NA C E STANDARD

MR - OL-75

Zahtjevi materijala

(izdanje (1984)

Prijevod:
veljaca 1991.god.
Inga Museta - Bajic
 •( ~·" . . ·. ..

NAC E NATiONAL ASSOCIATION OF CORROSION ENGINEERS

NACIONAIRO UDRUZENJE (DRUSTVO) INZENJERA

STRUCNJAKA ZA KOROZIJU

NAC E . STANDARn·'··>m ·~ 01. 76

(Izmijenjeno izdanje iz 1984. godine)

Clanak broj 53024

UVJETI KOD MATERIJALA

(Zahtjevi materijala)

NASLOV: .METAIRI MATERIJALI OTPORNI NA PUCANJE ZBOG

DJELOVANJA SUIFIDA I NAPREZANJA KOJI SE UPOTRE-
BLJAVAJU KOD OPREME ZA PROIZVODNJU NAFTE
 Ova NACE norma (standard) predstavlja medusobni dogovor
onih pojedinih clanova kpji SU pregledali OVaj dokument, njegove

ciljeve i odredbe (propise). Ova norma je predvidena da pomogne

proizvodacu, potrosacu i sirokoj javnosti. Njeno prihvacanje ne

sprijecava niukom pogledu bilo koga, bilo da je prihvatio ovu

normu _ili ne, da proizvodi, plasira, prodaje, ili upotrebljava

. pro~~-f9~~_,-. pr!ll!J.~~juj~_ l>.~ stupke ili procedure, koje nisu u

skladu s ovom Normom.
Standardi NACE podlijezu periodicnoj reviziji pa se korisnik
upozorava da koristi najnovije izdanje.

UPOZORENJE:

Ova norma moze biti revidirana ili povucena u bilo koje doba bez

posebnog upozorenja. NACE trazi da se postupci za potvrdivanje,

reviziju ili ponistavanje ovog standarda pokrenu najkasnije

dvije godine od dana prvog objavljivanja. Korisnici NACE stan-

dardnih normi mogu dobiti najnovije informacije o svim norma-

ma tako da pisu na adresu:

N A C E Publications Department

P.O. BOX 218340, Houston, Texas 77218

Odobreno - sijecnja 1984. godine

National Association of Corrosion Engineers

P.O. BOX 218340

Houston, Texas 77218

 .N A C E izdaj~ ovu normu u skladu s najboljom suvremenom te-
hnologijom koja se bavi specificnim podrucjem. Ovaj standard

predstavlja minimum zahtjeva i nikako ga ne treba smatrati

kao ogranicenje za upotrebu drugih postupaka i materijala.

Ova norma ne pretendira ni na to da se primjenjuje u svim

slucajevima vezanim za predmet. Nepredvidljive okolnosti mogu

. J>onistiti
:·,
<kor.~snost
.
ove norme u specificnim slucajevima.
·, ·,

, ··-· ·-' --·-~·- . ~ .

Kada·god je to moguce, preporuceni materijali definirani su

pomocu reference na prihvacene genericke deskriptore (kao sto

su UNS (l) brojevi) i/ili prihvaceni standardi, kao npr.
(
AISI~ 2 ) API,( 3 ) ASTM( 4 ) ili DIN (S)standardi.

N A C E ne preuzima nikakovu odgovornost za tumacenje ili

primjenu ovog standarda.

N A C E ne vrsi nikakve demonstracije, ne daje garancije ni

jamstva u vezi s objavljivanjem ove norme, te ovime izricito

odbija svaku odgovornost i krivnju za gubitak ili stetu nasta-

lu zbog primjene ove norme kao i narusavanje i povredu bilo

kojeg saveznog, drzavnog ili opcinskog zakona ili propisa s

kojim ovaj Standard moze doci u sukob.

'
Nista sto sadrzi ovaj Standard NACE-a ne moze se upotrijebiti u
svrhu davanja bilo kakovog prava, implicitno ili na neki drugi

nacin, za proizvodnju, prodaju ili upotrebu u vezi s bilo ko-

jom metodom, napravom ili proizvodom zasticenim dokumentom 0

zastiti patenta,kao ni za oslobadanje od odgovornosti ili za-

stitu bilo koga protiv obaveze u slucaju narusavanja (krse-

nja) dokumenta 0 zastiti patenta.
 PREDGOVOR

Ova N A C E norma (zahtjevi materijala) samo je jos jedan

korak u nizu studija komiteta, njegovih izvjestaja, simpozi-

ja i normi koju je omogucila grupa komiteta T-1 (Kontrola ko-

rozije. u proizvodnji nafte) a u vezi opceg problema pucanja

metala
.. . ..
.. - . --
zbQg ·ajeioviuijli sulfida i naprezanja (SSC). Veci11a
·~. ·. ..
. . . . .. -:
. ~. . ' ·.
~· .:
' . ''.:' ··;~·-·-. '. .· ..-....·

ovog projekta usmjerena je prema industriji nafte i plina.

:Mnoge smjernice i specificni zahtjevi iz ove norme baziraju se

na terenskim iskustvima s navedenim materijalima, kada su

upotrijebljeni u specificnim komponentama, a mogu se primije-

niti i na druge komponente i opremu u naftnoj industriji, pa i u

drugim industrijama. Korisnici ovog standarda moraju paziti

kada ekstrapoliraju (vade) sadrzaj ove norme radi upotrebe izvan

njenog osnovnog cilja.

Materijali, toplinska obrada i zahtjevi za svojstvima metala ko-

ji su dani u ovom standardu predstavljaju vrhunac tehnoloskog razmi-

sljanja Radnih grupa T-1, F-1, T-1 F-16 i T-1 F-1~ i njihovog

pokrovitelja - Jedinica komiteta, T-lF zaduzenog za Metalurgi-

ju naftne op~eme.

Ova N A C E norma azurira i nadovezuje se na MR-01-75 (1980-Iz-

mijene)-pod naslovom - Metali otporni na pucanje uslijed dje-

lovanja sulfida i naprezanja koji se koriste u proizvodnji opre-

me za naftna nalazista i sadrzi dodatke (supplements) 1-6 koji

su ovjereni izmedu 1980-i 1983 godine MR-01.75 (1980-Izmijenje-

no izdanje) nasljeduje izdanje iz 1978.godine, s istim naslovom,

a izdanje iz 1975. godine iste norme bilo je pod naslovom "Ma-

terijali za ventile otporni na SSC u proizvodnji i instalaciji
naftovoda".
Ovo izdanje iz ··1975.godine naslijedilo je izdanje (revidirano 1973.
godine) a to je bila N A C E publikacija 1 F 166 pod naslovom
".Metali otporni na pucanje zbog djelovanja sulf ida u proizvodnji
ventila koji se koriste kod proizvodnje nafte i u naftovodima"
a takoder i N A C E publikacija L B 163 pod naslovom "Preporuc-
ljivi
- .
.
materijali
.. . .
za pomocne ...
uredaje kod sumporovitih nafti" (ko-
. . ·,'_ '.
.. .<. ·~~ i·"' ~!:..:, .
ja je_,obuhv.acala .._l.5o probnih specifikacija ventila, 51 spec.
naglog pada tezine, 60 spec. cjevaste robe, i 5o spec. gubitaka
nazivne snage).
Ova norma bit ce tiskana u prepravljenom izdanju prema potrebi
a odrzavat ce tehnoloske promjene. Vidi Poglavlje 1.6.
 ZAHTJEVI MATERIJALA (S VOJSTVA)

Metalni materijali otporni na pucanje uslijed djelovanja sulfi-

da, i naprezanja koji se koriste u otpremi za proizvodnju nafte.

