You are on page 1of 17

KOLEGIJ OBUHVAĆA:

Pojava antike u Jadranu, ilirska i italska plemena duž obala, prvi doticaji.
Grčka kolonizacija na Jadranu kao pojava klasicne antike.
Izvori o Grcima na Jadranu.
Kolonije (Korkyra, Issa, Pharos), faktorije (Tragurion, Epidamnos), emporia (Spina, Adria,
Numana) i drugi oblici naseljavanja.
Poznati podaci povijesnog i topografskog karaktera. Odnos izmedu Grka i autohtonih
plemena

Izvori

Hekatej iz Mileta, Periegesis (o.500.pr.K.) - najstariji opis puta po istočnoj jadranskoj obali
(Liburni, Mentori, Histri)

Teopomp iz Hija - spominje Jadran, zemljopisac, sačuvan mali dio, 4.st.pr.Kr. (sjeverni dio
Jonskog mora naziva se Jadranski, između Ravene i Venecije gradić Adria, važan za Grke –
trgovište, nekoliko st. Kasnije javlja se naziv Mare Hadriaticum.

Pseudo Skilak, Periplus (putopis,sr.4.st.pr.K.) - Iliri od Liburna na sjeveru do Haonaca na


jugu, prvi potpuno sačuvani tekst, kratko ali jasmo govori o Jadranu, ne zba se autor, smatralo
se da je Skilakov (stoga naziv Pseudo)

Pseudo Skimno, Periegesis (kraj 2.st.pr.K.): narod koji poštuje bogove, pun vrlina, pravedan i
gostoljubiv

Plinije i Strabon (kraj 1.st.pr.K.-poč.1.st.)-Iliri od rijeke Raše na do Akrokeraunskog gorja

Topografija ilirskih plemena

Epir - plemena srodna Ilirima s vremenom helenizirana:

Atintani, Haonci, Molossi (ne zna se jesu li Grci ili Iliri)

-od juga prema sjeveru:

Taulanti (središnje područje današnje Albanije), Enhelejci, Dasareti, Penesti, Pirusti (južni
Jadran, poznati rudari), Albani (mala zajednica, Albanija po njima dobila ime? svj. hist. nije
sklona toj tezi), Labeati, Scirtoni, Dokleati (sjeverno od Skadarskog jezera), Melkumani,
Deremisti, Pleraei (dubrovačko primorje), Ardijejci (od Pelješca do Makarske), Daorsi (uz
rijeku Neretvu, trgovci, a ne ratnici, gradili velikim blokovima na grčki način, kovali novac),
Autariati, Delmati (između Krke i Cetine, glavna utvrda Delminium na Duvanjskom polju,
bave se stočarstvom, kad Rimljani pokore Ardijejce Delmati se spuštaju na obalu), Liburni
(između rijeka Krke i Raše, vjeruje se da su osvojili obalu, poznati gusari, opasnost Grcima),
Japodi (možda srodnost sa Japigima iz j. Italije), Histri.

-u unutrašnjosti Balkana:

Makedonci (helenizirani), Peonci, Dardanci, Autarijati, Dezijati, Dindari, Deuri, Deretini,


Mezeji

-panonska plemena: Amantini, Breuci, Oserijati, Kolapijani (Colapis-Kupa), Jasi


Pojmovi:

EMPORIJ - Veliko prometno tržište, sjecište prometnica i točka robne razmjene većih
razmjera; izlaz na more, luka

FAKTORIJE – trgovačka naselja

KOLONIJA - Naselje rimskih (ili grčkih) građana na područjima koje su zaposjeli

APOIKIA - naziv za neovisnu koloniju

METROPOLA - naziv za matični grad

KOME – grčki naziv za selo

• Unatoč opasnostima od gusara Grci osnivaju nekoliko kolonija na istočnoj obali Jadrana i
emporije u kojima se odvijala trgovačka razmjena

• Kolonije: Apolonija (Pojani kod Valone) Epidamnos-Dirahijum (Drač), Lissos (Lješ), Issa
(Vis), Korkira Melaina (Korčula ?)
• Emporiji: Narona, Tragurium (Trogir), Epetion (Stobreč), Salona
• Osnutak ovih kolonija i emporija znatno je unaprijedilo trgovačku razmjenu Ilira i Grka

Značenje grčke kolonizacije za Ilire

• Grčka kolonizacija omogućila je razvoj robno-novčane privrede u južnoj Iliriji.


• U široj trgovini uglavnom se koristi novac drahme i hemidrahme što su ga kovali Drač
(oznaka na kovanicama DYR) i Apolonija (oznaka na kovanicama APP) , dok se novac ostalih
grčkih kolonija koristi samo u međusobnim trgovinama. Pojedini ilirski gradovi (Lissos,
Skadar) sami su pokušali izdavati svoj novac.

