Bajram
dosni, pogotovu ako im ti blagdani, kao što
Vjerski aspekt obilježavanja Bajrama
u islamskoj tradiciji Bošnjaka
PIŠE:
HAFIZ ELVIR DURANOVIĆ
I
stinsku sreću i zadovolj-
stvo čovjek može osjetiti
tek kada njegovi dugotraj-
ni napori urode plodom.
Nije, stoga, nikakvo čudo da
su dva muslimanska blagdana:
Ramazanski i Kurban-bajram
propisani nakon ispunjavanja
dvije velike, teške i dugotrajne
vjerske obaveze: post u rama-
zanu i hadž.
Ovogodišnjem Ramazan-
skom bajramu posebno se ra-
dujemo jer smo, Allahu, dž.š.,
hvala, uspjeli ispostiti najdu-
že dane u godini, što vrijed-
nost našeg posta mnogostruko
povećava. Bajrami se u Bosni i
Hercegovini dočekuju više od
550 godina i Bošnjaci vrlo do-
bro znaju šta se od njih oče-
kuje u danima Bajrama. Sva-
ka generacija prenosila je svoja
iskustva na sljedeću. Bajram-
ske običaje i tradiciju bošnjač-
ki očevi prenosili su na sino-
ve, a majke na kćerke, tako da
je svako u porodici znao šta
treba raditi i kako se ponaša-
ti u danima Bajrama. O boš-
njačkim bajramskim običaji-
ma može se pisati iz različitih
uglova: sociološkog, antropo-
loškog, etnološkog itd. Mi će-
mo se, pak, kroz ovaj tekst vra-
titi u formativno doba i zaviri-
ti u živote ashaba i tabi’ina (ge-
neracija koja je živjela s asha-
bima) i pogledati kako su oni
dočekivali Bajram i o čemu su
pritom vodili računa, odnosno
saznat ćemo šta tvori vjerski
supstrat u bošnjačkoj tradiciji
obilježavanja Bajrama.
Prije Bajrama:
sadekatu-l-fitr
Sadekatu-l-fitr je obavezno
(vadžib) djeljenje prije klanja-
nja ramazanskog bajram na-
maza. ibn Omer, r.a., kaže:
„Allahov Poslanik, a.s., odre-
dio je sadakatu-l-fitr: jedan sa’
(četiri pregršti) hurmi, ili jedan
sa’ ječma na roba, na slobod-
nog muslimana, muško i žen-
sko, malo i veliko i naredio da
se sadekatu-l-fitr dadne prije
izlaska svijeta na bajram na-
maz.“ (Buhari)
Osnovna svrha sadekatu-l-
fitra je da se opskrbe siromaš-
ni muslimani u danima Baj-
rama. Allahov Poslanik, a.s.,
odredio je iznos sadekatu-l-fi-
tra u namirnicama koje su bile
u njegovo doba u svakodnev-
noj upotrebi. ubrzo nakon nje-
gove smrti među ashabima se
sve više počela koristiti pšeni-
ca, pa su uz hurme i ječam po-
čeli izdvajati sadekatu-l-fitr u
pšenici. u današenje vrijeme
govi ashabi bajram namaz su
iznos sadekatu-l-fitra određu-
22 Preporod BROJ 13/ 1071 • 1. JuLi 2016
je se na osnovu cijene jednod-
nevnog obroka.
Noć uoči Bajrama
S viđenjem mlađaka mjese-
ca ševvala nastupa Ramazan-
ski bajram. Vjernici bi već ta-
da trebali u sebi početi učiti
tekbire – glavno obilježje Baj-
rama. ibn Zejd prenosi da je ibn
Abbas, r.a., imao običaj govori-
ti: „Obaveza je muslimana ka-
da vide mlađak mjeseca ševva-
la da veličaju Uzvišenog Alla-
ha (da uče tekbire) dok se nji-
hov blagdan ne završi, jer Uzvi-
šeni Allah, dž.š., u Kur’anu ka-
že: „I da određeni broj dana
ispunite, i da Allaha veličate
(izgovarate Allahu ekber) za-
to što vam je ukazao na Pravi
put i da zahvalni budete.“ (El-
Bekare, 185) ibn Madže bilježi
da je Allahov Poslanik, a.s., re-
kao: „Ko provede noći uoči dva
Bajrama u ibadetu računajući
na nagradu od Allaha, neće mu
umrijeti srce na dan kada srca
budu umirala.“ iako je ovaj ha-
dis slab (daif) islamski učenja-
ci preporučuju da se noći uo-
či Bajramā provode u pojača-
nom ibadetu. imam Nevevi ka-
že: „Mi smo složni da je prepo-
ručeno oživjeti noć uoči dva Baj-
rama.“ (El-Medžmu’a)
Važno je napomenuti da se
u mnogim mjestima u Bosni i
Hercegovini sačuvala tradicija
da džamije budu pune na jaci-
ji noć uoči Ramazanskog bajra-
ma, kao što su bile pune tokom
ramazana, dok na sabahu pr-
vi dan Bajrama bude mnogo vi-
še svijeta nego inače. To je, za-
pravo, jedan od najboljih nači-
na da se oživi noć uči Bajrama,
jer Allahov Poslanik, a.s., kaže:
„Ko klanja jaciju u džematu kao
da je pola noći proveo u ibade-
tu, a ko klanja i sabah u džema-
tu kao da je ibadetu proveo cije-
lu noć.“ (Muslim) u onim mje-
stima gdje ove tradicije nema
trebalo bi je postepeno uvoditi.
