenca kuća na obodu bloka uz Šimunićevu,
Frankopansku i Karasovu ulicu.
Zaštita starih prolaza u bloku .
4. Interpolacija jedne stambene novogradnje na praznoj
čestici, na uglu Šimunićeve i Karasove ulice.
5. Alternativna rješenja bloka:
a) interpolacija jedne školske zgrade npr. Muzičke ško-
le i uređenje okolice uz uvjet da se školi pripoji
stari školski objekt u Frankopanskoj ul. 2.
b) uređenje prostora u unutrašnjosti bloka za gradski
vrt, a zgrada u Frankopanskoj ul. 2. da se adaptira
za potrebe omladinskih ili amaterskih klubova s izlož-
benim prostorima za likovne i kulturne manifestacije.
 - 3 -

1. ANALIZA BLOKA ”O”

Blok se nalazi u sjeveroistočnom dijelu povijesnog

središta iza bloka na kojemu je bivša: ”Oružana”, danas ka
sarna narodnog heroja ”Ivo Lola Ribar”, na Trgu Maršala
Tita. Omeđen je Šimunićevom, Frankopanskom, Prešernovom i
Karasovom ulicom. U bloku se nalaze dva prolaza od kojih
se jedan iz Šimunićeve ulice koristi za prolaz u unutraš-
njost bloka. U dvorište kuće 13 a, dok je drugi iz Karasove
ulice zatvoren drvenom ogradom i zakrčen. Kuće su podignute
uz rubove, osim prema Prešernovoj ulici, gdje je zemljište
ostalo neizgrađeno. U unutrašnjosti podignuto je nekoliko
recentnih prizemnica, baraka za obrtničke radionice. U
nekima se stanuje premda nema osnovnih stambenih uvjeta.
U neposrednoj blizini bloka, uz Karasovu ulicu, tj. na kra-
ju Prešernove nalazi se Vojna bolnica.

Situacija u 18. st.

Kvadratna površina bloka prvobitnog renesansnog
plana je sačuvana. Od 16. st. pa do prve pol. 20 st. sjevero-
istočni rub nije bio izgrađen, jer je već u početnoj parce-
laciji građevinskih čestica s okućnicom, jedna velika čes-
tica predviđena za plemićku kuriju s većim posjedom. Na tom
posjedu trapezoidnog oblika s obrađenim vrtom i voćkama
nije nikad bila izgrađena veća zgrada, nego samo građanska
 - 4 -

kuća tipičnog tlocrta sa štalom na samom uglu, na raskršću

današnje Prešernove i Frankopanske ulice. Na krajnjem ru-
bu tog posjeda duž Prešernove ulice izgrađene su tokom 18.
st. još dvije manje kuće. Zbog lakše komunikacije između
Šimunićeve i Karasove ulice na kraju koje se nalazila tam-
nica, kasnije pregrađene u bolnicu, nastao je prolaz u
bloku pokraj kojeg su se nalazile građanske kuće sve do
19. stoljeća. Unutar bloka bilo je 1752. šest kuća razmaknu-
tih spomenutim prolazom. Prema Frankopanskoj ulici nalazile
su se svega dvije kuće sa štalama i vrtom (jednoj, danas
kuća u Frankopanskoj broj 4, je pripadao posjed), u Kara-
sovoj dvije kuće uz prolaz, a prema Prešernovoj svega jedna,
ukupno 16 kuća i dvije štale.
Objekti su 1770. pripadali ovim vlasnicima:
1. br. 49 - Ignacije Fritsch, remenar.
2. br. 48 - Jelena Zlatarić.
3. br. 50 - štala s vrtom - narednik Ivan Debaldi, koji je
imao kuću na suprotnoj strani ulice.
4. br. 51 - Mara Pepšin, posjednica koja je uz kuću imala
dvorište, vrt i štalu.
5. br. 52 - Đuro Kormanić, bravar.
6. br. 53 - Ivan Guthjar, bravar.
7. br. 54 - Ferković, postolar.
8. br. 55 - Jure Magičić.
9. br. 56 - Kata Domlatovac (danas ruševni objekt u dvori-
štu kuće u Šimunićevoj 13 a)
 - 5 -

10. br. 57 - Matija Kreiss, stolar.

11. br. 58 - Josip Kuzmanović, krojač.
12. br. 59 - Jure Kollar, krojač.
13. br. 60 - Mara Supančić.
14. br. 61 - Joannes Steinberger (barokna kuća srušena
1974. ugao Šimunićeva / Karasova).
15. br. 62 - Pavle Haramija, nadničar.
16. br. 63 - Nikola Stivarić, kramar.
Poslije 1780. pokraj kuće bravara D. Kormanića,
orijentirane prema današnjoj Prešernovoj ulici, podignuta
je još jedna manja kuća. Sve su kuće imale vrt ili dvo-
rište iza začelja.

Promjene u građevinskoj strukturi tokom 19. st.

Krajem 18. i početkom 19. st. nastaju promjene

na bloku, uzrokovane prodajom čestica posjeda koji je
pripadao kući u Frankopanskoj 4. Iste su čestice, orijen-
tirane prema Prešernovoj ulici bile podijeljene na četiri
vrta od kojih je jedan pripadao drvenoj kući podignutoj
krajem 18. st. pokraj kuće u Frankopanskoj 4, na prostoru
današnjeg dvorišta. Ista je kuća nestala krajem 19. st.
Polovinom 19. st. (1855) u Frankopanskoj ul. kuća br. 151
na čestici 75 pripadala je Brebriću, a br. 152 na čestici
176 Ivanu Tissaueru.
 - 6 -

Čestice, koje su 1770. pripadale naredniku Debal-

diu i remenaru Ignaciju Fritschu, postale su kasnije vlas-
ništvo grada ili vojne uprave.Nakon odlaska Francuza na
tim je česticama podignuta čvrsta zidana kuća sa svođenim
prizemljem i vežom, danas kuća u Frankopanskoj 2. U toj je
kući od sredine 19. st. pa do 1874. bila djevojačka škola.
Nakon njena preseljenja u zgradu u Prešernovoj 17, smješte-
na je tu pučka dječačka škola. U drugoj pol. 19. st. je kat
kuće povišen i od tada datira stubište. Poslije 1914. tu
se nalazila oružnička stanica sa zatvorom. Danas su u kući
stanovi službenika javne sigurnosti. S promjenom sadržaja
te kuće mijenjalo se i ime ulice. Najstariji naziv dana-
šnje Frankopanske je ”župna vulicza”, za francuske uprave
Rue dela Paroisse; kad je škola smještena u zgradu u
Frankopanskoj 2, prozvala se ”školskom ulicom”, a kad je
škola preseljena u Prešernovu ul. dobiva naziv “Oružnička
ulica“.
Polovinom 19. st. (1863) na bloku je bilo 14
objekata. Barokne i najstarije kuće su bile još sačuvane,
a jedino čvrsto zidana kuća u Frankopanskoj 2 dobila je
dvorišna krila, gospodarske zgrade. U drugoj pol. 19. st.
počele su propadati kuće uz prolaz u unutrašnjosti bloka.
Uz Šimunićevu ulicu se između 1840/50 obnovila i potpuno
pregradila kuća na broju 15, uz prolaz, koja od tada ima
karakteristike građanskog bidermajera, kraće krilo uz
prolaz i zidanu kapiju s gospodarskom zgradom u dvorištu.
 - 7 -

Na mjestu gdje je ranije bila barokna obrtnička kuća, podig-

nuta je nova kuća s karakteristikama bidermajera, pročeljem
orjentirana u Karasovu ulicu (danas br. 3). Od bivšeg
prolaza su u Prešernovoj ulici ostale dvije dugačke i uske
čestice neizgrađena zemljišta na kojemu je iza kuće u
Frankopanskoj ulici 4 podignuta jedna prizemna zgrada
(kovačka radionica) koja je srušena i na tom je mjestu 1974.
podignuta neintegrirana i nekvalitetna kuća.

Čestice sa kućama, dvorištima, vrtovima i neiz-

građenim zemljištem pripadale su god. 1855: čestica 173
- Đuro Mihalić kuća br. 149 (danas Frankopanska 4); čestica
174 - Pavel Porobeček kuća br. 150; čestica 175 - Brebrić
kuća br. 171; čestica 176 i 177 - Ivan Tissaur, kuća br.
152; čestica 178 - ”Mädchen Schule” ( Frankopanska br. 2);
čestica 179 - udovica Matošić, kuća br. 153; čestica 180
- udovica Tkaučić, kuća br. 155; čestica 181 - Fedor Vujčić,
kuća br. 156; čestica 182 - Ivan Verbetić, kuća br. 157;
čestica br. 183 - Nikola Brezarić, kuća br. 158 (danas
ruševna mala kuća u unutrašnjosti bloka u dvorištu Šimuni-
ćeve 13); čestica 184 - Franjo Kirin, kuća br. 159; čestica
185 - Martin Kras, kuća br. 160; čestica 186 - Goršić Niko,
kuća br. 161 (danas kuća u Karasovoj 3); čestica 187 -
- Regina Ilka, kuća br. 162 (srušena 1974, izvanredna barok-
na kuća koja je bila pod zaštitom); čestica 188 - Franjo
Paduani, kuća br. 163 (danas Šimunićeva 15).
 - 8 -

Ukupno je u bloku bilo 15 objekata i 16 čestica.

U drugoj pol. 19. st. u požaru je stradao niz od 10 drvenih
kuća u Šimunićevoj ul. koje su se nalazile iza ”Oružane”
(danas kasarna narodnog heroja ”Ive Lole Ribara”). Tom
prilikom su stradale i tri kuće na suprotnoj strani ulice,
pa je na dvjema praznim česticama l897. g. Ivan Rupčić sa-
gradio uglovnicu s trgovačkim lokalom po nacrtima zagrebač-
kog inženjera Hinka Riesznera, a izvedba je bila povjerena
karlovačkom građevinskom poduzetniku G. Žnidaršiću.
Oko 1910. god. je u Karasovoj ul. uz prolaz po-
dignuta druga historicistička stambena jednokatnica obite-
lji Legat (kuća u Karasovoj 1). Istoj je obitelji pripadala
srušena barokna kuća na uglu Šimunićeve i Karasove ul. nakon
što je vlasnica tu trošnu ali izrazito vrijednu kuću oko
1974. poklonila gradu Karlovcu.
 - 9 -

PRIJEDLOZI ZA RJEŠENJE BLOKA ”O”

2. RUŠENJE NEINTEGRIRANIH OBJEKATA BEZ VRIJEDNOSTI U

UNUTRAŠNJOSTI BLOKA

U unutrašnjosti bloka nalazi se stambena pri-

zemnica Šimunićeva 13 a, kojoj pripada veliko dvorište i
ruševna kuća, jedina koja je preostala od starijeg baroknog
naslijeđa. Prema Prešernovoj ulici neintegrirani su objekti,
obrtničke radionice, dvije adaptirane za stanovanje bez
osnovnih uvjeta, s ogradama koje nagrđuju Prešernovu uli-
cu, prostor zapušten i nečist. Objekti su podignuti u prvoj
pol. 20. st. Uz rub Prešernove ulice bio je posađen drvored
borova, koji je posječen, jer su se stabla razbolila.
Predlaže se:
Raseljavanje socijalno ugroženih i onih osoba
koji žive pod teškim stambenim uvjetima i ukidanje radioni-
ca i baraka; čišćenje bloka od ovih nagrda; rušenje dvori-
šnih krila zgrade u Frankopanskoj 2 koja su bila podignu-
ta za gospodarske zgrade i u njima se nalaze porodice i
samci na nužnom smještaju; rušenje dotrajalog objekta u
Šimunićevoj 13 kao i prizemne stambene zgrade. To zemljiš-
te na kojemu se nalazi i stara komunikacija, prečica iz
Šimunićeve u Karasovu, treba izvlastiti ili otkupiti za
potrebe grada i ponuditi za izgradnju školskog prostora ili
gradskog vrta.
 - 10 -

3 . ASANACIJA VIJENCA KUĆA NA OBODU UZ FRANKOPANSKU,

ŠIMUNIĆEVU I KARASOVU ULICU

Vijenac kuća na Obodu čuva se ili zbog njihove

izrazite arhitektonske vrijednosti ili zbog ambijenta;
pojedine kuće koje ne pretstavljaju arhitekturu koja se
uklapa u stariju strukturu, iz utilitarnih razloga, jer
su još čvrste pa im je potrebno normalno održavanje. Izrazi-
te vrijednosti kuće u Frankopanskoj 4, Frankopankoj 2 i
Šimunićevoj 15. Ambijentalna je vrijednost kuće u Kara-
sovoj 1.

U Frankopanskoj 4 je izvorna karakteristična

semiurbana kuća drvene građe, konstrukcije ”poberuha”,
sazdana na katu od mosnica i međustropne drvene konstrukci-
je otvorenog grednika. Stilski je tipična za 17. st. i
tlocrtno je sačuvana u organizaciji unutrašnjeg prostora.
Njenu starost dokazuje i francuski natpis ”Rue dela
Paroisse ”dodan iznad starijeg domaćeg naziva ”župna vulic-
za”. Održavana je, ali pošto je u, privatnom vlasništvu,
potrebno je stimulirati vlasnika poreskim olakšicama ili
povoljnim kreditima da uđe u sanaciju pročelja kuće, među-
stropne konstrukcije i vlage u prizemlju. Prizemni pros-
tor nije prikladan za stanovanje te bi ga trebalo koristi-
ti za zanatsku radionicu, tim više jer se uz kuću nalazi
dvorište iz kojega se bočno ulazi u prizemlje. Takvo bi
 - 11 -

korištenje prostora donosilo više sredstava za uzdržavanje

kuće. Također je prizemlje prikladno za lokal za prodaju
kvatitetnih suvenira umjetnog obrta. Recentno postavljene
vanjske betonske - stube na začelju treba zbog zaštite
kuće zamjeniti lakšim drvenim. Okolica je kuće zapuštena.
Neukusnu ogradu dvoriša treba zamjeniti drvenim plotom
ili željeznim rešetkama ako sredstva dopuštaju, a prizemni
objekt naslonjen na susjednu kuću u Frankopanskoj 2 bezu-
vjetno srušiti jer nije podesan za stanovanje i jer utječe
na pojačanu vlagu kuće br. 2 pod zaštitomo. Također u dvo-
rištu treba rušiti šupe i hortikulturno riješiti okolicu
oko kuće zajedno sa dvorištem, a na uglu Frankopanske/
Prešernove može se dopustiti postavljanje ukusnog kioska za
prodaju cvijeća. Za oblik kioska ili raspisati natječaj
ili zadužiti Društvo inženjera i arhitekata u Karlovcu da
predloži nekoliko tipova podesnih za stari ambijent.

Zgradu u Frankopanskoj 2 predlaže se obnoviti

i zbog povijesnog značenja restituirati ili joj vratiti
približno sličnu namjenu i sadržaj. U toj je zgradi zida-
noj u stilu baroknog klasicizma sa svođenim prizemljem,
bila u 19. st. škola. U drugj pol. 19. st. je umetnuto novo
stubište, početkom 20. st. je povišen gornji kat i mjenja-
no krovište koje je najvjerojatnije bilo mansardno. Proče-
lje je obnovljeno bilo novom žbukom sa secesijskim dekora-
tivnim detaljima. Objekt se predlaže raseliti jer nije bio
ni predviđen za stanovanje, barem ne u prizemlju. Neophodno
 - 12 -

je stručno saniranje vlage u prizemlju i rušenje dvorišnih

krila. Preporuča se vratiti mu prosvjetni sadržaj ili na-
mjeniti ga omladinskim ili amaterskim klubovima i adaptira-
ti prizemlje za izložbene prostorije.

Šimunićeva 15 je objekt više ambijentalne vri-

jednosti i rjeđi kvalitetni primjer stambene kuće iz raz-
doblja bidermajera, koja je nastala rekonstrukcijom sta-
rije barokne kuće od koje je ostala djelomično i konstruk-
cija i dosta građe. Zbog toga je sazdana djelomično od
hrastovih mosnica, a djelomično na kanate.Pripada joj i
zidana kapija dvorišta u prolazu, u produžetku bočnog kra-
ćeg krila. Asanacija kuće pretpostavlja raseljavanje, jer
je stambeni prostor preopterećen. Na katu može biti samo
jedan obiteljski stan sa sobama prema ulici, dok se sobe u
bočnom krilu preporuča adaptirati za manji stan tipa ”gar-
sonjere”. Prizemlje nije prikladno za stanovanje i treba-
lo bi ga koristiti za radni prostor, za zanatske radionice,
naročito u dijelu orijentiranom prema prolazu gdje se na
bočnom zidu mogu probiti vrata za više manjih specijalizi-
ranih zanata s lokalima (svjećarstvo, antikavarijat, kit-
čari, medičari i licitari, četkari, popravak muzičkih
instrumenata). Tako bi prolaz oživio i postao atraktivan,
a kuća u prizemlju oporavljena. Tavanski prostor je kori-
šten za stanovanje i njega treba adaptirati za ateljerski
prostor (umjetni obrt, slikarstvo, pediker i sl.). Dvorište
 - 13 -

s kapijom i gospodarskom zgradom preporuča se zbog ambijen-

ta zadržati i taj prostor koristiti bilo za skladište, bilo
za zanat kojemu je potrebno skladište, bilo za garaže
osobnih vozila stanara i zanatlija.

Karasova 3 je bidermajerska građanska kuća koja

na slikovit način omeđuje usku Karasovu ulicu i štiti obod
bloka. Kuću je potrebno kao ambijentalnu vrijednost normalno
održavati uz neke adaptacije prizemlja gdje bi trebale po-
ovno biti poslovnice nekog obrta (rani je kuća N. Goršića
krovopokrivača).

U Šimunićevoj ulici kuće od broja 7 do 11 ne

pretstavljaju u okviru historizirajuće arhitekture 19. st.
neku vrijednost. Uglovnica u Šimunićevoj 7 je stereoptipna
građevina kasne historicističke arhitekture (građena 1897.
prema nacrtima zagrebačkog graditelja Hinka Riesnera, a
gradnju je izveo karlovački građ. poduzetnik G. Žnidarčić
za Ivana Rupčića). Uz nju se nalaze dvije stambene neostil-
ske kuće od kojih je ona u Šimunićevoj 9 građena koju godi-
nu kasnije, a u Šimunićevoj 11 je na staroj uskoj čestici
pregrađena starija kuća koja je dobila neohistorijski kostim
na fasadama. Sve ove kuće potrebno je obnavljati i normalno
održavati, naročito fasade i limarske detalje.
Uglovnica u Šimunićevoj 7 koja je građena sa
trgovačkim lokalom, ponovno se treba vratiti trgovačkoj
mreži, najbolje za prodaju prehrambenih artikala, specija-
 - 14 -

liteta, suhomesnate robe i sl., jer u sjeveroistočnom dije-

lu povijesnog središta nema takve trgovine. Prostor nije
prikladan za klub foto - amatera, jer se za klubove planira-
ju drugi prostori, a posebno za taj klub predlaže se rekon-
strukcija najstarijeg fotografskog ateljera u Karlovcu
(Krapekov fotoatelje u Šenoinoj ul.) Prizemlje kuće u
Šimunićevoj 11 s pročeljem prema prolazu nije pogodno za
stanovanje i mnogo je bolje adaptirati ga za zanatske radi-
onice (krojačnica, pediker, popravljaona čarapa, umjetno
krpanje) i prostor desno od stubišta za malu bombonjeru,
tipa butika.

4. INTERPOLACIJA STAMBENE NOVOGRADNJE NA PRAZNOJ ČESTICI

UGAO ŠIMUNIĆEVE I KARASOVE ULICE

Na toj je čestici sve do 1974. god. bila jedna

arhitektonski izrazito vrijedna tradicionalna gradanska
kuća 18. st. Zabatna jednokatnica tipična za karlovačku
baroknu arhitekturu, s izuzetnim tlocrtnim rasporedom, vrlo
dugačkom bočnom fasadom prema Karasovoj ul. pod visokim
krovištem. Kuća je prije rušenja bila u posjedu obitelji
Legat, a vlasnica živi u susjednoj kući Karasova 1. Trošna
je kuća bila poklonjena Skupštini općine, stambenoj upravi.
Komunalna je služba, unatoč tome što je kuća bila pod za-
štitom, srušila objekt bez prethodne dokumentacije i konzul-
 - 15 -

tacije s Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika kulture.

Na tom je mjestu neophodno interpolirati jednu
stambeno-poslovnu novogradnju koja će se uklopiti u posto-
jeću arhitekturu i ambijent na raskršću ulica s osobitom
pažnjom prema vizuri s glavnog trga. Kuća ne smije gabar-
tom prelaziti susjedne zgrade i u principu mora imati kro-
vište koje se također može koristiti kao stambeni prostor.
Glavnim pročeljem orijentirana prema Šimunićevoj ulici, a
duljim bočnim, prema Karasovoj. Preporuča se štititi uski
prostor bivše ”gasice” ako je moguće postići estetsko rje-
šenje u odnosu na kuću u Šimunićevoj 15. Dvorište sa navede-
nom susjednom kućom treba biti zajedničko, pa se postojeći
zid u tom slučaju treba rušiti. Kao asocijacija projektantu
mogu poslužiti izvorne kuće povijesnog središta, stare foto-
grafije i bakrorezi s osobitim obzirom na drvene trijemove
i detalje začelja koji postoje u Šimunićevoj i Karasovoj
ulici. Prostor “gasice“ kao razmak je osobito karakteristi-
čan za te ulice, a u starijih kuća rješava pitanje vlage.
 - 16 -

5. ALTERNATIVNA RJEŠENJA BLOKA

Blok je potrebno lišiti svih neintegriranih obje/

kata u unutrašnjosti i prema Prešernovoj ulici, na zemljiš/
tu bivšeg imanja, vrta i čestice na kojima su se uz prolaz
(prečac) što spaja Šimunićevu s Karasovom ulicom, nalazile
barokne malogradske kuće. Čišćenjem prostora i raseljava/
njem riješili bi se neki socijalni problemi uz manja ma-
terijalna ulaganja, a dobio bi se za potrebe grada vrlo
koristan prostor na lijepom položaju.
Na tom bi se zemljištu dopustila izgradnja:

a) - interpolacija kvalitetnog razvedenog objekta,

školske zgrade, npr. Muzičke škole.
Zgrada mora biti orijentirana glavnim pročeljem
prema Prešernovoj ulici. Uvjete interpolacije suvremenog
objekta treba da razradi Regionalni zavod za zaštitu spome-
nika kulture. Zgrada u gabaritu smije imati tri etaže ura-
čunavši tavan kao treću.
Osnovni modaliteti zaštite cijelog bloka su osim
gabarita i krovišta interpolirane zgrade i otvaranje unu-
trašnjosti bloka sa zgradom, koja iz povijesnih razloga,
kao i problema oživljavanja sjeverozapadnog dijela povijesne
jezgre, zahtjeva javnu namjenu. Uređenje unutrašnjosti bloka
ovisno je o razvedenosti zgrade, o hortikulturnim detaljima
i potrebnom obziru prema vijencu starijih kuća na obodu.
 - 17 -

Preporuča se uklopiti i istaknuti stare prolaze za komunika-

ciju s unutrašnjim prostorom bloka i zadane zgrade. Tako-
đer se sugerira posvetiti pažnju izvedbi začelja novog obje-
kta jer se u unutrašnjosti bloka pretpostavlja estetsko
rješenje prostora, uz upotrebu drva za eventualne trijemo-
ve za komunikaciju, za balkone itd., koje će odgovarati
tradiciji i karakteristikama karlovačke povijesne arhitek-
ture. U vezi s kulturno - povijesnim sadržajima bloka to
je u prvom redu objekt u Frankopanskoj 2 koji kao neprikla-
dan za stanovanje treba dobiti namjenu koja se može poveza-
ti po sadržaju sa novogradnjom, za društvene i izložbene
prostorije muzičke omladine, klubove i administraciju. Sa
osobitom pažnjom treba adaptirati svođeno prizemlje u kojemu
se mogu postići vrlo lijepe dvorane.
Razlog da se predlaže na tom mjestu gradnja muzi-
čke škole kao prioritetnog objekta jest rezultat ispitiva-
nja situacije u vezi sa restitucijom nekih sadržaja u bloku
kao i potrebe školskog prostora za Muzičku školu u Karlovcu.
Poznato je da Karlovac ima tradiciju muzičkog života i da
spada među nekoliko najznačajnijih centara muzičkog obra-
zovanja u Republici Hrvatskoj i sa daleko većim brojem kan-
didata od onih koje može primiti sadašnja zgrada u Cesar-
čevoj ul. 3. Za tu se zgradu predlaže adekvatniji sadržaj
i namjena) administracija ili poslovni prostor banke).
 - 18 -

U sjeveroistočnom dijelu povijesnog središta ponudit će se

prostor i za druge omladinske i odgojne institucije pošto
su tu postojali i ranije takvi sadržaji, a u vezi sa poras-
tom stanovništva na području Gaze i izgradnji stambenih
zgrada ti će sadržaji biti vrlo potrebni.

b) - Oslobođeno zemljište od neintegriranih obje-

kata predlaže se za gradski vrt s hortikulturnim rješenjem
u koji bi se uklopio program adaptirane zgrade u Frankopan-
skoj 2 s omladinskim klubovima, izložbenim prostorijama
za likovne i kulturne manifestacije ili sastajalištem ama-
terskih klubova sa skupnim dvoranama.
Takvo bi rješenje bilo u stvari restitucija
objekta i ponuđenog zemljišta koje je povijesno u svom ve-
ćem dijelu u baroknom razdoblju bilo imanje, obrađeni vrt,
a u 19. st. njegovano i u Prešernovoj ulici omeđeno drvore-
dom borova. Također zgrada u Frankopanskoj ulici 2 kao
djevojačka škola pod ravnateljstvom poznatog prosvjetitelja
Davorina Trstenjaka, pripada popisu povijesnih znamenito-
sti starog središta i kao takva treba da dobije spomen plo-
ču.
Ovu alternativu vitalizacije bloka predlažu su-
radnici za zaštitu prirode i okolice kao jednu od mogućih
varijanti uređenja ugroženog sjeverozapadnog dijela povje-
snog središta u kojem se najviše zapaža ugroženost građe-
vinskog nasljeđa i životnih funkcija.
 - 19 -

SAŽETAK SMJERNICA ZA REVITALIZACIJU BLOKA ”O”

Objašnjenje degradacije bloka ”O”

Blok je prema renesansnom urbanističkom planu bio

određen za izgradnju građanskih stambenih kuća s izuzetkom
zemljišne čestice određene za okućnicu jedne plemićke ili
vojne kuće. Zemljište se protezalo uz današnju Prešernovu
ulicu. Zbog toga su se kuće standardnog tipa nizale na prvo-
bitnim uskim česticama uz današnju Šimunićevu ulicu. Zbog
navedenog imanja probijen je kroz unutrašnjost bloka prolaz,
koji je sačuvan u tlocrtu kao veza između Šimunićeve i
Karasove ulice na kraju koje se je nalazila tamnica, kas-
nije pregrađena u vojnu bolnicu (u Karasovoj 8). Uz prolaz
su se nizale manje ”purgerske” kuće.

U 19. st. nakon odlaska Napoleona, u sjeverois-

točnom dijelu grada sazidano je nekoliko čvrstih kuća.
Tada je podignuta barokno-klasicistička kuća u Frankopan-
skoj 2 sa svođenim prizemljem u koju je polovinom 19 . st.
smještena djevojačka škola. Taj je sadržaj znatno oživio
sjeveroistočni dio grada kao i znamenita tiskara Prettner
koja je bila smještena u Frankopanskoj 11, te poštanski
ured na uglu Šimunićeve ul/Banjavčićeve, u kojoj je zbog
toga stanovao veći broj prosvjetnih radnika i intelektuala-
ca. Mijenja se dakle i sastav stanovništva, koji je do tada
 - 20 -

bio pretežno iz obrtničkog staleža. Prema popisu vlasnika

kuća iz god. 1770. kuće su pripadale dvojic krojača, jed-
nom remenaru, dvojici stolara, dvojici bravara, jednom
radniku nadničaru i jednoj posjednici imanja.
Početkom 19. st. blok je prema Frankopanskoj ulici
zatvorila zgrada u Frankopanskoj 2, a na rubu prema Kara-
sovoj ulici jedna građanska bidermajerska kuća, Karasova 3.
U unutrašnjosti bloka najstarije su malogradske kuće pro-
padale, neke u požarima, kad su u prvoj pol. 19. st. strada-
le sve kuće na obodu uz Šimunićevu ulicu iza ”oružane”
(danas Kasarna narodnog heroja ”Ivo Lola Ribar” ).

Krajem 19. st., nakon izgradnje vojarne u šancu uz

sjeveroistočnu promenadu, osjećao se sve više nedostatak
trgovačkog prostora, pa je u Šimunićevoj 7, na mjestu poža-
rom srušenih drvenih kuća, podignuta prva neintegrirana
arhitektura kasnog historicizma, uglovnica s trgovačkim
lokalom koju je 1897. projektirao zagrebački graditelj
ing. Hinko Rieszner. Uz nju su zatim podignute još dvije
stambene katnice do prolaza izmedu Šimunićeve i Karasove ul.,
uz koji je ostala sačuvana jedna od malobrojnih bidermajer-
skih kuća, po građi i konstrukciji, tipična za Karlovac.
Degradacija bloka u tom sjeveroistočnom dijelu
grada počela je u 20. st. kad su postupno jedan za drugim
ukinuti svi sadržaji, a da se nije vodilo računa o novim
namjenama objekata. Najvitalniji sadržaj je bio školski
 - 21 -

prostor i okupljanje mladeži u tom dijelu grada. Slijedi

potpuno napuštanje trgovačke mreže i neadekvatno korištenje
trgovačkih i zanatskih prostora. Stari objekti su prenapu-
čeni, a prizemlja u kojima su do nekad bile obrtničke radi-
onice, koriste se sada za stanovanje, premda za to nemaju
ni najosnovnijih uvjeta. Slobodno zemljište u unutrašnjosti
bloka i prema Prešernovoj ulici u prvoj pol. 20. st. se je
rasprodavalo i na tim sada usitnjenim česticama su nikle
nekontrolirane gradnje, barake i obrtničke radionice. Peri-
ferna slikovita Prešernova ulica od tada propada. Prvi je
bio krovopokrivač Dragutin Kunter, vlasnik kuće u Karaso-
voj 3 koji je iza kuće podigao skladište s radionicom. Ra-
dionicu je naslijedio naučnik krovopokrivač Dragutin Marti-
njak. Ta je radionica recentno adaptirana u stan koji se
zajedno s okolnim zemljištem uopće ne održava. Na susjed-
noj čestici, ranije posjedu s vrtom u vlasništvu Marijana
Miletića, podigao je god. 1942. soboslikar i ličilac Vladi-
mir Goršić obrtnički objekt i ogradio ga žicom. Drvenu bara-
ku na praznom zemljištu u Prešernovoj 4 podigao je stolar
Adolf Lisac.
Recentna kuća u Frankopanskoj 4/1, koja je podignu-
ta na mjestu stare niske kuće (kovačnice) najveći je pro-
mašaj u tkivu bloka, premda je dozvolu za gradnju 1971.
odobrio i Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u
Zagrebu. Tom se prilikom nije uvažila ni urbanistička cjeli-
na, ni situacija i sadržaj bloka.
 - 22 -

Rješenje je u čuvanju i asanaciji vijenca kuća

na obodu, s osobitim obzirom na izrazitu vrijednost kuće
u Frankopanskoj 4 i zgrade u Frankopanskoj 2 koji se
objekt može restituirati. Vraćanjem adekvatnog sadržaja o-
živilo bi blok i cijeli sjeveroistočni dio grada. Stoga
se za zemljište koje se prethodno mora osloboditi nakaznih
gradnji predlažu alternativna rješenja:

a) da se interpolira suvremeni objekt kulturnog sadržaja,

b) da se prostor hortikulturno projektira.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA ”ZVIJEZDE”

BLOK ”P”

U istraživanju bloka “P“ sudjelovali su:

Marinka Mužar-Božić, prof. povijesti umjetnosti

Ljerka Kanižaj, prof. povijesti umjetnosti
Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik
Stanko Tratnik, dipl. ing. arh.
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU ”ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje boka ”P”

s kućama pod zaštitom: Mažuranićeva 5 i 3; Mažuranićeva 1 /
Radićeva 16; Radićeva 18 i 20; Radićeva 22 / Ulica 6. maja 3;
Ulica 6. maja 1 / Križanićeva; Križanićeva 17.

Sadržaj :

1. Analiza bloka pod šifrom ”P”

2. Prijedlozi za revitalizaciju kuća u bloku ”P”
a) Prijedlog za asanaciju i reanimaciju kuća u bloku”P”
b) Prijedlog za reanimaciju i aerizaciju dvorišta i dvo-
rišnih objekata u bloku ”P”
3. Prijedlog za interpolaciju stambene kuće na uglu
Križanićeve / Mažuranićeve ulice
 - 3 -

1. ANALIZA BLOKA ”P”

Pravokutni blok ”P” nalazi se na jugoistočnom

dijelu bivše fortifikacije, na renesansoj ”insuli. Omeđu-
ju ga Radićeva, Mažuranićeva, Križanićeva i Ulica 6. maja.
U bloku je izgrađeno 8 kuća od kojih su 4 stambeno - pos-
lovnog, 1 administrativnog, a 3 stambenog sadržaja. Glav-
nim pročeljima orijentirane su prema ulicama nasuprot stam-
benim blokovima i uz poslovnu Radićevu ulicu. U Mažurani-
ćevoj i Križanićevoj ulici su građene u nizu, a u Ulici 6.
maja odvojene gasicom.Na uglu Križanićeve i Mažuranićeve
ulice srušena je oko 1969. jedna od najstarijih kuća od
drvene građe. Parcela je neizgrađena. Unutrašnjost bloka
popunjena je objektima koji služe za stanovanje ili skladi-
šta. U dvorištima su i drvarnice.

Situaciia u 18. stoljeću

Polovinom 18. st. blok nije bio u cijelosti izgra-

đen. U idealnom planu iz 1579. bio je predviđen za opskrbni
centar zbog položaja na glavnoj komunikaciji i blizini
”Novih vrata” prema Rakovcu. Na bloku su ipak izgrađene
kasnije građanske kuće. Krajem 18. st. regulirana je dana-
šnja Radićeva ulica; između 1783. i 1813. sazidane su na
praznim česticama kuće, jedna na uglu Radićeve i Mažurani-
ćeve, a druga u liniji regulirane Radićeve ulice. Blok je
već 1752. bio gusto izgrađen. Na njemu je bilo 10 kuća uz
 - 4 -

rubove bloka osim u Radićevoj ulici gdje nisu bile u lini-

ji ulice.
Godine 1770. te su kuće pripadale :
1. br. 170, neizgrađeno zemljište Karašić
2. br. 171, Pogatčnik, vojni sudac
3. br. 172, Ivan Krueg, kolar
4. br. 173, Kaspar Stardel, kovač
5. br. 174, Spreicer, udovica
6. br. 175, Schmid, regimentski kirurg
7. br. 176, grof Paradeiser, kapetan
8. br. 177, Franjo Markulin, krojač
9. br. 178, Antun Karas, prevoznik
10. br. 179, Karasova baština
11. br. 180, Ivo Kuharić

Kuća u Ulici 6. maja 3 / Radićeva 22 je “L” tlocr-

ta izgrađena u prvoj polovici 18. st. uz uličnu liniju, glav-
nim pročeljem orijentirana prema Radićevoj ul., a jugoistočno
krilo prema Ul . 6. maja dograđeno je u drugoj pol. 18. st.
U zoni prizemlja je kanatne konstrukcije a u zoni kata
drvene. U prizemlju je otvoreni drveni grednik. Sve su sobe
na katu povezane predvorjem, a krilo drvenim ”ganjčecom”.
Sobe se nižu prema uličnoj strani.
 - 5 -

Gradska palača u Križanićevoj 17 je zidani, široki,

pravokutnog tlocrta objekt, orijentiran pročeljem prema
Križanićevoj ul. Izgrađen je u prvoj polovini 18. st. i ob-
novljen krajem 18.st. Pošto je kuća bila kapetanska, plemi-
ćka, pripadao joj je veliki vrt. U srednjoj osi kuće je širo-
ka veža svođena bačvastim svodovima sa susvodnicama iz koje
se ulazi u prizemne prostorije. Na kat u stambeni prostor
vode strme stube. Stan je prostran, sa dvorišne strane je
pregrađeni ”ganjčec”, a sobe se nižu prema uličnoj strani,
svjetle i velike. Kuća je bila proširena krajem 18. st. za
jedan jaram što se vidi u veži jer je taj dio svođen ”češ-
kim tipom svoda. Kuhinja je na katu, izdvojena od soba i
zbog protupožarnih mjera svođena. Kuća je građena pribli-
žno u četvrtom desetljeću 18. st. sudeći po svodovima pri-
zemlja i na katu i razlikuje se znatno od ”purgerskih” kuća
u Križanićevoj ulici otmjenim jednostavnim pročeljem s
klesanim dovratnikom, segmentno zaključenim, s ukrašenim
ključnim kamenom. Nad ulazom su zbližene prozorske osi,
a portal je bio naglašen i plitkim lizenama koje su sezale
do potkrovIja.
Početkom 19. st. je u zgradi bila djevojačka škola.

Kuća u Radićevoj 18 je stambeno poslovna dvokat-

nica, podignuta u drugoj pol. 18. st.: slojevito građena
kuća, jer je na temeljima starije na prijelazu 18/19 st. zida-
na današnja kuća koja je i povišena za drugi kat. Zbog toga
u prizemlj u ima u prostorijama bačvaste svodove s lomljenim
 - 6 -

susvodnicam, a prilikom adaptacije je veža svođena češkim

svodovima ritmizirana jarmovima i ulaz veže je uokviren
klesanim dovratnikom. Stambeni prostor na katovima je tlo-
crtno razvijeniji tip kasnobaroknog razdoblja s kružno
organiziranim prostornim jedinicama oko proširenog podesta
stubišta. Na začelju su na katovima drveni ”ganjčeci” koji
spajaju dvorišno krilo sa zgradom. Dograđeno je u prvoj pol.
19. st . a gospodarska zgrada u dvorištu s klesanim dovratni-
cima i prozorskim okvirima i kovanim rešetkama je iz vremena
dogradnje kuće. Pročelje je raščlanjeno pilastrima koji spa-
jaju gornje katove.

Kuća u Mažuranićevoj 1/ Radićevoj 16 je građena

u dvije faze u drugoj pol. 18. st. od 1780 do kraja stolje-
ća. Prvi dio kuće ima bačvasto svođen prostor (pivnicu) i
orijentiran je prema Mažuranićevoj ulici. Kasnije je prošire-
na prema Radićevoj ulici i taj je dio svođen češkim svodom,
pa je tada građena i široka ulazna veža koja je kasnije
pregrađena zbog dvorišnog krila. Na katu je od drvene kon-
strukcije i hrastovih planjki. Drveni ”ganjčec” povezuje
kat i dvorišno krilo sa zgradom.
 - 7 -

Promjene i izgradnja bloka u 19. st.

U 19. st. izvedene su adaptacije na starijim

objektima zbog suvremenijih potreba stanovanja. Do 1863. god.
blok se je potpuno zatvorio, građene su nove kuće i popu-
njena dvorišta. Objekti 19. st. imali su gospodarsku ili
stambeno-trgovačku namjenu. Pročelja su obnavljana u stilu
bidermajera a nove kuće građene u stilu ranog klasicizma.

U Mažuranićevoj 3 podignuta je niska gospodarska

zgrada s kapijom koja je pripadala kući u Mažuranićevoj 1.
Sa dva krila zatvara veliko potaracano gospodarsko dvorište
koje je jako zapušteno. U dvorišnom krilu sačuvana su jedna
lijepa vrata od kovanog željeza iz razdoblja gradnje objekta.

Kuća u Mažuranićevoj 1 / Radićeva 16 je znatno

adaptirana i pregrađena u prizemlju, kad je dozidano dvo-
rišno krilo sa skladištem, jer je tada zazidana veža. Te
su se promjene dogodile oko 1855. kada su vlasnici česti-
ca bili Jakob i Josip Berkić kojima su pripadala i skladi-
šta u dvorištu i kapija u koje vrijeme je kuća dobila gospo-
darsko trgovačku namjenu.

Kuća u Mažuranićevoj 5 je podignuta na temeljima

starije kuće u prvoj trećini 19. st. sa vežom otvorenog gred-
nika i prostorijama sa obje strane veže. Na katu je kanatne
i drvene konstrukcije. Rustičan tip rane bidermajerske kuće.
 - 8 -

Ta kuća nema kanalizaciju i neodržava se iako je u privat-

nom vlasništvu. Pročelje je obnavljeno jer su probijani
veći prozorski otvori.

Jednokatnica, trgovačka kuća u Radićevoj 20, sa

klesanim dovratnikom i lokalom i niskim prizemljem je iz
1833., kako je uklesano na ključnom kamenu premda je u
konstrukciji slojevita. Veža je svođena češkim svodovima i
podijeljena u jarmove širokim poprugama vrata od kovanog
željeza pred stubištem su iz tog vremena. Zanimljiv je
tlocrtni raspored stana gdje su uočljive faze gradnje. Sobe
su orijentirane prema Radićevoj ulici i bile su povezane
”ganjčecom” na koji se je išlo prislonjenim vanjskim stubi-
štem. U drugoj fazi gradnje je kuća proširena za dvije
prostorije prema dvorištu i ugrađeno je unutrašnje stubište
i veliko predvorje oko kojeg se nižu prostorije.Tip bider-
majerskog stana pod utjecajem kasnobarokne stambene sheme.
U dvorištu je gospodarska zgrada iz vremena grad-
nje kuće, svođena češkim svodovima, a kasnije je nad njom
nadozidan jedan stambeni prostor.

U Ulici 6. maja 1 / Križanićeva podignuta je oko

1840. velika dvokatnica koja se je nazivala ”Grad Zagreb”,
Objekt ” L” tlocrta je od kuće u Križanićevoj ulici odvojen
”gasicom” a od susjedne kuće u ul. 6. maja širokom kapijom.
Široka veža kuće je svođena pruskim svodom, a dvokrako ka-
meno stubište povezuje katove. Sobe su poredane prema
 - 9 -

uličnoj strani, a hodnici prema začelju. Na prvom katu se

je nalazila dvorana koja je kasnije pregrađena. U toj je
dvorani bio ”Kazino”, ilirska dvorana, a od 1846. se u njoj
nalazila čitaonica. Kasnije je postala gradska kuća. Na njoj
se nalazi spomen ploča Ivanu Mažuraniću, koji je radio u
zgradi dok je boravio u Karlovcu, gdje je napisao ep ”Smrt
Smail age Čengića”, pa je zgrada obilježena mramornom spomen
pločam.

Promjene u 20. stoljeću

U Ulici 6. maja 1 / Križanićeva podignuta je više-

katna dvorišna zgrada za potrebe Okružnog suda, zbog kojeg
je glavna zgrada bila adaptirana za Okružno i Općinsko jav-
no tužilaštvo s istražnim zatvorima.

Na uglu Križanićeve i Mažuranićeve ulice je oko

1971. srušena jedna vrlo karakteristična barokna drvena
kuća zabatnog tipa, jedan rjeđi monumentalni primjerak kuće
sazdane od hrastovih planjki. Na tom je mjestu prazna čes-
tica koju se pokušalo ozeleniti i postaviti klupu, ali je
pekarski obrtnik u Križanićevoj ulici 26 taj prostor koris-
tio za privremeno uskladištenje ugljena i drugog goriva.
 - 10 -

2. PRIJEDLOZI ZA REVITALIZACIJU KUĆA NA BLOKU ”P”

a) Prijedlog za asanaciju i reanimaciju kuća

U bloku ”P” se predlaže, da se objekte, koji su dosad

bili uvedeni u registar spomenika kulture područja Karlovac
pod preventivnom zaštitom, zaštiti kao cjelinu, kompleks
koji je početkom 19. st. po sadržaju postao trgovačko - pri-
vredni blok povijesne četvrti. Naročitu pažnju treba posve-
Titi objektima izrazite i više ambijentalne vrijednosti koji
su gotovo stopostotno zastupljeni na tom bloku zajedno s
jednim gospodarskim dvorištem.

U Mažuranićevoj 5 je objekt više ambijentalne

vrijednosti zbog svog položaja u nizu kuća, zbog starinskog
dojma vedute u pogledu na Križanićevu ulicu. Arhitektonska
vrijednost je u rustičnoj građi i obradi volumena,upotreb-
ljena je drvena građa kanatne konstrukcije koja je u praksi
karlovačkog graditeljstva poznata od osnutka grada. U pri-
zemlju treba asanirati međustropnu konstrukciju i istaknu-
ti tip otvorenog grednika veže, sačuvati vanjsko stubište s
ganjčecom. Preporučiti da kat ostane u vlasništvu samo jedne
obitelji koja će se obavezati da ne ulazi u asanaciju i
rekonstrukcije bez stručnog nadzora. U kuću treba uvesti
komunalije i savremeno urediti mokri čvor i sanitarne ure-
đaje u prizemlju. Iz prizemlja treba iseliti stanare i
prostor adaptirati za zanatsko uslužne djelatnosti kojima
ne treba prodajni prostor s izlozima.
 - 11 -

U Mažuranićevoj 3 - ambijentalna vrijednost gos-

podarskog trakta zgrade u Mažuranićevoj 1 je kulturno povi-
jesni podatak razdoblja razvoja, trgovine u ranom i kroz pr-
vu pol. 19. st. Osim toga je prvorazredan zračni prostor sa
velikom plohom dvorišta koja se može estetski koristiti i
prezentirati zajedno sa fondom arhitekture koja ju okružuje.
Dvorišna krila s magazinima i ulično sa poslovnim prosto-
rima treba asanirati zajedno s krovištem. Iz tog objekta
treba raseliti stanare i maksimalno ga oživiti novim sadr-
žajima. Magazine i današnje stanove koji nemaju ni minimal-
nih stambenih uslova treba adaptirat i za niz plemenitih i
potrebnih zanatsko -uslužnih djelatnosti (npr. izrada roleta,
taptarska radnja, fotokopiraona ili RTV servis, postolar-
ska radionica, knjigovežnica, radionice primjenjene umjet-
nosti). Naročito prilikom adaptacije treba paziti i sačuva-
ti detalje kovanog željeza: dovratnike, šarke i vrata.

U Mažuranićevoj 1 / Radićeva 16 je viša ambijen-

talna vrijednost kuće u njenom baroknom volumenu i građi -
- drvene planjke na katu, i zidane bolte u prizemlju - bač-
vasti i češki tip svoda. Uglovnica koja je u ranom 19. st.
postala trgovačko stambeni objekt, zbog čega je proširena
za dvorišno krilo sa skladištem i zbog toga je u to vrijeme
dobila poseban ulaz iz Mažuranićeve ulice s hodnikom za
komunikaciju sa stambenim prostorom na katu koji je tada bio
za jednu obitelj.
 - 12 -

Na katu kuće i u dvorišnom krilu je potrebna asa-

nacija drvene međustropne konstrukcije i ”ganjčeca” u
kojem bi se umjesto stanova mogle urediti obrtničko - uslu-
žne radnje, jer bi u sklopu gospodarskog dvorišta bile u
sklopu jednog živog obrtničkog centra u gradu. U svim
prostorijama prema ulici treba adaptirati lokale, istakuti
svodne konstrukcije i skladno rješiti sa ujednačenim otvori-
ma izloga pročelja.U stanovima kata treba voditi računa o
zaštiti parketa u onim prostorijama gdje ih još imade.

U Radićevoj 18 je viša ambijentalna vrijednost

kuće u izuzetno rješenom pročelju, po tipu i volumenu kuća
kasnog 18. st. s elementima rasčlanjavanja klasicističkog
vremena, dok su motivi oko prozorskih otvora dodatak raz-
dobIja bidermajera. Potrebna je rekonstrukcija pročelja u
prizemnom dijelu kojeg nagrđuju neukusni izlozi prodajnih
lokala. U dvorištu treba asanirati krilo zgrade i gospodar-
ski objekt i adaptirati ga za zanatsko - uslužne radionice.
Treba zaštititi i istaknuti elemente umjetničkog obrta,
rešetke od kovanog željeza na vratima i prozoru. Također
bi kat dvorišnog krila trebalo raseliti i adaptirati za
zanatske radionice.

U Radićevoj 20 je tipičan trgovački objekt ranog

klasicizma 19. st. više ambijentalne vrijednosti koji u
plastici niza kuća se ističe izvanredno dekorativno klesa-
nim dovratnikom. Kuća ima zanimljivu vežu i dvorište sa
 - 13 -

gospodarskom zgradom iz vremena gradnje kuće. U dvorišnom

krilu u prizemlju treba prostore adaptirati za atraktivne
obrtničke radionice ili umjetničko-obrtničke atelijere
(sitnotisak). Zaštititi ukrasne elemente od kovanog željeza.

U Ulici 6. maja 3 / Radićeva 22 je objekt više

ambijentalne vrijednoti povučen od linije ulice, izvanredno
zanimljive konstrukcije od drvene građe i kanatne. Čitavo
prizemlje u kojem se već nalazi prodajni prostor treba pro-
širiti kako bi se mogla istaći konstrukcija stropova drvene
kuće, a postojeći lokal Obrtne zadruge treba adaptirati. U
dvorišnom krilu ponovno otvoriti obrtničko - uslužne lokale
i raseliti stanare.

U Ulici 6. maja 1 / Križanićevoj je objekt kul-

turno povijesnog značenja i stilski viša ambijentalna vri-
jednost, premda se volumenom ne uklapa u pretežno barokno
arhitektonsko nasljeđe. Arhitektura prve pol. 19. st. pod
utjecajem talijanskog romantizma je rijedak primjer u
Karlovcu. Znamenit je po kulturno-povijesnim sadržajima
kao dvorana ”Grad Zagreb”, sjedište ”Kazina”, ilirske
društvene djelatnosti i čitaonica. Na pročlje je postavlje-
na spomen ploča Ivanu Mažuraniću. Zgrada se održava i u
njoj su smještene ustanove SO Karlovac.
Dvorišnu zgradu treba, kada prestane funkcionira-
ti za pritvor, adaptirati za stanove obiteljima kojima je
potreban jeftiniji smještaj.
 - 14 -

U Križanićevoj 17 je kuća izrazite spomeničke

vrijednosti barokna palačica koja treba ostati stambeni
objekt na katu, a prizemlje se preporuča raseliti i adapti-
rati prostor za predstavništva, prepisivački biro ili neku
društvenu organizaciju. Potrebno je urediti pročelje, rekon-
struirati lizene koje su isticale portalnu zonu i postavi-
ti spomen ploču, jer je u kući bila djevojačka škola.

b) Prijedlog za reanimaciju i aerizaciju dvorišta i dvori-

šnih objekata.

U bloku se nalazi nekoliko zanimljivih i sliko-

vitih dvorišta koje treba urediti i učiniti pristupačnim
javnosti jer se u dvorišnim objektima mogu adaptirati vrlo
skladni prostori za zanatsko uslužne djelatnosti i umjetni-
čki obrt. Predlaže se zbog toga čišćenje dvorišta, rušenje
šupa, otvaranje i spajanje dvorišta kuće u Radićevoj 20 i
22. Naročitu pažnju posvetiti uređenju plohe u kombinaciji
sa starim taracom kojeg treba rekonstruirati u Mažuraniće-
voj 3 i u tom dijelu bloka ostvariti obrtničko-uslužni
centar. Također treba riješiti zajedničko grijanje bloka.
 - 15 -

3. PRIJEDLOG ZA INTERPOLACIJU NOVOGRADNJE NA PRAZNOJ

ČESTICI-UGAO KRIŽANIĆEVE I MAŽURANIĆEVE ULICE

Na prostoru gdje je do 1970. bila drvena barokna

zabatna tradicionalna kuća, koja je bila vrlo značajna za
izgled Križanićeve ulice, predlaže se interpolacija stambene
kuće koja će se po kvaliteti i plastičnim oblikom uklapati
u baroknu stilsku arhitekturu bloka i Križanićeve ulice te
kvalitetno zamijeniti izgubljeni stilski objekt. I u kon-
strukciji se predlaže što više korištenje tradicionalnog
materijala, naročito drvo, opeka, žbuka, biber crijep ili
šindra kao pokrov. Volumenom i visinom ne smije prelaziti
susjedne barokne historijske objekte. Unutrašnji prostor
treba biti u kategoriji luksuznih stanova. Prilikom inter-
polacije treba insistirati na prostoru “gasice” između su-
sjednih objekata, koje se mogu i funkcionalno koristiti.
 - 16 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA POD ŠIFROM

“P”

Blok “P” sa 8 kuća stambeno - poslovnog sadržaja,

pretežno je izgrađen u 18.st. a dovršen u prvoj pol. 19.st.
Zbog arhitektonskih, ambijentalnih i kulturno - povijesnih
vrijednosti predlaže se njegova totalna zaštita i revitali-
zacija.
Predlaže se asanirati sve kuće: u Mažuranićevoj 5,
Mažuranićevoj 3, Mažuranićevoj 1 / Radićeva 16, Radićeva 18,
Radićeva 22 / Ulica 6.maja 3, i Križanićeva 17, sa osobitim
obzirom na dvorišna krila zgrada i obnovu te korištenje
dvorišnih ploha. Također otvoriti komunikaciju kroz dvori-
šta gdje je to moguće.
Na uglu Križanićeve i Mažuranićeve ulice na praz-
noj čestici treba interpolirati novi stambeni objekt inspi-
riran na tradicionalnoj arhitekturi u kojem će se za građu
koristiti što više drvenih dijelova. Objekt ne smije prela-
ziti visinom susjednu baroknu palaču u Križanićevoj 17 i
užim glavnim pročeljem ga treba orijentirati u Križanićevu
ulicu.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “R”

U istraživanju bloka “R” sudjelovali su:

Ljerka Kanižaj, prof., povjesničar umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik
Lamija Ruždić, dipl. ing. arh.
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “R”

s kućama pod zaštitom u Radićevoj 15, 17, 19 i 21
Daničićevoj 1 i 2.

Sadržaj:

1. Analiza bloka pod šifrom “R”

2. Prijedlog za revitalizaciju kuća u blok “R” izrazite
i više ambijentalne vrijednosti
3. Đački dom “Nada Dimić” - prijedlog za rješenje
smještaja đačkog doma u “Zvijezdi” u sklopu programa
revitalizacije povijesnog središta
4. Uređenje postojećih dvorišta u bloku
5. Sažetak sa smjernicama za revitalizaciju bloka pod
šifrom “R”
 - 3 -

l. ANALIZA BLOKA “R”

Blok “R” nalazi se u jugozapadnom dijelu povijes-

nog središta na jednoj od centralnih renesansih “insula”,
koja omeđuje glavni trg - Trg Maršala Tita - na njegovu ju-
gozapadnom rubu. Omeđen je Daničićevom, Mažuranićevom, Ra-
dićevom i Ulicom 6.maja.
U bloku ima 9 objekata, od toga 6 kuća i tri
dvorišne gospodarske zgrade. U bloku se nalaze četiri dvo-
rišta i jedan svjetlik. Dvorište razdvajaju zidane gospodar-
ske zgrade i dvorišna krila objekata. Unutrašnje dvorište
hotela Central zatvaraju krila zgrade.

Situacija u prvoj polovici 18.st.

U bloku se nalazilo 14 objekata i veliki vrtovi

u unutrašnjosti i na obodu prema današnjoj Mažuranićevoj
ulici i Ulici 6.maja. Najgušći je niz kuća bio prema Radi-
ćevoj ulici, ukupno pet u nizu tipičnog baroknog tlocrta
ili na uskim česticama starijeg tipa parcelacije. Prema
ulici 6.maja postojale su u nizu samo dvije kuće i jedna
veća čestica kao obrađeni vrt. Prema današnjoj Daničićevoj
ul. bila je orijentirana trokrilna zgrada koja je, čini se,
bila spojena od dvije kuće sa zajedničkom kapijom prema
ulici. Od susjedne je kuće bila odvojena velikim vrtom. Na
uglu se nalazila, orijentirana prema samostanu i glavnom
trgu, jedna barokna kurija, najveća zgrada u bloku s ogra-
 - 4 -

đenim dvorištem i vrtovima. Zauzimala je gotovo trećinu

kvadratnog bloka kao i ostale kurije u gradu s okućnicama.
Pokraj kuće na uglu Radićeve nalazila su se dva manja objek-
ta, a također i dva manja iza kuća u Radićevoj ulici.

Situacija u drugoj polovici 18.st.

U bloku su nastale neznatne promjene. Jedino je
na posjedu kurije podignuta velika štala. Manji objekti uz
kuće bili su štale 1770. osim jedne male kuće u Mažura-
nićevoj ulici. Objekti su tada pripadali:
1. br. 161, sa štalom, dvorištem i velikim vrtom, vlasnik
Vrhovec, konjički kapetan
2. br. 162, siročad Klesićevih
3. br. 163, Nikola Krajačić, krznar
4. br. 164, Toma Szabač, tkalac
5. br. 165, Miko Mačak, čizmar (sačuvana kuća u Radićevoj
21)
6. br. 166, ime nečitljivo (sačuvana kuća u Radićevoj 19)
7. br. 167, udovica, šije šatore
8. br. 168, Ive Pavić, užar
9. br. 169, Bartol Brajdić, remenar
Na rubu bloka prema današnjoj Mažuranićevoj ulici
bila su zasađena stabla.
 - 5 -

Promjene u strukturi bloka u 19.st.

