Ortačko društvo

Izvor: Pravopedia

Skoči na: navigacija, pretraga

== ORTAČKO DRUŠTVO (ORTAKLUK)

Sadržaj
[sakrij]
 1 POJAM
 2 JOINT VENTURE I ORTAKLUK
 3 PRIRODA ORTKLUKA
 4 BITNI ELEMENTI ORTAKLUKA
 5 PREDNOSTI ORTAKLUKA
 6 NEDOSTACI ORTAKLUKA
 7 OSNIVANJE ORTAKLUKA
 8 JAVNA KONTROLA ORTAKLUKA
 9 ODNOSI ORTAKA PREMA TREĆIM LICIMA
 10 TRAJANJE ODGOVORNOSTI ORTAKA
 11 MEĐUSOBNI ODNOSI ORTAKA
 12 PRAVA ORTAKA
 13 DUŽNOSTI ORTAKA
 14 IMOVINA ORTAKLUKA
 15 PRIRODA I POSLJEDICE ORTAČKOG UDJELA
 16 IDENTIFIKACIJA IMOVINE ORTAKLUKA
 17 DISOLUCIJA ORTAKLUKA
 18 LIKVIDACIJA ORTAKLUKA
 19 PREDNOSTI ORTAKLUKA

 20 NEDOSTACI ORTAKLUKA

POJAM
Ortakluk je odnos između dva ili više lica koja obavljaju djelatnost u cilju sticanja profita.
Definicija ortakluka sadrži tri suštinska elementa: privrednu djelatnos, zajedničko obavljanje,
i njeno obavljanje radi sticanja profita. Ortakluk je odnos, a ne organizacija sa sopstvenim
pravima i odvojenom pravnom ličnošću. Ortakluk ne postoji izvan svojih ortaka. Ortakluci
nužno uključuju dva ili više lica što je i osnovni elemenat razgraničenja u odnosu na
prduzetnika.

JOINT VENTURE I ORTAKLUK

Joint venture je odnos koji nastaje kada se dva ili više lica udruže u poslovnom poduhvatu
saglašavajući se da će svako imati glas u njegovom upravljanju. Joint venture je podoblik
ortakluka. Osnovna razlika između joint venture-a i ortakluka je u tome što je joint venture
uži u svrsi i namjeri i formira se za pojedinačnu transakciju ili izolovan poslovni poduhvat
odnosno projekat, dok se ortakluk formira da se obavlja kao tekuća poslovna aktivnost.

PRIRODA ORTKLUKA
U objašnjenju prirode ortakluka suprostavljaju se dvije teorije: Agregatna teorija sugeriše da
je ortakluk prije ukupnost lica angažovanih u vršenju privredne djelatnosti nego što je entitet
sam za sebe. Teorija entiteta na ortakluk gleda kao na poseban entitet odvojen od ortaka.

BITNI ELEMENTI ORTAKLUKA

PRIVREDNA DJELATNOST Ortakluk je poslovno sredstvo, ne može biti osnovan za
dobročine ili umjetničke ciljeve. Forma ortakluka može biti isključena zakonom za obavljanje
pojedinih djelatnosti (posova osiguranja, bankarskih poslova...) ali i propisan kao jeina forma
za određene profesije (advokati, ljekari...)

ZAJEDNIČKO VRŠENJE DJELATNOSTI Obavljanje djelatnosti podrazumijeva da ortaci

moraju aktivno i zajedno vršiti djelatnost ortakluka, uz pośedovanje suvlasništva u biznisu i
imovini.

NAMJERA STICANJA PROFITA Ortakluk može postojati jedino ako su ortaci namjeravali
da za sebe stvore profit, ali nije nužno da profit mora biti stvoren, bitno je da je postojala
namjera.

