Dr. MAHMUD AHMED EZ-ZEJN: DOVA NAKON PROPISANIH NAMAZA: SUNNET ILI BID'AT?

islamske teme
Dr. MAHMUD AHMED

EZ-ZEJN: DOVA NAKON
PROPISANIH NAMAZA:
SUNNET ILI BID’AT?
Elvir DURANOVIĆ
UDK 28-534.3
Sažetak: U ovom radu prenijeli smo najzanimljivije stavove savremenog sirijskog učenjaka dr. Mahmuda Ahmeda
Ez-Zejna o propisu učenja dove nakon namaza objavljene u djelu Dova nakon propisanih namaza: sunnet ili bid’at?. Dr.
Ez-Zejn ukazuje na izvore razilaženja među učenjacima po ovom pitanju, a potom navodi stavove i analizira argumente
kritičara ovog ibadeta nudeći pri tome valjanu kontraargumentaciju da je učenje dove nakon namaza s podignutim
rukama, pojedinačno ili zajednički, utemeljeno na jasnim tekstovima iz Kur’ana i hadisa Allahovog Poslanika, a.s.
Ključne riječi: dova, dova nakon namaza, dr. Mahmud Ahmed ez-Zejn, sunnet, bid’at
Uvod pravne škole. Među mnogobrojnim ovom tekstu kao što su: Da li je uče-
Do XV stoljeća kada je značajan nametnutim temama koje su u zadnja nje dove nakon propisanih namaza
dio današnje Bosne i Hercegovine dva desetljeća u fokusu rasprava jeste sunnet ili bid’at? Koji su argumenti
ušao u sastav moćne Osmanske dr- propis učenja dove nakon obaveznih za, a koji protiv učenja dove nakon
žave napisana su temeljna djela iz namaza. Na bosanskom jeziku o ovoj namaza? Da li je dozvoljeno učiti
hanefijskog fikha koji se uporedo sa temi se rijetko i sažeto pisalo. Muha- zajedničku dovu nakon namaza na
širenjem islama proširio među pre- med Seid Serdarević u popularnom način da imam uči dovu a prisutne
dislamskim stanovnicima naše zemlje. djelu Fikhu-l-ibadat (1968:88) na- džematlije izgovaraju amin? i sl., izu-
Od tog doba do današnjih dana mu- pominje: “Mustehab je svakom mu- zetno su aktuelna među muslimani-
slimani na ovim prostorima nastoje salliji, bio on munferid, muktedija ili ma u Bosni i Hercegovini.
vjerske propise izvršavati u skladu s imam da poslije svršenog namaza...
argumentacijom koju su ponudili Ebu malo podignu ruke, okrenuvši dla-
Hanife i učenjaci hanefijskog mezhe- nove prema nebu, i prouči se dova.” Učenje namaske dove:
ba. Talas novih tumačenja islama koji Slično se navodi i u drugim djelima sunnet ili bid’at?
je nakon demokratskih promjena hanefijskog fikha. (Šurunbulali, 2016) Pitanjem učenja dove poslije obav-
početkom 90-ih godina XX stoljeća U ovom radu prezentirali smo sta- ljenog namaza islamski učenjaci opširno
počeo zapljuskivati Bosnu i Herce- vove savremenog sirijskog učenjaka su se bavili. Na osnovu hadisa u koji-
govinu u javni diskurs uveo je davno dr. Mahmuda Ahmeda ez-Zejna1 o ma se spominje ili ne spominje učenje
napuštene rasprave o utemeljenosti učenju dove nakon propisanih nama- dove u namazu i nakon namaza neki
vjerskih propisa unutar hanefijske za. Pitanja koja dr. Ez-Zejn tretira u od njih smatrali su da je učenje dove
1
Šejh dr. Mahmud Ahmed ez-Zejn rođen Jedno vrijeme predavao je na Islamskom angažman okončao je na mjestu višeg na-
je 1952/3. godine u Halepu, Sirija. Nakon univerzitetu u Medini, a nakon toga se učnog saradnika u Institutu za izučavanje
okončanog obrazovanja u Halepu nasta- vratio u Halep gdje je držao predava- islama i oživljavanje tradicije u Dubaiju.
vio je školovanje na El-Azharu u Kairu. nja u džamiji El-Kelteviji. Profesionalni Umro je 31. januara 2013. u Kairu.
Novi Muallim • jesen 2018 • god. XIX • br. 75 80