SADRZAJ

Poglavlja Stranica

1.1 •.Ci.lj (svr_ha) l

1.2. Primjena 1
1.3. Kiseli mediji 2
1.4. Kontrola (kontrola SSC) otpornosti mat. na
pucanje uslijed djelovanja sulfida i
naprezanja 3
1.5. Prihvatljivi materijali 3
1.6. Postupci za dodavanje novih materijala ili
procesa 3
1.7. Potrebne tvrdoce 5
l.R. Rukovanje ~aterijalima 6
1.9. Izbor materijala 6
2. Def inicije 7
3. Neobojeni metali 14
3.1. do 3.3. Opce napomene 14
3.4. Ugljicni celici i nisko legirani celici 14
3.5. Sivo sirovo zeljezo 15
3.6. Anstenitski nerdajuci celici 16
3.7. Feritni nerdajuci celici 16
3.~ •.Martenzi tni nerdajuci celici 16
3.9. Kaljenje nerdajucih celika pomocu talozenja 17
3.lo.Celici slobodne obrade 17
3.11. Dvostruki (dupleks)(anstenitski/feritni)
nerdajuci celici 17
4. Obojeni metali 18
4.1. do 4.2. Opce napomene 18
4.3. Zastitna prevlacenja obloge i odljevci 2o
4.4. Ostale legure 2o

5. Proizvodnja 21
5.1. Opce napornene 21
5.2. Obloge 21
5.3. Zavarivanje 21
5.4. Identifikacijsko presanje ("stancanje") 22
5.5. Izrad~ navo.ja 22
5.6. Po~t~~ci hladne deforrnacije (hladnog pre-
oblikovanja) 23

6~ Vijcani spojevi 24
6.1. Opce napornene 24
6. 2. Izlozeni vijcani spojevi 24
6.3. Neizlozeni vijcani spojevi 24

7. Galvaniziranje i prevlacenje metalorn 26

7.1. Opce napornene 26
7.2. Prevlacenje rnetalirna 26
7.3. Nitriranje 26

8. Lezajevi, opruge, uredaji za rnjerenje

i indikaciju tlaka 27
~.l. Opce napornene 27
8.2. Lezajevi 27
8.3. Opruge 27
8.4. Uredaji,za rnjerenje i indikaciju tlaka 27
8.5. Brtveni prsteni 28

9. Veniili i zracni regulatori (prfgusivaci) 29

9 .1. - 9. 2. Opce napornene 29
9.3. Osovine (vratila) ventila, vretena ventila
i vrhovi (cepovi) 29

lo. Busotine, odvodni cjevovodi, sabirni

cjevovodi, uredaji i proizvodna postrojenja 3o
 lo.I. Opce napomene 3o
lo.2. Busotine 3o
lo.3. Podzemna oprema 3o
lo.4. Usca busotina 31
lo.5. Odvodni i sabirni cjevovodi 31
lo.6. Proizvodni uredaji (pogoni) 31
lo.7. Kompresori i pumpe (crpke) 32
- -

11~··."!"''"
... 1•·
Oprem~
~.:'..: ••:; ..
~a h~~~rtje
-.-_ .. ,,. ... ··-··-. ::.:""." .\ .. ··
~-~ .......
i po~lu~ivanje
. . . ·., .. .. :.
busotine 33
11.1. Opce napomene 33
11.2. Kontrola uvjeta busenja i posluzivanja
busotine 33
11.3. Oprema za busenje 33
11.4. Uredaj za sprecavanje izbacivanja
~·

(eruptiranja) (BOP) (preventer) 34

11.5. Prigusni sabirni cjevovodi i cjevovodi kojima
se dovodi isplaka za ugusivanje busotine 35
11.6. Isplacne crpke (sisaljke) 35
11.7. Ispitivanje udarne (teske) sipke za
busenje uz primjenu uzeta 35
11.8. Uredaji za pokusno pridobivanje nafte 36
11.9. Operacije plutajuceg busenja 36
11.lo.Oprema za posluzivanje busotine 36

TABELE
1. Tipicni neobojeni metali prikladni za direktno
izlganje ~umporovodicnim (kiselim) sredinama
(medijima) 38
2. Nerdajuci celici prikladni za direktno izlaganje
sumporovodicnim medijima 39
3 • .Materijali koji ne sadrze zeljezo prikladni za
direktno izlaganje kiselim (sumporovodicnim)
medijima 4o
4. Prihvatljive specifikacije po normama API i
ASTM za cjevastu robu 41
5. Prihvatljivi materijali za podzemnu opremu
koja se direktno izlaze kiselim medijima 42

DODACI:

A. Kaljenje nerdajucih celika talozenjem 43

B. Prekidni prsten za radu u uvjetima SSC 44

 '. 1,

.. -· - -- -
· - - --;-
··- -
4-++~
.
HPSlATOTAlPllEUUlll r-r-

.. :,1
.i;.~·
if
·,.
)~
1;.
(
h
,.
-' 10
.0001 .001 .GI 10
:/"' lllOl ~Hp IH GAS
I I I I
.~ I 10 ltO UIOO 10.000 100,000
fftl Hp IH GAS

FIGURE 1 - Sour gauystems (Sff Paragreph 1.3. 11.

GllAIHS H1SP£ft 100 $Cf

.. ......
10 100 1000
·.-.----.rr+--,---:-:-i--:1-:-:-t-·- I , T. l l
i . : 11
........ : lJ
• . t.

.,
I ,
;.
·-·- -1 I I
1 •••
. 1 ..... '.
1 111
• !J 1• ••
..

..
• •

• • • T•• !
1 .. . ..

11
i
i' . lj t :;
• .:i.
--1.1 ·1t~
. j •J
( I

11.:'SULFIDE STRESS CRACKING

I I : REGION
. ' 1 I I

.... (
......
0

~ t~ 11i 1ji' 1 j ~---r--~, __-,,_.---...J

-t-r-t--T-1-1-"t-t :; . ·~
•
' I, i
1 I
! i : ' !: I •1

::
, .......

··,,:··,,
t .....

·11 ;
, .. ......
_ -'
' t ••~4

i . j ~ • • •• ;

.. t--~~~.-L-L-.JL.q. <:
001
.

1··.: .,·. . . . . .-- Li ;-: '_1_1._.:_.-"·.·.......t----'-1_

. .. 1'

.Gt
-l4 :,(· .• i-::'. ~
l
.;:,j lo.' ~ ..• ~J .;,

___,__....1_.·_.'....._1 ~!I
10
llilOl ~ H1' Ill GAS

11 ltt

FIGURE 2 - Sour multiptui.., ayatema (aH Peut9<11ph 1 .3.21.

-
 I·

'•
('

:. technical practices committee NACE Standen.1 MR.01·76

(1984 Editorial Revision)
Item No. 53024

L .

ii
..~
Material Requirements

Sulfide Stress Cracking Resistant Metallic

·.,,,.. ·
Materials fo,r Oil Field Equipment
.....;.--... :.: :...

This National Auoclatlon of CofToslon EnglllfffS Standard represents a consensus of th~e

lndlvfdual memben who have revlewod this document. Its acop41, and provisions. Thia Staftd.
ard le Intended to akl the manufactut'9r, the consumer; and the general pubflc. Its accept.nee
~ n0t In anyf.s.,.et precl~ aft)'OM,'whOthef he.has.adopted the Standard Of not. from
manufacturing, mart.ting, put'Chaslng, Of using products, pt'Oeffses, Of procedures nOt Jn
confonna~ with this Standard. NACE Standards ere subject to pertodle r"'4tw, end the uff'.r
Is cautioned tct obtain the lateat edition. ·

CAUTIONARY NOTICE: This NACE Standard .may be revised OI' withdrawn at any time without
prior notice. NACE r.qulres ih•t action be taken to reaffirm, revise, or withdraw thl• St1ndsrd
no later than two ye1ra troc\i
tM d1te of Initial publlc1tlon. Purchaa .. , of NACE Standards
may ra<:elve current lnform•tlon on all Standards by writing to NACE Publlcatlons Depart·
ment, P.O. BoJ( 2Hl340, Houston, THaa 77218.

Approved January 1984

National Anoclatlon of Corrosion Engineers
P.O. Box 218340
·' Houston, Texas 77218

Copyright 198.;, National Aasoclatlon of Corrosion Englftffra.