PREDNOSTI ORTAKLUKA
Participacija i fleksibilnost u upravljanju, svaki ortak ima jednako ovlašćenje da upravlja
poslovima ortakluka. Svim ortacima je dopušteno da djeluju slobodno, u ime ortakluka sa
malo ograničenja. Minimalne formalnosti i regulacija, ortakluk može biti formiran
minimalnim sporazumom dva ili više lica čak i verbalnim, ili se može podrazumijevati s
obzirom na ponašanje pojedinaca. Niski troškovi organizacije, formalnosti i regulatorni uslovi
za početak ortakluka su minimalni. Ne postoje ni zahtjevi u vezi propisanog minimalnog
kapitala za osnivanje ortakluka, samo minimalni troškovi eventualne registracije. Poreske
pogodnosti, ortaci u ortakluku su oporezovani na isti način kao i individualni preduzetnici. Od
ortakluka se može zahtijevati da podnese godsišnju poresku prijavu, ali sam ortakluk nije
poreski obaveznik. Raznovrsni izvori kapitala, ova forma ima širu osnovu za pribavljanje
dodatnog kapitala, jer više od jednog lica doprinosi preduzeću.

NEDOSTACI ORTAKLUKA
Neograničena odgovornost, ortaci su lično ogovorni za dugove, obaveze i štete izvršene od
strane ili u ime ortakluka. Svi ortaci odgovorni su za radnje bilo kojeg ortaka koji djeluje u
ime ortakluka. Labavo struktuiran menadžment, broj i lična svojstva ortaka mogu znatno
uticati na uspjeh ili neuspjeh labavo struktuiranog menadžmenta. Činjenica da svaki ortak
može djelovati u ime ortakluka može uzrokovati probleme kad se ortaci ne slažu oko
fundamentalnih pitanja. Neizvjesnost trajnosti, ortakluk prestaje čim neki od članova prestane
da bude ortak. Teškoće u prenosu udjela, ukupnost ortakovih prava u ortakluku nije slobodno
prenosiv. Mada ortk može prodati i prenijeti svoja prava na učešće u profitu i gubicima
ortakluka, pravo na određeni dioimovine ortakluka ne može biti prodato ili prenijeto osim uz
saglasnost svih ortaka. Ograničena sposobnost povećanja kapitala, ortakluk ne može emitovati
akcije da bi povećao kapital za obavljanje njegove djelatnosti. Kapital ortakluka se obično
sastoji od uloga njegovih ortaka i kreditnih sredstava dobijenih po osnovu obezbjeđenja
ličnom imovinom ortaka ili imovine ortakluka. Pravni i organizacioni troškovi, predstavljaju
tipične značajne troškove za pravne usluge pripreme ugovora o ortakluku. Poreske
nepovoljnosti, pojedini ortaci su obavezni da plate porez na njihov udio u profitu ortakluka,
čak iako je njihov profit zadržan za obavljanje djelatnosti ortakluka i nije distribuiran
ortacima. Tako da je moguće da u određenoj godini plate više za porez nego što su primili od
društva.

OSNIVANJE ORTAKLUKA
Neformalni ortakluk - mada je ortački ugovor prešan za ortakluk, on može biti i verbalan, a
neki ortakluci mogu postojati i bez izričitog sporazuma između ortaka, isto kao da su svi
elementi prisutni. Međutim oralni (verbalni) ugovor nije preporučljiv svrhu toga što nije
jednostavno dokazati uslove ovakvog sporazuma.

Formalni ortakluk- sporazum o ortakluku je ugovor zaključen od strane svih ortaka kojim se
uređuju pravila ortakluka. Ovaj ugovor smatra se zakonom za ortakluk (shodno načelu pacta
sunt servatna u ugovornom pravu). Ugovor o ortakluku sadrži uzajamna prava i obaveze
ortaka, uslove pod kojima će ortakluk biti vođen, poslovno ime...

Početak, ortakluk se ne može vaspostaviti, stvoriti ili formirati prostim kazivanjem da postoji,
jer je to odnos zasnovan na postojanju djelatnosti koja je započeta.
Trajanje

zakon sa stanovišta trajanja ortakluke dijeli na one u koje se ušlo na određeno vrijeme
(oročene ortakluk) i na one u koje se ušlo na neodređeno vrijeme (ortakluk po volji).