Tokom 19.st. radikalno se promijenila struktura

bloka, tako da su sačuvane u izvornom stanju svega dvije
ranobarokne građanske kuće, po tipu iz 17.st., u Radićevoj
ul. 19 i 21. Razlog tog promjeni nisu bili požari nego
položaj bloka u strogom centru i na glavnoj komunikaciji
prema Rakovcu i vratima grada.
Već 1828. je podignuta najljepša klasicistička
palača Karlovca, uglovnica s karakterističnim slijepim
lukovima nad prozorima, sa svođenim prizemljem, vežom s
kasnobaroknim tipom dovratnika, s niskim katom i velikim
krovištem, koja se zbog baroknih dimenzija i plastične
krovne konstrukcije uklapa u starije tkivo grada Radićeva
15. Prema inicijalima J F D na ključnom kamenu portala
zaključujemo da je to bila palača Janka Draškovića i nje-
gove žene France, koji su imali posjed u Rečici kod Karlov-
ca. Kuća tipološki i vremenski spada među najuspjelije
gradske palače klasicističkog razdoblja kakve su u Zagrebu
gradili Bartol Felbinger i njegovi suvremenici. U pri-
zemlju je svođena češkim svodovima sa poprugama poznatim
iz tradicije kasnobarokne arhitekture, sa širokom vežom
na pet jarmova, s velikim stanom na katu, s dva velika
podruma pod krilima kuće i gospodarskom zgradom u dvorištu.
Objekt je stambeno-gospodarskog karaktera kakav je mogao
graditi samo veleposjednik kojemu su uz rezidenciju u gradu,
potrebni i prostrani gospodarski podrumi. Otvori lokala u
 - 6 -

prizemlju probijeni su tokom 20.st. Originalni prozor s

rešetkama sačuvan je u krilu prema Mažuranićevoj ulici,
također na dvorišnom stubištu.
Objekt je promijenio više vlasnika. Već 1835.
je vlasnik veletrgovac, svjećar Alojzije Dyquenois. God.
1855. je vlasnik kuće i čestice Ivan Reicherzer. Kuća je
krajem 19.st. pripadala obitelji Lukšić. Navodno je Abel
Lukšić tu imao knjigotiskaru i izdavao “Glasonošu”. Dana-
šnji su vlasnici Milašinovići, a jedan dio je u društvenom
vlasništvu. Prema izjavi pokojnog Milašinovića, kuću je
osobno kupio 1937. od Adalara Lukšića.

Kuća u Radićevoj 17 je na čestici koja je 1855.

pripadala Ivanu Reicherzeru. Na tom je mjestu ranije bila
barokna kuća približno sličnog tlocrta, ali je prije 1850.
podignuta današnja bidermajerska, široka samo četiri pro-
zorske osi, s nešto decentriranom vežom i starijim zidanim
dvorišnim krilom. To je u 18.st. bila štala s kolnicom, ali
je krajem stoljeća pregrađena u skladište s dva svođena
manja prostora zatvorena klasicističkim vratima od kovana
željeza sa segmentno zaključenim kamenim dovratnicima.
Vjerojatno je kuću gradio Ivan Reicherzer, također vlasnik
susjedne palače u Radićevoj 15.

Daničićeva 2 / Mažuranićeva je uglovnica. Tu je

u baroknom razdoblju bila kurija kapetana Vrhovca u kojoj
se je rodio zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac. Na tom
 - 7 -

mjestu je 1847. Srpsko - pravoslavna vjerska općina podigla

veliku dvokatnu palaču, građenu za stambeno - poslovni
prostor. U zgradi se je nalazila srpska osnovna škola
koja je bila osnovana 1783.; škola se je nalazila u staroj
baroknoj zgradi koju je Srpsko-pravoslavna općina (tada
grko - istočnog obreda) kupila zadužbinom Sime Skeleđića.
Od god. 1875. je u toj zgradi bila i srpska učiteljska
škola. U temeljima podruma sačuvana je struktura barokne
kurije. Školske prostorije nalazile su se lijevo od veže u
prizemlju i u jednoj prostoriji u krilu zgrade prema Mažura-
nićevoj ulici. U svim ostalim prostorijama visokog prizemlja
koje je svođeno masivnim pruskim svodovima bili su probi-
jeni visoki otvori vrata i izloga koji su kasnije zazidani.
Fasada je klasicistička a po tipu je nalik na monumental-
ne građevine koje je gradio karlovački graditelj Stiedl
(taj je graditelj bio pozvan u Zagreb da biskupu Alagoviću
gradi vojnu bolnicu u Vlaškoj ulici). Iz kopije starijeg
nacrta vidi se da je desno od veže u prizemlju kuće bio
veliki dućan, zatim mljekarnica, pekarija i brijačnica.
Kasnije se u prostoru dućana nalazila banka. Danas je objekt
adaptiran za đački dom “Nada Dimić”, uredno je održavan ali
je pročelje potpuno dotrajalo. Đačkom domu je potrebna
zgrada za smještaj većeg broja pitomaca i veći prostor za
rekreaciju.
 - 8 -

Polovicom 19.st., 1855., vlasnici su čestica i

kuća:
- čestica 80, Reicherzer Ivan, kuća br. 73, stari broj 35,
danas palača u Radićevoj 15;
- čestica 81, pripadala je također Ivanu Reicherzeru s
vrtom i kućom br. 74, danas Radićeva 17;
- čestica 82, Vendaur Juro, kuća br. 75, stari broj 45
danas Radićeva 19;
- čestica 83, Holzel Franz, kuća br. 76, stari broj 58,
danas Radićeva 21;
- čestica 84, Brajdić Prudencia, kuća br. 77, stari broj
59, ta je tipična drvena građanska kuća iz 17.st. ugra-
đena u stariji dio zgrade Hotela Central, u krilo prema
Ulici 6.maja;
- čestica br. 85, kuća br. 78, Krešić Mihalj, danas jedno-
katni dugački trakt hotela Central orijentiran prema
Ulici 6.maja;
- čestica 86, kuća br. 79, stari broj 48, grčkoistočna
crkvena općina (Grischische Gemainde), danas dvokatna
uglovnica Daničićeva 2 / Mažuranićeva.

Polovicom 19.st. sve zgrade su već postojale osim

hotela Central, a jednokatno krilo hotela orjentirano prema
Ulici 6.maja je bilo za dvije osi kraće jer se je uz njega
još tada nalazila jedna barokna kućica čiji su temelji
kasnije ugrađeni u produljenu zgradu.
 - 9 -

Hotel “Central” u Daničićevoj 1 je dvokatna uglovnica

orijentirana prema Daničićevoj ulici. U sklopu zgrade je
starije jednokatno krilo građeno u drugoj trećini 19.st.,
kad je vlasnik svratišta k Crnom Orlu bio Mihalj Krešić.
Ta jednokatna zgrada ima osam prozorskih osi s portalom
zabatno zaključenim u sredini koji je zazidan jer je zgrada
u prizemlju znatno pregrađivana nakon gradnje novog hotela.
Na uglu Daničićeve i Ulice 6.maja nalazio se je u prvoj
pol. 18.st. trokrilni objekt s unutrašnjim malim dvorištem.
To je bilo jedno od najstarijih karlovačkih svratišta,
“K crnom orlu”. Vlasnik mu je 1855. bio Mijo Krešić. Do
tog starog zdanja je Krešić podigao dugačku jednokatnicu.
Svratište je kupio Ljudevit Šroif koji je poru-
šio staru zgradu i 1894. podigao novi hotel “Central”
kojemu je pripojena postojeća starija zgrada. Nova zgrada
je tipična neorenesansna građevina s naglašenim rizalitom
uglovne zone, neorenesansnim ukrasnim detaljima, visokim
redom kaneliranih pilastra i rustično obrađenim prizemljem,
ali sa znatno tradicionalnijim rješenjem unutrašnjeg dvo-
rišta u kojem je drveni “ganjak” komunikacija sa starijom
zgradom i dvorišnim krilima. Taj prisan detalj pod utjeca-
jem domaće tradicije bio je problem kad se je razrađivala
projektna dokumentacija za daptaciju hotelske zgrade sa
namjerom da se osposobi za “B” kategoriju hotelskih usluga.
Hotel Central je tradicionalan povijesni objekt, pa je
konzervatorska služba smatrala da se karakteristični de-
talji trebaju uklopiti u projekt kao posebna karakteristika
 - 10 -

karlovačke arhitekture. U zgradi je također vrijedno monu-

mentalo stubište s ogradom od kovana željeza i kasetirani
drveni strop dvorane u prizemlju koji je bezrazložno pokri-
ven neukusnim suvremenim materijalom. Ulaz u dvoranu na
uglu zgrade u Daničićevoj ulici je također zazidan.

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU KUĆA U BLOKU - IZRAZITE I

VIŠE AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI

Svi su objekti u bloku izrazite ili više ambijen-

talne vrijednosti kao stilska arhitektura građena u vre-
menskim razmacima, ali međusobno u harmoničnoj korespoden-
ciji. Zbog toga se blok s arhitektonskim nasljeđem koji je
po kvadratnoj renesansnoj površini sačuvan mora sačuvati
u cjelini. Izuzetno su vrijedne i najstarije tipske barokne
kuće koje su po drvenoj građi i po tlocrtnom rasporedu
uzorni primjerci najstarije arhitekture Karlovca te ih
zbog toga treba sačuvati. Slikovite i izvorne malogradske
zabatne kuće u Radićevoj 19 i 21 su prototipovi kuća gra-
đenih krajem 16 i početkom 17. st. koji se vijek gradnje
produljio čak do l728. god. kako smo to mogli ustanoviti
na primjeru Ulice 6.maja 7 / Klaićeva. Zbog toga se izvorne
obrtničke malogradske kućice koje su ujedno i jedine saču-
vane u Radićevoj ulici u dvije varijante tipski vrlo popu-
larnih zabatnih kuća širokih svega tri prozorske osi, po-
 - 11 -

dignutih na najstarijem tipu građevne čestice. Premda su

pročelja tipološki identična, kuće se ipak znatno razliku-
ju. Njihova individualnost se prepoznaje u diskretnim
detaljima, nagibu skošenog krovišta, plastici krovnih
površina, izbačenoj potkrovnoj užljebini, razdjelnim tra-
kama, prozorskim otvorima itd. Posebice i tlocrtno. Među
kućama sačuvana je tradicionalna “gasica” koja se proteže
iza uglovnih objekata. Ta kuća orijentirana i prema Ulici
6.maja nije imala vrt pošto se nalazi na uglovnoj čestici
iza koje je iduća građevinska čestica u nizu, također uska
i dugačka oblika te je na njoj bila kuća istog tipa polo-
žena po dubini čestice.

Radićeva 19 je uzorak karlovačke malogradske

obrtničke kuće, tlocrtno posve izvoran i najkvalitetniji
primjer tipične semiurbane prilagođene kuće za obrtnički
društveni stalež, s radionicom i skladištem u prizemlju te
stanom na katu i sobom u potkrovlju. Iz ulaznog hodnika
strme jednokrake drvene stube prislonjene su na bočnu sti-
jenu. Prizemlje je od miješana kamena i opeke a kat od
masivnih hrastovih mosnica. Pod hodnika od nabijene zemlje
je kasnije preliven betonom, a obrtnička radionica u koju
se ulazilo iz hodnika adaptirana je za lokal trgovine cipe-
la. Iza tog prostora orijentiranog prema ulici nalazi se
skladište zračeno iz “gasice”, a pod stubištem komora.
Međustropna drvena konstrukcija na katu s otvorenim gred-
nikom i svođenim prostorom bivšeg ognjišta u kuhinji kao i
 - 12 -

kompletni tlocrtni raspored također su izvorni, pa je

stoga neophodna asanacija, djelomična rekonstrukcija i
konzervacija kata kao i čuvanje tlocrtnog rasporeda pros-
tora oko predvorja, koji se sastoji od sobe i kuhinje
orijentirane prema “gasici” i dvije glavne sobe nejednake
veličine orijentirane prema ulici. To je jednostavan i
neobično skladan i funkcionalan prostor obrtničkog stana.
Vlasnik kuće bio je čizmar.
Stanje je kata alarmantno pa je neophodno kuću
raseliti, konzervirati izvorni prostorni oblik i građu i
izvršiti djelomičnu rekonstrukciju drvenih djelova. Kuću
treba ponuditi ili poduzeću ili privatniku koji bi htio
investirati u konzervaciju. Sadašnji vlasnik ne bi želio
prodati kuću, ali bi pristao da je iznajmi poduzeću koje
bi objekt asaniralo. Raseliti ga treba zbog toga da bi
čitava kuća dobila javnu namjenu kako bi se mogla obila-
ziti. Najsretnija namjena bila bi da kuća postane trgo-
vački prostor za prodaju bombona i slastica, pa bi se
mogla ponuditi prodajnoj mreži tvornice bombona i keksa
“Josip Kraš” u Zagrebu. Ukoliko sadašnji korisnik lokala u
prizemlju, karlovačka tvornica obuće “Josip Kraš”, pokaže
interes za taj objekt i njegovu asanaciju i restauraciju
(princip konzervativne restauracije), te preuzme kompletan
objekt, tada bi bio uvjet da se uredi “boutique” u čitavom
prostoru od prizemlja do tavana.
 - 13 -

Kuće u Radićevoj 21, također tipski uzorak ali

u varijanti uglovnice koja je bočnim pročeljem orijentirana
na Ulicu 6.maja. Renesansni i ranobarokni urbanizam nije
vodio posebnog računa o veduti na raskršćima ulica. Taj
se je odnos prema uglovnici u Karlovcu na istaknutim mjes-
tima u gradu razvio tek u zadnjoj trećini l8.st. Zbog toga
su bočna pročelja tipičnih karlovačkih kuća jednostavna i
izdužena, a njihov zgodan položaj donekle i mijenja uobi-
čajeni tlocrt prizemlja, jer se na takvim kućama ulazna
vrata probijaju na duljoj bočnoj strani, pa hodnik po
širini presjeca kuću, a na kraju hodnika je stubište za
komunikaciju s katom naslonjeno na drugu bočnu stijenu.
Zabatno, glavno pročelje u tom slučaju nije trebalo imati
vrata-ako se radi o obrtničkoj ili trgovačkoj kući vrata
su probijana u srednjoj osi, a velika prostorija orijen-
tirana prema ulici je bila poslovni prostor. Iza hodnika
prema začelju mogla se tada ostvariti još jedna radionica
ili skladišni prostori. Takav je izvorni tlocrt kuće u
Radićevoj 2l, ali je velika prostorija pregrađena za današ-
nji lokal trgovine obuće “Bosna”. Ta se situacija u idućoj
adaptaciji treba ispraviti i eliminirati skladište, pro-
davaonicu preurediti u tip specijalizirane trgovine tipa
“boutique” a skladište povući u malu komoru iza hodnika.
Postojeću kitničarsku radnju prema Ulici 6.maja treba za-
držati. Na katu i na tavanu je dobro održani stambeni pros-
tor, pa obiteljima koje imaju smisla za održavanje starih
objekata treba dozvoliti da ih i dalje koriste za stanovanje.
 - 14 -

Palača u Radićevoj 15/Mažuranićevoj klasicistička

je uglovnica koja se još s baroknim volumenima uklapa u
starije tkivo, građena je 1828., kako je uklesano na ključ-
nom kamenu. Reprezentativnog je stila, s lukovima slijepih
luneta nad prozorima koji su probijeni i prošireni za trgo-
vačko - obrtničke izloge lokala među pilastrima, ali ti pro-
boji nisu toliko utjecali i izmjenili stilske kvalitete i
mogu se sretnije i estetski bolje riješiti. Objekt je u vo-
lumenu sačuvao barokni odnos između visine krovišta i visi-
ne pročelja. Na pročelju je naglašena zona visokog ritmizi-
ranog prizemlja s lukovima i sistemom pilastara s tradici-
jom barokne veže i portala s visokim krovištem karakteristi-
čnim za rane stilove 19.st. koji se stoga uklapaju u niz
starijih stilskih kuća. Prostorni su odnosi interijera iz-
mjenjeni ako ih usporedimo s razvijenim tipom barokne pro-
storne organizacije u kurijama 18.st. Ipak je unutrašnji
prostor u prizemlju svođen tipom čeških svodova, poznatim
već u baroku. Stubište je decentrirano i smješteno izvan
veže u dvorištu. Stambeni prostor povezuju uski hodnici,
velik je broj soba u anfiladi, ali je ipak intiman. Hodnici
duž dvorišnih krila su osvjetljeni iz klasicističkih prozora.
Još se nađe poneki lijepi detalj rešetaka od kovana željeza
na prozorima. Ali je ipak na pročeljima najtipičniji za stil
naglašeni ritam lukova i luneta u prizemlju s vijencem koji
se lomi opisujući polukružni luk nad otvorima. Naprotiv,
kat je mirno riješen, odvojen graničnim vijencem s manjim
 - 15 -

prozorima. Pošto se graditelj nije odrekao tradicije viso-

kog krovišta i gospodarske veže, ova reprezentativna i
tipološki vrlo karakteristična gradska stambena palača ne
odudara od kompleksa arhitekture povijesnog središta iako je
jedinstveni primjer, ne samo u Karlovcu, nego i u usporedbi
s ostalim gradovima Sjeverne Hrvatske.
Namjena prizemlja je zadovoljavajuća, ali podru-
mi nisu dovoljno iskorišteni. Kuću treba održavati u repre-
zentativnom stanju i u interijeru, naročito stubište, vežu,
hodnike, podrum i tavanski prostor. Jednako u onim dijelo-
vima koji su u privatnom, kao i u onima, koji su u društve-
nom vlasništvu. Postojeći ugostiteljski pogoni - caffeteri-
ja i bar treba da se adaptiraju u luksuzniji tip caffe bara
i noćnog kluba. U podrumu, krila prema Radićevoj i prema
Mažuranićevoj ulici treba da se uredi luksuzan specijali-
zirani restaurant (za talijansku kuhinju ili slično). Prema
Mažuranićevoj ulici, gdje već postoji caffe - bar, nastoja-
ti da se pročelje ponovno zatvori prozorima, jer je to i
svrsishodnije za ugođaj unutrašnjeg prostora, a ostaviti
samo ulaz u lokal koji treba spojiti s podrumskim prostorom.
U prizemlju je sačuvan jedan izvoran prozor s rešetkom pa
bi rekonstrukcija pročelja bila moguća.
Također treba da se uredi stubište i veža s deta-
ljima željeznih vratiju, a naročitu brigu treba posvetiti
adaptaciji potkrovlja, raseliti stanare i preurediti pot-
krovlje na pr. za kozmetički salon, masažu i pedikera. S
 - 16 -

tim bi se sadržajima i stubište odgovarajuće održavalo, a

stambeni prostor na tavanu treba svakako ukinuti. Kuća bi
tako znatno oživjela, a također bi se tim putem osigurala
i sredstva za njeno stvarno održavanje, jer bi svi korisni-
ci trgovačko - obrtničkih prostora morali ulagati u održa-
vanje. To isto vrijedi za gospodarsku zgradu u dvorištu
nad kojom je nadograđen kat koji također treba adaptirati
u obrtničko - uslužnu radnju, možda krojačnicu za žene ili
muškarce ili jednu sličnu djelatnost.

Kuća u Radićevoj 17 je tipična bidermajerske

karlovačka kuća s vrlo jednostavnim vanjskim izgledom i s
posebno prisno i građanski riješenim stambenim prostorom.
Takva kuća je mnogo jednostavnija od reprezentativnog kla-
sicizma tridesetih i četrdesetih godina kada su gradili
veleposjednici ili bogati trgovci. Manja građanska stambena
kuća je četrdesetih godina vrlo jednostavna, zidana od opeke
ili od drvene građe, s vežom i gospodarskim krilom, obično
skladištem, sa lokalima u prizemlju za obrt ili trgovinu.
Pročelje je bez ikakva ukrasa. Lokali u Radićevoj 17 nagr-
đuju prizemlje, jer su prenaglašeni otvori. U jednom lokalu
nalazi se fotografska radnja a u drugom je bila četkarska
radionica. Drugi je prostor predan poduzeću “Zelenilo” da
adaptira lokal za prodavaonicu cvijeća uz uvjet da uključi
u prodajni prostor i bivša skladišta u dvorištu, te da i
dvorište uredi primjerno kako bi se moglo prezentirati i
 - 17 -

koristiti za javni prodajni prostor. Predloženo je da se

riješi i zajedničko grijanje kuće kako stanarima ne bi bila
potrebna skladišta. Pročelje treba jednostavno i estetski
riješiti u boji i izjednačiti izloge lokala s obe strane
veže, koja zajedno s vratima glavnog ulaza treba također
biti istovremeno obnovljena. Na katu treba zadržati stana-
re.

Daničićeva 2 je palača na istaknutom mjestu, na

glavnom trgu u sklopu najmarkantnijih stilskih objekata. U
njoj je djački dom “Nada Dimić”. Građena je 1846. na izmaku
klasicizma. Snažnim volumenom naglašena je na trgu i ulici
grada. Djeluje volumenom, skromna u dekorativnim detaljima
koji su svedeni na minimum, s jednostavnim dovratnikom širo-
ke veže. Bila je u uglovnom dijelu prizemlja rastvorena vi-
sokim otvorima s polukružnim zaključkom, u gustom ritmu
koji su zgradi davali poseban karakter i reprezentativnost
gradske palače. Unutrašnji su prostori u prizemlju veliki
i visoki i po načinu svođenja (pruski svodovi) sasvim pood-
makli od barokne tradicije. Funkcionalnost i jednostavnost
odaje pravilan ritam i raster prozora u gustom nizu. U
gornjim katovima je naglašena horizontalna podjela raz-
djelnim vijencem, s nadstrešnicama nad prozorima. U prizem-
lju vertikalno rasčlanjavanje premda su otvori zazidani.
Visina dvokatne zgrade korespondira s ostalim značajnim
zgradama na glavnom trgu. Krovište je niže od krovišta klasi-
 - 18 -

cističkih kuća koje su podignute tridesetih godina 19.st.

U prizemlju su bili poslovno - trgovački prostori,
a na katovima stanovi. Jedan je dio prizemlja bio korišten
za školski prostor srpske osnovne i učiteljske škole što
na zgradi treba obilježiti spomen pločom kao i podatak da
je u starijoj kući na tom mjestu rođen Maksimilijan Vrhovec.
U hodniku je pločom obilježeno da je na tom mjestu bila os-
novana prva srpska osnovna škola.
Uprava doma “Nada Dimić” dobro održava unutraš-
njost zgrade, ali prostor ne odgovara smještaju pitomaca.
Svrsishodnije bi bilo zgradu zajedno s gospodarskom zgradom
i dvorištem pripojiti sklopu hotelu Central, jer je pri-
zemlje idealno za gradsku kavanu. Uglovni dio orijentiran
prema Trgu Maršala Tita i Mažuranićevoj ulici, treba ponovno
u prizemlju rastvoriti u ritmu nekadašnjih visokih otvora.
Također se današnja blagovanica đačkog doma lijevo od veže
može adaptirati za blagovaonicu hotela i tako proširiti
kapacitet postojećeg restauranta. U sklopu hotela trebalo bi
otvoriti i noćni bar za koji je vrlo prikladan postojeći
podrum a dvorište urediti kao vrtnu restauraciju. Spajanjem
sa zgradom đačkog doma dobio bi hotel veći broj soba uklju-
čujući i tavanski prostor. S tim bi se uklapanjem i proši-
renjem hotelskog pogona mogla postići i ispravna obnova
(konzervativna restuaracija) objekta u Daničićevoj 1 i
rekonstrukcija prizemlja u Daničićevoj 2, povećali bi se
hotelski kapaciteti (broj spavaćih soba) i postigla mogućnost
 - 19 -

da hotel Central postigne kao čitav kompleks “B” kategori-

ju. Povijesno središte bi time dobilo vrlo važan i turis-
tički potreban kompleks, koji bi znatno oživio centralni
trg. Također se za hotelske potrebe može riješiti parkira-
lište u susjednom bloku u Ulici 6.maja gdje postoji veliko
dvorište zanatske zadruge.

Zgrada hotela Central u Daničićevoj 1 zadovoljava

za sada samo kategoriju “C”. Ona, međutim, ima sve uvjete
da se ostvari njena adaptacija, pa i proširenje hotelskih
kapaciteta, i da ta vrlo važna institucija za revitali-
zaciju “Zvijezde” postigne odgovarajuću valorizaciju novim
sadržajima, te da se izvrši odgovarajuća adaptacija u kate-
goriju hotela kategorije “B” i da se pri tom izvrši i resta-
uracija interijera koja bi ostvarila i obnovu nekih tradi-
cionalnih elemenata arhitekture. Spajanjem sa susjednom
zgradom u Daničićevoj 2 gdje se nalazi đački dom “Nada
Dimić” bilo bi moguće povećati kapacitete, a da se prilikom
obnove zgrade ostvari zahtjev konzervatora za očuvanje
specifičnog karaktera unutrašnjeg dvorišta hotela s tradi-
cijom trijema i drvenog “ganjčeca” kao osebine starije
karlovačke arhitekture. Također da se dvorana hotela u
prizemlju rekonstruira i otvori njezin kasetirani drveni
strop kao i vrata za direktnu komunikaciju iz Daničićeve
ulice. Sobe hotela trebale bi se savremeno opremiti, a sa-
loni i dvorana i saloni restauracije u starinskom stilu zbog
ugleda i tradicije hoteljerstva i ugostiteljstva u Karlovcu.
 - 20 -

Također bi s proširenjem hotela grad riješio mnoge probleme

pa i problem smještaja omladine prilikom kulturnih mani-
festacija i sletova što se u Karlovcu neprekidno održava-
ju i za potrebe kojih se koristi dom “Nada Dimić”. Tradi-
cije brojnih kulturnih, političkih i sportskih manifestaci-
ja, kojih će u gradu biti sve više, zahtijeva i udoban ali
jeftiniji smještaj omladine, a također i turista koji u
organiziranim ekskurzijama prolazno borave u gradu.

3. ĐAČKI DOM “NADA DIMIĆ” - PRIJEDLOG ZA RJEŠENJE SMJEŠTAJA

ĐAČKOG DOMA U “ZVIJEZDI” U SKLOPU PLANA REVITALIZACIJE
POVIJESNOG SREDIŠTA

Đački dom “Nada Dimić” smješten je u strogom cen-

tru u Daničićevoj 2. Zgrada je namjenski izgrađena za srp-
sku osnovnu školu u drugoj polovici 19.st. i kroz proteklo
vrijeme služila je za različite namjene: škola, trgovine,
banka za vrijeme rata, kasarnu, dječji, i sada dječki dom.
Tragovi iz tih vremena ostali su, što se vidi iz vlažnih
zidova, dotrajalih podova, stubišta, stolarije, limarije,
fasade i dijela krovišta. Za posljednjih godina situacija
se nešto popravila, jer je u zgradu uvedeno centralno gri-
janje, modernizirala se kuhinja, uredila blagovaonica i prao-
nica rublja. Unatoč tome uvjeti rada i života omladine ni-
su se znatno popravili, jer su ostale velike učionice, spa-
vaonica sa 40 kreveta, namještaj je potpuno dotrajao, a što
 - 21 -

je najgore, nema dovoljno prostora za smještaj omladine, a

pogotovo za organiziranje slobodnog vremena.
Prema ranijim statističkim podacima u Karlovcu se
nalazi u privatnom smještaju oko 1700 učenika. Zbog toga je
Općina Karlovac 1970. pokušala riješiti ovaj akutan problem
smještaja omladine izgradnjom novog doma na Gazi uz TŠC,
kapaciteta 380 ležaja i s kuhinjom kapaciteta 1000 obroka.
Općina je osigurala građevinsko zemljište, komunalije i
financijska sredstva za idejni projekt. Zbog nedostatka
financijskih sredstava (s opremom oko 30 miliona dinara)
projekt nije izveden. Nakon toga pokušalo se nešto učiniti
s JNA da bi se ustupila kasarna “Ivo Lola Ribar” i Dom JNA,
a nešto se kombiniralo i s kasarnom “Marko Orešković”. Ta
ideja nije se realizirala, pa se pokušalo s temeljitom adap-
tacijom sadašnje zgrade. Izrađen je idejni projekt kojim
bi se uredila čitava zgrada od podruma do tavana i prilago-
dila potrebi doma. I ovaj put se nisu realizirala financijska
sredstva. Bilo je potrebno oko 10 miliona dinara.
Priliv učenika srednjih škola je sve veći, a time
i potreba za smještajem u domu sve izraženija, pa je prema
tome potrebno hitno rješenje.
Pretpostavlja se, kad bi Dom zadovoljavao osnovni
standard uz prihvatljivu mjesečnu naplatu, da bi samo 600
srednjoškolaca moglo imati pansion. Veliki broj učenika u
privatnom smještaju i učenika putnika hranili bi se u Domu.
Kakav je privatni smještaj nije potrebno naglašavati kad
učenici spavaju u ostavama, podrumskim i tavanskim sobicama,
 - 22 -

a mnogo ih je koji si sami pripremaju hranu ili se pak

hrane po menzama uz visoke cijene.
Ne može se mimoići ni studentska omladina kojoj
je neophodan domski smještaj, a bit će još izraženija po-
treba kad dođu mladi radnici na doškolovanje u Centre za
obrazovanje. Školske godine 1977, za vrijeme zimskih praz-
nika, u Domu se održao seminar za stručnjake u šumarstvu
i vođeni su razgovori sa šumarskom školom da se u Domu osi-
gura prostor za takve seminare kroz čitavu godinu, ali se
to nije moglo postići zbog nedostataka prostora i opreme za
seminarce.
Prije izvjesnog vremena razgovaralo se o školova-
nju omladine iz Nigerije u karlovačkim školama što se među-
tim ne može lako organizirati jer se radilo o smještaju
100 do 150 omladinaca.
Ništa nije manji problem prostor za slobodne ak-
tivnosti i sportski tereni, tim više što se svake godine
održava niz sportskih i kulturnih manifestacija domske
omladine lokalnog i republičkog značenja. Teško je organizi-
rati takav rad bez vlastitih terena i prostorija.
Među omladinom vlada interes za rad u društvu
Narodne tehnike, ali niti jedna sekcija ne može raditi, jer
ju se ne može nigdje smjestiti.
Uz sve gore navedeno javlja se kao gorući problem
smještaj učenika na raznim sportskim, kulturnim i politi-
čkim manifestacijama. Tada se učenici iz Doma šalju kući,
a smještaju se učesnici manifestacija.
 - 23 -

Prema tome problem se može riješiti preseljenjem

Đačkog doma u ranije predloženu kasarnu “Marko Orešković”,
koja ima idealni prostor za rekreaciju. U budućnosti mogla
bi se domu priključiti i zgrada vojne bolnice u Karasovoj
ulici koja ne odgovara suvremenim potrebama smještaja bole-
snika JNA. Za Dom bi se mogla osigurati i kasarna “Ivo
Lola Ribar” s pratećim objektima i terenima, koji se tako-
đer mogu koristiti za rekreaciju.
Ta bi rješenja oslobađanja jedne od kasarni za
potrebe Đačkog doma ujedno oporavile zamrli sjeveroistočni
dio povijesne jezgre, a zahtijevale bi znatno manja finan-
cijska sredstva od gradnje novog objekta za Dom. Povijesno
središte kao buduća pješačka zona, idealna je za boravak
omladine i njeno razvijanje smisla za povijest i kulturu.
Za život “Zvijezde” nije potrebno ni tumačiti koliko je
potrebno da u njoj budu zadržani sadržaji koji osiguravaju
stalan priliv mladeži.

4. UREĐENJE POSTOJEĆIH DVORIŠTA U BLOKU

Postojeća dvorišta u bloku održavaju se u rela-

tivnoj čistoći, ali se ne koriste. Zbog toga se predlaže da
se sva četiri dvorišta hortikulturno i ukusno riješe.
Dvorište gradske palače u Radićevoj 15 zajedno sa
sadržajima koji se predlažu, ugostiteljskim objektima u
podrumima i lokalima, zanatskim radionicama u dvorišnoj
 - 24 -

zgradi treba da se zajedno s vežom ne samo uredno održava-

ju, nego i oplemene s cvijećem i zelenilom u vazama. Pri-
stup u lokale i zanatske radionice u veži i dvorištu mora
biti planiran i riješen zajedno s namjenom prostora.
Dvorište u Radićevoj 17 sa zanimljivim starim
skladištem i klasicističkim detaljima vratiju od kovanog
željeza i kamenim dovratnicima treba obnoviti i konzervi-
rati, a također popraviti tarac. Pošto će se prizemni pro-
stor i dvorišno krilo u najskorijoj budućnosti adaptirati
za prodavaonicu cvijeća poduzeća “Zelenilo”, tada će to
dvorište postati javni prostor u kojem treba i adekvatno
prezentirati namjenu. Preporuča se da poduzeće “Zelenilo”
reklamira svoje proizvode i u dvorištu prigodnim prodajama
i izložbama, te da i dvorište treba smatrati aktivnim pro-
dajnim prostorom u kojem za posjetioce treba smjestiti i
klupe. Vežu također treba ukrasiti jer će tokom dana biti
otvorena zajedno s dvorištem za kupce i posjetioce.
Dvorište hotela Centar u Daničićevoj ul. trebalo
bi osloboditi uskladištavanja jer za tu svrhu hotel ima i
podrum i dio dvorišnog krila u prizemlju. Drveni “ganjak”
i dvorište mora se ukrasiti vazama sa zelenilom i eventu-
alno u njemu smjestiti akvarij s ribama za ponudu gostima.
Dvorište đačkog doma “Nada Dimić” prekriveno je
betonom i uglavnom se koristi za gospodarske svrhe. Bez
obzira na postojeću ili buduću namjenu zgrade treba dvorište
hortikulturno oplemeniti a u slučaju da se zgrada uklopi u
hotelski pogon dvorište treba urediti kao vrtnu restauraciju.
 - 25 -

5. SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA POD

ŠIFROM “R”

Blok je u najstrožom središtu povijesne jezgre,

pokraj Trga Maršala Tita. Potpuno je sačuvan u renesansnom
obliku i površini. Svi objekti su okarakterizirani kao
izrazita ili viša ambijentalna vrijednost bez obzira na
vrijeme gradnje. Zbog toga se zaštićuju i zahtijeva se nji-
hova konzervativna restauracija. Najstarije kuće ranobaroknog
razdoblja, po tipu 17.st. jesu u Radićevoj 19 i 21. Za Radi-
ćevu 19 zahtijeva se asanacija i totalna zaštita te djelo-
mična rekonstrukcija kata i potkrovlja od drvene građe. Zbog
tlocrtne i konstruktivne izvornosti traži se konzerviranje
objekta i promjena namjene s prijedlogom:

a) da se adaptira za trgovinu bombona i keksa i

zbog toga se predlaže da se ponudi kuća uz uslov tzv. kon-
zervativne restauracije tvornici bombona i keksa “Josip
Kraš” u Zagrebu, uz uvjet da se čitav objekt adaptira za
trgovački prostor. Ponuda se može proširiti i na ostale
tvornice koje proizvode bombone i slastice.

b) da tvornica obuće “Josip Kraš” u Karlovcu čitav

objekt rekonstruira i koristi za prodaju tipa “boutique”.
Do sada trgovačka mreža tvornice koristi prizemlje objekta,
ali suprotno ugovoru s vlasnikom ne ulaže u rekonstrukciju
kuće potrebna sredstva.
 - 26 -

Kuću u svakom slučaju treba raseliti a vlasnicima

objekta treba ponuditi ili otkup ili da pristanu na dugo-
ročno ustupanje objekta onom korisniku koji će ulagati u
restauraciju i konzervaciju objekta, dakako u tom slučaju
bez naknade za najamninu. Pošto je objekt izuzetan primjer
karlovačke kuće najranijeg tradicionalnog tipa i konstrukci-
je treba omogućiti razgledanje kuće u totalu.
Palača u Radićevoj 15 je izuzetan i izrazito vri-
jedan primjer klasicizma s posebnim stilskim karakteristi-
kama pa se zahtjeva totalna obnova svih lokala u prizemlju
i rekonstrukcija njihovih izloga kako bi se obnovile bitne
karakteristike njena pročelja. Također da se pojača njezin
sadržaj, iskoriste podrumi za elitne restaurante i bar
caffe s noćnim klubom. Zatim da se što više zatvori i re-
konstruira pročelje prema Mažuranićevoj ulici dok prema
Radićevoj treba ostaviti otvorenim postojeće proboje za
lokale. Na tavanski prostor da se smjeste saloni za kozmeti-
ku, masažu, pediker i da se zabrani stanovanje. U dvorišnoj
zgradi na katu da se adaptira prostor za obrtničko - uslužnu
djelatnost i radionice, npr. krojački ženski i muški salon.
Objekti u Daničićevoj 1 i 2 u kojima se nalazi
hotel, predlaže se da se spoje u jedan hotelski pogon. Tako
prošireni sadržaj znatno bi oživio povijesno središte, a
pojačani hotelski kapaciteti vrlo su potrebni i ekonomski
opravdani. Za đački dom “Nada Dimić” predlaže se rješenje
koje će zadržati omladinu i dom u povijesnom središtu i
omogućiti smještaj većeg broja pitomaca; da se ne traži
 - 27 -

izlaz u gradnji novog doma izvan jezgre, nego da se za

potrebe doma oslobodi kasarna “Marko Orešković” zajedno sa
zemljištem za rekreacioni prostor ili kasarna “Ivo Lola i
Ribar” sa pratećim objektima i prostorom na kojem se također
može riješiti i potreba rekreacije.
Ti su prijedlozi ujedno usko povezani s osnovnim i
bitnim problemima revitalizacije sjeveroistočnog dijela
povijesnog središta, koje odumire i potpuno je paralizirano
zbog izgubljenih prosvjetno - kulturnih sadržaja. Život je
paraliziran i zbog potpune odvojenosti od naselja “Gaza”,
jer je fizička zapreka vojni objekt s pratećim neintegrira-
nim objektima kasarne “Marko Orešković”.
Poseban zahtjev se postavlja za uređenje unutraš-
njih dvorišta u zgradama Radićeva 15, Radićeva 17, Daničiće-
va 1 i Daničićeva 2 jer slobodne površine unutar bloka tre-
ba urediti kao proširene prostore življenja.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “S”
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “S”

sa zaštićenim kompleksom kasarne “Narodnog heroja
Ive Marinkovića na Trgu Maršala Tita.

Sadržaj:

1. Analiza bloka pod šifrom “S”

2. Prijedlog za zaštitu i valorizaciju objekta.

U istraživanju bloka “S” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Vladimir Peršin, prof. kustos Gradskog muzeja Karlovac
 - 3 -

1. ANALIZA BLOKA “S”

Blok se nalazi na jugoistočnoj strani Trga Maršala

Tita, glavnog trga bivše tvrđave, omeđen Daničićevom,
Ulicom 6. maja i Klaićevom ulicom. Na bloku se nalazi če-
tverokrilna dvokatna palača, “Velika vojarna”, danas ka-
sarna “Narodnog heroja Ive Marinkovića”. Palača je uvučena
od linije ulice i središnje renesansne plohe trga i pred
njom se nalazi jednored od sedam kestenova s uredno održa-
vanim travnjakom, cvjetnjakom i ogradom niske kaline. Dje-
lomično je ploha asfaltirana za parkiranje osobnih kola
vojnih ličnosti komande grada, koja je smještena u palači.
Kestenovi su zasađeni u drugoj pol. 19. st.
Palača je soliterna četverokrilna dvokatnica s jed-
nim širokim krilom orijentirana prema glavnom trgu i tri
uža, koja zatvaraju unutrašnje dvorište rastvoreno u svim
katovima arkadama izuzev u prizemlju jugoistočnog krila,
koje je u 19. st. zazidano. Arkade su zatvorene prozorima s
oknima. U središnjoj osi krila orijentiranog prema Ulici
6. maja nalazi se široki svođeni hodnik veže koja spaja
unutrašnje dvorište s ulicom. Ploha dvorišta pokrivena je
velikim betonskim pločama.
Glavno pročelje orijentirano prema Trgu Maršala
Tita je kao i ostala pročelja jednostavno i monumentalno
zatvorene i ritmizirane plohe na kojima je naglašena hori-
zontalna dispozicija zgrade. Rasčlanjavaju ga među katovima
 - 4 -

profilirani i naglašeni razdijelni vijenci, a zidna ploha

je dugačka i ritmizirana s 15 prozorskih osi. Obrubljena
je u uglovnim zonama širokim lizenama koje prekidaju vijen-
ci. Podnožje je nisko, svi su katovi jednake visine, a pri-
zemlje je obrađeno sljubnicama. Zidna ploha pod krovištem
završava višestruko profiliranim vijencem. Jednostavni pra-
vokutni vratni otvori s nadsvjetlom nalaze se s obje stra-
ne pročelja u trećoj osi od ugla. Prozori su uokvireni
plitkim okvirima od žbuke koji naglašavaju jednoličan ri-
tam gustog niza. Bočna krila rasčlanjena su sa šest prozor-
skih osi, a profilacija je zidne plohe plića, jednako i na
pročelju jugoistočnog krila. U središnjoj osi na začelju
palače, tj. jugoistočnom krilu, probijen je portal veže s
baroknim klesanim dovratnikom, s impostima, polukružnim
nadvratnikom i zaglavnim kamenom. To je krilo rasčlanjeno
s 12 prozorskih osi premda je jednake duljine kao i glavno
pročelje. Visoko krovište pokriveno je biber crijepom i
probijeno malim lukarnama s dimnjacima na sljemenu krova u
koji su za posljednjeg rata ugrađene osmatračnice. Krovi-
šte je u baroknom razdoblju bilo više, strmije i sa dva ni-
za lukarni. Bilo je pokriveno šindrom.

Situacija u 18. stoljeću.

Oko glavnog trga tvrđave nalazile su se osim fra-
njevačkog kompleksa samo vojne zgrade. Na renesansnom kva-
 - 5 -

dratu na kojem je podignuta Velika vojarna vjerojatno su

se krajem 17. st. nalazile barake ili starija vojanrna od
drvene građe, ali su u tlocrtima iz 17. st. ucrtani samo
obrisi renesansne kvadratne “insule”. Velika soliterna pa-
lača je građena za garnizonsku pješadijsku vojarnu nakon
što se odustalo od gradnje nove obrambene tvrđave na
Orlici i nakon što je 1740. definitivno odlučeno da se te-
meljito rekonstruira i obnovi stara karlovačka tvrđava pre-
ma planovima fortifikacionog stručnjaka ing. A. Weissa.
God. 1740. počeli su opsežni radovi rekonstrukcije tvrđave
koji su trajali oko 20 godina. Razni vojni, civilni i jav-
ni objekti, izgrađeni su polovinom 18. st.
U planu tvrđave koji je 1752. god. pod vodstvom
glavnog inžinjera Antuna Bendla snimio i izradio ing.
Andreas Waldlitz, ucrtana je u karti i u legendi je zapisa-
no da je započeta gradnja vojarne. Vojarna je već iduće go-
dine dovršena. U planu iz 1770. je u tlocrtu ucrtan objekt
sa svim komunikacijama prizemlja, sa sva tri uska hodnika
u glavnom krilu, s arkadnim hodnikom unutrašnjeg dvorišta
rastvorenog na sve četiri strane i s vežom u jugoistočnom
krilu. U legendi tlocrta pod brojem 160 je garnizonska vo-
jarna. Također je i u planu ing. Kreya iz 1777/78, zgrada
ucrtana sa svim komunikacijama. Nacrti dokazuju da je ta
velika vojarna u bitnim tlocrtnim karakteristikama ostala
neizmjenjena i izvorna, a kasnije izvedene adaptacije su
neznatne premda su i nespretno izvedene, jer je i prostor-
na organizacija i tlocrtna dispozicija najidealnije riješe-
 - 6 -

na, a izvedba je bila vrlo solidna.

Uski križno bačvasti hodnici duž bočnih krila spa-
jaju glavno krilo zgrade s jugoistočnim na začelju i s
unutrašnjim dvorištem, i rastvaraju se s po tri arkade.
Hodnici glavnog i začelnog krila rastvaraju se sa sedam
arkada jer je unutrašnje dvorište pravokutno (hodnik jugo-
istočnog krila je sazidan i pregrađen u više komora). Po
sredini, u glavnoj osi krila na začelju, je križno bačva-
sti svođeni hodnik široke veže. Komunikacija je tako slo-
žena da hodnici spajaju sva krila ali ne zauzimaju previše
prostora, a ujedno su preko arkada osvjetljeni. U prosto-
rijama je uglavnom drvena stropna konstrukcija s ravnim po-
gledom. Stubišta se nalaze u glavnom krilu i u njih se ula-
zi iz hodnika u prizemlju. U glavnom krilu su na svim eta-
žama grupirane po četiri prostorije razdvojene hodnikom od
kojih su veće orijentirane prema pročelju, a manje prema
arkadnim hodnicima preko kojih su i osvjetljene.
U prizemlju su uz ulaze dvije prostorije (čekaoni-
ca i kancelarija), ali su kod lijevog ulaza adaptirane u
sanitarne čvorove. Isti je raspored u I katu. U drugom katu
u bočnim krilima bilo je ipak velikih soba, spavaonica, s
posebnim ulazima iz hodnika. U adaptacijama su između soba
probijena vrata, a u prostorijama na začelju uređeni su
sanitarni čvorovi. Jugoistočno krilo u prizemlju imalo je
gospodarski karakter jer su uz vežu bila veća i manja
skladišta. U 20. st. hodnik je pregrađen i zazidan. Na ka-
tovima su se nalazile manje ćelije grupirane po dvije i po
 - 7 -

četiri međusobno povezane uskim hodnicima (vjerojatno za-

tvori). Te su prostorije adaptirane u veće sale i proširene
na dio hodnika. Tako su na katovima prekinute kružne komu-
nikacije arkadnim hodnicima. Izvorni raspored saznajemo iz
nacrta krovišta i kata graditelja Meninya oko 1819. god.
Na tom su planu uzdužni i poprečni presjeci krovišta i tlo-
crt snimljeni zajedno s tlocrtom II kata jugoistočnog kri-
la na začelju palače. (Arhiv Hrvatske, Zbirka mapa i plano-
va inv. broj 125).
- o -
Barokna palača vojarne izrazite je spomeničke vri-
jednosti, građena 1752. kao prvi zrelobarokni objekt u
tvrđavi. Potpuno je izmijenila renesansni urbanistički do-
jam gradske jezgre. Izmijenio se i izgled i karakter naj-
strožeg središta i glavnog trga u Karlovcu. Palača povuče-
na od linije ulice naznačila je i prijelom u arhitektonskom
stilu i urbanizmu Karlovca. Tada se tek afirmirao barokni
stil na evropskoj razini. S vojarnom počinje dvokatna iz-
gradnja središta tvrđave i prekid s renesansnom tradicijom.
I u civilnoj arhitekturi nastaje, što pokazuju ranobarokni
konstruktivni oblici u građevinama zidanim od čvrstog ma-
terijala. Palača je svojim položajem izmijenila prostorne
odnose na trgu jer povlačenjem od linije ulice i locira-
njem više prema jugoistočnom dijelu plohe renesansne insu-
le, trg nije više kvadratni prostor u dimenzijama renesan-
snog bloka, nego je prostorno produljen poprimio barokne
 - 8 -

dimenzije s jednom naglašenom monumentalnom palačom. Ta je

palača sve do zadnjih urbanističkih zahvata, kad je izgra-
đena nova “Oružana”, dominirala na trgu. Antunu Bendlu,
koji je završio inženjersku akademiju u Beču 1731. (Die
tehnische Militärakademie), a koji je u Karlovcu gradio
kasarne, mostove, obnavljao utvrde, gradio zdenac, uprav-
ljao svim radovima u tvrđavi od 1752. do 1756. i zatim po-
novno 1758. kad je sagradio jednu poslovnu zgradu i luku
na Kupi, pribrajamo kao barokno obrazovanom inžinjeru pro-
jektiranje i gradnju velike vojarne.
Iz sačuvane građevinske dokumentacije dokazano je
da je većina projekata rađena u Karlovcu, a zatim poslana
na odobrenje Ratnom vijeću u Beč. Gradnje su vodili vojni
inženjeri, a ponekad su nacrte izrađivali i cehovski for-
tifikacioni majstori koje su zatim odobravali vojni inženje-
ri ako su zgrade bile vojni objekti. Nakon razvojačenja
grada, nacrte je odobravao Magistrat. Cehovski su majstori
često izvodili gradnju prema već gotovim projektima.
Funkcija se velike vojarne nije mijenjala, pa je
zbog toga i unutrašnjost i vanjština sačuvana u izvornom
obliku s nekim neznatnijim preinakama rasporeda i namjene
prostornih jedinica u 19. i 20. st. God. 1855. bila je vo-
jarna na čestici 87 pod brojem 80, stari broj 123. Od 1883.
objekt se nazivao Vojarna broj 1 i u njoj je bila smješte-
na pješačka pukovnija. U 19. st. nastale su promjene u
krovnoj konstrukciji, jer je barokno krovište bilo strmije.
Manje su promjene u tlocrtnom rasporedu koji je izvorno bio
 - 9 -

čišći. Poslije prvog svjetskog rata vojarna je promijenila

naziv u kasarnu Zrinjski. Iz tridesetih godina sačuvan je
nacrt adaptacije u svim etažama u mjerilu l : 100, bez na-
znake autora i godine. Danas je u vojarni smještena Komanda
grada.
Objekt je zajedno s okolicom dobro održavan, i nje-
gov je sadržaj adekvatan namjeni zbog koje je građen.

2. PRIJEDLOG ZA ZAŠTITU I VALORIZACIJU OBJEKTA.

Kasarna “Narodnog heroja Ive Marinkovića” je zbog

izrazite spomeničke vrijednosti uvrštena u registar spome-
nika s rješenjem o preventivnoj zaštiti pod br. O - 130 -
1969, pod kategorijom konzervatora I.
Soliterna četverokrilna palača dominantna je na
Trgu Maršala Tita. Građena je od opeke, u prizemlju je
djelomično svođena križnobačvastim svodovima i bačvastim
svodovima sa susvodnicama, a u većem dijelu prostorija je
stropne konstrukcije drvenog grednika s ravnim podgledom.
Krovište je pokriveno biber crijepom. Premda je zgrada do-
bro održavana i po namjeni najbolje korištena, ipak se
predlaže efikasnija zaštita i da se sporazumno s Jugosla-
venskom narodnom armijom ostvari temeljita asanacija, even-
tualno povratak na što izvorniju tlocrtnu dipozicju. Tako-
đer i uređenje unutrašnjeg dvorišta. Asanacija je potrebna
u međustropnoj konstrukciji.
 - 10 -

Zgradu treba da i nadalje koristi JNA, ali se pre-

poruča da se u njoj smjeste administrativne i reprezentati-
vne prostorije komande a da se manje koristi za smještaj
vojske. Elitni vojni sadržaji, a ne promjena namjene, osi-
gurali bi trajnu prisutnost vojske i vojnih institucija u
“zvijezdi”, što je tradicionalno najkarakterističniji sa-
držaj povijesnog središta grada. Neki objekti danas više
stvarno ne odgovaraju potrebama suvremene vojske, ali vo-
jarna “Narodnog heroja Ive Marinkovića” u najstrožem cen-
tru grada treba da ostane zbog tradicije i nadalje repre-
zentativna vojna ustanova.
Zbirka mapa i planova, inv. br. 125

Wercksätz von Carlastaedter garnison Infanterie Caserne

I. Laengen Profil nach der Linie A. B.

II. Quer Profil nach der Linie C. D.
III. Grundriss von der Garnison Infanterie Caserne zu
Carlstadt
Aufgenomen durch
MENINY

Krovište karlovačke pješadijske vojarne

I. Uzdužni presjek u smjeru A. B.

II. Poprečni presjek u smjeru C. D.
III. Tlocrt pješačke vojarne u Karlovcu

Snimio
MENINY
KARLOVAC
REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “T”

U istraživanju bloka “T” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Teufik Galijašević, dipl. ing. arh.
Mr Nada Grčević, povijesničar umjetnosti
Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja Karlovac
Dr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “T”

sa zaštićenim objektima: Srpsko-pravoslavna parohijska
crkva sv. Nikole (1785- 1787), spomenik kulture; kuće u
Ulici 6 Maja 7/Klaićeva bb, Šimunićeva 10 i Šimunićeva 12.

Sadržaj:

l. Analiza bloka pod šifrom “T”

2. Prijedlog za zaštitu i uređenje okolice srpsko-pravo-
slavne parohijske crkve sv. Nikole i restauraciju
umjetničkog inventara.
3. Prijedlog za revitalizaciju kuća u bloku “T”
Prijedlog za revitalizaciju bloka, asanaciju objeka-
ta izrazite i ambijentalne vrijednosti, s urbanisti-
čkim sadržajima.
4. Prijedlog za interepolaciju suvremene arhitekture
na praznim građevinskim česticama u bloku.
 - 3 -

1. ANALIZA BLOKA “T”

Blok se nalazi u sjeveroistočnom dijelu povijesnog

središta u najužem centru. Jedan je od renesansnih kvadra-
ta, “insula”, oko centralnog trga bivše tvrđave, danas
Trga Maršala Tita. Od susjednih blokova na kojima se nalaze
bivša “oružana” danas kasarna narodnog heroja “Josipa Kra-
ša” odvojen je Karasovom ulicom a nasuprot njoj od kasarne
garnizona “Velike Vojarne”, danas narodnog heroja “Ivo
Marinković” odvojen je Klaićevom ulicom. Sjeveroistočno
je omeđen Šimunićevom, a jugoistočno Ulicom 6. Maja.

Na tom se bloku nalazi spomenik kulture, srpsko-

-pravoslavna parohijska crkva sv. Nikole, orijentirana gla-
vnim pročeljem prema Trgu Maršala Tita i Klaićevoj ulici.
Uz rubove bloka podignuti su stambeno-poslovni jednokatni
i prizemni objekti. Tu se nalaze ukupno 4 kuće i jedna ma-
la dvorišna zgrada, ostatak krila srušene kuće, i tri pra-
zne čestice na kojima su do nedavno bile kuće. Prema Ulici
6. Maja pročeljima su orijentirana dva objekta nastala spa-
janjem dviju kuća, koja dvorišnim krilima omeđuju unutra-
šnja dvorišta. I ostali objekti imaju dvorišna krila, od
susjednih su čestica razdvojeni visokim zidovima od opeke.
Prazne su čestice u Šimunićevoj i Ulici 6 Maja zatvorene
visokim zidovima. Pokraj crkve sv. Nikole je prazna čestica
omeđena prema Klaićevoj ul. nasadom tuja (Thuia).
 - 4 -

Situacija u prvoj pol. 18. st.

Na rubovima bloka uz Klaićevu ulicu, nekad

“Generallgasse”, nizale su se kuće, koje su prema tlocrtnom
obliku ucrtane na česticama na karti iz 1752. i l756. Bile
su najstarijeg tipa, građene po dubini čestice. Prva u ni-
zu, najbliža glavnom trgu, bila je najšira, a zadnja bila
je uska kuća, orijentirana pročeljem prema Ulici 6 Maja,
tada “Magazingasse”. Ta je kuća sačuvana, spojena je sa
susjednom u jedan objekt u Ulici 6 Maja 7 s bočnim duljim
pročeljem i ulazima orijentirana u Klaićevu ul. Datirana
iz god. 1728.
Prema Karasovoj ulici, ranije “Spitalgasse”, kuće
se nisu gradile zbog neposredne blizine “Oružane” koja je
tada bila trokrilna građevina i s dvorištem je zapremala
površinu jugoistočne trećine bloka.
Uz Šimunićevu ulicu ranije “Herrengasse”, nalazile
su se tri kuće. Na uglu prema Karasovoj, kuća u Šimuniće-
voj 10 koja je imala kraće dvorišno krilo. Do nje je bila
na danas praznoj čestici vrlo uska kuća po tipu iz 17. st.
Do nje treća, usporedna s ulicom, s dvorišnim krilom. Veli-
ka čestica na uglu prema Ulici 6 Maja nije bila izgrađena,
jer se nasuprot bloku, na krnjoj rubnoj “insuli”, nalazila
barutana i oko nje vrtovi. Na tom su se mjestu ukrštale
današnja Šimunićeva s Ulicom 6 Maja, koja se na kraju pre-
ma vojnom magazinu širila u manji trg. Izgrađenost bloka
ovisila je o lokacijama obližnjih vojnih zgrada, a ta se
ovisnost primjećuje i na suprotnom bloku u Šimunićevoj
 - 5 -

ulici, koji se na prostoru prema Vojnoj bolnici nije nika-

da izgradio.

Situacija u drugoj pol. 18. st.