 - l -

!~!~-~!!J_i~~£~~2
1.1.l. Ovaj standard pokriva zahtjeve metala za otpornoscu
na pucanje uslijed djelovanja sulfida i naprezanja (SSC) u
proizvodnji nafte, busenja, dovodnim i odvodnim cjevovodnim
opremama, kao i u proizvodnim pogonima na naftonosnim polji-
ma gdje se metali izlazu sumporovodiku vrseci ulogu ugljikovo-
dika.
Ovaj stan·aard odnosi se na materijale koji se ·koriste za
opremu predvidenu standardima institucija AISI, A~S, ANSI,
API, ASTM, ASME, CSA i DIN (ili ekvivalentnim standardima ili
specifikacijama nekih drugih zemalja).
Ovaj standard ne obuhvaca i nema namjeru da obuhvati specifi-
kacije dizajna (konstrukcije).
Ostali oblici korozije ili druge vrste nedostataka, iako su izvan
cilja ovog Standarda, trebali bi takoder biti razmotreni u
konstrukciji i funkcioniranju opreme. Ostri korozivni uvjeti
mogu dovesti do ostecenja mehanizmima izvan SSC-a, a trebaju se
ublaziti sprecavanjem korozije ili smjernicama u vezi izbora
materijala koje se nalaze izvan dometa ovog dokumenta. Na pri-
mjer, neki manje otporni celici koji se koriste za izradu cjevovo-
da i rezervoara mogu biti podvrgnuti ostecenju od pucanja s
plinskim mjehuricima ili od stepenastog pucanja koje nastaje
mbog ostecenja vodikom koje djeluje -zdruzeno s opcom korozijom
u prisustvu sumporovodika.(l)

!.!.g~-~r!!!!j~!:!~
1.2.l. Ovaj standard (norma) odnosi se na sve komponente (sa-
stavne dijelove) opreme (kako je definirano u Poglavlju 1.3.),
a cije ostecenje SSC-om moze: (1) onemoguciti opremu da je
strucnjaci uspiju ponovno vratiti u radno stanje dok se na-
stavlja odrzavanje tlaka, (2) ugroziti cjelovitost sistema za
odrzavanje tlaka, i/ili (3) sprijeciti osnovnu funkciju opreme.
Odabir materijala za dijelove opreme kao sto SU atmosf erski i
niskotlacni sistemi, postrojenja za cirkulaciju vode, klipne
sipke, i podzemne crpke, obuhvacen je drugim API i N A C E
Standardima i ne ulazi u svrhu ovog Standarda.
 - 2 -

!~~~-~~~Q2~2!2~!£~~-{~!~~!~2-~~~2!~~-{~~~!J!i~~~~~!Y~2
1.3.1. Fluidi okoline, koji sadrze vodu kao tekucinu i sumpo-
rovodik smatraju se kiselim sredinama i mogu prouzrociti SSC
na osjetljivim materijalima. Na ovaj fenomen moze se utjecati
slozenim medusobnim djelovanjem parametara kao sto su:
(1) kemijski sastav metala, otpornost, toplinska obrada i
mikrostruktura
(2) .,p . }{ {pokaza-telj koncentracije-;vodikovih iona) op.prev.
(3.) -,koncent:racl'ja· sumporovodika l. ukupnf- t'lak -.
(4) ukupni napon (napor) istezanja
(5) -t;emperatura
(6) vrijeme

Korisnik ce sam odrediti uvjete okoline u kojoj ce metalni ma-

terijali morati odgovoriti zahtjevima ovog Standarda.
Slijede smjernice koje ce korisniku pomoci u odredivanju i
donosenju ove odluke.

1.3.1.1. Naftni plin s velikom kolicinom sumporovodika (H 2 S):

Materijali se moraju izabrati tako da budu otporni na SSC ili
sredstvo treba biti pod kontrolom, ako je pli~ s kojim se radi
na ukupnom tlaku od 65 psia (apsolutni tlak u funtama na ce-
tvorni inc) (448 MPa) ili ako je taj tlak veci, i ako je par-
cijalni tlak sumporovodika (H S) u plinu veci od o.o5 psia
2
(o,34 kPa). Sistemi koji rade na tlaku manjem od 65 psia ukup-
nog tlaka ili,ispod o,o5 H2 S parcijalnog tlaka ne ulIBe u ~iiJc­
ve i svrhu ove norme. Parcijalni tlak odreduje se umnozenjem
mol frakcije (mol %~loo) sumporovodika u plinu sa ukupnim tla-
kom u sistemu. Brojka 1 daje odgovarajuci nacin odredivarija da
li parcijalni tlak sumporovodika u kiseloj sredini (sredstvu)
prelazi o,o5 p.s.i.a. Primjeri: (1) Parcijalni tlak sumporovo-
dika (H 2S) u sistemu koji sadrzi o,ol mol% H S (loo ppm (promila)
2
ili 6,7 cestica na loo SCF (skrupula) kod ukupnog tlaka od 1000
p.s.i.a. prelazi o,o5 psia (tocka A na slici 1), i (2) da li
parcijalni tlak sumporovodika H2S u sistemu koji sadrzi 0,005
mol % H2 S (55 ppm ili 3,3 graina na loo SCF) na ukupnom tlaku
od 200 psia ne prelazi o,o5 psia (tocka B na slici 1.)
 - 3 -

1.3.1.2. Sumpor.asta (sumporovita) nafta i visefazni sistemi:

Sistemi za sumporovite nafte koji uspjesno rade pomocu gotove
tvornicke opreme nisu u sklopu ovog Standarda kada su tretira-
ni f luidi bilo sirova nafta ili - dvo ili tro-fazni sistemi
sirove nafte, vode i plina i to kada je
(1) najveci omjer plina/tekucine 500 o SCF bbl (skrupula na barel)
(2) plinska faza sadrzi maksimalno 15% H2 S
(3) parcijalni tlak H S u fazi plina je maksimalno lo psia (69
2
kPa). ·
·- ..... -·....··.....
i
(4) povrsinski radni tlak je maksimalno 265 psia (1.8 MPa)(vidi
sliku 2).
Smatra se da je zadovoljavajuca funkcija gotove opreme kod ovih
niskotlacnih Sistema rezultat nihibitornog ucinka (koji spri-
jecava koroziju) ulja i niskih napona (naprezanja) koji se
susrecu (otkrivaju) u uvjetima niskog tlaka.

4. KONTROLA SSC-a
1.4.l. SSC mozemo kontrolirati pomocu bilo koje ili pomocu svih
ovih mjera:
(1) koristenjem metala i postupaka opisanih u ovom Standdrdu,
(2) kontroliranjem sredine (medija) (uvjeta), i/ili
(3) izdvajanjem komponenata iz kiselog medija.
Za vrijeme busenja i remonta, metali osjetljivih na SSC uspjesno
su se koDistili uz kontrolu svojstava f luida kod busenja.

1.5.1. Prihvatljivi materijali i proizvodni procesi navedeni u

Poglavlju 3 do 11. i u tabelama od l do 5 daju zadovoljavajuce
SSC rezultate u kiselim medijima kada se proizvode pomocu
toplinskog postupka i uz mehanicka svojstva specificirana normom
i kada se upotrebljavaju pod navedenim posebnim uvjetima.
 - 4 -

SLIKA l - sistem su~porastog plina

(vidi poglavlje 1.3.1.)

GRAINS H2S PER 100 SCF graina H2S na 100 skrupula

o,o5 PSIA PARTIAL PRESSURE

= o,o5 PSIA parcijalni tlak
TOTAL .PRESSURE, PSIA =Ukupan tlak u psia
·. sur.F..rDE
.
;'
?:S.TRF.SS.
..
.'CRACKING,~' REGION
= Podrucse-pu·c·anja uslijed djelovanja sulfida i naprezanja

65 PSIA TOTAL PRESSURE = 65 PSIA ukupni tlak

J.'.10L % H2S IN GAS - .MOL % HaS u plinu
PPM H2S IN GAS = primila (tisucina) H2S u plinu

SLIKA 2 - kiseli visefazni sistemi

(vidi poglavlje 1.3.2.)

