HRAVATSKI

NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

ZA OSNOVNE ŠKOLE

PREDMET: GEOGRAFIJA

5. RAZRED
Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

PREDGOVOR

Hrvatski nacionalni obrazovni standard iz geografije je plod nastojanja za poboljšanjem kvalitete geografskog
obrazovanja u Hrvatskoj. Cilj HNOS-a je postupno mijenjati nastavu geografije i prilagoditi je potrebama
učenika i suvremenog društva uvažavajući pozitivnu i provjerenu tradiciju na kojoj je naše školstvo utemeljeno.
HNOS redefinira odgojno - obrazovne sadržaje, osuvremenjuje ih, oslobađa od mnoštva nepotrebnih i za učenike
opterećujućih podataka. Nastoji zadovoljiti zahtjev da svakom učeniku u Hrvatskoj bude dostupna ista količina
novih geografskih znanja.

HNOS se temelji na spoznaji da nastava geografije u osnovnoj školi ne ostvaruje samo ciljeve geografije kao
znanosti, već se interdisciplinarno povezuju s nastavnim predmetima iz prirodnog i društvenog područja. Na taj
način učenici usvajaju spoznaje da je geografija znanost koja proučava i objašnjava Zemljinu površinu kao
rezultat utjecaja i prožimanja prirodne osnove i društvenogospodarskog razvoja. Temeljem zaključaka Prvog
hrvatskog geografskog kongresa (Zagreb, 1995.) da se predmet u svim školama hrvatskog školskog sustava
nazove geografija kao i matična struka čime bi se izjednačila s drugim nastavnim predmetima, Povjerenstvo
slijedi zaključke i koristi naziv geografija i geografska karta.

U HNOS-u su popisana znanja i vještine, tj. kompetencije koje bi učenik trebao usvojiti u okviru nastave
geografije unutar predviđene školske godine. Opseg znanja definiran je brojem tema i ključnih pojmova koji se u
svakoj temi trebaju obraditi. Broj tema pojedinoga razreda ovisi o postojećem nastavnom planu, odnosno o
tjednoj i o godišnjoj satnici. Primjerice, ako je po postojećem planu geografija zastupljena sa 2 sata tjedno,
odnosno 70 sati godišnje, može imati najviše 20-tak obveznih i 5 izbornih tema. Na taj način smanjuje se opseg i
dubina sadržaja što će znatno rasteretiti učenike i ujednačiti količinu novih informacija u osnovnoj školi. To će
rezultirati manjim opsegom ali trajnijih znanja i sposobnosti potrebnih za život.

Nacionalni obrazovni standard iz geografije usmjeren je:

- na senzibilizaciju pojedinca i društva na razvoj,
- na intenzivnu terensku nastavu,
- na osposobljavanje za timski rad,
- na informatičku pismenost,
- na učenje stranih jezika kao preduvjet uspješne komunikacije sa svijetom,
- na poticanje pisanja samostalnih radova i projekta,
- na uspostavljanje suradničkog dijaloga između nastavnika i učenika,
- na razumljivost i zanimljivost sadržaja,
- na mogućnost za osobnu afirmaciju učenika,
- na kreativnosti i nastavnika i učenika,
- na cjelovito interdisciplinarno učenje,
- na zornost u nastavi,
- na kvalitetnu didaktičku igru,
- na razvoj cjelovite i humane ličnosti,
- na razvoj ekološke svijesti,
- na razvijanje regionalne i nacionalne svijesti,
- na poštivanje drugih i drugačijih,
- na poticanje znatiželje za otkrivanjem novog,
- na promicanje općih ljudskih vrijednosti,
- na promicanje humanističkih vrijednosti,
- na aktivan boravak u prirodi.

Iz navedenog slijedi da zadaća nastave geografije nije samo razvijanje znanja i vještina, nego i odgoj i
socijalizacija pojedinca u skladu s vrijednosnim sustavom Europske Unije. Te zadaće su točno definirane za
svaku temu u odrednici 13. Didaktički potencijal za suvremeni odgoj i socijalizaciju sadržan je u nastavnom
programu primjenom suvremenih nastavnih oblika, metoda, sredstava i životnog okružja. Zadatci nastave
geografije, u Hrvatskome nacionalnom obrazovnom standardu, imaju razvojno obilježje i svakom učeniku
osiguravaju napredak i osobnu afirmaciju.
Za modernu nastavu geografije potreban je i visok pedagoški standard za sve učenike bez obzira je li to seoska ili
gradska škola.