Do 1770. nije bilo u građevinskoj strukturi bloka

nekih promjena. Kuće su pripadale građanima, najviše obrt-
nicima. Prema Klaićevoj ul.:
l. br. 69, Waihardu, končaru regimente
2. br. 70, Ivi Karasu, sabljaru
3. br. 73, Johanu Roginer, brijaču
4. br. 72, Juri Begoviću, krznaru (je sačuvana drvena ku-
ća na podzidanom temelju spojena u sklop kuće u Ulici 6
maja 7)
Prema Ulici 6 Maja kuće su pripadale:
5. br. 73, udovici Mari Stipković
6. br. 74, Janku Sabliću, postolaru
7. br. 75, Antu Radatoviću, užaru
8. br. 76, Juri Kovačiću, užaru
9. br. 77, neizgrađene čestice s vrtovima pripadale su
obitelji Tompić.
Prema Šimunićevoj ulici kuće su pripadale:
10. br. 78, nepoznatu vlasniku
11. br. 79, Jurju Mesiću, senatoru
12. br. 80, Selničevoj malodobnoj djeci
Unutar bloka mala gospodarska zgrada pripadala je
kući br. 76, užara Kovačića.
 - 6 -

Situacija se u bloku znatno izmijenila 1785. i

1787. pošto je tada podignuta crkva sv. Nikole, reprezen-
tativni sakralni objekt zbog kojeg se i dotadašnja građan-
ska stambena arhitektura u neposrednoj okolici crkve zami-
jenjuje reprezentativnijim primjerom građanske palačice.
Na uglovnoj čestici, na kojoj je podignuta crkva, nalazio se
ranije manji objekt s posjedom građanina Ferdinanda Bulića
od kojeg je crkvena općina grkoistočnog obreda 1781. kupila
česticu, a 1784. je odobrena gradnja crkve na tom mjestu.
Zbog toga je i susjedna kuća srušena kako bi se crkva mogla
proširiti. Gradnja crkve dovršena je 1786/88. zajedno s
ogradom i vanjskim bočnim kapijama. Krajem 18. st. oko
1799. uz crkvu je bila podignuta barokna palačica, nesrećom
pred 20-tak godina srušena, a ostaci kamenog dovratnika njene
veže pohranjeni su u Muzeju. Ta je kuća bila podignuta na
mjestu dviju užih starijih građanskih kuća, pa su na rubu
bloka prema Klaićevoj ulici, pokraj crkve, bile krajem 18.
st. svega dvije kuće.

Promjene u građevinskoj strukturi tokom 19. st.

Početkom 19. st. poslije 1813, srušena je jedna

stara kuća u nizu prema Šimunićevoj ulici, sudeći prema
tlocrtu jedna od najstarijih kuća u bloku, iz 17. st. Če-
stica je ostala neizgrađena. Oko 1820. spojene su starija
kuća iz 1728. i jedna s kraja 18. st. u jedan objekt u
Ulici 6 Maja 7 i tom prilikom srušena je mala zabatna kući-
 - 7 -

ca između njih, koja je djelomično u strukturi prizemlja

ugrađena u spojeni objekt. U prvoj trećini 19. st. je u
Šimunićevoj 10 starija kuća produžena i povećana do dana-
šnjeg oblika.

Zemljišne čestice su 1855. pripadale ovim vlasnici-

ma:
- Dragutin Hirnačić, čestica 151, kuća br. 136 (danas u
sklopu kuće u Ulici 6 Maja 11, uže jugozapadno krilo)
- Cila Željeznjak, čestica 152, kuća br. 137 (drvena kuća
srušena oko 1974. u Ulici 6 Maja 9. U Registru Zavoda za
zaštitu spomenika kulture u Zagrebu koji je predan Skup-
štini Općine Karlovac 16.4.1974. ubilježeno je: ”jednokat-
nica u nizu, u zoni prizemlja od mješanog kamena i opeke,
na katu drvene konstrukcije od pritesanih oblica vezanih
na hrvatski vez, stropna konstrukcija otvorenog grednika
s podvlakom. Lošeg stanja”). Tipološki i po konstrukciji,
to je bila najstarija, rustična kuća.
- Franjo Andreusi, čestica 153, kuća br. 139 (danas kuća u
Ulici 6 Maja 7 spojena sa susjednom kućom).
- Jakob Staroj, čestica 154, kuća br. 139 (danas prazna če-
stica pokraj crkve sv. Nikole, jer je barokna palačica u
Klaićevoj 1 pred desetak godina srušena. Tada je izvlašte-
na od srpsko-pravoslavne općine).
- Ivan Karais, čestica 155, kuća br. 140 (danas Šimunićeva
10)
- “Griechische Kirche”, čestice 156 i 157, br. 141 crkva
 - 8 -

sv. Nikole i prazna čestica iza crkve prema Šimunićevoj

ulici (danas je prazna čestica prema Šimunićevoj ulici
vlasništvo srpsko-pravoslavne općine).
- Josip Vagner, čestica 158, kuća br. 142 (na tom je mjestu
1868. podignuta nova, današnja kuća u Šimunićevoj 12).
- Šimunićeva 12 je objekt građen 1868. na mjestu starijeg.
Na ključnom kamenu uklesani su inicijali i godina i “A P
1868”.
- Ulica 6 Maja 11 je prizemni objekt koji je nastao spaja-
njem starije uže kuće iz prve pol. 19. st. sa širom pri-
zemnom zabatnom kućom na uglu prema Šimunićevoj ulici.
Kuće su spojene dvorišnim krilom, a unutrašnje dvorište
zatvara zidana kapija prema Ulici 6 Maja. Kompleks je do-
vršen u drugoj pol. 19. st.

2. PRIJEDLOG ZA ZAŠTITU I UREĐENJE OKOLICE SRPSKO-PRAVOSLA-

VNE CRKVE SV. NIKOLE I RESTAURACIJU UMJETNIČKOG INVEN-
RA.

Parohijska crkva sv. Nikole podignuta je 1785-1787.

Rješenjem Konzervatorskog Zavoda SRH u Zagrebu,
Ilica 44 broj: 01-424/2-1964 / 15.X 1974. na osnovu člana
57 Zakona o zaštiti spomenika kulture (Narodne Novine broj
18/60) utvrđuje se, da pravoslavna crkva sv. Nikole u Kar-
lovcu, sagrađena na kat. čest. br. 171, zemljišno - knjižni
uložak broj 48 k. o. Karlovac, vlasništvo Srpsko pravoslav-
 - 9 -

ne crkvene Općine u Karlovcu, ima svojstvo spomenika kultu-

re te se određuje upis tog spomenika u registar nepokretnih
spomenika kulture kotara Karlovac.
Pod ograničenje iz člana 29. Zakona o zaštiti spo-
menika kulture dolazi i neposredna okolina tog spomenika
kulture.”
U zadnjoj trećini 18.st. je Trg Maršala Tita, prvo-
bitno svečani trg “Paradeplatz” bivše fortifikacije, dobio
barokne prostorne dimenzije nakon gradnje barokne Velike
vojarne, danas kasarne narodnog heroja “Ivo Marinković”.
Trg još tada nije bio sa sjeveroistočne strane potpuno ome-
đen objektima. Stara “Oružana” kasnog 17. st. je svojim
glavnim krilom dopirala do polovine bloka, dok je pokraj
oružane bio veliki vrt. Na prostoru tog vrta namjeravalo se
graditi samostan pijarista. U planu je crkva u sredini i
ona spaja krila oružane i krila samostana u cjelinu. Sadr-
žajno i po rasporedu unutrašnjeg prostora te dvije insti-
tucije trebale biti izolirane. Ali naredbom Josipa II gra-
đena je nova “Oružana” u kojoj je djelomično sačuvana struk-
tura starog objekta na pola zemljišta renesansne “insule”,
pa je glavno pročelje “Oružane” čitavom duljinom omeđilo
centralni trg.
Pošto se trg zbog položaja velike Vojarne, povučene
od linije gradske ulice protegnuo, zemljište Ferdinanda
Bulića na sjeveroistočnom uglu trga kupila je 1781. crkvena
općina grčkoistočnog obreda za gradnju kapele sv. Nikole.
Temeljni kamen je nakon dozvole Magistrata posvećen 1785, a
 - 10 -

crkvu je gradio prema svojim nacrtima karlovački graditelj

Josip Stiller.
S tom je crkvenom građevinom bio potpuno definiran i
zaokružen glavni trg tvrđave. U liniji pročelja crkve ori-
jentirane prema trgu nalazile su se kapije, a crkva je ogra-
đena zidanom i željeznom ogradom. Pokraj crkve je u zadnjem
desetljeću 18. st. podignuta na mjestu dviju starijih gra-
đanskih kuća, zidana barokna palačica. Srušena je pred de-
setak godina, pa je od tada prostor oko crkve sa zemljišnom
česticom i vrtom koji joj je pripadao, ostao neriješen. Pre-
ma ulici je omeđen nasadom tuja (Thuia), a od susjednih kuća
odvojen je visokim zidovima od opeke.
Crkva je opremljena mobiliarom i visokom oltarnom
pregradom, visokim tipom IKONOSTASA iz 1813, u kasnoklasi-
cističkom stilu s drvorezbarenim ukrasima, među kojima pre-
vladava lovorov list, te ikonama slikara iz radionice tada
vodećeg slikara Novog Sada, Arsenija Teodorovića. S ikonama
su također oslikane pjevnice, arhijerejski tron, klupe i pro-
povjedaonica.
Objekt je arhitektonski i urbanistički spomenik kul-
ture koji prelazi razinu lokalnog značenja. To je kasnoba-
rokna crkva sa zvonikom kao sastavnim dijelom pročelja, kla-
sicističke obrade pročelja, s kronogramom nad kasnobaroknim
klesanim dovratnikom. Dvoranski tip crkve križnog tlocrta,
svođen češkim svodovima s naglašenim lukom ispred stješnje-
nog oltarnog prostora. Baroknoklasicističko rješenje pro-
stora organizirano je u skladu s liturgijskim zahtjevima i
 - 11 -

s pretrpostavkom da će se opremiti adekvatnim stilskim mo-

biliarom i oltarnom pregradom visokog tipa dekorativnog
ikonostasa, tada najsuvremenijeg u crkvenoj opremi.
Zidne slike i dekoracije je 1898. izveo slikar i
dekorater Dragutin Inchiostri Medenjak, rođen u Splitu.
Tom je spomeniku kulture neophodno potrebno uređe-
nje neposredne okolice, koja je nakon rušenja kasnobarokne
kuće u Klaićevoj 1 ostala neriješena. Objekt je urbanisti-
čki presudan za izgled središnjeg trga povijesne jezgre.
Stoga se ne preporuča graditi savremeni objekt pokraj iz-
razito stilski definiranog crkvenog objekta, na najosjet-
ljivijem i urbanistički najkvalitetnije oblikovanom trgu
Karlovca, koji je svoje prostorne dimenzije, kao i verti-
kale, dobio krajem 18. st. Naprotiv, crkvi je potreban
park zatvorenog tipa, budući da je susjedno zemljište za-
štićeno nasadom tuja (Thuia), kao zeleni tampon već doka-
zalo povoljan učinak hortikulturnog rješenja. Kao javni
objekt kulturnog značenja u kojem se nalaze dragocjeni
predmeti drvorezbarstva i 77 ikona, crkva će privlačiti
posjetioce. Predlaže se restaurirati crkveni mobiliar i kom-
pletna oprema i tako spomenik osposobiti za prezentiranje
javnosti. Zbog toga je potrebno osigurati prilaz crkvi i
omeđiti štitnim kamenom vrlo uski nogostup pred ulazom kao
što je to izvorno bilo, jer su Klaićeva i Kraševa ulica,
za sada dok se ne riješi promet u “Zvijezdi”, tranzitne
prometnice. Također bi se mogle vratiti zidane bočne kapije
da pročelje postane reprezentativnije. O nekadašnjem izgle-
 - 12 -

du sačuvana je dokumentacija starih fotografija s bočnim

kapijama.
O, zidnom slikarstvu Dragutina Inchiostria, dekora-
tera, slikara i fotografa treba odlučiti stručni savjet sa-
zvan od Regionnlnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture u
Zagrebu. Od tog slikara, koji je nekoliko godina radio u
Karlovcu, sačuvane su samo dekoracije zidova u crkvi sv.
Nikole, jer su zidne slike u bivšoj kavani “Secession” u
Radićevoj 12 uništene u nekoliko adaptacija i promjena
namjene tog prostora.

Srpsko pravoslavna, crkva sv. Nikole u Karlovcu

Popis Ikona
1. Ikonostas crkve sv. Nikole u Karlovcu
Popis ikona po brojevima naznačenim na arhitektonskom
snimku. Nacrt u mj. 1 : 25 (Planoteka Odjela za povjest
umjetnosti, Centra za povijesne znanosti. Autor mr
Davorin Stepinac)
1, 2, 3, 4, 5, 6 .... Scene iz starog zavjeta
7 . . . . . .... Djakon Sv. Stefan
8 . . . . . .... Arhangel Mihailo
9, 10 . . . . .... Proroci
10, 11 . . . . .... Blagovesti
13 . . . . . .... Velikomučenik Georgije
14 . . . . . .... Sv. Nikola
 - 13 -

15 . . . . . .... Bogorodica sa Isusom

16 . . . . . .... Isus Hristos
17 . . . . . .... Sv. Jovan Preteča
18 . . . . . .... Velikomučenik Dimitrije
19 . . . . . .... Rođenje Gospoda Isusa Hrista
20 . . . . . .... Vaskrsenje
21 . . . . . .... Tajna Večera
22 . . . . . .... (oštećeno)
23 . . . . . .... Jairova kćer
24 . . . . . .... Svadba u Kani Galilejskoj
25 . . . . . .... Iscelenje Slepoga
26 . . . . . .... Ulazak Gospodina Isusa Hrista u
Jeruzalem
27 . . . . . .... Isterivanje besova u Gadari
28 . . . . . .... Lazarevo Vaskrsenje
29 . . . . . .... Vavedenie u Hram
30 . . . . . .... Uspenie
31 . . . . . .... Obrezanje
32 . . . . . .... Sretenje
33 . . . . . .... Preobraženje
34 . . . . . .... Krštenje Gospodina Isusa Hrista
35 . . . . . .... Vaznesenje
36 . . . . . .... Duhovi
37, 38, 40, 41, 42 ... Apostoli
43 . . . . . .... Sv. Trojica
44 . . . . . .... Salomija
45 . . . . . .... Bogorodica
 - 14 -

46 . . . . . .... Jovan Apostol i Evanđelist

47 . . . . . .... Longin Satnik
48 . . . . . .... Raspeće

2. Pjevnice - desno pred Ikonostasom

brojevi idući od donjeg niza lijevo 1, 2, 3 i u gor-
njem nizu od ljeva 4, 5, 6, 7, 8 i medaljon na vrhu 9.
1. - Prepodobni Kuzma
2. - Jovan Damaskin
3. - Sv. Teofan
4. - Sv. Stefan Štiljanović
5. - Nemanja narečeni Simeon.
6. - Sava prvi Arhiepiskop srpski
7. - Episkop
8. - Episkop
9. - medaljon

3. Pjevnice - lijevo pred Ikonostasom

brojevi idući od donjeg niza lijevo 1, 2, 3, i u gor-
njem nizu od lijeva 4, 5, 6, 7, 8 i medaljon na vrhu 9.
1. - Prepodobni Roman Slatkopevac
2. - Prorok car David
3. - Josip (Pustinjak?)
4. - Stefan Prvovenčani kralj srpski
5. - Mladi Uroš car srpski
6. - Lazar kralj srpski
7. - Milutin kralj srpski
 - 15 -

8. - Vladislav kralj srpski

9. - medaljon

4. Propovjedaonica
1. - Mojsije sa zavjetnim pločama (dekalogom)
2. - Susret cara Davida i carice od Sabe
3. - Prorok iz starog zavjeta?

5. Arhijerejski stol
Slika na naslonu - Sv. Jovan Zlatousti

6. Na klupama u lađi - lijevo

1. Kuzma
2. Isus

7. Na klupama - desno
3. Damjan
4. Bogorodica

8. Proskomidija
1. Raspeće simbolizirano s anđelom.

Ukupno ima 26 ikona izvan ikonostasa

 - 16 -

3. PRIJEDLOG ZA REVITAIJIZACIJU KUĆA U BLOKU - “T” -

PRIJEDLOG ZA REVITAIJIZACIJU BLOKA, ASANACIJU OBJEKATA
IZRAZITE I AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI, URBANISTIČKI
SADRŽAJI

Svi sačuvani objekti na bloku predstavljaju arhitek-

tonsko povijesno nasljeđe. Pretpostavlja se čišćenje bloka
i rušenje neintegriranih prigradnji.

Ulica 6 Maja 7 / Klaićeva bb

Dva objekta iz baroknog razdoblja spojena su vežom
i dvorišnim krilima u cjelinu oko 1820. god. Tom prilikom
je srušena manja drvena kuća između starije kuće orijenti-
rane duljim bočnim pročeljem u Klaićevu ulicu. Ova je kuća
obnovljena 1728. na tradicionalan način, u stilu građanskih
obrtničkih kuća 16/17 st. Njena drvena konstrukcija od hra-
stovih planjki postavljena je na čvrsto prizemlje zidano
od opeke i mješana kamena. Na katu je mali svođeni prostor
kamina u koji se ulazi direktno s drvenog “ganjčeca” na
dvorišnoj strani. Kuća je početno imala glavni ulaz na bo-
čnom pročelju. Kasnije su probijena dva ulaza, jedan za
prostor obrtničke radionice, a drugi kasnije, za recentno
adaptiran prostor ugostiteljstva “Grill-bar”.
Tlocrtno i prostorno unutrašnjost kuće je izvorna.
Na kat se ulazi vanjskim drvenim stubištem iz dvorišta.
Dvorišno krilo je iza obnove 1728. Spojeno je s krilom su-
sjedne kuće i stavljeno pod jedno krovište. Kuće su poveza-
 - 17 -

ne i zajedničkom komunikacijom iz vremena njihova spajanja

- poduprtim drvenim “ganjčecom”. Obnavljan je u 19. st.
Mlađi objekt je pregrađen krajem 18. st., ali je
ostao tlocrtno uzak i u starijem je dijelu drvene međustro-
pne konstrukcije, spojen vežom s kasnobaroknim klasicisti-
čkim dovratnikom. Dvorišno mu je krilo u prizemlju svođeno
nad prostorijama pivnice tipom češkog svoda iz 18. st. i
potaracano pločama granitnog kamena. Objekt oko unutrašnjeg
dvorišta povezuje rustično izveden drveni “ganjčec” poduprt
stupovima. Slikovit primjer tradicionalne komunikacije i
jedinstveno unutrašnje dvorište malogradske kuće, iz prve
trećine 19. st.
Sklop pretstavlja izuzetnu cjelinu i valoriziran je
kao izrazito arhitektonska vrijednost. Ugrožen je od neod-
govornih recentnih intervencija u prizemlju, u prostoru
ugostiteljskog pogona “Grill-bar”, jer je rađen bez eksper-
tize statičara, pa su potkopani temelji objekta kako bi se
postigla visina u ugostiteljskom prostoru. Intervencija je
izvedena bez stručne konzultacije i odobrenja Regionalnog
Zavoda za zaštitu spom. kulture i dokazuje, da se uobičaje-
ni komunalni i sanitarni propisi ne mogu primijeniti na po-
vijesne objekte, naročito ne na one drvene konstrukcije ko-
ji su pod zaštitom. Potrebna je totalna asanacija kuće i
zadržavanje sadržaja, te prezentacija unutrašnjeg dvorišta.
Korisnicima stanova preporučiti njegovanje cvijeća na
“ganjčecu” i dvorištu.
 - 18 -

Šimunićeva 10 je stambeni objekt orjentiran zabat-

nom fasadom u širini pet prozorskih osi prema Šimunićevoj
ulici. Primjer je izvorne građanske kuće građene u barok-
noj tradiciji, premda pregrađene i produljene u prvoj tre-
ćini 19. st. kad je svođeno prizemlje lijevo od veže tipom
kasnobaroknog češkog svoda s poprugama. Tradicionalna po
rasporedu stambenog prostora, na katu od kanatne konstrukci-
je s ispunom od opeke, kuća je tipološki najmonumentalniji
primjer barokne tradicije. Predlaže se da ostane stambeni
objekt i da se stručno asanira, sruši prigradnja na začelju
i izvedu sanitarni uređaji. Na tavanskom prostoru također
treba zadržati stan i postojeću komunikaciju hodnicima i
drvenim dvokrakim stubištem iz 19. st. Kuća je u privatnom
vlasništvu. Fasadu treba obnoviti u prvobitnom koloritu,
iza začelja urediti pristup kući i prema Karasovoj ulici
omeđiti je živicom kaline. Objekt je valoriziran kao izra-
zita vrijednost.

Šimunićeva 12, je jednokatna kuća, usporedna s uli-

com, s vežom uokvirenom klesanim dovratnikom tradicional-
nog oblika s inicijalima i godinom “A P 1868.”. Kuća je po-
dignuta na mjestu starije barokne kuće sličnog tlocrta, ko-
ja je tridesetih godina 18. st. vjerojatno pripadala
Aloisiusu Duquenois. Ranije je na tom mjestu barokna kuća
1855. pod brojem 142, pripadala Josipu Vagneru.
Današnja kuća nije ucrtana na karti Karlovca iz
1683. nego prazna čestica. Spada među kuće tipa biderma-
 - 19 -

jera, usporedna je s ulicom, s vežom za komunikaciju s dvo-

rištem, kraćim dvorišnim krilom i drvenim “ganjčecom”.
Stambeni prostor na katu je organiziran oko predvorja i
tipičan je za građansku kulturu bidermajera. U dvorišnom
je krilu bio skladišni i gospodarski prostor, a u prizemlju
desno manji stan i lijevo poslovni prostor. Preporuča se
prizemlje koristiti za obrtničko - uslužni poslovni prostor,
predstavništvo ili sl. U dvorišnom krilu gdje sada žive
osobe socijalno ugrožene, starica i invalid, također treba
otvoriti obrtničko - uslužnu radnju (npr. izrada roleta,
krojačka radnja za ženske ili muške, kinološko društvo
itd.)

Ulica 6 maja 11 su dvije kuće spojene dvorišnim kri-

lima u jedan objekt s unutrašnjim dvorištem i kapijom u
koju je recentno uzidana garaža. Uža prizemnica je podignu-
ta u prvoj pol. 19. st. na jednom dijelu vrtne zemljišne
čestice na uglu, koja je 1770. pripadala obitelji Tompić.
Čestica je pod br. 93 pripadala Dragutinu Hirnačiću s kućom
br. 136 - stari broj kuće je bio 107. U drugoj pol. 19. st.
je na samom uglu prema Šimunićevoj ul. podignuta šira pri-
zemnica i spojena sa starijim objektom. To je vrlo rijedak
primjerak prizemnih objekata kojih ima svega četiri, od
čega su tri iz 19. st. u periferijskim ulicama povijesne
jezgre. Takve su prizemnice na periferiji povijesnog dije-
la grada nastale istodobno sa palačama u stilu romantičnog
historicizma u strogom centru, kakve je gradio karlovački
 - 20 -

bio pretežno iz obrtničkog staleža. Prema popisu vlasnika

kuća iz god. 1770. kuće su pripadale dvojici krojača, jed-
nom remenaru, dvojici stolara, dvojici bravara, jednom
radniku nadničaru i jednoj posjednici imanja.
Početkom 19. st. blok je prema Frankopanskoj ulici
zatvorila zgrada u Frankopanskoj 2, a na rubu prema Kara-
sovoj ulici jedna građanska bidermajerska kuća, Karasova 3.
U unutrašnjosti bloka najstarije su malogradske kuće pro-
padale, neke u požarima, kad su u prvoj pol. 19. st. strada-
le sve kuće na obodu uz Šimunićevu ulicu iza “oružane”
(danas Kasarna narodnog heroja “Ivo Lola Ribar”).

Krajem 19 st., nakon izgradnje vojarne u šancu uz

sjeveroistočnu promenadu, osjećao se sve više nedostatak
trgovačkog prostora, pa je u Šimunićevoj 7, na mjestu poža-
rom srušenih drvenih kuća, podignuta prva neintegrirana
arhitektura kasnog historicizma, uglovnica s trgovačkim
lokalom koju je 1897. projektirao zagrebački graditelj
ing. Hinko Rieszner. Uz nju su zatim podignute još dvije
stambene katnice do prolaza između Šimunićeve i Karasove ul.
uz koji je ostala sačuvana jedna od malobrojnih bidermajer-
skih kuća, po građi i konstrukciji, tipična za Karlovac.
Degradacija bloka u tom sjeveroistočnom dijelu
grada počela je u 20. st. kad su postupno jedan za drugim
ukinuti svi sadržaji, a da se nije vodilo računa o novim
namjenama objekata. Najvitalniji sadržaj je bio školski
 - 21 -

cama”. To se naročito mora poštovati s obzirom na kuću u

Šimunićevoj lO. Glavno pročelje treba biti orijentirano
prema Šimunićevoj ul. Pročelje prema crkvi mora biti rije-
šeno što jednostavnije u materijalu i obliku. Preporuča se
upotreba drva i što čišće zidne plohe. Unutrašnjost treba
da bude što suvremenije riješena prema zadanom sadržaju i
potrebama Gornjo-karlovačke episkopije uz uvjet, da se u
zgradi osigura prostor za crkveni muzej i biblioteku. Pose-
bnu pažnju treba posvetiti uređenju parka “zatvorenog tipa”
pokraj crkve. Sv. Nikole, gdje se može u sastavu novogradnje
na čestici u Šimunićevoj ulici iza crkve izgraditi manji
prizemni objekt za stan domara i garaže.

b) Interpolacija stambene obiteljske zgrade s uslu-

žno-prodajnim prostorom (vlasnik čestice i ostatka kuće je
po zanimanju automehaničar), na čestici u Ulici 6 maja 9,
na mjestu srušene barokne jednokatnice.
Postojeća radionica koja se naslanja na susjedni
barokni objekt u Ulici 6 Maja 7 mora se rušiti. Djelatnost
vlasnika zahtijeva zadani sadržaj i projekt kuće prema za-
danim oblicima. Kuća mora biti suvremena, ne zahtijeva se
oponašanje povijesne arhitekture nego kvalitetno uklapanje
objekta koji ne smije prelaziti visinu kata i od barokne
kuće mora biti odvojen prolazom. Obrtničku radionicu treba
povući iza začelja kuće koja mora biti niža i ne smije pre-
laziti visinu ograde prema parku predviđenom pokraj crkve
sv. Nikole. U prizemlju se može predvidjeti prodavaonica,
 - 22 -

Rješenje je u čuvanju i asanaciji vijenca kuća

na obodu, s osobitim obzirom na izrazitu vrijednost kuće
u Frankopanskoj 4 i zgrade u Frankopanskoj 2, koji se
objekt može restituirati. Vraćanjem adekvatnog sadržaja o-
živilo bi blok i cijeli sjeveroistočni dio grada. Stoga
se za zemljište koje se prethodno mora osloboditi nakaznih
gradnji predlažu alternativna rješenja:

a) da se interpolira suvremeni objekt kulturnog sadržaja,

b) da se prostor hortikulturno projektira.
 - 23 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA POD

ŠIFROM “T”.

Blok se nalazi u najstrožem centru pokraj Trga Mar-

šala Tita. Na njemu se nalazi kulturno-povijesni spomenik
srpsko pravoslavna parohijska crkva sv. Nikole (1785/87)
s klasicističkim inventarom. Zaštićena je zajedno s nepo-
srednom okolicom i objektima u bloku, koji su iznimno kva-
litetni.
Zadatak je riješiti okolici crkve sv. Nikole s par-
kom “zatvorenog tipa”. Na dvije čestice na kojima su se
nalazile barokne kuće dozvoljava se interpolacija novih
objekata prema zadanim oblicima i sadržaju. Na čestici pre-
ma Šimunićevoj ul. u vlasništvu Srpsko-pravoslavne vjerske
općine treba podignuti jednokatni objekt za potrebe rezi-
dencije gornjokarlovačkog episkopa i muzej crkvene umjetno-
sti. Na čestici u Ulici 6 Maja 9 podići jednu stambeno-po-
slovnu privatnu kuću, također prema zadanim oblicima, re-
spektirajući objekte izrazite vrijednosti u neposrednoj
okolici.
Povijesno građevinsko nasljeđe u bloku se čuva.
Predviđa se asanacija svih objekata i adaptacija prizemlja
za postojeće poslovne, ugostiteljske i obrtničke svrhe, a
u nekim kućama preporuča se dio prizemnog prostora raseli-
ti i ponovno adaptirati za zanatsko-uslužne, trgovačke ili
poslovne prostore, jer su neprikladni za stanovanje. Kuće
 - 24 -

u bloku su redom barokne ili malogradske stambene kuće 19.

st. sa stambenim prostorijama na katu, izuzev prizemnice u
ulici 6 Maja 11 čije je šire krilo građeno za stanovanje.
Na tavanskom prostoru može se predvidjeti ateljerski ili
poslovni prostor. Sadržaji u prizemljima kuća znatno bi
oživjeli blok. Naročito je zanimljiv sklop objekata u
Klaićevoj/ul. 6 maja 7, u kojemu se već nalazi ugostitelj-
ski sadržaj. Objekt ima tradicionalno i slikovito unutra-
šnje dvorište, koje bi se moglo urediti u dogovoru sa ko-
risnicima stanova kao ogledni primjer ili ukrasiti cvije-
ćem i zelenilom i uključiti za ljetnih mjeseci u postojeći
ugostiteljski pogon u prizemlju kuće.
Dr Đurđica Cvitanović
Teufik Galijašević, dipl.ing. arh.

OBRAZLOŽENJE INTERVENCIJA U BLOKU “T”:

RUŠENJE NEINTEGRIRANIH OBJEKATA I ČIŠĆENJE

DVORIŠTA; IZGRADNJA MUZEJA SAKRALNE UMJETNOSTI,
EPISKOPSKOG DVORA SA CRKVENIM SUDOM I UREĐENJE
PARKA ZATVORENOG TIPA, TE IZGRADNJA STAMBENOG
OBJEKTA S POSLOVNIM PROSTOROM NA ČESTICI
INDIVIDUALNOG VLASNIKA
OBRAZLOŽENJE

Planirani objetki nalaze se u bivšoj karlovačkoj

tvrđavi čija je urbanistička i prostorna veličina bila
definirana još u 16. stoljeću. Konačni izgled s baroknim
karakteristikama bio je zaokružen u početku l8. stoljeća, i
do današnjeg dana dimenzija i toplina te stare urbane cje-
line prema dimenzijama ljudskog koraka ostala je ista.
Do kraja 19. st. u tvrđavi su bile sve gradske
institucije, to je bilo središte intelektualnog, političkog
i trgovačkog života grada.
Nakon toga tvrđava gubi primat, tako da najvred-
niji i najstariji dio stare jezgre napuštaju vitalne, grad-
ske političke institucije.
Stare i vrijedne zgrade pretvorene su u skladišta
i stanove niske kategorije bez vrijednih detalja infrastruk-
ture, a djelomično su i srušene.
Da bi se očuvali postojeći objekti treba oživje-
ti staru jezgru tako da se stambena prizemlja pretvore u
zanimljive i atraktivne sadržaje i da se interpoliranjem
novih objekata obnove i ponovno formiraju postojeći blokovi.
Oživljavanjem jednog dijela grada, jednog bloka, stvorila
bi se okosnica koja bi dalje utjecala na ostali dio jezgre.
Projekt ugrađenog objekta u “insuli” crkve sv. Nikole
predstavlja jedan od načina očuvanja i oživljavanja tog
bloka. Osnovni zadatak je projekt Muzeja sakralne umjetnosti,
episkopijskog dvora s crkvenim sudom i parka zatvorenog tipa
na parceli pravoslavne crkve sv. Nikole, te stambenog objek-
ta s poslovnim prostorima na parceli individualnog vlasnika
(automehaničara).
Postojeće stanje bloka je: ugao Klaićeve ul. i
Ulice 6 maja - dvije barokne kuće spojene u jednu s unu-
trašnjim dvorištem - izrazita vrijednost; ugao Ulice 6 maja
i Šimunićeva dvije prizemne kuće spojene u jednu također s
unutrašnjim dvorištem iz 19. st. - ambijentalna vrijednost;
Šimunićeva 12 iz 1868. bidermajerska kuća - viša ambijen-
talna vrijednost; ugao Šimunićeva i Karasove ulice - karlo-
vački tip građanske kuće prelaznog razdoblja 18/19. st. pod
utjecajem kasnog baroka, oko 1820., u koji je ugrađena i
starija barokna kuća; crkva sv. Nikole u uglu Karasove i
Klaićeve ulice. Ostali su dijelovi bloka prazni.
Zbog crkve sv. Nikole zadan je specifičan problem
za rješenje. Zadatak je zatvaranje blokova na rubnim čes-
ticama i otvaranje prostora oko crkve tamponom hortikultur-
nih riješenja. Crkva ostaje slobodna, a blok prema ulici
zatvaramo ogradom i zelenilom u vidu zida. Slijedi rekon-
strukcija prvobitnih kapija u liniji pročelja crkve. Pokraj
crkve park zatvorenog tipa.
Kod objekata koje treba ugraditi osnovni koncept
je proizašao iz obaveznog postojanja zračnog prostora između
novih i postojećih objekata, tzv. “gasice”, koja služi da
bi se zidovi u postojećim starijim objektima mogli normalno
isušivati, da se tako omogući normalna cirkulacija zraka.
- U interpolaciji episkopskog dvora s muzejom na čestici u
Šimunićevoj ulici koristi se “gasica” za prolaz u koji se
ulazi u prostor kuće. - Kod stambenog objekta u Ulici
6. maja jedna gasica se koristi za ulaz u radionicu, a druga
za ulaz u prodavaonicu i stan vlasnika. Postupnim dizanjem
nivoa postiže se odnos između ulaza (javni, polujavni i
privatni). Proširene “gasice” kao i trijemovi pod “ganj-
čecima”, koji su karakteristična komunikacija u starih ma-
logradskih kuća, mogu se koristiti u sličnoj funkciji.
“Gasice” predstavljaju idealne ulaze u kuće a ujedno služe
kao vjetrobrani.
Na oblikovanje volumena veliki utjecaj su imali
karakteristični objekti u jezgri i o tome se kod projekti-
ranja vodila posebna briga. Oni formom potpuno oponašaju
susjedne objekte. U materijalima su kontrastni i prilagođeni
tradicionalnim materijalima (crijep, staklo, drvo, bakreni
lim, žbuka, matirane kamene ploče).
Pročelja objekata u Ulici 6. maja i Šimunićeva ul.
trebala bi ostati što čišća i jednostavnija, u jednom huma-
nom mjerilu. Kod muzeja sakralne umjetnosti zatvaranjem pre-
ma ulici postiže se u unutrašnjosti mističnost karakteris-
tična za crkve sa “šlicevima” kroz koje prodire svjetlost;
- kod stambenog objekta dobivamo tampon prema ulici, buci,
pogledima susjeda.
 Episkopski dvor funkcionira na slijedeći način:
u prizemlju se nalaze službene prostorije Eparhije, Crkve-
ni sud, muzej i kabinet eparha. Sve prostorije su iznutra
međusobno povezane, a postoji i mogućnost zasebne upotrebe
i funkcioniranja. Na prvom katu se nalaze kuhinja, blagova-
onica, saloni i biblioteka. Drugi kat su prostorije za
goste (apartmani i hotelske sobice) stan domara i apartman
episkopa. U podrumu tj. suterenu je stan čuvara, garaža,
podrum i grijanje.
Stambeni objekt u Ulici 6. maja sastoji se od
prizemne etaže s javnim sadržajima, s trgovinom autodijelo-
va i privatnom automehaničarskom radionicom. Na prvoj eta-
ži je dnevni boravak s gospodarskim prostorijama, a na
zadnjoj su spavaći prostori.
Konstrukcija je armiranobetonska sa sistemom
nosivih uzdužnih zidova i ploča predviđenih za veliku
plošnu izvedbu. Zidne plohe bit će žbukane, a na vanjštini
uz staklo će se maksimalno koristiti drvo (verande, balkoni,
ganjčec).
KARLOVAC
REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “U”

U istraživanju bloka “U” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Teufik Galijašević, dipl. ing. arh.
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja u Karlovcu
Mr Milan Kruhek, arheolog.
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “U”

s kućama pod zaštitom u Šimunićevoj ulici broj 19, 21, 23,
Vojna bolnica JNA i bivši bastion sv. Josipa sa “šancem”.

Sadržaj:

l. Analiza bloka “U”

2. Prijedlog za revitalizaciju kuća u bloku “U”
a) Prijedlog za asanaciju baroknih kuća u Šimunićevoj
ulici broj 19, 21 i 23 i bidermajerske kuće u
Karasovoj 2.
b) Prijedlog za rušenje neintegrirane gospodarske zgrade
u Ulici 6. Maja 13, uklanjanje skladišta i šupa iz
dvorišta i vrtova bloka; interpolacija manje suvremene
niske zgrade javne namjene.
3. Zgrada bolnice JNA.
4. Zaštita okolice i bivšeg bedema sv. Josipa sa šancem.
 - 3 -

l. ANALIZA BLOKA “U”

Blok se nalazi u sjeveroistočnom dijelu povi-

jesnog centra u drugom nizu renesansnih kvadratnih blokova.
Omeđen je sjeveroistočno Ulicom 6. maja, jugozapadno Šimuni-
ćevom, sjeverozapadno Karasovom, a sa sjeveroistoka je
zatvoren krilom bolnice JNA.

Zgrada bolnice JNA je podignuta početkom 18. st.

na rubu renesansne “insule” kao pravokutan dugački objekt
orijentiran sjeverozapad - jugoistok. Taj se je objekt
protezao do polovine “insule” i služio je kao tamnica
tvrđave. Iza zgrade u jugoistočnom uglu bloka nalazila se
državna zgrada za stan krvnika. Sjeveroistočno prema bedemu,
na krnjoj trokutastoj rubnoj “insuli”, nalazila se baruta-
na okružena vrtovima. (Danas je na tom prostoru neintegrira-
na zgrada JNA sa kuglanom za rekreaciju). Zbog takvih
sadržaja u bloku kao i u njegovoj neposrednoj okolici
građanske kuće mogle su se graditi samo na jugozapadnom
i sjeverozapadnom rubu bloka.

U prvoj polovici 18. st. zabilježena su na karti

tvrđave uz jugozapadni rub bloka (uz Šimuunićevu ul.)
četiri objekta. Niz kuća bio je prekinut vrtnim česticama
i nije bio nikad potpuno zatvoren. Na česticama u Šimuniće-
voj ulici, na kojima se nalaze kuće broj 21 i 23, ucrtani
 - 4 -

su identični objekti, jedino je nešto uži tlocrt kuće br.

23. U razmaku od dvije čestice, do susjedne uglovne kuće,
nalazili su se vrtovi sa štalom, (sadržaj je označen u
tlocrtu 1770.). Kuća na uglu današnje Šimunićeve i Karasove
ulice bila je upola manja, starijeg tipa i kvadratnog tlo-
crta. Prema Karasovoj ulici nizala su se tri objekta. Prva
do uglovne kuće bila je manjeg kvadratnog tlocrta tipičnog
za 17. st., druga povučena od linije ulice u unutrašnjost
bloka “L” tlocrta i treća uz liniju ulice koso položena po
dubini čestice široka i pravokutnog tlocrta, baroknog ti-
pa. Između kuća na rubovima bloka uz gradske ulice (bivša
Gospodska i Bolnička ulica) i tamničke zgrade kasnije
pregrađene u bolnicu, nalazili su se vrtovi i uzak prolaz.
Sve su kuće u 18. st. do l770. god. pripadale
obrtničkom društvenom staležu.
1. br. 81 - Mathias Donner
2. br. 82 - Dmitrović

Ove su kuće spojene početkom 19. st. u uglovnicu

u današnjoj Šimunićevoj 19/Karasova.
3. br. 83 - Janko Zlatarić, postolar
Kuća se je nalazila unutar bloka, srušene je oko 1800.
do 1830 je podignuta u Karasovoj 2 današnja kuća.
4. br. 84 - Jure Magičić, pećar
Barokna velika kuća je srušena i nadomještena krajem 19.
st. neostilskom u Karasovoj 4.
 - 5 -

5. br. 85 - državna kuća za stan krvnika

Nalazila se je iza bolnice orijentirana prema današnjoj
Ulici 6. maja (ranije Magazinstrasse).
6. br. 86 - Janko Tomić, užar
Kuća u Šimunićevoj 23.
7. br. 87 - Luka Gojak
Kuća u Šimunićevoj 21.
8. br. 88 - vrt Hranilovića, vrtna čestica sa štalom
danas dvorište kuće u Šimunićevoj 19.
9. br. 64 - štapska tamnica
danas jugozapadno krilo bolnice JNA.

Promjena strukture bloka u prvoj polovici 19. st.

- Promjene u strukturi bloka nastaju na prijela-

zu 18/19. st. Tamnička zgrada je pregrađena, a zatim poveća-
na za zgradu garnizonske bolnice u zadnjoj trećini 18. st.,
što utječe na blok utoliko što je proširenjem bolnice za
dva krila na prostor bivšeg dvorišta, prema bedemima, rene-
sansi blok proširen.
Na obodu prema Šimunićevoj ulici nastaju promjene,
jer se kuća u Šimunićevoj broj 19 spojila s manjim baroknim
zdanjem u Karasovoj ulici i produljila na česticu vrta pre-
ma Šimunićevoj ulici, te tako postala uglavnica. Te su se
 - 6 -

promjene dešavale oko l790, najkasnije do 1818. Tada je

srušena i štala na vrtnoj čestici na koju se proširilo
dvorište kuće broj 19.
- Manje promjene nastaju u tlocrtnom obliku kuće
u Šimunićevoj 23 približno oko 1790 do 1813. Između
1800 do 1818. srušena je barokna kuća unutar bloka i kas-
nije je izgrađena bidermajerska u Karasovoj broj 2.
- Kuća u Šimunićevoj broj 21 u zadnjoj trećini
18. st. se pregrađuje i mijenja djelomično u strukturi
prizemlja. U prvoj polovici 19. st. dograđeno je dvorišno
krilo i mijenjala se konstrukcija “ganjčeca” na začelju
kuće.
- U prvoj polovici 19. st. prema Ulici 6. maja
(Magazinska ulica u 19.st.) podignuta je prizemna gospo-
darska zgrada kuće u Šimunićevoj broj 23, danas Ulica
6. maja 13, a nad kapijom je izveden drveni rustični balkon
za premoštenje.
- U Karasovoj ulici je niz kuća zatvoren pri-
zemnicom izgrađenom u prvoj polovici 19.st., danas Kara-
sova br. 6.
-Krajem 19. st. srušena je barokna kuća u
Karasovoj ulici i na njezinom mjestu je podignuta neostil-
ska malogradska kuća, danas Karasova broj 4.
- U prvoj polovici 19. st. srušena je drvena
krvnikova kuća, a poslije 1863. barutana nasuprot bloka na
obodnoj “insuli” uz bedem. Oko barutne su bili vrtovi.
 - 7 -

- Na prostor bastiona sv. Josipa je interpoliran

novi magazin i Ulica 6. maja, (u 19. st. Magazinska ulica)
je produljena do kraja, tj. do magazina, a uz ulicu se je
na rubni blok proširio manji trg trapezoidnog oblika, koji
je bio naznačen i na kartama tvrđave u prvoj pol. 18. st.

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU KUĆA U BLOKU “U”

a) Prijedlog za asanaciju baroknih kuća u Šimunićevoj uli-

ci broj 19, 21, i bidermajerske kuće u Karasovoj 2.

Sve tri kuće u Šimunićevoj ulici su tipološki

barokni objekti. Valorizirane su kao viša ambijentalna
vrijednost, a zbog istaknutog položaja na uglu bloka, kuća
u Šimunićevoj 23 je izrazita vrijednost. Također su po iz-
vornosti i konstruktivnim detaljima značajne i ostale dvije
kuće, jer su sve tri u svom konačnom izgledu primjeri
karlovačke male gradske “palače” kasnobaroknog razdoblja.
Sačuvana je slojevitost gradnje i konstrukcija iz najstari-
jeg razdoblja kao i pojedini detalji: prolazi između kuća u
nizu, “gasice”, te naglašeni drveni dijelovi “ganjčeci” na
začeljima, zatim detalji od kovana željeza (vrta i prozorski
priklopi). Kuće s malim portalima ili klesanim dovratnicima
kasnobaroknog razdoblja. Njihovi su vlasnici u skladu sa
 - 8 -

stambenom kulturom, svojim društvenim položajem i imetkom,

naglasili portalom ili inicijalom na ključnom kamenu nad-
vratnika, podajući im tako izgled gradske palačice.
Zbog takve kvalitetne arhitekture u likovnom
smislu, ulica je od davnine prozvana “Gospodskom ulicom
- Herren Gasse”. Od baroknog fonda arhitekture ostalo je
sačuvano više objekata u blokovima na sjeveroistočnom po-
tezu ulice, premda se i na suprotnoj strani nalazi nekoliko
njih koji pripadaju najznačajnijim povijesnim objektima u
centru.

Palača u šimunićevoj 19, prerasla je u uglovnicu

spajanjem dvaju objekata oko 1790. sudeći po klesanom do-
vratniku sa segmentnim zaključkom na fasadi, ali je defi-
nitivan oblik i dimenzije dobila najkasnije do 1818. Prema
konstruktivnim elementima i rješenju pročelja na kojem su
neki detalji u adaptacijama nestali, kao što je granični
vijenac među katovima i neki otvori bočnog pročelja, kuća
je znatno starija. Sačuvana je njena struktura u prizem-
lju.

Spajanje s manjim susjednim objektom orijentira-

nim u Karasovu ulicu je čitko u strukturi i drvenoj među-
stropnoj konstrukciji s otvorenim grednikom u prizemlju.
Približno za jednu prozorsku os kuća je proširena na česti-
cu dvorišta u jugoistočnom dijelu, desno od hodnika, tj.
 - 9 -

glavnog ulaza, koji je decentriran i nalazi se između treće

i četvrte prozorske osi. Zbog toga su i prozori prvog
kata grupirani u tri naprama dvije zbližene prozorske osi.
Prema građi koja je u prizemlju i temeljima od miješana
kamena s opekom i prema izvedbi međustropne konstrukcije
s poprečno položenim gredama te prostornoj organizaciji,
ipak možemo pretpostaviti da je definitivna adaptacija ku-
će, prilagođavanje novoj stambenoj funkciji i odnos prema
ulicama zbog položaja na uglovnoj čestici, izvedena oko
1790. i to na posve tradicionalan način tesarskog zanata
baroknog razdoblja. Tip dovratnika, dvokrilnih vratiju s
romboidnim ukladama i obrada rukohvata odgovaraju zadnjoj
trećini 18. st. U povijesnom centru Karlovca se tip dovrat-
nika s čunjastim bazama i segmentnim nadvatnikom s ključnim
kamenom bez imposta ponavlja od 1776. do 1799. Taj podatak
potvrđuju datirani dovratnici.
- Bitna promjena nakon spajanja objekta u
Šimunićevoj 19 dogodila se u rasporedu prostora stana na
katu. Za razliku od tradicionalnog prostorog rasporeda
tipičnog za najstariji poluurbani obrtnički tip kuće, stan
gospodara je sada organiziran oko predvorja, s kružno ras-
poređenim sobama od kojih su tri orijentirane prema fasadi.
Jedan se dio kuće može iznajmljivati ili koristiti za
poslovni prostor., pošto u prizemlju hodnik dijeli prostor
na dva dijela, a također se u krilu zgrade izdvajaju izoli-
rane prostorije. Tavanski prostor je također korišten za
 - 10 -

stanovanje. To je razveden i bogatiji prostorni koncept,

gdje predvorje na katu povezuje sobe, dok “ganjčec” ostaje
komunikacija za krilo zgrade s izoliranim prostorijama koje
se ili iznajmljuju ili u njima stanuje kućna posluga. Kuća
od tada više nema obrtnički karakter s poslovnim prostorom
u prizemlju i skladištima, ali se ipak dio prizemlja kori-
stio za trgovački lokal. Gospodarske zgrade nalaze se u
dvorištu jer je vlasnik bio ili trgovac ili vojno lice.
Osnovna razlika između semiurbane obrtničke kuće i gradske
palačice jest u tome da je druga orijentirana usporedno s
ulicom, znatno je prostranija a klesani portal naglašava
njen urbani karakter.
Objekt je potrebno raseliti jer je preopterećen
brojnim stanarima, sanirati ga, djelomično promijeniti
međustropnu konstrukciju, prizemlje adaptirati za poslovno
- zanatske prostore, naročito dio koji je orijentiran pre-
ma Karasovoj ulici. Na tavanu urediti stambeni ili ateljer-
ski prostor, fasadi vratiti izvorni izgled u boji. Popraviti
vrata ulazne kapije dvorišne ograde i srušiti prizemni
objekt u dvorištu koji se naslanja na kuću. Tako omogućiti
komunikaciju u unutrašnjost bloka koji je predviđen da se
uredi kao gradski vrt, između bolnice JNA i kuća na obodu
bloka, jer se tu ne može dozvoliti gradnja makar da se i
promjeni sadržaj objekta u kojemu se sada nalazi bolnica.
 - 11 -

- Gradska palačica u Šimunićevoj 21 je jednokat-

nica usporedna s ulicom s ponešto decentriranim ulazom i
vežom. Zbog toga, kao i zbog zbliženih osi prozora na
pročelju s jednim prozorom iznad portala, dobija se dojam
da je objekt nastao proširivanjem na dvije čestice, tj.
spajanjem starijih kuća koje su bile na tipičnim parcelama
16 / 17 st. uzdužno položene na uske čestice. Desno od veže
je prostor uži i zbog toga je na pročelju probijen samo
jedan prozor. Nepravilan ritam prozora, nepravilnost tlocr-
ta prizemlja zbog decentriranog položaja veže kao i konstruk-
tivni elementi u strukturi kuće, potvrđuju takav zaključak.
Veža je pod otvorenom grednom konstrukcijom s četiri popre-
čne grede naknadno učvršćene jednom uzdužnom poduprtom
podvlakom. Prizemlje desno od veže pod otvorenom je grednom
konstrukcijom. Lijevo od hodnika je soba s ravnim podgledom.
Prema začelju je svođena prostorija češkim svodom, a iza
nje pivnica pod češkim svodom s ulazom na začelju kuće.
Temelji i prizemlje su od mješana kamena s opekom dok je
dio dvorišnog krila kanatne konstrukcije s ispunom od
opeke (dvorišno krilo je dograđeno u 19.st.). Svodna kon-
strukcija je umetnuta za adaptacije u zadnjoj trećini 18.
st. dok je preostali dio kuće u konstrukciji stariji i
tradicionalan pošto je i I kat od drvenih poletvanih i pre-
žbukanih planjki, a pročelje je obloženo opekom i raščla-
njeno profiliranim razdjelnim vijencem, koji je kao i
portal, imao nježniju profilaciju. Pročelje i portalna zona
 - 12 -

je izvedena za kasnobarokne adaptacije dok je unutrašnji

klesani okvir umetnut kasnije, vjerojatno u prvoj trećini
19.st. (primjer klasicizma - velika sličnost s dovratnikom
kuće u Radićevoj 6 / Banjavčićeva 5).
Barokna je prostorna organizacija prizemlja i I.
kata kao stana gospodara kuće, pa se kuhinja i pivnica s
dnevnom sobom nalaze u prizemlju, a na kat se penje drvenim
jednokrakim stubama do predvorja potaracanog opekom, iz
kojeg se ulazi u sve sobe. Četiri sobe, od kojih najveća
ima dva prozora, orijentirane su prema pročelju. Poslovni
prostor se nalazio prizemno, desno od hodnika. Pivnica i
dvorište, koje veža spaja s ulicom, dovoljno prostrani za
gospodarske potrebe potaracani su kamenom. “Ganjčec” je
ostao tradicionalna komunikacija premda je konstrukcija
mjenjana u 19.st. kad je prigrađeno dvorišno krilo. Konačni
oblik koji je kuća dobila adaptacijom može se po tipu svo-
dova i rješenju pročelja, te detaljima kovanih priklopa
prozora vratiju i pivnice, datirati u zadnju trećinu 18.st.,
s izuzetkom unutrašnjeg okvira portala koji je umetnut
početkom 19.st.
Objekt je potrebno asanirati, naročito međustrop-
nu konstrukciju i potkrovlje sa stambenim prostorom. Mora
se oteretiti, jer je prenaseljen i zbog toga ugrožen.
U prizemlju treba otvoriti poslovne zanatske prostore,
naročito za takve svrhe adaptirati dvorišno krilo. Fasadu
obnoviti i istaknuti staru profilaciju i boju zajedno s
 - 13 -

klesanim dovratnikom veže, na začelju zaštititi detalje

kovanog željeza, u dvorištu obnoviti tarac i srušiti šupe.
Zatim zaštititi stabla zbog uređenja parka unutar bloka
izmedu kuća i bolnice JNA.

- Gradska palačica u Šimunićevoj 23 je urbana

kuća izrazite vrijednosti preoblikovana u gradsku palačicu
u zadnjem desetljeću l8.st. Dvije jače intervencije u struk-
turi objekta nisu izmijenile prostorni raspored nego samo
konstrukciju prizemlja. Slojevitost kuće ujedno je pokaza-
telj datacije. Početno, u prvoj polovini 18.st. je kuća nešto
uža, zabatom orijentirana u Ulicu 6.maja (bivša Magazinska
ulica), a duljim pročeljem prema Šimunićevoj ulici (bivša
Gospodska). U prizemlju je bila zidana od miješana kamena i
opeke s drvenom međustropnom konstrukcijom i bačvasto svo-
đenim manjim prostorom prizemno na začelju (kuhinja, kamin).
Ta prvobitna najranija struktura dokazuje porijeklo u 17.st.
ili početak 18.st., pa je djelomično ostala drvene konstruk-
cije i na katu.
Prva intervencija u konstrukciji prizemlja izve-
dena je u zadnjoj trećini 18.st. kad je na začelju prošire-
na za jedan jaram svođen češkim tipom svodova, za pivnicu
ispod “ganjčeca” ozračenu s dvorišne strane. Pročelje prema
Šimunićevoj ulici je riješeno u zadnjoj trećini 18.st.
Ritmizirano s pet prozorskih osi, pročelje je usporedno s
ulicom. Ulaz u vežu uokviren je kamenim dovratnikom sa
 - 14 -

segmentnim zaključkom. Na začelju je drveni “ganjčec” i

dvorišno krilo iz 18.st. Drvena konstrukcija je promijenjena
u prvoj polovici 19.st. kad je sazidana gospodarska
zgrada koja je s kućom bila spojena kapijom natkritom dr-
venim trijemom. Karakteristična “gasica” je sačuvana izme-
đu kuće broj 21 i 23.

Raspored prostora je ostao izvoran unatoč kas-

nijim intervencijama u strukturu prizemlja. U prizemlju
dnevna soba i kuhinja lijevo od veže svođene su češkim
svodom a veža eliptoidnim svodom. Svod sobe je raščlanjen
poprugama u dva nejednaka polja. Stambeni prostor na katu
je organiziran oko predvorja, s pet soba, od kojih su tri
orijentirane prema pročelju. Uglovna je najveća, a sred-
nja soba nad vežom je najmanja. S dvorišnim krilom je kat
povezan “ganjčecom” gdje su izolirane male sobe. Tavanski
je prostor stambeni. Sobe na zabatu kuće imaju prozore u
zabatnom zidu, a ostale prostorije imaju prozore koji pro-
bijaju krovnu površinu.
Inicijali i broj upisan na ključnom kamenu pri-
padaju vlasniku iz 1855. god.: G N broj l46 je Niko Gršče-
vić s kućom broj 146, na čestici broj 159.
- Kuću u Šimunićevoj 23 održavaju privatni vlas-
nici Đuro i Anđelija Petrović. Objektu je potrebna totalna
obnova pročelja, žbuka i bojanje i solidno održavanje.
Prenapučena je stanarima koje bi trebalo raseliti. Tavan
 - 15 -

bi se morao raseliti i koristiti za ateljerski prostor ili

boravak za samce. Dvorišna je krilo trošno i treba ga asa-
nirati. Njegovo bi se prizemlje moglo koristiti za skla-
dište ili obrtničko - uslužne radionice.

Stambene kuće u Karasovoj ulici ne predstavljaju

posebnu vrijednost. Kuća u Karasovoj 4 je tipizirana stam-
bena neostilska građevina, a broj 6 prizemnica iz prve
pol. 19.st. U privatnom su vlasništu uredno održavane.
Kuća u Karasovoj 2 je jedan od najranijih primjera
bidermajerske kuće koja je zbog toga vrijedna i potrebno ju
je održavati kao tipičan primjerak. Pročelje je nagrđeno
zbog predimenzioniranog otvora veže i natpisa zanatske ra-
dionice vlasnika kuće (stolarska uslužna obrtnička radnja).
Ti se detalji mogu ispraviti. Unutrašnjost je dobro održava-
na u izvornom obliku i rasporedu prostora. Fasada je kuće
zidana na kanate s ispunom od opeke, a bočne stijene i za-
čelja od hrastovih planjki. Tlocrtni raspored na katu je
vrlo dobar primjer prisnog stambenog prostora karlovačkog
bidermajera. Raspored je vrlo jednostavan i funkcionalan. U
prizemlju s obje strane veže je poslovni i skladišni pros-
tor a stubište je na kraju hodnika, naslonjeno na stijenu
začelja kuće. Na katu predvorje povezuje tri sobe orijentira-
ne na ulicu i kuhinju prema “ganjčecu”. Na tavanski prostor
također se ulazi iz predvorja. Pošto je građena poslije 1818.
zaštićuje se kao vrlo rani primjer bidermajerske kuće u
povijesnom središtu.
 - 16 -

b) Prijedlog za rušenje neintegrirane gospodarske zgrade u

Ulici 6. maja broj 13, uklanjanje skladišta i šupa iz
dvorišta i vrtova bloka; interpolacija suvremene niske
zgrade javne namjene.