ORTAKLUK PRIDRUŽIVANJEM Pridruživanje finansijskim učešćem, jedan od

najubjedljivijih faktora pri vaspostavljanju ortakluka finansijskim učešćem je sporazum o
podjeli gubitaka isto kao i profita. Ortačka odgovornost predstavljanjem, nastaje kada se neko
lice riječima ili radnjama predstavlja drugome licu kao ortak, na osnovu čega mu drugo lice
nameće odgovornost vjerujući da je predstavljanje istinito. Bilo da se radi o pogrešnom
predstavljanju, prevari ili prekoračenju ovlašćenja, takvo lice iako nije ortak biće odgovorno
kao da jeste. Investiranje u ortakluk Ortaci i zaposleni, o zapošljavanju i otpuštanju zaposlenih
odlučuju svi ortaci. Ortak ne može zaposliti samog sebe.

JAVNA KONTROLA ORTAKLUKA

OGRANIČAVANJE SLOBODE UGOVARANJA Pošto predstavljaju jedan oblik ugovora
na njih se primjenjuju ograničenja prisutna kod ugovora (sposobnost, mane volje,
nedopuštenosti). Kapacitet, ortak ne mogu biti maloljetna, poslovno nesposobna (slaboumna)
lica i strani neprijatelji. Ako se maloljetno lice nađe u ortakluku neće biti odgovorno za
dugove, ali punoljetni ortak hoće. Nezakonitost, ortakluk je nedopušten ako je formiran sa
ciljem koji je zabranjen zakonom ili je suprotan moralu ili javnom poretku. Klauzule o
ograničenju obavljanja poslovne aktivnosti, mnogi sporazumi o ortakluku sadrže klauzule
koje zabranjuju ortaku koji napusti firmu da obavlja djelatnost na određenom području i za
određeno vrijeme.

OGRANIČAVANJE SLOBODE UGOVARANJA

 Za jedan broj ortakluka propisuje se maksimalan broj ortaka dopušten zakonom.

 Drugi vid ograničenja tiče se zahtjeva da u određenim vrstama ortakluka svi ortaci budu
profesionalno kvalifikovani, dok se kod drugih zahtijeva da samo određeni broj ortaka bude
profesionalno kvalifikovan.

OGRANIČENJA SLOBODE POSLOVNOG IMENA Ne dozvoljava se firmi da koristi isti

ili sličan naziv, u odnosu na naziv registrovanog društva. Ortakluci mogu obavljati djelatnost
pod imenom koje se ne sastoji samo od prezimena svih ortaka pojedinačno već i od određenih
dozvoljenih dodataka.

ORTAKLUK I JAVNI DOMEN U slučaju povraćaja PDV-a postavlja se pitanje da li se

porez vraća ortakluku ili svakom ortaku posebno (srazmjerno), sudska praksa preferira drugu
soluciju.

ODNOSI ORTAKA PREMA TREĆIM LICIMA

Koncept zastupništva u ortakluku, ortakluk je odgovoran za sve akte ortaka, ali takođe i
njegovih zaposlenih, za koje su ovi imali stvarno ovlašćenje da ih preduzimaju u njegovo ime.
Stvarno ovlašćenje ortaka, u odsustvu izričite zabrane stvarno ovlašćenje svakog ortaka
najmanje je obima kao i njegovo uobičajeno ovlašćenje, i može biti čak i veće na osnovu
izričitog sporazuma. Takođe u ortačkom sporazumu mogu se naći odredbe koje izričito
zabranjuju ortacima ili nekima od njih preduzimanje određenih radnji. Uobičajeno
(pretpostavljaeno) ovlašćenje ortaka Svaki ortak je zastupnik firme i njegovih ortaka u cilju
obavljanja poslova ortakluka. Radnje koje svaki ortak vrši na uobičajeni način poslovanja i na
način kako ih vrši firma čiji je član, obavezuju firmu i ortake, osim ako je ortak izvršio radnju
na koju nije ovlašćen, a lice sa kojim je zaključio ugovor je znalo ili moglo znati za
nedostatak ovlašćenja..

ODGOVORNOST ORTAKA Svaki ortak je neograničeno solidarno odgovoran za obaveze

firme i obaveze koje su stvorili ortaci dok je bio član. Ugovorna odgovornost, ako firma
odbije da plati dug ili izvrši ugovor, uobičajeno je da se tuži firma a ne ortak. Ukoliko tužilac
dobije spor i firma nema dovoljno imovine da izvrši obavezu ortaci su dužni da je izvrše iz
svoje imovine. Imovina preminulog ortaka takođe podliježe ovoj odgovornosti. Ali samo za
dugove koji su nastali dok je bio ortak. Vanugovorna odgovornost, ortaci mogu biti odgovorni
za štete pričinjene od njihovih ortaka mimo ugovora. Mogu biti odgovorni za delikte ili
zlouportebu novca ili imovine povjerene ortaku ili firmi.