1 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

Materijalno - tehnički uvjeti nastave geografije

Nastava geografije se po mogućnosti treba odvijati u specijaliziranoj učionici opremljenoj suvremenim
nastavnim pomagalima (npr. LCD projektor povezan s računalom i pristupom internetu, videorekorder, televizor,
grafoskop, dijaprojektor i dr.). Za odvijanje nastave i ostvarenje ciljeva nastave geografije potrebna su posebna
nastavna pomagala: globusi (fizički, indukcijski, nebeski), telurij, fizičke zidne karte (svijeta, Hrvatske, Europe,
Azije, Sjeverne i Južne Amerike i Australije), školski atlasi, topografske karte i planovi okolice, kompas, GPS
uređaj. Poželjna su i druga sredstva i pomagala npr. karta zvjezdanog neba, tematske karte svijeta (geologija,
reljef, klima, vegetacija i dr.), reljefi, pješčanik, manja mineraloška zbirka, razni meteorološki instrumenti, razni
pokretni i nepokretni modeli i zbirke (geografskih karata, prozirnica, dijapozitiva, video – filmova, CD, stručne
literature, slikovnih materijala…). Preporučljiva je izvanučionička i terenska nastava i posjet zvjezdarnici i/ili
planetariju.

Sugestije za rad

Orijentir intenziteta i ekstenziteta (dubine i širine) gradiva, za učitelje/učiteljice su: ključni pojmovi,
novo stručno nazivlje te obrazovna postignuća. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju
znanje.
Za rasterećenje učenika, a i racionalizaciju nastavnog procesa, vrlo je važno koristiti učenička
predznanja (odrednica 2.). Rasterećenju svakako doprinosi i suodnos s drugim nastavnim predmetima u
određenom razredu, ovdje se radi o horizontalnom suodnosu (odrednica 5.).

U odrednici 3. navedeni su metodički prijedlozi.

Od petoga razreda učenike ćemo postupno uvoditi u rad. Upućivati ih na samostalno korištenje izvora znanja
potičući njihovu kreativnost i želju za stjecanjem novoga znanja tijekom cijeloga života. Za takav je rad
poželjna potpuna uključenost učenika, a posebice praktični samorad. Skupni oblici rada imaju osobitu odgojno-
obrazovnu vrijednost, jer učenike potiču na međusobnu suradnju, komunikaciju, uvažavanje i toleranciju.
Skupne oblike rada potrebno je pratiti i vrjednovati (samovrjednovanje i vrjednovanje skupina). Samo na taj
način, svaki će učenik biti aktivan sudionik, odgovoran za svoja, ali i za postignuća cijele skupine.
U realizaciji nastave geografije mogu se primjenjivati različite metode i strategije rada. Pri njihovom odabiru,
važno je voditi računa, o njihovoj primjerenosti određenim sadržajima i ciljevima koje želimo ostvariti u radu.

U odrednici 12. navedeni su prijedlozi aktivnosti za učenike s posebnim potrebama i moguća

postignuća. U prilogu HNOS-a nalazi se poseban naputak za rad s djecom s posebnim potrebama.

Odgojno-obrazovni ciljevi i sadržaji nalaze se u odrednici 13., a svaki/svaka će ih učitelj/ica integrirati u

nastavni proces.

U HNOS-u su i prijedlozi izbornih tema. Isti ili neki koje odabere učitelj/ica sa svojim učenicima,
uklopljeni su u redovni plan i program rada.

2 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

5. RAZRED

Ciljevi nastave geografije u 5. razredu:

Geografija kao novi školski predmet koji se uvodi u 5. razredu ima ulogu prenijeti određena znanja iz
geografije, ali se temelji i na znanstvenim spoznajama drugih srodnih znanosti koje se bave Zemljom –
geodezije, astronomije, geofizike i geologije, meteorologije... Sadržaje geografije treba povezivati s
predznanjem učenika stečenim u srodnim predmetima, kao i s predmetima 5. razreda.

Zadaće nastave geografije u 5. razredu:

Glavna zadaća nastave geografije u 5. razredu je omogućiti učenicima stjecanje osnovnih znanja o
prirodo – geografskim obilježjima na Zemlji. To podrazumijeva poznavanje oblika, veličine i građe Zemlje,
položaja i gibanja Zemlje u Sunčevu sustavu s naglaskom na posljedice na Zemlji, poznavanje i razumijevanje
glavnih obilježja geografskih karata, elemenata geografske karte te osposobljavanje za orijentaciju, posebno uz
pomoć kompasa i topografske karte te razumijevanje geografske raspodjele, međusobna odnosa i značenja
prirodnih elemenata (reljef, klima, vode, tlo, biljni i životinjski svijet) na Zemlji.

Naputak:
Nastavni program geografije u 5. razredu sadrži početno gradivo iz osnova opće geografije, tj. standard
obvezan za sve učitelje i učenike. On predstavlja “abecedu”, temelje za učenje geografije u višim razredima i za
razumijevanje geografskih i društveno-gospodarstvenih pojava i procesa u vremenu i prostoru od zavičaja,
domovine, do Europe, ostalih kontinenata i konačno na globalnoj razini. Pristup redoslijedu tema u nastavnom
programu 5. razreda je analitički i polazi od planeta Zemlje, nastavlja s geografskim kartama i sastavnicama
prirodne osnove.