• Razvoj gradskih centara bio je pod bitnim utjecajem Grka, ali i promjena u ilirskom društvu.
• Promjene u ilirskom društvu posljedica su demografskog rasta zbog čega tradicionalan način
privređivanja (stočarstvo) nije bio dovoljan
• Osim stočarstva, radi prehrane stanovništva, bitan je bio razvoj ratarstva, sjedilačkog načina
života što je bio zametak prvih gradova u južnoj Iliriji (vjerskih središta, zaštićenih
područja…)
• U ostalim dijelovima Ilirije Iliri žive svojim načinom života

KRATKI REZIME KOLONIZACIJE

-734/733 Korinčani osnovali nekoliko kolonija na j. Italije – dio brodova osniva koloniju na
Korkyri, predvodio ih je Hersikrat (zauzeo Korkyru i otjerao Liburne)

 nakon osvajanja Korkire kreće kolonizacija sjevernog Jadrana, vrlo malo kolonija nije
uspjelo, vjerojatno neko vrijeme «pripremaju teren»

- 627.g.pr.K.-Korkirani osnivaju Epidamnos, pararelno se javlja i ime Dyrachion (današnji


Drač) – pretpostavka da je Epidamnos grčki naziv, a Dyrachion autohtoni, dva grada spojili se
u jedan – ostao naziv Dyrachion, kuju novac sa natpisom DYRR (1.grč.kolonija na
Jadranu)
-588.g.pr.K.-Korkirani i Korinćani osnivaju Apoloniju, danas nije grad, blizu malo selo
Pojane, širila se nekoliko puta, grad na povišenom terenu, luka nije u gradu, kovali novac po
istom tipu, istim motivima, piše APP

Epidamnos i Apollonija sigurno kolonije.

- nn godina; Lissos (današnji leš, sjeverni dio Albanije)nije na moru već na rijeci Drim, nije
sigurno da li je kolonija, važan centar (metalurgija, žitarice)

- nn godina; Butrintos (Butrint) – točno nasuprot Korkyre, nije kolonija, na uzvišenju,


zaštićen, na jezeru, vjerojatno ga Korkirani koristili kao zaštitnu točku

- oko 580. (520) Korkyra Melaina (Korkira Crna) osnivali je Kniđani (stanovnici Knida iz
Male Azije) uz pomoć Korkirana (Dorani), nalazila se na Korčulu, otok crn od makije,
Korkirani pomogli Kniđanima pa Kniđani dali ime koloniji Korkira Melaina

 na Korčuli nema ostataka grčkog urbanizma, nema tragova kolonije, nema kasnijeg
spomena u izvorima, pretpostavlja se da je riječ o jednoj od neuspjelih kolonizacija

- oko 390. osnovana kolonija Issa (Vis), početak 4.st. u Sirakuzi vlast preuzeo tiranin
Dionizije Stariji – počeo osnovati kolonije (vojne postaje u prvom redu) na Jadranu
(povećanje trgovine u tom smjeru). Ankon, Numana, Lissos, Asria, Spina  naseobine a ne
kolonije, Dionizije S. tamo smješta vojne točke

 Dionizije S. pomaže osnivanje kolonije u Issi (Dorani), na sjeveru otoka osnivaju luku
koja postaje glavna luka na Jadranu za Sirakuzu

- 385. Dorani uz pomoć Dionizija Starijeg osnivaju Faros, osnivaju ga Parani (otočić u
Egejskom moru), danas Stari Grad na Hvaru -

 Iliri s otoka Hvara bune se protiv osnivanja grčke kolonije i u pomoć im stiže 10 000
Ilira s kopna, Farani u pomoć pozvali Dionizijevu mornaricu (stacionirana u Lissi –
Grga Novak pretpostavlja da je riječ o Issi) koji su poslali odred trijera i pobijedili Ilire
-1. poznata bitke između grč. kolonista i Ilira (5 000 poginulih i 2 000 zarobljenih)

- Komiža na otoku Visu, vjerojatno od grčkog zariva za selo KOME, Issino zemljoradničko
područje

-nakon Dionizijeve smrti 367. Issa i Faros se se osamostaljuju (nije lako opstati bez zaštite
Sirakuze, gotovo panično traže saveznike, Farai poslali niz poslanstava u matični polis), Faros
se nije održao (nije napušten, ali nije čisti grčki grad)

 Issa širi utjecaj na susjedne otoke: osniva koloniju u današnjoj Lumbardi (?) i emporije
u Trogiru, Storbreču i Solinu, Grci osnovali i Olcinium (Ulcinj) i Epidaurum (Cavtat),
Buthoe (Budva)-grč.trgovačko središe, ali nisu ga ni osnovali ni helenizirali Grci
Područje Jadrana rano je postalo predmet interesa antičkih Grka o čemu svjedoče grčki mitovi
i legende. 735. pr. Kr. Korinćani su kod Krfa porazili Liburne, no usprkos tome moć Ilira na
jadranskom području ostala je toliko jaka da Grci još dugo vremena nisu mogli računati na
prodor i učvršćivanje na današnjoj hrvatskoj obali. Situacija se promijenila tek početkom 4. st.
pr. Kr. Tada je na području Sicilije i južne Italije vladao moćni tiranin grčkog grada Sirakuze
Dionizije Stariji. Na njegov vjerojatni poticaj osnovana je prva grčka kolonija na otoku Visu -
Issa oko 397. (?) pr. Kr. Uz Dionizijevu pomoć Grci s otoka Parosa na otoku Hvaru
osnivaju 385. pr. Kr. koloniju Pharos. Iliri su pokušali spriječiti osnivanje Pharosa, ali su ih
Grci uz pomoć Dionizija porazili.
Pismom simbolički počinje povijest, a na tlu Hrvatske konkretno pouzdanim datumima, a to
vidimo po najstarijim natpisima kad su se Grci iz Sirakuze 390. godine pr. Kr. utvrdili na
Visu. 384. godine ratuju sa starosjediocima zbog Hvara.
Nakon raspada sirakuškog carstva Issa na otoku Visu i Pharos (Stari Grad) na otoku Hvaru
osamostaljuju se u gradove-države. Issa potom osniva koloniju Dorana, Corcyra Nigra, na
Korčuli, a na obali Tragurion (kasnije Trogir), Salonu i Epetion (Stobreč). Ali izuzev
površnih dodira, trgovačke razmjene i ratovanja, te su nove urbane strukture živjele izolirano
od svog pretpovijesnog okoliša.