ODGOVORNOST ZA ZLOUPOTREBU PRIMLJENE IMOVINE Kad jedan ortak u

okviru redovnih ovlašćenja primi novac ili imovinu trećeg lica za što nije bio ovlašćen i
zloupotrijebi je, firma je dužna da nadoknadi nastalu štetu.

TRAJANJE ODGOVORNOSTI ORTAKA

Lice koje je stupilo u ortakluk nije odgovorno za postojeće obaveze ortakluka i za radnje
izvršene prije nego što je ono postalo ortak.

Ortaku koji napusti firmu ne prestaje odgovornost za obaveze ortakluka koje su nastale prije
njegovog napuštanja firme. Ortak koji napušta firmu može se osloboditi svih postojećih
obaveza na osnovu sporazuma zaklljučenog između njega, preostalih članova firme i
povjerioca.

Isti princip može se primjeniti i na dolazećeg ortaka. Zahtijeva se ugovor o novaciji između
povjerioca, novog ili odlazećeg ortaka, kojim povjerilac prihvata novonastalu firmu kao
preuzimaoca dugova stare firme.

Odlazeći ortak biće odgovoran i za obaveze nastale poslije njegovog odlazka osim ako:

 ne da stvarno obavještenje o povlačenju postojećim klijentima u tenutku povlačenja.

 ne istakne obavještenje u relevantnom službenom glasilu za buduće klijente

 ako povjerilac nije znao da je on bio ortak u momentu kad je napustio firmu.

MEĐUSOBNI ODNOSI ORTAKA

PRAVA ORTAKA
 pravo svakog ortaka da jednako učestvuje u upravljanju i vođenju poslova ortakluka

 pravo na jednak udio u profitu

 pravo na povraćaj uloga i jednakog udjela u višku preostalom nakon što se izmire obaveze
ortakluka po osnovu odgovornosti za obaveze

 pravo uvida u poslovne knjige ortakluka

 pravo na kupovinu udjela u ortakluku od preostalih ortaka nakon prestanka ortakluka.

DUŽNOSTI ORTAKA
 fiducijarna dužnost, podrazumijeva

1. Dužnost tačnog i potpunog obavještavanja (temelji se na pravu traženja podnošenja

obračuna, izvještaja o poslovanju...)

2. Dužnost polaganja računa za neovlašćeno sticanje lične koristi: “Ortak mora prenijeti firmi
svaku korist koju je stekao bez saglasnosti ostalih ortaka iz bilo kojeg posla vezanog za
ortakluk, kao što je korišćenje imovine ortakluka, naziva ortakluka, stvorenih poslovnih
veza...”

3. Dužnost nekonkurencije ortakluku: “Ako ortak bez odobrenja ostalih ortaka obavlja
djelatnosti koje su iste kao i djelatnost ortakluka i na taj načini konkuriše firmi, onda je taj
ortak dužan da položi račun drugim ortacima i isplati firmi ukupan profit koji je ostvario
obavljajući tu djelatnost”.

 dužnost da radi za ortakluk bez naknade

 dužnost da učestvuje u snošenju gubitaka koje je pretrpjela firma, u skladu sa svojim

udjelom u profitu.

IMOVINA ORTAKLUKA
Sva imovina unijeta u ortakluk prije osnivanja, odnosno koja je stečena kupovinom ili na
drugi način, za račun firme ili za potrebe poslovanja ortakluka, naziva se “imovina ortakluka”
i mora se držati i koristiti od strane ortaka isključivo za te svrhe, u skladu sa sporazumom o
ortakluku.

Svojinom ortaka redovno se smatra:

1. Imovina koju ortak unese u firmu i uknjiži kao njegov ulog u ortakluk.

2. Imovina kupljena novcem firme, osim ako ne postoji dokaz da to nije bila namjera.
3. Imovina koju ortaci tretiraju kao svojinu firme.