GRAINS n2s PER 100 SCF = graina H2S na 100 skrupula

SULFIIDE STRESS SSC podrucje
CRACKING REGION
o,o5 PSIA PARTIAL PRESSURE = o,o5 PSIA parcijalni tlak
TOTAL PRESSURE PSIA = Ukupan tlak u PSIA
lo PSIA PARTlAL PRESSURE = 10 psia parcijalni tlak

MOL % n2s IN GAS + illL 96 H2S u plinu

PPM H2S IN GAS = promila H2S u plinu
 - 5 -

1.6.1. Smjernice i posebni zahtjevi u ovom Standardu baziraju

se (temelje se) na zadovoljavajucim pogonskim ispitivanjirm
i/ili laboratorijskim podacima. Dodatni materijali bit ce pri-
dodani onima vec navedenima kadgod proizvodac ili korisnik
ustanovi uz postovanje N A C E-a da su takovi materijali
prihvatljivi. Zahtjevi za izmjenama i dopunama ovog Standarda
moraju se dostaviti u pismenoj formi, kako je opisano u Pri-
rucniku o N A C E - Standardima, na sjediste N A C E. Ovi
za.htj~vi · moraju sadrzavati specificne predlozene promjene,
uz pril.oz~nu · odgovarajucu· dokumentaciju koja sadr~ava kompietni
opis materijala i postupaka i laboratorijske ili pogonske
ispitne podatke o radnim karakteristikama, ili neka druga te-
hnicka obrazloienja.
Zahtjevana promjena ce se razmotriti i uvrstiti kao opisana u
Prirucniku Standarda udruienja N A C E.
Laboratorijski dobiveni podaci u skladu sa zahtjevima Ispitne
metode N A C E TM-01-77 (najnovije pregledano izdanje) jedna
je od prihvacenih metoda za dobivanje laboratorijskih ispitnih
podataka.

1.7. Potrebne tvrdoce

1.7.l. Medusobni odnosi i zavisnosti (korelacije) izmedu SSC,

toplinske obrade, i tvrdoce pouzdano su dokumentirani obimnim
laboratorijskim i pogonskim ispitnim podacima. Buduci da
je ispitivanje tvrdoce metoda bez razaranja uzorka, njome se
naveliko koriste proizvodaci kao metodom kontrole kvalitete a
'
korisnici kao kontrolnom metodom na terenu (u pogonu).
Precizno ispitivanje tvrdoce zahtjeva strogo pridrzavanje me-
toda opisanih u odgovarajucim ASTM Standardima.

1.7.2. Ispitivanja dostatnosti tvrdoce moraju se izvrsiti da

bi se ustanovila stvarna tvrdoca materijala ili komponente
koja se ispituje. Iznosi mjerenja tvrdoce koji premasuju vri-
jednost dozvoljenu ovim dokumentom mogu se smatrati prihvatlji-
vima ako srednja vrijednost nekoliko otcitavnja daju priblizne
vrijednosti koje ne narusavaju vrijednost dozvoljenu propisom
norme a nijedno pojedinacno· otcitavanje ne prelazi tvrdocu od
2 jedinice Rockwell-ove C Hardness skale (HRC) (Rockwell C
Hardness Scale)-iznad prihvatljive vrijednosti.
 - 6 -

Broj i lokacija ·ispitnih podrucja ne potpadaju pod nadleznost

ove norme.

1.7.3. HRC {Rokvel skala tvrdoce) stalno ce biti konzultirana

u citavom tekstu ovog Standards. Vrijednosti tvrdoce izmjere-
ne ovom HRC-skalom bit ce osnovno mjerilo za prihvacanje i
uvazavanje. Medutim, kada je to opravdano, mogu se koristiti
Brine!! (BHN) ili neke druge skale vrijednosti. Kriteriji za
'· .. ·
.
1>"rihvacanje
,. .. '. mikrotvrdoce.
. .
.. ...
•
ne ulaze,. --u. cilj ove norme, jer nema
.

dovoljno dostupnih podataka da bi se ustanovila korelacija

izmedu vrijednosti mikrotvrdoce i otpornosti na SSC. Kada je
to prikladno, pravit ce se pretvorbe tvrdoce u skladu s odgo-
varajucom tabelom u najnovijim izdanjima ASTM-a E 140 Tablice
Standardnih konverzija tvrdoce za metale ili Savezni Standard
Br. 151 Metoda 241.l ( 5 )_ Pretvorbene tablice cvrstoce za celike.

!~~~-g~~2Y~~j~-~~!~r!j~!!~~
1.8.1. Iako ova norma obuhvaca materijale namijeQ)ene supotrebi
sa sulfidima, ne smije se uzeti implicitno za tocno da ce pro-
izvodi koji odgovaraju ovim zahtjevima biti otporni na SSC
zbog sulfida sadrzanog u kiselim medijima pod svim uvjetima~
Neodgovarajuca konstrukcija, proizvodnja, instaliranje, ili
rukovanje mogu prouzrociti da otporni materijali postanu osje-
tljivi na SSC.

!~~~-!~~2r_~!~~!j~!~
1.9.l. Spada u odgovornost korisnika da odredi ocekivane radne
uvjete i da specificira kada ce ovaj Standard primijeniti. Ovaj
Standard ukljucuje razlicite materijale koji se mogu koristiti za
bilo koju datu komponentu. Korisnik moze izabrati specificne
materijale na osnovi radnih uvjeta koji obuhvacaju tlak, tempe-
raturu, korozivnost, svojstva fluida (kapljevine) itd. Na
primjer, pri izboru vijcanih komponenti, moze se narusiti nomi-
nalnu vrijednost tlaka. Evo sto s.e moze specificirati po korisni-
kovom izboru:
(1) materijali iz ovog Standarda koje korisnik upotrebljava i
(2) materijali iz ovog Standarda koje je predlozio proizvodac a
odobrio korisnik.
 - 7 -

Kaljenje starenjem: Kaljenje starenjem, obicno nakon brzog

hladenja ili hladne obrade.
Starenje: Promjena u metalurskim svojstvima koja secpcenito
dogada polako na sobnoj temperaturi (prirodno stare-
nj e) i mnogo brze pri visim temperaturama (umjetno
starenje). . .. - ..
Zarenj~: ·.. :?agrfj'h-ianj~'.j_ :i~dFi~vaµj e na odgovaraju6oj tempera-
, . . t~~i a -.zat":t.~';hlade~je do odredene temeprature u tako-
ve svrhe kao sto je smanjenje tvrdoce, poboljsanje
obradivosti, ili postizanje zeljenih svojstava.
Anstenit: Cvrsta (kruta) rastopina ugljika i/ili drugih eleme-
nata u kubicnom zeljezu sa centriranom prednjom stra-
nom.
Anstenitni celik: celicna legura cija se mikrostruktura na
sobnoj temperaturi normalno sastoji od anstenita.
Ansteniziranje=Formiranje anstenita pomocu zagrijavanja zeljezne
legure na temperaturi u oblasti transformacije (u
intervalu temperaturnih promjena) (djelomicno ansteni-
ziranje) ili iznad oblasti transf ormacije (potpuno
ansteniziranje).
Samonagrizanje: Tehnika kojom se stvaraju zaostala naprezanja
u unutrasnjosti debelog zida komponente i oslobadaju
se unutrasnjeg naprezanja, koje uzrokuje popustanje
metala blizu ID (unutrasnjeg promjera) ili provrta
komponente.
BOP: Uredaji za sprecavanje erupcije (izbacivanja)
Mehanicke naprave koje mogu zadrzati tlak, a koriste
se za kontrolu fluica u busotini i isplacnih (isplake)
kapljevina (fluida).
Lemljenje: Spajanje metala pustanjem procjecanja tankog sloja
(debljine kapilare) nemetalnog punila (vezivnog obo-
jenog metala) cije je taliste nize, te propustanjem
tog punila izmedu dva metala.
 - 8 -

Glacanje: Gladenje (zagladivanje) povrsina trenjem izmedu

materijala i nekog drugog komada tvrdog materijala,
kao sto SU kaljene Celicne kuglice.
Ugljicni celik: Legura ugljika i zeljeza koji sadrzi maksimum
od priblizno 2% ugljika, 1,65% mangana i samo u
tragovima ostale elemente, osim onih koji su namjerno
dodani u posebnim kolicinama za deoksidaciju (obicno
silicij i/ili aluminij). Ugljicni celici koji se ko-
rfste u naftnoj industr1j1 obicno sadrie manje od
pribliino o, 8% uglfika.