 Iliri pod utjecajem Grka unapređuju vinogradarstvo i maslinarstvo, počinju koristiti


novac i pismo, a usavršili su i svoje građevne tehnike. Doseljeni Grci brzo su se počeli
miješati s Ilirima. Sve grčke naseobine, osim Isse i od nje osnovanih naselja (Epetion,
Tragurion), na kraju su priznale vlast Ilira (do 230 pr. Kr.).

Helenistička kultura grčkih enklava trajala je paralelno s mladim željeznim dobom, koliko je
pokazivala povijesna ura starosjedilaca Ilirokelta. Jedne nasuprot drugima podizane su
suhozidom i kiklopskim zidinama ograđene ilirske gradine organičkih tlocrta, i pravilno
klesanim kvadrima s preciznim spojnicama konstruirane zidine i kule grčkih kolonija: gradovi
pravilne geometrijski ortogonalne ulične mreže i pravokutnih blokova kuća, s razvijenim
lučkim postrojenjima, trgovinama, javnim zgradama, hramovima i teatrima (Vis). Ovi urbani
grčki ambijenti svjedoče o razvijenijoj društvenoj zajednici, jer grad nisu samo arhitektonski
spomenici već prostor ostvarivanja kulturne komunikacije. Nažalost, od svega toga malo je
sačuvano, ali mnogo je još i neistraženo. Osim oslikanih vaza i brojnih keramičkih tanagra-
figura u nekropolama, nije sačuvana ni arhitektonska plastika, ni djela monumentalne javne
skulpture. Ali i onih nekoliko spomenika koji su slučajno doprli do nas - poput brončane glave
boginje Artemide iz Isse (4. st. pr. Kr.), reljef Kairosa iz Trogira, nadgrobne stele i još neki
predmeti - dovoljni su da osjetimo visoku vrijednosnu razinu helenističke umjetnosti u
tehničkoj perfekciji izrade i skladnom oblikovanju ljudskog lika, sigurnom komponiranju i
rafiniranosti pojedinosti. Dovoljno je, također, neki ulomak otmjene i odmjerene grčke
arhitekture usporediti s kamenim fragmentima građevina ilirokeltskog Nezakcija na kojima se
motivi spirale - ili čak meandra preuzetog iz grčke tradicije - javljaju u gruboj obradi.
Usporediti naš primjer, tipično helenistički mramorni reljef Kairosa, božanstva "sretnog
trenutka" iz Traguriona (Trogira), s kamenim reljefom Konjanika iz Nezakcija (izuzetnim
primjerom monumentalne skulpture željeznog doba), da neposredno očitamo razlike pogleda
na svijet i dubinu ponora što je u tom trenutku na likovnom i duhovnom planu, razdvajao
dvije prostorno susjedne civilizacije.

Dokaz o tome da su Grci najstariji kolonizatori Korčule nalazi se na starogrčkoj


''lumbardskoj psefizmi'' napisanoj u IV. st. pr. Kr.

Prema povijesnim izvorima Grci iz Knida već oko 580. pr. Kr. osnovali su koloniju na otoku
Korčuli no kasnije o njoj nemamo nikakvih podataka. Tijekom 6. st. pr. Kr. grčki trgovci u
trgovištu na mjestu kasnije Narone (Vid kod Metkovića) izmjenjuju robu s Ilirima iz
unutrašnjosti. Atenjani šalju kasnije i ekspediciju u Jadran koja je trebala tu potražiti nove
izvore opskrbe žitom za taj veliki grčki polis. Uz Issu, Pharos, Korkyru, Tragurion i Epetion
izvori spominju i neka druga grčka naselja na današnjoj hrvatskoj obali ali ih arheološka
znanost još nije potvrdila.

Pitanja/odgovori:

Grčka kolonizacija (8 - 6 st.pr.Kr.)