Prizemni objekt predlaže se srušiti i na toj čes-

tici podići novi niski, manji objekt javne namjene (manji
paviljon za mliječni restoran, kafeteriju, poslovnicu za
socijalnu zaštitu, dispanzer i sl.) i tako zatvoriti blok s
jugoistočne strane. Drveni trijem nad kapijom kuće u
Šimunićevoj 23 treba sačuvati.

3. ZGRADA BOLNICE JNA je trokrilna dvokatna zgrada orijen-

tirana unutrašnjim dvorištem prema Prešernovoj ulici. Jugo-
zapadno krilo se nalazi na česticama renesansne “insule”
i zatvara blok sa sjeveroistočne strane. Početkom 18.st.
jednokatni objekt je bio građen za garnizonsku tamnicu
kojoj su prvi kat u drugoj polovici 18.st. adaptirali za
bolnicu. Gradnja jugoistočnog i sjeveroistočnog krila
započeta je 1783. Bolnica je predviđena za 100 bolesnika.
Tamnica je ukinuta tom prilikom, a bolnica je potpuno dovr-
šena 1826. Na grafikama Karlovca iz 1821. dvokatnica bolnice
se ističe u obrisima tvrđave.
 - 17 -

Karakteristike kasnobarokne arhitekture su u

vanjštini oslabljene nakon zatvaranja lukova arkadnih
hodnika u unutrašnjem dvorištu. Vanjske su plohe bile do
krajnje mjere jednostavne i škrte u obradi profila. U
unutrašnjem prostoru se slojevitost arhitekture primjećje
po svođenju prizemnih dvorana s bačvastim svodovima većih
raspona i hodnika svodenih češkim kapama u razmaku popruga.
Objektu bi trebalo promjeniti namjenu, bilo da se preda na
korištenje djačkom domu “Nada Dimić” ili da se koristi za
neku drugu namjenu koja bi unijela živost u sjeveroistočni
dio povijesnog središta. U protivnom - ako ostane bolnica,
tada bi trebalo barem jedan dio preurediti za ambulante
potrebne Mjesnoj zajednici “Zvijezda” i osnovati gerontološ-
ki odio za stare i nemoćne (jer se u bloku “Z” predlaže
gradnja doma umirovljenika).

4. ZAŠTITA OKOLICE I BIVŠEG BASTIONA SV.JOSIPA SA ŠANCEM

U bloku “U” postoji nekoliko vrtnih čestica koji

su uglavnom zapušteni. Neki pripadaju privatnicima. Između
zgrade bolnice i kuća na obodu bloka predlaže se urediti
gradski vrt, mali park, i cvjetnjak. U dvorištima kuća posa-
đeni su orasi i trešnje, vrtovi s povrćem, a ranije je tu
bilo dosta vinove loze. Zaštićuje se veliki orah u dvorištu
kuće u Šimunićevoj 21. Taj vrt bi u sporazumu sa vlasnicima
 - 18 -

bilo moguće ostvariti da se neke čestice otkupe. Sa Šimuni-

ćevom ulicom bi se mogao otvoriti prolaz kroz dvorište kuće
u Šimunićevoj 19. Između kuća i vrta ne bi trebala biti
ograda, a od ulice 6.maja i Karasove bi se pješački prolazi
mogli noću zatvarati drvenim kapijama da se tako osiguraju
u noćne sate kuće na obodu bloka kao i čistoća prostora vrta.
U sklopu vrta moglo bi se riješiti i manje dječje igralište
ukoliko bi se na mjestu neintegrirane prizemnice izgradio
manji objekt za boravak predškolske djece isključivo sa
područja “Zvijezde” - mala depandanca dječjeg vrtića “Zvijez-
da”

-Bivši bastion sv. Josipa sa šancem treba se rje-

šavati u sklopu konzervacije i rekonstrukcije i uređenja
promenade na potezu između Draškovićeve i Kurelčeve ulice.
Na bastionu se nalazi vojni paviljon, magazin koji treba
otkupiti od JNA i adaptirati za kino-dvoranu mjesne zajedni-
ce “Zvjezda”. Urbanistički uvjeti uređenja promenade uz
šanac na potezu između Draškovićeve i Kurelčeve ulice su
predloženi S.O. Karlovac od Regionalnog Zavoda za zaštitu
spomenika kulture u Zagrebu (UP / I - 04 - 227 / 2 - 1979
od lO.IV 1979.):
KARLOVAC
REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “V”

U istraživanju bloka “V” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Sonja Bjelčić, prof., povijesničar umjetnosti
Vesna Šarinić, dipl. ing. arh.
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “V” (“V/l i “V/2”)

sa zaštićenim kućama u Ulici 6. maja 2, Ulici 6. maja 6,
Križanićevoj 36 i objektom u Radićevoj 32 (bivša stražarni-
ca fortifikacije).

Sadržaj:
l. Analiza bloka pod šifrom “V” (“V/l” i “V/2”)
2. Prijedlog za revitalizaciju kuća u bloku “V”
a) Prijedlog za asanaciju i rekonstrukciju zaštićenih
kuća u bloku i uređenje njihove okolice - promjena
namjene te otkup objekata.
b) Rušenje prizemnog paviljona u Radićevoj 24 i uklapa-
nje suvremene trgovačko - poslovne zgrade.
c) Uređenje pročelja zgrada u Radićevoj ulici od broja
28 do 32.
3. Prijedlog za prezentaciju “šanca” i rušenje neintegri-
rane školske zgrade - Tehnički centar “Marjan Čavić”
(šifra VIII)
 - 3 -

1. ANALIZA BLOKA “V”

Blok se nalazi na jugoistočnom rubnom uglu

povijesnog središta, omeđen Lukšićevom, Klobučarevom,
Drakulićevom, Radićevom i Ulicom 6.maja. Uz Drakulićevu i
Klobučarevu ulicu proteže se “šanac”. Nasuprot kuća u
Drakulićevoj ul., br. 3, 4 i 5 je trokrilna visoka školska
zgrada Tehničkog centra “Marijan Čavić”.
Blok se dijeli na novi dio izgrađen na obrisima
temelja južnog bastiona tvrđave - Koruškog bastiona: Die
Bastion Nr.5 oder die Carner Bastion u nacrtu tvrđave
izvedenom za generalfeldmaršala v. Colloredo l775/76,
(Kriegs Archiv, Beč - C. VII. Nr. 16), i na stari dio, osta-
tak krnjeg rubnog bloka uz bivši bedem.
U bloku se nalazi 25 objekata. Od toga 19 kuća,
3 dvorišne prizemnice adaptirane za stanovanje, 1 gospodar-
ska zgrada, 1 garaža i 1 paviljon (magazin).
Unutar bloka su vrtovi i dvorišta kuća međusobno
odvojenih visokim zidovima.

Situacija polovicom 18.st.

Na koruškom bastionu nalazili su se obrađeni
vrtovi i stražarnica. Na rubu bastiona orijentirane prema
gradskim ulicama na tipičnim uskim česticama prvobitne
razdiobe zemljišta tri uske kuće. Dvije su bile orijentirane
 - 4 -

prema Ulici 6.maja, povučene od linije ulice, a jedna na

kraju Križanićeve, zabatom orijentirana prema Ulici 6.maja
s većim dvorištem i štalom (na tom mjestu objekt u Križa-
nićevoj 36).
Na krnjem rubnom bloku trapezoidnog oblika, uz
bedem, bilo je kuća gusto poredanih uz ulice. Pet je
objekata prema današnjoj Ulici 6. maja. Među njima kuća
s jednim kraćim krilom (čestica na kojoj je kuća u Ulici
6.maja 2) pokraj koje je postojao uski prolaz uz bedem,
a njemu nasuprot, na česticama bastiona, na samom rubu uli-
ce, već spomenute dvije kuće. Uglovnica orijentirana pre-
ma današnjoj Radićevoj ulici bila je najšira i pokraj nje
su se nizale prema gradskim vratima još tri tipične uske
kuće, a na kraju stražarnica pred “Novim gradskim vratima”.
(Tada je, stražarnica bila drvena, povećana i prezidana 1806,
danas niski objekt u Radićevoj 32). U unutrašnjosti bloka
nalazila su se još tri objekta, od toga dvije kuće pokraj
uskog prolaza do bedema.

Situacija 1770. god.

Objekti na bloku su pripadali vlasnicima:

l. br. 152 - Kristof Riedl, brusac
2. br. 153 - Janko Konjak, nadničar
3. br. 154 - Hutnerova kuće s gospodarskim objektom iza
kuće (štala).
4. br. 155 - Mate Kaslević, remenar
 - 5 -

5. br. 156 - Janko Lukašić,člzmar

6. br. 157 - Mate Spudić, lončar
7. br. 158 - Jure Stojković, užar
8. br. 159 - kuća kapetana Lovaka sa štalom pokraj kuće
do ulice i jednim malim objektom uz začelje, u vrtu.
9. uz gradska vrata stražarnica

Zadnja u nizu kuća prema bastionu bila je br.139.

jer su dvije uske kuće na rubu bastiona do tad već bile
srušene, a kuća na kraju današnje Križanićeve ulice, tada
br. 181, pripadala je tkalcu Martinu Leksu. Na bloku je
bilo 13 objekata, od toga 8 kuća, jedno gospodarsko zdanje,
dvije štale i manja dvorišta. Posljednjoj kući, najbližoj
bastionu pripadao je veliki vrt koji se je sterao do bedema
(kuća kapetana Lovaka). Veliko dvorište sa štalom pripadalo
je i kući tkalca Martina Leksa u Križanićevoj ul.

Struktura bloka od 1783 do 1813. god.

Promjene su u tom vremenskom razmaku bile neznat-
ne. Srušen je jedan dvorišni objekt iza kuće br. 154 koja
je 1770. pripadala Hutneru. Promjenio se u strukturi i
obliku zadnji objekt u bloku 1770. u vlasništvu kapetana
Lovaka. God. 1784. je obnavljan, dozidana je dvorišna ka-
pija s kojom je kuća spojena sa zidanom štalom. Pošto su
temelji u zadnjem dijelu čvrsto podzidani, kuća je u tlocrtu
tvrđave 1813. označena crvenom bojom kao čvrsta građevina
 - 6 -

(kuća u Ulici 6.maja 2). Crvenom bojom označena je i

stražarnica pokraj “Novih Vrata” koja je prema planovima iz
1806. povećana i zidana. (Arhiv Hrvatske, Zbirka planova).
God. 1813. nalazila se je uz bedem, na kraju
vrta kuće u Ulici 6.maja 2, jedna drvena gospodarska zgrada.
Kuća više nije imala vrt nego veliko dvorište.
Na bloku je 1813. bilo 11 objekata i jedno veliko
prazno gradilište uz bastion. Vrt na rubu bastiona i veće
dvorište pripadali su objektu u Križanićevoj ul. (danas
broj 36).

Promjena u građevinskoj strukturi bloka u prvoj pol.19.st.

- Na topografskom popisu čestica iz god. 1855.

zabilježeno je 7 čestica, i 4 čestice u prostoru bastiona.
Čestice 40 i 41 s kućom br. 38 i vrtom pripadale su slunj-
skoj regimenti, ranije “Ergastulum Militare”, vojnom zatvo-
ru, tj. radnom logoru zatvorenika (danas kuća u Križaniće-
voj 36).
- Čestice br 42 i 43 s kućom br. 39 i vrtom
pripadale su Ivanu Reichtereru (prizemno zdanje sa širokom
vežom i podrumom u Ulici 6. maja br. 2 a). Ovo prizemno
zdanje podignuto je pokraj kuće u Ulici 6. maja br 2
god. 1828., a u dvorištu je podignuta niska gospodarska
zgrada. Sve skupa jedinstven kompleks jednog vlasnika.
 - 7 -

Prizemno zdanje orijentirano prema Ulici 6.maja ima podrum

svođen pruskim svodovima koji je u drugoj pol. 19.st. bio
produljen.
- Čestica 40 i 45 s kućom br. 40 vlasništvo Terezi-
je Kreutz, danas kuća u Ulici 6 maja br. 2, u to vrijeme
je bila u vlasništvu drugog vlasnika i nije više spadala u
jedan kompleks i gospodarstvo.
- Čestica 46 s kućom broj 41, u vlasništvu Stjepa-
na Bošnjaka. Ta karakteristična drvena kuća iz 17.st. bila
je pod preventivnom zaštitom, ali je oko 1974. srušena
bez, dozvole Regionalnog zavoda za zaštitu i bez prethodne
dokumentacije.
- Čestica 47 udovice Sinander prema predaji sa
drvenom kućom tipa sačuvanih kuća u Radićevoj 19 i 24 bila
je gostionica. Danas se na tom mjestu nalazi neintegrirani
prizemni paviljon poduzeća Tehnomerkur u Radićevoj 24.
- Čestica 48 s kućom br. 43 vlasnika Josipa
Pečarića (danas Radićeva 26) iz prve pol. 19.st. God 1936.
zbog regulacije Radićeve ulice pregrađeno je pročelje kuće
koja je sužena. Ranije je na tom mjestu bila barokna građan-
ska kuća.
- Čestica 49 s kućom br. 44 Antona Petričića,
pregrađenom i proširenom l842. koja je godina uklesana u
ključni kamen nadvratnika. Tada je prokopan podrum. Sačuva-
na je “gasica” prema susjednoj kući br. 26, a spomenuta
Petričićeva kuća u Radićevoj 28 ima i dvorišni objekt zidan
u 20. st.
 - 8 -

- Čestica 50, školska zgrada “Schola Nationalis”,

kuća br. 45 zidana je 1830. To je objekt, danas Radićeva
30, sa znatno duljim dvorišnim krilom i stubištem prizi-
danim oko 1860. u stilu romantičnog historicizma. Rešetka
od kovanog željeza pred vežom i vratima je iz 1830.
- Čestica broj 51, stražarnica fortifikacije,
“Festungs Wache”, je danas Radićeva br. 32.

Građevinska struktura bloka prema Radićevoj ulici

se od 1830 do 1842, potpuno izmijenila. Podignute su jedno-
katnice u Radićevoj 26 i 28 i dvokatnica u Radićevoj 30
u kojoj se sve do 1874. nalazila osnovna škola. Ostali dio
bloka povučen prema periferijskoj Križanićevoj ulici i
prema bedemu, ostao je sačuvan u staroj izvornoj strukturi,
dok je Radićeva ulica nakon probijanja “Slijepih vratiju”
prema Senjskoj cesti i predgrađu u prvoj pol. 19.st. pos-
tala već izrazito trgovačka i poslovna ulica, a njen dio
prema “Novim vratima” i Rakovcu sve prometniji, povezan s
okolicom grada, selima i imanjima. Od presudne važnosti je
bio i smještaj osnovne škole u tada najveću zgradu u
Radićevoj 36. Pošto je fortifikacija u to vrijeme još
održavana, stražarnica pokraj gradskih vrata (Radićeva 32)
ostala je netaknuta.
 - 9 -

Blok koji je u 18. st. bio stambeno - obrtničkog

karaktera, u 19. st. se mijenja i ima sve više gospodarskih
zgrada, a u jednoj kući se je prema Radićevoj ulici nala-
zila gostionica, što je razumljivo, s obzirom na to da je
Radićeva bila glavna i tranzitna prometnica u tom dijelu
grada. Na tom potezu na izlazu iz grada su podignute naj-
bolje stambene zgrade u razdoblju kasnog klasicizma s
bidermajerskim odlikama unutrašnjeg prostora. Ostatak blo-
ka iza novih kuća, dobiva više gospodareki sadržaj, jer se
1828. na praznim česticama uz bedem prema bastionu ugrađuje
jedna prizemnica s gospodarskim zdanjem i podrumom (Ulica
6. maja 2 a) Čitav sklop gospodarskih zgrada složen je i
zatvara jedno unutrašnje dvorište zajedno sa baroknom drve-
nom kućom u Ulici 6. maja 2. Do najkasnije 1863. bio je taj
kompleks izgrađen. Čitav posjed sa starijom kućom i prizemni-
com i gospodarskim zgradama pripadao je donedavna jednoj
obitelji. Aanzić - Hauswirth koja je staru baroknu kuću
izrazite vrijednosti počela prodavati u djelovima (Ulica
6. maja 2).

- Objekt u Križanićevoj 36 je u zadnjoj trećini

18. st. rekonstruiran kao ”Ergastulum Militare” i vjerojatno
kasnije adaptiran za stan oficira slunjske regimente oko
1820. Nekad poludrvena uska kuća s velikom dvorišnom i vrt-
nom česticom, prezidana je u konstrukciji kanata sa ispunom
od opeke. Tada je unutrašnji raspored prostora promijenjen.
 - 10 -

Iz zajedničkog predvorja ulazi se u prizemne prostorije i

na stubište kroz lukove. Dvorišno je krilo dograđeno u
prvoj pol. 19. st.

Rušenje ”koruškog bastiona”, izgradnja bloka (”V/2”) u

prvoj pol. 20 stoljeća.

Nakon regulacionog plana 1923. god. rušeni su bede-

mi i bastioni sa nasipima, a na obodu koruškog bastiona
gradska je uprava rasprodala građevinske čestice. Na obri-
sima bastiona podignuto je od 1932. do 1939. osam stambenih
jednokatnica, od kojih su tri uglovnice. Kuće su pročeljima
orijentirane prema ”šancu”, a uz rub ”šanca” su gradske
ulice, danas Drakulićeva i Klobučareva ulica i kratka
Lukšićeva ulica koja se probija do bivšeg prolaza, a uz koju
se nalaze sa svake strane još dvije kuće bloka.
Solidno građene i lijepe kuće s vrtovima i dvije
prizemne dvorišne kuće gradili su karlovački graditelji,
inžinjeri: Filip Heksch i Dvornik: kuće u Drakulićevoj 4
i 5; Branko Petrović uglovnice u Drakulićevoj l / Klobučare-
voj, Lukšićevoj 2 / Klobučareva i Lukšićevoj 4; ing. Nikola
Marić u Klobučarevoj 2. Sve su te kuće ambijentalne vrijed-
nosti s kvalitetnim stanovima iz funkcionalističkog razdob-
lja, te su zajedno s vrtovima zaštitni pojas građevinske
povijesne strukture grada na jugozapadnom obodu. Preporuča
 - 11 -

se ne dozvoliti adaptacije tavanskih prostora, jer se to

dosad u nekoliko primjera nije pokazalo sretnim, a još
manje se smije dozvoliti njihova nadogradnja. Po funkciji
moraju i dalje ostati stambene zgrade.

Novogradnje: Trokatnica u Drakulićevoj 6 koju je

gradila vojna oblast 1961. za stambene potrebe povučena je
od linije ulice i ”šanca” i neutralizirana zelenim tamponom
nasada. Zahtjev, da se zgrada pokrije krovištem jer se
terasa za klimatske prilike Karlovca pokazala nesolidna,
treba razmotriti pošto bi se krovištem povisio gabarit.
Četverokatnica u Radićevoj 32 a / Drakulićeva je neintegri-
rani objekt građen prema projektima poduzeća ”Novotehna”
1964/65. Izrazito nagrđuje povijesnu jezgru visinom i
smještajem uz ”šanac” i Radićevu ulicu na ulazu u centar.
Preporuča se raspisati natječaj za pokušaj neutralizacije
objekta (bojom, hortikulturom - drvoredom itd.).
 - 12 -

2 . PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU KUĆA U BLOKU ”V”

a) Prijedlog za asanaciju i rekonstrukciju zaštićenih kuća

u bloku i uređenje njihove okolice - promjena namjene
te otkup objekata
U Ulici 6. maja nalaze se dvije najkarakteristič-
nije malogradske tradicionalne obrtničke kuće od drvene
građe.
- Ulica 6. maja 6, jedini prototip potpuno drvene
rustične kuće najstarijeg tradicionalnog tipa sa zabatnim
pročeljem širokim četiri osi, s drvenom konstrukcijom
hrastovih planjki na “poberuhe” i hrvatski sjek, te uzida-
nim kaminom. Zapuštena je i preopterećena stanarina,
od komunalnih službi proglašena ruševnom. U privatnom je
vlasništvu. Stanari su stare ili socijalno ugrožene osobe
i mlade radnice. Sačuvan je izvorni prostorni raspored i
tlocrtna shema. Predlaže se totalna rekonstrukcija, presla-
ganje kuće na susjednu česticu pokraj kuće u Ulici 6. maja
broj 2, konzerviranje izvornog stanja i promjena namjene.
Pošto je to historijski primjerak, karlovačke obrtničke
kuće (1770. je vlasnik bio Mate Spudić, pećar) predlažu se
alternative:
- da kuća bude pod patronatom etnološkog odjela
Muzeja s inventarom malogradskog i etnološkog mobilijara
- rekonstrukcija izvornog tipa najstarijeg tipa doma
karlovačkih obrtnika u fortifikaciji;
 - 13 -

- da kuća bude pod patronatom Turističkog društva

ili trgovačke mreže s prodajom suvbnira, razglednica,
turističkih prospekata, umjetnog obrta, lončarstva i sl.
tipičnih za karlovačku regiju.
- Ulica 6. maja broj 2, kuća s dvorišnim gospodar-
skim krilom je izuzetna barokna stambena kuća s dvorišnom
zidanom kapijom i klesanim dovratnikom s ključnim kamenom
na kojemu je uklesana godina obnove 1784. Pripadala je ka-
petanu tvrđave Lovku; tip kuće ”domus capitanes”. Tada je
ta čvrsta drvena zabatna tradicionalna kuća s kraćim krilom
usporednim s ulicom postavljena na jače zidine temelje i
stubove od opeke u svom zadnjem dijelu. Od tada datira
barokni raspored stambenog prostora na katu s predvorjem,
”ganjčecom” prema unutrašnjem dvorištu i velikom sobom
”palačom” koje strop je povišen i ulazi u tavanski prostor.
Konstrukcija je starija. Građena je od masivnih ”planjki”,
hrastovih mosnica, u međusobnoj drvenoj konstrukciji greda
s podvlakama u prizemnim prostorijama prema pročelju kuće.
Predlaže se da se taj objekt otkupi od privatnika
i djelomično asanira i vrati ga u izvorno stanje zajedno s
gospodarskom zgradom i da mu se promjeni namjena. Kako kuću
dijele dva vlasnika izvedene su nekorektne adaptacije.
Predlažu se alternativna rješenja:
- u slučaju otkupa od neke društvene organizacije,
npr. Saveza lovačkih društava ili Društva kinologa i sl.,
predlaže se adaptacija kata u izvorno prostorno rješenje.
 - 14 -

U prizemlju otvaranje prodajnog lokala za društvene rekvi-

zite; npr. lovačkog pribora, sportskih rekvizita ili razne
opreme. Dvorišnu prizemnu zgradu može se koristiti kao
radionice, skladišta i garaže.
- u slučaju da se kuća adaptira za stambeni pros-
tor, zahtjeva se da je koristi samo jedna obitelj, a pri-
zemlje i gospodarski trakt da se osposobi za nekoliko
obrtničkih radionica i skladišta.

- Oko kuća u Ulici 6. maja broj 2 i broj 6 potrebno

je urediti okolicu, očistiti unutrašnjost bloka, srušiti
neintegrirarii paviljon radi uređivanja javnog gradskog vrta.
Urediti stari pločnik s granitnim rubnim kamenom. Predlaže
se drvenu kuću u Ulici 6. maja broj 6, koju treba totalno
rekonstruirati, istovremeno presložiti na susjednu česticu
pokraj kuće broj 2, s kojom bi se ostvarila naglašenija
cjelina i slikoviti dojam.

- Kuća u Križanićevoj 36 je vrlo značajna za vizuru

stare vedute, Ulice 6. maja jer je ona orijentirana pročeljem
u tu ulicu na njezinom kraju a bočnim duljim pročeljem pre-
ma Križanićevoj. Nova neintegrirana željezna kapija koja
zatvara dvorište kuće ulazi u prostor gradske ulice i zatva-
ra pročelje kuće što treba ispraviti. Kapija osim toga
nagrađuje vizuru Ulice 6. maja u pogledu iz Radićeve ulice,
što je vrlo bitno da se ispravi. Zbog toga se preporuča
povući kapiju u prvobitnu liniju prema začelju kuće i zatva-
 - 15 -

ranje dvorišta novom, po mogućnosti, zidanom kapijom s

drvenim krilima. Kuća je u privatnom posjedu i osrednje je
održavana. Prizemlje je izuzetno rješen prostor nastao pod
utjecajem graditeljstva primorja, pa vlasniku treba prepo-
ručiti da ga koristi kao obrtnički ili ateljerski prostor.
U dvorištu su recentno podignute neskladne gara-
že. Prizemnu gospodarsku zgradu koja odvaja dvorišta od
vrta i koja se naslanja na prizemnu kuću u Ulici 6. maja 2 a
predlaže se rušiti i otvoriti vrt prema dvorištu, te na
tom mjestu zabraniti gradnju bilo kakvog objekta. Budući
da vlasnik želi na svom posjedu graditi za sebe kuću za
stanovanje, a staru zaštićenu kuću i dalje eksploatirati,
tada se mogu preporučiti dvije alternative, u oba sluča-
ja uz uslov, da se stara kuća uredno održava i ne preopte-
rećuje kao stambeni prostor. Na katu smije biti samo stan
za jednu obitelj a prizemlje je podesno za poslovni prostor
nekog predstavništva ili advokatske kancelarije i sl.

Alternativna rješenja:
- rušenje dvorišnog krila kuće u Križanićevoj 36
koje je prigrađeno u 19. st. pošto je trošno. Na mjestu
starog krila graditi novo prilagođeno krovištem i gabari-
tom staroj kući. Ukoliko vlasnik ne pristaje na rušenje
krila, preporučiti asanaciju i korištenje prizemlja za
obrtničku radionicu a zabraniti stanovanje u tom prostoru.
 - 16 -

- dozvoliti gradnju manjeg jednokatnog objekta

s krovištem uz bočni zid kuće u Lukšićevoj ulici 4, na
mjestu gdje su podignute neintegrirane garaže koje nagr-
đuju dvorište, a prizemlje u tom slučaju dvorišne kuće
projektirati za garažu i radionicu vlasnike kuće (vlasnik
je obrtnik).
U svakom slučaju zahtijevati da vlasnik održava
vrt i dvorište uredno, s oplemenjenim zelenilom i cvijećem.
Glavno pročelje kuće u Križanićevoj 36 treba otvoriti i
prezentirati, na završetku Ulice 6. maja tako da se istakne
barokni klesani dovratnik glavnog ulaza s vratima na kojima
su sačuvani stari rukohvati, i obnove kamene stube pred
ulazom u kuću.

b) Rušenje prizemnog paviljona u Radićevoj 24 i uklapanje

jedne suvremene trgovačko - poslovne zgrade

Neintegrirani prizemni paviljon u Radićevoj 24,

devalorizira Radićevu ulicu i nije prikladan za trgovačko
- prodajni prostor (Tehnomerkur). U zamjenu za taj objekt
predlaže se graditi suvremeni trgovački objekt uz pretpos-
tavku preseljenja i rekonstrukciju tradicionalne drvene
kuće u Ulici 6. maja 6. U tom slučaju uglovni objekt bi se
morao morfološki uklopiti u staru strukturu Radićeve ulice
i gabaritom u vrlo osjetljivu stariju strukturu Ulica 6.maja,
u kojoj se mora postići vrlo skladan susret s kompozicijom
 - 17 -

masa. Zbog toga se predlaže da se novi objekt gradi u dva

nivoa i na dvije građevinske prvobitne čestice, na uglovnoj
prema Radićevoj ulici na kojoj se nalazi neintegrirani
paviljon i na čestici u Ulici 6. maja. Za projekt treba
raspisati natječaj s uvjetima modaliteta zaštite i prilo-
žiti osim nacrta fotomontažne priloge i maketu.

c) Uređenje pročelja zgrada u Radićevoj ulici od broja 28

do 32 i potrebne asanacije

Bitno je za asanaciju kuća i izgled ulice uređe-

nje i bojanje pročelja, te isticanje detalja, kamenih
dovratnika na kućama broj 28 i 30, klasicističke rešetke
od kovana željeza na vratima kuće broj 30.
Čišćenje dvorišta od šupa, pretpostavlja se gri-
janje grada sistemom plinifikacije ili neki od ekonomičnih
načina. Šupe nagrđuju dvorište zgrade u Radićevoj 30.
Predlaže se rušenje trošnog kata nad dvorišnom zgradom u
Radićevoj 28 (praonica rublja) radi zračenja dvorišta.
Podrum kuće u Radićevoj 28 s vratima od kovana željeza
ponuditi za adaptaciju nekoj vinarskoj zadruzi za točionicu
vina.
- Povijesni objekt u Radićevoj 32, gradska
stražarnica na ulazu u bivšu fortifikaciju neprikladno se
koristi za stambeni objekt. Predlaže se otkup prizemnice i
adaptacija za prostor koji bi sakupljao omladinu i posjetio-
 - 18 -

ce Radićeve ulice, npr. za prodavaonicu gramofonskih ploča

sa salonom za slušanje ploča, prodavaonicu muzičkih instru-
menata i sterouređaja i sl.

3. PRIJEDLOG ZA PREZENTACIJU ”ŠANCA” I RUŠENJE NEINTEGRIRANE

ŠKOLSKE ZGRADE - Tehnički centar ”Marijan Čavić”
(Šifra VIII)

Objekt građen za školsku zgradu u grabi - ”šancu”,

rasčlanjen je u tri trakta od kojih se jedan nalazi na
jugoistočnom obodu Drakulićeve ulice nasuprot objekata u
Drakulićevoj ul. br. 3, 4 i 5. Građen je po nalogu bivše
banske vlade neposredno prije rata. To je primjer potpuno
promašene lokacije i arhitekture zakašnjelog funkcionalizma
koja je kao školska zgrada po funkciji prostora potpuno
promašena i neprikladna za bilo kakvu nastavu. Tri trakta
zgrade, građene u dvije faze, spojena su depresivnim predi-
menzioniranim hodnicima. Objekt je ispod svake razine,
neintegriran je i teško povređuje karlovačku ”Zvijezdu” u
njenom vizuelno najuvjerljivijem obodu, ozeljenjenom ”šancu”,
koji je upravo s jugoistočne strane najuočljiviji, dubok i
dobro sačuvan.
Pošto se ”šanac” predlaže za konzervaciju na
sjeveroistočnom i jugoistočnom potezu zajedno s bastionima
i revelinom, postoji najkonkretniji zahtjev da se eliminira
 - 19 -

neintegrirano interpolirana i predimenzionirana arhitektura

koja sječe gradsku grabu i omeđuje ju s tri krila. Kako je
taj delikatan problem usko vezan s konzervacijom ”šanca” i
isticanjem zvjezdastih krakova bivših bastiona, pretpos-
tavlja se dugoročni rok zahvata u nekoliko etapa, tim više
jer je prethodno potrebno osigurati i graditi novi školski
prostor.
Ideja da se povijesni centar oživi što vitalnijim
i što skladnijim sadržajima i da se što više kulturno
- prosvjetnih ustanova zadrži u ”Zvijezdi”, rukovodila je
stručnjake da istražuju dosadašnje povijesne kao i suvreme-
ne sadržaje povijesne jezgre. Jedan od alternativnih prijed-
loga pretpostavlja da se bivša ”Oružana”, danas kasarna
Narodnog heroja Josipa Kraša, oslobodi od vojne namjene,
jer se prema iskazima vojnih stručnjaka pokazala zastarje-
lom za suvremene potrebe JNA. Osim toga objekt je krajem
prošlog rata vrlo tečko oštećen, jer je prilikom oslobođe-
nja Karlovca miniran, pa su stradala dva krila orijentirana
prema Šimunićevoj i Frankopanskoj ulici. Jedan od prijedloga
je da se ponovno izgrade ta dva krila pošto postoji dokumen-
tacija za rekonstrukciju i oblikovanje vanjskih fasada pos-
tradalih krila. Tom prilikom morala bi se osigurati izgrad-
nja potrebnog objekta za JNA na povoljnijem lokalitetu, a
taj objekt ponuditi za školske potrebe,u zamjenu za onaj
u ”šancu”. Uvjet bi bio ponovno izgrađena krila koja su
srušena, uređenje unutrašnjeg dvorišta ili dvoranskog pros-
tora, hale i slobodnog prostora iza zgrade. (hortikultura i
 - 20 -

parkiralište). Rekonstrukcija vanjskog izgleda i strukture

sačuvanog dijela bivše ”Oružane” sa otvaranjem svih por-
tala (tri portala). S obzirom na to da će sjeveroistočni
dio povijesnog središta biti pješačka zona, kao takva biti
će najpovoljnija za prosvjetno - kulturne sadržaje. Namje-
ra je da se u blokovima sjeveroistočnog dijela starog cen-
tra oslobodi što više prostora za kulturne svrhe: npr.
Muzička škola u bloku uz Prešernovu ulicu.
U toj kombinaciji, koja se temelji na anketama i
ispitivanju građevinskog tkiva, sadržajnog i socijalnog
sastava pojedinih blokova i objekata i na potrebi da se u
centru oslobodi nekoliko objekata tradicionalnog vojnog
sadržaja, moglo bi se u razmaku od 5 do 10 godina također
osloboditi ”šanac” i daljnje investicije u potpuno promašen
objekt protiv kojega su svojevremeno bili kulturni i ekonom-
ski krugovi Karlovca, ali im je bio nametnut od Banske vla-
de u Zagrebu.
Da se škola zadrži u ”Zvijezdi”, na mjestu bivše
”Oružane”, ima i povijesnih razloga, jer je bila davnašnja
želja Karlovca da se na tom mjestu gradi gimnazija pod pas-
kom pijarista, pa je pronađen i projekt za školu i njihovu
rezidenciju u sastavu sa starom ”oružanom”. Na zahtjev
Josipa II zbog turskoaustrijskih ratova građena je ipak
”Oružana”.
U urbanističkom korištenju građevinskog tkiva
povijesne jezgre pretpostavlja se i oslobođenje prostora na
sjeveroistočnom dijelu grada za potrebe đačkog doma “Nade
Dimić” i koncentracija omladinskih ustanova i klubova u
tom dijelu grada.
 - 21 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA ”V”

Objašnjenje:
Blok ”V” nastao je na krnjem rubnom bloku između
”Novih Vrata” fortifikacije i koruškog bastiona. Tu su se
nalazile obrtničke kuće najstarijeg tipa od drvene građe, a
uz današnju Radićevu (”Neuthorgasse”) među obrtničkim kuća-
ma jedna veća s gospodarskom zgradom. U bloku su tri objek-
ta pod zaštitom kao izraziti tipološki primjerci kuća biv-
še fortifikacije. To su drvene kuće u Ulici 6. maja broj 2
- ”domus capitanes”, u Ulici 6. maja broj 2 - drvena barokna
obrtnička semiurbana kuća, i u Križanićevoj broj 36- obr-
tnička kuća pregrađena u kasnobarokni tip građanske kuće s
unutrašnjim prostorom mediteranskog tipa. Za ove će se kuće,
o kojima ovisi karakter najstarijih gradskih veduta kao i
identitet povijesne jezgre, zahtijevati zbog izrazite vri-
jednosti adekvatna zaštita, rekonstrukcija, asanacija, te za
pojedine i promjena namjene i sadržaja uz uvjet otkupa
(društvene prostorije, turističko društvo, obrt).
U prvoj pol. 19.st. promijenio se je socijalni sas-
tav vlasnika kuća uz rub prema Radićevoj ulici. Izgrađene su
današnje kuće od kojih je jedna, u Radićevoj 36, bila deset-
ljećima pučka škola, a kasnije je u njoj stanovao Dušan
Lopašić, poznati karlovački žuranlist (1852 - 1921), urednik
”Svjetla”, ”Glasonoše” i ”Sloge”. Zbog tih povijesnih raz-
 - 22 -

loga kuća bi morala dobiti spomen ploču. Za taj se niz

klasicističkih kuća u Križanićevoj ul. od broja 26 do 36
predlaže obnova pročelja i vrijednih detalja (klesani
dovratnici, kovano željezo)
- Posebnu zaštitu, obnovu i promjenu namjene
zahtjeva prizemna stržarnica fortifikacije u Radićevoj 32
(Postoje nacrti iz 1806. god. - Arhiv Hrvatske u Zagrebu).

- Stambeni objekti na obodu uz ”šanac”, koje su

gradili karlovački inženjeri graditelji u razdoblju funkcio-
nalizma od 1932 do 1939 valorizirani su kao vrijedni pri-
mjerci ambijentalnog značenja.

- Neintegrirana školska zgrada u ”šancu”

- Tehnički centar ”Marijan Čavić” predlaže se za rušenje
u roku od 10 godina (dugoročni program) zbog prezentacije
šanca i nefunkcionalnosti objekata.

- Neintegrirani paviljon u Radićevoj 24 -

prodavaonica poduzeća ”Tehnomerkur” predlaže se za rušenje
jer devalorizira to istaknuto mjesto na uglovnoj građevin-
skoj čestici. Umjesto njega predviđa se interpolacija jednog
suvremenog kvalitetnog poslovno - trgovačkog objekta koji
bi vratio narušeni estetski izgled Radićevoj ulici. Objekt
bi se mogao proširiti i na susjednu česticu uz uvjet, da
 - 23 -

se investitor koji se bude ponudio za tu lokaciju, obaveže

da će uložiti jedan dio sredstava za preslaganje i rekon-
strukciju drvene kuće u Ulici 6. maja broj 6. Uglovni objekt
na tom potezu Radićeve ulice mora se morfološki uklapati
u fasadni izgled i gabaritom, i kompozicijom masa u deli-
katnom susretu sa starom strukturom i susjednim baroknim
malogradskim drvenim kućam u Ulici 6. maja. Zbog toga se
predlaže da se objekt gradi u dva nivoa.
Za projekt treba raspisati natječaj s uvjetima
modaliteta zaštite, maketom i fotomontažnim prilozima.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA ”ZVIJEZDE”

BLOK ”X”

u istraživanju bloka sudjelovali su:

Ljerka Kanižaj, prof., povjesničar umjetnosti

Dr Đurdica Cvitanović, viši znanstveni suradnik
Mr Miljenka Fischer, arhitekt
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
Mr Nada Grčević, povjesničar umjetnosti
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka ”X”

s kućama pod zaštitom u Ulici 6. maja 16, Ulici 6. maja 14,
Ulici 6. maja 10, Radićevoj 23, Radićevoj 25 i Kukuljeviće-
voj 5.

Sadržaj:
1. Analiza bloka pod šifrom ”X”
2. Prijedlog za revitalizaciju kuća u bloku “X”
a) Asanacija zaštićenih kuća izrazite i više ambijental-
ne vrijednosti i prijedlozi za nove sadržaje; čišće-
nje bloka od neintegriranih objekata.
b) Otkup čestice s objektom i vrtom u Šenoinoj 2 i
prijedlog za rekonstrukciju i osnivanje muzejske
zbirke u sklopu kluba fotoamatera pod nazivom -
Atelier Hinka Krapeka.
3. Rješenje građevinske čestice i unutrašnjeg dvorišta u
bloku koji pripada kući u Ulici 6. maja 14 s objektom i
skladištima Zanatske zadruge.
Alternativna rješenja:
a) - prihvaćanje postojećeg stanja i namjene s poslov-
nim objektom i skladištima Zanatske zadruge uz
 - 3 -

uvjet da se na čestici između kuća u Ulici 6. maja

14 i 12 izgradi poslovno-stambena zgrada.
b) - promjena sadržaja uz uvjet da se otkupe objekti
Zanatske Zadruge, a unutrašnjost bloka tj. dvori-
šta sa zgradom adaptira za boravak predškolske
djece (dječji vrtić s igralištem). Na čestici uz
Ulicu 6. maja izgradnja stambenog objekta. U tom
slučaju može se probiti prolaz iz Kukuljevićeve
ulice.
 - 4 -

1. ANALIZA BLOKA ”X”

Blok se nalazi u jugoistočnom dijelu povijesnog

središta na rubnoj “insuli” bivše fortifikacije, odvojen
od ”šanca” Kukuljevićevom ulicom. Nalazi se sjeveroistočno
od glavne komunikacije centra, Radićeve ulica, koja je u
tom dijelu bila u tvrđavi najprometnija, jer je glavna pro-
metnica koja je spajala ”stara vrata”, glavna vrata tvrđa-
ve, sa ”Novim vratima” ili turskim vratima, prolazila da-
našnjom Kraševom, mimo glavnog trga kroz današnju Marinko-
vićevu do Radićeve, pa prema Rakovcu. Blok je površinom
veći od ostalih pravilnih kvadratnih blokova jer se je pro-
širio i na dio susjednog kvadrata prvobitne ”insule” iza
”Velike vojarne” (”Ivo Marinković”). U planovima 17. st.
površinom je bio jedan od manjih krnjih blokova uz rub for-
tifikacije. Danas ga omeđuju Radićeva ulica, Ulica 6. maja,
Šenoina ulica i bivš i trg Josipa Adžije ili ”drveni plac”
pogorelina (koju je Društvo za poljepšanje grada Karlovca
u 19. st. na inicijativu osnivača Društva i prvog predsjed-
nika Josipa Adžije preuredilo u park), i Kukuljevićeva
ulica, bivša Bedemska, koja je zavojita, jer se probijala
uz bedeme fortifikacije pokraj kuća podignutih uz bedeme.
Kuće su na tom bloku podignute u nizu uz rubove
bloka, orijentirane prema gradskim ulicama. Jugozapadni
dio je u unutrašnjosti gusto izgrađen s dvorišnim krilima
zgrada koje omeđuju manja dvorišta, sa skladištima i šupama.
 - 5 -

Sjeveroistočni dio se tek krajem 19. st. i u novije vrije-

me potpuno izgradio i na njemu se nalazi veće dvorište,
nekad imanje kuće u Ulici 6. maja 14, danas dvorište Obrt-
ne zadruge, otvoreno prema Ulici 6. maja. Na suprotnoj
strani ulice nalaze se zgrade hotela ”Central” i kasarna
narodnog heroja ”Ivo Marinković”.
U bloku je 14 kuća, 9 skladišta, 9 drvenih šupa,
10 unutrašnjih dvorišta i jedno veliko dvorište Obrtne za-
druge. Zatim jedan vrt ispred kuće u Šenoinoj ulici 2, ori-
jentiran prema parku. Prolaz kroz blok je zakrčen drvenim
skladištem Obrtne zadruge.

Situacija u 18. st.

-U bloku je 1752. god. bio svega 21 objekt, od toga
19 uz današnju Radićevu ulicu (Neuthorgasse) i Ulicu 6.
maja (Kasserngasse). Unutrašnjost je bila prazna s velikim
obrađenim vrtovima na više zemljišnih čestica, koje nisu
pripadale kućama na rubu, jer je svaka imala manji vrt iza
kuće, a po tipu su čestice tih kuća bile iz 17. st. Najrje-
đe je bio izgrađen rub uz Kukuljevićevu ulicu (tada Bedem-
ska) i današnju Šenoinu (Slossgasse) koja se tada probija-
la kao uži prolaz među kućama u osi portala ”Velike vojar-
ne” (Narodnog heroja ”Ivo Marinković”) prema bastionu sv.
Elizabete i bedemima tvrđave. Vojarna je bila razlogom da
se blok deformirao i povećao u sjeveristočnom - dijelu na
 - 6 -

račun zemljišta koje je prvobitno prema renesansnom planu

pripadalo jednoj od centralnih”insula” kvadratnog oblika.
Prema podjeli zemljišta na čestice i gustoći kuća
uz rub bloka prema bedemu fortifikacije, zaključujemo da
u 17. st. nije bilo dozvoljeno graditi kuće na prostoru u
blizini gradskih vrata (“ Nova vrata”) jer je taj dio ze-
mljišta bio određen u slučaju potrebe za koncentraciju voj-
ske. Slična je situacija bila i kod glavnih vratiju (“Sta-
ra vrata”) pred kojima se već u 17. st. oko jedne kvadrat-
ne ”insule” razvio zbog vojnih potreba manji trg urbanisti-
čki rješavan u 17. st. za vrijeme generala J. Herbersteina
i još jednom kasnije u drugoj pol. 18. st. Pred ”Novim vra-
tima” prema Rakovcu takav se trg kasnije nije razvio pošto
je put prema Rakovcu vodio u sela i zaseoke u okolici, dok
je u 17. st. taj ulaz u grad bio manje reprezentativan i
strateški najizloženiji.
Na proširenju ulice pred bivšim gradskim vratima se
na kraju Radićeve i na početku današnje Kukuljevićeve uli-
ce nalazi mali park, tratina sa stablom, i nasuprot nje u
Radićevoj ulici stražarnica (adaptirana u stambeni objekt).
Budući da je iz Velike vojarne morao biti osiguran najlakši
prolaz do bastiona, u rensansnom planu predviđena gradska
ulica u produžetku centralnog trga, današnja Daničićeva
ulica, koja se protezala do Bedemske ulice (danas Kukulje-
vićeva) u pravilnom renesansnom rasteru ulica, prestala je
funkcionirati. Raster ulica se nakon gradnje Vojarne pore-
metio, jer je iza vojarne probijena uža ulica, a na tom su
 - 7 -

prostoru s vremenom nastali obrađeni vrtovi, premda nikad

nije bio posve zatvoren kućama na rubnim česticama. Bedem-
ska se ulica kao i Tijesna povijala i probijala između blo-
ka i kućica uz bedem gdje se sve do požara u 19. st. pro-
tezao gusti niz kuća na srednjovjekovnom tipu građevinske
čestice, prekinut u zoni današnjeg ”Ruskog puta” i u osi
Šenoine ulice.
U 18. st. je na rubu bloka prema današnjoj Radiće-
voj ulici bilo šest kuća najstarijeg tipa na uskim česti-
cama, razdvojenim “gasicama”, a iza njih nalazio se uski
objekt, vjerojatno gospodarska zgrada. Kućama su pripadala
mala dvorišta .
Uz današnju Ulicu 6. maja bilo je 6 objekata rahli-
je podignutih i tlocrtno suvremenijih, šireg kvadratnog
oblika, jer su te kuće bile vjerojatno podignute u prvoj
pol. 18. st. Sve do današnje Šenoine ulice sterali su se
vrtovi, a u sjevernom dijelu bloka uz današnju Kukuljevi-
ćevu ulicu kuće su se zgusnule, ukupno njih 7 od kojih je
jedna bila u unutrašnjosti bloka pa je zbog nje bio probi-
jen jedan prolaz,

Situacija 1770. god.

Kuće su pripadale:
1. br. 130 - Matijas Preska, kovač, vlasnik kuće i čestice
vrta. (na tom mjestu je danas kuća u Šenoinoj
3)
 - 8 -

2. br. 131 - Petar Tersak, tesar (na tom mjestu je danas

kuća u Šeno ino j 2)
3. br. 131 - Petar Tersak, tesar (na tom mjestu je danas
kuća u Šenoinoj 2)
3. br. 132 - Petar Matesić, bravar (postojeća kuća u
Ulici 6. maja 14 / Šenoina, potpuno sačuvana).
4. br. 133 - Nugent Turkin
5. br. 134 - Rosenfeld, major; pokraj kuće se nalazila
štala usporedo s današnjom Ulicom 6. maja.
6. br. 135 - građanska bolnica
7. br. 136 - Adam Steiner, mlinar
8. br. 137 - Tomas Poneković, krojač
9. br. 138 - Steinmayer, kolar
10. br. 139 - Andreas Pintar, tesar
11. br. 140 - Martin Sabčić, gostioničar
12. br. 141 - Jure Jurjević, užar
13. br o 142 - Mihalj Mavre, postolar
14. br. 143 - Mico Simović, pečar
15. br. 144 - Krasović, užar
16. br. 145 - Tomas Jurgat, postolar
17. br. 146 - Mihalj Car
18. br. 147 - Bara Lisička, užarica
19. br. 148 - Tomas Martinović, krojač
20. br. 149 - Mihal Vulaković , čizmar
Sudeći po popisu kućevlasnici su bili obrtnici,
izuzev jedne oficirske kuće sa štalom i građanske bolnice-
obje su se nalazile u “Kasserngasse”, današnjoj Ulici 6.
 - 9 -

maja u blizini vojarne. Sve su kuće bile od drvene građe i

do kraja 18. st. nisu se mnogo mijenjale, osim što su pone-
kima dograđivana dvorišna krila. Jedino je zgrada građan-
ske bolnice bila produljena.

Promjene u građevinskoj strukturi tokom 1 9. i 20. st.

U 19. st. se sasvim izmijenilo građevinsko naslje-

đe, nastale su radikalne promjene u strukturi bloka. Od ba-
roknih kuća sačuvane su jedino kuća u Ulici 6. maja 16,
Radićeva 25 i drvena kuća uz koju je u 19. st. dograđena
nova u Kukuljevićevoj 5.
Kuća u Ulici 6. maja 14 podignuta je na zemljištu
starije barokne građanske kuće Nugent Turkina i štale majo-
ra Rosenfelda. Građena je oko 1818. Kuća je 1855. pripadala
Heleni SidI zajedno s česticama 80 i 90 gdje se nalazio ve-
ći vrt. U drugoj pol. 19. st. kuća je pripadala trgovačkoj
obitelji Badovinac zajedno s velikim čvorištem. U to vrije-
me je nad prizemljem koje je lijevo od veže, svođeno (bivša
pivnica) podignut zidani kat i tavanski stambeni prostor.
Danas je zajedno s dvorištem predana na korištenje Obrtnoj
zadruzi, koja je u dvorištu izgradila jednokatni objekt i
skladište.
- Kuća u Ulici 6. maja 12 pregrađena je oko 1920. U
prizemlju se nalazi starija struktura kuće koja je 1770.
pripadala majoru Rosenfeldu i kojoj je u prvoj pol. stolje-
 - 10 -

ća dozidano dvorišno krilo za skladište. U kuću je tom pri-

likom ugrađen svođeno prizemlje jedne uže kuće koja je
1855. pripadala udovici Gast zajedno s vrtom iza kuće. To
je prizemlje desno od veže. Ta kuća je bila podignuta na
parceli tj. jednom dijelu parcele gdje se je nalazila zgra-
da građanske bolnice. Bolnica je bila iseljena iz grada
nakon što je Josip Stiller, barokni karlovački graditelj,
podigao na Dubovcu zgradu za novu bolnicu.
- Kuća u Ulici 6. maja 10 je bidermajerska stambena
kuća tipična za Karlovac, od drvene građe na katu, sa svo-
đenom pivnicom u dvorišnom krilu. Nastala je na mjestu
gdje je 1770. bila jedna manja kuća mlinara Adama Steinera
i na jednom dijelu čestice, na prostoru na kojem je nekad
bila građanska bolnica. Ta je kuća s vrtom pripadala 1855.
Peteru Keku koji je vjerojatno podigao današnju biderma-
jersku kuću, ucrtanu u tlocrt Karlovca 1863.
- Radićeva 23/Ulica 6. maja, jednokatna je uglovni-
ca, trgovačka kuća u kojoj je bila trgovina mješovitom ro-
bom Kamila Badovinca. (danas ”Tehnomerkur” i na katu poslo-
vni prostor zagrebačkog Vjesnika i Večernjeg lista). Podi-
gnuta je na čestici na kojoj se 1770. g. nalazila kuća iz
17. st. krojača Tome Ponekovića. Badovinčeva kuća je u
stilu jadnostavnog romantičnog historicizma, sa svođenim
prizemljem i podrumom građenim za trgovački prostor, a na
katu s luksuznim građanskim stanom vlasnika kuće.
- Radićeva 25, prema popisu iz 1770. kuća tesara
Andreasa Pintara u tlocrtu i konstrukciji je ostala saču-
 - 11 -

vana. U 19. st. je prokopan podrum, a fasada je neostilski

dekorirana. Recentno je u arkadni luk na začelju, prema ma-
lom potaracanom dvorištu, uzidan mokri čvor.
U 19. st. nizale su se uz Radićevu ulicu barokne
kuće sve do ugla današnje Kukuljevićeve gdje se nalazila
trgovačka kuća s dućanom u prizemlju. (Vidi fotografiju u
albumu Hinka Krapeka iz 1889. ”Grad Karlovac i njegova
okolica”, Sveučilišna knjižnica u Zagrebu). Pokraj te uglo-
vnice zabatnom stranom orijentirane prema Kukuljevićevoj
ulici, nalazila se uska mala zabatna kuća sa dvije prozor-
ske osi pokrivena šindrom. Obje kuće su ucrtane u tlocrt
Karlovca 1863.
- Kukuljevićeva 1, uglovnica podignuta krajem 19.
st. na česticama gdje su se ranije nalazile dvije starije
kuće, jedna trgovačka kuća iz baroknog razdoblja i druga
iz početka 19. st. drvena uska malogradska jednokatnica
pod krovom od šindre. (Vidi fotografiju iz albuma Hinka
Krapeka, 1899. g.) Trgovačka kuća na kraju Radićeve /
Kukuljevićeve, je 1770. pripadala postolaru Mihajlu Mavri.
Godine 1855. je čestica s kućom br. 88, pripadala Ferdinan-
du Čermaku. Krajem 19. st. je na tim dvjema česticama sa-
građena današnja kuća s neostilskim osobinama, tornjastim
istakom na uglu i trgovačkim lokalom u prizemlju. Prošire-
na je i na zemljište susjedne nekad barokne kućice u Kuku-
ljevićevoj ulici. Kuća je 1933. pripadala ženi trgovca
Štefaniji Mutavdjić. Stan gospodara kuće je na katu i ima
još jednu mansardnu sobu. U prizemlju je stan za iznajmlji-
 - 12 -

vanje. Kuća krilima zatvara malo unutrašnje dvorište.

- Kukuljevićeva 3, je bila bidermajerska prizemna
kuća podignuta oko 1840. god. u koju je ugrađen dio stari-
je kuće iz početka 19. st. Kat je nadograđen 1923. kad je
vlasnik bio Janko Medunić. U prizemlju, lijevo od hodnika
bila je gostionica s posebnim ulazom direktno iz ulice.
Nadogradnju je izveo ovlašteni graditelj Josip Jurman. Od
susjedne kuće u Kukuljevićevoj 5 odvojena je dvorištem ko-
je zatvara zidana kapija.
- Kukuljevićeva 5, je barokna kuća drvene građe
koja je 1770. pripadala užaru Krasoviću. Krilo je dograđe-
no 1868. i tada je zabatna kuća starog tipa iz 17. st.
stavljena pod isti krov s krilom kuće koje je usporedno
s ulicom. Iza kuće je slobodna čestica vrta, obrađena. U
prizemlju su bile obrtničke radionice.
- Kukuljevićeva 7, građena je oko 1870/80 na česti-
cama na kojima su u baroknom vremenu bile dvije manje drve-
ne kuće. Kuću je pregradio i adaptirao 1935. prema svojim
nacrtima Franjo Toplak, karlovački graditelj. U toj adapta-
ciji je uništeno neostilsko pročelje, povećani su prozori i
potpuno skinuta dekoracija. Kopije nacrta kuće prije te
funkcionalističke intervencije sačuvani su u arhivu obite-
lji Nikolić koji su kuću kupili 1919. i adaptirali je 1935.
- Šenoina 3 je stambena dvokatnica podignuta kra-
jem 19. st. kao neostilska kuća, prvobitno jednokatnica.
Recentno je nadograđen II kat.
- Šenoina 2, je neintegrirani objekt nadograđen
 - 13 -

s jednim krilom bez dozvole. Ispred kuće je vrt. Objekt se

nalazi na čestici gdje se je sve do početka posljednjeg
rata nalazila prizemna kuća, povučena na kraj čestice, u
kojoj se nalazio fotografski atelier. Osnovao ga je Hinko
Krapek, poznati karlovački fotograf 19. st. Koncem stoljeća
su atelier preuzeli fotografi Brauner i Wöllner. Tu je
Hinko Brauner radio do početka 40-tih godina našeg stolje-
ća. Bespravno građena niska gradnja predlaže se otkupiti
zajedno s česticom vrta i rušiti recentno građeno krilo.
- Radićeva 27 je predimenzionirana dvokatnica s ni-
žim dvorišnim krilima, građena 1902. na česticama gdje su
se dotada nalazile dvije barokne trgovačke jednokatnice.
Pripadale su 1770. Martinu Sabčiću, gostioničaru (br. 140)
i Jurju Jurjeviću užaru (br. 141).
- Kukuljevićeva 9 je neintegrirana jednokatna
uglovnica sa suterenom i terasom. Građena je u drugoj pol.
20. st. Može se jedino ukusno bojati i tako neutralizirati
neestetski utisak.