islamske teme
poslije namaza ružni bid’at – ružna argument na koji se pozivaju kritičari sam pretjerao, a što Ti bolje od mene
novotarija, dok su drugi smatrali da je učenja dove nakon propisanih namaza. poznaješ. Ti si Prvi i Posljednji, nema
to mendub – preporučeni ibadet. Ot- To je hadis koji Muslim (1991:592) boga osim Tebe.’” Ovaj hadis tako-
kud tako dijametralno različiti stavovi bilježi od hazreti Aiše, r.a., da je re- đer bilježi i Ibn Hibban (1998:2025)
islamskih učenjaka po ovom pitanju? kla: “Vjerovjesnik, a.s., se nakon pre- u svom Sahihu pod naslovom “Šta
Dr. Ez-Zejn tvrdi da je razilaženje daje selama ne bi zadržavao sjedeći je preporučeno čovjeku da moli od
među učenjacima nastalo usljed različi- osim toliko koliko je potrebno da Allaha, dž.š., nakon namaza.” Mu-
tog tumačenja sintagme dubur es-salah. se prouči: Allāhumme ente-s-selām slim prenosi da je Allahov Poslanik,
Naime, u hadisima koji tretiraju ovo ve minke-s-selām tebarekte jā ze-l- a.s., ovu dovu učio na dva načina. U
pitanje spominje se sintagma dubur es- dželāli ve-l-ikrām.” Dakle, shodno jednom hadisu stoji da ju je Vjero-
salah koju kritičari učenja dove poslije ovom vjerodostojnom hadisu proi- vjesnik, a.s., učio nakon etehijjatu i
namaza tumače u značenju na kraju, zilazi da Allahov Poslanik, a.s., nije salavata, a prije predavanja selama,
pa se, prema njihovom shvatanju, ovi učio nikakvu dovu poslije namaza. No, (Muslim:771/1) dok u drugom hadisu
hadisi trebaju razumijevati na način da dr. Ez-Zejn tvrdi: Većina islamskih stoji da je istu dovu Muhammed, a.s.,
se dova uči pri kraju namaza, odnosno učenjaka odbacila je takvu argumen- učio poslije namaza. (Muslim:771/2)
poslije učenja ettehijjatu i salavata, a taciju. Svaki ashab, pa tako i hazreti To znači da je Vjerovjesnik, a.s., po-
prije predavanja selama. Međutim, pod Aiša, r.a., prenosi ono što je lično vi- nekad ovu dovu učio u namazu prije
uslovom da se zanemari metaforički dio ili čuo od Allahovog Poslanika, selama, a ponekad nakon namaza, a
simbolizam, termin ed-dubur koristi a.s. Postoje, međutim, vjerodostojna možda i u namazu i nakon namaza.
se u dva osnovna značenja: na kraju i predanja zabilježena u El-Buhariji- Blisko traženju oprosta je tra-
nakon, te nije dozvoljeno svoditi ovu noj, Muslimovoj i drugim zbirkama ženje zaštite od Uzvišenog Allaha
riječ na jedno od ta dva značenja, niti hadisa od drugih ashaba koji su vi- Ebu Davud (2012:1523), Et-Tirmizi
protežirati jedno u odnosu na drugo, djeli i čuli više od onoga što preno- (1999:3078), En-Nesai (2001:1260)
osim na osnovu konteksta rečenice i si hazreti Aiša, r.a. Tako, naprimjer, i drugi prenose u vjerodostojnom ha-
jasnog argumenta. Kada je o učenju Muslim (1991:591) bilježi od Sevba- disu da je Ukbe ibn Amir el-Džuhe-
dove nakon namaza riječ, tvrdi dr. na, r.a., da je rekao: “Kada bi Allahov ni, r.a., rekao: “Allahov Poslanik, a.s.,
Ez-Zejn, na osnovu nekoliko sahih Poslanik, a.s., završio namaz proučio mi je naredio da poslije svakog namaza