1. Prva grčka kolonija na istočnoj obali Jadrana bila je Korkira Melaina

2. Koloniju Isa na Visu su osnovali:

1. Sirakužani
2. Atenjani
3. Korkirani
4. Korinćani

3. Prva grčka kolonija na istočnoj obali Jadrana osnovana je početkom?


a. 5. stoljeća
b. 6.stoljeća
c. 7.stoljeća
d. 4.stoljeća

4. Izdvoji uzroke grčke kolonizacije (5 točnih odgovora):

Povećana proizvodnja i potraga za novim tržištima

Bijeg od dužničkog ropstva

Sukobi s Feničanima

Otvaranje novih pomorskih putova

Porast stanovništva

Političke borbe u polisima

Osnivanje novih polisa na Siciliji

Problem životnog prostora

5. Glavna grčka žitnica je bila:

Sicilija

6. Magna Graecia se nalazila u:


a. Egiptu
b. Južnoj Italiji
c. Španjolskoj
d. Maloj Aziji
7. Metropola je naziv za:
a. Politički ovisnu koloniju
b. Novoosnovanu koloniju
c. Politički ovisan polis
d. Matični grad

8. O grčkim nasebinama na otoku korčuli svjedoči i grčki natpis pronađen kod današnje
Lumbarde tzv. Lumbardska psefizma

9. Izdvoji posljedice grčke kolonizacije (6 točnih odgovora):

Političko pokoravanje osvojenih područja

Naseljavanje Grka po Sredozemlju

Osnivanje novih polisa

Kulturni utjecaj drugih naroda na Grke

Gospodarska kriza u Grčkoj

Širenje grčke kulture

Istražene su i naseljene obale Crnog mora

Smanjivanje broja stanovnika

Otvaranje novih pomorskih putova

9. Apoikia je naziv za:


a. Matični grad
b. Politički ovisnu koloniju
c. Novoosnovanu koloniju
d. Politički ovisan polis

10. Prvu grčku koloniju na istočnoj obali Jadrana osnovali su Grci s otoka:

Krfa

11. Koloniju Issa na Visu osnovali su? Sirakužani


GRČKA KOLONIZACIJA:

- vrijeme: od 8. do 4.st.pr.Kr.
- UZROCI KOLONIZACIJE:
 grčki polisi nisu imali mjesta za širenje

 porast stanovništva

 prehrana stanovnika

 životni prostor stanovnika

 bijeg od dužničkog ropstva

 proizvodnja veća od potrošnje

- KOLONIJE – apoikie - polisi izvan domovine, uz obali, slobodne i samostalne, politički


neovisne o matičnom gradu, vežu ih zajednička kultura i čvrste trgovačke veze (izvoz – žito,
vino, vuna, lan, kovine), jedni drugima pomažu u ratu, svetkovine, OI

- NAČIN KOLONIZACIJE.
 prvo idu u Delfe, pitati Pitiju za savjet

 uzimaju svetu vatru iz hrama matičnog grada i prenose u koloniju

 određuju zemljište za grad i grade zidine

 podjele zemlju međusobno

 posvećuju grad zaštitniku matičnog grada

- SMJEROVI KOLONIZACIJE:
 Sicilija (Sirakuza)

 Jug Italije (Magna Graecia)

 Obale Crnog Mora

 Južna Francuska (Masilija)

 Španjolska (Sagunt)

 Egipat (Naukratis)

 Libija (Kirena)

- POSLJEDICE KOLONIZACIJE:
 razvoj robno novčane privrede

 razvoj trgovine, brodogradnje

 nove poljoprivredne kulture – vinova loza, maslina

 širenje grčkog pisma i umjetnosti

- PRVA KOLONIJA:
 8.st – iz grada KIMA (Mala Azija) nastaje gradu Cumae u Italiji (naziv – kyme – valovi)

 nakon toga kolonija NEAPOLIS (Napulj)

- Sirakuza, Posidonija, Tarent, Taras, Sibaris, Selinunt, Akragas (Agrigento)

- mnogo grčkih kolonija u Južnoj Italiji i Siciliji – ime Megale Hellas – Magna Graecia – Velika
Grčka
KOLONIZACIJA NA JADRANU

- prva kolonija – Grci s Krfa/Korkire osnivaju Korkyra Melaina (Crna Korkira) (tamo je bila
još jedna kolonija kojoj ne znamo ime ali o postojanju svjedoči LUMBARDSKA PSEFIZMA)
- Sirakužani u doba Dionizija Starijeg osnivaju Issu 386.g.pr.Kr
- doseljenici s grčkog otoka Parosa osnivaju Pharos 385/384.g.pr.Kr.
- trgovišta na obali – EMPORIJE - Tragurion (Trogir), Epetij (Stobreč), Epidaurus, Salona
- posljedice grčke kolonizacije:
 nove kulture

 razvoj brodogradnje (brodovi liburne)

 trgovina, obrti

 raspadanje ilirske rodovne zajednice – porodice, patrijarhalno ropstvo

Stari Grci i Jadran – najstarije potvrde


-Herodot: prvi od Helena na Jadran dolaze maloazijski Fokejci svojim pentekonterama u
7.st.pr.kr.

-kod ranih izvora često dolazi do nesporazuma pa se tako Jadran naziva Jonsko more i
obratno

-Hekatej spominje Adriju, plemena Istra, Liburna, Ilirsku Japigiju i još neke

-u grčkim spisima 5.st.pr.Kr. nalazimo i neke povijesne i geografske napomene u vezi s


Jadranom; Eshilu, Sofoklu i Ferekidu poznate su legende na Jadranu, o liburnskim vunenim
tkaninama te neki Atenjanin koji se obogatio trgujući na Jadranu

-Pseudo Skilakov Periplus iz sredine 4.st.pr.Kr. djelo nepoznatog autora dat je precizan
opis istočne jadranske obale: do Eneta narod Istri, do Istra Liburni + liburnski gradovi i otoci;
pa narod Iliri (naselja osnovao Heraklov sin Hilo), pa rijeka Naron i veliki komad zemlje što
strši u more (Pelješac), Melita., Korkira Melaina, Enhelejci blizu Rizunta (Risna); spominje
kako rijeka Istros (Dunav) utječe u Jadran i u Pont; da žene kod liburna spolno opće s
robovima i susjedima; spominje vremensku udaljenost od mjesta do mjesta = glavni izvor za
najstariju povijest istočnog Jadrana

-vjerojatno se autor ovog teksta koristio i nekim ranijim izvorima iz 5.st.pr.Kr.