Iz popisa vlasnika čestica i kućnih brojeva 1855.

saznaje se da su objekti polovinom 19. st. pripadali ovim
vlasnicima:
- Saub Franz, čestica 88, kuća br. 81 (danas Ulica 6. maja
16).
- Seidl Helena, čestica 89 s vrtnom česticom, kuća br. 82
(danas Ulica 6. maja 14).
- Udovica Gast, čestica 91 s vrtnom česticom 92, kuća br. 83.
 - 14 -

- Kek Peter, čestica 93, kuća br. 84 (danas Ulica 6. maja

10).
- Malodobni Doinović, čestica 94, kuća br. 85.
- Petrinčić Anton, čestica 95 i vrtna čestica 96, kuća
br. 86 (danas Radićeva br. 25).
- Ivaniš Mato, čestica 97, kuća br. 87.
- Čermak Ferdinand, čestica 98, kuća br. 88.
- Udovica Inejević, čestica 99, kuća br. 89.
- Čermak Ferdinand, čestica 100, kuća br. 90 ( na vrtnoj
čestici 100 je danas kuća u Kukuljevićevoj 3).
- Fink Petar, čestica 101. kuća br. 91. (danas drvena ba-
rokna kuća na koju se pod istim krovištem nadovezuje
krilo iz 19. st. u Kukuljevićevoj 5.)
- Petek Ivan, čestica 102 s vrtnom česticom 103, kuća
br. 92.
- Udovica Štipić, čestica 104, kuća br. 93.
- Pavletić Anton, čestica 105 i čestica 106, s kućama
br. 94 i 95.
- Turković Janko, čestica 107, kuća br. 96.
- Gervais Joža, čestica 108, kuća br. 97.
- Perkopac Petar, čestica 109, kuća br. 98.
- Imöhl Ivan, čestica 110, kuća br. 99.
- Britvec Nikola, čestica 111, kuća br. 100.
 - 15 -

2. PRIJEDLOG ZA REVITALI ZACIJU KUĆA U BLOKU ”X”

a) Asanacija zaštićenih kuća izrazite i više ambijen-

talne vrijednosti - prijedlozi za nove sadržaje,
čišćenje bloka od neintegriranih sadržaja.

Najstariji tipovi građanskih kuća pretežno od drve-

ne građe nalaze se u Kukuljevićevoj 5 i Ulici 6. maja 16.

- U Kukuljevićevoj 5 je kuća iz 17. st. podzidana,

na katu od drvene građe. Nekada zabatna kuća, stavljena je
pod isto krovište s novim krilom koje je prigrađeno uspore-
dno s ulicom i povezano vežom sa starijom kućom. Međustro-
pna konstrukcija i tlocrtni raspored, s komunikacijom sta-
rije kuće sačuvani su u potpunosti. To je vjerojatno kuća
užara Karasovića prema popisu iz 1770.
Pročelja svih kuća u Kukuljevićevoj ulici deformi-
rana su u prvoj pol. 20. st. u razdoblju funkcionalizma.
Slikovitost ulice bila bi postignuta kad bi se stara barok-
na kuća ponovno istaknula rekonstrukcijom zabatnog pročelja
pod samostalnim krovištem u kojeg bi se upustio krov mlađe
kuće. Tada bi se u potkrovlju mogao ugraditi manji suvre-
meni stan što bi ekonomski opravdalo takav zahvat.
Vlasnici kuće može se preporučiti da prostorije pri-
zemlja u kojima su uvijek bile obrtničke radionice adapti-
ra za tri radnje s posebnim ulazima direktno iz ulice, jer
 - 16 -

bi tako prizemlje koje je nepodesno za stanovanje bilo vi-

talizirano i donosilo veći prihod za uzdržavanje kuće. Sta-
novanje u tim prostorijama treba zabraniti, jer za to nema
osnovnih uvjeta. Preporuča se prostorije adaptirati za po-
stolarsku radionicu, kožarsku, popravljaonicu čarapa i
slične sadržaje prodajno-uslužnih obrta ili suvremenije
sadržaje, npr. ured za prepisivanje, umnažanje itd. Na pro-
storu dvorišta i povrtnjaka iza kuće nesmije se dozvoliti
izgradnja nikakvih objekata, nego treba srušiti i postoje-
ću pomoćnu zidanu zgradu.
- U Ulici 6. maja 16 je barokna obrtnička kuća
s krilom usporednim sa Šenoinom ulicom koje je dograđeno u
prvoj pol. 19. st. Izrazite je spomeničke vrijednosti, po-
dignuta u prvoj pol. 18. st. s prizemljem od mješana kame-
na i opeke, drvena s međustropnom konstrukcijom otvorena
grednika i s karakterističnim izvornim tlocrtom. Pripadala
je 1770. bravaru Petru Matesiću. U prizemlju su se izmje-
njivale obrtničke radionice, posljednja, je bila postolarska.
Veža s kasnobaroknim dovratnikom je izolirana a i komunika-
cija je s katom i dvorištem kroz vežu.
Vlasnik je kuće 1855. bio Saub Franc koji je vje-
rojatno nešto ranije dogradio niže krilo uz ulicu, s malom
pivnicom svođenom pruskim svodom, koje je zatvorilo pota-
racano unutrašnje dvorište, odvojeno visokim zidom od dvo-
rišta kuće u Ulici 6. maja 14. Krajem 19. st. je dograđeno
jedno nesolidno kratko krilo koje je zatvorilo dvorište s
 - 17 -

jugozapadne strane. Trošno je i treba ga srušiti da dvori-

šte postane zračno.
Preporuča se da kuću otkupi privatna osoba koja bi
pristala adaptirati prizemlje za gostionicu s točionicom
pića. Vlasnik bio bi obavezan asanirati stambeni prostor
na katu i drveni ”ganjak”. Također se može preporučiti da
kuću otkupi neka društvena organizacija (savez lovaca, ki-
nolozi, planinari i sl.) koja bi uz društvene prostorije
na katu mogla prizemlje iznajmiti za ugostiteljstvo tipa
krčme ( taverna) sa specijaliziranom domaćom kuhinjom i pi-
ćima, a da se kuća od prihoda održava. Na izvanredno je do-
brom položaju nasuprot velike vojarne ”Ive Marinkovića” i
hotela Central, ispred parka i na putu za rekreacioni cen-
tar na Korani, pa pretstavlja dobru lokaciju za ugostitelj-
stvo. Mogla bi zbog toga biti u sklopu motela ”Central” uz
uslov da uz postojeći hotel ”Central” s restauracijom bude
riješen u tom dijelu grada i jedan intimni - domaćeg tipa -
prostor za ugostiteljstvo.
- Kuća u Ulici 6. maja 14, ima prizemlje koje je
nepodesno za stanovanje, pa se može adaptirati za kancela-
rijski prostor ”Obrtne zadruge” koja je već dobila kuću na
korištenje, ili da se iz najme prostorije desno od veže ne-
kom predstavništvu. Lijevo od veže je već i nadsvođeni pro-
stor gdje bi se također mogla otvoriti npr. trgovina voćem.
Na katu prvobitni luksuzni građanski stan recentno pretvo-
ren u nekoliko manjih stanova ili treba vratiti u jedan
 - 18 -

jedinstveno ispravno riješen stambeni prostor ili u poslo-

vni prostor, kancelarijski nekog predstavništva, dok na
tavanu mogu ostati mali stanovi za samce pod uvjetom da se
obnove.
- U Ulici 6. maja 10, bidermajerska kuća ima otvo-
re lokala koje je potrebno vratiti u pravu mjeru i obnovi-
ti ih u drvenom materijalu. Prostorije u prizemlju dvori-
šnog krila preporuča se adaptirati za obrtničku radionicu.
U kući je potrebno sačuvati njezin izvorni unutrašnji ras-
pored, drveno stubište i ”ganjčec”. Drvene djelove je po-
trebno obnavljati. Pivnica i prostorije u dvorišnom krilu
mogle bi se upotrijebiti za uslužni obrt.

- U Radićevoj 23 je prizemlje izobličeno prevelikim

otvorima trgovačkog lokala ”Tehnomerkur”. Trgovina takvog
sadržaja nema razloga da bude na istaknutom mjestu u Radi-
ćevoj ul. i zbog neukusno opremljenih izloga jer je ponuda
robe takve vrste. Osim toga to poduzeće ima tri lokala u
Radićevoj uliici, pa ako je taj položaj u gradu tražen, može
se poduzeću ponuditi gradilište na mjestu paviljona u
Radićevoj 24, koji se kao neintegrirani objekt predlaže ru-
šiti, a poduzeće ima prodaju u tom prostoru.
U prizemlje kuće se umjesto prodavaonice ”Tehno-
merkura” kojemu pripada i podrum, predlaže smjestiti pro-
dajni salon štampe s čitaonicom - Vjesnik, Večernji List i
razni ilustrirani časopisi, dnevnici i tjednici, a u podru-
 - 19 -

mu ili arhiva ili cafetteria. U svakom slučaju pročeljima

treba vratiti prvobitni izgled sa prvobitnim otvorima
(vidi fotografiju lokala Badovinac), prema postojećoj doku-
mentaciji. U slučaju da ostane prodajni lokal ”Tehnomerku-
ra”, tada zahtjevati da se koristi za prodavaonicu luksu-
znih proizvoda, porculana, keramike i kristala i da se i
podrumski prostor adaptira u prodajni za teže ili neatrak-
tivne proizvode.

Unutrašnjost bloka treba lišiti neintegriranih

objekata i šupa prema karti u kojoj su naznačeni objekti
za rušenje i riješiti problem grijanja bloka.

b) PRIJEDLOG ZA OTKUP OBJEKTA I ČESTICE VRTA U

ŠENOINOJ ULICI 2, RADI OSNIVANJA FOTOGRAFSKE
MUZEJSKE ZBIRKE U SKLOPU KLUBA FOTOAMATERA

Privatni ugostiteljski objekt ”Sandra” nalazi se

na povišnom lokalitetu, podignut na temeljima starije zgra-
de, bez dozvole i osnovnih građevinskih propisa. Istražu-
juć i početke fotografije u Karlovcu, mr Nada Grčević usta-
novila je da je krajem 80-tih godina 19. st. u staroj pri-
zemnoj kući u Šenoinoj 4 otvorio fotografski atelijer
Hinko Krapek, najznačajniji fotograf 19. st. koji je 1889.
god. objavio fotomonografski album ”Grad Karlovac i njego-
va okolica”. Atelier su preuzeli fotografi Brauner i
 - 20 -

Wöllner i sve do 40-tih godina ovog stoljeća je atelier

bio aktivan. Pokraj ateliera je Krapek uredio mali zoološki
vrt s rijetkim pticama i životinjama. Predlaže se otkupiti
zajedno s postojećim vrtom ispred kuće današnji neintegri-
rani objekt i preurediti ga u prostor kluba fotoamatera sa
stalnom izložbom zbirke radova karlovačkih starih fotogra-
fa i povremenim izložbama suvreme fotografije.

3. RJEŠENJE GRAĐEVINSKE ČESTICE I UNUTRAŠNJEG DVORIŠTA

U BLOKU KOJI PRIPADA KUĆI ·U ULICI 6. MAJA 14 ,
S OBJEKTOM I SKLADIŠTIMA ZANATSKE ZADRUGE

Alternativna rješenja:

a) - postojeće stanje i namjena tj. poslovni pro-

stor i skladište Zanatske zadruge može se zadržati uz
uvjet da se na čestici između kuća u Ulici 6. maja 14 i 12
podigne suvremeni stambeni objekt s poslovnim prostorom ili
trgovačkim lokalom u prizemlju. Nova zgrada ne smije visi-
nom nadmašiti susjedne, mora imati krovište koje treba kao
i katove koristiti za stambene prostore. Pročelje se mora
na smišljen način uklopiti u niz ostalih kuća jer treba ra-
čunati s danim vizurama s glavnog trga na kojemu dominira-
ju povijesne zgrade, naročito barokna velika vojarna, da-
nas narodnog heroja ”Ivo Marinković”. Zgrada mora imati ši-
 - 21 -

roku otvorenu vežu za komunikaciju i prolaz vozila u dvo-

rište. Dvorište u tom slučaju može biti uređeno za parki-
ralište vozila potrebnih ”Zanatskoj zadruzi”, a također
osobnih vozila i prioritetno za potrebe hotela Central.

b) - otkup postojećih objekata od Zanatske zadruge

radi promjene sadržaja u zgradama i na slobodnom prostoru
dvorišta. U tom se slučaju predlaže, da se postojeća dvo-
rišna zgrada Zanatske zadruge adaptira za dječji vrtić i
boravak predškolske djece, a dvorište planira za dječje
igralište i za tu svrhu projektira zajedno s hortikultur-
nim rješenjem. Na slobodnoj čestici između kuća u Ulici
6. maja broj 14 i 12 da se izgradi stambeno - poslovna
zgrada visinom i fasadom u skladu s povjesnim arhitekton-
skim nasljeđem, sa širokom otvorenom vežom za javni prolaz.
U tom slučaju mogu se rušiti magazini Zanatske zadruge radi
promjene sadržaja u zgradama i slobodnom prostoru dvorišta;
otvoriti slobodan prolaz sa postojećim kapijama iz Kukulje-
vićeve ulice i tako sugerirati prvobitnu rahliju strukturu
bloka iz baroknog razdoblja i povezanost s Kukuljevićevom
ulicom. Tako bi se osigurao ulaz u dječji vrtić kroz dva
prolaza. U tom bi slučaju i kuća u Ulici 6. maja br. 14
trebala pripasti društvenoj ustanovi - dječjem vrtiću. Ova
alternativa bi osigurala izolirano dječje izgralište za
predškolsku djecu i najmanje, jer se pretpostavlja da će
revitalizirana ”Zvijezda” privući veći broj mladih ljudi na
boravak, stanovanje i rad u povijesnoj jezgri.
 - 22 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA POD

ŠIFROM ”X”

Blok ”X” je u 18. st. proširen na susjednu sjevero-

istočnu renesansnu ”insulu” zbog komunikacije između Veli-
ke vojarne na centralnom trgu i bivšeg bastiona ”sv. Eli-
zabete”. Iz strateških razloga nije bio izgrađen, jer se
nalazio u neposrednoj blizini ”Novih Vrata” tvrđave, pa je
zbog koncentracije vojske u slučaju obrane prostor morao
biti prazan. Na tom mjestu nije se razvio trg kao što je
to slučaj pred glavnim vratima jer nije bilo za to uvjeta,
pošto su “Nova Vrata” bila sporadna izlazna vrata prema
Korani i susjednim selima. Zbog toga su na bloku svega 4
povijesne zgrade koje su zaštićene kao objekti izrazite ili
ambijentalne vrijednosti.
Iz baroknog su razdoblja u Ulici 6. maja 16 i 14,
u Radićevoj 25 i Kukuljevićevoj 5. Ostali objekti iz 19.
st . u stilu bidermajera, romantičnog historicizma i neosti-
lova čvrste su stambeno poslovne zgrade nagrđene predimen-
zioniranim otvorima trgovačkih lokala i zapuštenih fasada.
Sve kuće treba održavati i adaptirati trgovačke prostore u
prizemlju.
U Radićevoj ul. i Ulici 6. maja gdje su nizovi ba-
roknih kuća bili najgušći, objekti su zamjenjivani u 19.
st. jer je taj dio grada zbog izgradnje hotela Central i
rušenja gradskih vrata prema Rakovcu, postao trgovački blok
sa skladištima i dvorišnim krilima za uskladištenje robe.
 - 23 -

Zbog toga u tim objektima treba i dalje zadržati trgovine,

ali s obzirom prema stilu pročelja a i sadržajem privlačni-
je. Npr.: prodavaonica poduzeća Tehnomerkur koje ima u
Radićevoj ul. nekoliko prodavaonica nalazi se u bivšoj Ba-
dovinčevoj trgovini mješovitom robam. Za tu vrstu robe ko-
ju prodaje Tehnomerkur može se ponuditi adekvatniji pro-
stor, dok bi se prizemlje ove zgrade trebalo vitalizirati
atraktivnijim sadržajem za okupljanje ljudi: ili da se pre-
da na korištenje izdavačkom poduzeću Vjesnik za salon i
prodavaonicu dnevne štampe, časopisa i tjednika, zajedno
s podrumom za arhivu, uskladištenje, ili eventualno caffe-
teriu. Tehnomerkuru se može u Radićevoj ulici ponuditi gra-
dilište za suvremenu trgovačku kuću ili veći objekt u Ba-
njavčićevoj ul. 20 uz adaptaciju prizemlja u zgradi bivše
stare pošte, sada Auto-moto društvo sa servisnom radioni-
com.
U Radićevoj ul. 27 čitavo prizemlje treba, jer je
neprikladno za stanovanje, raseliti, naročito dvorišna kri-
la i adaptirati za male prodajne lokale koji već postoje
(prodavaonica kruha i točionica ”Jabuka” ) i uslužno obrtni-
čke radionice (uz postojeću čistionicu, staklari, elektri-
čari, radionica roleta itd.).
- Kuće u Kukuljevićevoj ulici su u 20. st . devalo-
rizirane jer su lišene neostilskih dekorativnih detalja na
pročeljima, koje treba aktivizirati otvaranjem brojnih ma-
lih uslužno-prodajnih obrtničkih radionica s direktnim ula-
zima iz ulice (popravljaonica čarapa, štopanje, pletenje,
 - 24 -

postolari, krojači, itd.) jer se u Kuku-

ljevićevoj ulici predviđa gradnja doma umirovljenika, pa
bi takve obrtničke radionice oživjele ulicu. Estetski se
može rekonstrukcijom krovišta vratiti prvobitni izgled naj-
starijoj baroknoj kući u bloku od drvene građe u Kukuljevi-
ćevoj 5 koja je spojena s kućom iz 19. st.
Povišena ulica slojevima asfalta je razlog da su
kuće utonule za više od pola metra od razine temelja, te
bi tu anomaliju također trebalo ispravit.
U bloku se može interpolirati jedna stambeno po-
slovna novogradnja na čestici u Ulici 6. maja koja bi zbog
vizure sa centralnog trga morala respektirati modalitete
zaštite. Kuća ne bi smjela prelaziti gabaritom susjedne
jednokatnice, morala bi imati krovište koje se može plani-
rati za stambeni prostor. Poslovni ili trgovački prostor u
prizemlju s vežom za javni prolaz u unutrašnjost bloka.
Stambena arhitektura bi u povijesni centar privukla veći
broj obitelji s većim standardom ako bi se planirao luksu-
zniji tip stanova. To bi promijenilo socijalni sastav sta-
novništva i dalo šansu nekim stanovnicima da se zadrže u
povijesnom središtu.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA ”ZVIJEZDE”

BLOK ”Y”

U istraživanju bloka ”Y” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Maja Šah-Radović, dipl. ing. arh.
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
Vladimir Peršin, prof. kustos Gradskog muzeja Karlovac
Marinka Kamenarović, prof., Republički zavod za zaštitu
prirode - Zagreb
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU ”ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka ”Y”

s kućama pod zaštitom u Ulici 6. maja 18, Kukuljevićevoj 11,
Kukuljevićevoj 13, Kukuljevićevoj 20 i Šimunićevoj 14.

Sadržaj:

1. Analiza bloka pod šifrom “Y”

2. Prijedlog za revitalizaciju i asanaciju postojećih
objekata i zaštitu okolice.
3. Prijedlog za izgradnju bloka i modaliteti zaštite.
4. Sažetak sa smjernicama za revitalizaciju bloka ”Y”
 - 3 -

1. ANALIZA BLOKA ”Y”

Blok se nalazi na jugoistočnom dijelu bivše

tvrđave i spada među građevinski gotovo potpuno uništene
dijelove povijesnog središta, ali je u tlocrtu renesansni
raster u cjelini prepoznatljiv. U sklopu bloka uz sjevero-
istočni bedem je jedna od rubnih krnjih ”insula” omeđene
ulicama Klaićevom, Ulicom 6. maja, Šimunićevom i Kukuljeviće-
vom. Zatim jedna ”insula” pravokutnog oblika na prostoru
koje se nalazi park s nasadom kestenova, travnjakom i klu-
pama. Ta je ”insula” omeđena Ulicom 6. maja, Šenoinom, Kuku-
ljevićevom i Klaićevom. Sjeverno od bloka je prazno zem-
ljište, mali trg u proširenju Ulice 6. maja, na rubu kojeg
u Ulici 6. maja 24 se nalazi vojna zgrada. Blok je najbliže
“šančevima” i tzv. “Ruskom putu”, koji spaja povijesno sre-
dište s prostorom za rekreaciju pokraj Korane.
Renesansni raster i blokovi u tom dijelu grada
promijenili su se u prvoj pol. 18. st. Blok na kojem se na-
lazi park bio je prvobitno kvadratnog oblika ali se je
smanjio početkom 18. st. a možda i ranije, jer je kroz njega
probijena uska ulica - danas Šenoina ulica (Schlossgasse)
za prolaz vojske prema Bastionu sv. Elizabete. Ta se je
situacija učvrstila nakon izgradnje Velike vojarne na cen-
tralnom trgu, danas kasarna ”Narodnog heroja Ive Marinko-
vića” koja je dovršena 1752. U osi portala vojarne morao
je biti slobodan put za prilaz na bastion. Zbog toga je
 - 4 -

susjedni blok bio povećan s južne strane i do danas je

ostao nepravilnog trapezoidnog oblika. Između kuća koje su
bile gusto nanizane uz bedem i blokova koji su također bili
gusto izgrađeni građanskim kućama, povijale se uska Bedemska,
danas Kukuljevićeva ulica, koja je ranije bila znatno uža,
jer su kuće bile podignute i na proširenjima ulice na ras-
kršćima.
Tok se ulice sačuvao bez obzira na promjene koje
su u tom dijelu grada nastale u požaru što je polovicom 19.
st. poharao gotovo sve drvene kuće. U prvoj pol. 20.st. manji
broj kuća izgrađen je ponovno uz rub Kukuljevićeve ulice,
uz bedem. Na blokovima su ostale jedna soliterna zgrada u
Ulici 6. maja 18 i na sjevernom bloku, uz rub prema Šimuni-
ćevoj i Kukuljevićevoj, tri kuće. Pošto se taj predio nakon
požara nije oporavio, čestice su ostale prazne, pa se to
mjesto prozvalo ”pogorelina” i kasnije ”drveni plac”, jer
se tu trgovalo drvima.
Taj se predio mora promatrati i rješavati kao
cjelina zbog vrlo složenog i delikatnog spašavanja rene-
sansnog rastera koji bi se daljnjim rušenjem preostalih
objakata mogao potpuno izgubiti. Osim toga, s uništenjem
građevinskog nasljeđa i propadanja postojećih zgrada, pora-
sli su i socijalni problemi pošto se u neodržavane i ugrože-
ne kuće počelo nekontrolirano useljavati siromašnije stano-
vništvo. Zbog toga su u tom dijelu grada pomnije vršena
sociološka istraživanja. Ni jedna od ustanova SO Karlovac
nije posebno zadužena za problematiku zaštite raseljenih
 - 5 -

objekata i objekata određenih za raseljenje nakon što ih

službe SO Karlovac proglašavaju ruševnima. Dok se ne ostva-
re smjernice revitalizacije i ne odobri način njihova
oporavka ili rekonstrukcije bilo bi najlogičnije da se o
tim objektima i dalje stara SIZ u oblasti stanovanja.

Situacija u 18. stoljeću

Blokovi su bili gusto izgrađeni, a među kućama u
unutrašnjosti bloka nalazili su se vrtovi. Svega nekoliko
kuća imalo je dvorišta na susjednim neizgrađenim česticama.
Sjeverno od Klaićeve ulice bilo je 15 kuća koje su 1770.
pripadale:
1. br. 89. - Kressing von Ostraberg, natporučnik.
Bila je to veća uglovnica koja se nalazila uz današnju
Ulicu 6. maja i Klaićevu.
2. br. 90 - Ivica Sugay, krznar
3. br. 91. - Marko Mazemović, krznar
4. br. 92. - Tomas Matović, prevoznik. Uz njegovu je kuću
bila prazna vrtna čestica i u dvorištu štala.
5. br. 93. - Jure Antončić, užar. Kuća je bila na uglu
prema današnjoj Šimunićevoj ulici.
6. br. 94. Ignac Tomsić, postolar
7. br. 95. Sigmund Trinel, stolar. Na tom je mjestu dana-
šnja kuća u Šimunićevoj 14.
8. br. 96. Katarina Posač, udovica. To je kuća u Kukulje-
vićevoj 13 / Šimunićevoj s dvorištem i kapijom.
 - 6 -

9. br. 97. - Mihail Vujačić, postolar. Na tom je mjestu

današnja prizemnica s visokim krovištem u Kukuljevićevoj
11.
10. br. 98. - Pegonić, udovica. Uz kuću je bila prazna vrtna
čestica.
11. br. 99. - Tomas Tillak, krznar. Kuća se je nalazila na
uglu orijentirana prema današnjoj Klaićevoj ulici i imala
je dvorište.
Četiri kuće bile su na rubu bloka, izdvojene uskim
prolazom i orijentirane prema Kukuljevićevoj ulici prema
malom trokutastom proširenju ulice koje je danas, jer su te
kuće izgorjele, daleko veće. Kuće su 1770. pripadale:
12. br. 100. - Josef Bartol, pećar. To je bila soliterna
kuća s dvorištem i dvorišnim krilom.
13. br. 103. - Marija Mihajlić, udovica. To je bila minija-
turna kućica kvadratnog tlocrtna.

Na prostoru današnjeg parka bilo je također 15

kuća s dvorištima ili vrtovima iza začelja u unutrašnjosti
bloka, a kuće orijentirane prema Kukuljevićevoj (tada
Bedemskoj ulici) bile su također užim prolazom izdvojene iz
niza. Šest kuća u gustom nizu orijentiranih prema današnjoj
Klaićevoj ulici 1770. pripadale su:
1. br. 117. - Ivan Šaić, stolar
2. br. 118. - Ivan Kos, krojač
3. br. 119. - Jure Sabić, tesar
4. br. 120. - Kate Veličević, udovica
 - 7 -

5. br. 121. - Andreašević, udovica

6. br. 122. - Kate Valičević, udovica
Tri su kuće bile orijentirane prema današnjoj
Kukuljevićevoj, a pripadale su:
7. br. 123. - Supančićka, udovica
8. br. 124. - Pievac, malodobnik
9. br. 125. - Dikmonin, udovica
Četiri kuće su bile orijentirane prema današnjoj
Šenoinoj ulici, a pripadale su:
10. br. 126. .- Bankovićka, udovica
11. br. 127. - Šalmajerove, malodobna djeca
12. br. 128. - Mate Putajić, užar
13. br. 129. - Mravokovka, udovica
Prema Ulici 6. maja bile su orijentirane svega
dvije kuće koje su pripadale:
14. br. 130. - Marija Preska, kovač
15. br. 131. - Petar Tersak, tesar

Promjene u strukturi blokova u 19. i 20. st.

Početkom 19. st. je na oba bloka bilo 30 građanskih

kuća. U prvoj polovici 19. st. se je broj kuća smanjio, jer
su neke srušene i zamijenjene većim, novim kućama.
Prije 1818. na česticama u Ulici 6 maja nasuprot
velike vojarne gdje se danas nalazi soliterni objekt, kuće
su srušene i zamijenjene jednom užom ali kraćom kućom od
 - 8 -

postojeće u Ulici 6. maja 18 koja je produljena i dograđena

oko 1860. Od 1855. čestice broj 176 i 177 na kojima se na-
lazi današnja soliterna trokrilna kuća s malim unutrašnjim
dvorištem ograđenim prema parku visokim zidom, pripadale su
Mati Zoretiću, s kućom broj 105 (stari broj 50). Stariji
dio je u temeljima i donjem dijelu građen od kamena mješanog
s opekom. Po tipu prozorskih niša u pivnici lijevo od veže
s kamenim segmentno zaključenim dovratnikom i vratima od
kovanog željeza zaključujemo da je strukturi starije kuće
prigrađen oko 1860. mlađi dio prema Šenoinoj ul. s drvenim
stubištem. Zbog toga je na dugačkom pročelju rasčlanjenom
na katu plitkim lizenama među prozorima nad razdjelnim vijen-
cem, što je klasicistička kasnobarokna karakteristika, ulaz
decentriran. Kat je povezan drvenim ”ganjčecom” i zatvoren
prozorima s oknima. Kuća je nakon dogradnje u tlocrtu kom-
binacija kasnobarokne tlocrtne sheme i bidermajerske pros-
torne organizacije.
Zgrada je statički ugrožena jer je 1977. napukla
u jugoistočnom krilu, vjerojatno od potresa. Ocijenjena je
kao viša ambijentalna vrijednost pa se i zbog položaja na
rubu parka mora bezuvjetno sačuvati. U kući se nalazila
popularna gostionica ”Na Korani” koju je vodila obitelj
Porecki (Nalazi se na katastarskoj čestici 1137 i 1138).
Godine 1855. nalazilo se na prostoru današnjeg
parka 10 kuća. Sve su u požaru izgorjele pa je na tlocrtu
tvrđave iz 1863. ucrtana samo postojeća kuća u Ulici 6. maja
18. Na tom je zgarištu inicijativom predsjednika Društva za
 - 9 -

poljepšanje grada Karlovca Josipa Adžije, 1894. uređen

park s 25 kestenova koji okružuju tratirnu. Postavljene su
klupe, a 1978. je park pošljunčan i uređen. Iza začelja kuće
u Ulici 6. maja 18 nalazi se trafo stanica oko koje je grmlje
mitre, akacije, čempresa, gloga i bazge. Ipak bi trafo sta-
nicu trebalo prikriti penjačicama. Na spomen osnivača park
je bio prozvan trgom Božidara Adžije, ali se s vremenom taj
naslov zaboravio
Na bloku sjeverno od parka i Klaićeve ulice u
prvoj pol. 19. st. je bilo 12 kuća, jer su tri koje su se
nalazile na rubu bloka prema današnjoj Kukuljevićevoj ulici,
srušene poslije 1840. Tako se je tada na kraju Kukuljevićeve
stvorilo manje proširenje ulice trokutastog oblika. U to
vrijeme zadnja kuća uz bedem, danas Kukuljevićeva 20, nije
bila soliterna s vrtom, pošto se na čestici nalazila barokna
drvena kuća. U tlocrtu tvrđave iz 1863., nakon požara je
ostalo i ucrtano samo 5 kuća i sve su na sjevernom rubu bile
orijentirane prema Šimunićevoj i Kukuljevićevoj ulici, a uz
bedem su pokraj objekta u Kukuljevićevoj 20 još uvijek
ucrtane barokne kuće. Južni dio prema parku je bio prazno
zemljište.
Skupina kuća što je preostala u trošnom je stanju,
a neke su ugrožene i djelomično dotrajale. Sačuvane su samo
tri, u Kukuljevićevoj 11 i 13 i Šimunićevoj 14 i nasuprot
njima soliterna kuća u Kukuljevićevoj 20 s vrtom. Ta je kuća
bila u nizu uz bedem, i zbog svog položaja na kraju Kukulje-
vićeve ulice i postojećeg rastera i vizura ulica mora se
 - 10 -

rješavati u sklopu blok.

Kukuljevićeva 13 je u tom dijelu grada najstariji

tipični primjer malogradske kuće iz 17. st. To je zabatna
stambena mala kuća sa suterenom pod niskom drvenom među-
stropnom konstrukcijom otvorenog grednika, sa stubama pri-
slonjenim uz bočnu stranu kuće u dvorištu za stambeni prostor
na katu sa četiri prostorije i malim hodnikom s probijenim
otvorom u stropu za tavan. Raspored je barokni, ali je kuća
skraćena za stijenu začelja i naslanja se na susjednu kuću
u Šimunićevoj 14, koja je kasnije građena i ušla je u “gasi-
cu”. Krovište sa skošenim zabatom je bilo mnogo više pa se
sljeme baroknog krovišta raspoznaje na bočnom zidu susjedne
kuće. Kuća je bila isključivo stambena. Građena je na
kanate sa ispunom od opeke pa je po konstrukciji jedna od
najstarijih toga tipa u Karlovcu. Uz kuću je sačuvana prvo-
bitna barokna čestica dvorišta koje je zatvoreno zidanom
kapijom obnovljenom u 20. st. U dvorištu je podignut u 19.st.
mali objekt za obrtničku radionicu. U suterenu je bila piv-
nica i ostave, a na kraju kuće nužnik. Adaptacije nisu utje-
cale na promjenu izvornog tlocrta. Međustropna gredna kon-
strukcija na katu je u nekim prostorijama pokrivena suvre-
menim materijalima (npr. u kuhinji), jer im je promijenjena
namjena. Također su u recentnoj adaptaciji prošireni
prozorski otvori. Objekt je valoriziran kao viša ambijental-
na vrijednost.
 - 11 -

Šimunićeva 14, objekt više ambijentalne vrijed-

nosti, proglašen je ruševnim od komisije SO Karlovac (SIZ
u stambenoj oblasti) pa je jedan dio raseljen, a objekt
prepušten propadanju. Uz preostale na bloku ovaj objekt
pretstavlja mogućnost da se i u tom dijelu povijesnog sre-
dišta ipak očuva vizura stare gradske vedute i tamo gdje
je građevinski fond najviše upropašten, pa se predlaže da
se sačuva vanjski oblik glavnog objekta, a dvorišno krilo
da se ruši. God. 1770. je kuća pripadala udovici Pegonić,
ali je 1818. na tlocrtu tvrđave ta čestica prazna i oko
1820/30 sazidana je na temeljima starije kuće današnja šira
i viša kuća u konstrukciji na kanate sa ispunom od opeke.
Klesani dovratnik ulaza je iz tog vremena. Pripadala je 1855.
Anderusi Jakobu. Posljednji vlasnik kuće Pavao Bogoviček iz
Zamršja 80, Rečica kod Karlovca je umro.

Kukuljevićeva 11 je kuća ambijentalne vrijednosti

neobično važna za slikoviti pogled na skupinu starih obje-
kata iz Kukuljevićeve i “Ruskog puta” i predstavlja svoje-
vrsnu privlačnost jer je nad niskom prizemnicom visoko
krovište u dimenzijama i plastici baroknog tipa, premda je
na temeljima starije barokne kuće podignuta u prvoj pol.
19.st. God. 1855. čestica broj 138 s kućom broj 124 (stari
broj 96) pripadala je Đuri Ivančanu. Prema rasporedu pros-
tora s vežom i četiri prostorije, ta je bidermajerska kuća
jedini primjerak s plastično dimenzioniranim krovištem.
 - 12 -

Prizemne kuće treba zaštititi jer ih ima svega pet zajedno

s bivšom stražarnicom fortifikacije na početku Radićeve uli-
ce sa strane Rakovca. U trošnom je stanju čitava drvena
međustropna konstrukcija i potkrovlje. Objekte naslonjene
iza zgrade treba srušiti.

Kukuljevićeva 20 je objekt izrazite vrijednosti

zajedno s rijetkim primjerom sačuvanog bidermajerskog vrta
i koji zajedno sa skupinom kuća na suprotnoj strani zatvara
ambijent na kraju Kukuljevićeve ulice i štiti raster ulica.
Njezino pročelje je važno za vizuru iz Šimunićeve ulice.
Na zemljišnim česticama (kat. čestica br. 1009) između kuća
u Kukuljevićevoj 16 i 20 vrt ima elemente starih gradskih
karlovačkih vrtova premda u zapuštenom stnanju. U njemu se
nalaze dunje, kruške, ribizle, jagode, ruže, hibiskusi itd.
a ograđen je prema Kukuljevićevoj ulici i prema “šancu”
živicom kaline. Poznato je da je prijašnji vlasnik bila
“Madame Mimi”. Sadašnji su vlasnici kuće i vrta obitelj
Katalinić. Danas je objekt soliterni i pripada mu također
dvorište s malom gospodarskom zgradom pred pročeljem. Ome-
đen je zidom.
Nastao je u tri faze gradnje. Najstariji dio kuće
je manji, južno, orijentiran prema šancu. Vlasnik je 1770.
bio tkalca Leo Martin. Kuća je bila jednostavna, pravokutnog
tlocrta, usporedna s ulicom. U tom dijelu kuće je drvena
međustropna konstrukcija, djelomično otvorenog grednika
najtrošnija. Oko 1820. je kuća produljena i sa starijim
 - 13 -

dijelom povezana uskim hodnikom, koji se u prizemlju mla-

đeg dijela kuće rastvara niskim zidanim segmentnim lukovima.
Po konstrukciji je i taj dio kuće tradicionalno građen ali
je podgled stropa ravan. Tlocrtno nepravilne prostorije u
prizemlju s nekoliko jačih zidanih pregradnih zidova koji
učvršćuju zgradu, bile su ostave, pivnice i radni obrtnič-
ki prostori. Na katu stambene djelove povezuje drveni
“ganjčec”. Kuća je zatvorenim pročeljem s nizom prozora ori-
jentirana prema “šancu” odnosno bivšem bedemu, a prema dvori-
štu je orijentiran arkadni hodnik i nad njim “ganjčec”. Re-
prezentativno pročelje s baroknoklasicistički riješenom
trapezoidnom plohom sa skošenim zabatom krovišta široko je
četiri prozorske osi sa glavnim ulazom po strani i sa stu-
bištem koje je uklopljeno lijevo za pristup na kat.
Nad žbukanim podnožjem je široka ploha pročelja
rasčlanjena plitkim trakama između katova i zabatne zone,
a vrata i prozori su uokvireni plitkim okvirima s uškama i
ključnim kamenom. Pročelje je očito s reprezentativnom
namjerom dograđeno ispred najstarijeg dijela zgrade oko
1830., svakako prije pojave bidermajera u arhitekturi
Karlovca koji je do krajnje mjere jednostavan u odnosu na
pročelje a traje od 1740. do 1760. U tlocrtu je taj dio
kuće s novim pročeljem nepravilan, jer je pročelje izravna-
no s namjerom da se prezentira prema Šimunićevoj ulici.
Taj dio je povezan sa starom kućom postojećim uskim hodni-
kom u prizemlju, u kojem je početno bila samo jedna veća
nepravilna prostorija. Ona je recentno pregrađena u tri
 - 14 -

manje prostorije. Na katu je ostao izvorni raspored pro-

storija sa direktnim ulazima iz “ganjčeca” koji povezuju
kuću sa stubištem. Stan vlasnika je recentno odvojen samo
vratima koja zatvaraju dio hodnika. U 19.st. je dozidan istak
za nužnike.

U 19.st. su sjeverno od bloka nastale znatne pro-

mjene. Početkom stoljeća se posebno skladište za puščani
prah (brutana) nalazila na sjevernom dijelu zemljišta uz
bedem na rubnoj krnjoj “insuli”, a do tog prostora, ispred
bastiona sv. Josipa, protezao se veliki vojni magazin iza
začelja vojne bolnice. U prvoj pol. 19.st. je barutana sru-
šena i približno sredinom stoljeća je sagrađen današnji novi
vojni magazin sučelice Ulici 6.maja, na njenom kraju (ranije
Magazingasse), a na rubu zemljišta gdje je bila barutana
podignuta je kuća koja je pred desetak godina srušena. Nakon
toga se situacija na završetku Ulice 6.maja promijenila, jer
je na tom mjestu nastalo proširenje, mali trg. To je zem-
ljište ostalo u posjedu vojske koja je zidanom kapijom ome-
đila prilaz magazinu. Na praznoj čestici gdje je ranije bi-
la barutana vojska je oko 1930. podigla neintegriran jedno-
katni objekt u Ulici 6. maja 24 pokraj kojeg se nalazi rekre-
acioni prostor s kuglanom. Pred objektom je prošireni pro-
stor, mali trg, 1978. god. asfaltiran, osim nešto travnjaka
uz stabla na sjevernom dijelu zemljišta.
 - 15 -

Trakođer je jednokatna soliterna zgrada Vojna

ambulanta u Kukuljevićevoj bb/Klaićevoj podignuta na praz-
nom zemljištu sjeverno od parka (na čestici kat. br. 1017),
orijentirana prema Klaićevoj ulici. Taj je neintegrirani
objekt podignut bez dozvole konzervatora 1960. i ne može
se nikako uklopiti u postojeći ambijent. Situacija se po-
kušava spasiti hortikulturnim rješenjem. Kako je zgrada po-
vučena od linije Klaićeve ulice, stanje donekle spašava
drvored kestenova pred pročeljem i živicom kaline pred ko-
ju je nažalost postavljena preteška crno obojena željezna
ograda. Pred zgradom je prema Ulici 6.maja travnjak i posađe-
na su stabla javora, vrbe, breze i smreke. Najlošije zgra-
da izgleda u pogledu iz Kukuljevićeve ulice.

Na zemljištu iza zgrade na kojem su kuće u 19.st.

izgorjele nalazi se skupina ugroženih starih malogradskih
kuća i neodržavan travnjak s nekoliko topola. Pred tim
neodržavanim zelenilom je klupa. Stručnjaci za zaštitu
prirode izjasnili su se da park na tom mjestu nije potreban,
i da je nastao kao privremeni izlaz.
 - 16 -

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU I ASANACIJU ILI REKONSTRUKCIJU

OBJEKATA I ZAŠTITU OKOLICE

Površinu parka između Šenoine i Klaićeve ulice sa

soliternom zgradom u Ulici 6.maja 18 treba održavati. Da bi
se taj park oživio predlaže se asanirati zgradu i adaptira-
ti njezino prizemlje zajedno s dvorištem za ugostiteljsku
namjenu, pošto se objekt nalazi na putu za rekreaciono
područje uz Koranu i na vrlo privlačnoj lokaciji u parku.
Prethodno treba raseliti stanare koji su smješteni u pros-
torije nekadašnje gostionice. Ti stanovi nemaju ni minimalnih
uvjeta za stanovanje pa se taj prostor jedino isplati adapti-
rati za ugostiteljske svrhe. Preporuča se otvaranje slasti-
čarnice s caffe - barom i prodajom osvježavajućih bezalko-
holnih pića. Takav sadržaj jedino ima smisla u slučaju ako
se i unutrašnje dvorište rastvori estetski riješenom kapi-
jom prema prostoru parka i ako se za ljetnih mjeseci dozvo-
li dio površine parka do trafo stanice koristiti za stolove
sa sjenilima za odmor, a začelje kuće s drvenim “ganjčecom”
da se zbog ugođaja ambijenta solidno asanira i uredno odr-
žava uljepšano cvijećem i zelenilom. Na katu kuće preporuča
se zadržati stanove ili urediti manje klupske prostorije
raznih društava ili pak administrativne prostorije pred-
stavništva ili humanitarnih ustanova. Posebnu brigu treba
posvetiti pročelju kuće na kojemu treba istaknuti sistem
lizena kao asocijaciju na klasicizam. U prizemlju kuće
 - 17 -

sačuvati klesani dovratnik pivnice i vrata od kovanog želje-

za. Novi otvori za ulaz se ne smiju probijati na glavnom
pročelju u Ulici 6.maja, ali se mogu probiti u bočnom kri-
lu iz Šenoine ulice.
Parku bi se na spomen njegova osnivača trebalo
ponovno vratiti naziv Božidar Adžija.
Rješenje bloka sjeveroistočno od parka i Klaićeve
ulice je kompleksno jer prethodno treba riješiti niz druš-
tvenih i socijalnih zahvata. Soliterna zgrada Vojne ambulan-
te je neintegrirani objekt i pošto rušenje za sada nije
moguće jer je zgrada vojna i podignuta 1960., predlaže se
maksimalno neutralizirati njezino prisustvo. Stručnjaci za
zaštitu prirode predlažu da se nadomak bočnom pročelju u
Kukuljevićevoj ulici zasade četinari, jer je najviše istak-
nuto i smeta slikovitom pogledu na stare zgrade na kraju
Kukuljevićeve ulice. Ovu skupinu kuća treba solidno asani-
rati ili se prihvatiti njihove rekonstrukcije tako da se
poštuje postojeći vanjski oblik.
Najelitniju kuću u Kukuljevićevoj 20 potrebno je
obnoviti. U prvom redu međustropne konstrukcije najstari-
jeg dijela. Također treba osloboditi prizemlja od skladišta
i stanara i adaptirati za više obrtničko - uslužnih radio-
nica (postoji postolarska radionica vlasnika kuće Katalini-
ća), naročito onaj dio kuće koji se prema dvorištu otvara
lukovima. U prizemlju treba zabraniti stanovanje. Poslovno
obrtnički prostori znatno bi doprinjeli održavanju kuće
koju ne može osposobiti i asanirati privatni vlasnik bez
 - 18 -

društvene intervencije. Na katu treba ostaviti stambene

prostore uz uvjet da se suvremeno opreme i riješe. Naročitu
brigu treba posvetiti pročelju pa se u svakom slučaju mora
srušiti postojeći istak u kojem su nužnici i suvremenije
riješiti sanitarne čvorove. Posebnu brigu treba posvetiti
održavanju okolice o kojoj ovise dvije glavne vizure povijes-
nog središta na sjeveroistočnom dijelu grada. Da bi se mogla
provesti zaštita i asanacija s adaptacijom zgrade, privat-
nog vlasnika treba stimulirati povoljnim zajmovima i povlas-
ticom kod kupnje građevinskog materijala te poreskim olak-
šicama. Adaptacioni radovi prizemlja i asanacija treba pas-
ti na teret budućim korisnicima poslovnog prostora uz uvjet
da im se garantira dugoročno korištenje prostorija, a prihod
od najma mora se ulagati u održavanje kuće.
Okolica kuće je vrlo značajna jer se iza začelja
kuće nalazi zapušteni prostor pred gradskim “šancem”. Bider-
majerski vrt koji pripada kući treba zaštititi uredbom i
brigu o njegovu održavanju povjeriti gradskom zelenilu bez
obzira što je vrt zatvorenog tipa. U tom slučaju bi vlasnik
morao dozvoljavati razgledavanje vrta u školske i turisti-
čke svrhe. Pročelje orijentirano prema dvorištu zajedno s
glavnim pročeljem zgrade, moguće je prezentirati u totalu
jedino ako se sruše ograde oko dvorišta i mala zidana gospo-
darska zgrada, a dvorište omeđi ogradom kaline. Takvo bi
rješenje znatno oplemenilo i okolicu već postojećeg trga
koji je nastao na zemljištu pred vojnom neintegriranom
zgradom u Ulici 6.maja 24. Plohu koja je asfaltirana treba
 - 19 -

omeđiti vazama s cvijećem, a jedan dio se može koristiti za

parking osobnih kola samo onih osoba koji dolaze na rekre-
aciju u taj dio grada.
Pretpostavlja se raseljavanje vojnih objekata u
budućnosti sa bastiona i u tom slučaju adaptaciju postoje-
ćeg vojnog magazina malu kino dvoranu koja je vrlo potreb-
na povijesnom središtu. Oko objekta urediti vidikovac na
bastionu koji će se konzervirati zajedno s čitavim komplek-
som šanca, kontraskarpe, bastiona i ravelina na potezu od
Draškovićeve do Kurelčeve ulice.

3. PRIJEDLOG ZA IZGRADNJU BLOKA I MODALITETI ZAŠTITE U

ODNOSU NA UKLAPANJE POSTOJEĆEG ORONULOG POVIJESNOG FONDA
ARHITEKTURE

Blok “Y” je najugroženiji i degradiran socijalno

i građevinski na zemljištu iza objekta Vojne ambulante, koja
kao utilitarni objekt suvremene armirano betonske konstruk-
cije mora ostati izdvojena. Privremeni park iza zgrade ne
održava se a kad bi se i uredio, očuvanje renesansnog raste-
ra tvrđave koji je najbitniji za očuvanje renesansnog sis-
tema komunikacija i plana povijesnog središta. Pošto je taj
blok bio jedan od najgušće izgrađenih s malogradskim stambe-
nim kućicama, nakon konzultacije sa stručnjacima za zaštitu
prirode ustanovljeno je, da se ta površina treba ponovno
 - 20 -

izgraditi. Kuće bi u bloku morale biti stambene katni-

ce na tri do četiri etaže uključivši i krovište kao stam-
beni prostor. Kuće bi se morale graditi uz rub ulica, mora-
le bi biti orijentirane prema Šimunićevoj i Ulici 6.maja,
uz uvjet da se u sklopu novogradnji, asaniraju i rekonstru-
iraju postojeće tri stare kuće u Kukuljevićevoj 11,
Kukuljevićevoj 13 i Šimunićevoj 14. Na zemljište bi mogle
stati približno četiri nove kuće koje bi zajedno s posto-
jećima ostvarile vijenac na obodu bloka, dok bi unutrašnjost
zapremalo zajedničko dvorište. Uvjeti gradnje su da to budu
najsuvremenije stambene kuće s trosobnim i dvosobnim sta-
novima, građene od suvremenih materijala ali da su pročelja
žbukana, ritam ploha i otvora a također i gibanje krovišta
da asocira na karakterističnu povijesnu arhitekturu Karlov-
ca.
Takvi primjeri nalaze se u povijesnom središtu
a najstarije vedute s nizovima kuća grafički su prikazane
i na crtežu planova profila tvrđave od Tobiasa Breistallera
iz 1646. Razlog je tome prilagođavanje visine i izgleda
postojećem ambijentu i sklopu dotrajale i ugrožene, ali
neobično slikovite postojeće arhitekture, među kojom je
kuća izrazite spomeničke vrijednosti u Kukuljevićevoj 20
i Kukuljevićevoj 13 kao tip malogradske arhitekture 17.st.
U sklopu te slike moraju se očuvati u vanjskim obrisima i
susjedne kuće više ambijentalne vrijednosti u Šimunoćevoj 14
i ambijentalne vrijednosti prizemnica u Kukuljevićevoj 11.
 - 21 -

Prema dvorišnoj strani trebalo bi se inzistirati na drvenoj

građi: verande, balkoni, trijemovi, garaže u prizemlju.
Za objekt u Kukuljevićevoj 13 je Regionalni zavod
za zaštitu spomenika kulture izveo prijedlog adaptacije
objekta uz uvjet da se koristi za stanovanje samo jedne
obitelji. Kuća je održavana jer je u privatnom posjedu ali
se njezin suteren još uvijek koristi za stanovanje što stva-
ra niz nevolja i socijalnih problema. Stoga se zahtijeva,
da se taj prostor proglasi nepodesnim za stanovanje i da se
stimulira onaj vlasnik kuće, koji je voljan ući u adapta-
ciju pod uvjetom da se izvede prijedlog Regionalnog zavoda
i s obzirom na vanjski izgled kuće, tj. vraćanje na prvo-
bitni izgled (plan izvela dipl. ing. arh. Maja Šah-Radović).
Za objekte u Kukuljevićevoj 11 i Šimunićevoj 14
zahtijeva se raseljavanje i djelomično rekonstrukcija,
zatim rušenje dvorišnih krila i prigrađenog objekta iza
začelja kuće.
Također se traži i promjena namjene kuće u
Kukuljevićevoj 11, tj. da se kuća osposobi za ugostiteljsku
namjenu, za krčmu ili tavernu s domaćom kuhinjom za stalne
abonente i goste. Naročitu pažnju treba posvetiti asanaciji
krovišta i rekonstrukciji potkrovlja koje se može prilago-
diti za savremeno stanovanje, bilo vlasnika gostionice, bilo
službenika ugostiteljskog poduzeća, koje bi objekt htjelo
preuzeti. Vlasnicima kuće treba ponuditi u zamjenu stan,
a ostale ukoliko imaju stambenu dozvolu, raseliti ili delo-
žirati. Isti postupak treba primijeniti i za kuću u Šimuni-
 - 22 -

ćevoj 14 koja je od službenih organa SO Karlovac proglašena

ruševnom. Djelomično je raseljena ali unatoč upozorenju i
prijedlozima koji su za takve slučajeve upućivani SO
Karlovac i SIZ-u u stambenoj oblasti, nije se reagiralo.
Zbog toga se i u toj kući također produljio vijek socijal-
nih nedaća koje treba rješavati.
Izgradnja bloka je kompleksno pitanje jer zadire
u rješavanje društvenih i socijalnih pitanja koja na jugo-
istočnom dijelu povijesnog središta predstavljaju posljed-
nji i dosad neriješeni problem. Upravo taj dio grada nazivao
se je zbog socijalnih problema, siromaštva i prostitucije
“Kineska četvrt”. Društvena organizacija ili poduzeće koje
će preuzeti ponuđeno gradilište moći će ga izgraditi pod
uvjetom da istodobno preuzme obavezu asanacije i djelomične
rekonstrukcije pa i adaptaciju za promjenu namjene prizemni-
ce u Kukuljevićevoj 11. Socijalne i stambene probleme treba
da zajednički riješe SO Karlovac i radne organizacije u koji-
ma rade osobe koje su smještene u te objekte. Preporuča se
također da se u tim slučajevima prihvate i privatne incija-
tive tj. da se objekti daju privatnim licima koja su voljna
ulagati u njihovu ispravnu asanaciju pod kontrolom Regional-
nog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
O objektima u Šimunićevoj 14 i Kukuljevićevoj 13,
razaslani su dopisi Odjela za povijest umjetnosti sa suges-
tijama za rješavanje problema SIZ-u u stambenoj oblasti SO
Karlovac, Zavodu za urbanizam i komunalne poslove SO Karlo-
vac i Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture.
Također su posebne komisije sudjelovale u anketiranju.
 - 23 -

4. SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA “Y”

Blok je građevinski gotovo sasvim uništen jer su

kuće polovicom 19.st. izgorjele i nakon te katastrofe nije
se taj dio grada nikada oporavio. Predsjednik Društva za
poljepšanje grada Karlovca, Božidar Adžija dao je urediti
park s nasadom od 25 stabala kestenova na površini između
Šenoine, Kukuljevićeve, Klaićeve i Ulice 6.maja. Na njemu
je soliterna trokrilna zgrada s unutrašnjim malim dvorištem,
orijentiranim prema Ulici 6.maja br. 18, podignuta početkom
18.st. i produljena oko 1840. Objekt s klasicističkim ose-
binama pročelja rasčlanjenog na katu plitkim lizenama među
prozorskim osima, tlocrtno je kasnobaroknih i bidermajer-
skih karakteristika. Predlaže se asanirati, jer je u južnom
krilu i statički ugrožen nakon potresa 1977. od kojeg je
napuklo nekoliko zgrada u Karlovcu. U prizemlju zgrade je
bila popularna gostionica “Na Korani” vlasništvo obitelji
Porecki. Predlaže se prizemlje raseliti jer nema stambenih
uvjeta i adaptirati ga za suvremenu slastičarnicu s caffe
- barom ili barom tipa “Zdravljak” s osvježavajućim pićima,
pod uvjetom da se pročelje ne rastvara, a ulaz potreban
ugostiteljskom objektu može se otvoriti u krilu prema
Šenoinoj ulici. Zatim treba dozvoliti da se začelje ras-
tvori estetski riješenom kapijom, uredi unutrašnje dvori-
šte s drvenim “ganjčecom” koji treba asanirati i uljepšati
cvijećem. Na prostoru iza začelja kuće u parku da se dopusti
za ljetnih mjeseci postaviti stolove sa sjenilima za odmor.
 - 24 -

S takvim sadržajem bi se znatno oživio park, a lokacija je

objekta vrlo povoljna za takvu vrstu ugostiteljske djelat-
nosti. Preporuča se dopustiti i privatnu inicijativu uz
uvjet da privatnik prema zahtjevima zaštite suvremeno
opremi i adaptira lokal te da sudjeluje u uređenju pročelja
i asanaciji drvenih dijelova začelja kuće i da se obaveže
održavati dvorište.
Zemljište sjeverno od Klaićeve ulice je jedan
krnji renesansni blok koji je također stradao u požaru nakon
kojeg je bilo sačuvano svega pet kuća uz rub Šimunićeve i
Kukuljevićeve ul. Od tih kuća su sačuvane samo tri u vrlo
kritičnom stanju. Orijentirana prema Klaićevoj ulici podignu-
ta je Vojna ambulanta, soliterna neintegrirana zgrada armira-
no betonske konstrukcije. Pokušava se zgradu okružiti zele-
nilom i tako donekle neutralizirati. Pokraj pročelja u
Kukuljevićevoj ulici stručnjaci za zaštitu prirode predlažu
da se zasadi crnogorično drvo, dok je neodržavano zelenilo
s nekoliko stabala topole iza ambulante potrebno rasčistiti.
Također treba srušiti dvorišna krila i prigradnje starih
kuća i na tom prostoru izgraditi blok stambenih kuća, pod
uvjetom da se u projekt uklopi asanacija i djelomična
rekonstrukcija postojeće povijesne arhitekture koja pred-
stavlja ambijentalnu vrijednost. Pojedine zgrade su katego-
rizirane kao viša ambijentalna vrijednost. Uvjeti za izgrad-
nju bili bi da se zgrada Vojne ambulante ostavi izdvojena i
omeđena živicom kaline a da se uz rub bloka podignu četiri
kuće orijentirane prema Ulici 6.maja i Šimunićevoj ulici.
 - 25 -

Današnje dvorište ima biti zajedničko u kompleksu novih i

starih kuća. Zahtijeva se da kuće budu stambene, visoke
kategorije i da visina dosiže tri, najviše do četiri etaže
uključivši i krovište kao prostor za stanovanje tj. etažu.
Zatim da suvremena arhitektura asocira na najkarakteristi-
čniju i najstariju arhitekturu povijesnog središta koje se
primjeri nalaze na ulicama Karlovca i u skupinama a da se
uz suvremene građevinske materijale koristi žbuka na pro-
čeljima, biber crijep ili šindra na krovištima, i što više
drvene građe na dvorišnim pročeljima za trijemove, “ganj-
čec”, verande, balkone i garaže. Luksuzna se gradnja trosob-
nih i dvosobnih stanova zahtijeva zbog toga da se poboljša
prosjek stanovništva i da društveni slojevi s višim dohot-
cima žive zajedno sa siromašnijim mlađim i starijim sta-
novnicima, te da se socijalne razlike među pučanstvom
izjednače u povijesnoj jezgri sa stanovništvom izvan starog
naselja.
Soliterni objekt u Kukuljevićevoj 20 zaštićuje se
zajedno s okolicom, jer je bitan za vizure gradskih veduta
u Kukuljevićevoj i Šimunićevoj ulici a sam je kategorije
izrazite spomeničke vrijednosti. Zbog toga se predlaže
totalna asanacija prizemlja objekta i prilagođavanje pros-
torija za obrtničko - uslužnu djelatnost, rušenje istaka
za nužnike i adaptiranje stanova na katu u suvremenije
opremljene manje stanove uz uvjet da se sačuva drveni
“ganjčec” nad hodnikom prizemlja koji je rastvoren arkadama.
 - 26 -

Pokraj kuće treba zaštititi bidermajerski vrt i oporaviti

postojeće nasade omeđene živicom kaline. Predlaže se ure-
đenje pročelja kuće prema “šancu” i prema gradskim ulicama
i rušenje ograde i dvorišne gospodarske zgrade kako bi se
pročelje kuće što bolje prezentiralo prema prostoru proši-
renog manjeg trga uz Ulicu 6.maja i zatim da se dvorište
omeđi živicom kaline. Čitav prostor trga koji je nedavno
asfaltiran ispred vojnog neintegriranog objekta u Ulici 6.
maja 24. da se omeđi s vazama s cvijećem i da se dozvoli
parkiranje osobnih vozila osobama koje dolaze na rekreaciju
u vojni objekt (iza objekta je kuglana), i stanovnicima toga
područja u “Zvijezdi”.
Na kraju Ulice 6.maja nalazi se Vojni magazin
na prostoru bivšeg bastiona sv. Josipa iza vojne bolnice.
Tu također treba zaštititi travnjak i nekoliko stabala.
Pretpostavlja se da će vojska napustiti objekte ako SO
Karlovac za vojne objekte osigura prikladnije mjesto.
Magazin bi se u tom slučaju mogao adaptirati za malu kino
dvoranu koja je veoma potrebna oživljavanju “Zvijezde”,
naročito u tom dijelu. Oko magazina je potrebno urediti
vidikovac jer se bastion sv. Josipa u sklopu šančeva,
kontraskarpe, bastiona i revelina predlaže totalno kon-
zervirati na potezu od Draškovićeve do Kurelčeve ulice.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA ZVIJEZDE

BLOK “Z”

U istraživanju bloka “Z” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik
Mr Milan Kruhek, arheolog
Dipl. ing. arh. Biserka Šavora
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “Z”

Rješenje Kukuljevićeve ulice u sjeveroistočnom dijelu

pokraj “šanca” i bivšeg bastiona sv. Elizabete.
Konzervacija i zaštita bastiona, šanca i jedinog ravelina
bivše karlovačke tvrđave.