(vjerodostojnih) hadisa koje Muslim bi istigfar tri puta, a zatim bi rekao: učim El-Muavvezetejn.” Dr. Ez-Zejn
(1991:597) bilježi u svom Sahihu jasno ‘Allahumme ente-s-selam ve min- objašnjava da su El-Muavvezetejn
je da sintagma dubur es-salah znači na- ke-s-selam tebarekte ja ze-l-dželati dvije kur’anske sure – dove El-Fe-
konnamaza. Ebu Hurejre, r.a., prenosi ve-l-ikram.’” Dr. Ez-Zejn tvrdi kako lek i En-Nas s kojima se moli zaštita
da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Ko ovaj hadis zapravo stavlja tačku na ra- od Allaha, dž.š., a kao što je pozna-
poslije svakog namaza (‫– دبر لك صالة يف‬ spravu oko toga da li je učenje dove to, najbolje dove su kur’anske dove.
fi duburi kulli salatin) prouči 33 puta nakon propisanih namaza sunnet ili
subhanallāh, 33 puta elhamdulillāh, 33 bid’at, jer istigfar označava traženje
puta Allāhu ekber, to je 99, a zatim iz- oprosta, a traženje nečega od Allaha, Stav El-Buharije
govori: ‘Lā ilāhe illallāhu vahdehū lā dž.š., je dova, pri čemu je svejedno da o učenju dove nakon namaza
šerike lehū. Lehul-mulku ve lehul- li je u hadisu eksplicite navedeno da U nastavku rada dr. Ez-Zejn ana-
hamdu ve huve ‘āla kulli šejin qadīr’, je Allahov Poslanik, a.s., učio istigfar lizira “Poglavlje o učenju dove poslije
oprostit će mu se grijesi, pa makar ih ili je uputio dovu Allahu da mu oprosti namaza” u “Knjizi o dovama” iz El-
bilo koliko je morske pjene.” Nema, grijehe. Nema stoga potrebe da se za Buharijinog Sahiha. U ovom poglavlju
prema tome, nikakve koristi, smatra ovo pitanje traži drugi dokaz, a ne- El-Buhari (2008:6330) navodi hadi-
dr. Ez-Zejn, u insistiranju oponenata giranje učenja dove poslije namaza je se o zikru poslije namaza među ko-
učenja dove nakonnamaza da se termin bid’at koji je u suprotnosti s jasnim jima je i predanje u kojem stoji da je
ed-dubur koristi isključivo u značenju tekstom vjerodostojnog hadisa. Na Verrad, pisar Mugire ibn Š’ube, r.a.,
na kraju, bez uzimanja u obzir jasnog koji način i kojim riječima je Allahov rekao: “Mugire b. Š’ube diktirao mi
konteksta hadisā koji govore o učenju Poslanik, a.s., molio Uzvišenog Allaha je pismo za Mu’aviju (pa mi je rekao)
dovā poslije propisanih namaza kao što da mu oprosti grijehe nakon namaza da je Vjerovjesnik, a.s., poslije svakog
se to nedvosmisleno može razumjeti objasnio je Ebu Davud (2012:1509) propisanog namaza učio: ‘Lā ilāhe
iz navedenog hadisa. koji u Sunenu prenosi da je hazreti illallāhu vahdehū lā šerike lehū. Le-
Alija, r.a., rekao: “Vjerovjesnik, a.s., hul-mulku ve lehul-hamdu ve huve
bi, nakon što bi predao selam u na- ‘āla kulli šejin qadīr. Allāhumme lā
Argumenti protiv i za učenje mazu, govorio: ‘Allahu moj, oprosti mani’a limā ‘atajte ve lā m’utije limā
dove nakon namaza mi grijehe koje sam počinio, i prijaš- men’ate ve lā jenfe’u zel-džedi min-
U maniru klasičnih islamskih nje i potonje, one što sam tajno i one kel-džeddu. (Nema boga, osim Allaha.
učenjaka dr. Ez-Zejn prvo navodi što sam javno počinio, i ono u čemu Jedinog. On nema sudruga. Njemu
81 Novi Muallim • jesen 2018 • god. XIX • br. 75