Ostali izvori iz 4.st.pr.Kr.

-Teopomp, Efor i Timej čije su podatke koristili Pseudo Skimno, Strabon, Plinije Stariji,
Ptolomej i mnogi mlađi antički pisci, bizantski i Geograf iz Ravene

-ovi su se pisci koristili izvorima iz 5. i 6.st.pr.Kr.

-Teopomp u 21. knjizi Filipika piše o imenu Jonskog mora, o Adriji, Umbrima, Venetima i
otoku Lastovu; Teopomp je glavni Strabonov izvor za podatke o Jadranu

-Efor spomenje Faros i ilirsku Japigiju

-Timej piše o Issi; Filon iz Biblosa poznaje Budvu; Eratosten zna za Pharos, Dirahion i Neste
-Apolonije Rođanin obradio je priču o povratku Argonauta Jadranom prema tradiciji iz ranijih
izvora (jer ne spominje Faros, a Issu samo po imenu); ali Crnoj Korkiri posvećuje više redaka

Josip Brunšmid – Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji

- novac podijelio u grupe (jedinice) – prema nominali, tipovima na aversu i njihovim


varijantama
- kolonizacija na Jadranu – osim strateških razloga, jantar sa Baltika

- Dionizije Stariji Sirakuški (405-367) - Lissos (današnji Lješ) na ušću Drima, nije dugo
opstao

- 385.g. Faros, osnovali ga Parani (naziv po njihovom gradu Parosu)  ostavili barbare da
žive na jednom dijelu, ovi se pobunili 384. napali ih sa 10 000 ljudi ukrcanih na male
brodove (savez sa sunarodnjacima) intervencijom sirakuškog zapovjednika flote uz
Lissosa spašen grčki grad  u Periplusu potvrđena predaja osivanja farosa

- spomen Skilaske, helenske kolonije pokraj «novog» Farosa, opisana kao sirakuška
naseobina na Issu (Vis). Prema Brunšmidu Issu osnovali odbjegli Sirakužani (kao i Ancan,
Numan Adriu) – tiranin prijetio južnoitalskim gradovima, odbjegli osnovali gradove.

- Korkira Melaina tijekom 4. st,  psefizma o osnivanju grada (Dorani), knidska


naseobina, kratko trajala (ne poistovjećuje se sa vješću iz psefizme)

- Tragurion, potvrđen kao Isejsko naselje, vjerojatno kao i epetij nije bio autonomna, već
samo isejska zajednica (Kome) na kopnu

- Po novcu zaključeno o postanku još dvije kolonije; Herakleaj i grad koji počinje sa DI

- Psefizma iz Lumbarde (Korčula) pronašli je seljaci pri kopanju 1877. (zanimljiva i po


uvidu u način posjele zemljišnih posjeda).

NOVAC

- sigurne kovanice za Dalmaciju; Issa, Faros, Skodra i kovanica Daorsa kojoj se pripodaje i
jedan novac kralja Gencija (Korkira Melaina i Diskelad (navodno Brač) povućeni iz grupe
gradova u Dalmaciji koji su kovali novac. Novac Herakleje – dalmatinsko porijeko nije
poznato, pripisan tazričkoj Herakleji).
- U tehničkom smislu u bliskoj vezi sa sirakuškim kovanjem (dominantno smjesto Sirakuze
u politici i nakon smrti Dionizija Starijeg na podrulju sj. Jadrana, osobito u svojim
naseobinama i grčkim gradovima pod njenom zaštitom.

- Kovanje srebrne drahme samo kratko vrijeme u Farosu, naselja koja je osnovala Sirakuza
nisu kovala srebrni novac.

- U 4. st. redukcija novčane stope; teške brončane nominale zamijenjene lakšim sitnim
novcem, u 3. st. opadanje u umjetničkoj izradi (Grci upućeni samo na trgovinu sa
barbarima), U 4.st. utjecaj Korkire, većina kova oponaša njihov stil.

- 197. kralj Gencije u Skodri i Lissosu smjestio svoje kovanice, nakon propasti ilirskog
kraljevstva 168. Faros, Rizon, Skodra, Lissos i Daorsi i dalje koriste pravo kovanja svog
novca – kratko traje.