Sadržaj :

1. Analiza bloka pod šifrom “Z”

2. Prijedlog za revitalizaciju “Z”
a) Prijedlog za raseljavanje i rušenje objekata u
Kukuljevićevoj ul. br. 6, 8 i 10.
b) Interpolacija suvremene arhitekture - Dom umirovlje-
nika i uređenje okolice.
3. Prijedlog uvjeta za izgradnju Doma umirovljenika -
Kukuljevićeva ulica; smjernice revitalizacije prema
modalitetima zaštite
4. Bastion sv. Elizabete (IV) - uređenje i korištenje
prostora bastiona i ovog dijela obrambenih bedema kar-
lovačke tvrđave.
 - 3 -

1. ANALIZA BLOKA “Z”

Blok se nalazi na jugoistočnom rubu povijesnog

središta uz Kukuljevićevu ulicu. Objekti su podignuti na
česticama uz bivše bedeme i uz bastion sv. Elizabete. U
bloku se nalazi šest stambenih objekata međusobno odvoje-
nih cestom koja preko šanca povezuje centar s rijekom Ko-
ranom i rekreacionim područjem. To je tzv. “Ruski put”.

Situacija u drugoj polovini 18. st.

Naslijeđena je iz prve pol. 18. st., prema snimci

tvrđave koja je načinjena pod rukovodstvom vojnog inženje-
ra von Bendl-a. Uz bastion sv. Elizabete i bedeme sjevero-
istočno prema bastionu sv. Josipa ucrtano je 15 kuća. Pre-
ma tlocrtnoj dispoziciji 8 kuća je iz najranijeg razdoblja
osnutka tvrđave što zaključujemo po srednjovjekovnoj par-
celaciji i gradnji uskih, zabatnih kuća po dubini parcele.
Ostale kuće su širim fasadama orijentirane prema vrlo
uskoj “Bastaiengasse”, koja prati zavod iz bastiona prema
bedemu. Situacija je identična na suprotnoj strani uz
Kranjski bastion, gdje se je zbog glavnog ulaza u tvrđavu
preko kupskog mosta, formirao u 17. st. trg sv. Josipa
(danas Strossmayerov trg).
 - 4 -

Bedemska je ulica, prema tome, jedna od najstari-

jih komunikacija i njezin je zavoj, kao i uskost u sjever-
nom dijelu, donekle sačuvana u današnjoj Kukuljevićevoj
ulici. Da bi se sačuvao renesansi raster tvrđave potrebno
je sjeveroistočni obod ulice sačuvati arhitektonskim nizom
objekata, tim više, jer je požar u 19. st. katastrofalno
pogodio dvije nepotpune rubne renesansne “insule”, koje su
bile najgušće izgrađene srednjovjekovnim tipom parcelacije
građevinskih čestica. Danas je jedna pretvorena u park
omeđen Šenoinom i Klaićevom ulicom, a na drugoj je podignu-
ta nova zgrada vojne ambulante - suvremena arhitektura ko-
ja je neintegrirana u ambijent.
God. 1775/76. je situacija nepromijenjena. Na tom
potezu, uz bastion i bedem nalazi se 15 objekata s malim
vrtovima iza začelja, od kojih i jedna štala. Jače je na-
glašen uži prolaz do bedema u produžetku “General-gasse”,
današnje Klaićeve ulice.
God. 1770. prema popisu vlasnika po sociološkom
sastavu, objekti pripadaju obrtnicima izuzev jednog vojnog
lica.
1. br. 104 - udovica Katarina Parić
2. br. 105 - Mate Vranić, užar
3. br. 106 - Janko Lemić, postolar
4. br. 107 - Zollner, vojni sudac
5. br. 108 - Matijas Kristijan, stolar
6. br. 109 - Nikola Humić, čizmar
7. br. 110 - Jozef Stipković, užar
 - 5 -

8. br. 111 - maloljetnlk Ziaić

9. br. 112 - Mirko Gerčić, krojač
10. br. 113 - Ivo Orlović, užar
11. br. 114 - Mihalj Grubah, nadničar
12. br. 115 - Janko Kovačić, užar
13. br. 116 - Sejfrid Predel, krojač

Između kuće 110 i 111 nalazio se prema bedemu uži

prolaz “gasica”, a između broja 113-114 široki prolaz kroz
vrtove koji je na karti iz 1783. god. fiksiran drvoredom
kao prolaz na bastion. Prolaz za bedem bio je točno nasu-
prot pootalu garnizonske kasarne, kroz današnju Šenoinu
ulicu - “Zeugsgasse”, što znači da je u 18. st. iz stra-
teških razloga čestica ostala neizgrađena.

Struktura bloka u zadnjoj trećini 18. st.

Neznatno se promjenila 1776/1777, jer ima tada 13

kuća. Nestale su dvije najuže kuće, koje su ili bile ugra-
đene u susjedne kao njihovo proširenje ili su kuće 107 i
111 bile pregrađene i proširene na susjedne parcele, što
je za ovo razdoblje vrlo karakteristična pojava. Temelji s
prizemljem ugrađuju se u novi objekt, a i za I kat se ko-
risti stara građa ili se I. kat potpuno izgrađuje iz novog
materijala sa složenijim stambenim prostorom. Kuća br. 107.
pripadala je vojnom sucu Zollneru, pa je njeno proširenje
razumljivo, premda su i obrtnici u 18. st. gradili kuće s
 - 6 -

fasadama s više prozorskih osi. Ista je struktura bloka

očuvana do 1818. god.

Situacija u drugoj polovini 19. st.

Prema topografskom popisu gradskog područja 1855.

god. zaključujemo da je polovinom 19. st. gustoća čestica
uz bedeme i bastion ostala nepromijenjena, jer je na 14
čestica koje nisu promijenile oblik bilo 12 objekata i dva
vrta, s tom razlikom da se je jedan objekt na sjeveru, na
kraju Kukuljevićeve, interpolirao u prostor susjedne
“insule” na kojoj je bila zabranjena gradnja, pošto se tu
nalazilo skladište baruta. God. 1863. u bloku je svega 9
kuća, a susjedne “insule” su poslije požara ostale prazne.
Čitava “insula” između Šenoine i Klaićeve ulice pretvorena
je u park.
Iz 1846. sačuvana je kuća br. 117 na čestici 129,
vlasnika Janka Markulina, danas Kukuljevićeva 12, sjeverno
do “ruskog puta”. To je jednokatnica s južnim krilom, boč-
nom fasadom orijentirana prema “ruskom putu” s jednim vanj-
skim dvorištem koje stručnjaci za hortikulturu predlažu
da se estetski riješi i ostane neizgrađeno, dok bi se drve-
na gospodarska zgrada imala rušiti. Kuća je s tri prozorske
osi orijentirana prema Kukuljevićevoj ul. i zadržala je
uskost renesansne parcelacije čestica. Na kamenom nadvrat-
niku je uklesana god. 1846. i inicijali J. A. što znači da
 - 7 -

investitor gradnje nije bio vlasnik Markulin iz 1855. god.

Kuću treba sačuvati unatoč njene jednostavnosti i
pregrađenog interijera zbog kojeg je izgubila karakteri-
stike građanske kuće prve pol. 19. st. kakve karlovačka
“zvijezda” ima u stilski kvalitetnijem obliku u više pri-
mjera. Ona je valorizirana kategorijom konzervatora IV, a
pridajemo joj nižu ambijentalnu vrijednost. Unatoč tome ona
zaštićuje karakter ulice, a podatak u inicijalu na nadvra-
tniku dovest će nas do vlasnika te prema tome pretstavlja
i dokumentarnu vrijednost. U etažnom je vlasništvu i rela-
tivno dobro održavana.

Susjedne kuće u Kukuljevićevoj ul. br. 14 i 16 su

jednokatnice. Broj 14 izgrađena je 1929. Investitor je bio
Slavo Kovačić, član obitelji Kovačić, čuvenih karlovačkih
keramičara, kojima je pripadala stara drvena barokna kuća
u Prešernovoj 19. s dvorišnim krilima, gdje su se nalazi-
le keramičke peći i radionica.
Kuća broj 16 građena je također 1929. Investitor
je Stevan Popović, koji je česticu kupio od Kovačića. Dvi-
je varijante plana iz 1928. i 1929. u arhivu porodice nisu
potpisane. Obje kuće iz ranog razdoblja funkcionalizma,
koje je vjerojatno projektirao isti graditelj, pretstav-
ljaju stereotipne i dobre primjere stambene arhitekture
prve trećine 20. st.
 - 8 -

Južno od “ruskog puta” nalaze se tri objekta iz

druge pol. 19. st. Kuća u Kukuljevićevoj broj 8 je građena
l877. a broj 6 i 10 ranije, prije 1863. Prije njih su na
tim česticama postojale barokne kuće koje su izgorjele u
19. st. (pogorelina). Objekti predstavljaju arhitekturu
bez stilskih karakteristika i niže su ambijentalne vrijed-
nosti, jedino što štite obod bivše bedemske ulice. Po gra-
đevinskim osebinama pripadaju arhitekturi koju je gradilo
prigradsko, seljačko stanovništvo, koje se bavilo poljopri-
vredom i prodajom svojih proizvoda. Sva su tri objekta u
lošem stanju, nagrižena vlagom, i slabo održavana u stanar-
skim dijelovima. Danas su u društvenom vlasništvu te će i
dalje, ako se ne predvide za rušenje, pretstavljati društve-
ni problem i služiti kao nužni smještaj ugroženim obitelji-
ma s nižim standardom. Njihova obnova ne bi bila ekonomski
opravdana.

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU BLOKA - “Z” -

a) Prijedlog za raseljavanje i rušenje objekata u

Kukuljevićevoj ulici

Objašnjenje:
Kukuljevićeva ulica, bivša Bedemska ulica, je komu-
nikacija koja je nastala istodobno kada su određeni rene-
sansni blokovi i kad je uz bedeme bilo dozvoljeno graditi
 - 9 -

kuće. Najtipičnije ulice koje su bile pokraj bedema jesu

Križanićeva i Prešernova uz koje su već u najranijoj fazi
gradnje građanskih kuća u gustom nizu uz bedeme podizali
kuće iza kojih su sačuvani prolazi između začelja kuća i
bedema. Kukuljevićeva se ulica, jednako kao i Tijesna uli-
ca, protezala uz kraće, kose krakove bedema. Tu su se ni-
zale uske zabatne kuće izgrađene na dubokim uskim parcela-
ma kako bi se što ekonomičnije koristio prostor u tvrđavi.
Objekti su bili odvojeni “gasicama” poznatim iz prakse sre-
dnjovjekovnih urbanih aglomeracija. Uz bedem i bastion sv.
Elizabete su iz strateških razloga nastale manje rubne in-
zule s kućama; također i zbog položaja barutane, jer je
skladište baruta bilo usred jedne krnje rubne inzule.
Također zbog komunikacije između garnizonske kasar-
ne i bastiona koja je presjecala nekoć kvadratnu pravilnu
inzulu gusto je bio izgrađen prostor između kasarne i bede-
ma na zemljištu na kojem se danas stere park, između Šenoine
i Klaićeve ul. nekad nazivan park Josipa Adžije (osnivač
paraka). Uz bedem se je probijala između kuća uska povije-
na ulica, Bedemska ulica, sužena u sjevernom dijelu u usko
grlo i spojena s Gospodskom ulicom (danas Šimunićeva), a u
južnom dijelu proširena do gradskih vrata “Nova vrata”, i
spojena s “Neuthorgasse” danas Radićevom ulicom, koja je i
tada bila glavna transverzala grada u svom djelu od mari-
kovićeve do Novih vrata.
Kukuljevićeva ulica je zadržala svoj zavojiti tok
unatoč raznih požara i proširivanja jer su se kuće podig-
 - 10 -

nute u 19. i 20. st. zadržale na zemljišnim česticama ba-

roknog razdoblja.
“Insula” između Šenoine i Klaićeve ul. je riješena
u 19. st. kao park s nasadom kestenova. Rubna “insula” u
donjem jugoistočnom dijelu ulice koja se je proširila i na
dio renesansnog bloka iza Velike vojarne izgrađena je u
19. st. Fasade kuća orijentirane prema Kukuljevićevoj uli-
ci prate oblik prvobitnog rastera i povijenog toka ulice.
Kuće u Kukuljevićevoj ul. br. 1, 3, 5, 7 i 9 orijentirane
su prema šancu, prema ulazu u grad iz Rakovca. Fasade, izu-
zev uglovnice u Kukuljevićevoj l) Radićeva, nemaju repre-
zentativna ili zanimljiva likovna rješenja. Stil je izgub-
ljen jer su sa kuća 19. st. skinuti dekorativni elementi.
Sliku izvornog baroknog izgleda ulice nalazimo zabilježenu
u detalju u albumu karlovačkog fotografa Krapeka, jer je
od baroknih kuća sačuvana samo jedna drvena kuća koja je
ugrađena i spojena sa susjednom iz 19. st. No promjenom
krovne konstrukcije prilikom spajanja krovišta sa susjednom
mlađom kućom, izgubila je svoju zabatnu fizionomiju.
Kuće u Kukuljevićevoj br. 3 i 7 su osim toga neda-
vno utonule u asfaltnu povišenu ulicu. Izvorni karakter se
nemože vratiti na tom potezu ulice, međutim ako bi se re-
stauriralo krovište i istaknula ta jedna preostala barokna
kuća i njena zabatna zona pročelja u Kukuljevićevoj 5, sni-
zila razina ceste i koloristički rješile fasade, doživljaj
bi stare povijesne jezgre i skromnim sredstvima bio dobro
riješen. Kuća u Kukuljevićevoj br. 9 je nažalost neinte-
 - 11 -

grirana arhitektura novijeg datma, koja se može neutrali-

zirati jedino bojom.

b) Interpolacija savremene arhitekture - “DOM UMIROV-

LJENIKA” i uređenje okolice.

Fizionomija ulice, njezin zavojiti karakter i iz-

vorna uskost kao i rješenje šanca sa zvjezdastim oblikom
bedema, a također i djelomično revelin, mogu se osigurati
jedino interpolacijom kvalitetne suvremene arhitekture
razvedenog oblika sa sadržajem društvenog značaja u kojoj
bi bila smještena jedna disciplinirana institucija. Smatra-
mo da je za tu lokaciju sadržajno najpodesniji Dom umorov-
ljenika koji bi riješio pitanje opstanka stanovnika visoke
starosne dobi u “zvijezdi” i u regiji, bar donekle ublažio
problem socialno ugroženih starih osoba i osigurao smje-
štaj za klijente šire regije s boljim standardom. Teren se
nalazi neposredno uz šanac, orijentiran je prema rijeci
Korani s parkom, a i čestice koje se nude za izgradnju su
tako prostrane da se uz objekt može uklopiti i hortikultur-
no riješenje.
Objekti južno od “Ruskog puta” su tri stambene
zgrade iz 19. st. koje se valoriziraju kao prosječna nekva-
litetna arhitektura, tipične za prigradsko stanovništvo
Karlovca koje se bavilo poljoprivredom i trgovinom poljo-
privrednim proizvodima u doba krize Karlovca. Ova je arhi-
 - 12 -

tektura dotrajala. Investicija u obnovu takvih objekata

nije ekonomična, a latentna je opasnost da se stambeni pro-
stor koristi za nužni smještaj socialno ugroženih. Zbog tih
razloga prelaže se rušenje objekata u Kukuljevićevoj br.
6, 8 1 10 i izgradnja na tom prostoru Doma umirovljenika,
kao razvedene zgrade koja prati u tlocrtu oblik povijesne
parcelacije čestica s fasadama orijentiranim prema Kukulje-
vićevoj ulici, do dopuštene duljine, a kraćim krilom i pro-
čeljem orijentirane prema “Ruskom putu”, sa estetski izve-
denim začeljima prema šancu.
O rješenju i interpolaciji suvremenog objekta pre-
ma modalitetima zaštite na južnom potezu Kukuljevićeve ul.
ispod “Ruskog puta” ovisi izgled prilaza u centar s jugo-
istočne strane. To se rješenje zbog delikatnosti položaja
može smatrati urbanistički najodgovornijim zadatkom, a za
revitalizaciju “zvijezde” jednim od bitnih. Uz taj zadatak
paralelno bi se predlagala i konzervacija i korištenje
prostora bastiona i jugoistočnog dijela obrambenih bedema
karlovačke tvrđave kao posebno važne zaštićene zone.
 - 13 -

3. PRIJEDLOG UVJETA ZA IZGRADNJU DOMA UMIROVLJENIKA,

KUKULJEVIĆEVA ULICA

Smjernice revitalizacije prema modalitetima zaštite

U odnosu na gabarit i staru strukturu bivše Bedem-

ske ulice (danas Kukuljevićeva) predlaže se tlocrt razve-
denog oblika, vezanog na izlomljenu konkavnu liniju Kuku-
ljevićeve ul. u rasteru prosječnog modula stare parcelacije
(vidi karte Karlovca iz 18. st.).

I. Tlocrtne površine izgradivog prostora

a) prizemlje 2310 m2
I. kat 2310 m2
II. kat 2100 m2
podrum 700 m2
__________
ukupno 7420 m2

b) parkiralište za posjetioce - 240 m2,

c) zelene površine u sastavu objekata - 800 m2,
d) slobodne zelene površine - 3200 m2.

II. Orijentacije
S obzirom na karakter položaja objekta na prilaz-
noj rubnoj čestici i u neposrednoj blizini šanca , te prema
funkciji objekta, osigurati
 - 14 -

a) glavni ulaz - centralno - iz Kukuljevićeve ul.

nasuprot Šenoinoj ulici.
b) gospodarski ulaz - snabdijevanje - s “ruskog
puta” (Klaićeva ul.)

III. stambene jedinice - orijentacije sjeverozapad

(Kukuljevićeva ulica).
jugoistok (prema šancu)

c) linija izgradnje prema orijentaciji

sjeverozapad 70 m / tekućih
sjeveroistok 50 m /
jugoistok 110 m /
jugozapad 40 m /

d) Visina objekta
Mogućnost nejednake visine koja bi omogućila vizu-
ru sa šanca prema tornju crkve sv. Nikole. Maksimalna vi-
sina P + 2 (prizemlje + dva kata)

e) Obrada
Osigurati rješenje krova, te eventualno fasade II.
kata u obliku mansardnog krovišta koje osim ekonomičnosti
daje fizionomiju objektu koji se interpolira u staru struk-
turu grada na rubnim česticama što su već u baroknom raz-
doblju bile izgrađene.
Stambene jedinice treba da budu jugoistočno orijentirane,
s terasama, lođama ili balkonima za upotrebu drvene građe.
 - 15 -

4. BASTION SV. ELIZABETE (IV)

Uređenje i korištenje prostora bastiona i ovog dijela

obrambenih bedema karlovačke tvrđave

a) Položaj i opis sadašnjeg stanja

Bastion sv. Elizabete, koji je na planovima XVIII

i XIX st. najčešće označen rimskim brojem IV, jedan je od
6 bastiona karlovačke tvrđave. Postavljen je simetrično u
suprotnoj osi Kranjskog bastiona na Kupi (I), između ba-
stiona sv. Josipa (III) i Koruškog bastiona (V), a asime-
trično prema vanjskim bedemima tvrđave, tj. eskarpnom i
kontraeskarpnom bedemu prema Korani.
Do danas se prilično sačuvao, premda je ipak dosta
izgubio od svojeg izvornog oblika u slijed nivelacije bede-
ma i bastiona prije i poslije regulacije grada, dizanja ni-
voa terena unutar bedema, uređenja vrtova na bedemima i unu-
tar bastiona, gradnje prometnica od novih do starih grad-
skih vratiju i gradnje puta preko gradske grabe od Kuku-
ljevićeve (bivše Bedemske) ulice prema Korani, te zasipava-
nja gradskih graba; zatim djelovanja atmosferilija i u naj-
novije vrijeme navažanja zemlje, pa i smeća, čemu pruža
dobar zaklon neuređena vegetacija na tom dijelu gradskog
bedema i samog bastiona.
Bastion je na istočnoj strani, preko bočnog bedema
 - 16 -

prosječen novom prometnicom koja iz Kukuljevićeve ulice

vodi prema Korani. Ta je prometnica nastala nasipavanjem
dijela gradske grabe i upravo ona najgrublje narušava
arhitektonski ritam i pravilnu izvornu geometrijsku sliku
ovog bastiona, ruši potpuno vizuru između bastiona, grabe
i vanjskih bedema tvrđave i presjeca kontinuirani tok grad-
ske grabe uokolo tvrđavskih bedema i bastiona.
Sadašnja vegetacija unutar i uokolo bastiona dije-
lom se pretvorila u neuredno grmlje a visoki jablani za-
tvaraju pogled s vanjskih bedema na grad, a također i iz
grada prema očuvanom vanjskom obrambenom sistemu tvrđave.
Sam je bastion okrnjen na prijelomu između čeonog
i bočnog bedema bastiona, kod dijela kurtine i jedinog ra-
velina karlovačke tvrđave, urušavanjem zemlje i trasiranjem
rampe preko bedema na gornji nivo bastiona. Obje strane
čeonog bedema također su izgubile, osim izvorne visine i
svoju prvotnu geometrijsku pravilnost, utiranjem rampi i
staza za pješake.

b) Historijski sadržaj:

Bastion sv. Elizabete nosio je teret obrane kao i

ostali bastioni i gradski bedemi karlovačke tvrđave. Na
bočnim bedemima istočne i zapadne strane bastiona, okrenu-
tima prema bastionima sv. Josipa (III) i Koruškom bastionu
(V), bila je uređena rampa i prsobran za top ovsku obranu.
 - 17 -

Karte i planovi iz XVIII i XIX st. također označavaju po-

stojanje kazamatiranog magazina od linije grkljana basti-
ona prema njegovoj vanjskoj osi (plan iz 1740. iz Mađarskog
nacionalnog arhiva br. 572521 i plan iz 1842.) Unaokolo
uz bedeme bastiona bio je uređen i prsobran za vatrenu
obranu gradske grabe i položaja na vanjskim bedemima
tvrđave.

c) Prijedlog za uređenje i korištenje prostora basti-

ona i ovog dijela karlovačke tvrđave.

Prostor bastiona sv. Elizabete, pogotovo dio okre-

nut historijskoj jezgri grada na kojemu se i sada nalaze
u Kukuljevićevoj ulici kuće br. 6, 8 i 10 vrlo je podesan
za predviđenu namjenu gradnje nižeg objekta, doma umirov-
ljenika. Takav bi objekt bolje nadomjestio kuće iz XVIII
st. nego što su to sadašnje trošne i dotrajale kuće koje
nemaju ni arhitektonske ni spomeničke vrijednosti i ne za-
služuje posebnih ulaganja u popravak i održavanje. Objekt,
koji ne bi zatvorio vizuru obrambenih sistema bastiona,
grabe i bedema pružio bi istodobno novim korisnicima nesme-
tano korištenje prostora kao kreativnog parka i šetališta
uz pretpostavku i zahtjev da se taj prostor uredi i horti-
kulturno kao i zapušteni dio bastiona na zapadnoj strani,
uz bočni bedem prema ravelinu.
Korištenje prostora u novoj namjeni nužno zahtjeva:
 - 18 -

- 1. Svaki zahvat na tom i u tom prostoru mora biti za

vrijeme radova pod stalnom kontrolom arheologa, koji
poznaje i situaciju na terenu i povijesni razvoj
tvrđavskog sistema Karlovca.
- 2. Prije svih radova potrebno je izvršiti detaljan arhi-
tektonski i geodetski snimak stanja bastiona u odnosu
na ostale postojeće fortifikacione objekte i u odnosu
na njegovo izvorno obrambeno stanje.
- 3. Prije bilo kakvih zahvata potrebno je izvršiti neko-
liko sondažnih arheoloških iskopavanja koja bi pro-
vjerila historijsku dokumentaciju i namjenu bastiona.
- 4. Svaku promjenu na terenu treba pratiti i registrirati,
opisno, fotografski i arhitektonskim crtežom i skicom.
- 5. Hortikulturno uređenje čitavog prostora mora pronaći
rješenje koji će otvoriti prostorni odnos bastiona i
njegovu slobodnu komunikaciju s ostalim obrambenim
objektima tvrđavskog sistema.
- 6. U sklopu takvog uređenja nužno je ispraviti neke de-
formacije na bedemima i bastionima, prije svega nive-
lirati postojeće rampe i zatvoriti pješačke staze
koje presjecaju bedeme bastiona, zatim ukloniti suvi-
šnu zemlju, osobito smeće.

Poseban doprinos približavanju izvornijem izgledu

gotovo polovice nekadašnje tvrđave bilo bi novo rješenje
komunikacije iz Kukuljevićeve ulice prema Korani. Ta je
komunikacija ionako nastala u novije vrijeme zasipavanjem
 - 19 -

gradske grabe. Otkopavanjem tog nasutog prostora, otvara-

njem kontinuiteta gradske grabe od V do III bastiona i pre-
mošćivanjem prometnice jednom laganijom konstrukcijom koja
ne bi tako “legla” na gradsku grabu od bastiona pa do vanj-
skih gradskih obrambenih bedema, dobili bismo izvorne obri-
se čitave polovice obrambenog sistema karlovačke tvrđave:
3 bastiona i njihove kurtine, gradsku grabu bar sa dvije
stranice ravelina između bastiona IV i V i vanjske eskarpne
obrambene bedeme.
Na kraju je potrebno napomenuti da bi i ovaj pri-
jedlog morao biti dokumentiran arhitektonskom snimkom po-
stojeće situacije.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “W”

U istraživanju bloka “W” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja Karlovac
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “W”

sa zaštićenim kompleksom kasarne “Narodnog heroja Ive Lole
Ribara” Ulica Josipa Kraša / Strossmayerov trg / Banjav-
čićeva ulica.

Sadržaj:

1. Analiza bloka “W”

2. Prijedlog za zaštitu objekta i njegove okolice.
3. Arhivski nacrti iz druge pol. 19. st. - Arhiv Hrvatske u
Zagrebu, Unutrašnji Odjel Zemaljske vlade UOZV, sign.
X / 14, grad i kotar Karlovac.
 - 3 -

1. ANALIZA BLOKA “W”

Blok se nalazi u sjeveroistočnom dijelu povijesnog

središta u neposrednoj blizini “šanca” i djelomično sačuva-
nih temelja bivših bedema između Kranjskog i Karlovog basti-
ona koji su srušeni, a prostor je izgrađen. Na bloku se na-
lazi kasarna “Narodnog heroja Ive Lole Ribara” orijentirana
pročeljem prema Ulici Josipa Kraša nasuprot Strossmayerovu
trgu. Jugoistočnim duljim bočnim krilom je orijentirana pre-
ma Banjavčićevoj ulici. Palača je četverokrilna, izduženog
pravokutnog tlocrta i zatvara dva unutrašnja dvorišta. Izme-
đu palače i “šanca” je dendrološki vojni perivoj. Kompleksu
kasarne pripadaju dvije zgrade na zemljištu iza kasarne u
Banjavčićevoj ulici. Posljednja je dvorana Doma JNA. Na
rubu nad bedemom, u velikom dvorištu koje se stere između
zgrada i “šanca”, nalazi se nekoliko zidanih prizemnih skla-
dišta. Sjeveroistočno na prostoru bivšeg Karlovog bastiona
nalazi se kasarna “Narodnog heroja Marka Oreškovića podig-
nuta 1896. na uništenim temeljima Karlovog bastiona i nasu-
tog “šanca” uz rub sjeveroistočne promenade, tzv. “crne pro-
menade”. Pokraj te kasarne nalaze se na čitavom prostoru uz
šanac prema Prešernovoj ulici vojne barake ograđene žicom i
stražarnicama.
 - 4 -

Situacija u 17, 18, i 19. stoljeću

Na zemljištu sadašnje četverokrilne dvokatne

kasarne “Narodnog heroja Ive Lole Ribara” je rubni blok
renesansnog plana tvrđave na kojemu je bila podignuta jedna
među prvim i najvažnijim vojnim zgradama fortifikacije,
rezidencija generala i štaba, zgrada generala ili “Genera-
lija”, kako su objekt nazivali. Ta je zgrada u prvobitnom
obliku podignuta u blizini gradskih vratiju “Novih ili
banskih”, pokraj stražarnice, odvojene od bedema jer se
nalazila na rubu bloka prema gradskoj veduti, uz “Altthor-
gasse” danas u ulici Josipa Kraša do Banjavčićeve ulice.
Stari generalov stan bila je jednokatna palača dugačka 10
prozorskih osi s dva ulaza bliže uglovnim zonama, pod
visokim krovom, stilski renesanso - barokna arhitektura.
(Vidi nacrte stare nastambe generala, Arhiv Hrvatske u
Zagrebu, Zbirka mapa i planova inv. br. 122). Na Pijeroni-
jevu nacrtu tvrđave iz 1639, ucrtana je na današnjem mjestu,
s jednim kraćim krilom prema Banjavčićevoj ulici. Iza zgra-
de je bio veliki vrt i gospodarska zgrada s kolnicom, sta-
jom za krave i konje i komora za sedla. Objekt je bio orijen-
tiran prema trgu sv. Josipa, danas Strossmayerovu trgu
nasuprot opskrbnog centra. Po tipu pročelja i jednostavnosti
vrlo je bila slična, samo dulja i monumentalnija od zgrade
Muzeja na Strossmayerovu trgu. Od trga je bila odvojena
gradskom vedutom jednako kao i kurija na suprotnoj strani.
 - 5 -

Pokraj palače do bedema je bilo dvorište. Palača je bila

sama na bloku s gospodarskom zgradom, a blok je bio razdvo-
jen današnjom Šimunićevom ulicom od sjeveroistočnog krnjeg
bloka uz rub bedema koji se prostirao do Karlovog bastiona.
Na njemu su u prvoj pol. 18. st. bile građene kuće s vrtovi-
ma. U prostoru bastiona se nalazilo veliko skladište baruta.
U Pijeronijevoj karti je na tim česticama ucrtana samo jed-
na zgrada, najvjerojatnije prvobitni arsenal tvrđave, objekt
koji se vidi na tom mjestu i na Valvasorovom bakrorezu
Karlovca iz 1689, dok se zgrada “Generalata” ne ističe jer
je bila ili jednokatna ili u gradnji. Današnju palaču
“Generalata” pravokutne osnove sa četiri krila, što zatvara-
ju kompleks i jednim masivnim unutrašnjim krilom koje raz-
dvaja veliko i manje unutrašnje dvorište, započeo je graditi
general J. Herberstein. Stari stan generala je bio odlučuju-
ći za oblikovanje renesasno - baroknog trga pokraj grad-
skih vratiju. U staroj zgradi nalazila se u prizemlju vojna
administracija, zatim stanovi oficira i vojnih kapelana, a
na katu je bio reprezentativan stan od osam soba s kuhinjom
i pomoćnim prostorijama. Velika sala je bila orijentirana
prema vrtu. Ta je zgrada bila u 17. st. uglavnom sjedište
vojne uprave, jer su generali Frankopan i Herberstein bora-
vili u zgradi današnjeg Muzeja, ili na svojim imanjima izvan
tvrđave.
Nova zgrada generalata kao dvokatnica je dimen-
zijama i visinom znatno nadilazila građansku arhitekturu i
u prvoj pol. 18. st. je bila jedna od najmarkantnijih vojnih
 - 6 -

zgrada u tvrđavi. U novoj palači generalata bilo je više sta-

nova uz reprezentativnu rezidenciju generala i brojne sobe
i prostorije za administraciju vojne uprave. U prvoj pol.
18. st. je zemljište između “Generalata” i bedema bilo ure-
đeno i ograđeno po uzoru na vrtove francuskog geometrijskog
tipa s rondelama i bunarom. Palača je u tlocrtima tvrđave u
1752. i 1758/59. četverokrilna, dovršena zajedno s okolicom
i unutrašnjim dvorištima, s dva ulaza i dvije veže, s glav-
nim kraćim krilom orijentirana prema današnjem Strossmayero-
vom trgu, tj. ulici J. Kraša, nasuprot zgradi opskrbnog cen-
tra lociranoj na plohi trga pokraj koje je bilo i spremi-
šte za generalska kola (kolnica). Objekt tlocrtno uteme-
ljen u 17. st. dovršen je početkom 18. st. i zajedno s vrtom
zauzimao je jedan rubni blok. Na duljem bočnom krilu zgra-
de prema Banjavčićevoj nalazila se u osi zgrade još jedna
veža i na začelju palače jedan izlaz iz manjeg dvorišta.
Čini se da je krilo orijentirano prema bedemu i vrtu ipak
bilo nešto uže, ali ne tako usko kao sporedno krilo na
začelju objekta.
Nova palača “Generalata” nije bitno utjecala na
oblikovanje i izgled Strossmayerovog trga jer je podignuta
na jugoistočnom dijelu zemljišta renesane krnje “insule”
i jer je kraćim krilom zgrade orijentirana prema ulici.
Prostor trga koji se je razvio na jednom čitavom kvadratnom
renesanskom bloku bio je omeđen zgradom opskrbnog centra i
s kapelom sv. Josipa položenom na jugozapadnom rubu bloka
pred tadanjom Herbersteinovom rezidencijom (zgrada Muzeja).
 - 7 -

Odmah kod ulaza u grad zapažala se ploha trga dok se je

zgrada “Generalata” kao i danas zapažala iz vizure trga,
a pošto je položena uzdužno na bloku s kraćim krilom prema
veduti i trgu, djeluje skladno u masama unatoč tome što je
znatno veća od svih objekata u neposrednoj blizini jer je
vrlo diskretno uklopljena.
Iza “Generalata”, na zadnjoj rubnoj čestici krnje
renesansne “insule” pokraj Karlovog bastiona, je 1770. bila
kuća broj 31 potpukovnika Peringera s vrtom, a na bastionu
je bilo veliko skladište građeno za spremište baruta koje
se je u to vrijeme koristilo kao skladište. Magazin je 1783.
snimio kapetan ing. Schonat (vidi Arhiv Hrvatske u Zagrebu,
Generalkomanda Karlovac, kut. 12 - 42 (73 - 1783.).
U tlocrtnoj dispoziciji se palača generalata kas-
nije nije više mijenjala i sve su adaptacije u strukturi
građevine i u vanjskom izgledu svih pročelja rezultat kasno-
baroknih intervencija i onih u drugoj polovici 19. st.
Objekt je temeljito rekonstruiran krajem 18. st. približno
u vrijeme kad se je gradila “Oružana” na glavnom trgu i
kad se zbog pripreme za ratove s Turcima 1784. u tvrđavi
obnavljaju i grade vojni objekti. Zgrada je tada učvršćena
u prizemlju češkim kasnobaroknim tipom svodova. Na svim su
katovima hodnici svođeni češkim kapama. Moguće je, da je
tada prošireno ili totalno rekonstruirano sjeverozapadno
krilo orijentirano prema bedemu i “šancu”. Objekt je još
jednom temeljito rekonstruiran za potrebe kadetske škole,
“Kadettenschule”, koja je 1863. smještena u zgradu. Nakon
 - 8 -

Ukidanja generalata u Karlovcu kad je sjedište generala

prebačeno u Zagreb, zgradu je oko l830. preuzela građevin-
ska vojna direkcija, koje je 1855. bila u posjedu kompletne
čestice i neizgrađenog terena iza objekta. Barokna građan-
ska kuća na čestici pokraj vojnog magazina u bastionu, pri-
padala je 1855. Šimi Šveglu (čestica 229). Kad je kadetska
škola smještena u bivšu palaču generalata, adaptirani su svi
katovi. Tada je restaurirano pročelje, koje je ranije bilo
posve jednostavno a sada prema ukusu vremena u neorenesansom
stilu. U drugoj pol. 19. st. je uređen i današnji park sa
stablima bagrema, javora, bora i jednom drvenom sjenicom.
Iz situacionog plana iz druge pol. l9. st. vidi
se da je na nekad praznom zemljištu iza kadetske škole po-
dignut jedan manji dvokrilni objekt “L” tlocrta u koje je
uklopljeno i jedno starije krilo s kraja l8/19. st. Za
pješadijske pitomce u palači je bila dvorana za vježbanje
i mačevanje, dvorište za mačevanje, bazen u dvorištu, arkade,
a iza palače zgrada s radionicama, bravarska radionica,
praonica i zgrada za trgovinu raznom robom, dvorište za
vježbanje, magazin za gazolin, opskrbni magazin, kuglana,
svinjac, staklenik, gnojnica i zdenac.
Poslije prvog svjetskog rada unutrašnjost je
adaptirana za “Vojarnu vojvode Mišića”, za smještaj primor-
sko - krajiške oblasti. Tada su veće sale u I katu pregra-
đene u manje prostorije i na II katu su sale adaptirane za
veći broj oficirskih stanova.
 - 9 -

Danas je u palači smještena “Kasarna narodnog

heroja Ive Lole Ribara” iza koje je na čitavom prostoru
park i vježbalište, a manja zgrada iza kasarne je produlje-
na i spojena sa objektom koji je podignut na kraju zemlji-
šta za dvoranu Doma JNA. Nekvalitetan i neintegriran objekt
koji je građen zbog hitnih potreba vojske za vrijeme tršćan-
ske situacije. Čitav taj prostor je bio već u 19. st. pri-
pojen kadetskoj školi i već tada je gradska ulica koja je
razdvajala palaču bivšeg “Generalata” od krajnje rubne
“insule” bila zatvorena.
Veliki prostor iza kasarne je dvorište koje se
koristi za vježbalište, a pokraj kasarne je vrt. Objekti
iza kasarne omeđili su potpuno taj prostor i prema Banjavči-
ćevoj ulici su orijentirani začeljima, pa su bez fizionomije
i arhitektonskih kvaliteta.

2. PRIJEDLOG ZA ZAŠTITU OBJEKTA I NJEGOVE OKOLICE

Palača bivšeg generalata je objekt izrazite spo-

meničke vrijednosti bez obzira na rekonstrukcije i adapta-
cije koje su tijekom vremena u njoj izvršene. Dobro je
održavana, ali nije adekvatno korištena, jer nije bila gra-
đena za namjenu kojoj danas služi, tj. za kasarnu, nego
za reprezentativni i administrativni prostor rezidencije
generala Vojne Krajine-tvrđave Karlovac. U vrijeme dok se
 - 10 -

u njemu bila nalazila građevinska direkcija, bila je dobro

održavana. Veće adaptacije u unutrašnjem prostoru izvedene
su bile za potrebe kadetske škole, što je bio sretniji
sadržaj, nego smještaj primorsko-krajiške oblasti poslije
1918., jer je II kat tada adaptiran za stanove oficira, bio
manje sretno riješen. Namjena objekta je vrlo bitna za život
i revitalizaciju povijesnog središta, pa zbog toga treba
naći kvalitetniji sadržaj što bi stimuliralo proširivanje
trgovačke i ugostiteljske mreže u sjeveroistočni dio povijes-
ne jezgre. Zbog toga treba utvrditi zajedno s Jugoslavenskom
narodnom armijom i Komandom grada da li je objekt zanimljiv
zbog tradicije Karlovca za JNA ili on to više nije, U slu-
čaju da je objekt Armiji i nadalje zanimljiv, tada mu tre-
ba i u tim okvirima naći kvalitetniju namjenu. Istraživanje
povijesnog središta i ispitivanje mišljenja njegovih stano-
vnika, zatim društveno - politički angažiranih ličnosti kao
i nekih vojnih ličnosti dalo je ove rezultate:
- veći dio anketiranih slaže se da je vojska tradi-
cionalno vezana uz povijesno središte, naročito uz bivšu
fortifikaciju, danas “Zvijezdu”;
- Mišljenja se društveno - političkih i vojnih
lica razilaze: Jedni smatraju da se zgradi bivšeg “Generala-
ta” treba dati sadržajno elitniju vojnu namjenu a drugi da
zgrada više nije prikladna za suvremene potrebe vojske. U
svakom se slučaju anketirani slažu da ta zgrada ne odgovara
potrebama kasarne, tj. smještaja vojnika. Jedan dio anketi-
ranih, naročito onih što su zaposleni u administraciji SO
 - 11 -

Karlovac, smatra da je taj objekt idealan za smještaj Skup-

štine općine i upravnih i društveno - političkih organiza-
cija tj. da bi on bolje funkcionirao kao administrativna
zgrada. Mišljenje je stručnjaka koji su surađivali u studij-
skoj obradi smjernica revitalizacije karlovačke “Zvijezde”
da se objekt adaptira:

a) - za potrebe JNA, kao najsretnije rješenje, uz

uvjet da mu se da elitan sadržaj za društvene i kulturne
potrebe oficirskih kadrova i vojske na obrazovanju, te da
se djelomično adaptira za hotelski smještaj A kategorije
za vojna lica. U objektu bi se u tom slučaju trebali odr-
žavati tijekom cijele godine seminari za stručno i kulturno
obrazovanje vojnih kadrova. On bi trebao funkcionirati i kao
Dom armije u povijesnom središtu s programom koji bi bio
zanimljiv i za građane i omladinu grada Karlovca. U jednom
dijelu zgrade trebale bi se održavati prigodne izložbe,
predavanja, a u dvorištu, u ljetnim mjesecima, koncerti,
recitali i slične priredbe. Okolicu, naročito park trebalo
bi obnoviti i u određeno vrijeme preko dana dopustiti i
građanstvu ulaz. Ostali prostor preporuča se koristiti za
vježbalište, školu za jahanje, što je bio tradicionalni
sadržaj toga prostora iz 18.st. Također bi se ponovno tre-
bao njegovati sport mačevanja i floreta.
Naročito treba na toj strani šanca rekonstrui-
rati što je više moguće bedeme i srušiti sve zgrade i
skladišta koja se danas tamo nalaze.
 - 12 -

Starija zgrada iz 19. st. iza kasarne mogla bi se

koristiti u sklopu sportskog terena, a novi neintegrirani
objekt u kojemu je dvorana JNA srušiti ili adaptirati za
fiskulturnu dvoranu uz uvjet da se sruši krilo koje spaja
staru zgradu s dvoranom te da se tako omogući prolaz do
sportskog terena i parka, jer bi okolicu i čitav plato tre-
balo predati javnoj funkciji.
b ) - da se objekt, tj. da se kasarna “Narodnog
heroja Ive Lole Ribara” adaptira za potreba đačkog doma
“Nada Dimić” uz uvjet da se dio prostora koristi za kultur-
ne namjene i da se domu osiguraju prostori za održavanje
seminara i predavanja tijekom cijele godine kao i kvalitetan
smještaj za omladinu prilikom raznih sletova i sličnih mani-
festacije. U tom slučaju trebalo bi se u domu savremeno ri-
ješiti prostor za kuhinju i restaurant koji bi koristili i
ostali đaci u Karlovcu, koji putuju ili imaju privatni
smještaj.
S okolicom treba postupati kako je navedeno u
prethodnom pasusu.
Kasarna “Narodnog heroja Ive Lole Ribara”

PJEŠAČKA KADETSKA ŠKOLA

Unutrašnji odjel zemljaske vlade, UOZV, sig. X / 14. Grad
i kotar Karlovac. Arhiv Hrvatske u Zagrebu.

1. Plan pješačke kadetske škole - nacrti prizem-

lja, I i II kata i situacija

Legenda
a. glavna zgrada pješadijskih pitomaca (kadeta)
b. dvorana za gombanje i mačevanje
c. zgrada u kojoj je trgovina raznom robom
d. bravarska radionica
e. zgrada praonice
f. vrt
g. dvorište (plac) za vježbanje
h. magazin za gazolin
i. trijem
k. opskrbni magazin pješadije
l. kuglana
m. arkade
n. svinjac
o. staklenik
p. gnojnica
q. pješačka kasarna II
r. zdenac
 2. Plan pješačke kadetske škole - presjek i
situacija

Legenda
III. 1 a. Prijašnji generalat, sadašnja škola pješadijskih
pitomaca (kadeta)
b. vrt
XI. 1. Prijašnja zgrada građevinske direkcije tvrđave
2. Sada pripadajuća kadetskoj školi
a. dvorana za gombanje i mačevanje
b. zgrada s radionicama
c. dvorana za vježbanje - gombanje
d. bazen
e. dvorište za mačevanje
f. arkade
g. kuglana
h. bivši ratni magazin za puščani prah
i. cisterna
k. vapnara (Kalkgrube)
l. zdenac

3. Plan pješačke kadetske škole - pročelje

(u danas Banjavčićevoj ul.) i dio presjeka.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

TRG MARŠALA TITA

U istraživanju su sudjelovali:
Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik
Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja Karlovac
Marinka Kamenarović, prof., Republički zavod za zaštitu
prirode u Zagrebu
Maja Šah - Radović, dipl. ing. arh.
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
 - 2 -

Smjernice za revitalizaciju “Zvijezde”

Prijedlog za rješenje Trga Maršala Tita

Sadržaj:

1. Povijesni razvoj trga i njegova funkcija

2. Prijedlog za reanimaciju trga i uređenje njegove
okolice
 - 3 -

1. POVIJESNI RAZVOJ TRGA MARŠALA TITA I NJEGOVA

FUNKCIJA

Na prvom planu tvrđave datiranom 22. srpnja 1579,

koji je vjerojatno nacrtao Baptista Bianchini, srednje po-
lje između blokova unutar rastera ulica ostavljeno je pra-
zno za plohu trga približno kvadratnog oblika. S jugozapa-
dne strane ucrtana je crkva sv. Trojstva renesansne tlo-
crtne dispozicije s poligonalnim zaključkom i sakristijom,
orijentirana prema trgu bočnim pročeljem, a glavnim prema
veduti grada. Crkva je građena 1580. i dovršena 1581, što
proizlazi iz tekstova protokola o gradnji tvrđave. Ista se
situacija ponavlja na tlocrtu tvrđave od Ivana Pieronija
iz 1639. i Tobiasa Breistallera iz 1646. U tvrđavi rene-
sansnog tipa, tada najsuvremenijoj vojnoj arhitekturi or-
ganiziranog obrambenog i životnog prostora, središnji trg
je imao stratešku funkciju: to je bilo zborno mjesto i
“egzecirplac”, odakle se je moglo u svim pravcima pregled-
nim ravnim ulicama direktno stići na bedeme i bastione.
Zbog toga se na blokovima oko trga nije gradila civilna
arhitektura nego samo crkva kao prvi javni objekt, a četi-
ri bloka oko trga bila su osigurana za gradnju vojnih
objekata i crkve.
Okolica trga počela se izgrađivati u drugoj polo-
vici 17. st. Prvi se počeo graditi franjevački sklop oko
crkve sv. Trojstva, koji u 17. st. nije bio potpuno zatvo-
ren. Do kraja stoljeća bila je produljena crkva i dovrše-
 - 4 -

na su samostanska krila - jugozapadno i jugoistočno. Vrlo

je vjerojatno da se je najprije vojnim objektima izgradio
sjeverozapadni blok uz trg koji je bio i najbliže glavnim
gradskim vratima. Na njemu su se podigle stambene kuće za
viši oficirski kadar. Krajem 17. st. je na sjeveroistočnom
bloku, u jugoistočnom uglu, podignuta oružarnica “arsenal”,
dvokrilna uglovnica orijentirana s glavnim krilom prema
trgu. Dopirala je do polovice bloka i takvu ju je ucrtao
u plan tvrđave 1713. god. oružar Martin Claus (Arhiv
Hrvatske u Zagrebu). Pretpostavlja se da su na jugoistoč-
nom bloku bile barake ili vojarna od drvene građe, možda
prizemni objekt. Vojnici su poveljom cara Rudolfa iz 1581.
stekli pravo graditi kuće i pravo prvootkupa kuća u tvr-
đavi. U slučaju potrebe ostali vlasnici kuća morali su da-
ti konačište vojsci pa su prema tome vojnici bili smješteni
u svim kućama u gradu.

Prva javna plastika na trgu je kužni pil. Postav-

ljen je 1691. uz jugozapadni rub ispred crkve sv. Trojstva.
Na postamentu s kolumnom je mramorni kip Majke Božje.
Obnovljen je 1730. god. Na postolju je kronogram:

čeona strana lijevo:

EVBERS PACCATI
PRIMI ADAESIS
NOBIS TVTRIX
zbroj daje 1731.
 - 5 -

čeona strana sredina : čeona strana desno :

VIRGO ! FIXA SAEVA
LOCO MANSISTI FLAGELLA
PLEBE VOLENTE LVIS FACCSSENT
EXISTENS TVTRIX VIRGO MARIA EXPETIT
DIVA TVERE TVOS HAC POSITA PLEBS PIA
+ M NVNC STAVA
IHS R A
zbroj daje 1691.
zbroj daje 1817.

na poleđini su natpisi :
lijevo -
ZAVJETNI KIP NA ČAST
BEZGRJEŠNOG ZAČEĆA BLAŽENE ·
DJEVICE MARIJE PODIGNUT
PRVI PUT 1691 POVODOM
KUGE KOJA JE HARALA U
KARLOVCU I OKOLICI

sredina - desno -
OMARIA PONOVLJEN 1906
VIRGO DEIPARA DOPRINOSOM
SVCCVRRE SERVIS GRADSKOG
TVIS POGLAVARSTVA
zbroj daje 1730. I MILODARIMA
GRAĐANSTVA
 - 6 -

U 17. st. je ploha trga bila prazna izuzev kužnog

pila. Na trgu je morao biti i bunar, jer je ucrtan usred
trga na karti tvrđave iz 1717. Oko trga blokovi nisu bili
kompaktno izgrađeni. Dominirao je franjevački sklop s
crkvom, koja još nije imala zvonik što potvrđuje Valvazorov
bakrorez iz 1689. Samostan je bio jednokatan i nadvisivao
je sve ostale objekte. Ipak zaključujemo da su drvene stam-
bene oficirske kuće na sjeverozapadnoj strani trga bile
izgrađene također krajem 17. st. jer su prvobitno i vojne
zgrade bile sazdane od hrastovine. O tim kućama se nešto
pobliže saznaje polovicom 18. st.
Samostan i crkva sv. Trojstva zatvaraju se u čvrsti
sklop oko 1730. do 1740. Tada su i kuće u nizu na sjevero-
zapadnom bloku zatvorile fasadu trga. Tu su stanovali zapo-
vjednik grada, ratni savjetnik, a u jednoj generalni audi-
tor tvrđave poručnik Hangel, pa se je ona i kasnije kad je
bila adaptirana za oficirske stanove zvala hangelitska ku-
ća. Na tom, danas praznom zemljištu, posađena su stabla.
Ovi su objekti bili drveni, a franjevački sklop s crkvom
je bio zidan u ranobaroknom stilu s dekorativno naslikanim
pročeljima i zatvorene zbijene zidne mase. Prva barokna
palača na jugoistočnom bloku Velika vojarna podignuta je
1752. i dovršena idućih godina, pod rukovodstvom glavnog
inžinjera tvrđave Antony Bendla. Ta je četverokrilna dvo-
katna palača s unutrašnjim dvorištem i arkadnim hodnicima,
pod visokim krovištem od šindre, utjecala na daljnji razvoj
 - 7 -

gradogradnje i baroknog stila u arhitekturi Karlovca. Po-

sebno je značajan njezin položaj jer je povučena od lini-
je ulice, pa je time znatno utjecala na promjenu prostornih
odnosa na trgu koji je od tada pravokutnog oblika, premda
je središnja renesansna ploha omeđena ulicama sačuvana u
renesansom rasteru grada - tvrđave.
Središnji trg tvrđave polovicom 18. st. postaje
“Paradeplac”, svečani trg, s plohom koja je već ranije bi-
la potaracana granitnim kamenom, ali je 1759. ponovno ure-
đena i pokrivena klesanim pločama. U sredini je podignut
novi zdenac, a na sjeveroistočnom rubu pred “Oružanom” je
postavljen “pranger”. Popločenje plohe trga se kasnije ob-
navljalo pred franjevačkim sklopom mjeseca lipnja 1764.
Vjerojatno je 1764. građena na jugozapadnoj strani
trga, na bloku nasuprot franjevačke crkve, jednokatna
uglovnica za stan i štab pukovnika slunjske regimente. Ta
je uglovnica imala vrlo zanimljivo pročelje s glavnim ula-
zom u osi zgrade prema današnjoj Marinkovićevoj ulici, s
polukružnim prozorima, lunetama u prizemlju, što je zgradu
činilo stilski daleko baroknijom (vidi fotografiju u Kra-
pekovom Albumu). Danas je to uglovnica u Marinkovićevoj 2 /
Trg Maršala Tita.
Na uglu susjednog samostanu jugoistočnog bloka i
nasuprot velike vojarne u prvoj polovici 18. st. nalazila
se velika plemićka kurija. God 1770. u posjedu konjičkog
kapetana Vrhovca u kojoj je bio rođen zagrebački biskup
Maksimilijan Vrhovac.
 - 8 -

S jugozapadne strane bio je trg već potpuno omeđen

objektima, Također sjeverozapadno i jugoistočno. Jedino je
na sjeveroistočnoj strani gdje se nalazio arsenal pola blo-
ka prema trgu zauzimao vrt omeđen drvoredom. Na susjednom
bloku nasuprot vrta bila je velika građanska kuća koja je
1770. pripadala trgovcu Kallanu, a sa druge strane na bloku
nasuprot arsenala i pješadijske vojarne prazna čestica koju
je kasnije otkupila grčkoistočna vjerska općina, kasnije
srpsko-pravoslavna vjerska općina.
Na trgu omeđenom jednokatnicama i jednokatnim fra-
njevačkim sklopom polovicom 18. st. dominirala je velika
dvokatna palača pješadijske vojarne pa je slika kompleksa
bila znatno izmjenjena u korist baroknog prostornog odnosa
s akcentom na vojnoj palači i svečano riješenom popločenom
plohom trga. Kvadratni plato trga ostao je omeđen vedutama
i sačuvan u renesansnim dimenzijama.
God. 1766/67. izgrađen je vodovod. Voda je pritje-
cala cijevima s tri izvora preko Dubovca i glasije, preko
grabe i bedema do bunara na “paradnom trgu”. Bunar je bio
od kamena i oko njega stube i pumpa za vodu. Za glavni
gradski zdenac i ostale bunare bio je zadužen poseban stru-
čnjak. Pumpe su dvostruko pojačane 1774/75. (O tome na planu
tvrđave ing. Kreya koji je izveden za generalfeldmaršala
Colloreda). Nadglednik gradskih bunara imao je osiguran i
poseban stan. Iz nacrta tvrđave 1770. i 1776. saznaje se
također i namjena svih objekata s kojima je trg bio okru-
žen. U velikoj su vojarni bili smješteni i Pijaristi sa
 - 9 -

školom, a planiralo se za Pijariste graditi samostan sa

crkvom u sklopu s postojećom “Oružanom” na sjeveroistočnoj
strani trga. O tome postoje i planovi. Palača arsenala sa
samostanom pijarista je trebala biti dvokatnica sa klasici-
stičkim pročeljem crkve u sredini, pa se je tako namjerava-
lo nasuprot franjevačkom kompleksu zatvoriti paradni trg.
Te namjere su osujetile pripreme Josipa II za novi
rat s Turcima 1784. kad se užurbano obnavljala tvrđava i
planirala gradnja samo vojnih objekata. Tada je odlučeno
da se poveća i gradi nova “Oružana” sa stanovima za arti-
ljerijske oficire za koju je bilo izvedeno više planova,
a poznata su nam dva, od kojih je jedan izveden. U jednoj
varijanti bila je zamišljena kao jednokatnica s mansardnim
krovom. Izvedena je slična varijanta ali dvokatnica s četi-
ri krila, izdužena pravokutna tlocrta s tri portala i s
unutrašnjim dvorištem. “Oružana” se gradila 1783. i u nju
je bila uklopljena i starija postojeća zgrada. U legendi
je crvenom bojom u planu označen izgrađeni dio, a bojom ci-
gle dio u gradnji, žutom bojom neizgrađeni dio. Oružana
je iduće godine dovršena i svojim je glavnim pročeljem pot-
puno omeđila paradni trg sa sjeveroistočne strane.
Na sjeverozapadnom bloku gdje su bile stambene ku-
će oficira, planiralo se graditi još jednu pješadijsku vo-
jarnu za 600 vojnika. Izgleda da nije izgrađena nova zgra-
da nego su postojeće od drvene građe bile adaptirane u
jednu trokrilnu zgradu koja je bila ucrtana na planovima
tvrđave krajem 18. st. do 1813. Taj je objekt do 1818. bio
zbog dotrajalosti srušen.
 - 10 -

Dvokatna barokno-klasicistička “Oružana” znatno je

izmijenila dojam trga i strogog središta. Uskoro su pre-
vladale dvokatne palače. Nakon odlaska pijarista i više
školstvo definitivno se predaje franjevcima te je zbog to-
ga 1786. nadograđen II kat nad vanjskim krilima samostana
prema trgu i današnjoj Mažuranićevoj ulici. Tu je gradnju
prema svojim planovima izvodio graditelj Josip Stiller,
za kojeg se pretpostavlja na temelju analogije nacrta ko-
je je osobno projektirao za druge “erarske” zgrade, da je
sudjelovao u planovima “Oružane” a najvjerojatnije je i
izveo gradnju. Tim više jer je 1785/86. na temelju svojih
planova po uzoru na crkvu u Segedinu izveo gradnju srpsko-
pravoslavne parohijske crkve sv. Nikole na uglovnoj čestici
sjeveroistočno od trga, pokraj “Oružane” i nasuprot pje-
šadijske vojarne. S tom crkvom i produljenjem crkve sv.
Trojstva za zonu svetišta 1789., te naknadnim povišenjem
njenog zvonika 1794, glavni trg tvrđave je definitivno
urbanistički riješen u kasnobaroknim prostornim odnosima i
okružen najvažnijim kulturno povijesnim građevinama tvr-
đave.