islamske teme
pripada sva vlast i hvala. On je sve- u čemu je naznaka dove: “Smiluj mi sa posebnim dokazom da je tako po-
moćan. Allahu moj, ono što Si kome se i otkloni mi nevolju!” Svi islamski stupao Allahov Poslanik, a.s. Razlog
dao, to ne može niko spriječiti, a ono učenjaci koji su istraživali zikr i pisa- za to je njihovo uporno insistiranje
što Si spriječio, niko ne može dati. li o zikru, uvijek su u zikr svrstavali na tome da je bid’at svako djelo koje
Bogatstvo kod Tebe neće koristiti dove Allahovog Poslanika, a.s., što Vjerovjesnik, a.s., nije činio. Čini se
bogatom, osim dobrih djela.’” znači da su smatrali da je dova zikr. da za njih nije dovoljan dokaz u vje-
Dr. Ez-Zejn postavlja pitanje: Za- A pošto je zikr propisan poslije na- ri govor Allahovog Poslanika, a.s., ili
što je El-Buhari u poglavlju “Dova maza, propisana je i dova jer je ona jedno njegovo prešutno odobravanje,
poslije namaza” citirao hadise o zikru sastavni dio zikra. ili jedan ajet iz Kur’ana što je, bez
poslije namaza? Odgovor na ovo pi- sumnje, neispravno. Ulema je, naime,
tanje dao je hafiz Ibn Hadžer koji u složna da sve navedeno pojedinačno
svom čuvenom komentaru El-Buha- Još neki argumenti može biti dokaz i na osnovu jednog
rijinog Sahiha kaže: “Iz zikra proističu u prilog učenju dove nakon od ovih argumenata može se doni-
koristi kojih nema u dovi. Uzvišeni propisanih namaza jeti propis. Dokaz nije samo to da je
Allah u hadisi-kudsijji kaže: “Onaj Vjerovjesnik, a.s., nešto uradio, nego
Dr. Ez-Zejn u nastavku rada ci-
koga zikr spriječi od učenja dova, po- je dokaz i ono što je on rekao ili je
tira Ibn Hadžera koji navodi i druge
darit ću mu najbolje što dajem onima nešto vidio, pa to šutnjom odobrio.
dokaze o učenju dove nakon nama-
koji uče dovu.” (Et-Taberani:1850) Prema tome, hoće li se reći za onoga
za. En-Nesai (2001:1270), naprimjer,
U ovom hadisu je jasan dokaz da je ko čini neko djelo samo na osnovu
bilježi od Sevbana, r.a., da bi Allahov
dova zikr, odnosno, jedan vid zikra, riječi Allahovog Poslanika, a.s: “To je
Poslanik, a.s., kada bi završio s kla-
pa pošto je zikr poslije namaza propi- bid’at, jer tako nije postupao Allahov
njanjem namaza proučio dovu: “Alla-
san jer Uzvišeni Allah kaže: “A kada Poslanik, a.s.“, ili će mu se, kao što je
humme aslih lī dinī.. (“Allahu moj,
namaz završite, Allaha spominjite, i uobičajeno među kritičarima učenja
popravi mi moju vjeru.“) Ibn Hibban
stojeći, i sjedeći, i ležeći.” (Kur’an, dove namaza, prigovoriti dijelom aje-
(1998:2026) je ovaj hadis uvrstio u
4:103) propisani su i svi vidovi zikra ta iz sure El-Ahkaf: “Da je kakvo do-
svoj Sahih. Et-Taberani (Bez godine
među kojima je i dova. bro, oni nas u tome ne bi pretekli!?”
izdanja:4442) bilježi od Ebu Ejuba,
Dr. Ez-Zejn zatim objašnjava: (Kur’an, 46:11) Sve je to, zapravo,
r.a., da je rekao: “Nisam klanjao za nipodaštavanje onoga ko određene
“Iako zikr nije doslovna dova, u njemu
je naznaka dove kao što je to vidljivo vašim Vjerovjesnikom, a.s., a da ga ibadete čini na osnovu riječi Alla-
iz spomenutih riječi Allahovog Po- nisam čuo kako nakon namaza uči hovog Poslanika, a.s. Trebamo znati
slanika, a.s: ‘Allahu moj, ono što Si dovu: ‘Allahu moj, oprosti mi moje da je Allahov Poslanik, a.s., ukazao
nekome dao, to ne može niko spri- pogreške i sve grijehe...’ El-Hejsemi na poželjnost izvršavanja nekih di-
ječiti, a ono što Si uskratio, niko ne kaže da je sened ovog hadisa džejjid jela iako nije zabilježeno da je on to
može dati’. S ovim zikrom ustvari (dobar). Dr. Ez-Zejn potom zaklju- lično činio. El-Buhari (2008:1183)
se želi reći: “Ne molimo se nikome čuje: “Pošto se od Vjerovjesnika, a.s., prenosi od Abdullaha el-Muzenija
osim Tebi, Tebe molimo, pa nam po- prenosi da je učio različite dove poslije da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: “Kla-
dari.” Sličan primjer može se pronaći namaza, islamski učenjaci su dozvo- njajte prije akšamskog farz-namaza.”
u kur’anskoj suri El-Enbija. Naime, lili da se uči bilo koja dova osim onih Ponavljajući to treći put, dodao je: “Ko
Uzvišeni je Allah stavio na kušnju koje su same po sebi zabranjene.” hoće“, ne želeći da to svijet prihvati
Ejjuba, a.s. Nakon godina strpljivog kao sunnet.” Ovdje se, dakle, može
podnošenja bolesti i neimaštine, Ejjub, reći: “Kako je Poslanik, a.s., na ovo
Rasprava o metodologiji kritičara
a. s., je zamolio: – I Ejjubu se, kada je ukazao, a sam to nije činio?” Dakle,
Gospodaru svome zavapio: ‘Mene je učenja dove nakon namaza kad saznamo da Vjerovjesnik, a.s.,
nevolja snašla, a Ti si od milostivih Posebnu draž Ez-Zejnovom tekstu nije izvršavao neki ibadet, potražit
najmilostiviji!’ – odazvasmo i nevo- pruža rasprava o metodologiji pro- ćemo druge dokaze u izvorima Še-
lju mu koja ga je morila otklonismo i tivnika učenja dove poslije namaza. rijata o tome mimo djelovanja Alla-
vratismo mu, milošću Našom, čeljad On analizira njihovu metodologi- hovog Poslanika, a.s., svejedno da li
njegovu i uz njih još toliko i da bude ju donošenja šerijatskih propisa, a se radi o njegovom govoru, prešut-
pouka onima koji se Nama klanjaju.” zatim ukazuje na njene manjkavo- nom odobravanju ili nekom drugom
(Kur’an, 21:83-84) Riječi Uzvišenog: sti. Gore navedeni primjeri, tvrdi argumentu. Pa ako ne pronađemo
“Odazvasmo se-” znače da je Ejjub, dr. Ez-Zejn, služe kao potvrda da je ništa od toga, tek tada ćemo reći da
a.s., ovim zikrom učio dovu, mada učenje dove poslije namaza sunnet, je takva vrsta ibadeta bid’at.
je eksplicitno nije izgovorio, već je odnosno da ni u kojem slučaju nije Dr. Ez-Zejn potom objašnjava
samo ukazao na svoje teško stanje bid’at (novotarija). Oponenti učenja temeljno pitanje u vezi s metodolo-
i spominjao Allaha jednim od Nje- dove poslije namaza apriori smatraju gijom kritičara učenja dove poslije
govih lijepih imena – Najmilostiviji, da to nije sunnet, izuzev ako se dođe namaza, a to je: Da li je dozvoljeno