Orijentir intenziteta i ekstenziteta (dubine i širine) gradiva, za učitelje/učiteljice su: ključni pojmovi,
novi stručni nazivi te obrazovna postignuća. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju
znanje. U realizaciji nastave potrebno je voditi računa o aktualizaciji. Poželjna je potpuna uključenost učenika, a
posebice njihovog praktičnog samorada. Osmišljenoj didaktičkoj igri u nastavi geografije treba dati odgovarajući
prostor jer ona doprinosi većoj doživljajnosti i motivaciji koja je potrebna na ovom psihofizičkom uzrastu
učenika. Preporučuje se izvanučionička nastava jer mnogi sadržaji mogu se obraditi (demonstrirati) u školskom
dvorištu, naselju i bližoj okolici Za realizaciju nastavnog programa u 5. razredu važni su odgojni i socijalizirajući
ciljevi za svaku temu, a oni proizlaze iz sadržaja koji se obrađuju i iz oblika i metoda rada. Za rasterećenje
učenika, a i racionalizaciju nastavnog procesa, vrlo je važno koristiti učenička predznanja. Rasterećenju svakako
doprinosi i suodnos s drugim nastavnim predmetima u 5. razredu, ovdje se radi o horizontalnom suodnosu
(korelaciji).

3 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

TEME:
I. PLANET ZEMLJA
1. Oblik i veličina Zemlje
2. Razmještaj kontinenata i oceana
3. Zemlja u svemiru
4. Geografska mreža
5. Gibanja Zemlje i godišnja doba
II. GEOGRAFASKA KARTA
6. Mjesno i pojasno vrijeme
7. Prikazivanje Zemljine površine
8. Mjerilo i vrste geografskih karata
9. Orijentacija
III. SASTAVNICE PRIRODNE OSNOVE
10. Reljef – građa Zemlje i unutrašnje sile
11. Oblici reljefa i oblikovanje reljefa vanjskim procesima
12. More
13. Voda na kopnu
14. Vrijeme
15. Tipovi klima, biljni i životinjski svijet
16. Prirodna bogatstva i očuvanje okoliša

Izborne teme:

1. TOPOGRAFSKO-KATASTARSKI PLAN
2. ASTRONOMIJA U GEOGRAFIJI
3. RELJEF ZAVIČAJA
4. VODE U ZAVIČAJU
5. VRIJEME, KLIMA I BILJNI SVIJET ZAVIČAJA
6. ZAŠTITA OKOLIŠA

4 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

GEOGRAFIJA 5. razred
Cjelina: I. PLANET ZEMLJA
Tema: 1. Oblik i veličina Zemlje
• oblik i veličina Zemlje
1. Ključni pojmovi:
• globus
• Zemljin ekvator
• polovi
• sila teža
2. Potrebno predznanje: • kugla, Zemlja, jedinice duljine, dnevno gibanje Sunca,
trajanje dana
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • demonstracija – globus i geografska karta – indirektna
grafička metoda: crtež broda na pučini – rasprava
• metoda praktičnog rada – izradba modela Zemlje
• pokus s viskom za određivanje smjera sile teže
4. Dodana ilustracija: • slika Zemlja iz satelita
5. Primjeri suodnosa s drugim • matematika: kugla, prirodni brojevi, mjerne jedinice za
predmetima: duljinu
• hrvatski jezik: Jules Verne: Put u središte Zemlje ili Put oko
svijeta za 80 dana ili 20 000 milja pod morem
• tehnička kultura: životno okružje i zadaće tehnike
6. Sadržaji koje treba ispustiti: • Pitagora, Platon, Aristotel, Eratosten i njihovi dokazi o obliku
Zemlje, geoid, sferoid, promjer i polumjer, gravitacija,
površina Zemlje, opseg Zemlje 40 000 – netočan pojam
(kugla nema opseg), plovidba Magellana – nije dokaz o
obliku Zemlje
7. Novo stručno nazivlje: • globus, Zemljin ekvator, Sjeverni pol , Južni pol, Zemljina os
• sila teža
8. Brojčani podatci koje učenik treba • Zemlja – površina: 510 milijuna km²
upamtiti: • duljina ili opseg ekvatora oko 40 000 km
9. Obrazovna postignuća: • izdvojiti i opisati barem jedan dokaz oblika Zemlje (slika iz
satelita)
• obrazložiti važnost znanosti i tehnologije u spoznajama o
obliku Zemlje (zrakoplov, svemirska letjelica, satelit, put na
Mjesec)
• znati površinu Zemlje
• opisati oblik Zemlje (kugla)
• prepoznati globus kao umanjeni prikaz (model) Zemlje
• pokazati na globusu Sjeverni i Južni pol, ekvator i os rotacije
• opisati djelovanje sile teže i navesti primjere
10. Pridodani sadržaji koji dosad nisu • plovidbe oko svijeta (Magellan i drugi)
bili uključeni: • razvoj saznanja o obliku i veličini Zemlje
11. Izborni sadržaji: • 0
12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim • izraditi model Zemlje – opisati uz fotografiju i globus izgled
odgojno-obrazovnim potrebama: Zemlje