- Ilirski dinast Velej kovao sitni brončani i srebrni (razrijeđen) novac


- u II. pol. 2.st. kovanje u autonomsnim zajednicama prestaje  na tržištu prevladava novac
Dirahija, Apolonije, Korkire i Rima

- Faros – jedina posvjedočena jonska kolonija, najbogatiji novcem

- DI – autonomni grad, ne zna mu se puno ime i položaj

- Herakleja – možda na Farosu? Velika količina njezinog novca na Hvaru, pripada 4.st. u
3.st. ga više nema

- Issa – najvažnija kolonija, jačala osnivanjem podkolonija u 3.st. u sjeni Farosa

- Korkira Melaina, numizmatičari netočno pokušavali pripisati novac s legendom KOP

- Skodra II.st. grčki elemenr jako zastupljen, rezidencija kralja gencija

- Lissos, vjerojatno osnovao Dionizije Stariji, kovali novac tek kasno i jako štedljivo

- Daorsi uz Neretvu, napustili Gencijevog brata i prišli naoružani Rimljanima  pravo


kovanja novca

DODATAK:
Spomenici i skulpture
-grčke skulpture nedovoljno istražene, u Visaču kod nađena Pule kamena ploča i fragment
skulpture s predstavom boginje majke, vezuje se uz maloazijsku arhajsku plastiku 7. i 6.st.

-nadgrobni reljef iz zadarskog muzeja s prikazom heroiziranih supruga (grčki arhajski i


klasični, pa i etrurski elementi)

-mali sepulkralni reljef uzidan u auli palače Cipico u Trogiru

-najčuveniji je trogirski Kairos, djelo grčkog majstora iz 3.st.pr.Kr.

-nadgrobna stela s Visa, predstavlja dvokrilna vrata + natpis

-starogrčka koroplastika: Tanagra figurice jkoje su se stavljale u grobove žena i djece (u


grobovima muškaraca figurice dječaka, glumaca, maski životinja)

-središta proizvodnje: Tanagra, Mirina i Aleksandrija te Tarent u Velikoj Grčkoj

-nađene u helenističkim grobovima na Visu; na Pharosu pronađena matrica

-novac su kovale Issa, Faros, Herakleja, Dimale i vjerojatno knidska kolonija na Crnoj Korkiri

KORKIRA MELAINA

-otok Korčulu Grci nazivaju Korkyra ili Kerkira Melaina (korkira je ilirsko ime, vezano
indoeuropski korijen ker-kor što znači rezati-bosti (oštar , hridovit otok)
-isto ime nosi i antički Krf

-Eustatije primjećuje da su antički autori razlikovali ove dvije Korkire; južnu (Krf) nazivali su
Kerkira, a sjeverni (Korčula) Korkira

-u Apolonijevom epu o povratku Argonauta preko rijeke Istra (Dunav) u Jadransko more,
opisuje Jadransku obalu: Issu samo spominje, Faros ne, ali Crnoj Korkiri posvećuje 6
heksametara (piše u 3.st.pr.Kr., ali vjerojatno koristi ranije izvore)

-Apolonije Rodski: mornari dali naziv «Crna» zbog «crne šume» kojom je otok bio prekriven

-epitet Melaina vezan je uz starije ilirsko ime (u albanskom mal=šuma, brdo;


Melaina=šumovito brdo)

-otok Korčula prvi se puta u antičkim izvorima spominje u 4.st.pr.Kr. u Pseudo Skilakovom
Periplu; grčki su kolonisti i trgovci mjesto poznavali i ranije

-Pseudo Skilak spominje položaj Korkire Melaine prema rijeci Naronu i prema morskoj
pučini

-prema Pseudo Skimnu, Strabonu i Pliniju, Kniđani su osnovali koloniju na Korikiri Melaini

-Pseudo Skimnov izvor su Teopomp i Timej; Strabon spominje knidski polis na K.M. (izvor
Teopomp); Plinije bilježi koliko je Melita udaljena od Korkire

-Korkira Melaina knidska osnovana je vjerojatno čak u 5.st.pr.Kr. ili 6.st. (ima prirodnu
blisku vezu s Apulijom)

-knidsku koloniju na Crnoj Korkiri možemo smatrati kao koloniju dorske Pentapole
(političko-religiozni savez gradova Knida, Kosa i rodskih gradova Londos, Jalisos i Kamiros)

-u 6.st. trguju i osnivaju kolonije po Mediteranu (sve te kolonije osnovane su prije 5.st.)

-knidska kolonija na K.M. vjerojatno osnovana u 6.st.pr.Kr. po jednoj legendi koloniju je


osnovao je Eneja a po drugoj Antenor. Legenda o Eneji i Antenoru osnivačima kolonije na
Korkiri Melaini, svjedoči da je knidska kolonija na ovom otoku starija o farske, a vjerojatno i
ostalih kolonija srednjeg Jadrana

-u Lumbardi na Korčuli pronađen je natpis grčki, psefizma, a o podjeli zemlje građanima


novoosnovane kolonije; u popisu kolonista uz grčka imena, zabilježeno je i nekoliko ilirskih
imena; datira se u 4.st.pr.Kr., kada je i osnovana kolonija; smatra se da ova kolonija nije
knidska, a u tekstu se spominju Issejci čija se uloga ne može točno utvrditi (prema Brunšmidu
ovu koloniju osnivaju Issejci, Grci s Isse u 4.st.)

-novac: muška golobrada glava/klas + KOPKYPAION 4.st.

ISSA

-1100-800.g.pr.K.-RŽD-dorska seoba; formiranje plemenskih zajednica na Balkanu

-Apolonije Rođanin, Argoneutika: Issa i Faros-liburnski otoci


-otok ilirskih Liburna; neki misle kako su Korinćani ili Korkirani imali veze s ovim otokom
još u 6.i7.st.pr.Kr.