~£~£g1!~~gj£_~£!!~~ (povrsinsko ugljeniziranje) =

kaljenje povrsine
Kaljenje legure neobojenih metala tako da vanjski dio, ili
kuciste, bude bitno tvrde od unutrasnjeg dijela, ili jezgre.
Tipicni postupci kod toga su: ugljeniziranje (cementiranje),
cijanizacija, ugljicno nitriranje~ nitriranje, indukcijsko ka-
ljenje, kaljenje plamenom, itd.
QQ!j~~~~-l!!j~y~gj~2l Metal takovog oblika ili gotovo doveden do
svog zavrsnog oblika pomocu stvrdnjavanja lijevanog metala u
kalupe.
~!j£Y~~2-~£!j£~2l Legura zeljeza i ugljika koja sadrzi priblizno
2 do 4% ugljika moze biti klasificiran na slijedeci nacin:
1) sivo sirovo zeljezo
sivi lijev: - lijevano zeljezo koje daje sivi lorn (prijelom)
zbog prisustva grafitnih ljuskica.
'
2) bijeli lijev - lijevano zeljezo koje daje bili prijelom zbog
prisustva cementita (Fe C) (karbid zeljeza).
3
3) kovano (kovno) lijevano zeljezo - bijeli lijev koji je
toplinski obraden tako da sav cementit ili najveci dio ce-
mentita pretvori u grafit {kaljeni ugljik)
4) elasticno (nodularno) lijevano zeljezo - lijevano zeljezo
kojemu je za vrijeme topljenja vrsena obrada pomocu nekog
elementa (obicno magnezija ili cerijum-oksida) koji pretvara
grafit u sferoidne oblike,
5) anstenitsko lijevano zeljezo - lijevano zeljezo sa dodatkom
dovoljnom kolicinom nikla da->se stvori ansteni tna struktura.
 - 9 -

KLORIDNO KOROZIVNO PUCANJE UZ NAPREZANJE

Ostecenje pucanje pod kombiniranim djelovanjem vlacnog naprezanja

i korozije u prisustvu klorida i vode.

"Hladno" mijenjanje oblika: Vidi hladna obrada

"Illadno" oblikovanje: Vidi hladna obrada
Hladna redukcija: Vidi: hladna obrada
.~~1-~~~a. obr..ada: ~lasticno mijenjanje oblika metala na temperatu-
ri nizoj od rekristalizacijske temperature.

Dvostruko kaljenje: Postupak kod kojega normalizirani ili ga-

senjem kaljeni celik dobiva dva potpuna ciklusa kaljenja (hla-
denje na sobnu temperaturu nakon svakog ciklusa) na istoj ili
uglavnom istoj temperaturi u svrhu kaljenja svakog martenzita
koji bi se mogao stvoriti prilikom hladenja u toku prvog ci-
klusa kaljenja.

Dvojni (dvostruki, dupleks) (Anstenitni/feritni) nerdajuci

celik: Nerdajuci celik cija mikrostruktura na sobnoj tempera-
turi sadrzi prvenstveno anstenit i ferit.

Ferit: Kruta rastopina ugljika i/ili ostalih elemenata u ku-

bicnom zeljezu sa centriranim tijelom.
Feritni celik: Celik cija se mikrostruktura na sobnoj tempera-
turi normalno sastoji od ferita.
Neobojeni me~ali: Metali u cijoj je glavnini sastava zeljezo.
Celici slobodne obrade: Celik kojemu se namjerno dodaju elementi
poput sumpora, selena i olova, da bi se poboljsala obradivost.
(Lakse obradivi celici).
Tvrdoca: Otpornost metala na plasticnu deformaciju, obicno
uleknucem. (ozubljenjem?)
Toplinska obrada: Zagrijavanje i hladenje krutih metala ili
legura na takav nacin da se dobiju zeljena svojstva. Zagrijava-
nj e iskljucivo radi rada na toplo iskljuceno je iz ove cefini-
cije.
 - lo -

H A Z = Zona to~linske promjene strukture

Ovaj dio neplemenitog metala koji nije bio otopljen za vrijeme
tvrdog lemljenja, rezanja, ili zavarivanja, ali cija su mikro-
struktura i svojstva promijenjena toplinom zavarivanja, tvrdog
lemljenja ili rezanja.
Toplo valjanje: Toplinska obrada kroz rezne ploce ili valjke
da se dobije zeljeni oblik.
Obrada na toplo: Preoblikovanje metala u plasticnom smislu na
. _:t:_em~~~~t~~i,, .izn~d, £~;p'~~ature
rekristalizacije.
Niskolegirani celik: 6elik koji sadrzi manje od oko 5% ukupnih
elemenata legure; ali vise nego je specificirano za ugljicni
celik.
Nize kriticne temperature: Temperature kod kojih se pocinje
stvarati anstenit za vrijeme zagrijavanja ili kod kojih se
dovrsava transformacija anstenita u toku hladenja.
Proizvodac: ili osobe koje sudjeluju u nekim ili u svim fazama
proizvodnje ili sklapanja komponenti. Na primjer, tvrtka koja
ojacava cjevovode smatra se proizvodacem.
Martenzit: Prezasicena kruta rastopina ugljika u zeljezu sa
znacajkom ostre (iglicaste) mikrostrukture.
Martenzitni celik: Celik koa kojega se mikrostruktura martenzi-
ta moze osigurati pomocu gasenja na intenzitetu hladenja i to
dovoljno brzo da se izbjegne formiranje nekih drugih mikrostruk-
tura.
Mikrostruktura: Struktura metala koju otkrivamo mikroskopskim
isptiivanjem pravilno pripremljenog uzorka.
'
Obojeni metal: Metal kod kojeg vecina sastava nije zeljezo.
Normaliziranje: Zagrijavanje zeljezne legure na odgovarajucu
temperaturu iznad intervala temperaturnih promjena (anstenizi-
ranja) zadrzavanje na toj temperaturi koliko je potrebno, a
zatim hladenje ustajalim zrakom do temperature znatno nize od
intervala temperaturnih promjena.
Parcijalni tlak: U smjesi plinova, svaka komponenta nastoji po-
stici tlak koji bi postigla da je sama na istoj temperaturi i u
ukupnoj zapremnini koju ispunjava smjesa. Parcijalni tlak svake
komponente jednak je ukupnom tlaku pomnozenom sa svojom mol
frakcijom u smjesi. Kod vecine plinova, molfrakcija jednaka je
zapremninskoj frakciji komponente.
 - 11 -