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • urednost, točnost i ustrajnost u radu – put k stjecanju
sadržaji: samopouzdanja
• razmišljanje i kritičko mišljenje – letovi u svemir
• zanimanje za proučavanje prirodnih pojava – rad na internetu

5 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

GEOGRAFIJA 5. razred
Cjelina: I. PLANET ZEMLJA
Tema: 2. Razmještaj kontinenata i oceana
1. Ključni pojmovi: • kontinenti
• oceani
• polutke
2. Potrebno predznanje: • more
• kopno
• strane svijeta
• površina
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • demonstracija – globus – promatranje i razgovor
• igra – puzzle – složi pravilno kontinente, oceane i mora
• demonstracija – geografska karta – razgovor – vodena i
kopnena polutka
• direktna grafička metoda – kopnena i vodena polutka
4. Dodana ilustracija: • karta kontinenata i oceana, crtež kopnene i vodene polutke

5. Primjeri suodnosa s drugim • priroda: voda

predmetima: • hrvatski jezik: veliko početno slovo u nazivima kontinenata,
oceana, država...
• matematika: prirodni brojevi
• likovna kultura: točka i crta
6. Sadržaji koje treba ispustiti: • udio kopna i mora na sjevernoj, južnoj, istočnoj i zapadnoj
polutki, gospodarska važnost mora; učenik ne treba znati
brojčane podatke o veličini kontinenata i oceana
7. Novo stručno nazivlje: • kopno
• more
• kontinent
• ocean
• vodena i kopnena polutka
• Stari i Novi svijet
8. Brojčani podatci koje učenik treba • kopno 29%
upamtiti: • more 71%
9. Obrazovna postignuća: • imenovati te na geografskoj karti i globusu pokazati
kontinente i oceane
• na karti obrazložiti pojam Staroga i Novoga svijeta
• imenovati i pokazati kontinent na kojem je Hrvatska
• pokazati i opisati kopnenu i vodenu polutku
10. Pridodani sadržaji koji dosad nisu 0
bili uključeni:
11. Izborni sadržaji: • kako su kontinenti i oceani dobili imena
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • igra – puzzle – složi pravilno kontinente, oceane i mora -
posebnim odgojno-obrazovnim prepoznati kopnenu i vodenu (morsku) polutku (po boji)
potrebama: • nabrojati i pokazati na geografskoj karti kontinente i oceane
• pokazati kontinent na kojem je Hrvatska
• razvrstati fotografije – razumjeti važnost kopna i mora za
život ljudi
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • osjećaj odgovornosti za redovito nošenje pribora – atlas
sadržaji: • radoznalost i inicijativnost za prirodu i prirodne pojave –
prikupljanje slikovnog materijala i zanimljivosti
• spremnost na suradnju i toleranciju – igra

6 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

GEOGRAFIJA 5. razred
Cjelina: I. PLANET ZEMLJA
Tema: 3. Zemlja u svemiru
1. Ključni pojmovi: • svemir
• zvijezde
• planeti
• prirodni sateliti
• Mjesečeve mijene
2. Potrebno predznanje: • Sjevernjača, Mjesec, Sunce

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • demonstracija: slikovni i filmski materijal svemira – razgovor

• terenska nastava: promatranje noćnog neba

4. Dodana ilustracija: • Sunčev sustav, Mliječna staza, fotografija Mjeseca…

5. Primjeri suodnosa s drugim
predmetima:
6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti
ispustiti:
7. Novo stručno nazivlje:
8. Brojčani podaci koje učenik treba
upamtiti:
9. Obrazovna postignuća:
10. Pridodani sadržaji koji dosad nisu
bili uključeni:
11. Izborni sadržaji:
12. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama:
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji:
• hrvatski jezik: stihovi o Suncu, Mjesecu ili zvijezdama
• glazbena kultura: J. B. Lully: Dok Mjesec sja ili Vuprem oči
• likovna kultura: ploha – likovi na plohi
• geocentrični sustav, Nikola Kopernik, broj satelita pojedinih
planeta; Sunce nije izvor topline; Sunčeva energija, Mjesec
obiđe oko Zemlje za 27,3 dana
• zvijezda
• galaktika
• planet
• Mjesec
• prirodni satelit
• Mliječna staza (put)
• Mjesečeve mijene
• promjena Mjesečevih mijena – 29 i ½ dana
• obrazložiti važnost Sunca za život na Zemlji
• opisati Sunčev sustav i nabrojiti nazive planeta
• razlikovati svemir od galaktike te planet od zvijezde
• razlikovati prirodne satelite od umjetnih
• nabrojiti Mjesečeve mijene i prepoznati ih na nebu
0
• na internetu pronaći više podataka o planetima
• posjetiti zvjezdarnicu ili promatrati svemir uz pomoć
teleskopa – terenska nastava
• nacrtati Sunčev sustav ili prikupiti i zalijepiti u bilježnicu
planete Sunčeva sustava i uz njih napisati ime – razlikovati
planete od zvijezda
• pokazati i imenovati na crtežu planet na kojem živimo
• navesti razliku između Zemlje i Sunca
• osobna i društvenu odgovornost za onečišćenje atmosfere –
vidljivost zvijezda u Zagrebu
• znatiželja i zadivljenost za prirodu i znanost
• razlikovati odgovorno i neodgovorno ponašanje izvan škole –
izvanučionička nastava, posjeti i sl.