uz tekbire i druge ibadete
noć uoči Bajrama može se isko-
ristiti i za preporučeno kupa-
nje (gusl). Tabi’in po imenu Za-
zan upitao je hazreti Aliju, r.a.,
o tome kada je kupanje (gusul)
pohvalno? Alija, r.a., je odgo-
vorio: „Petkom, na Ramazan-
ski i Kurban-bajram te na Dan
Arefata.“ (Tahavi) Naravno, oni
muslimani koji to žele mogu
ovo kupanje ostaviti za bajram-
sko jutro.
Povratak sa
sabah namaza i
pripremanje za
bajram namaz
Allahov Poslanik, a.s., i nje-
klanjali na musalli – prostor na
otvorenom na kojem namaz
može obaviti mnogo muslima-
na – i njihove pripreme za baj-
ram namaz uglavnom su zapo-
činjale nakon povratka sa sa-
bah namaza koji su klanjali u
džamiji. Poznato je, međutim,
da su neki ashabi i tabi’ini od-
mah nakon sabah namaza od-
lazili na musallu. Nafi preno-
si da bi Abdullah ibn Omer, r.a.,
klanjao sabah namaz u džamiji,
a zatim bi, onakav kakav je, od-
lazio na musallu. To znači da je
sve pripreme za bajram namaz
Abdullah ibn Omer, r.a., obavio
prije nego što bi krenuo na sa-
bah. u današnje vrijeme u Bo-
sni i Hercegovni bajram nama-
zi se klanjaju po džamijama pa
veliki broj vjernika nakon sa-
bah namaza ostaje u džamiji
i uz učenje tekbira, salavata, i
prigodno predavanje očekaju
bajram namaz. Kao da je Boš-
njake opisivao kada je tabi’in
ibrahim Nehai rekao: „Ljudi su
klanjali sabah namaz, a na nji-
ma su bila bajramska odijela.“
(ibn ebi Šejbe)
Bajram je najvažniji musli-
manski blagdan i jedno od obi-
lježja islama. Prirodno je stoga
na bajram namaz obući najljep-
še odjelo. Tako je činio Allahov
Poslanik, a.s., (Bejheki) njegovi
ashabi i generacije muslimana
poslije njih. i Bošnjaci na Baj-
ram oblače najljepše što ima-
ju i milina ih je promatrati kada
se, onako visoki, kršni u lijepim
odijelima poredaju u saffove da
klanjaju bajram namaz.
Tokom mjeseca ramazana
muslimani su svoje sabah na-
maze dočekivali posteći. Da bi
se napravila razlika između ra-
mazana i Bajrama Allahov Po-
slanik, a.s., je uveo u tradici-
ju da se prije odlaska na baj-
ram namaz nešto pojede. Bu-
rejde, r.a., kaže: „Allahov Po-
slanik, a.s, ne bi izašao na ra-
mazanski bajram namaz dok ne
bi nešto pojeo.“ (Taberani i Da-
rekutni) Poznato je da je Alla-
hov Poslanik, a.s., volio hur-
me, preporučivao je da se hur-
mama vjernici iftare, ali i da ne-
koliko hurmi neparnog broja
pojedu prije odlaska na bajram
namaz. Enes, r.a., kaže: „Alla-
hov Poslanik, a.s., ne bi izašao
na ramazanski bajram namaz
dok ne bi pojeo tri, pet ili sedam
hurmi, ili manji ili veći neparni
broj od toga.“ (ibn Hibban i Ha-
kim) Ashabi su poslušali svog
Poslanika, a.s., pa su tabi’inima
preporučili da i oni tako postu-
paju. Hazreti Alija savjetujući
kaže: „Pojedi nešto prije nego
što izađeš na ramazanski baj-
ram namaz.“ (ibn ebi Šejbe) Li-
jepu priču o tome kako su as-
habi i tabi’ini pazili da se ispo-
štuje ovaj sunnet Allahovog Po-
slanika, a.s., prenosi ibrahim
Prirodno je da ljudi u danima blagdana budu ra-
je kod muslimana, dolaze nakon uspješno
izvršenih velikih vjerskih dužnosti.