PRIRODA I POSLJEDICE ORTAČKOG UDJELA

Svaki ortak ima odgovarajući udio u imovini i svakom njenom dijelu, on nema pravo ni na
jedan dio imovine posebno, on nema ovlašćenje bez saglasnosti drugih ortaka da traži da mu
se u cjelini ili djelimično dodijeli bilo koji dio imovine.

IDENTIFIKACIJA IMOVINE ORTAKLUKA

Imovina ortakluka može biti ili unijeta u ortakluk ili stečena za račun firme tokom njenog
poslovanja. Imovina kupljena novcem koji je pripadao firmi smatra se kupljenom za račun
firme, ukoliko se ortaci nijesu drugačije sporazumjeli.

Googwill je razlika između vrijednosti biznisa kao tekuće djelatnosti i vrijednosti njegove
imovine.

DISOLUCIJA ORTAKLUKA
Disolucija je prestanak postojanja ortakluka kao odnosa tj. razortačenje društva i njegov
kraj.

Ortakluk prestaje da postoji tek poslije procesa likvidacije, u kojem se vrši izmirenje svih
obaveza i raspodjela imovine ortakluka. Disocijacija je slučaj razdruživanja ortakluka koji ne
dovodi do njegovog prestanka, nego omogućava nastavak ortakluka preostalim članovima.

Vrste disolucije

 prvi tip, firma i biznis se rasparčavaju

 drugi tip, preostali ortaci preuzimaju posao

UGOVORNI OSNOVI

Pretpostvaljeni osnovi, zakonom propisani osnovi za prestanak društva.

1. Kad je ortakluk zaključen na određeno vrijeme, istekom vremena

2. Kad je ortakluk zaključen radi obavljanja nekog posla, nakon što je posao obavljen.
3. Kad je zaključen na neodređeno vrijeme, davanjem obavještenja od strane ortaka drugim
ortacima o njegovoj namjeri da prestane ortakluk, u tom slučaju ortakluk prestaje na dan
utvršen u obavještenju ili ako taj datum nije utvrđen od dana dostavljanja obavještenja.

Drugačiji sporazum- ako ne postoji drugačiji sporazum, smrt nekog ortaka će voditi
disoluciji ortakluka i likvidacija može biti nužna da se isplati vrijednost udjela preminulog
ortaka.

AUTOMATSKA DISOLUCIJA ORTAKLUKA (NEZAKONITOST)

Postoje dva tipa nezakonitosti:

1. Kada ortakluk obavlja nezakonitu djelatnost.

2. Kada ortaci ne mogu zakonito formirati ortakluk za obavljanje neke djelatnosti koja je
inače zakonita, npr. kada ortak učini sebe nekvalifikovanim za praksu u profesionalnom
ortakluku propuštajuci da produži licencu za rad

DISOLUCIJA PO ODLUCI SUDA

Bilo koji ortak može podnijeti predlog sudu za prestanak ortakluka.

DISOLUCIJA USLJED NEMOGUĆNOSTI ISPUNJENJA

Ukoliko ortak ili više njih namjerno ili iz grube nepažnje, ne izvrše obaveze u skladu sa
ugovorom o ortakluku ili je ispunjenje te obaveze postalo nemoguće, Privredni sud može
odlučiti o raspodjeli imovine ortaka, na osnovu utvrđenih činjenica u postupku.

DISOLUCIJA PONIŠTENJEM ORTAČKOG UGOVORA

Ugovor o ortakluku može biti uzrokovan pogrešnim predstavljanjem stvari jednog ortaka
drugom, bilo prevarom, nepažnjom ili bez krivice. Ortak tako uveden u ortakluk može tražiti
poništaj ugovora usljed mana volje što može imati za dejstvo prestanak ortakluka. On bi imao
pravo na naknadu štete od strane ortaka, ako je pogrešno predstavljanje bilo prevarno ili iz
nepažnje.

LIKVIDACIJA ORTAKLUKA
Likvidacija je proces u kojem se poravnavaju računi ortakluka i movina se likvidira da bi se
neto imovina ortakluka raspodijelila ortacima i okončao ortakluk.