7 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

GEOGRAFIJA 5. razred
Cjelina: I. PLANET ZEMLJA
Tema: 4. Geografska mreža

1. Ključni pojmovi: • meridijani

• paralele
• geografska mreža
2. Potrebno predznanje: • ekvator, polutka, polovi, luk, kružnica, strane svijeta,
pravokutna mreža
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • demonstracija – globus – razgovor – geografska mreža
• direktna grafička metoda – indukcijski globus, krede u boji –
vježba
• demonstracija – geografska karta – razgovor – vježba
• igra: potapanje brodova
4. Dodatna ilustracija: • list topografske karte, računalo – crtanje i igra
5. Primjeri suodnosa s drugim 0
predmetima:
6. Sadržaji koje treba ispraviti: • Zemlja nema 180 paralela i 360 meridijana (na globusu ili
geografskoj karti meridijani i paralele mogu se ucrtati i na
manjim ili na većim jedinicama od stupnja)
• nulti meridijan nije već početni meridijan
7. Novo stručno nazivlje: • meridijani
• paralele
• geografska mreža
• početni meridijan
8. Brojčani podatci koje učenik treba • ekvator i početni meridijan su na 0o
upamtiti: • 0 – 180o istočno od početnog meridijana, 0 – 180o zapadno od
početnog meridijana
• 0 – 90o sjeverno od ekvatora, 0 – 90o južno od ekvatora
9. Obrazovna postignuća: • razlikovati paralele od meridijana i pokazati ih na globusu i
geografskoj karti
• odrediti smještaj zadanih mjesta na geografskoj karti
(sjeverno ili južno od ekvatora i istočno ili zapadno od
početnog meridijana)
• navesti primjer važnosti točnog određivanja geografskog
smještaja
10. Pridodani sadržaji koji dosad nisu
bili uključeni: • GPS uređaj za određivanje smještaja
11. Izborni sadržaji: 0
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • crvenom bojom na crtežu ucrtati početni meridijan i ekvator, a
posebnim odgojno-obrazovnim plavom bojom obojiti meridijane, a zelenom paralele –
potrebama: pokazati na geografskoj karti i imenovati ekvator i početni
meridijan
• na modelu globusa zalijepiti zastavice na tražena mjesta –
pokazati na geografskoj karti je li neko mjesto (točka)
sjeverno ili južno od ekvatora, istočno ili zapadno od
početnog meridijana
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • zanimanje za poznavanje prirodnih pojava – kritičko mišljenje
sadržaji: • točnost, urednosti i ustrajnost vode k uspjehu – poznati
znanstvenici
• regulacija emocija pri zajedničkoj igri

8 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

GEOGRAFIJA 5. razred
Cjelina: I. PLANET ZEMLJA
Tema: 5. Gibanja Zemlje i godišnja doba
1. Ključni pojmovi: • gibanja i posljedice gibanja Zemlje
• toplinski pojasi
2. Potrebno predznanje: • globus, Sunčev sustav, dan i noć, dan traje 24 sata, broj
dana u godini, godišnja doba i nadnevak njihova početka,
obilježja pojedinih godišnjih doba.
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokusi – globus – baterijska svjetiljka – osvijetljenost/
neosvijetljenost
• indirektna grafička metoda – prozirnice – analiza crteža rotacija,
revolucija
• vježba – telurij – gibanja Zemlje
• crtanje – toplinski pojasi
4. Dodana ilustracija: • CD, računalo

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima: • hrvatski jezik: analiza književnog djela – stihovi o jeseni
• glazbena kultura: A. Vivaldi – Četiri godišnja doba
• likovna kultura: boja
6. Sadržaji koje treba ispustiti: • Nikola Kopernik, geocentrični sustav, tropska godina, nagib
na ekliptiku; izuzeti strane nazive: heliocentrični sustav,
ekvinocij, solsticij; ravnodnevnica (ispravno je
ravnodnevica)
7. Novo stručno nazivlje: • rotacija Zemlje, revolucija Zemlje ili ophodnja, suncostaj,
ravnodnevica, sumračnica, toplinski pojasi
8. Brojčani podaci koje učenik treba • trajanje dužine dana/noći prvoga dana određenog godišnjeg
upamtiti: doba, ekvator je na 0o
9. Obrazovna postignuća: • razlikovati Zemljinu rotaciju od revolucije
• odrediti na crtežu smjer rotacije i trajanje te opisati
posljedicu (smjena dana i noći)
• povezati nagnutost Zemljine osi i različitu osvijetljenost
Zemlje
• prepoznati položaj Zemlje u različita godišnja doba
• usporediti izmjenu godišnjih doba na sjevernoj i južnoj
polutki
• razlikovati suncostaj i ravnodnevicu
• navesti datume početka godišnjih doba i trajanje dana i noći
na te datume
• navesti nazive toplinskih pojasa i pokazati ih na globusu i
geografskoj karti
• opisati osnovna obilježja toplinskih pojasa
• na karti i globusu odrediti smještaj Hrvatske i navesti u
kojem se toplinskom pojasu nalazi
10. Pridodani sadržaji: 0