islamske teme
prilikom izvođenja nekog šerijatskog o vrijednostima Kur’ana bilježi da je u nekom vremenu bez jasnog doka-
propisa osloniti se samo na općeni- Ebu Bekr, r.a., rekao: “Kako da uči- za koji to vrijeme isključuje iz dove,
te argumente u situacijama kada ne nim nešto što Allahov Poslanik, a.s., odnosno iz ovog općenitog dokaza.
postoje specifični dokazi u vjeri? On nije činio?” Hazreti Omer mu je od- Učenje dove nakon propisanih na-
tvrdi: Za donošenje šerijatskog pro- govorio: “Tako mi Allaha, to je do- maza i mimo toga jedno je od vre-
pisa dovoljan je općenit dokaz koji bro.” Uz to, za neka dobra djela nije mena općenito spomenutih u ovom
svojom univerzalnošću obuhvata i potreban nikakav poseban argument, ajetu u kojima Uzvišeni Allah pozi-
djelo koje se tretira i nije nužno da već je dovoljno da nisu u suprotnosti va Svoje robove da Ga dozivaju i da
to djelo bude posebno spomenuto u sa šerijatskim dokazima. Tako je i s mu se mole.
tom dokazu, kao što stoji u hadisu: dovom koja je općenito dozvoljena Stoga smatram, ističe dr. Ez-Zejn,
“Kullu bid’atin dalalaeh! (Svaka no- bez ikakvih ograničenja vezanih za da je učenje dove poslije propisanih
votarija je zabluda!)” (Ebu Davud, vrijeme, mjesto, stanje: zajedničko namaza na stepenu menduba (prepo-
2001:4599) koji obuhvata sve no- ili pojedinačno učenje dove, odno- ruke). Naime, kada se kombiniraju
votarije i nije bilo potrebno da ih sno podizanje ruku prilikom učenja općeniti argumenti iz Kur’ana s po-
Allahov Poslanik, a.s., spominje po- dove, jer Uzvišeni Allah u Kur’anu sebnim dokazima iz hadisa, odnosno,
sebno. Međutim, vrlo važno je zna- kaže: “Ud’ū rabbekom tedarru’an ve s dovama koje je učio Allahov Posla-
ti da novotarija može biti samo ono hufjeh..” (Molite Gospodara svoga nik, a.s, može se zaključiti da je uče-
djelo za koje nedostaje dokaz u vjeri: ponizno i tiho). (Kur’an, 7:55) To zna- nje dove poslije propisanih namaza
posebni ili opći. Onaj ko tvrdi da je či da se ni za šta od navedenog neće sunnet Allahovog Poslanika, a.s. Da
nešto što se temelji samo na općeni- reći da je bid’at, izuzev ako postoji nam Allah podari da uskladimo svo-
tom dokazu novotarija, tada njegove dokaz koji nešto od toga isključuje ja djela s ovim i ostalim sunnetima.
riječi oponiraju Allahovom Poslaniku, iz dove, kao što je, naprimjer, svođe- Nakon kratkog, ali jasnog objašnje-
a.s. Prema takvoj tvrdnji svi općeniti nje dove samo na stvari ovog svijeta, nja pitanja suodnosa općenitih i spe-
dokazi u vjeri su beskorisni. Jer, ako bez da se moli od Allaha, dž.š., išta cifičnih dokaza u islamskom pravu s
se zahtjeva da se svaka aktivnost ar- na onom svijetu. Allah, dž.š., kaže: fokusom na učenje dove poslije namaza
gumentira posebnim dokazom, tada “Ima ljudi koji govore: ‘Daj Ti nama, dr. Ez-Zejn se pozabavio još jednim,
dokazivanje općenitim dokazima nije Gospodaru naš, na ovome svijetu!’ za bosanskohercegovačke muslimane,
validno (!?) iako se općim dokazima Takvi na onom svijetu neće imati vrlo aktuelnim pitanjem, a to je
argumentira većina pravnih pitanja. ništa.” (Kur’an, 2:200)
Ibn Tejmije u Fetvama kaže: “Ono Prema tome, kada za nešto posto-
s čime je Allah, dž.š., zadužio ljude, ji općenit argument, nije dozvoljeno Podizanje ruku u dovi nakon
poput abdesta, namaza, hadža i sl., njegovo značenje svoditi i ograničava- namaza, pojedinačno i u džematu
došlo je u općenitom obliku.” ti osim sa specifičnim dokazom koji Podizanje ruku prilikom učenja
U nedostatku specifičnog dokaza tretira baš to pitanje ili da se predoči dove nakon namaza i učenje dove na
za neki propis koristi se istishab (šeri- drugi općenit argument za suprotno. način da jedna osoba uči dovu, a pri-
jatsko pravilo potvrđivanja i nastav- Takav je, naprimjer, slučaj s vreme- sutni izgovaraju amin, dvije su teme
ljanja svojstva koje potvrđuje neku nom učenja dove. Allah, dž.š., pod- koje oponenti konstantno kritikuju.
šerijatsku odredbu dok se ne dokaže stiče vjernike da uče dove i obećava Odmah da kažemo da obje teme ulaze
suprotno). Tako se za ibadet (vjerski im da će im se odazvati u bilo koje pod općeniti kur’anski tekst o dovi:
propisi) kaže: “Ako nema dokaza, onda doba. On, dž.š., kaže: “A kada te ro- “A kada te robovi Moji...” (Kur’an,
nije propisan“, a za muamelat (imo- bovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, 2:186) i ne zahtijevaju poseban dokaz,
vinsko-pravni odnosi): “Ako nema sigurno, blizu: odazivam se molbi mo- jer je termin ed-da’ī (molitelj) u ajetu
dokaza o zabrani, tada je dozvoljeno.” litelja kad Me zamoli. Zato neka oni određen s elifom i lamom što znači da
Štaviše, navodi dr. Ez-Zejn, kao pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u taj okvir ulazi i onaj ko uči dovu
što su općenite riječi iz hadisa: “Kullu u Mene, da bi bili na Pravome putu.” podignutih ruku i onaj ko ne podi-
bid’atin dalaleh!” (Svaka novotarija je (Kur’an, 2:186) Uzvišeni Allah obe- že ruke za vrijeme dove, odnosno i
zabluda!), općenita je i kur’anska po- ćava da će se odazvati Svome robu, uz onaj ko uči dovu u džematu, ili onaj
ruka: “Vef ’alul hajr” (Činite dobro). uslov da ga on zamoli. (“...Odazivam ko sam uči dovu. Isto je s riječima
(Kur’an, 22:77) Ovaj ajet je jak ar- se molbi molitelja kad Me zamoli...“), Uzvišenog: “Uistinu, moj Gospodar
gument da je svako dobro djelo koje a uslov je spomenut u općenitoj for- čuje dove.” (Kur’an, 14:39) Značenje
nije u suprotnosti sa šerijatskim do- mi što znači da se ovaj ajet odnosi na i ovog ajeta obuhvata sve spomenute
kazom propisano vjernicima. Na bilo koje vrijeme u kojem se izgovo- situacije. Premda su navedeni opće-
ovaj ajet oslonio se hazreti Omer, ri dova, kao da je Allah, dž.š., rekao: niti argumenti iz Kur’ana dovoljni da
r.a., kada je Ebu Bekru predložio da “Primit ću dove u bilo kojem vreme- bi se donio propis o podizanju ruku
sakupi Kur’an u jednu zbirku Mus- nu izgovorene.” U skladu s tim, nije prilikom učenja dove i zajedničkoj
haf. El-Buhari (2008:4986) u Knjizi dozvoljeno ograničavati učenje dove dovi, o ovome postoje i drugi specifični