koji je rekao: „Do mene je doš-
Bajram je lo da je Temim ibn Seleme kre-
nuo sa svojim prijateljem na ra-
najvažniji mazanski bajram namaz. Idu-
muslimanski
ći tako Temim upita svog druga:
‘Jesi li pojeo nešto prije nego što
blagdan i
si izašao iz kuće?’ Odgovorio je:
jedno od ‘Ne.’ Temim ga je tada odveo do
obilježja trgovca kojeg je zamolio da mu
dadne jednu hurmu. Trgovac
islama.
mu je dao hurmu, a on ju je pru-
Prirodno žio svom prijatelju da je pojede.“
je stoga (ibn ebi Šejbe)
Bošnjaci su uobičajili da prije
na bajram
odlaska na sabah ili bajram na-
maz sa članovima porodice po-
namaz obući
jedu nešto slatko uz kahvu ili
najljepše šerbe, a sve to je u skladu s na-
odjelo. Tako vedenom praksom Allahovog
Poslanika, a.s., Naravno, po-
je činio
jesti nešto prije ramazanskog
Allahov bajram namaza je preporuče-
Poslanik, no i nije obavezno. Čuveni uče-
njak i tabi’in ibrahim Nehai ka-
a.s., (Bejheki)
že: „Ako (vjernik) pojede nešto
njegovi (prije ramazanskog bajram na-
maza) to je dobro, ali ne sme-
ashabi i ta ni da ništa ne pojede.“ (ibn
generacije ebi Šejbe)
muslimana
Odlazak na
poslije njih.
bajram namaz
I Bošnjaci
na Bajram Nakon obavljenih priprema
oblače Allahov Poslanik, a.s., je od-
lazio na musallu gdje se kla-
najljepše
njao bajram namaz. išao je
što imaju i pješice. Hazreti Alija, r.a., ka-
že: „Sunnet je na (ramazan-
milina ih je
ski) bajram namaz otići pješi-
promatrati ce i pojesti nešto prije nego što
kada se, se izađe iz kuće.“ (Tirmizi) As-
habi i oni poslije njih i u ovom
onako visoki,
segmentu nastojali su slijedi-
kršni u lijepim ti sunnet Allahovog Poslani-
ka, a.s. Džafer ibn Burkan tako
odijelima
prenosi da je Omer ibn Abdu-
poredaju laziz napisao pismo u kojem je
u saffove stajalo: „Ko je od vas u moguć-
nosti da ode na bajram namaz
da klanjaju pješice neka to i učini.“ Nama
bajram se danas može činiti nebitnim i
malehnim da jedan vladar tada
namaz.
već moćne islamske države pi-
še podanicima pismo takve sa-
držine, međutim, i ovo potvr-
đuje da su prve generacije mu-
slimana nastojale ići stopama
Allahovog Poslanika, a.s., lju-
bomorno čuvajući svaki, pa i
najmanji njegov sunnet. Ko ni-
je u mogućnosti da na bajram
namaz ode pješice može kori-
stiti prijevozno sredstvo. Mu-
hammed ibn ebi Hafsa kaže:
„Vidio sam Hasana (el-Basrija)
kako na bajram namaz ide jašu-
ći.“ (ibn ebi Šejbe)
idući pješice ili se vozeći ka
džamiji radi klanjanja bajram
namaza lijepo je u sebi učiti
tekbire. Abdurahmana ibn Zejd
kaže: „Većina nas je na stano-
vištu da se sa tekbirima ide na
musallu.“ (Et-Taberi) Ako neko
na bajram namaz ide u druš-
tvu, pa se zapriča i zaboravi
učiti tekbire, pa tako su pone-
kad činili i tabi’ini. A’meš kaže:
„Išao sam na bajram namaz sa
svojim drugovima: Ibrahimom,
Hejsemom i Ebu Salihom i oni
nisu učili tekbire.“ (ibn ebi Šej-
be)
Preporučeno je na bajram
namaz ići jednim putem, a ku-
ći se vratiti drugim putem.