Promjene u 19. st. nisu više utjecale na kasnobaro-

kni stilski dojam strogog središta u kojem dominiraju ba-
rokni objekti pošto u vizurama trga prevladavaju monumen-
talna pročelja franjevačkog sklopa, bivše “Oružarne”, pje-
šadijske vojarne, parohijske crkve sv. Nikole i kasnoba-
rokna stambena uglovnica s mansardnim krovištem u Franko-
 - 11 -

panskoj 1 (1770 kuća trgovca Kalana), pregrađena oko

1780/90. Do 1818. su zgrade na sjeverozapadnom bloku prema
trgu bile porušene, a zemljište je pripalo “Oružani”. Takva
je situacija bila do 1855. jer je tada velika zemljišna če-
stica broj 189 b bila prazna i upisana da pripada oružarni-
ci (Kanonen Magazinu). Baroknu Vrhovčevu kuriju kupila je
grčkoistočna crkvena općina i u njoj je bila prva srpska
osnovna škola osnovana 1783. God. 1848. crkvena općina je
podigla današnju klasicističku dvokatnu uglovnicu u kojoj
je bila smještena srpska učiteljska škola. To je palača
u Daničićevoj 2 u kojoj je smješten đački dom “Nada Dimić”.
Trg se je u prvoj pol. 19. st. nazivao glavni trg,
“Haupt Platz”, god. 1863. po banu Jelačiću. Tada je uređe-
na sjeverozapadna strana s drvoredom javora, lipa i bagre-
ma, što se je do danas sačuvalo. To je bio prvi zeleni po-
jas na tadašnjem Jelačićevom trgu. God. 1869. piše u spo-
menici franjevačkog samostana na str. 200. da se na trgu
počeo graditi novi zdenac za koji je grad potrošio 1000
for. a 500 je dao Kr. erar. Radove je vodio gen. četnik
Vesguci. Taj je zdenac podignut na mjestu baroknog bunara.
Ukrašen je sa četiri skulpture što prikazuju godišnja do-
ba. Novi bunar je sa svih strana bio zatvoren vratima od
kovana željeza od kojih su dvoja sačuvana. Moderniziran je
poslije prvog svjetskog rata jer je čekrk za vučenje vode
zamijenjen vodovodnim cijevima pa su zbog toga dvije stra-
nice bunara neukusno zazidane opekom. Oko zdenca su kamene
stube. Na trgu je uvedeno plinsko osvjetljenje i na obodu
oko trga posađena stabla (bilo je 14 javora, 5 lipa i 3 ba-
 - 12 -

grema). U drugoj pol. 19. st. je glavna gradska tržnica bi-

la na trgu, sve do nedavno kad je u Karlovcu u novom dijelu
grada podignuta velika tržnica. Ukidanje tržnice znatno je
utjecalo na odumiranje povijesnog središta. U 19. st. su i
na jugoistočnoj strani trga pred kasarnom Zrinski, danas
“Narodnog heroja Ivo Marinković” zasađeni kestenovi: 7 ke-
stenova, njegovan travnjak i cvjetnjak okružen niskom živi-
com kaline. Tako su na obje strane trga zasađena stabla.
Nakon oslobođenja Karlovca nazvan je glavni trg,
Trg Maršala Tita. Povodom proslave 400. godišnjice osnutka
Karlova S O Karlovac i Savjet mjesne zajednice Zvijezda
donijele su odluku da se zamjeni 25 stabala mladim lipama
prema savjetu stručnjaka za hortikulturu. Zbog pomanjkanja
sredstava privremeno se odustalo od popločenja čitave po-
vršine trga i dozvolom Regionalnog zavoda za zaštitu spo-
menika kulture ploha je prelivena asfaltom, i odlučeno je
da će se u drugoj fazi prekiriti kamenim granitnim pločama.
Na sjeverozapadnoj strani nedavno je osnovana mala tržnica
u skladu sa namjerama i smjernicama revitalizacije, ali su
postavljeni i neintegrirani kiosci što se protivi dogovoru
o revitalizaciji i estetskoj rekonstrukciji strogog centra.
Na sjevernom rubu tog prostora se nalazi neodržavan javni
nužnik. Oko trga su postavljeni kandelabri starog tipa i ne-
koliko klupa, a za sada je pješačka zona osigurana samo iz-
među trga i samostanskog kompleksa dok se posve ne ukine
tranzitni promet.
Trg Maršala Tita je u ovoj fazi njegove rekonstruk-
cije osposobljen za manifestacije i javno okupljanje. Povr-
šina trga iznosi 8.135,60 m2 (stranice su 110 X 73,96 m) i
prema jednom starom proračunu može primiti 25 000 osoba.
 - 13 -

2. PRIJEDLOG ZA REANIMACIJU TRGA I UREĐENJE NJEGOVE OKOLICE

Središnji trg tvrđave je uvijek bio, a i danas je

najplemenitiji prostor povijesnog središta koji je služio
najbitnijim funkcijama grada. U vrijeme osnutka tvrđave i
za turskih ratova bio je vježbalište i prostor za smotru
vojske. Kad su se vremena smirila, u doba prosperiteta gra-
da i konačnog urbanističkog rješenja najužeg središta postao
je svečani “paradni” trg, da bi ga, kad je grad prerastao
među fortifikacije, nazvali glavnim trgom. U doba ekonomskog
prosperiteta 19.st. pa sve do nedavna bio je u jutarnje sate
svakodnevna tržnica na kojoj se okupljalo stanovništvo kar-
lovačke regije i susjednih općina. Funkcija trga koji danas
nosi ime Maršala Tita, zamrla je nakon što je ta svakodnev-
na tržnica prebačena u novi dio grada, prerano i nepromišlje-
no ne planirajući unaprijed njegove buduće sadržaje. Zajedno
s odumiranjem povijesnog središta koje počinje rapidno nakon
ukidanja tržnice, glavni trg koji je po tradiciji svojih
funkcija bio pojam urbanog središta, mjesto za smotre, mitin-
ge i trgovanja, degradirao je u parkiralište sa zapuštenim
stablima, neodržavanom plohom, premda grad koji je već
davno prerastao svoje povijesne granice, nema a vjerojatno
neće nikada ni imati jednu tako visoku ambijentalnu vrijed-
nost, prostorno i arhitektonski izuzetnu i neponovljivu.
Zbog toga trgu treba vratiti ne samo njegovu
idealnu, kamenom popločanu plohu, stabla, osvjetljenje
starog tipa koje odgovara ambijentu, nego i mirne pješačke
 - 14 -

ulice oko njegova oboda kako bi se osim estetskog rješenja

vrati trgu i jedan osmišljeni humani životni prostor koji
je potreban suvremenom Karlovcu. Osim najelementarnijeg
održavanja arhitekture na obodu trga i pročelja monumental-
nih kompleksa među kojima franjevački samostan zbog sliko-
vitih nalaza na njegovim pročeljima pretstavlja jednu od
atraktivnih mogućnosti doživljaja trga, potrebno je i oživ-
ljavanje prostora i njegove okolice sa već postojećim sadr-
žajima koji se moraju revitalizirati ili promijeniti. Cen-
tralna ploha može funkcionirati sama po sebi kao renesansno
žarište u rasteru renesansno planiranog grada. Kako ona
privlači već svojom prostornom veličinom kao i čistom plohom,
treba rekonstruirati staro popločenje, njegovati postojeće
sadržaje i rekonstruirati zdenac.
Trg treba okupljati ljude. Na trgu se mogu kroz
cijelu godinu održavati razne manifestacije: promenadna
glazba u nedelju ujutro, večernji koncerti, organizirani
sajmovi knjiga, cvijeća i narodnih rukotvorina, mitinzi i
prigodne svečanosti, npr. Titova štafeta, igre pionira,
školski satovi crtanja. Oko trga treba ukinuti tranzitni
promet jer tek tada će imati smisla pod sjenovite krošnje
postaviti klupe. Zbog opće javnosti trga i privlačnosti
koje će imati ako će se planirati sadržaji ne samo za
stanovnike “Zvijezde”, već i za sve ostale stanovnike grada,
neophodno je urediti nužnik na sjeverozapadnom dijelu trga.
 - 15 -

Revitalizacija trga i strogog središta ovisna je

o revitalizaciji i sadržajima blokova koji ga okružuju.
Jedan od maksimalno kulturnih sadržaja treba ostvariti
unutar samostanskog kompleksa tako da bude dostupan jav-
nosti. To bi bila zbirka crkvene umjetnosti, biblioteka s
čitaonicom i arhiv, prigodne izložbe ili kinoteka u adap-
tiranim za tu svrhu dvoranama, djelatnost prodajne gale-
rije “Zilik” dječjeg doma Vladimir Nazor u sklopu oboda
kompleksa. U crkvi se mogu priređivati koncerti na orgulja-
ma i koncerti zborova. Na trgu se nalazi palača Vojne koman-
de grada, koja je jedan od tradicionalnih sadržaja što
doprinosi eleganciji povijesnog središta. Očekuju se i voj-
ne smotre i vojna glazba. U neposrednoj blizini je hotel
“Central” za koji se predlaže da se proširi u današnju
zgradu đačkog doma “Nada Dimić” i da se u prizemlju otvori
Velika kavana, restauracija i vrtna restauracija, te noćni
klub u podrumu. S takvim sadržajem bi se glavni trg neobično
oživio, ali uz uvjet da se hotel adaptira u “B” kategoriju.
Naročito je važno za svakodnevni život povijesnog središta
da se definitivno riješi pogon “male tržnice” i eliminiraju
neintegrirani, nakazni kiosci. Tako bi se ponovno u centar
privukli stanovnici šire karlovačke regije a radnici u
administrativnim ustanovama mogli bi se na tržnici snabdje-
vati svježom hranom i toplim obrocima. Drvene klupe i
pokretne tende za vanjsko trgovanje koje se uklapaju u
ambijent bi kroz cijeli dan mogle raditi, dok bi se prizemni
 - 16 -

prostor objekta u Kraševoj 2 / Trg Maršala Tita / Banjavči-

ćeva ul. nakon raseljavanja pogona “22.Decembar”, trebalo
adaptirati za halu tržnice (bivše generalske škole orijen-
tirane prema Banjavčićevoj ulici) a manji svođeni prostori
krila orijentirani prema Trgu Maršala Tita, rastvoriti i tu
smjestiti specijalizirane prodavaonice delikatesnom robom,
mliječnim proizvodima i voćem. Na trgu bi se mogli postavi-
ti sa te strane ukusni kiosci sa cvjećem za cjelodnevnu
prodaju. Ta bi mala tržnica sa specijaliziranim radnjama u
unutrašnjim prostorijama trebala raditi “non-stop” do
kasno navečer i blagdanima. Unutrašnje dvorište također
bi se moglo koristiti kao vrtna restauracija s toplim
obrocima (kotlovina, hrenovke, topli sendvič i mali doručak).
Bez takve tržnice nezamislivo je oživljavanje povijesnog
središta, a ako domaća poduzeća ne osjećaju ekonomičnost
takvog poslovanja i reanimacije povijesnog središta, predla-
že se da se ponuda tog prostora proširi na jugoslavensko
tržište, jer Karlovac ima premalo artikala koje nude podu-
zeća izvan PPK-a Karlovac.
Značajni su također manji specijalizirani sadrža-
ji u građanskim kućama na sjeveroistočnom rubu trga u
Frankopanskoj 1 i Kraševoj 1 s već postojećim malim trgo-
vinama Tekstil-komerca ali bi ih trebalo urediti kao
butike uz uvjet, da se rekonstruira pregrađena i u trgovač-
ki prostor uklopljena veža u Frankopanskoj 1. Skladište se
može organizirati u dvorišnim krilima, a u kući bi trebalo
uvesti centralno grijanje. Ostale obrtničke radnje, kao
 - 17 -

frizerski salon i radionica šešira dobro su locirane i

potrebne povijesnom središtu. U Kraševoj 1 treba da se
uredi fasada, a vlasniku kuće preporuči da iznajmi lokale.
Najbolji i vrlo potreban sadržaj je predikerska radnja, a
također i trgovina sa slikarskim priborom, međutim i trgo-
vine prehrambenim artiklima koje ne zahtijevaju veliko
skladište. Npr. bombonjera ili sladoledarna, također prodaj-
ni prostori za malu privredu.
Za izgled Trga Maršala Tita neobično su važne
bivša palača Oružane, danas kasarna “Narodnog heroja Josipa
Kraša” i srpsko - pravoslavna parohijska crkva sv.Nikole.
Kasarna je jako oštećena za vrijeme rata jer su minirana i
srušena dva krila, jedno orijentirano prema Frankopanskoj
ulici - što se jako primjećuje, i drugo na začelju. Čitav
blok na kojem se nalazi kasarna bio je početkom 20. st.
ograđen visokom ogradom premda su zemljišne čestice iza
kasarne nekad bile u privatnom posjedu, ali su kuće na tim
česticama izgorile u prvoj pol. 19.st. Izgleda da je grad
u zamjenu za sjeverozapadni prostor na glavnom trgu dao
vojsci te zemljišne čestice. Predlaže se izgraditi oba kri-
la prema postojećoj arhivskoj dokumentaciji, pod uvjetom
da samo vanjske fasade dograđenih krila moraju oponašati
izvorni oblik i ukrase na fasadama bivše “Oružane”. Isto-
vremeno bi se trebala provesti solidna asanacija postojećih
krila i ponovno otvaranje bočnih portala. Ova palača mogla
bi ostati u posjedu JNA, ali ako Armija nema interesa za
 - 18 -

asanaciju i ponovnu gradnju krila, predlaže se da Skupština

općine Karlovac preuzme objekt za administrativne potrebe.
U svakom slučaju trebalo bi iza kasarne urediti parkiralište
za osobna vozila uz hortikulturno rješenje jer je to zem-
ljište neiskorišteno a zidana ograda neskladna i ružna.
Ova bi izgradnja znatno utjecala na revitalizaciju najužeg
središta, a takoder i najugroženijeg i gotovo odumrlog
sjeverozapadnog dijela grada.
Parohijska crkva sv. Nikole je izrazita urbanis-
tička i arhitektonska vrijednost oko koje se treba urediti
okolica s parkom zatvorenog tipa. Rekonstruirati bivše ka-
pije i omeđiti uski nogostup pred crkvom kamenim medašima i
lancima. Kupolu na zvoniku je neophodno obnoviti. Iza začelja
crkve na privatnom objektu u Šimunićevoj ulici treba srušiti
dogradnju iza začelja kuće i tako proširiti okolicu oko
crkve. Crkvenu opremu, ikonostas, pjevnice, propovjedaoni-
cu itd. treba predložiti za restauraciju i crkveni prostor
osposobiti za razgledanje. S restauracijom i konzervacijom
crkvene opreme i objekta povijesno središte dobilo bi još
jedan kulturni sadržaj, koji se u stanju u kojem se danas
nalazi, ne može prezentirati javnosti.
Neposredna okolica Trga Maršala Tita vrlo je
bogata kulturno-povjesnim i umjetničkim sadržajima, objekti
nude mogućnost adaptacije za poslovne sadržaje, tako da
reanimacija trga i njegove okolice znači bitno rješenje pro-
blema revitalizacije povijesnog središta.
 REGIONALNI ZAVOD ZA ZAŠTITU
SPOMENIKA KULTURE U ZAGREBU
U SURADNJI S ODJELOM ZA PO-
VIJEST UMJETNOSTI CENTRA ZA
POVIJESNE ZNANOSTI - ZAGREB

PROPOZICIJE ZA UREĐENJE CENTRALNOG TRGA

“ZVIJEZDE” - TRG MARŠALA TITA, KARLOVAC
 Kao prvo treba ukloniti kioske i u prvoj fazi
organizirati mini tržnicu ispod drveća na sjeverozapadnoj
strani trga, dok se ne izrade projekti za kompletno ure-
đenje sjeverozapadnog bloka za potrebe tržnice.
Zatim treba vozilima zabraniti parkiranje i pri-
vremeno postaviti nisku ogradicu od plosnog željeza, koja
će štititi površinu trga.
Postojeće zelenilo preporuča se zadržati i prema
prijedlogu stručnjaka za hortikulturu obnoviti i urediti.
Površina kvadratnog prostora trga mora se odre-
diti u jednom materijalu.
Tu postoje 3 mogućnosti:
- kamene ploče, veličine ne manje od 50/50 cm, tamno sive,
- granitne kocke,
- najjeftinija - asfalt.
Bez obzira na materijal koji će se odabrati, treba
posebnu pažnju posvetiti prezentaciji zdenca u sredini trga
(dvije kamene stepenice), Marijinom pilu (oblikovanje kroš-
nji u blizini), kao i pasicama oko podnožja drveća.
Slijedeća faza treba biti uređenje električne
rasvjete i sve ostale male komunalne opreme.
I vezano na to, uređenje svih pročelja i ure-
đenje unutrašnjih prostora objekata, po namjeni vezanih za
sadržaje trga.
KARLOVAC
REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

STROSSMAYEROV TRG

U istraživanju Strossmayerovog trga sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik
Mr Olga Maruševski, povjesničar umjetnosti
Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja Karlovac
Tomislav Lasić, dipl.ing. arh.
Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent
 - 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje Strossmayerovog trga

Sadržaj:
l. Povijesni razvoj Strossmayerovog trga
2. Prijedlog za uređenje plohe trga, konzervaciju,
asanaciju i restituciju arhitektonskog nasljeđa.
3. Tlocrt kapele sv. Josipa s pripadajućim kućama
Zbirka mapa i planova, inv. br. 121. Arhiv Hrvatske
u Zagrebu
 - 3 -

1. POVIJESNI RAZVOJ STROSSMAYEROVOG TRGA

U idealnom planu tvrđave iz l579. koji je vjero-

jatno prema postojećem predlošku nacrtao Zuan Baptista
Bianchini, nije još bilo označeno što se predviđa graditi
na prostoru koji se nalazi pokraj bastiona Zrinski (Kasnije
Kranjski bastion), u neposrednoj blizini glavnih gradskih
vrata - “Starih vrata”. Postojao je potreban razmak između
bastiona i bloka u srednjem pojasu pravokutnih renesansnih
“insula”. Uz bastion nije se predviđalo graditi objekte.
Za opskrbni centar sa zgradom predviđena je bila
jedna od zadnjih renesansnih kvadratnih “insula” u jugoza-
padnom dijelu tvrđave bliže “Novim vratima” prema Rakovcu.
Oružanu su predvidjeli podignuti na kvadratnoj “insuli”
pokraj Banskog bastiona (kasnije Karlov bastion).
Kasniji razvoj i gradnja potvrđuju da se je odstu-
pilo od prvobitnog plana s obzirom na sadržaje i lokaciju
najvažnijih zgrada. U blizini glavnih gradskih vrata, ”Sta-
rih vrata”, odvijao se glavni promet, pa su se sasvim pri-
rodno tu grupirale prve vojne i najznačajnije zgrade izuzev
crkve sv. Trojstva koja se je navodno razvila oko najsta-
rijeg objekta tvrđave, masivnog spremišta za puščani prah,
niske kule nad kojom je kasnije general Herberstein dao na-
dograditi zvonik crkve dovršen u prvobitnoj visini 1705.g.
U tvrđavi se među prvim zgradama spominju skladi-
šte baruta, oružana, magazin za hranu, pekara, generalski
dvor i bolnica. Skladišta baruta ugrađivala su se u bastione,
 - 4 -

pa se je približno u sredini Kranjskog bastiona nalazila

jedna polupodzemna nadsvođena okrugla barutana.
U tlocrtu tvrđave Ivana Pieronija iz 1639. označe-
ni su u neposrednoj blizini gradskih vrata pojedini objekti
za koje se je ustanovilo da su to bili najvažniji objekti
fortifikacije. Uz gradska vrata se nalazila stražarnica,
a na najbližem bloku uz bedeme zgrada vojne uprave, stari
“Generalat”, na istom zemljištu na kojem je kasnije podignu-
ta nova četverokrilna palača “Generalata”.
Renesansni pravokutni blok na kojem se danas nala-
zi Strossmayerov trg, kao i susjednu jugozapadnu rubnu
“insulu”, presjecala je po polovici ulica. Na dijelu bloka
bliže gradskim vratima nalazila se je zgrada nepoznatog
sadržaja, možda kolnica generala ili konjušnica, a u dru-
gom dijelu je na rubu bloka, zgrada “L” tlocrta, opskrbni
centar sa skladištem i pekarom. Jugozapadno na slijedećem
bloku na čestici trokutastog oblika, na kojoj se danas nala-
zi zgrada Gradskog muzeja Karlovac, nalazila se jedna ma-
sivnija zgrada za koju neki autori pretpostavljaju da je to
bio toranj za barut (mr. Milan Kruhek). Istraživanja tog
objekta dokazala su međutim da je to bila barokna kurija u
posjedu Frankopana i kasnije Zrinjskih. Vuk Krsto Frankopan
bio je general tvrđave od 1626. do 1652. pa je vjerojatnije
da je ta zgrada bila njegova rezidencija. Prvi arsenal je
najvjerojatnije bio lociran iza zgrade “Generalata”, bliže
Karlovom bastionu. Kako su temelji zvonika sv. Trojstva
 - 5 -

zaista masivno građeni vjerojatno je da je prizemlje ipak

služilo kao najstarije spremište baruta.
Približno polovicom 17.st. uz bedem su se počele
graditi građanske kuće koje su se nalazile na sjeverozapa-
dnoj strani uz bastion gotovo do gradskih vratiju. Jedino
su u osi barutane u bastionu bile razmaknute jednom širokom
česticom vrta. Takva je situacija zabilježena u planovima
tvrđave iz 1752. i 1758/59. s tlocrtno najstarijim tipovi-
ma kuća i oblika građevnih čestica. Tada je na rubu uz
bastion od bedema do gradskih vratiju bilo devet kuća.
Na bastionu su bile pravilne čestice s pomno obrađenim
vrtovima.
U prvoj pol. 17.st. trg još nije bio oblikovan
nego su svi objekti bili tako raspoređeni da se je moglo
k njima prići dijagonalnom komunikacijom direktno s grad-
skih vrata. Urbanističkim oblikovanjem trga bavili su se
graditelji tvrđave za generala J.Herbersteina od 1669 do
1689. General je započeo gradnju nekoliko važnih objekata
u tvrđavi i na kraju se pozabavio rješenjem trga tako da
je ponovno u cjelinu spojio renesansni blok na rubu kojeg
se jugoistočno nalazila čvrsta zgrada za opskrbu “danas
Proviant Haus” s jednim krilom za magazin i u njenom sklo-
pu kolnica za generala. Ta je zgrada bila vrlo važna, pa
je direktno bila povezana komunikacijom s gradskim vratima.
Vrlo je vjerojatno da je već u 17.st. dobila zidanu ogradu
oko dvorišta. Na jugozapadnom rubu bloka ispred svoje rezi-
dencije general je dao podići kapelu Maltežana ranije
 - 6 -

kurije Zrinski. Kapela je bila okrugla građevina s kupolom,

poduprta kontraforima, s glavnim ulazom prema trgu i sa
zapadno orijentiranim zvonikom. Pod kapelom je za sebe i
svoju obitelj uredio kriptu. To je bila prva monumentalna
građevina, premda malih mjerila, koja je zvonikom i kupo-
lom s laternom znatno nadvisivala bedem i davala poseban
plastični oblik silhueti tvrđave. Po kapeli je trg dobio
ime sv.Josipa.
Značajno je za prostorno shvaćanje i oblikovanje
trga, koji je sigurno bio planski izveden, da su dvije
kuće s vrtovima bile izgrađene pred nizom kuća uz bastion.
Tako je nastala i jedna zavojita veduta, danas Tijesna
ulica, koja se je nešto proširena nastavljala ispred tih
kuća sve do gradskih vrata. Time je ostvaren trg pravokut-
nog tipa omeđen sa svih strana soliternim građevinama, a u
drugom planu gustim nizom kuća. Sjeverozapadno uz bastion
i na susjednom bloku iza kapele, podignute su tada najveće
zgrade tipa baroknih kurija, rezidencija Herbersteinova i
zgrada vojnog Magistrata, do koje je kasnije, nakon razvoja-
čenja grada, podignuta i zgrada Vijećnice. Opskrbni centar
na bloku je čvrsto omeđivao taj već pravokutno formiran
prostor. Prema današnjoj ul. Josipa Kraša i palači Generala-
ta nasuprot opskrbnog centra, trg se široko otvarao prema
parku i zgradi generalata u drugom planu. Renesansna ploha
je bila sa svih strana, kao i danas, omeđena gradskim uli-
cama, sjeveroistočno današnjom Ul. Josipa Kraša, jugoisto-
čno Banjavčićevom, jugozapadno produžetkom Ulice Grgura
 - 7 -

Ninskog i sjeverozapadno ulicom u produžetku Tijesne. Takvo

se oblikovanje može tumačiti renesansnim osjećajem za pros-
tor trga, kao što je i centralni barokni objekt kapela
sv. Josipa, okrugla građevina s kontraforima, građena u
tradiciji srednjevjekovnih konstruktivnih elemenata i
renesansno-gotičkih prostornih formi. Kuća što se nalazila
na trgu u neposrednoj blizini kapele bila je od drvene
građe, građena za sakristana kapele. God. 1770. je imala
broj 131 i pripadala je beneficiju kapele. Druga kuća na
trgu broj 132 masivnija i “L” tlocrta s velikim vrtom bila
je građanska kuća Mirka Sinčića. Na jugoistočnoj strani na
rubu bloka nalazio se “Proviant Haus” s ograđenim zemljištem
jer mu je krilo magazina bilo srušeno. To je danas jedno-
katni objekt na Strossmayerovom trgu 8, pred kojim je kon-
zerviran tarac bivšeg dvorišta. Kuće pak koje su se nizale
uz bastion također su u drugom planu slikovito omeđivale
prostor trga. To su uglavnom bile “purgerske” kuće, a pone-
ke oficirske. U tom su nizu 1770. kuće pripadale:

1. br. 233, Sinzlin stan, u blizini gradskih vrata

2. br. 234, Josip Babić, regimentski ađutant
3. br. 235, Kovačić, viši oficir
4. br. 236, udovica Kovačić
5. br. 237, gostioničar, Grga Novak, danas kuća na Strossma-
jerovom trgu 3
6. br. 238, postolar Mate Tuškan
 - 8 -

7. br. 239, postolar Niko Mišković

8. br. 240, staklar Franjo Ćahan
9. br. 241, Franjo Suhanek
10. br. 242, pripadala je kapeli sv. Josipa.

Kuće što su pripadale Herbersteinovim beneficijem

kapeli sv. Josipa održavale su se kao i kapela od prihoda
s posjeda u Novigradu. Od 1745, kapela i beneficij zajedno
s novigradskim posjedom pripali su grofu Patačiću. God.
1786. je posjed i sve kuće u tvrđavi otkupila vojska. Nakon
toga je inženjer tvrđave Krey najavio regulaciju trga sv.
Josipa. On je 1775 otkupio za vojsku pet kuća od potpukov-
nika Stjepana Kovačića, od kojih se jedna nalazila i u nizu
uz Kranjski bastion. U kupoprodajnom ugovoru je ing.Krey
najavio rušenje te kuće. Počeo je rušiti drvene kuće u
blizini kapele s namjerom da uredi prostor oko kapele i trg
sv. Josipa. Ta je regulacija s rušenjem građnskih kuća na
trgu i onih trošnijih na obodu uz bastion, urbanistički
zahvat baroknog razdoblja s idejom da se prostor što više
proširi i da se prostorni akcent koncentrira na sakralni
objekt. Urbanizmu 18. st. ne smeta više nepravilnost linije
i plastična nepravilnost međusobnih odnosa kuća uz Kranjski
bastion. To je vrijeme kad se interpoliraju veće zidane
trgovačke kuće. Prva je solidno zidana kuća podignuta na
širokoj vrtnoj čestici na Strossmayerovom trgu br. 2.
Ostale su kuće u nizu tada obnavljane - Strosmayerov trg
br. 3. 1776. god. Krajem 18.st. ruše se stare kuće pokraj
 - 9 -

gradskih vrata i tada je podignuta jednokatnica na

Strossmayerovom trgu 1 i uglovnica Pavla Miškine 1 /
Strossmayerov trg. Sve su kuće do danas sačuvane, osim one
na Strossmayerovom trgu 6 koja je srušena polovicom 19.st.
i na njenom mjestu je oko 1870. podignuta nova. Početkom
20.st. je srušena najstarija drvena kućica koja se je nala-
zila na zemljištu današnjeg prolaza. Vidi se još na foto-
grafiji Strossmayerova trga, što su je snimili Brauner i
Walner.
Početkom 19.st. god. 1803. kapela sv. Josipa
bila je u trošnom stanju. Zbog njena popravka imenovana je
posebna komisija a dokumentaciju za obnovu preuzeo je da
izradi graditelj i urbanist Josip Stiller. God. 1809.
Karlovac je potpao pod Ilirske provincije, pa se tada po-
stavilo pitanje gradnje kazališta. Riječki trgovac Andrija
Ludovic Adamić koji je već ranije imao trgovačkih veza s
Karlovcem odlučio je da o svom trošku podigne kazalište i
veliku gostionicu. Po nalogu Maršala Marmonta, Magistrat
je 17.VI 1810. sklopio s Adamićem ugovor. Po tom ugovoru
predaje mu se kapela sv. Josipa i okolno zemljište od 24x10
hvati za gradnju kazališta i gostionice na 30 godina.
Određeno je da gradnja počne 1.I 1811. Do izvedbe tog
projekta nije došlo. Na bakrorezu Karlovca na majstorskoj
diplomi iz 1825. kapela više nije imala zvonika. Vojska je
u njoj držala skladište baruta pa je 1830. došlo do eksplo-
zije, nakon koje su ostatak kapele srušili. Na plohi trga
je poslije toga ostala samo zgrada vojne pekare.
 - 10 -

Čestice s kućama pripadale su oko trga 1855. ovim

vlasnicima:
- čestica 2, Franković Tito, kuća br. 2, danas Strossmayerov
trg 1
- čestica 3, Šveicer Ferdinad, poštar, kuća br. 3 (u stvari
dvije kuće, danas Strossmayerov trg 2 i 3, ali su se
čestica i kuće vodile pod jednim brojem). God. 1840. je
bio poštanski zastupnik Michael Šveicer.
- čestica 4, Arhauer Cecilija, kuća broj 4, danas
Strossmayerov trg 4.
- čestica 5, Roth Josip, kuća br. 5, danas Strossmayerov
trg 5
- čestica 6, Biščan Mirko, kuća br. 6, danas Strossmayerov
trg 6, na mjestu stare kuće izgrađena današnja u drugoj
pol. 19.st.
- čestica 7, Lukšić Tomo, kuća br 7, srušena početkom 20.
st.; na tom se zemljištu danas nalazi prolaz.

U drugoj pol. 19. st. je u nizu sačuvanih rano-

baroknih i kasnobaroknih malogradskih i trgovačkih kuća
podignuta samo jedna nova kuća koja se vrlo dobro uklapala
u stariju strukturu.
Početkom 20. st. srušena je visoka ograda s kapi-
jom oko dvorišta kuće na Strossmayerovom trgu 8. Kuća je
adaptirana za stanovanje kad je ukinuta vojna pekara i tada
su zazidane arkade na pročelju koje je bilo orijentirano
prema dvorištu. Dozidan je istak za nužnike. Od tada je
 - 11 -

objekt postao nezanimljiv, jednoličan.

Strossmayerov trg je devaloriziran već nakon ru-
šenja malteške kapele. Ipak je ostao najstariji i najizvor-
niji karlovački ambijent okružen malogradskim kućama, voj-
nim palačama i plemićkim kurijama te gradskom vijećnicom
koja je nadograđena i pregrađena prema planovima zagre-
vačkog arhitekta Holjca. Prije nekoliko godina na inicija-
tivu Gradskog muzeja Karlovac otvorene su sonde i otkriveni
temelji mauzoleja generala Herbersteina, tj. malteške kape-
le. Radove su vodili kustos muzeja Vladimir Peršin, prof.
i Tomislav Lasić, dipl.ing. arh. Pokazalo se je, da su
temelji izvanredno sačuvani, ali daljnje iskopavanje kripte
nije nastavljeno. Također je otkriven pločnik na bivšem
dvorištu zgrade Strossmayerov trg 8. Te su dvije plohe pri-
vremeno konzervirane, omeđene i pokrivene zaštitnim slojem
šljunka. Preostala ploha trga je asfaltirana. Stari pločnik
je gotovo sasvim sačuvan pred malogradskim kućama na sjevero-
zapadnom obodu. Pred vojnom pekarom su nakon rušenja zida
dvorišta posađeni 1925. bagremi, koji su pred godinu dana
zamijenjeni javorima. Posađeno je 7 javora. Po trgu su pos-
tavljene kazete od plastične mase s cvijećem i uređeno je
parkiralište. Istočnu stranu trga omeđuje Ulica Josipa
Kraša s dendrološkim vojnim perivojem kao zelenom kulisom
u pozadini i zgrada kasarne Ivo Lola Ribar. Ispred starih
malogradskih kuća bile su dvije breze, jedna se je osuši-
la.
 - 12 -

Pokušaji da se uredi Strossmayerov trg na kojem

su se tradicionalno održavali tjedni sajmovi lončarije i
domaćih rukotvorina iz okolice Karlovca, još ni izdaleka
kvalitetom ne zadovoljavaju onaj likovni dojam i umjetničku
baštinu koju treba istaknuti u ovom najtipičnijem karlovač-
kom ambijentu.

2. PRIJEDLOG ZA UREĐENJE PLOHE TRGA, ASANACIJA I KONZERVACI-

JA ARHITEKTONSKOG NASLJEĐA

Strossmayerov trg s arhitektonskim nasljeđem i

nalazima na površini sačuvanog pravokutnog renesansnog
bloka, predstavlja potencijalnu mogućnost konzervacije i
ostvarivanja idiličnog ambijenta i najizvornijeg, po izgra-
đenosti najstarijeg dijela povijesnog središta. Sadržaji
su znatno devalorizirani, propadao je od 1830. nadalje, a
u naše vrijeme rapidno propada najdragocjeniji dio arhitek-
ture izrazite spomeničke vrijednosti, s tipskim primjerima
malogradskih obrtničkih kuća iz 16/17. st. To je bogata
lepeza primjera arhitektonskih objekata od 17. do kraja
18.st. s obrtničkim, trgovačkim i plemićkim domovima, funk-
cionalnom vojnom arhitekturom, jednom od najstarijih palača
tvrđave, sjedištem generalata i Vijećnicom grada Karlovca.
Zaštićivanje nalaza s temeljima kapele Maltežana i najsta-
rijeg popločenja, zatim pokušaj da se ozeleni stablima ja-
vora i omeđi bivše dvorište objekta Strossmayerov trg 8,
 - 13 -

dobar su put budućem rješenju i konzervaciji plohe i građe-

vinskog nasljeđa.
Ovaj je ambijent zaštićen odlukom Regionalnog
zavoda za zaštitu spomenika kulture koja je predana SO
Karlovac, a naročito su istaknute kuće na sjeverozapadnom
obodu kao cjelina izrazite spomeničke vrijednosti. Stross-
mayerov trg je retrospektiva likovnih vrijednosti i stolje-
tnih razvoja stilova u arhitekturi Karlovca. Zbog toga se
predlaže razraditi poseban projekt njegove obnove, konzer-
vacije i prezentacije.

a) - Ploha Strossmayerovog trga je sačuvani

renesansni blok omeđen gradskim vedutama. Jedina kuća u
bloku, na jugoistočnom rubu, je jednokatnica “L” tlocrta,
Strossmayerov trg 8. Orijentirana je prema Banjavčićevoj
ulici pročeljem, a prema trgu dvorišnim pročeljem. Nakon
rušenja ograde oko dvorišta trg se je proširio i nastali su
novi prostorni odnosi koje su stručnjaci za zaštitu prirode
osjetili predimenzioniranim u odnosu na visinu i volumen
arhitektonskog oboda. Tim više jer se je i gusti niz kuća
sjeverozapadno, koje su najznačajnije za slikovito obliko-
vanje trga razbio, nakon što je najstarija “purgerska” kuća
srušena i prazno zemljište ostalo za široki prolaz prema
Cesarčevoj ulici. Dendrološki park sa sjeveroistočne strane
je zelena kulisa koja u drugom planu omeđuje trg, dok palača
kasarne “Narodnog heroja Ivo Lola Ribar” ne omeđuje trg
jer se nalazi nasuprot soliternog objekta na Strossmayerovom
 - 14 -

trgu. Dvorišno pročelje te zgrade može biti vrlo atraktivno

i samo po sebi rješenje za oblikovanje trga ako se izvede
rekonstrukcija pročelja i otvore arkade, te sruši istak
sanitarnog čvora koji više nije u upotrebi. Prema Banjavči-
ćevoj ulici objekt je uvijek pokazivao vanjštinom svoju
funkcionalnu namjenu. U tom je obliku dovršen u zadnoj
rekonstrukciji oko 1780. u stilu baroknog funkcionalizma
s klasičnim tipom čeških svodova u prizemlju, jednim od
najljepših svodova u Karlovcu.
Objekt je neadekvatno korišten, jer nije građen
za stambene svrhe. Zbog toga se predlaže raseljavanje sta-
nara i promjena namjene koja treba biti takva da svojim
sadržajem privlači što veći broj ljudi. Čim se promijeni
namjena, treba fasadu prema trgu rastvoriti arkadama i pred
objektom obnoviti kameni pločnik na čitavoj širini bivšeg
dvorišta. U prizemlje treba smjestiti ugostiteljski pogon
specijaliziranog tipa, npr. mliječni restaurant ili sličan
tip specijaliziranog restauranta za tople obroke. Na katu se
prostor također treba adaptirati i smjestiti jednu od usta-
nova: Crveni križ, Društvo inženjera i arhitekata, projektni
biro i sl. Kraće krilo orijentirano prema Ulici Josipa Kraša
također treba raseliti. Preporuča se adaptirati ga za druš-
tvene prostorije. U kući može biti osiguran jedan manji
stan za čuvara ili domara.
Prostor potaracan kamenom ispred zgrade treba pri-
ključiti kao vanjski prostor ugostiteljstvu u ljetnim mjese-
cima, smjestiti stolove sa sjenilima. Takav bi sadržaj znatno
 - 15 -

oživio Strossmayerov trg, jer je sada i u večernje sate

taj idiličan i starinski osvijetljen trg prazan, jer nema
privlačnog sadržaja.
Izvanrednu šansu za uređenje plohe trga predstav-
ljaju temelji malteške kapele sa zanimljivim zvjezdastim
oblikom koje treba konzervirati i prezentirati ih omeđene
pojasom kamenog taraca, i hortikulturom. Plastične kazete
sa cvijećem koje ne odgovaraju tako starom ambijentu tada
neće biti potrebne, jer će zaštitni pojas zelenila i konzer-
virani temelji malteške kapele biti dovoljni za ukras i
oblikovanje i oživljavanje plohe trga. Oko tog reprezen-
tativnog i nesvakidašnjeg spomenika mogu se postaviti i
klupe. Parkiranje na trgu treba zabraniti, a za osobna vo-
zila radnika SO Karlovac treba koristiti dvorišnu plohu
bloka “A”, sjeverozapadno od trga, plohu dvorišta PTT podu-
zeća u Karlovcu i dvorište između kuća u Ulici Pavleka
Miškine i Lenjinovoj ulici. Ta su dvorišta neiskorištena, a
s ulicom su spojena širokim vežama iz Lenjinove ulice, te
pješačkom vezom kroz vežu kuće na Strossmayerovom trgu 1.
Ta bi unutrašnja parkirališta trebala da budu zatvorenog
tipa, samo za službena lica koja rade u ustanovama u “Zvijez-
di”, i otvorena u radno vrijeme. Jedno od parkirališta se
nalazi na proširenom trgu pred zgradom banke u Cesarćevoj
ulici. Mogućnost odterećenja Strossmayerovog trga od parki-
ranja u vezi je s prjedlogom da se u sporazumu s JNA uredi
parkiralište na zemljištu iza kasarne “Narodnog heroja
Josipa Kraša”.
 - 16 -

b) Asanacija objekata, restitucija i djelomična rekonstruk-

cija objekata na sjeverozapadnom obodu te konzervacija i
rekonstrukcija originalnog popločenja

Malogradske kuće na sjeverozapadnom obodu izrazite

su spomeničke vrijednosti i treba ih pod svaku cijenu spa-
siti. Problem asanacije najugroženijih kuća koje su ujedno
i najstarije, a to su objekti Strossmayerov trg 2, 3, 4 i
5, ovise o budućim sadržajima. To naročito vrijedi za
objekt Strossmayerov trg broj 3 u kojem se nalazilo najsta-
rije svratište i gostionica u bivšoj tvrđavi koja je neko
vrijeme pripadala vojnom Magistratu. God. 1770. je pripada-
la gostioničaru Grgi Novaku koji je objekt temeljito popravio
1776. i obilježio ga svojim inicijalima na ključnom kamenu.
Drvena podzidana najmarkantnija kuća na trgu među “purger-
skim” domovima nastala je spajanjem jedne starije i jedne
mlađe kuće iz 17.st. Najvećim je dijelom u privatnom vlas-
ništvu jedne obitelji, koju treba iseliti i predati kuću
Savjetu mjesne zajednice “Zvijezde”. Objekt je potrebno
djelomično rekonstruirati i totalno asanirati, zatim ga
adaptirati za novu namjenu. U prvobitni oblik treba vratiti
raspored prostora u I katu gdje se predlaže smještaj pros-
torija za Savjet mjesne zajednice i Turistički savez, a
prizemlje adaptirati za ugostiteljstvo, vinariju ili točio-
nicu piva sa zalogajnicom. U tom slučaju objektu treba pri-
ključiti i dvorište susjedne kuće zajedno s dvorišnim krili-
ma. Tavanski prostor, koji je jedini i provobitno bio stam-
 - 17 -

beni prostor vlasnika kuće, može se adaptirati za stan

pazikuće. Zgrada je u posljednje tri godine rapidno
propadala, prenapučena je, a vlasnici i korisnici stanova
ne ulažu u održavanje zgrade. Većina pristaje, što je
zapisnički konstatirano u Savjetu mjesne zajednice, odreći
se svoga dijela, ukoliko im poduzeća u kojima rade osigu-
raju stanove. SIZ u oblasti stanovanja bio bi dužan rase-
liti penzionirane osobe koje je smjestio u kuću.
Prizemlja ostalih objekata se koriste za trgo-
vačku mrežu i malu privredu što treba podržavati i što više
proširiti u prizemlja poslovne prostore, osim u onim kućama
koje su građene za jednoobiteljske stanove kao Strossmaye-
rov trg 5. Nakon asanacije ugroženih kuća treba urediti
pročelja i obojiti ih prema dobivenoj skali boja koju je
ustanovio analizom žbuke i boja Resturatorski zavod Hrvat-
ske.
Jedan od bitnih kulturnih sadržaja na Strossmaye-
rovom trgu je zgrada Gradskog muzeja Karlovac koja će se
asanirati a za projekt asanacije je osiguran dio novca.
U okvir održavanja i konzerviranje trga i zaštite
njegove okolice spadaju i objekti u Banjavčićevoj ulici
koji znatno svojim pročeljima utječu na opći dojam trga kao
i plastično stepenovanje objekata u Ulici Grgura Ninskog,
koji završavaju snažnom vertikalom zvonika crkve sv. Troj-
stva. Zbog toga se u toj veduti grada ne smije dozvoliti
povišenje gabarita zgrada, a svi se objekti moraju asani-
rati i obnoviti njihova krovišta biber crijepom. Također je
važno proširiti stari tip konzolne rasvjete kandelabrima i
u Banjavčićevoj i u Ulici Grgura Ninskog.
 - 18 -

ZGRADA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC

KAPELA SV. JOSIPA

Zbirka mapa i planova, inv. br. 121. - Arhiv Hrvatske u

Zagrebu.

TLOCRT KAPELE SV. JOSIPA SA KUĆAMA KOJE JOJ PRIPADAJU

(tekst na poleđini nacrta ) - oko 1768/69.
No. 1. Kapela, No.2. Kuća od puškara; No. 3. Štabski
stan, No. 4. Stan sakristana.

TUMAČENJE ZNAKOVA
A. Sakristija
B. Stube za zvonik
C. Stube za kor
D. Stube za propovjedaonicu
E. Prizemlje
F. I kat
G. Sobe
H. Komora
I. Smočnica
K. Hodnik
L. Kuhinja
M. Podrum
N. nečitljivo
O. Predvorje
P. Staja
Q. Kolnica
R. Stube za I kat
S. Stube za tavan
T. Drvarnica
U. Staja
W. Dvorište
X. Vrt Snimio zastavnik Gery
KONZERVACIJA I PREZENTACIJA FORTIFIKACIJA

Mr Milan Kruhek :
BASTION SV. ELIZABETE (IV). Uredjenje i korištenje
prostora bastiona i ovog dijela obrambenih bedema
karlovačke tvrdjave

Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture,

Zagreb:
URBANISTIČKI UVJETI UREDJENJA PROMENADE UZ ŠANAC
NA POTEZU IZMEDJU DRAŠKOVIĆEVE I KURELČEVE ULICE
Mr Milan Kruhek, arheolog

BASTION SV. ELIZABETE (IV)

Uređenje i korištenje prostora bastiona i ovog

dijela obrambenih bedema karlovačke tvrđave
BASTION SV. ELIZABETE (IV)

Uređenje i korišenje prostora bastiona i ovog dijela

obrambenih bedema karlovačke tvrđave

1. Položaj i opis sadašnjeg stanja

Bastion sv. Elizabete koji je na planovima XVIII

i XIX st. najčešće označen rimskim brojem IV jedan je od
6 bastiona karlovačke tvrđave. Postavljen je simetrično u
suprotnoj osi Kranjskog bastiona na Kupi (I), između ba-
stiona sv. Josipa (III) i Koruškog bastiona (V) a asime-
trično prema vanjskim bedemima tvrđave, tj. eskarpnom i
kontraeskarpnom bedemu prema Korani.
Današnje stanje ovog bastiona prilično je očuvalo
njegov nekadašnji izgled i jedan je od bolje očuvanih ba-
stiona karlovačke tvrđave. Ipak mnogo je od svojeg izvor-
nog stanja izgubio: nivelacijom gradskih bedema i bastiona
prije i poslije regulacije grada, dizanjem nivoa terena
unutar obrambenih bedema grada, uređenjem i obrađivanjem
gradskih vrtova na bedemima i unutar bastiona, gradnjom no-
vih prometnica od novih do starih gradskih vratiju i grad-
njom puta preko gradske grabe od Kukuljevićeve (bivše Be-
demske) ulice prema Korani, te zasipavanjem gradskih graba,
djelovanjem atmosferilija i u najnovije vrijeme navažanjem
zemlje pa i smeća kojemu pruža dobar zaklon neuređena
 - ˝2 -

vegetacija na ovom dijelu gradskog bedema i samog bastiona.

Bastion je na istočnoj strani, preko bočnog bede-
ma prosječen novom prometnicom koja iz Kukuljevićeve ulice
vodi prema Korani. Ta je prometnica nastala nasipavanjem
dijela gradske grabe i upravo ona najgrublje narušava arhi-
tektonski ritam i pravilnu izvornu geometrijsku sliku ovog
bastiona, ruši potpuno vizuru između bastiona, grabe i
vanjskih obrambenih bedema tvrđave i presjeca kontinuirani
tok gradske grabe uokolo tvrđavskih bedema i bastiona.
Sadašnja vegetacija unutar i okolo tog bastiona
dijelom je prerasla u neuredno grmlje a visoki jablani
zatvaraju pogled kako s vanjskih bedema na grad, tako i iz
grada prema očuvanom vanjskom obrambenom sistemu tvrđave.
Sam je bastion okrnjen na njegovom prijelomu iz-
među čeonog i bočnog bedema bastiona kod dijela kurtine i
jedinog ravelina karlovačke tvrđave, urušavanjem zemlje i
trasiranjem rampe preko bedema na gornji nivo bastiona.
Jedna i druga strana čeonog bedema također su izgubile,
osim izvorne visine i svoju prvotnu geometrijsku pravil-
nost utiranjem rampi i staza za pješake.

2. Historijski sadržaj:
Bastion sv. Elizabete nosio je teret obrane kao i
ostali bastioni i gradski bedemi karlovačke tvrđave. Na
bočnim bedemima bastiona s njegove istočne i zapadne stra-
 - 3 -

ne, okrenutima prema bastionima sv. Josipa (III) i Koru-

škom bastionu (V), bila je uređena rampa i prsobran za
topovsku obranu. Karte i planovi iz XVIII i XIX st. tako-
đer označavaju postojanje jednog kazamatiranog magazina
od linije grkljana bastiona prema njegovoj vanjskoj osi
(plan i z 1740. iz Madž. nac. arh. br. 572521, i plan iz
1842. g.) Uz bedeme bastiona, unaokolo bio je uređen i
prsobran za vatrenu obranu gradske grabe i položaja na
vanjskim bedemima tvrđave.

3. Prijedlog korištenja i uređenja prostora bastiona i

ovog dijela karlovačke tvrđave
Prostor bastiona sv. Elizabete, pogotovo njegov
dio okrenut historijskoj jezgri grada, na kojem se i sada
nalaze uz cestu u Kukuljevićevoj ulici kuće br. 6, 8 i 10
vrlo je podesan za predviđenu namjenu gradnje nižeg gra-
đevnog objekta, doma umirovljenika. Takav bi objekt održao
kontinuitet ovdje izgrađenih kuća iz XVIII st., umjesto
sadašnjih stambenih, trošnih i dotrajalih kuća čija arhi-
tektonska i spomenička vrijednost ne zaslužuje posebna ula-
ganja za njihov popravak i održavanje. Objekt, koji ne bi
zatvorio vizuru obrambenog sistema bastiona, grabe i bede-
ma pružio bi istovremeno novim korisnicima nesmetano kori-
štenje prostora iza podignutog objekta na prostoru basti-
ona kao rekreativni park i šetalište uz pretpostavku i
 - 4 -

zahtjev da se taj prostor uredi i hortikulturno i uređe-

njem zapuštenog dijela bastiona na zapadnoj njegovoj stra-
ni uz bočni bedem prema ravelinu.

Korištenje ovog prostora u novoj namjeni nužno za-

htijeva:
a - Svaki zahvat na tom i u tom prostoru treba biti za
vrijeme radova pod stalnom kontrolom stručne osobe
arheologa, koji poznaje i situaciju na terenu i povi-
jesni razvoj tvrđavskog sistema Karlovca.
b - Prije svih radova potrebno je izvršiti detaljan arhi-
tektonski i geodetski snimak stanja bastiona u odnosu
na ostale postojeće fortifikacione objekte i u odnosu
na njegovo izvorno obrambeno stanje.
e - Prije bilo kakvih zahvata na tom terenu, ili u tok tih
radova potrebno je izvršiti nekoliko sondažnih arheolo-
ških iskopavanja koja bi provjerila historijsku doku-
mentaciju i namjenu ovog bastiona.
d - Svaku promjenu na terenu treba pratiti i registrirati,
opisno, fotografski i arhitektonskim crtežom i skicom.
e - Hortikulturno uređenje čitavog prostora mora iznaći
takovo riješenje koje će otvoriti prostorni odnos ba-
stiona i njegovu slobodnu komunikaciju s ostalim obram-
benim objektima tvrđavskog sistema na ovom prostoru.
f - U sklopu uređenja čitavog tog prostora bilo bi nužno
i vrlo korisno manjim zahvatima u postojeće stanje ba-
stiona i gradske grabe ispraviti sve manje deformacije
 - 5 -

na bedemima i bastionima, prije svega nivelacijom po-

stojećih rampi i zatvaranjem pješačkih staza koje pre-
sjecaju same bedeme bastiona, zatim odvozom navežene
suvišne zemlje, osobito smeća.

Poseban doprinos približavanju izvornijem izgledu

gotovo jedne polovice nekadašnje tvrđave bilo bi novo rije-
šenje komunikacije iz Kukuljevićeve ulice prema Korani. Ta
je komunikacija nastala u novije vrijeme zasipavanjem
gradske grabe. Otkopavanjem tog nasutog prostora, otvara-
njem kontinuiteta gradske grabe od V do III bastiona i
premošćivanjem ove prometnice jednom laganijom konstrukci-
jom koja ne bi teško ”legla” nad gradsku grabu od bastiona
pa na vanjske gradske obrambene bedeme dobili bismo izvor-
ne obrise čitave polovice obrambenog sistema karlovačke
tvrđave: 3 bastiona i njihove kurtine, gradska graba bar
sa dvije stranice ravelina između bastiona IV i V i vanj-
ski eskarpni obrambeni bedemi.
Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture,
Zagreb:

URBANISTIČKI UVJETI UREĐENJA PROMENADE UZ ŠANAC

NA POTEZU IZMEĐU DRAŠKOVIĆEVE I KURELČEVE ULICE
Urbanistički uvjeti uređenja promenade uz šanac na potezu
između Draškovićeve i Kurelčeve ulice

Šanac, kontraskarpa i glacis, te bastioni između

Draškovićeve i Kurelčeve ulice su u sistemu bivše fortifi-
kacije potpuno sačuveni objekti. Predlaže se zbog toga da se
taj kompleks konzervira i eventualno gdje je moguće resta-
urira.
U ovoj početnoj fazi asaniranja na glacisu u
drvoredu ”Crna promenada” potrebno je pristupiti rješenju
idejnog projekta buduće konzervacije s time, da se izvedbe-
ni radovi predvide u najviše 3 etape.

Budući da se radi o spomeniku kulture O - katego-

rije, općejugoslavenskog i svjetskog značenja preporučuje
se za izvedbene radove natjecati se za sredstva kod RSIZ-a
za kulturu SRH, te drugih većih investitora (SIZ za kulturu
Karlovac, veće privredne organizacije s područja općine
Karlovac).