islamske teme
dokazi. Muslim (1991:895/1) bilje- A onaj ko nije zadovoljan s ovim ja- obilaze puteve tražeći one koji Alla-
ži od Enesa, r.a., da je rekao: “Vidio snim općenitim dokazima i smatra ha spominju. Kad pronađu ljude koji
sam Allahovog Poslanika, a.s., kako da je za svaki postupak potreban spe- spominju Uzvišenog Allaha, meleki
je podigao ruke u dovi tako da mu se cifičan dokaz neka nam objasni na jedni druge pozivaju govoreći: ‘Do-
vidjela bjelina ispod pazuha.” Izraz u čemu temelji takav stav? Dodajmo đite, evo onog za čim ste tragali!’ Za-
dovi je općenit i obuhvata sve dove da bi se, ako bi se poslužili logikom tim ih natkrile ispunjavajući krilima
koje se uče u bilo koje vrijeme. protivnika podizanja ruku prilikom prostor sve do ovozemaljskog neba...
Kritičari podizanja ruku prilikom učenja dove, moglo reći: “Zaista je Uzvišeni Allah tada pita meleke: ‘A
učenja dove pozivaju se na hadis kojeg hadis: ‘Svaka novotarija je zabluda’ za šta mole?’ ‘Mole Te za Džennet’,
bilježi Muslim (1991:895/2) također općenit, pa se po njemu ne postupa, odgovore oni. ‘A jesu li ga vidjeli?’,
od Enesa, r.a., da je rekao: “Allahov osim ako se ne donese dokaz isklju- upita Allah. ‘Ne, tako nam Allaha,
Poslanik, a.s., ne bi podizao ruke čivo za svaki pojedinačni slučaj!” Pa, Gospodaru naš, nisu ga vidjeli!’ A
osim prilikom učenja kišne dove.” prema tome, podizanje ruku u dovi kako bi bilo da su ga vidjeli?’, zapita
Međutim, tumačeći ovaj hadis En- nakon namaza ne može biti novota- On, a oni odgovore: ‘Da su ga vidje-
Nevevi (1929:6/194) kaže: “Sunnet rija (bid’at) jer se ne navodi nikakav li, više bi za njim žudjeli, više bi ga
je u svim dovama koje se uče s ciljem specifičan dokaz na osnovu kojeg bi tražili i više bi ga željeli!” Na osnovu
otklanjanja nevolje, kao što je suša ili se moglo tvrditi da je to novotarija. hadisa jasno je da su ovi ljudi uz zikr
slično da se podignu ruke na način Zajedničko učenje dove, pak, ulazi učili i dovu, odnosno, dova je zikr kao
da se spoljašnost šake okrene prema u općeniti okvir značenja ajeta: “Ve što smo ranije spomenuli. Kontekst
nebu, a kada se uči dova kojom se kāle Rabbukum ud’ūnī estedžible- hadisa pokazuje da je njihov zikr
moli i traži nešto tada će se podići kum... (Gospodar vaš je rekao: Za- (spominjanje Allaha) bio zajednički
ruke na način da se dlanovi okrenu molite Me, Ja ću vam se odazvati!’)” i da je njihova dova bila zajednička.
prema nebu.” En-Nevevi dalje tvrdi: (Kur’an, 40:60) Uz ovaj, i drugi dokazi To znači, ili su zajednički učili dovu,
“Potvrđeno je da je Allahov Poslanik, općenitog karaktera također upuću- ili je jedan od njih učio dovu dok su
a.s., podizao ruke u dovi u različitim ju na zaključak da je dova u džema- ostali izgovarali amin. U svakom slu-
prilikama u tolikom broju da se to ne tu propisana Šerijatom. Allah, dž.š., čaju bili su složni u dovi.
može prebrojati, a ja sam sakupio oko kaže: “Primam dove onoga ko Me U vezi s ovim pitanjem postoje i
30 vjerodostojnih hadisa o tome...” doziva.” (Kur’an, 2:186) a onaj koji drugi dokazi koji ga dodatno objaš-
Dakle, mnogobrojni dokazi o po- doziva može dozivati sam ili džema- njavaju. Et-Tirmizi (1999:3746) u
dizanju ruku prilikom učenja dova tu. Isto je i s ajetom: “Uistinu, tvoj hasen (dobrom) hadisu bilježi da je
u raznovrsnim situacijama negiraju Gospodar čuje dove.” (Kur’an, 14:39) Abdullah ibn Omer, r.a., rekao: “Kad
specifičnost podizanja ruku samo u tj., čuje dove onoga ko Ga doziva god bi Allahov Poslanik, a.s., ustajao
kišnoj dovi ili nekoj drugoj situaciji. svejedno bio on sam ili u džematu. iz društva (medžlis) proučio bi ovu
Dr. Ez-Zejn potom navodi hadi- Onaj ko isključi nešto od u Kur’anu dovu svojim ashabima: ‘Allahumme
se kojima argumentira spomenuto. općenito propisanih dobrih djela, bez aksim lenā min hašjetike ve min
Ebu Davud (2001:1486) prenosi da specifičnog dokaza, suprotstavlja se tā’atike ma tubelligunā bihī dženne-
je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Kada Allahovoj Knjizi. Također, onaj ko teke... (Allahu moj, podari nam toliko
molite Allaha, molite Ga okrenuvši kaže: “Nećemo to činiti sve dok nam bogobojaznosti prema Tebi koliko je
dlanove prema gore, a nemojte Ga se ne predoči argument da je Alla- dovoljno da nas spriječi od griješenja
moliti dlanovima okrenutim prema hov Poslanik, a.s., na takav način po- prema Tebi, i (podari nam) pokornosti
dolje.” Ebu Davud (2008:1488), Et- stupao“, smatra da samo Kur’an nije prema Tebi koliko je dovoljno da nas
Tirmizi (1999:3804) i drugi bilježe dokaz u vjeri ako ga ne podržava po- uvede u Tvoj Džennet...)” Kao što je
da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: “Ui- stupak Allahovog Poslanika, a.s., što poznato riječ medžlis upotrijebljena u
stinu je Vaš Gospodar Stidan i Ple- je ružna novotarija (bid’at). ovom hadisu ima općenito značenje
menit, stidi se da vrati prazne ruke Uz argumente općenitog znače- što znači da je učenje dove sunnet
koje su se podigle prema Njemu.” nja postoje i specifični dokazi koji Vjerovjesnika, a.s., prilikom svakog
Et-Taberani (2008:6142) bilježi da dodatno potvrđuju propis zajednič- zajedničkog okupljanja, a okuplja-
je Muhammed, a.s., rekao: “Ljudi kog učenja dove. Ranije smo spome- nje nakon namaza jedno je od njih.
neće podići svoje ruke prema Uzvi- nuli hadis koji bilježi Et-Taberani Et-Taberani (2008:3536) i El-Ha-
šenom Allahu moleći Ga za nešto, a (2008:6142) da je Allahov Poslanik, kim (1997:5545) bilježe od Habiba
Allahovo je pravo da im u ruke dā a.s., rekao: “Ljudi (množina, džemat) ibn Mesele el-Fihrija, r.a, da je rekao:
ono što su tražili.” Citirani hadisi ja- neće podići svoje ruke prema Uzvi- “Čuo sam Allahovog Poslanika, a.s.,
sno govore o poželjnosti podizanju šenom Allahu moleći Ga za nešto...” da je rekao: “Allah će primiti molbu
ruku prilikom učenja dove u općeni- El-Buhari (2008:6408) bilježi od Ebu grupe ljudi od kojih jedni uče dovu, a
tim situacijama i u skladu su s ranije Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, drugi izgovaraju amin.” Značenje ovog
navedenim Enesovim, r.a., hadisom. a.s., rekao: “Allah ima meleke koji hadisa obuhvata i učenje zajedničke