Džabir ibn Adbullah, r.a., ka-
že: „Allahov Poslanik, a.s., je
na bajram namaz išao jednim,
a kući se vraćao drugim putem.“
(Buhari) Tumačeći ovaj hadis
Bedrudin Ajni navodi dvade-
set razloga zbog kojih je Alla-
hov Poslanik, a.s., išao na mu-
sallu jednim, a kući se vraćao
drugim putem. Mi smo za ovu
priliku izabrali jedanaesti u ko-
jem stoji: „Da bi se na što više
stanovnika Medine prosuo bere-
ket zbog toga što je Allahov Po-
slanik, a.s., prošao kraj njiho-
vih kuća i što su ga imali prili-
ke vidjeti.“ (umdetu-l-kari) Da
Allah, dž.š., podari da ga i mi
vidimo, te da se i na nas prospe
bereket zbog toga.
Klanjanje bajram
namaza
Dolaskom u džamiju na baj-
ram namaz vjernik neće kla-
njati nikakvu nafilu nego će
pronaći slobodno mjesto, sje-
sti i nastaviti u sebi učiti tekbi-
re ili slušati predavanje. Abdu-
llah ibn Abbas, r.a., kaže: „Alla-
hov Poslanik, a.s., je na Kur-
ban ili Ramazanski bajram iza-
šao na musallu i klanjao dva re-
kata bajram namaza i nije kla-
njao ništa ni prije ni poslije to-
ga.“ (Muslim) Kada nastupi vri-
jeme bajram namaza, neće se
učiti ni ezan ni ikamet. Dža-
bir ibn Semure, r.a., kaže: „Kla-
njao sam sa Allahovim Poslani-
kom, a.s., više puta bajram na-
maz bez ezana i ikameta.“ (Mu-
slim) imam će ustati i to će bi-
ti znak džematlijama da i oni
ustanu. Poredani u saffove kla-
njat će dva rekata bajram na-
maza s dodatkom šest tekbi-
ra, po tri trekbira na svakom re-
katu. Dva rekata bajram nama-
za i tekbiri su vadžib (obavezni)
i nije ih dozvoljeno zanemari-
ti. Esved ibn Zijad kaže: „Ibn
Mes’ud je (jedne prilike) sjedio,
a kraj njega su bili Huzejfe (ibn
el-Jeman) i Ebu Musa el-Eš’ari,
pa ih je Se’id ibn el-’As upitao o
tekbirima u bajram namazima.
Jedan od njih reče: ‘Pitaj ovog’,
a ovaj reče: ‘Pitaj ovog’. Huzejfe
mu reče: ‘Pitaj ovog – tj., Abdu-
llaha ibn Mes’uda.’ Upitao ga je,
a Ibn Mes’ud mu odgovori: ‘Pro-
uči četiri tekbira, a zatim uči
Kur’an, zatim ponovo izgovori
tekbir i učini ruku’. Zatim usta-
ni na drugi rekat i uči Kur’an, a
potom izgovori četiri tekbira na-
kon učenja Kur’ana.“ (Abdurre-
zak) Abdullah ibn Mes’ud mu
je rekao da prouči četiri tekbi-
ra na početku prvog stajanja i
četiri tekbira na kraju drugog
stajanja. To su, ustvari početni
tekbir i tri bajramska tekbira na
prvom, odnosno tri bajramska
tekbira i tekbir s kojim se ide na
ruku’ na drugom stajanju. Ras-
pored tekbira u bajram nama-
zu Abdullah ibn Mes’ud, r.a., je
u sljedećem predanju dodatno
objasnio. ibrahim kaže: „Jedan
od guvernera Kufe...je pozvao
Abdullaha ibn Mes’uda, Huzje-
fu ibn el-Jemana i Abdullaha
ibn ibn Kajsa i upitao ih: ‘Pribli-
žava nam se Bajram. Pa šta vi
mislite (Kako da učinimo)?’ Oni
odgovor prepustiše Abdullahu
ibn Mes’udu koji reče: ‘Izgovo-
rite devet tekbira: tekbir s kojim
otpočinje namaz, a zatim još tri
tekbira, zatim proučite suru, za-
tim izgovorite jedan tekbir i uči-
nite ruku’. Nakon (sedžde) usta-
nite (na drugi rekat) i prouči-
te suru, a potom četiri tekbira i
učinite ruku’ sa (posljednjim) od
njih.“ (ibn ebi Šejbe) Kada se iz-
govaraju tekbiri u bajram na-
mazu podignut će se ruke kao
kod početnog tekbira. ibrahim
en-Nehai kaže: „Ruke se podi-
žu u sedam slučajeva: kod po-
četnog tekbira, kod tekbira pri-
je učenja kunut-dove u vitr na-
mazu, kod (šest tekbira) tekbira
u bajram namazu...“ (Tahavi)
Na bajram namazu nakon su-
re El-Fatihe imam neće učiti ni
previše dugo, ni previše krat-
ko, već između toga. Semure
ibn Džundum, r.a., kaže: „Alla-
hov Poslanik, a.s., bi na baja-
ram namazu učio suru El-A’la i
suru El-Gašijeh.“ (Ahmed) Mu-
slim prenosi da je Allahov Po-
slanik, a.s., na bajram namazu
učio suru Kaf na prvom, a su-
ru El-Kamer na drugom rekatu.