Plasticna deformacija: Stalna deformacija koja ostaje nakon

uklanjanja naprezanja koje ju je uzrokovalo.
Kaljenje talozenjem: Kaljenje uzrokovano talozenjem sastavnog
dijela iz prezasicene krute rastopine.
Kaljenje gasenjem: Kaljenje zeljezne legure ansteniziranjem, a
zatim dovoljno brzim hladenjem tako da se dio ili sav anstenit
pretvori u martenzit.
Gaierije i popustanje: Kaljenje gasenjem nakon ~ega slijedi
P<>P.Qstanje·.
Temperatura prekristalizacije: Priblizna minimalna temperatura
na kojoj se proizvodi nova neopterecena struktura u metalu
obradenom na hladno i unutar odredenog vremena.
Zaostalo naprezanje: Naprezanje koje je prisutno u komponenti
koja se oslobodila vanjskih sila toplinskih gradijenata.
Rockwell C tvrdoca (HRC): Vrijednost tvrdoce dobivena upotrebom
dijamantnog siljka u obliku konusa i opterecenja od 150 kg.
Pretvorbe Rockwell-ave tvrdoce mogu se naciniti prema odgovara-
jucim tablicama u ASTM E 140 ili Federal Standard-a br. 151
:Metoda 241.1.
Obrada sacmom: Induciranje sabijenih kompresionih napona (napre-
zanja) _u povrsinskom sloj~ materi~~~a tako da se povrsina bo-
_.-
mbardira izabranim sredstvom (obicno okruglom celicnom sacmom)
u kontroliranim uvjetima.
Isplacna crpka: Crpka koja se obicno upotrebljava da bi isplacna
kapljevina cirkulirala kroz udarnu sipku za busenje u prste-
nasti prosto~ rupe radi uklanjanja krhotina i odrzavanja hi-
drostatskog stupca.
Kruti rastvor: Jedna kruLa homogena kristalna faza koja sadrzi
dvije ili vise kemijskih supstanci.
Toplinska obrada rastopine: Zagrijavanje metala na odgovaraju-
cu temperaturu i zadrzavanje na toj temperaturi dovoljno dugo
da jedan ili vise sastavnih dijelova udu u krutu rastopinu,
zatim dovoljno brzo hladenje da se sastojci zadrze u rastopi-
ni.
Kisela (sumporasta) sredina: Vidi Poglavlje 1.3.
 - 12 -

.
Nerdajuci celik: Celik koji sadrzi dovoljno kroma (obicno vise
od priblizno 11%) da nacini celik otpornim na rdu. Ostali ele-
menti mogu se dodati da se dobiju posebna svojstva.
Toplinska obrada da bi se odstranila preostala unutarnja
naprezanja: Zagrijavanje metala na odgovarajucu temperaturu
ispod temperature oblasti transfomacije (AC ), zadrzavanje na
1
temperaturi dovoljno dugo da se smanje preostala naprezanja,
a :;zatim,
.:
,
dovoljno
... ~.
polagano hladenje da bi se smanjio do kraja
razvoj eventualnih novih zaostalih naprezanja.
S S C (Sulfide Strep Craching)= Pucanje uslijed djelovanja
naprezanja i sulfida.
Krti lorn koji nastaje uslijed pucanja pod kombiniranim djelo-
vanjem vlacnog naprezanja i korozije u prisustvu vode i vodik-
... sulfida. Vidi Poglavlje 1.1. u vezi stvaranja plinskih mjehura •
Povrsinsko kaljenje - vidi Case Hardening ili - otvrdnjavanje
povrsine celika zagrijavanjem u ma~erijalu koji sadrzi ugljik.
Popustanje- Ponovno zagrijavanje normalizirane ili gasenjem
kaljene zeljezne legure na temperaturu ispod oblasti transfor-
macije (AC 1 ), zadrzavanje odgovarajuce vrijeme na toj tempera-
turi, a zatim hladenje do bilo koje zeljene temperature.
Vlacna cvrstoca: Kod ispitivanja vlacnosti omjer maksimalnog
• G -~"! -~-

opterecenja i pocetne povrsine poprecnog presjeka. Takoder se

zove granica cvrstoce.
Vlacno naprezanje - Cista komponenta vlaka bez kombiniranih
naprezanja - aksijalno, ili uzduzno naprezanje, kruzno ili
obruceno nap~ezanje i zaostalo naprezanje.
Oblasti transformacije: One oblasti (podrucja) temperature kod
celika u kojima se formira anstenit u toku zagrijavanja a
transformira se u toku hladenja. Dva podrucja transformacije
su jasno odvojena, ponekad se preklapaju ali nikada nisu isto-
vremena.
Cijevna komponenta: Cilindricna komponenta s uzduznom rupom
koja se upotrebljava kod busenja za provodenje f luida (kaplje-
vina) (cijev).
Zavarivanje: Spajanje dva ili vi~e komada metala uz pomoc to-
pline i/ili tlaka sa ili bez metalnog punila (veziva) da bi se
proizveo lokalizirani spoj kroz fuziju ili prekristalizaciju
preko razdjelne povrsine (dodirne povrsine).
 - 13 -

Zavarena konstrukcija: Sklop cije SU komponente spojene zava-

rivanjem. Zavarena konstrukcija obuhvaca i metal sava i zonu
toplinske promjene strukture (HAZ).
Metal sava: Dio zavarene konstrukcije koji se rastopio u toku
zavarivanja.
Iskovano zeljezo (komad): Metal u krutom stanju koji je do
zeljenog oblika doveden obradom (valjanjem, izvlacenjem, pre-
sanj~m, kovanjem itd.) obicno na povisenim temperaturama.
Granica elasticnosti: Naprezanje kod kojeg materijal ·pokazuje od-
redena odstupanja od proporcionalnosti izmedu naprezanja i
izoblicenja.;
Odstupanje je izrazeno u obliku def ormacije bilo pomocu metode
pomaka (obicno kod istezanja od o,2%) ili pomocu metode potpu-
nog istezanja pod opterecenjem (obic~o kod istezanja od o,5%).
 - 14 -

~Q2~Y~~-~l-~~2~2j~~!-~~!~!!
i~2j!_§~~r~~-~~!j~~2i

3.1. Zahtjevima neobojenih metala odgovorit ce se u ovom

Standardu ako se oni moraju podvrgnuti djelovanju sulfidnih
sredina (ki~elih medija) (definirano u Poglavlju 1.3.).
3.2. Vecina neobojenih metala, koji se dadu kaliti toplinskim
postupkom i/ili hladnom obradom, moze se dovesti u stanje da
··su osjetljiVi na SSC. Vrijedi i obrat, mnogi neobojeni metali
. .
~., . .....,,.,._,,
. ""·"'
-~ ·- .. . .. .. ,........
~-. -
~--~· ,

mogu se toplinski obraditi tako da postanu otporni na SSC.

(Pogledajte Odlomak 5 radi metoda za smanjenje djelovanja
faktora u proizvodnji).
3.3. Materijali navedeni u Tabelama 1 i 2 prihvatljivi su za
upotrebu u kiselim sredinama u uvjetima spomenutim u Poglavlji-
ma 3 • 4 ~ , 3 • 6 • , 3 • 7 • , 3 • 8 • , i 3 • 9 •

3.4. ~g!j!£~!_!_~!§~2!~g!£~~!_£~!!£!
3.4.1. Ugljicni i niskolegirani celici prihvatljivi SU na
tvrdoci HRC 22 max, u slijedecim uvjetima toplinske obrade,
pod uvjetom da sadrze manje od 1% NL i da odgovaraju krite-
rijima iz Poglavlja 3.4.2, 3.lo.l, i Odlomka 5.
------'.(,_l_J valjanje -na top lo (s~~gljicni_celici) __
(2) kaljenje
(3) normaliziranje
(4) normalizj~anje i popustanje
(5) normaliziranje, ansteniziranje, gasenje, i popustanje
(6) popustan~e i gasenje.
Djelomicna lista prihvatljivih ugljicnih i niskolegiranih
celika prema API, ASTM, i AISI prikazana je u tabeli 1. Mate-
rijali nabrojeni u tabeli 4. prihvatljivi su samo u navedenim
uvjetima okoline.