-Diodor Sicilski-Dionizije Sirakuški osnivao kolonije na Jadranu kako bi osigurao sigurnu


plovidbu do Epira i mogao opljačkati svetište u Delfima

-Pseudo-Skilak, Periplus (sr.4.st.pr.K.-330.)-1. spominjanje Isse

-Pseudo-Skimno, Periegesis (2.st.pr.K.)-Issa-sirakuška kolonija

-Dionizije-osnovao Issu oko 397.g.pr.K.

-samostalnost-od sr. 4. do sr. 1 st.pr.K.

-dorska naseobina

-društvo podijeljeno u 3 dorske file: Dimane, Hile i Pamfile (Lumbardska psefizma)

-Dračevo polje-vjerojatno grčka parcelizacija (Zaninović)

-gl. privredna grana-vinogradarstvo (Agatarhid hvali isejsko vino)

-političko uređenje: natpisi na kojima se spominju arhonti, vijeće pedesetorice, logisti,


narodna skupština, hijeronamon (po njemu se brojala godina)

-lončarstvo (ergasterije-obrtnički pogon s 10 do 12 proizvođača)-keramičke peći: oinoha


(vrč za vino), pelike (vrč za vodu), skifos (čaša), lekit i stamnos (posude za mirise)

Novac-u 4.st. Issa kuje novac prema sicilskim uzorima:

-glava mladog bradatog heroja (IONIO) ili ženska glava ili boginja sa šljemom / koza, jelen,
kantaros, grozd…

Issa osniva kolonije u Lumbardi (4.st.), emporije u Tragurionu, Epetionu (3.st.) i Saloni
(2.st.)

Lumbarda

-isejska naseobina iz 1.pol 3.st.

-nađena cisterna i nekoliko grobova

-Lumbardska psefizma-2.pol.3.st.-svi kolonisti dobili jednak dio zemlje od 4,5 pletra


(3900m2) i ona se nije smjela dalje dijeliti

-Brunšmid-Lumbardska psefizma kaže kako su isejski logisti napravili ugovor s Pilom i


sinom mu Dazom, a da je narodna skupština prihvatila formulirani rezultat toga ugovora

-E.Meyer-Dazos i Pilos su Iliri dakle lumbardska psefizma je ugovor između Isejaca i dva
vjerojatno ilirska funkcionera; znači P i D su obični ljudi koji su isejcima prodali zemljište
pod uvjetom da i oni odlučuju o podjeli zemlje

-Tragurion i Epetion-osnovani vjerojatno između 217. i 205.g.pr.K. (područje ilirske države i


jedino vrijeme kada su i Issa i ilirska država u savezništvu s Rimom)
-subkolonije Isse, osnovane u 3.st.; 1. ih spominje Polibije

-na mjestima do kojih se najlakše može Manijskim zaljevom doploviti iz Isse

-Strabon-isejci imali emporij u saloni

Tragurion
-na otočiću između kopna i otoka Čiova

Plinije-čuven po mramoru; klesarske radionice do srednjeg vijeka

-Tragurion-prijevod nepoznate ilirske riječi za jarca (grč. tragos/usp. Kozjak)

Epetion
-Polibije-1.spominjanje

-poluotok na I strani Žrnovničkog zaljeva

-sačuvan dio bedema i temelji gradskih vrata; površina oko 3500 m2

-ne zna se kada su Isejci osnovali naseobinu u saloni, ali u 1.pol.1.st pr.K. ona pripada Issi

PHAROS
-ulomci grčkih vaza iz 6-5.st.pr.K.-grčko-ilirske veze

-Stefan Bizantinac (6.st.)-spominje parsku koloniju Anhijalu-možda na mjestu Starog Grada


prije Pharosa

-izvori: Pseudo-Skilak (Periplus), Pseudo-Skimno (Periegesis), Polibije (Hist.), Plinije


(Nat.Hist.), Ptolomej (Geogr.), Strabon (Geogr.)

-najstariji izvor-Pseudo Skilaks koji spominje Faros kao ime otoka i ime grada i zove ga
«novi» Pharos kako bi ga razlikovao od Egejskog

-Diodor Sicilski, Historijska biblioteka: u 4.st.pr.Kr. na otok došli jonski Grci s egejskog
otoka Para i tu 385/384.g.pr.Kr. (99 Olimpijada) utemeljili naselje

-vjerojatno se domaće stanovništvo nije lako dalo nagovoriti, pa ovi traže Dionizija
Sirakuškog da im pomogne slomiti otpor. Brodovlje Dionizija Sirakuškog s Isse zajedno s
Paranima pobijeđuje Ilire s otoka i Jadasine (uništeno je ilirsko/jadasinsko brodovlje); natpis
iz Starog Grada koji govori o zapljeni oružja Jadasinima vjerojatno posvećen toj pobjedi
(1.pol.4.st.; AMZ)

-Jadasini-vjerojatno žive oko rijeke Jadro (možda Liburni; Delmati-iza Kozjaka i Mosora)
-Polibije: 219.g.pr.K. rimski konzuli Emilio Paul i Livije Salinator došli do Pharosa u kojem
se utvrdio Demetrije Farski sa 6 000 vojnika