Kada se završi namaz imam
će otići na minber i održati hut-
bu. Abdullah ibn Omer, r.a, ka-
že: „Allahov Poslanik, a.s., Ebu
Bekr i Omer, r.a., su klanja-
li bajram namaz prije hutbe.“
(Muslim) ibn Abbas, r.a., kaže:
„Klanjao sam bajram namaz
sa Allahovim Poslanikom, a.s.,
Ebu Bekrom, Omerom i Osma-
nom, r.a., i svi su klanjali pri-
je hutbe.“ (Buhari) Ove hadise
navodimo zbog toga da se zna
da je hutba nakon bajram na-
maza utemeljena na sunnetu
Allahovog Poslanika, a.s., i pra-
vednih halifa za razliku od hut-
be petkom koja se drži prije na-
maza. Ebu Seid el-Hudri kaže:
„Allahov Poslanik, a.s., izlazio
bi prvi dan Ramazanskog i Kur-
ban-bajrama na musallu. Ondje
bi otpočinjao s klanjanjem baj-
ram namaza, a zatim bi se okre-
nuo prema prema svijetu, a svi-
jet bi još sjedio u svojim redovi-
ma. Tada bi im održao hutbu,
davao savjete i oporuke i zapo-
vijedao. Ukoliko bi htio poslati
kakvo izaslanstvo, poslao bi ga;
a ako je želio nešto narediti, na-
redio bi, a potom bi se vratio ku-
ći.“ (Buhari) Prije, tokom i po-
slije hutbe imam će zajedno s
džematom učiti tekbire. Abdu-
llah ibn utbe kaže: „Sunnet je
učiti tekbire na minberu za Baj-
ram.“ (Abdurrezak) ibn Madže
prenosi da je Allahov Poslanik,
a.s., učio tekbir između dvi-
je hutbe na Bajramu i učio bi
mnogo tekbira na hutbi. Ovaj
hadis je slab, ali je u skladu s
ajetom „...i da Allaha veličate
(izgovarate Allahu ekber) za-
to što vam je ukazao na Pra-
vi put...“ (El-Bekare, 185) i ha-
disom: „Ukrasite svoje Bajrame
tekbirima.“ (Taberani)
Važno je napomenuti da,
hvala Allahu, dž.š., sve vi-
še Bošnjaka dolazi na bajram
namaz. Međutim, na osnovu
onoga što se može vidjeti pre-
ko TV ekrana veliki broj njih
uopće ne klanja bajram namaz
već samo prisustvuju klanjanju
i hutbi. Klanjanje bajram na-
maza je vadžib – obavezno svi-
ma koji su prisutni u džamiju
ili njenom dvorištu na bajram-
sko jutro, dok je slušanje hutbe
sunnet – neobavezno. imami bi
o tome trebali povesti računa
i upoznati džematlije sa ovim
pravilima.
Kada bi završili s namazom
ashabi bi jedan drugom česti-
tali Bajram. Muhammed ibn Zi-
jad kaže: „Bio sam sa Ebu Uma-
mom el-Bahilijem, r.a., i dru-
gim ashabima Allahovog Posla-
nika, a.s., pa kada bi se vraća-
li s bajram namaza jedni dru-
gima bi čestitali riječima: ‘Te-
kabbelallahu minna ve minke
(Da Allah ukabuli od nas i od te-
be).“ (Ahmed) Bošnjaci tako-
đer Bajram čestitaju učeći do-
vu jedan za drugog, samo što
Poslanik, a.s., i njegovi ashabi.