islamske teme
dove nakon namaza, a iz hadisa se nakon namaza, pod uslovom da ne postupka validni dokazi u vjeri, pa se,
može razumjeti da Vjerovjesnik, a.s., postoje dokazi koji bi specificirali nji- stoga, za neki ibadet ne može reći da
podstiče svoje sljedbenike da zajednički hovo značenje. A već smo ukazali na je bid’at samo na osnovu toga da li
uče dove u raznim prilikama, između takve argumente i odgovorili na njih. ga je, ili nije, činio Allahov Poslanik,
ostalog i nakon propisanih namaza. a.s. Tek kada se utvrdi da se tretirani
Dr. Ez-Zejn zatim zaključuje: Što ibadet ne spominje ni u Kur’anu, niti
se tiče mišljenja oponenata koji ne- Zaključak u drugo, vidovima sunneta Allaho-
giraju učenje dove nakon propisanih Rad dr. Mahmuda Ahmeda ez- vog Poslanika, a.s., onda se za njega
namaza u džamiji i kritikuju podiza- Zejna Dova nakon propisanih namaza: može reći da je bid’at. U tom smislu,
nje ruku u dovi zasebno ili u džematu, sunnet ili bid’at? izuzetno je aktuelan za razumijevanje propisa učenja dove
svoj stav oni argumentiraju time što i višestruko koristan. Autor na počet- nakon namaza od ključne je važnosti
se ne prenosi da je Allahov Poslanik, ku teksta otkriva osnovni uzrok razi- suodnos općenitog i posebnog dokaza
a.s., tako postupao. To bi značilo da se laženja među učenjacima po pitanju u vjeri. Dr. Ez-Zejn navodi kako su svi
po svakom dokazu u vjeri – svejedno učenja dove nakon namaza, a to je temeljni propisi islama došli u općeni-
da li se radilo o riječima Uzvišenog različito tumačenje sintagme dubur toj formi koja je razrađivana specifič-
Allaha, dž.š., ili prešutnom odobra- es-salah koju Allahov Poslanik, a.s., nim dokazima iz sunneta Allahovog
vanju Allahovog Poslanika, a.s., – ne spominje u hadisima na ovu temu. Poslanika, a.s. Na takav način propi-
postupa sve dok se ne utvrdi da li je Protivnici učenja dove nakon namaza sani su: namaz, post, zekat, hadž, ali
Vjerovjesnik, a.s., tako činio. Zamo- smatraju da riječ ed-dubur znači na i učenje zikra i dove. I kao što se kod
lio bih pristalice ovakvog mišljenja kraju, dok zagovornici tvrde da u ovoj govora o utemeljenosti namaza ili po-
da nam, na osnovu izreka selefi-sa- sintagmi ed-dubur znači iza. Dr. Ez- sta uvijek započinje s Kur’anom, isto
liha (dobrih prethodnika), fakiha Zejn tvrdi da se riječ ed-dubur koristi važi i za učenje dove. Kao ključne do-
(pravnika) i muhaddisa (stručnjaka u oba pomenuta značenja, te da nije kaze o učenju dove općenito, odnosno
u hadisu), objasne na čemu temelje dozvoljeno svoditi je na jedno od ta učenju dove nakon namaza, posebno,
svoj stav. Čak i da pretpostavimo da dva značenja, niti protežirati jedno dr. Ez-Zejn navodi ajete: “Gospodar
se vjerski propis o učenju dove na- u odnosu na drugo, osim na osnovu vaš je rekao: Zamolite Me, Ja ću vam se
kon namaza ne donosi bez potvrde konteksta rečenice i jasnog argumenta. odazvati!’ (El-Mu’min, 60), “Primam
o tome da je Allahov Poslanik, a.s., Dr. Ez-Zejn u svom radu navodi dove onoga ko Me doziva.” (El-Beka-
tako postupao, u tom slučaju izosta- dokaze za i protiv učenja dove nakon re, 186) i: “Uistinu, tvoj Gospodar čuje
nak dokaza o djelu (hadisi-fi’lijje) uz propisanih namaza, analizira ih, a po- dove.” (Ibrahim, 39). S obzirom da nisu
postojanje dokazā koji podstiču na to tom dajući prednost najjačima među zabilježeni specifični dokazi na osnovu
djelo (hadisi-kavlijje) upućuje na za- njima konstatira da je učenje dove kojih bi se moglo tvrditi drukčije, dr.
ključak da to nije novotarija. Zapra- nakon namaza mednub – preporuče- Ez-Zejn smatra da općenito znače-
vo, postojanje dokaza o učenju dove ni ibadet. Svoj stav dodatno osnažu- nje ovih ajeta obuhvata sva vremena,
poslije namaza, ustvari je argument je ajetima iz Kur’ana i vjerodostojnim samim tim i vrijeme nakon propisa-
da je ta praksa sunnet i vrijedno djelo hadisima Allahovog Poslanika, a.s. nih namaza, sve načine učenja dove u
koje nije dozvoljeno negirati. Velika vrijednost dr. Ez-Zejno- koje spadaju pojedinačno i zajedničko
Konačno, kur’anski ajet: “A kada vog teksta jeste njegova rasprava o učenje dove, kao i sve položaje, pa i taj
te robovi Moji za Mene upitaju, Ja metodologiji oponenata učenju dove da se dova uči sa ili bez podignutih
sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi nakon namaza koji zastupaju mišlje- ruku. Iako citira nekoliko hadisa koji
molitelja kad Me zamoli...” (Kur’an, nje da je svako djelo bid’at izuzev ako potkrepljuju njegovo mišljenje on tvr-
2:186) općenit je na tri načina: se dođe sa posebnim dokazom da je di da je općenito značenje navedenih
tako postupao Allahov Poslanik, a. ajeta dovoljno da se donose propis
a) Općenitost dove (da’ve). Ajet
s. Prema takvom tumačenju čini se o utemeljenosti učenja dove nakon
se odnosi na svaku dovu pro-
da drugi izvori islama: Kur’an, govor namaza. U isto vrijeme dr. Ez-Zejn
učenu glasno ili u sebi.
Allahovog Poslanika, a.s., ili njegovo poziva one koji smatraju da se vjerski
b) Općenitost molitelja (ed-da’i). prešutno odobravanje, za protivnike propis donosi samo na osnovu onoga
Prepoznaje se po elifu i lamu, učenja dove nakon namaza nisu do- što je Allahov Poslanik, a.s., radio ili
a obuhvata svakog molitelja u kaz u vjeri, što je, kako navodi dr. Ez- nije radio, da objasne na osnovu čega
svakom stanju, pa i u džematu. Zejn bid’at – ružna novotarija koju su to tvrde. Također, on piše da je onaj
c) Općenitost vremena (iza dean). islamski učenjaci odbacili još u for- ko smatra da je učenje dove nakon
Tj., u bilo koje doba, dakle i mativno doba. Naime, i površnom namaza bid’at dužan donijeti speci-
nakon namaza. poznavaocu islamskog prava jasno je fičan dokaz za to. Ako takvog doka-
Općenitost kur’anskih ajeta o dovi da je Kur’an temeljni izvor islama, te za nema, a nema, učenje dove nakon
i ono što ih podržava od hadisā do- da su riječi Allahovog Poslanika, a.s., i namaza je mednub – preporučeno, za-
voljno je za propisanost učenja dove njegovo prešutno odobravanje nekog ključuje dr. Ez-Zejn.