3.4.2. Nakon bilo kojeg hladnog preoblikovanja valjanjem,

hladnim kovanjem, ili kakvog drugog proizvodnog procesa koji
za rezultat ima stalnu, krajnju deformaciju vlakna vecu od
5%, komponenta ce se toplinski obraditi (kako bi se uklonila
preostala unutarnja naprezanja), u skladu sa Odlomkom VIII
Ad.l Sifri ASME, osim sto ce minimalna temperatura biti !loo F
(595°C). Komponente ce imati maksimalnu tvrdocu HRC 22 - nakon
takovog toplinskog postupka.
 - 15 -

3.4.1. Ovaj zahtjev ne odnosi se na profile cijevi (vrste)

nabrojene u tabeli 4, niti na hladnu obradu iznesenu pri ispi-
tivanju tlaka a koju zahtjevaju norme za upotrebu. Hladno ro-
taciono izravnavanje cijevi moze se prihvatiti.
3.4.2. Hladno obradeni spojevi cjevovoda ASTM A 53 Skala B,
ASTM A 106 Skala B, i API 5LX 42 ili nize gradacije otporno-
sti (cvrstoce) ovih specifikacija mogu se prihvatiti sa unu-
tarnjim naprezanjem do 1596, pod uvjetom da tvrdoca podrucja
pod ·naprezanjein' ne prelazi · 190· BHN. ·
3.4.3. Niskolegirani celici u klasi krom-molibden (AISI 41 XX
i njezinim modifikacijama) prihvatljivi su kao cijevni mate-
rijali i cijevne komponente kod maksimalne tvrdoce HRC 26
u gasenom i popustenom stanju.
3.4.3.1. Veliku paznju valja posvetiti kemijskom sastavu i
toplinskoj obradi da bi se osigurala otpornost ovih legura
na SSC kod tvrdoce vece od HRC 22.
Prema tome, ustaljena je praksa da korisnik kada upotrebljava ovu
leguru na uvjetima tvrdoce vise od HRC 22, da provede SSC
ispitivanja (u skladu s Poglavljem 1.6.) da bi se utvrdilo da
je materijal jednakih karakteristika kod SSC kao sto je to
kod slicnih materijala u sumporastim (kiselim) sredinama.
3.4.3.2. Ako se vrsi hladno· izravnavanje nakon toplinske obrade,
minimalna temperatura kod oslobadanja od unutarnjeg naprezanja
koja prati izravnavanje bit ce 900 F (48o°C). Ako je vrseno
izravnavanje ~a toplo, minimalna temperatura izravnavanja bit
ce 950 F (5lo°C).

3.5. ~ij~~~~~-§~!j~~Q
3.5.1. Sivo, anstenitsko i bijelo lijevano zeljezo nisu pri-
hvatljivi materijali zbog svoje niske elasticnosti (kovkosti)
za upotrebu kao dijelovi sistema za odrzavanje tlaka u opremi
koju obuhvaca API i drugi odgovarajuci Standardi. Lijevano
zeljezo i anstenitno kovko zeljezo nece se upotrebljavati u
unutrasnjim dijelovima bestlacnih posuda koje su povezane s
onim API Standardima bez odobrenja korisnika.
 - 16 -

3.5.2. Feritno elasticno zeljezo, ASTM A 395, prihvatljivo je za

izradu opreme ako je njegovo koristenje prihvatljivo po API,
ANSI - normama i drugim indu;trijskim standardima.

(6)

s kemijskim sastavom specificiranim u skladu sa standardima

navedenim u tabeli 2, bilo da su lijevani ili kovani (kovni)
prihvatljivi su ria tvrdoci HRC 22 maksimalno, u·zarenim sta-
'nju', p~d \1v'.)etontCia -~·e, na njima ne vrsi hladna obrada sa svr-
hom da im se pojacaju mehanicka svojstva.

3.6.2. Anstenitni nerdajuci celik UNS S 20910 (ASTM Skala XM

19,22 Cr-13 Ni-5 Mn) prihvatljivo je u stanju zarenja ili toplog
valjanja (toplo ili hladno obraden) na max. HRC 35, pod uvjetom
da se na njemu naknadno ne vrsi nikakva hladna obrada sa svrhom
da mu poboljsa mehanicka svojstva.

3.7. ~~£!!~!-~~£~~j~£!_£~!!£!
3.7.1. Feritni nerdajuci celici, nabrojeni u tabeli 2, pri-
hvatljivi su sa max. tvrdocom HRC 22 u zarenom stanju, pod
uvjetom da odgovaraju mjerilima navedenim u Odlomku 5.

(7)
3.8. ~£!~~~!!~!-~~£~~j~£!_£~!!£!
3.ti.l. Martenzitni nerdajuci celici, nabrojeni u tabeli 2,
prihvatljiv~ su na max. tvrdoci Iu1C 22 u kovanom ili lijevanom
stanju, pod uvjetom da su normalizirani jer anstenizirani i gase-
ni, nakon cega SU dvostruko popustani, i pod uvjetom da odgovara-
ju mjerilima navedenim u Odlomku 5. Obje temperature popustanja
bit ce 1150 F (62o°C) najmanje, drugo popustanje, tj. njegova
temperatura bit ce niza nego kod prvog popustanja.

3.8.2. Nakon hladnog preoblikovanja (Poglavlje 3.4.2.) komad

ce biti u peci osloboden unutarnjeg naprezanja na 1150 F (620°c)
minimalno kod tvrdoce max. HRC 22.
(6) Ovi materijali mogu se podvrgavati kloridnom korodiranju pod
naprezanjem do pucanja u odredenim sredinama (medijima).
(7) Proizvodaci ventila uglavnom ne koriste ove materijale za vreten
ventila ili za neke druge dijelove koji su podvrnuti velikom
naprezanju u kiselom sredstvu (sredini).
 - 17 -

3.8.3. Lijevani i kovani niskougljicni martenizitni ner~ajuci

celici, ako odgovaraju kemijskim zahtjevima ASTMA 487 Skala
CA 6 NM i ASTMA 182 (profil) Skala F 6 NM, prihvatljivi su do
maksimalne tvrdoce HRC 23 kada su anstenitizirani na 1850 F
(lolo°C) minimalno 9 zrakom hladeni, ili uljem gaseni na sobnu
temperaturu, popustani na 1125 F (6oo°C), i zrakom hladeni.
Maksimalni sadrzaj ugljika od o,o3% normalan je da bi se po-
stigla maks~malna tvrd()ca HRC 23 koja je specifcirana za rad
u n s medij.ima-. (sredinama).
2

3. 9 ~ ~~!j~~j£_!!£!:~~j!!£!!L££!!~~-!~!2~£!!J£~_.{£!~1!£!:~!j2~2
3.9.1. Kovani celici kaljeni talozenjem UNS S 17400 navedeni
u tabeli 2, prihvatljivi na maksimalnoj tvrdoci od HRC 33 u
posebnim uvjetima toplinske obrade navedenima u Dodatku A.

3.9.2. Anstenitni nerdajuci celici. kaljeni talozenjem, sa spe-

cificiranim kemijskim sastavom koji je u skladu s UNS K66286,
navedeni u tabeli 2, prihvatljivi su na maksimalnoj tvrdoci
Ill~C 35 u zarenom rastvoru i uvjetima starenja ili u uvjetima

dvostrukog starenja.

3.9.3. Moment (odbojni) prstenovi proizvedeni iz UNS S 15700

zareni u rastvoru H 950 i u uvjetu starenja, i toplinski obra-
deni u skladu s Dodatkom B prihvatljivi su od HRC 3o do 32.

3.9.4. Kovani UNS S45ooo nerdajuci celik kaljen talozenjem, na-

veden u taberi 2, prihvatljiv je kada je rastopina zarena i
jos ostarena na 1150 F (621°c) minimalno u toku 4 sata do
maksimalne tvrdoce od HRC 31.

3.lo. Celici slobodne obrade

----------------------
3.lo.l. Takovi celici nece se upotrebljavati pod uvjetima
opisanima u Poglavlju 1.2.

3.11. Qy2J~!_i~~§!£~!!~![f~!:!!!!!2_!!£!:~~j~£!_££!!£!
3.11.1. Dvojni nerdajuci celici, navedeni u tabeli 2, prihvatljivi
su na max.tvrdoci HRC 28 u uvjetima zarene rastopine (vidi nap.6).
 - 18 -

ODLOMAK 4: Obojeni metali ( 8 -lo)

4.1. Obojeni metali odgovorit ce zahtjevima ovog paragrafa (od-

lomka, ako se moraju naci izlozeni kiselim (sumporastim) sredi-
nama (medijima). (definirano u Poglavlju 1.3.).

4.2. Legure navedene u ovom paragrafu u Tabeli 3 prihvatljive

su u uvjetima koji su navedeni ispod svakog metala na maksimumu
tvrdoce o~
,·
HRC
.·- c
35'/·kako
•. : ·..: • ·<
~ ·: :..
je spomenuto.
,.: . . . .

