You are on page 1of 2

Samager (tal. Samagher), arheol. lokalitet kraj Pule, između Štinjana i Vallelunge, uvale Sv.

Petra u sjev. dijelu pulske luke. Nazvan je po crkvi sv. Hermagore, trobrodnoj građevini
dužine 18m, s jednom gl. polukružnom apsidom nasuprot ulazu, i dvjema bočnim apsidama
desno i lijevo od ulaza, koje imaju poligonalni vanjski zid. Cijelom širinom crkve (s dijelom
bočnih apsida) proteže se narteks (14m) koji je s dva stupa i tri prolaza otvoren u osi crkve.
Istražena je 1906., a u znan. literaturu unio ju je → A. Gnirs 1908. Bila je građena oko 500. i
u Istri je jedan od prvih primjera novih strujanja u umjetnosti i graditeljstvu na
sjevernojadranskom prostoru, neposredno prije bizantskog osvajanja (538). Specifičan
raspored prostora daje crkvi izgled »trolisnosti«, iako su bočne apside izdvojene od one
glavne s oltarom.

Ispod oltara crkve pronađen je 1906. relikvijar od bjelokosti izrađen u Rimu oko 440., jedan
od najvažnijih primjera ranokršćanske umjetnosti uopće. Reljefi toga kovčežića prikazuju na
poklopcu Traditio legis (Krist predaje svitak zakona, tj. vlast, sv. Petru), na prednjoj strani
Kristovu apoteozu na Maslinskoj gori, na desnoj bočnoj strani Kristovo krštenje u Jordanu, na
lijevoj bočnoj strani Kristovo prikazanje u Hramu, a na stražnjoj strani Petrov grob u crkvi sv.
Petra u Rimu. Taj posljednji najstariji je poznati likovni prikaz vatikanske crkve s građevinom
iz Konstantinova doba. Moćnik se čuva u Arheološkome muzeju u Veneciji.

LIT.: M. Guarducci, La capsella eburnea di Samagher. Un cimelio di arte paleocristiana nella


storia del tardo Impero, AMSI, 1978, 78.

R. Matijašić
0