Spomenuti dio fortifikacionog sistema tvrđave

između Draškovićeve i Kurelčeve ulice je najbolje uščuvani
dio fortifikacionog dijela tvrđave iz posljednjeg razdoblja
utvrđivanja Karlovca iz 1830 - 1860. g.
 Gotovo je sasvim sačuvan bastion ”Sv. Josipa” na
kojemu se danas nalazi vojno skladište.
Šanac i dio bastiona ”S. Elizabete” prekinuti
su tzv. ”Ruskim putem”. Bivši bastion ”S. Elizabete” sačuvan
je u svojim osnovnim obrisima.
Šanac je sačuvan do današnje Radićeve ulice, gdje
se nalazi i jedan Ravelin, koji je i danas u obrisima vid-
ljiv.
Šanac prati kontraskarpni bedem koji je i danas
sačuvan sa svojom osnovnom linijom koju bilježi drvored
stabala i vegetacije. Na nekim mjestima ta linija je izgu-
bljena jer prelazi u glacis tvrđave. Upravo na tom potezu
djelomično je usčuvana izvorna kamena oplata bastiona i
bedema tvrđave na potezu od bastiona ”Sv. Karla” do basti-
ona ”Sv. Josipa”. Na kontraskarpnom bedemu na cijelom
potezu tvrđava je bila zaštićena palisadnom ogradom.

Uvjeti uređenja promenade u šanac:

- treba pristupiti izradi idejnog projekta za
buduću konzervaciju i eventualnu restauraciju u toku 1979.
god. Nosilac idejnog projekta može biti Regionalni zavod za
zaštitu spomenika kulture, Zagreb, ili neka druga adekvatna
radna organizacija, pod stručnim vodstvom Regionalnog zavo-
da. Investitora izrade projekta trebala bi naći Skupština
Karlovac ;

- nakon izrade projekta trebalo bi pristupiti

radovima u dvije do tri etape u ovisnosti o raspoloživim
sredstvima. Zbog hitnosti zahtjeva, a prije izrade projek-
ta izdaju se također i urbanistički uvjeti za uređenje
promenade uz šanac na potezu između Draškovićeve i Kurelče-
ve, a koji se uklapaju u 1. etapu, uređenja i zaštite for-
tifikacije na datom lokalitetu;

- linija pješačke staze može se izvesti prema

postojećoj skici, s time da se linije livete kontraskarpe
i kontraskarpni bedemi označe prema izvornom stanju, poz-
natom iz povijesne dokumentacije, budući da postojeće sta-
nje, na nekim mjestima odstupa od izvorne linije;

- u prvoj etapi površina pješačke staze može biti

obrađena: dobro obrađenu podlogu, omeđenu granitnim kocka-
ma (5 x 5 cm ili 10 x 10 cm ) preporuča se asfaltirati.
- u drugoj etapi - kod realizacije idejnog pro-
jekta buduće konzervacije i restauracije fortifikacionog
sistema karlovačke tvrđave potrebno je asfaltnu podlogu
dignuti, te površinu pješačke staze obraditi:
a ) granitne ploče nejednakih veličina,
b) opeka veće čvrstoće.
 - staza treba biti isključivo pješačka;
- uz stazu se mogu postaviti klupe osvjetlje-
nje, košare za smeće;
- na mjestima u drvoredu gdje nema drveća treba
posaditi prema sugestijama stručnjaka za hortikulturu;

- na cijelom području potrebno je očistiti šikaru,

te redovito održavati čistoću kako na promenadi, tako i u
šancu, uz redovito košenje trave u Šancu.
FORTIFIKACIONA ARHITEKTURA
NOVA VRATA I STARA VRATA - Nacrt lit. W - iz 1806.
Zbirka mapa i planova, inv. br. 119. - Arhiv Hrvatske
u Zagrebu

T u m a č e n j e
od donjeg kata Novih vrata itd. - tlocrt
br. 1 srušeni zid u šancu, br. 2 neka vrst mosta za
dizanje koji nije uređen, te se grad brani samo sa dvo-
krilnim ulaznim vratima
Gornji sprat i tlocrt lit. Y
br. 1 ulaz iz bedema, br. 2 priručno skladište pribora
u kojem se nalaze razne sitnice od artiljerije

T u m a č e n j e
od donjeg sprata Starih vrata, - tlocrt Lit. Y
br. 1 ulaz, i br. 2 neka vrsta pomičnog mosta, istog
značenja kao i kod Novih vrata
Gornji sprat i tlocrt
br. 1 ulaz sa bedema, br. 2 različite male prostorije
za državne pritvorenike, br. 3 nekadašnja kuhinja,
br. 4 spremište za mondure
Anton baron de Scherding
obristwacht.
FORTIFIKACIONA ARHITEKTURA
STRAŽARNICE U KARLOVCU - Nacrt lit. Z - iz 1806.
Zbirka mapa i planova, inv. br. 120. - Arhiv Hrvatske
u Zagrebu

T u m a č e n j e
Glavna stražarnica na starim vratima i tlocrt u smjeru AA
No. 1. Soba za oficire, No. 2. stražarnica zajednička
No. 3. predvorje, No. 4. prostorija za zatvorenike,
No. 5. mala kuhinja

Stražarnica kod novih vrata i tlocrt u smjeru BB

No. 1.stara stražarnica, koja je izgrađena od drva
No. 2. novoprojektirana soba za oficire

T u m a č e n j e
stražarnice na Karlovom bastionu tlocrt u smjeru BB,
Kranjskom u smjeru EE, Josipovom DD i ”Wien bastionu” FF.
No. 1 predsoblje, No. 2. stražarnica
Antoni baron de Scherding
Obristwacht
FORTIFIKACIONA ARHITEKTURA
BARUTANA U KARLOVCU
Zbirka mapa i planova, inv. br. 126. - Arhiv Hrvatske
u Zagrebu
Nacrt lit. R - JEDNA BARUTANA (napomena: nalazila se u
Kranjskom bastionu)

Centralni presjek po položaju u močvarnom zemljištu, iz-

rađena u tlocrtu kružno.
Visina od temelja je B. sa usađenim pilotima, dolje kod
smjera a 8 b sa križno rađenim zategama kroz zidje uz
zategu od željeza koja je spojena sa drvenim dijelom; za-
tim jedna križna zatega c. i b. koja osigurava zid f.-g.
Kod F. je zadebljanje zida za jedan col do ležaja svoda
koji nije siguran od udaraca, nepravilan i plitak. Nad
svodom je zemljani nasip, označen lit. i.
Godine l737. navodi jedan puškar da je na zemlju položen
sloj zidanih opeka a nad ovima leže rogovi u jednom i na
glavnom zidu, kao i cjelokupno krovište pokriveno šindrom.
Lit. g. - h. su kanali za zračenje.

u ovoj barutani nalaze se isključivo samo dotrajale puške.

Antoni baron de Scherding
potpukovnik
KARLOV BASTION

BARUTANA, korištena kasnije za spremište - magazin.

Arhiv Hrvatske u Zagrebu

Nacrt magazina za puščani prah - Generalkomanda Karlovac
kut. 12 - 42 / 73 - 1783. Snimio kapetan ing. Schonat
Vladimir Peršin, prof.
kustos Gradskog muzeja Karlovac
Povjerenik za zaštitu prirode

HORTIKULTURA “ZVIJEZDE” U KARLOVCU

HOHTIKULTURA “ZVIJEZDE” U KARLOVCU

Karlovac je nastao planski potkraj 16. stoljeća

(13.7.1579. g.), kao tvrđava u obrani protiv Turaka, gra-
đena u obliku šestokrake zvijezde, opasana šančevima, koji
su tijekom vremena većim dijelom pretvoreni u parkove,
dječja igrališta, sportske terene (igralište za košarku).
Sjeveroistočni dio ostao je i do danas netaknut.
Od svog postanka do danas Karlovac je prošao neko-
liko razvojnih faza. On je iz svoje tvrđavne jezgre osva-
jao nova područja i tako se postupno razvijao. To je šire-
nje gradskog tkiva bilo vezano za način života njegovih
žitelja i za njihove ekonomske težnje, te se odvijalo
spontano, gotovo stihijski, često prema željama pojedina-
ca, koji su ili stanovitim svojim osobnim ili drugim cilje-
vima usmjeravali, odnosno oblikovali gradski organizam.
Karlovac se preko šančeva širio uz glavne ceste
prema Rijeci, Kordunu i Zagrebu. Ako prošetamo našim gra-
dom, osjetit ćemo faze njegovog razvitka.
Karlovčani su, shvaćajući vrijednost svoga grada,
nastojeći da pridonesu njegovom vanjskom izgledu i ljepoti,
1886. godine osnovali Društvo za poljepšavanje grada Kar-
lovca, koje je aktivno radilo do 1907. godine. Pravila
spomenutog Društva sastavio je gradski inženjer Alfred
Kapner. Društvo je uredilo parkove, šetališta, drvorede i
trgove, te obalu Kupe, pa je ono, uz načelnika Josipa
 - 2 -

Vrbanića i Gustava Modrušana, najzaslužnije da je Karlovac

danas grad parkova, odnosno zelenila. Prvi predsjednik
Društva bio je Josip Adžija, a tajnik Paulić. Za vrijeme
njihova rukovođenja zasađene su aleje divljeg kestena i
lipa oko karlovačke ”Zvijezde”, tj. uz šančeve, a to su
drvoredi kestena na bivšem Sajmištu, drvored na ”Žitnom
trgu” (danas ”Zrinjski trg”), nasad kestena kod ”Drvenog
placa” (ranije ”Pogorelski trg”), za kojeg je svojevreme-
no usvojen naziv “Trg Josipa Adžije”. Danas se na tom trgu
održalo 25 stabala kestena.
Najljepše karlovačko šetalište, koje je zasadilo i
uredilo Društvo, svakako je ”Promenada Marije Valerije”
(kasnije ”Nazorovo šetalište”), a danas ”Perivoj slobode”.
”Promenada” obuhvaća peterored kestenova, mjestimice ima i
lipa, koje u jugozapadnom dijelu više dominiraju tj. do
doma ”Partizan”. Prelaskom ceste, dalje uz Šanac, ide sada
drvored kestena i lipa, da bi na zaokretu, u pravcu Radi-
ćeve ulice i Rakovca, dominirala lipa, sofora i bagrem. U
produžetku, prelaskom ceste, drvored ide dalje uz rub
Šanca drvoredom kestena i tu i tamo lipom pa izbija na
”Ruski put” i ide dalje tzv. ”Schwarz-promenadom”. Ista se
nastavlja do ”Elektre”, ide Draškovićevom ulicom i izbija na
skver, gdje se sastaje s Gajevom i tu se prekida novim ure-
đenim skverom (1947.). Zapravo, tu je Šanac zatrpan, dio
je nove ceste, a ostali dio Šanca pretvoren je u park. To
je uz Lenjinovu, Gorana Kovačiča i Gundulićevu ulicu. U
navedenim drvoredima nasada uz Šanac ima 317 stabala i to:
 - 3 -

kesten, lipa te nešto javor, dud i jasen.

U ”Perivoju slobode” namjeravano je svojevremeno
izgraditi paviljon za glazbu, jer se u tom parku, prema
tradiciji, i danas ljeti još održavaju promenadni koncerti.
Pokušalo se urediti koncertni plato s fontanom, ali to ni-
je uspjelo. Na tom mjestu bio je 1901. godine postavljen
spomenik našem najpoznatijem povjesničaru Radoslavu Lopa-
šiću (1835.-1893.), što ga je podiglo “Društvo za poljepša-
vanje grada Karlovca”. Danas se taj spomenik nalazi na ne
baš prikladnom mjestu (podvodan teren), u sjeni ”Edison”
kina i Zorindoma. Na tom mjestu svojevremeno pa sve do,
nekako, 1945. g. nalazio se lijepo uređen ”ružičnjak” zvan
”Laubica” s kipom Flore, koji je postavljen 1888. god.
Tada je uređen nasad oko Zorindoma, a za uređ:enje ”Promena-
de” nabavljeno je 435 sadnica (kestenova i lipa). Isto je
društvo tada uredilo i jednoredni nasad kestenova, uz oba-
lu Kupe, sve do Dubovca. Oko starog grada Dubovca posađeno
je 250 stabala smreke i jele, kojih danas nema više. Pri-
likom obnove Dubovca posađeni su borovi. Društvo se bavilo
i brinulo oko sadnje i uređenja parkova i njihova održava-
nja tj. o čišćenju i potkresivanju drveća, uklanjanju ko-
rova i o izboru gradskih vrtlara. Društvo je 1888. godine
nabavilo kip Flore i postavilo ga iza Zorindoma. Na tom je
mjestu danas spomenik Radoslavu Lopašiću.
Za vrijeme gradonačelnika Josipa Vrbanića
(25.9.1895. - 1.3.1903.) uspješno je riješen botanički vrt
uz Koranu, koji je Vrbanić otvorio za javnost 1886. godine.
 - 4 -

To je bio vrlo lijep i vrijedan botanički vrt, u kojem su

se našla na okupu stabla nabavljena iz Nadbiskupskog vrta
u Zagrebu, iz Vranicanijevog rasadnika na Dubovcu, pa iz
Trsta i Beča. Sadnice je za Vrbanića nabavljao prof. Fra-
njo Šmid (prof. Šmid je predavao prirodopis i zemljopis u
Gimnaziji na Rakovcu). Perivoj je bio podijeljen na crno-
goričnu šumu, francuski i engleski tip parka, u kojem je
bilo izvedeno umjetno brdašce zvano Olimp. U perivoju je
izgrađeno 1897. g. tzv. ”Kneipovo lječilište”. Perivoj,
koji je do danas veoma osiromašio vrstama drveća i izgle-
dom, trebao bi biti obnovljen. Pristup mu je još sačuvan
alejom kestena (40 stabala). Vrbanićev perivoj zaštićen je
na temelju Zakona o zaštiti prirode, kao hortikulturni
spomenik, godine 1970.

BILJNI INVENTAR I NJEGOVO STANJE U ”ZVIJEZDI”

1. Trg Maršala Tita:

To je središnji trg Karlovca i slobodni prostor,
koji je u prvobitnom planu bio određen kao trg za smotre i
parade (”egzicir-plac, paraden-plac”). Okružen bivšom
”Oružanom”, danas kasarna ”Josip Kraš”, samostanskim kom-
pleksom, crkvom sv. Trojice, Komandom grada, crkvom sv.
Nikole i vojnim zgradama. U centru je zdenac. Površina
trga iznosi 8.135,60 m2 (stranice 110 X 73, 96 m) i može
 - 5 -

primiti oko 25.000 osoba. Do ovog su podatka došli Austri-

janci za vrijeme jedne smotre vojske. Na trgu je 1691. go-
dine podignut spomenik Madoni, kao spomen na epidemije ku-
ge, koje su često harale u gradu.
Prvobitno na ovom trgu nije bilo drvoreda. Poslije
I svjetskog rata tu su gradski oci posadili naokolo drvo-
red bagrema i lipa. Trg je tada služio kao gradski plac.
Na njemu su se održavali svi značajniji skupovi i prosla-
ve u gradu. Kao tržnica služio je sve do nedavno. Prepo-
ruča se da se i dalje zadrži drvored, a da se zabrani par-
kiranje automobila. To mjesto neka služi za okupljanje i
odmor, da se stvore pješačke zone, postave klupe za odmor
i da tako postane ponovno mjesto okupljanja (koncerti,
priredbe i dr.). Danas ovaj trg okružuje 14 javora , 5 lipa
i 3 bagrema (1977.). Uz komandu nalazi se jednored keste-
na, 7 komada, u dobrom zdravstvenom stanju. Oni su okruže-
ni lijepim travnjakom, ogradom niske kaline i cvjetnjakom.
Nasuprot njih i centralnog trga u sastavu je tzv. Mali
plac sa nasadom drveća (javor, lipa, bagrem - 25 komada).
Oštećene i stare primjerke trebalo bi postepeno zamijeniti
lipama. Ovaj dio je ponovno oživio. Namjena mu je da osta-
ne Mali plac za potrebe starijih stanovnika ”Zvijezde”
Također je potrebna postepena zamjena i na velikom trgu,
vršeći je sadnjom lipa.
 - 6 -

2. Strossmayerov trg:

Trg je većim dijelom asfaltiran, osim uz bivšu

vojnu pekarnu (gdje se nalaze tragovi stare kaldrme) i na
mjestu bivše barokne crkve posvećene sv. Josipu, koja je
zarušena 1833. g. Izgradio ju je od materijala porušenog
dvorca Zrinjskih sa Švarče , general grof Ivan Josip Her-
berstein 1680. g. Danas je tu posut sitni tucanik, stav-
ljena ploča s naznakom crkve. Tu je potrebno otvoriti te-
melje i katakombu tj. kriptu s grobom Herbertsteina i
hortikulturno riješiti kružni zid crkve. Uz bivšu vojnu
pekarnu svojevremeno su bili posađeni bagremi, ali uslijed
starosti i dotrajalosti danas su zamijenjeni sa 7 javora,
od kojih su dva uništena. Po trgu su postavljene cvijetne
okrugle, plastične kazete. Danas trg služi kao parkirali-
šte osobnim automobilima.
Strossmayerov je trg sa zapada okružen starim
obrtničkim kućama (neke iz 1777. g.), te kućom Zrinjskih
(danas Gradski muzej). Istočnu stranu trga čine zelene
kulise dendrološkog vojnog perivoja i zgrada tzv. ”Genera-
lija “ - Kadetska škola (danas kasarna ”Ivo Lola Ribar”).
Taj park je bio prvobitno uređen u ”francuskom” stilu
parkova. Danas je on zatvoren za javnost. U njemu prevlada-
va bagrem, javor i bor. Perivoj se naslanja na bedeme i
Šanac, koji su ovdje najbolje sačuvani.
Ispred starih gradskih kuća nalaze se dvije breze
koje treba sačuvati. Dvorišta su spomenutih zgrada zapu-
 - 7 -

štena. Nešto su bolje uređeni vrtovi u susjednoj ulici

Ivana Gorana Kovačića, puni su voćaka, cvijeća i travnja-
ka. Svi su ograđeni visokim zidovima. Dvorište Gradskog
muzeja uređeno je dijelom u vrtnu površinu na kojoj se na-
laze jorgovan, ukrasna trešnja, jabuka i smreka. U nižim
slojevima su razne vrste rijetkog bilja, paprati i ukra-
sno cvijeće - ruže.

3. Trg Josipa Adžije:

Trg je dobio ime 1894. godine po prvom predsjedni-
ku Društva za poljepšavanje grada Karlovca. On je uredio
taj trg na mjestu, gdje su bile drvene kuće, koje su iz-
gorjele u požaru (zato se ovaj trg i danas, kod starih
Karlovčana, naziva ”Pogorelina”, a zove se i “Drveni plac”,
jer su se ovdje do nedavno prodavala drva). Ovaj prostor
nema danas službeni naziv pa se predlaže da mu ostane
staro ime ”Trg Josipa Adžije”. Na jednom njegovom dijelu
izgrađena je vojna ambulanta, koja se nikako ne uklapa u
stari ambijent. Prostor trga omeđen je ulicama: Klaićevom,
Šestog maja (ranije Haulikova), Šenoinom i Kukuljevićevom.
Na ovom lijepom trgu nalazi se 25 kestenovih stabala, ko-
ji okružuju pravokutnu tratinu. U sredini se nalazi trafo-
stanica koju bi trebalo ukopati u zemlju ili je barem ka-
muflirati zelenim penjačicama i grmljem. Pozadinu parka
čini začelje stare gradske kuće 6. maja broj 18, u kojoj
je obitelj Porecki držala popularnu gostionicu ”Na Korani”
 - 8 -

(kat. čestica 1137 i 1138).

Vojna ambulanta (kat. čest. br. 1017), ograđena
je zelenom živicom (kalina), uz koju je u novije vrijeme
postavljena željezna ograda (crno obojena). Unutar ograde
je zelena tratina s drvećem: javor, vrba, breza i smreka).
Pozadinu čini nekoliko starih kuća i slobodni prostor u
smjeru starog vojnog magazina, koji je predviđen za kino-
dvoranu. Tu je uski zeleni pojas (travnjak) s nekoliko
topola. Predviđena je sadnja crnogoričnog drveća. Ukras
ovog ambijenta su dva mala ”ganjka”, koji se mogu urediti
penjačicama i cvijećem.
Ugao Kukuljićeve i Klaićeve ulice, tzv. ”Ruski
put”, je malo dvorište s drvarnicama, gdje bi se moglo za-
saditi nekoliko voćaka.
Prostor između kuća broj 16 i 20 u Kukuljevićevoj
ulici (katast. čestica broj 1009) sada je zapušteni vrt u
kojem se nalaze elementi starih gradskih vrtova: dunje,
kruške, ribizle, jagode, ruže, hibiskusi i dr. Sadašnji
vlasnik vrta je obitelj Katalinić (prijašnji vlasnik bila
je “Madame Mimi”). Spomenuti vrt je ovdje od davnine.
Pozadina kuća u “Kukuljevićevoj” ulici ( br. 12 i
14 Herder, 16 Popović i 20 Katalinić), gleda na Šanac.
Sve ove kuće imaju vrtove, više-manje uređene. Njihov je
nastavak rub samog Šanca, koji je zapušten pa se i na ne-
kim mjestima nalazi odloženo smeće. Kukuljevićeva ulica
zvala se prije ”Bedemska” ulica. Iza tih kuća postojala
 - 9 -

je pješačka staza, uz bedeme, što se i sada predlaže.

Produžetak Šanca u smjeru ”Schwarz-promenade” ide

uz vojne objekte, koji su ograđeni bodljikavom žicom, be-
tonskim stupovima i podviljalom šikarom bagrema, bazge i
raznog drača.

Unutar bloka kuća, između Šimunićeve ulice, Šestog

maja i Vojne bolnice, nalaze se dvorišta, u kojima domini-
raju orah i trešnja. U liniji s Vojnom bolnicom su vrtovi
s povrćem (prije je tu bilo dosta vinove loze). Taj bi dio
vrtova bilo potrebno (jedan dio) otvoriti i urediti kao
pješački prolaz - park i postaviti klupe. Svakako je po-
trebno sačuvati veliki orah u Šimunićevoj ulici, u dvori-
štu kuće broj 19.

U bloku kuća omeđenom Klaićevom ulicom, Šestog

maja, Šimunićevom i Karasovom ulicom, najznačajniji je
objekt crkva sv. Nikole i prostor oko nje. Danas je taj
okoliš crkve zapušteno zemljište, odijeljeno od Klaićeve
ulice zelenim zidom thuie (thuia occidentalis). Na tom
mjestu se prije nalazila jedna od najstarijih gradskih sa-
čuvanih kuća u ”Tvrđavi”. Njen portalni kamen čuva se u
Gradskom muzeju.

Pozadinu kompleksa kasarne ”Josip Kraš” moglo bi

se urediti kao parkiralište s trgovinama specijaliziranom
robam.
 - 10 -

Dvorišta-vrtovi kuća u Prešernovoj ulici naslanja-

ju se izravno na bedem Šanca. U njima se nalaze jablani,
bagremi, jaseni, šljive i kesteni. Taj je dio prikladan
za pješačku stazu, za miran i ugodan boravak, šetnje i od-
mor. U Frankopanskoj ulici, broj 11, nalazi se jedno od
najljepših stabala u ”Zvijezdi”, stari jasen (Fraxinus
excelsior L.), koji svakako treba zaštititi kao spomenik
prirode.

Na uglu Frankopanske i Prešernove ulice tj. bivše

”0ružničke“ i “ Školske” (kućni broj 4) predlaže se uređe-
nje sadašnjeg praznog prostora u cvjetnjak i da se stavi
niska drvena ograda tj. da postane mali gradski vrt. Ure-
diti fasade, vrtove i dvorišta u cijeloj Prešernovoj uli-
ci.

Unutar ”Zvijezde” vrijedna su, sa stanovišta hor-

tikulture, i dvorišta iza kuća u Banjavčićevoj ulici i
ulici Grgura Ninskog (danas Mliječni restoran). Tu predlaže-
mo uređenje vrtne restauracije.

Vrtovi i dvorišta između Klobučareve ulice i

Križanićeve su vrijedni zeleni pojas, koji otvara mogućno-
sti povezivanja pješačkih šetnji starim dijelovima grada.

Veza Radićeve ulice s ”Korzom” ima sretnu okolnost

što posjeduje drvored starog i lijepog drveća katalpi
 - 11 -

(Catalpa bignoides), kojih ima 17 stabala. Njih je svoje-

vremeno posadio odvjetnik Rajner.

Lijevo, od ugla Radićeve ulice, ugao ”Borovo”,

produžetak do Komunalne banke i ulica I. G. Kovačića tj.
do samog ruba Šanca, nalazi se maleni, uređeni prostor, na
kojem je 1918. godine podignut spomenik ratnicima palim u
I svjetskom ratu. Od biljnog inventara tu su dvije magno-
lije, dvije tuje i razno ukrasno grmlje te okolo živica od
kaline. Na tom prostoru nalazi se Meteorološka postaja.
Jedan je dio tog prostora automobilsko parkiralište.

Nastavak Radićeve ulice nadovezuje se na križanje

”Promenade”, tj. šetališta-drvored od divljeg kestena i
lipa, koje povezuje Šančeve, odnosno bedeme oko ”Zvijezde”.

4. Promenada:
Ona počinje kod ”Velike kavane”, a završava kod
bivšeg središnjeg raskršća, gdje se nekad nalazio spomenik
Radoslavu Lopašiću. Danas je to neuređeni plato s fontanom,
zapušten. Zatim, drvored od 40 divljih kestenova ide uz
Zorindom i ”Kneževićev miljokaz” - raskršće ”Senjske” uli-
ce i “Luizijane” (”Karoline”). To je jedan krak Promenade.
Drugi krak ide dalje ravno i prati Šanac do Marinkovićeve
ulice, kod Doma ”Partizan” (prije ”Sokolski dom”) i nasta-
 - 12 -

vlja Šancem uz igralište za košarku i dječji autodrom u

Šancu. Zatim ta divna Promenada zaokreće, ali sada više
ne starim kestenima i lipama, već javorima i topolama i to
od ugla ulice Rade Končara do Radićeve, koju siječe i na-
stavlja ponovno kao drvored kestenova i lipa sve do spoja
na tzv. ”Ruskom putu”, tj. do Klaićeve ulice. Dalje Promena-
da se produljuje tzv. ”Schwarz-promenadom” sve do Draškovi-
vićeve ulice i ugla Miškinine i Gajeve ulice. Ovdje je Prome-
nada prekinuta radi rekonstrukcije ulica, uređenja skvera
kod Nove pošte i ulaska u Karlovac.
Zdravstveno stanje kestenova i lipa na Promenadi
zadovoljava, ali na dijelu tzv. ”Schwarz-promenade”, koja
dugo vremena nije uređivana, ima veoma zapuštenih stabala,
osobito lipa (šupljine s truleži, lomovi grana i sl.).

Vrijedno je spomenuti i maleni nasad uz ulicu

Augusta Cesarca, ispred današnje Muzičke škole (prije
”Rajnerova kuća”), koji je uredio raniji vlasnik kuće
Rajner. Taj se mali park naslanja na Šanac, nasuprot ”Pro-
menadi” i Radićevoj ulici. U njemu je osobito vrijedan sta-
ri i lijepi primjerak žalosne bukve (Fagus slivatica forma
pendula), a ima smreka i javora.
Nastavak ovog malog perivoja je plato ruba “ Zvije-
zde”, na kojemu je podignut središnji Spomenik palim bor-
cima i žrtvama fašizma II svjetskog rata. U pozadini ovog
spomenika je 16 jablana, koji ga dijele od starih gradskih
 - 13 -

kuća u ”Križanićevoj” ulici (ranije ”Pekarskoj”).

Ovim prikazom obuhvaćeno je zelenilo ”Zvijezde”
u cijelosti. Pritom je istaknuto da je u nizu drvoreda
najvrijednija Promenada. U uređenju ovih šetališta Karlov-
ca sudjelovali su gotovo svi Karlovčani, jer su pomagali
financijski Društvo za poljepšavanje grada Karlovca.
 - 14 -

S A Ž E T A K

Karlovac, grad bogate prošlosti i kao industrijski,

trgovački i kulturni centar po svom položaju, hidrografskom
i cestovno-željezničkom čvoru, zauzima vrlo značajno mjesto
u našoj Republici. To nas obavezuje da mu prilazimo kom-
pleksno u rješavanju urbanističkih i hortikulturnih proble-
ma u okviru njegove historijske jezgre.
Razvitak novog centra grada uvjetovao je da stara
jezgra postepeno pada u zaborav. U pravcu novog centra idu
prometnice, uređuju se nove trgovine, moderniziraju se
prodavaonice. To se osobito osjeća nakon premještanja
tržnice sa Strossmayerovog trga.
Revitalizacija ”Zvijezde” zahtijeva i hortikultur-
no rješavanje, u prvom redu samih Šančeva, Promenade,
gradskih trgova te dvorišta i vrtova. U ”Zvijezdu” se mora
ponovno vratiti život. Treba ponovno urediti vrtove i dvo-
rišta, urediti začelja kuća uz Šančeve, kao na primjer u
”Bedemskoj” ulici. Uza stare zidove i ograde treba posadi-
ti ruže penjačice, bršljane i glicinije, koje će dati iz-
vanredan likovni ugođaj, harmoniju te dojam mira i tišine
u ovim starim gradskim kvartovima.
Da naglasimo još jednom: u “Zvijezdi” je nezaobi-
lazni problem, uz rješenje sanacije, oživljavanje horti-
kulture. Nasadi, drvoredi i cvijeće sastavni su dijelovi
 - 15 -

života.Oni čuvaju njegov lik i osebujnost, njegov ”Ego”

Obnova i održavanje drvoreda oko Šančeva je i očuvanje nje-
gove jezgre. To su već i stari Karlovčani uvidjeli, kada
su 1886. godine osnovali Društvo za poljepšavanje grada
Karlovca. To nas više obvezuje da sačuvamo bogatu horti-
kulturnu tradiciju Karlovca.
OBRAZLOŽENJE GRAFIČKIH I TABELARNIH PRIKAZA
VRIJEDNOSTI, VREMENA IZGRADNJE, VISINE, STANJA
I SADAŠNJEG KORIŠTENJA OBJEKATA U “ZVIJEZDI”
OBRAZLOŽENJE GRAFIČKIH I TABELARNIH PRIKAZA
VRIJEDNOSTI, VREMENA IZGRADNJE, VISINE, STANJA I
SADAŠNJEG KORIŠTENJA OBJEKATA U “ZVIJEZDI”

Podaci, dobiveni na temelju arhivskih istraživanja,

povijesno-umjetničkih i nekih arhitektonsko-tehničkih ana-
liza pojedinih objekata i njihova odnosa prema cjelini, da-
našnjeg stanja i korištenja objekata, pregledno su prikaza-
ni tabelarno i grafički na 5 karata:
1. Vrijednost objekata
2. Vrijeme izgradnje objekata
3. Visina objekata
4 Stanje objekata
5. Današnje korištenje objekata

1. VRIJEDNOST OBJEKATA

Skala vrijednosti objekata ima 5 stupnjeva:

a - izrazita vrijednost
b - viša ambijentalna vrijednost
c - ambijentalna vrijednost
d - niža ambijentalna vrijednost
e - neintegrirano u ambijent
 - 2 -

Problem valorizacije nije vezan samo uz postojanje

ili nepostojanje tzv. stilskih elemenata, nego prije svega
uz prostorno - oblikovnu vrijednost određenog objekta i to u
dva vida: individualnom, i u odnosu na čitavu aglomeraciju.
U tom smislu razrađeni su i stupnjevi vrednovanja. Smisao
tog stupnjevanja je upravo u tome, da se uoče ne samo indi-
vidualne nego i “ambijentalne” vrijednosti objekta, a to
znači njegova uloga u formiranju cjeline. “Vrijednosna”
skala određuje i karakter eventualnih intervencija na takvom
objektu, pri čemu bi teoretski trebalo uzeti u obzir da se
za objekt najviše kategorije primjenjuje princip najstrože
konzervacije (uključujući u nekim slučajevima čak i revalo-
rizaciju, odnosno rekonstrukciju prvobitnog stanja) s tim,
da ta strogost opada na nižim stupnjevima skale.
Kriterij za izrazitu vrijednost uzima u obzir širu
kulturno-historijsku cjelinu, u kojoj je povijesna jezgra
Karlovca nastala. Kod toga osim stilskih i oblikovnih vri-
jednosti, ulogu igraju građa i oblikovno-tehnički principi,
uz koje postoje i lokalne vrijednosti; u posljednjim se
razlikuje upotreba stilskih elemenata, a vrlo je karakteri-
stična pojava da se unutar iste aglomeracije mogu naći raz-
like u primjeni oblikovnih elemenata između reprezentativ-
nih gradnji i manjih objekata. Unatoč tome, izrazitu vrije-
dnost mogu imati i reprezentativni i manji objekti, ukoliko
se odlikuju individualnim osobinama i posebnim odnosom pre-
ma cijelom naselju.
 - 3 -

Viša ambijentalna vrijednost - objekt koji u nase-

lju ima istaknuti položaj bilo na trgovima, u veduti, na
markantnim točkama kao uglovne kuće na raskršćima, ili kao
kuće u nizu, tipološki karakteristične. Pri tom je važan
izvorni oblik kao i mogućnost, da se nekvalitetni zahvati
mogu ispraviti.
Ambijentalna vrijednost objekta je u tome, da on u
kontekstu s okolicom i ostalim objektima koji se nalaze na
manje važnim mjestima u naselju, a ipak daju karakter nase-
lju, bude zaštićen. Među ove objekte spadaju i oni koji su
izgubili svoj izvorni oblik, ali se po svom volumenu i ka-
rakteru uklapaju u okolicu i imaju svoj funkcionalni smisao.
Oni mogu zaštićivati objekte izrazite kvalitete.
Niža ambijentalna vrijednost je onih objekata, koji
nemaju neke osobite stilske vrijednosti, ali imaju jedno
drugo značenje, bilo kulturno-povijesno, ili su rariteti
kao pokazatelji nekih socioloških oblika. Također oni
objekti, koji su pregrađivanjem izgubili izvornost. I svi
oni objekti, koji se ne uklapaju po karakteru, stilu, volu-
menu i građi u svoj okoliš, a sami po sebi predstavljaju
bilo arhitektonsku ili sadržajnu vrijednost.
Neintegrirani su objekti oni, koji su izričito ne-
kvalitetni ili su u konfliktnoj situaciji sa okolicom, kad
je njihova interpolacija u ambijent bila nekvalitetna. Oni
narušavaju integritet cjeline ili ugrožavaju objekt spome-
ničke vrijednosti, pa čak i čitav ambijent urbanističke
cjeline.
 - 4 -

2. VRIJEME IZGRADNJE

Periodizacija gradnje objekta i pojedinačnih dijelo-

va ili faze gradnje označene su prema polovini stoljeća
ili na prijelazu stoljeća (na pr. 1. pol. 20. st. 18/19.
st.), a zastupljena je ova skala:

- u tabelarnom prikazu: - na karti (grafički):

a - 16. st. a - 16. i 17. st.
b - 17. st. b - 18. i 18/19. st.
c - 17/18. st (do oko 1825.)
d - 18 st. c - prva pol. 19. st.
e - 18/19. st. d - druga pol. 19. st.
f - prva pol. 19. st. (do oko 1920.)
g - druga pol. 19. st. e - 20. st.
h - prva pol. 20. st.
i - druga pol. 20. st.

Kao grafička oznaka na kartama zastupljena je “pre-

vladavajuća” datacija; kod objekata, gdje se javlja neko-
liko faza, a bilo je to moguće grafički razlučiti, prika-
zana je ta karakteristika.
 - 5 -

3. VISINA OBJEKATA

Visine objekata potrebno je utvrditi zbog određi-

vanja srednje visine naselja. U praksi služi za postavlja-
nje granice “non alterior”, zbog budućih interpolacija u
staro tkivo naselja.
a - prizemlje
b - I kat
c - II kat
d - III kat
e - IV kat i više

4. STANJE OBJEKATA

Ispitivanje stanja objekta je važno zbog budućih

intervencija u objekt. Uz građevno stanje objekta, u radnim
obrascima su i podaci o napučenosti kuće, komunalnoj oprem-
ljenosti i vlažnosti, koji su anketno i pregledom bili do-
stupni. Ovdje bi se trebali uklopiti i podaci dobiveni so-
ciološkim istraživanjem.
a - dobro
b - osrednje
c - loše
d - ruševno
 - 6 -

Dobro stanje - objektu je potrebno normalno održa-

vanje uz potrebne popravke. U dobro se stanje ubrajaju i
zgrade kojima je potrebna obnova pročelja ili začelja, jer
im mjestimično ispada žbuka, potreba popravaka oluka nor-
malno održavanje električne i vodovodne instalacije, te ka-
nalizacije. Popravci krovišta i djelomična izolacija pri-
zemlja od vlage.
Osrednje stanje - znači da su kući potrebni veći
popravci međustropnih konstrukcija (drvene građe), drvenih
stubišta i stolarije. Krovišta prokišnjavaju. Djelomično su
neprikladno korištene prostorije. Nagrđene su fasade raznim
otvorima izloga ili unutrašnji prostori nepotrebnim pregra-
dama i pokrivanjem svodnih konstrukcija. Na takvim kućama
fasade je potrebno žbukati i bojati, začelja i bližu okoli-
cu urediti. Električne instalacije su stare, vodovodne i
kanalizacione cijevi propuštaju. Kućama je potrebna teme-
ljita obnova.
Pod lošim stanjem se podrazumjeva potpuna dotraja-
lost nekih dijelova kuće, ne samo međustropne konstrukcije
i drvenih detalja, nego i statički problem nosivih zidova.
Prokišnjavanje i velika vlažnost prizemlja. Prenapučenost
i neadekvatno korištenje prostora. Nedovoljni sanitarni
uređaji ili odsustvo kanalizacije. Potpuna zastarjelost
električnih vodova. Potreba raseljavanja, radikalne asana-
cije ili rekonstrukcije; promjena namjene čitavog objekta
ili njegovog dijela. Nehajno održavani stambeni dijelovi.
 - 7 -

Objekt je ruševan, ako je potpuno dotrajao u kon-

struktivnim dijelovima, a kao takav prenapučen, nepriklad-
no korišten ili napušten. U tom slučaju treba prema njego-
voj vrijednosti odrediti njegovo rušenje i potpuno elimi-
niranje, ili ponovnu izgradnju bilo novog suvremenog objek-
ta, ili rekonstrukciju starog iz potpuno nove građe.

5. DANAŠNJE KORIŠTENJE OBJEKATA

Saznanje o današnjoj namjeni objekta važno je zbog

orijentacije o pravilnom i nepravilnom korištenju, kako bi
se nakon analize postojećeg stanja i sravnjivanja sa histo-
rijskim namjenama objekta starijeg porijekla mogla za urba-
nističko korištenje građevnog tkiva “zvijezde” predložiti
najsvrsishodnija namjena.

Kategorije korištenja objekta danas:

a - stambeni objekt
b - javni (administrativni, društveni, poslovni)
c - stambeno-poslovni (najčešće u prizemljima obrtnički
i trgovački, skladišni prostori)
d - vojni objekt
e - sakralni objekte
USPOREDNI TABELARNI PRIKAZ KATEGORIJA
VRIJEDNOSTI, VREMENA IZGRADNJE; VISINA,
STANJA I DANAŠNJEG KORIŠTENJA OBJEKATA
U “ZVIJEZDI”
PRIJEDLOZI INTERVENCIJA U POVIJESNOJ JEZGRI
KARLOVCA - “ZVIJEZDI”
(OPERATIVNA KARTA)
 PRIJEDLOZI INTERVENCIJA U POVIJESNOJ JEZGRI KARLOVCA -
“ZVIJEZDI”
(OPERATIVNA KARTA)

Ovi se prijedlozi temelje na rezultatima istraživa-

nja građevnog fonda u povijesnoj jezgri Karlovca, uključu-
jući urbanistički snimak prizemlja “zvijezde” po blokovima
u mjerilu 1 - 100 i arhitektonske snimke odabranih objekata
u mjerilima 1 - 50 i 1 - 100.

Preložene intervencije su :
A - rušenje
B - asanacija, asanacija i djelomična rekonstruk-
cija, totalna rekonstrukcija
C - interpolacija : nova izgradnja u zadanom
obliku čestice i slobodniji oblik
D - hortikulturni zahvat.

A - PRIJEDLOZI ZA RUŠENJE DOTRAJALIH I NEINTEGRIRANIH

OBJEKATA

Kod odlučivanja rušenja objekta uzeti su u obzir

faktor valorizacije, stanje objekta, ekonomska neopravda-nost
održavanja, sociološki faktor, cjelina bloka renesan-
sne “insule” i odnos bloka prema cjelini povijesne jezgre.
Zatim svi faktori potrebni normalnom funkcioniranju centra
 - 2 -

i uklanjanje onih zapreka zbog kojih je došlo do socijalne

degradacije, odumiranja pojedinih blokova i zona, te propa-
danja građevnog fonda.

a - Rušenje nentegriranih objekata

1. Školska zgrada u Šancu (TŠC - Drakulićeva ulica).
Trokrilni objekt interpoliran u jugoistočnom dijelu šan-
ca 1941/42. Predlaže se napuštanje objekta i rušenje na-
kon izgradnje novog objekta za školski prostor.
2. Prateći objekti, barake uz kasarnu “Narodnog heroja
Marko Orešković” na sjeveroistočnom obodu u šancu i uz
rub šanca nad bedemom bivšeg Karlovog bastiona.
Sadašnja situacija je fizička zapreka spajanja povije-
snog središta sa naseljem Gaza i razlog odumiranju čita-
ve sjeveroistočne zone jezgre i napuštanja poslovnih
prostora u Šimunićevoj i zanatskih prostora u Prešerno-
voj ulici.
3. Prizemni paviljon uz produžetak Radićeve ulice prema
“Velikoj kavani”, na sjevernoj strani.
b - Čišćenje blokova i oslobađanje od neintegri-
ranih objekata.
1. Križanićeva 36 - dvorišna ruševna prizemnica; rušenje
sa zabranom zidanja novog objekta. Uređenje dvorišta i
vrta. Pomicanje kapije u produžetku Ulice 6. maja i
oslobađanje glavnog pročelja objekta.
 - 3 -

Razlog: osiguranje zračnog i vrtnog prostora unutar blo-

ka i uređenje završnice gradske ulice zbog javnih inte-
resa i izgleda Ulice 6. maja i Križanićeve.
2. Ulice 6. maja (na čestici iza srušene kuće br. 4) - zi-
dano prizemno skladište unutar bloka. Osloboditi česti-
cu neintegriranog objekta zbog zračnog i vrtnog prostora
unutar bloka.
3. Radićeva 28 - dvorišno krilo. Prvi kat krila je ruševan
i treba ga srušiti zbog glavnog objekta.
4. Ulica 6. maja 3 / Radićeva 22 - rušenje dotrajalih zida-
nih i drvenih šupa u dvorištu. Oslobađanje i uređenje
dvorišta zbog spajanja sa dvorištem susjedne kuće u Ra-
dićevoj 20.
Razlog : oslobađanje zračnog prostora i uređenje unutra-
šnjosti bloka zbog poslovnih prostora u dvorišnim krili-
ma, koji se predlažu.
5. Križanićeva 3 - srušiti zidanu prizemnicu u dvorištu,
koja je ruševna, uz uvjet zabrane izgradnje bilo kakvog
objekta u dvorištu zbog zaštite unutrašnjosti bloka, ko-
ji se predviđa riješiti za javnu namjenu.
6. Križanićeva 5 - rušenje dotrajalog dvorišnog krila nakon
raseljavanja istog, uz uslov zabrane izgradnje novog.
7. Ulica 6. maja 16 - rušenje dvorišnog dotrajalog krila i
zabrana nove izgradnje, iz sanitarnih razloga.
 - 4 -

8. Šenoina 2 - rušenje recentnog krila izgrađenog u vrtu.

Zabrana izgradnje na vrtnoj čestici zbog uređenja Šeno-
ine i javnog parka; prijedlog je, da se na tom mjestu
otvori fotografski atelje kao zbirka Muzeja grada Kar-
lovca ili kao Foto-klub amatera Karlovca.
9. Banjavčićeva 14 - rušenje šupa u dvorištu i dotrajalog
stambenog objekta u dvorištu nakon raseljavanja, zbog
otvaranja unutrašnjosti bloka i rješavanja socijalnog
problema neuslovnog stanovanja.
10. Banjavčićeva 18 - rušenje dvorišne zgrade zbog neodgo-
varajućih sanitarnih uvjeta za stanovanje.
11. Ulica Josipa Kraša 1 - Rušenje gornjeg kata privremenog
krila za stanovanje, podignutog u toku gradnje glavnog
objekta.
12. Ulica 6. maja 9 - rušenje dvorišnog krila za privremeni
boravak uz uslov gradnje novog stambenog objekta na če-
stici srušene kuće.
13. Šimunićeva 10 - rušenje dogradnje na začelju zbog sani-
tarnih razloga i uređenja okolice crkve sv. Nikole.
14. Šimunićeva 12 - rušenje drvenih šupa u dvorištu - nakon
rješenja grijanja centra.
15. Šimunićeva 1 - rušenje prizemnog nastanjenog objekta u
dvorištu, zbog oslobađanja unutrašnjosti bloka.
16. Šimunićeva 14 - rušenje dotrajalog dvorišnog krila
kuće.
 - 5 -

17. Šimunićeva 15 - rušenje prizemnog objekta u dvorištu

nakon rješenja socijalnih pitanja stambenih korisnika
objekta, sa zabranom gradnje u dvorištu. Rušenje šupa.
18. Prešernova 19 b - rušenje dvorišne prizemnice i zabra-
na gradnje u dvorištu.
19. Kukuljevićeva 20 - rušenje prizemne zgrade (garaže) i
kapije dvorišta pred pročeljem iz estetskih razloga
prezentacije fasade kuće na završetku vizure iz Šimu-
nićeve ulice. Rušenje istaka na krilu kuće i uređenje
sanitarnog čvora unutar objekta.
Prijedlog rješenja uređenja trga i eventualnog parkira-
lišta na kraju Ulice 6. maja i Šimunićeve, kao javnog
prostora u tom dijelu grada.
20. Kukuljevićeva 11 - rušenje dotrajale prigradnje iza
kuće zbog čišćenja bloka, kojeg se predlaže za izgrad-
nju.
21. Kukuljevićeva 12 - rušenje prizemne šupe-garaže uz ku-
ću prema putu za Koranu i uređenje vrta na čestici,
zbog estetskog izgleda prilaza Korani.
22. Križanićeva 6 - rušenje dotrajalog objekta uz ulicu
i objekta na vrtnoj čestici. Uslov bi bio rješenje blo-
ka izgradnjom objekata stambene arhitekture sa poslov-
nim i zanatskim lokalima u prizemlju, uz zadani oblik,
na praznim česticama: objekt u Križanićevoj, i
23. objekt orijentiran prema Cesarčevoj ulici.
 - 6 -

24. Banjavčićeva 3 - rušenje neintegriranog i dotrajalog

objekta uz uslov izgradnje novog objekta prema zadanom
obliku.
25. Radićeva 24 - prizemni neintegrirani paviljon (prodava-
onica). Rušenje i izgradnja poslovnog objekta prema za-
danom obliku sa proširenjem čestice, uz uslov preselje-
nja objekta 6. maja 6 na susjednu česticu (nekad br. 4)
i rekonstrukcije istog.
26. Rušenje neintegriranih i dotrajalih objekata u Kuku-
ljevićevoj ulici 6, 8 i 10, na obodu centra prema šancu.
Restitucija istih bila bi ekonomski neopravdana.
Uslov je izgradnja razvedenog objekta javne namjene,
koji bi pratio oblik renesansnog rastera zbog zaštite
Kukuljevićeve (bivše Bedemske) ulice, šanca i bastiona.
Uslov je, da se uz gradnju objekta obuhvati i rješenje
hortikulture - prezentacija zvjezdastog kraka bivšeg
bastiona sv. Elizabete. Jedan od mogućih sadržaja je
Dom umirovljenika.
27. Rušenje neintegriranih vojnih objekata na jugoistočnom
rubu jezgre, na kraju Ulice 6. maja, uz prijedlog da
se izgradi novi objekt društvene namjene (za rekreaci-
ju, socijalna ustanova, dječji vrtić ili sl.) i uredi
trg ispred objekta, a hortikulturno prostor iza objekta
uz obod šanca.
28. Neintegrirani objekti unutar bloka “O” - Prešernova 2,
2b i 4, Frankopanska 2 (dvorišna krila zgrade) i Šimu-
 - 7 -

nićeva 11, dvorište, te eventualno recentno izvedena

dogradnja objekta u Frankopanskoj, br 4/I, kao neinte-
grirana - predlažu se za rušenje. Na tom prostoru mogu-
ća je izgradnja objekta društvene namjene - škole. Za-
dani uslovi bi zahtjevali izgradnju razvedenog objekta,
koji bi zaštitio oblik i čvrstoću renesansne
“insule”.
29. Rušenje neintegriranih objekata u Banjavčićevoj, iza
kasarne “Narodnog heroja Josipa Kraša”, zbog hortikul-
turnog rješenja i eventualnog parkirališta na prostoru
uz bedeme šanca i na prostoru bivšeg Karlovog bastiona,
s rješenjem pješačkog prelaza (premošćenja grabe) prema
naselju Gaza.
30. Rušenje ograda i dotrajalih pomoćnih objekata, šupa i
skladišta unutar bloka “G” - između Banjavčićeve, Grgu-
ra Ninskog, Radićeve i Marinkovićeve, zbog otvaranja
bloka za javnu namjenu i hortikulturnog rješenja.
31. Rušenje neintegriranog prizemnog objekta u Ulici 6. ma-
ja 13 i dotrajalih šupa kuće u Karasovoj 4, zbog rješe-
nja unutrašnjosti bloka između Vojne bolnice i objekta
uz Šimunićevu i Karasovu ulicu kao javnog parkovnog pro-
stora, uz pretpostavku dozvole gradnje jednog objekta
društvene namjene uz Ulicu 6. maja sa zadanim oblikom.
32. Rušenje prizemnog objekta iza kasarne “Narodnog heroja
Ive Lole Ribara” uz Karasovu ulicu i zidane ograde uz
Šimunićevu i Frankopansku ulicu, uz pretpostavku, da se
 - 8 -

taj prostor uredi ili hortikulturno ili za parkiralište

i da se izuzme iz posjeda JNA kao neiskorišten prostor
i neintegrirano riješen u strogom centru (inače se pred-
laže gradnja dvaju krila kasarne - koja su srušena u
prošlom ratu).

B - PROBLEM ASANACIJE I REKONSTRUKCIJE

Asanacijom i adaptacijom prizemlja obuhvaćeni su

svi objekti u povijesnom centru bez obzira na njihovu liko-
vnu vrijednost, jer od oporavljanja i odgovarajuće namjene
prizemlja ovisi revitalizacija centra i ispravno funkcioni-
ranje života u cjelokupnom prostoru grada Karlovca.
Na operativnoj karti (prijedlozi intervencija) obi-
lježeni su samo oni objekti, koji su kao izrazita ili viša
ambijentalna vrijednost od posebnog značenja za specifičan
izgled povijesnog centra i njegovog povijesnog građevinskog
inventara i oni objekti, čija je asanacija i rekonstrukcija
osobito važna zbog istaknutog smještaja ili posebne namjene,
koja se za objekt predviđa.
Obilježeni objekti su najviše kategorije prema va-
lorizaciji ili se nalaze u onim blokovima, koji podliježu
najstriktnijoj zaštiti ne samo objekta nego i njegove oko-
lice.
To su objekti:
1. Križanićeva 2
2. Križanićeva 3
 - 9 -

3. Mažuranićeva 3, zajedno s unutrašnjim dvorištem

4. Ulica 6. maja 2
5. Ulica 6. maja 6
6. Radićeva 19
7. Franjevački kompleks sa obodom u Radićevoj i Marinko-
vićevoj
8. Grgura Ninskog 6
9. Banjavčićeva 8
10. Strossmayerov trg 3
11. Strossmayerov trg 8
12. Banjavčićeva 14
13. Šimunićeva 2
14. Banjavčićeva 20
15. Banjavčićeva 24
16. Banjavčićeva 26 / Prešernova
17. Prešernova 13
18. Prešernova 17, zajedno s unutrašnjim dvorištem
19. Fasadno uređenje kuća u nizu u Križanićevoj ulici od
broja 18 do 36.

C - INTERPOLACIJA
Prijedlozi nove izgradnje (u zadanom obliku čestice
ili slobodnijem) na mjestima, gdje od ranije nisu postojali
objekti (prije ovih istraživanja) i na mjestima nakon oslo-
bađanja čestica od ruševnih i neintegriranih objekata.
Za svaki slučaj posebno odrediti će se približna
 - 10 -

tlocrtna površina izgradnje i gabarit objekta, u suglasno-

sti s Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika kulture u
Zagrebu.
Na par mjesta u karti predloženih intervencija
alternativno je sugerirana mogućnost izgradnje na zadanoj
čestici ili hortikulturno rješenje iste.

D - HORTIKULTURNI ZAHVATI - JAVNI PROSTORI UNUTAR

BLOKOVA

1. Unutrašnjost bloka između Radićeve, Križanićeve, Banjav-

čićeve i Marinkovićeve ulice (“E”), u slučaju evakuacije
JNA iz objekata u Radićevoj 8 i 10 i nakon adaptacije ti
tih objekata za novu namjenu (na pr. ugostiteljstvo) -
riješiti unutrašnjost bloka kao javni prostor - na pr.
vrtnu restauraciju.
Na uglu Križanićeve i Marinkovićeve, na čestici gdje je
ranije bila kuća, dozvoliti izgradnju uz zadani oblik
jednog objekta, ili riješiti prostor vrtnom arhitektu-
rom.
2. Unutrašnjost bloka iza kuća u Križanićevoj od broja
18-32 riješiti kao cjelinu: vrtna arhitektura zatvorenog
tipa sa ulazom kroz kapiju kuće br. 18 i izlazom u
Lukšićevoj ulici. To je bivši prolaz među bedemima i
kućama koji nije pripadao vlasnicima navedenih kuća,
nego je prisvojen nakon izgradnje objekata nasuprot, u
Klobučarevoj ulici.
 - 11 -

3. Park zatvorenog tipa oko sakralnog objekta - parohijske

crkve sv. Nikole, spomenika kulture, na Trgu Maršala
Tita i u Klaićevoj ulici.
4. Otvaranje unutrašnjosti bloka između Banjavčićeve, Radi-
ćeve, Grgura Ninskog i Marinkovićeve (“G”), kao javni
prostor sa ulazom iz Marinkovićeve ulice. Sve kuće na
obodu bloka su u društvenom vlasništvu - trgovačka i
ugostiteljska mreža i objekti s administrativnim sadrža-
jem SO Karlovac. Idealan primjer za orijentaciju života
unutar bloka u povijesnom središtu.
5. Klaićeva ulica - hortikulturno rješenje oko ambulante
JNA zbog maksimalne neutralizacije neintegrirane arhi-
tekture, uz uslov izgradnje nekoliko stambenih objekata
na prostoru bloka iza ambulante, kako bi se sačuvao rene-
sansni raster ulica na obodu centra.
6. Rješenje prostora iza kasarne “Narodnog heroja Josipa
Kraša”, prema Šimunićevoj ulici. Pretpostavlja se horti-
kulturno rješenje u kombinaciji sa parkiralištem.
7. Unutrašnjost bloka između zgrade Bolnice JNA i objekata
bloka “U” (Šimunićeva, Karasova) - kao javni prostor
parka. Uz pretpostavku omeđivanja parka objektom javne
namjene, orijentiranog prema Ul. 6. maja.
8. Rješenje parka sa manjim parkiralištem na prostoru iza
kasarne “Narodnog heroja Ive Lole Ribara” (bivši gene-
ralat), uz uslov rušenja dva neintegrirana objekta.
 - 12 -

Predviđene su manje čestice pod legendom nova iz-

gradnja ili hortikulturni zahvat, što će ovisit i o odluka-
ma potencijalnog investitora ili suradnika za zaštitu pri-
rode i hortikulturnog uređenja centra:
9. Čestica u Kukuljevićevoj ulici između objekata 16 i 20.
Na čestici se nalazi vrt sa bidermajer inventarom.
10. Uglovna čestica u Križanićevoj/Mažuranićevoj. Na mjestu
srušene barokne drvene kuće nalazi se malo odmorište
zelene površine sa klupom. Neuredno održavano.
11. Na uglu Križanićeve i Marinkovićeve, u prostoru bloka
u posjedu JNA, nalazila se barokna kuća. Odluka o rje-
šenju čestice ovisi o ideji projektanta i investitoru,
koji će preuzeti vojne objekte nakon evakuacije JNA.
12. Dvije čestice u Frankopanskoj ulici, pokraj broja 4 -
predviđa se uklapanje hortikulturnog rješenja u projekt
izgradnje bloka prema Šimunićevoj ulici.
13. Posebni tretman imat će glavni trg “Zvijezde”, Trg Mar-
šala Tita, i Strossmayerov trg, na kojem se zahtijeva
prezentacija sačuvanih temelja rotunde sv. Josipa, kao
centralnog sadržaja na plohi trga.