11. Izborni sadržaji: • polarni dan i noć

12. Prijedlozi za rad s učenicima s • demonstracija na globusu – opisati rotaciju Zemlje

posebnim odgojno-obrazovnim • nacrtati revoluciju Zemlje i uz određeno godišnje doba
potrebama: zalijepiti pripadajuću fotografiju – imenovati i navesti
obilježja godišnjih doba
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • radosti doživljaja prirode: 1. dan jeseni, 1. dan zime, 1. dan
sadržaji: proljeća, 1. dan ljeta
• spremnost na aktivnu razmjenu mišljenja i zaključaka –
razgovor
• radoznalost ustrajnost i pozitivna identifikacija – istraživači

9 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

GEOGRAFIJA 5. razred
Cjelina: II. GEOGRAFSKA MREŽA
Tema: 6. Mjesno i pojasno vrijeme

1. Ključni pojmovi: • mjesno i pojasno vrijeme

• datumska granica
• sumračnica
2. Potrebno predznanje: • rotacija Zemlje
• izmjena dana i noći
• trajanje Sunčevog dana
• sat, minuta, sekunda
• ura
• meridijani
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • demonstracija – globus ili prozirnice – razgovor
• praktični rad – izradba modela valjka s vremenskim zonama
• vježbanje – geografska karta – Hrvatska u vremenskim
zonama
4. Dodana ilustracija: • karta vremenskih zona, crtež datumske granice i sumračnice

5. Primjeri suodnosa s drugim • TK: izrada geometrijskih tijela (valjak za vrijeme)

predmetima: • matematika: zbrajanje i oduzimanje prirodnih brojeva
6. Sadržaji koje treba ispustiti: • računanje vremena matematičkim putem po mjesnom
vremenu, vrste ura
7. Novo stručno nazivlje: • mjesno vrijeme
• pojasno vrijeme
• zapadno-europsko vrijeme
• srednjo-europsko vrijeme
• datumska granica
• sumračnica
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 24 vremenska pojasa (zone)
upamtiti: • razlika u vremenu između dviju vremenskih zona je 1 sat
9. Obrazovna postignuća: • razlikovati na crtežima mjesno i pojasno vrijeme
• prepoznati na karti vremenskih zona Europe u kojem se
vremenskom pojasu nalazi Hrvatska
• definirati datumsku granicu
• obrazložiti važnost računanja vremena u svijetu
• izračunati na valjku za vrijeme razliku u vremenu Zagreba i
nekoliko gradova svijeta
10. Pridodani sadržaji koji dosad nisu 0
bili uključeni:
11. Izborni sadržaji: • izrada Sunčeve ure u dvorištu škole
• određivanje mjesnog meridijana pomoću gnomona
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • izraditi u paru model valjka za vrijeme – navesti 2-3
posebnim odgojno-obrazovnim primjera važnosti računanja vremena u svijetu radi uspješne
potrebama: komunikacije s ljudima diljem svijeta

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • promicanje vrijednosti međusobne suradnje među narodima
sadržaji: – tv program, međunarodni promet i sl.
• iskustvo odgovornosti za preuzete obveze – praktični rad
• samopouzdanje u iskazivanju osobnog doživljaja – film

10 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

GEOGRAFIJA 5. razred
Cjelina: II. GEOGRAFSKA MREŽA
Tema: 7. Prikazivanje Zemljine površine
1. Ključni pojmovi: • geografska karta
• kartografski znakovi
• tumač znakova
2. Potrebno predznanje: • oblik Zemlje, strane svijeta na geografskoj karti, boje na
geografskoj karti (za reljef, vode i granice na općim
kartama učenici su naučili u nižim razredima), globus,
izohipse
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • demonstracija – prozirnica – tumač znakova – analiza
• vježba – usporedba geografskih karata
• igra – tko više i točnije – toponimi (biljke, životinje, ljudi)
4. Dodana ilustracija: • snimka iz satelita
• zrakoplova
• Hrvatska osnovna karta
• topografska karta
• katastarski plan
5. Primjeri suodnosa, s drugim • matematika: računanje nadmorske visine
predmetima: • likovna kultura: točka i crta; boja
6. Sadržaji koje treba ispustiti • pojam i vrste projekcija
7. Novo stručno nazivlje: • kartografija
• kartografski znakovi
8. Brojčani podatci koje treba upamtiti: 0
9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti što je geografska karta
• opisati koji se sadržaji na geografskim kartama prikazuju
bojom, kartografskim znakovima i natpisima
• razlikovati na geografskoj karti kartografske znakove,
pravilno ih tumačiti i primjenjivati
• navesti primjere primjene geografskih karata u
svakodnevnom životu
10. Pridodani sadržaji koji dosad nisu 0
bili uključeni:
11. Izborni sadržaji: • povijest karta
• izmjera zemljišta – terenski rad
• pomorske karte
• karta Mjeseca
• karta zvjezdanog neba
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • povezati parove – crtež, sadržaja karte i naziv – obrazložiti
posebnim odgojno-obrazovnim što je geografska karta
potrebama: • na karti pokazati i imenovati sadržaj karte
• navesti 1 primjer primjene geografskih karata u
svakodnevnom životu
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • povezanost i suradnja s drugim krajevima je nužna –
sadržaji: kartografska pismenost je važna
• ljubav prema zavičaju – toponimi zavičaja
• razvijanje osobnih kvaliteta, ustrajnost i samopotvrđivanje
– istraživanje