-DEMETRIJE FARSKI-nakon što je dobio vlast na Pharosu, mimo znanja Rima sklapa savez
s makedonskim kraljem Antigonom Dosonom i ilirskim Skerdilaidom te nagovara Histre da
napadnu i opljačkaju rimsko brodovlje koje je opskrbljivalo vojsku u borbi protiv Gala

-Pharos u 2. ilirskom ratu sjedište Demetrija Farskog; 219.pr.K. dolazi rimsko brodovlje;
porušene zidine; Demetrije Farski bježi iz Pharosa Filipu V

-nakon Demetrija, grad se obnavlja Faros izgleda da je zadržao autonomiju jer kuje vlastiti
novac

-ponovo ulazi u savez protiv Rima na nagovor Gencija ili njegovog saveznika (vazel; možda
Balej)-3. makedonski rat (Perzej; 172-168.pr.K.)

-Gencije 181.pr.K. na Korčuli zarobio neke rimske građane

-nakon pobjede nad ilirsko-makedonskim savezom, Rim vraća prava i teritorij Pharosu

-1.pol.2.st.pr.K.-nepotpuni natpis (Ulomak A)o poslanstvu Pharana u Delfe i na Paros-rimljani


vratili znakove polisa Pharosu i dali im neki teritorij na korištenje (Zaninović-polje između
Starog Grada i Jelse, ispod gradine Tor)

-javljaju je i lokalni upravitelji, možda BALEJ (vj. poslije Gencija)

-Pharani se žale Parosu zbog ilirskog gusarenja; Rim im pomaže-postaju AMICI ET SOCII
POPULI ROMANI u 2.st.pr.K

-Plinije St.-naziva ga utvrđenim gradom sa zidinama, a otok Pharia

-76.g.pr.K.-Koskonije osvaja Salonu-sve više Italika koji se organiziraju u konventuse


rimskih građana

-Pompejanci neuspješno pokušavaju ovladati Jadranom: 49.pr.K.-opsada Salone; 47.pr.K.-


bitka k. Taurisa (Šćedra)

-Issa postaje Oppidum civium romanorum

-Pharos nije dio salonitanskog agera jer ima grč. podjelu zemljišta

-parcelacija starogradskog polja-čestice 180x900m s poljskim putovima (Šime Ljubić


1.primijetio antičku parcelaciju)

-nema izravne potvrde grč. parcelacije na Hvaru (Korčula-Lumbardska psefizma)

-Dioniz-na novcu po uzoru na metropolu Paros

Novac-kovan u 4. i 3. st.:

-Zeusova glava/koza, zvijezda ili biljka, zmija + FA, FAR


DI/DIM serije

Dimale
-grč. naselje iz sredine ili 2.pol.4.st. vjerojatno na Hvaru (Brunšmid)

-Dimal poistovjećen s Delminijem (Nisiteo i Ljubić); Dimos na području današnjeg Hvara


(Novak); ime zasada nepoznatog dinasta koji je vladao Hvarom (Rendić-Miočević)

-Zeus/koza + legenda DI

-prekovan i farski, Jonios i heraklejski novac

HERAKLEJA

-Pseudo-Skilak, Periplus, 22.poglavlje: nalazi se gdje i Korkyra; u gradu Herakleji nalaze


Lotofagi

-Pelješac (Suić); Rogoznica (Novak); Korčula (Rendić-Miočević); Hvar (Brunšmid);

-114 kom novca pronađeno na Hvaru-4.st.pr.K

-novac:Heraklova glava/luk i koplje + legenda HPA;+delfin ponekad 4.st

BALEJ

-AV: Zeus, perzefona, Artemida, Dioniz

-RV :koza, grozd, kantaros

-veći dio bez vladarske titule

-član ilirske vladarske kuće koji je došao na vlast nakon Gencijevog poraza (Faros vjerojatno
nije pripadao Baleju jer je kovao vlastiti novac) (Brunšmid), vladao između 167-135.,
rezidencija Risan (Evans); Gencijev suvremenik koji se povezao s Rimom kada se Gencije
povezao s Perzejem, azauzvrat je dobio otok Hvar gdje je kovao svoj novac (Kenner); Balej
pokušao obnoviti kraljevstvo što je izazvalo reakciju Rima pa se iz Rizona morao povući na
Hvar (Rendić-Miočević);

EPIDAUR (CAVTAT)

-po položaju (tipična grčka luka s akropolom)

-nalazi grčkog novca i materijala


-vjerojatno je bila grčka kolonija, ali točnih dokaze nema

-najznačajniji rimski grad između Neretve i Boke Kotorske

-na poluotoku Ratu (danas Cavtat)-ostaci grada: tragovi pristaništa, dijelovi bedema,
stepenište u stijeni, groblje kod mauzoleja (Sv.Roko), navodni amfiteatar na Ratu, akvedukt
(Dolabelina statua i natpis)

Buthoe - Budva

-Grci su imali jednu koloniju na području današnje Budve, ali ne znamo kada je osnovana

-Ilirska luka Buthoe bila je poznata Grcima prije 4.st.pr.Kr.- spominje ju Pseudo Skilak

-o starosti grčkih veza s ovom lukom svjedoče grčke priče o dolasku Kadma i Harmonije u
Budvu