islamske teme
Literatura
Ebu Davud (2012). Sunen Ebu Davu- li et-tiba’ati ve en-šri’i ve et-tevzi’i. Et-Taberani, Hafiz Ebu Kasim Su-
da. Novi Pazar. En-Nesai, Ebu Abdurrahman Ahmed lejman ibn Ahmed (2008). El-
El-Buhari, Muhammed ibn Ismail ibn Šuajb (2001). Es-Sunnen el-kubra. Mu’džem el-kebir. Kairo: Mekte-
(2008). Sahihu-l-Buhari Buharije- Bejrut: Muesse er-risale. be ibn Tejmije.
va zbirka hadisa. Sarajevo: Visoki En-Nevevi (1929). Sahih Muslim bi Et-Tirmizi, Ebu Isa (1999). Tirmizijina
saudijski komitet za pomoć Bosni i šerh En-Nevevi, Kairo: El-Matbe’a zbirka hadisa. Travnik: Elči Ibrahim-
Hercegovini. el-misrijje bi el-Ezher. pašina medresa.
El-Farisi, Alauddin Ali ibn Bilban Eš-Šurunbulali, Hasan ibn Ammar Ez-Zejn, Mahmud Ahmed, Ed-Du’a
(1998). Sahih Ibn Hibban bi tertib (2016). Nuru-l-idah (hanefijski fikh). ba’d es-salah el-mef ruda. Online
ibn Bilban. Muessese er-risale. Tešanj: Planjax komerc. adresa:
En-Nejsaburi, Ebu Husejn Muslim ibn Et-Taberani, Ebu Kasim Sulejman ibn https://ia902507.us.archive.org/4/items/
Hadždžadž el-Kušejri (1991). Sahih Ahmed (1987). Kitab ed-Dua’. Bej- doa-bakda-shalat/doa-bakda-shalat.
Muslim. Bejrut: Dar el-kutub el-’ilmije. rut: Dar el-bešair el-islamijje. pdf (dostupno, 12.07.2018)
En-Nejsaburi, Imam Hafiz Ebu Ab- Et-Taberani, Ebu Kasim Sulejman ibn Serdarević, Muhamed Seid (1968).
dullah Hakim (1997). El-Mustedrek Ahmed, Mu’džem el-evsat. Kairo: Fikhul-ibadat. Sarajevo: Vrhovno
‘ala sahihajn. Kairo: Dar el-haremejn Dar el-haremejn. islamsko starješinstvo u SFRJ.
Summary
‫ملــوــجز‬
Dr. MAHMOOD AHMED EZ-ZEYN DU’A
ّ
‫ سنة أم بدعة؟» لدلكتور حممود‬،‫كتاب «ادلاعء بعد الصالة املفروضة‬ AFTER THE PRESCRIBED SALAH:
‫أمحد الزين‬ A SUNNAH OR A BIDA’A?
By Elvir Duranović
‫ ألفري دورانوفيتش‬.‫د‬
In this article we bring the most interesting opinions of a
‫ حممود أمحد‬.‫نقلنا يف هذا املقال أبرز آراء العالم السوري املعارص د‬ contemporary Syrian scholar Dr. Mahmud Ahmed Ez-Zeyn
regarding the invocation after the prescribed salah publis-
‫ واليت ذكرت يف كتابه‬،‫الزين بشأن األذاكر واألدعية بعد الصالة‬
ّ hed in his book Du’a After the Prescribed Salah: a Sunnah or a
‫ يشري الزين إىل مصادر‬.»‫ سنة أم بدعة؟‬،‫«ادلاعء بعد الصالة املفروضة‬ Bida’a? Dr. Ez-Zeyn first points to the sources of the diffe-
‫ ثم يذكر آراء منتقدي هذه‬،‫اختالف العلماء حول هذه املسألة‬ rences amongst scholars regarding the issue and then he lists
ّ opinions of the scholars analysing the arguments of the critics
‫ مقدما يف نفس الوقت أدلة مضادة تفيد بأن‬،‫العبادة وحيلل حججهم‬
of this ibadat and offering substantiated counter-arguments
‫ يستند‬،‫ فرادى ومجااعت‬،‫ادلاعء بعد الصالة مع رفع الكفني أو عدمه‬ in favour of the opinion that the du’a (supplication) after the
‫إىل نصوص واضحة يف القرآن الكريم وسنة رسول اهلل صىل اهلل وعليه‬ salah with raised hands, individually or in a group pointing
.‫وسلم‬ out that this practise is well founded upon the clear text of
the Qur’an and the Hadith of the Messenger of Allah,, s.w.s.
،‫ حممود أمحد الزين‬.‫ د‬،‫ ادلاعء بعد الصالة‬،‫ ادلاعء‬:‫اللكمات الرئيسة‬ Key words: du’a, du’a after the salah, Dr. Mahmood Ahmed
ّ
.‫ ابلدعة‬،‫السنة‬ ez-Zeyn, sunnah, bida’a

Dr. MAHMUD AHMED EZ-ZEJN: DOVA NAKON PROPISANIH NAMAZA: SUNNET ILI BID'AT?

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Dr. MAHMUD AHMED EZ-ZEJN: DOVA NAKON PROPISANIH NAMAZA: SUNNET ILI BID'AT?

Hochgeladen von

Copyright:

islamske teme

Dr. MAHMUD AHMED

Novi Muallim • jesen 2018 • god. XIX • br. 75 80

81 Novi Muallim • jesen 2018 • god. XIX • br. 75

Novi Muallim • jesen 2018 • god. XIX • br. 75 82

83 Novi Muallim • jesen 2018 • god. XIX • br. 75

Novi Muallim • jesen 2018 • god. XIX • br. 75 84

85 Novi Muallim • jesen 2018 • god. XIX • br. 75

Novi Muallim • jesen 2018 • god. XIX • br. 75 86

Das könnte Ihnen auch gefallen