11 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

GEOGRAFIJA 5. razred
Cjelina: II. GEOGRAFSKA MREŽA
Tema: 8. Mjerilo i vrste geografskih karata
1. Ključni pojmovi: • mjerilo
• vrste geografskih karata
• atlas
2. Potrebno predznanje: • smanjen prikaz stvarne veličine – odnos veličine, udaljenost
između određenih točaka, mjerne jedinice za dužinu,
pretvaranje centimetara u metre i kilometre, plan,
geografska karta
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • razgovor – Guliver u Liliputu
• rad u parovima – direktna grafička metoda: mjerimo
smanjimo i nacrtajmo prijatelja – razgovor
• demonstracija – geografska karta (mjerilo) – mjerenje
• izlaganje – vrste karata prema mjerilu
• vježba – mjerenje udaljenosti – preračunavanje
4. Dodatna ilustracija: • zidne karte (opće i tematske), topografske karte, planovi
gradova, katastarski planovi, auto karte, školski atlas
5. Primjeri suodnosa s drugim • matematika: pravac, polupravac, dužina (mjerenje i
predmetima: očitavanje duljina dužine)
• povijest: povijesne karte
6. Sadržaji koje treba ispustiti: • podjelu karata po mjerilu na karte sitnog, srednjeg i
krupnog mjerila
• matematičko računanje udaljenosti
7. Novo stručno nazivlje: • brojčano mjerilo, grafičko mjerilo
• planovi, topografske karte, pregledne karte
• topografski znakovi
• opće karte, tematske karte
• atlas
8. Brojčani podatci koje učenik treba 0
upamtiti:
9. Obrazovna postignuća: • prepoznati na geografskoj karti grafičko i brojčano mjerilo
• odrediti na primjerima iz atlasa vrste geografskih karata
prema sadržaju
• prepoznati na crtežu topografske znakove i njima se služiti
• izmjeriti na karti zavičaja uz pomoć trokuta ili šestara
zračnu udaljenosti te ju očitati na grafičkom mjerilu
• odabrati odgovarajuću tematsku kartu u konkretnoj situaciji
10. Pridodani sadržaji koji dosad nisu • hrvatske osnovne karte, topografske karte
bili uključeni:
11. Izborni sadržaji: • izraditi plakat s topografskim znakovima; digitalna karta
• posjet muzeju – upoznavanje starih karata zavičaja
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • rad u parovima – direktna grafička metoda: mjerimo
posebnim odgojno-obrazovnim smanjimo i nacrtajmo prijatelja – pokazati na karti mjerilo
potrebama: • nalijepiti u bilježnicu pripremljene preslike vrsta karata i uz
njih napisati pripadajuću vrstu – razlikovati karte i opisati
njihovu namjenu (uz predložak)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • važnost geografske karte u povezivanju i suradnji među
sadržaji: narodima – promet, trgovina...
• interes za aktivno i odgovorno sudjelovanje – mjerenje i
razgovor o zadanoj temi

12 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

GEOGRAFIJA 5. razred
Cjelina: II. GEOGRAFSKA MREŽA
Tema: 9. Orijentacija
1. Ključni pojmovi: • orijentacija
• strane svijeta
• kompas
2. Potrebno predznanje: • strane svijeta
• stajalište
• obzor ili horizont
• određivanje sjevera
• strane svijeta na geografskoj karti
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • terenska nastava – školsko dvorište – orijentacija u prostoru
• igra detektiva – uz pomoć kompasa i nacrta pronađimo
zakopano blago
• demonstracija – geografska karta – orijentacija
• praktični rad – izradimo sunčanik
4. Dodatna ilustracija: • određivanje sjevera uz pomoć Sjevernjače
• određivanje strana svijeta pomoću sunčanika

5. Primjeri suodnosa s drugim • hrvatski jezik: kreativno pisanje – dramatizacija -

predmetima: Crvenkapica uz pomoć topografskih znakova
• likovna kultura: Masa i prostor – Složene i prostorne
strukture i konstrukcije
6. Sadržaji koje treba ispustiti: • azimut