Likvidacija od strane ortaka, primjenljuje se kao pravilo, osim ako sud odredi drugačije i
imenuje likvidatora s obzirom da j nedostatak povjerenja odlučujući. Likvidacija od strane
upravnika, svaki ortak po disoluciji ima pravo da zahtijeva da se iz imovine prvo isplate
povjerioci u potpunosti a da se zatim eventualni višak isplati ortacima u skladu sa njihovim
pravima, i ovo pravo može ostvariti zahtijevajući od suda da imenuje likvidacijskog
upravnika. Upravniku imenovanom od suda plaćeni su troškovi i naknada za rad iz imovine
firme.

POVRAĆAJ PREMIJA

Premija se plaća kao naknada za dopuštenje da se pristupi ortakluku i da se svojstvo ortaka

zadrži za određeni period. Tamo đe je jedan ortak platio premiju drugom prilikom ulaska u
ortakluk na određeno vrijeme, a ortakluk je prestao prije isteka tog roka na drugi način od
smrti ortaka, platilac premije nioje primio punu protivuslugu za plaćenu naknadu i može
povratiti proporcionalnu sumu od ostalih ortaka.

ZAHTJEVI PREMA IMOVINI

Po prestanku firme ortaci imaju određena prava u vezi sa podjelom imovine firme. Ortak u toj
imovini ima određeni udio, na kojem ima retenciono pravo, što podrazumijeva da mu se taj
udio ima povratiti. Međutim po prestanku ortakluka povjerioci će uvijek biti isplaćeni prije
ortaka.

DJELIMIČNA (TEHNIČKA) DISOLUCIJA ORTAKLUKA

U slučaju djelimične disolucije, kada jedan ortak napušta ortakluk, ne sprovodi se likvidacija
firme.

1. Odlazeći ortak mora da preduzme korake da izbjegne odgovornost za buduće dugove firme.

2. Njegov udio u kapitalu i nepovučene dobiti firme moraju biti procijenjeni i isplaćeni od
strane preostalih ortaka.

3. Dok taj postupak traje, mora biti utvrđeno njegovo pravo na profit koji je firma ostvarila u
periodu između njegovog povlečenja i momenta kad je njegov udio konačno stečen od drugih
ortaka.

ORTAKLUK I INSOLVENTNOST

Insolventnost je nemogućnost da se odgovori na postojeće obaveze. Ortakluk može biti

likvidiran na prijedlog povjerioca, onda kada ortakluk nije u mogućnosti da plati dospjele
dugove. Likvidacija ortakluka uključuje dva skupa povjerilaca- zajedničke povjerioce firme i
lične povjerice ortaka.

Zajednička imovina ortakluka primarno je raspoloživa za namirenje zajedničkih povjerilaca, a

odvojene imovine ortaka za namirenje njihovih ličnih povjerilaca, a ako je jedna ili druga
nedovoljna za namirenje potraživanja, neispunjeni zahtjevi usmjeriće se na drugi raspoloživi
fond.
ALTERNATIVA ZA LIKVIDACIJU

Ortaklucima su dopušteni dobrovoljni aranžmani sa povjeriocima. Efekat je da se omogući

insolventnom ili potencijalno insolventnom ortakluku da postigne pravno obavezujući
sporazum sa povjeriocima kako bi izbjegao likvidaciju, što podrazumijeva odgovarajuće
aranžmane (smanjenje potraživanja, izmjenu rokova dospjelosti...) Druga organizacija je
reorganizacija firme.

PREDNOSTI ORTAKLUKA
-svi ortaci imaju pravo upravlanja

-neograničena odgovornost

-maksimum fleksibilnosti u upravljanju

-raznovrsniji izvori kapitala

-nema duplog oporezivanja

-niski troškovi organizacije

NEDOSTACI ORTAKLUKA
-labavo struktuiran menadžment

-teškoće u prenosu udjela

-ograničena sposobnost povećanja kapitala

-nemogućnost obezbjeđenja trajnosti firme

-oporezivanje je ponekad nepovoljno

reference: "Pravo privrednih društava- prof Dr Dragan Radonjić, Podgorića 2008."