4.2.1.1. Legure nikla i bakra UNS N04400 i UNS N044o5.

4.2.1.2. Nikal - bakar - aluminij legura UNS N05500 u uvjetima

toplog valjanja i starosnog kaljenja, zarenja rastopine, ili
u uvjetima zarenja rastopine i kaljenja starenjem.

4.2.2. ~~g~r£_~!~!~-=-~£!j~~~-=-~rQ~~
4.2.2.1. Nikal-zeljezo-krom legura UNS N08800.

4.2.3. ~~g~r~-~!~!~-=-~~!j~~~-=-~r2~~-~-~2!!~Q~~~
4.2.3.1. Nikal-zeljezo-krom-molibden legura UNS N08825.

4.2.3.2. Nikal-zeljezo-krom-molibden legura UNS N09925 u uvjeti-

ma zarene rastopine, hladno obradena i ostarena, ili zarena
rastopina i ~tarenje.

4.2.4. ~~g~r£_~!~!~_!_~r2~~
4.2.4.1. Legura nikla i kroma UNS N06600.

4.2.4.2. Legura nikla, kroma i aluminija UNS N0775o u uvjetima

zarene i ostarene rastopine, zarene rastopine, toplo valjano,
ili toplo valjano i ostareno.

-
4.2.5. ~~g~~~-~!~!~-=-~r2~~-!-~2!!~~~~~
4.2.5.1. Legure nikla-kroma-molibdena i aluminija UNS N06oo2,
UNS N06oo7, UNS N06625 i UNS Nl0002.
 - 19 -

4.2.5.2. Nikal-krom-molibden-volfram legura UNS Nlo276 (osim

kako je navedeno pod 4.5.2.1.)

4.2.5.2.1. Uz to legura nikla-kroma-molibdena i volframa UNS

Nlo276 prihvatljiva je u uvjetima (stanju) hladno obradena,
neostarena s max.tvrdocom HRC 45 kada se koristi kod najmanje
temperature od 250 F (121°c) (vidi NAPO.MENU 6).

4.2.5.3. Legura nikla,·kroma, molibdena i aluminija UNS N07718

~ .

u uvjetima zarene rastopine, toplo valjana, ili toplo valjana

i ostarena, prihvatljiva je kod tvrdoce od max. HRC 35 UNS
N07718 u uvjetima zarene rastopine i ostarena prihvatljiva je
na max. HRC 4o.

4.2.5.4. Legura nikla, kroma, molibdena, aluminija, titana i

niobija UNS N07o31 u uvjetima zarene rastopine na max. HRC 35.
Ovaj materijal takoder je prihvatljiv kada je rastopina zarena
plus ostarena na 1400 do 1600 F (76o do 87o°C) i to najduze
4 sata do max. tvrdoce HRC 4o.

4.2.6. Legure kobalta-nikla-kroma i molibdena kao na primjer

UNS R3ooo3, UNS R3ooo4, UNS R3oo35 British Standard-a, A~_ro~_~e__,____
Series 3 (ll)· prihvatljive su na tvrdoci od HRC 35.

4.2.6.1. Uz to, UNS R3oo35 je prihvatljiva kod max. IIRC 48,

kada je obradena na uvjetima reduciranog hladnog postupka, i
kod toplinske obrade starenja pomocu visoke temperature, i to
'
prema slijedecern rasporedu:
.Minimalno vrijeme, sati Temperatura
6 1425 F (774°C)
4 1450 F (788°C)
2 1475 F (8o2°C)
1 1500 F (816°C)
-----------------
(8) Ovi rnaterijali mogu biti izlozeni SSC-do pucanja-kada su vrlo
visoko napregnuti i izlozeni kiselim sredinarna(ili nekim vrlo
agresivnim kiselinama, sa ili bez sredstava za zastitu od
korozije (nihibitora).
(9) Neki od ovih materijala u kovanorn stanju mogu biti osjetljivi na
ostecenja od VOdika nagrizanjem,kada SU pojacani hladnom obradoru
i kada su napregnuti u poprecnom smjeru.
(lo) Plasticna deformacija moze povecati osjetljivost na SSC ovim
legurama.
 - 20 -

4.2.7. Legura kobalta, nikla, kroma i volframa UNS R3o6o5.

4.3. ~~~Y!~£~~j~-~~!~!2~i-22!~g~~j~i-22!j~Y£!
4.3.1. Prihvatljivi su materijali opisani u ovom paragrafu i
navedeni u tabeli 3.

4.3.1.1. Legure kobalta, kroma i volframa kako je specificirano

u AWS (l 2 )A 5. 13-80 prihvatfjivi u ovom "sirovom stanju" •
.·
4.3.l.2. Legure nikla, kl-oma i bora, kako je specificirano u
AWS 5. 13-80.
4.3.·l.3. Legure volframa i karbida (kao sto SU lijevani, ce-
mentirani ili toplinski rasprseni prasci.
4.3.1.4. Legure nikla i bora, kako je specificirano u A~S 4779.

4.3.1.5. Keramike (kao lijevani ili toplinski rasprseni prasci).

4.4.l. Materijali opisani u ovom paragrafu 1 navedeni u tabeli

3. prihvatljivi su.

4.4.1.1. Legure na bazi aluminija

4.4.1.2. Bakrene legure (l 3 )

(11) British Standards Institution (BSI), London, England,

Takoder se moze dobiti od ANSI, New York, N.Y.
(12) Ameri~ko varila~ko drustvo inc. (AWS) - American Welding
Society, Miami, Florida.
(13) Legure na bazi bakra mogu biti podvrgnute korozij1 na
bazi ubrzanog smanjenja tezine u sumporastim naftonosnim
sredinama, posebno ako je prisutan kisik.
 - 21 -

5.1. Metalni materijali mogu odgovarati zahtjevima iz ovog pa-

ragrafa ako se moraju izloziti kiselim sredinama. (sumporovo-
dicnim sredinama).

5.2. Q~!2g~
5.2.1. O~loge se odnose na ugljicne i niskolegirane celike ili
na, martenzitne nerdajuce celike pomocu toplinskih postupaka kao
sto su, zavarivanje, tvrdo lemljenje srebrom, ili sistemima spri-
can·ja metalom, a zadovoljavaju kod upotrebe u sumporovodicnim
sredinama, pod uvjetom da podloga ne premasuje donju kriticnu
temperaturu u toku primjene. U onim slucajevima kada se prekora-
ce donje kriticne temperature, komponenta se mora toplinski
obraditi ili termalno osloboditi naprezanja u skladu s postupci-
ma koje smo pokazali da bi se neplemenitom metalu vratila tvrdo-
ca od max. HRC 22.

5.2.2. Karbibidi i keramicki materijali zadovoljavaju, kada se

podvrgavaju uvjetima iz Paragrafa 5.2.l. i Odlomka 4.

5.2.3. Spajanje razlicitih materijala, kao sto su cementirani

karbidi sa celicnim l:gurama pomocu lemljenja srebrom - pri-
hvatlj i vo je • .Meplemeniti metal nakon lemljenja odgovarat ce
zahtjevima iz Paragrafa 5.2.l •
...
5.2.4 • .Materijali navedeni u tabelama 1-3 i Odlomcima 3 i 4
prihvatljivi su kao zavarene obloge, ako odgovaraju propisima
iz Paragrafa 5.2.1.

5.3. ~~~~!:!~~!:!j~
5.3.1. Postupci zavarivanja (l 4 )koristit ce se da se stvore
zavarene konstrukcije koje ce biti u skladu sa zahtjevima za
tvrdocom specificiranim za neplemenite metale u Odlomcima 3. i
4. svojstva postupka zavarivanja, za AWS, API, ASME, ili druge
odgovarajuce norme, morat ce se primijeniti na svakom postupku za-
!~r!~~~j~-~2j!_~~-bude radio.
(14) Elektrode za zavarivanje da vise od 1% nikla nisu dozvoljene
za varenje ugljicnih i niskolegiranih celika kako je nave-
deno u Poglavlju 3.4.1.