Hazreti Aiša, r.a., kaže: „Ebu
Bekr je ušao, a kod mene bija-
hu dvije ensarijske djevojke ko-
je su pjevale pjesme o danu Ba-
usa. Nisu to bile profesionalne
pjevačice.“ Ebu Bekr reče: „Zar
šejtanske frule u kući Allaho-
vog Poslanika, a.s.?’ Bilo je to
na Bajram. Allahov Poslanik,
a.s., reče: „Ebu Bekre, svaki na-
rod ima svoj blagdan, a ovo je
naš blagdan.“ (Buhari) Još je
karakterističniji sljedeći pri-
mjer. Hazreti Aiša veli: „Bio je
Bajram kada su crnci (došli) i
izveli predstavu sa štitovima i
kopljima. Pitala sam Allaho-
vog Poslanika, a.s., ili je on sam
rekao: ‘Želiš li gledati?’ Odgo-
vorila sam: ‘Da.’ On me posta-
vi iza sebe tako da je moj obraz
bio uz njegov i reče: ‘Nastavite
s predstavom Benu Erfide!’ Ka-
da mi je dosadilo, on upita: ‘Da
li ti je dosta?’ Odgovorila sam:
‘Da.’ ‘Idi onda’, reče on.“ (Bu-
hari) Dakle, ako je u džamiji,
s dopuštenjem Allahovog Po-
slanika, a.s, izvedena dramska
predstava za cjelokupnu druš-
tvenu zajednicu nema nikakve
smetnje da se organizuju slič-
ne priredbe povodom Bajra-
ma i danas.
Potrebno je napomenuti da
pojavljivanje mlađaka mjese-
ca ševvala ne označava samo
nastupanje Ramazanskog baj-
rama. Naime, mi često zabo-
ravljamo da je to također vrije-
me kada se oslobađaju šejtani,
a sa njima i sve negativnosti
koje su sputane mirovale to-
kom ramazana. Vidjeli smo da
je muslimanima preporučeno
da iskažu sreću i radost u da-
nima Bajrama, ali se to ne smi-
je činiti na nedozvoljen način
uz neprimjerenu muziku, ne-
dolično miješanje muškaraca i
žena i alkohol, što se, nažalost,
događa kod nas. Svi smo po-
Centralna oni pod utjecajem stoljetnog zvani, a posebno imami i ro-
bajramska života unutar osmanske kul- ditelji omladine koja to čini, da
svečanost na turne zone pritom govore: Baj- upozoravamo na tu anomaliju.
području IZ u ram šerif mubarek olsun (Neka
je mubarek (blagoslovljen) Baj-
BiH održava se u
ram), na šta se odgovara: Allah Poslije Bajrama
Begovoj džamiji
razi olsun (Allaha neka je zado-
voljan). Kada se završi Ramazan-
ski bajram lijepo je postiti šest
dana u mjesecu ševvalu. Ebu
Veselje u danima Ejub, r.a., prenosi da je Alla-
Bajrama hov Poslanik, a.s., rekao: „Ko
isposti ramazan i posti još šest
Prirodno je da ljudi u dani- dana u ševvalu kao da je po-
ma blagdana budu radosni, po- stio cijelo vrijeme.“ (Muslim) To
gotovu ako im ti blagdani, kao je zbog toga što se dobro djelo
što je kod muslimana, dolaze deseterostruko nagrađuje, pa
nakon uspješno izvršenih ve- se 30 dana ramazana računaju
likih vjerskih dužnosti. Tu ra- kao 300 dana, a šest dana šev-
dost lijepo je ispoljavati na do- vala kao 60 dana. Sam Posla-
zvoljen način kroz organizaci- nik, a.s., o tome kaže: „Post u
ju priredbi, svečanih akademi- ramazanu ravan je postu deset
ja, koncerta ilahija i kasida, or- mjeseci, a post šest dana ševva-
ganizovanjem večeri Kur’ana la je kao post dva mjeseca. Za-
i dr. Na sličan način u danima jedno to je čitava godina posta.“
Bajrama su se radovali Allahov (Nesai)
BROJ 13/ 1071 • 1. JuLi 2016. Preporod 23