ZOPD CG (Zakon o privrednim društvima Crne Gore)- službeni list RCG br. 06/02

ZIZOPD CG (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima- službeni list

CG br. 17/07.)
Autor teksta: Siniša Gazivoda , student Pravnog fakulteta u Podgorici

Ortačko društvo
SADRŽAJ:

1. UVOD
2. POJAM ORTAČKOG DRUŠTVA
3. OSNIVANJE ORTAČKOG DRUŠTVA
4. PRAVNI ODNOSI IZMEĐU ČLANOVA DRUŠTVA
5. UPRAVLJANJE ORTAČKIM DRUŠTVOM
6. PRAVA I OBAVEZE ORTAKA ORTAČKOG DRUŠTVA
7. PRESTANAK ORTAČKOG DRUŠTVA
8. ZAKLJUČAK
9. LITERATURA

1. UVOD

Prema Zakonu o privrednim društvima postoje četiri pravne forme privrednih društava:
ortačko društvo, komanditno društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću i akcionarsko
društvo. U ovom seminarskom radu je obrađena tema Ortačko društvo.

2. POJAM ORTAČKOG DRUŠTVA

Ortačko društvo je nastalo u ranom srednjem vijeku sa početkom razvoja trgovine, i to prvo u
gradovima sjeverne Italije u IX i X vijeku, da bi se razvilo u drugim zemljama svijeta.
Ortačko društvo je privredno društvo koje osnivaju dva ili više fizičkih i pravnih lica u
svojstvu ortaka društva radi obavljanja određene djelatnosti pod zajedničkim poslovnim
imenom. Ovo privredno društvo se uglavnom u slučajevima kada se radi o manjem
privrednom subjektu, a lica koja ga čine su ortaci. Ortačko društvo ima nekoliko osnovnih
karakteristika. Ortačko društvo karakteriše ugovorni način njegovog nastanka – ono nastaje na
osnovu ugovora o osnivanju, koji treba da prihvate i potpišu svi njegovi osnivači, budući
ortaci.

3. OSNIVANJE ORTAČKOG DRUŠTVA

Ortačko društvo mogu osnovati najmanje dva lica i to: dva ili više fizičkih lica, dva ili više
fizičkih i pravnih lica, ili dva ili više pravnih lica. Osnivački akt ortačkog društva, mora
uvijek biti sačinjen u pismenoj formi, iz čega proizilazi da je osnivački akt strogo formalan
akt. Osnivački akt da bi bio punovažan, mora biti potpisan od strane svih njegovih osnivača.
Ti potpisi ovjeravaju se na propisan način. Ugovorom o osnivanju ortačkog društva
predviđaju se svi bitni elementi za osnivanje društva. Ugovorom se uređuju podaci o
osnivačima, poslovno ime i sjedište društva, djelatnost, osnivački kapital, odnosno označenje
vrste i vrijednosti uloga ortaka i druga pitanja bitna i karakteristična za ovo društvo. Zakonom
nije predviđena obaveza za ulaganje novčanog dijela osnivačkog dijela kapitala koji bi
osnivači morali uložiti, kao što je to predviđeno kod društva sa ograničenom odgovornošću i
akcionarskog društva. Međutim, Zakonom je uređeno šta ortak društva može, a ne mora
unijeti u ortačko društvo. To može biti: novac, stvari, prava i drugo.

4. PRAVNI ODNOSI IZMEĐU ČLANOVA DRUŠTVA

Pravni odnosi između samih ortaka, kao i pravni odnosi ortaka sa društvom, uređuju se
ugovorom o osnivanju društva i ugovorom ortaka društva, ako društvo ima takav ugovor.
Ugovor o osnivanju društva, kao osnivački akt je obavezan. U suprotnom, ne bi se moglo
osnovati ortačko društvo. Međutim, ugovor ortaka nije obavezan. Ortaci ga mogu, a ne
moraju zaključiti. Ortak u ortačkom društvu nije obavezan da svoj ulog povećava iznad iznosa
ugovorenog osnivačkim aktom. Takođe, ortak ne može smanjiti svoj ulog bez saglasnosti svih
ostalih ortaka. Dobit ortačkog društva raspodjeljuje se među ortacima društva u skladu sa
ugovorom o osnivanju društva. Takođe, ortaci ortačkog društva snose gubitak ortačkog
društva, prema pravilima koja su utvrdili u ugovoru o osnivanju društva.