7. Novo stručno nazivlje: • radar

• GPS
8. Brojčani podatci koje učenik treba 0
upamtiti:
9. Obrazovna postignuća: • orijentirati se u prostoru (izvan učionice)
• orijentirati kartu ili plan u okolišu škole
• uspješno se kretati pomoću kompasa, skice, plana, karte u
okolišu škole
• obrazložiti važnost orijentacije u svakodnevnom životu

10. Pridodani sadržaji koji dosad nisu 0

bili uključeni:
11. Izborni sadržaji: • kretanje u prostoru pomoću ručnog GPS-a
• orijentacija pomoću nebeskih tijela (zviježđa, Mjesec)

12. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama:
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji:
• vježbe određivanja strana svijeta uz kompas – navesti što je
orijentacija
• orijentirati se pomoću kompasa – kroz praktični rad navesti
što je orijentacija
• igra detektiva u skupini – služiti se geografskom kartom u
odnosu na označene strane
• svijeta
• razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno
njezinoj prirodi
• zdrav i svrhovit boravak u prirodi – igra detektiva
• radost stvaranja – sunčanik

13 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

GEOGRAFIJA 5. razred
Cjelina: III. SASTAVNICE PRIRODNE OSNOVE
Tema: 10. Reljef – građa Zemlje i unutarnje sile

1. Ključni pojmovi: • reljef

• građa Zemlje
• litosfera i litosferne ploče
• unutarnje sile
• mlada gorja i stara gorja
2. Potrebno predznanje: • reljef, nadmorska visina, nizina, dolina, brdo, gora, planina,
obala, nizinski, brežuljkasti, gorski i primorski krajolik
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • grafička metoda – crtanje građe Zemlje, vulkana…
• demonstracija – prozirnice – litosferne ploče – razgovor
• pokus – trošenje stijena – pješčanik
• praktični rad – stvaranje bora – glinamol – rad u paru
4. Dodatna ilustracija: • dokumentarni film – erupcija vulkana
• fotografije: fosila
5. Primjeri suodnosa s drugim • hrvatski jezik: krajolik u lirskoj pjesmi
predmetima: • likovna kultura: kontrast – toplo – hladno
6. Sadržaji koje treba ispustiti: • vrste stijena: magmatske, taložne i preobražene, «vatreni
prsten», detaljno objasniti posljedice pomicanja litosfernih
ploča, imena litosfernih ploča
7. Novo stručno nazivlje: • okamina (fosil), građa Zemlje, litosfera, litosferne ploče,
bora, rasjed, vulkan, epicentar, hipocentar, mlada gorja,
stara gorja
8. Brojčani podatci koje učenik treba 0
upamtiti:
9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti na crtežu unutarnju građu Zemlje
• razlikovati na crtežu magmu i lavu
• opisati na crtežu pomicanje litosfernih ploča
• opisati potres i negativne posljedice (polazni primjeri iz
RH)
• razlikovati na crtežu epicentar i hipocentar
• predvidjeti mogućnosti zaštite u vrijeme potresa
• navesti primjere pružanja pomoći stradalima od potresa
• prepoznati na crtežu boru i rasjed
• navesti i na karti pokazati primjere mladoga i staroga gorja
u Republici Hrvatskoj te razlikovati njihova obilježja uz
pomoć fotografija
10. Pridodani sadržaji koji dosad nisu • naš znanstvenik: A. Mohorovičić
bili uključeni:
11. Izborni sadržaji: • pobliže upoznati reljef zavičaja – terenski rad

12. Prijedlozi za rad s učenicima s • igrama na pješčaniku uočiti što je reljef

posebnim odgojno-obrazovnim • modeliranjem razlikovati različite reljefe
potrebama: • po volji učenici mogu nacrtati vulkan ili potres i uz njega
napisati svoja znanja – opisati potrese i vulkane te razliku
između ravnica i gora; navesti primjer pružanja pomoći
stradalima od potresa

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • druženje i pomaganje u zajedničkim aktivnostima praktični

sadržaji: rad
• identifikacija s pozitivnim uzorima (A. Mohorovičić)
• humanost i požrtvovnost – pomoć unesrećenima i mjesto
ljubav prema zavičaju

14 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard
GEOGRAFIJA
Cjelina: III. SASTAVNICE PRIRODNE OSNOVE
Tema: 11. Oblici reljefa i oblikovanje reljefa vanjskim procesima
1. Ključni pojmovi:
2. Potrebno predznanje:
3. Prijedlozi za metodičku
obradbu:
4. Dodatna ilustracija:
5. Primjeri korelacije s drugim
predmetima:
6. Sadržaji koje treba ispustiti
7. Novo stručno nazivilje:
8. Brojčani podatci koje treba
upamtiti:
9. Obrazovna postignuća:
10. Pridodani sadržaji koji dosad
nisu bili uključeni:
11. Izborni sadržaji:
12. Prijedlozi za rad s učenicima
s posebnim odgojno-
obrazovnim potrebama:
13. Odgojni i socijalizirajući
ciljevi i sadržaji:
15
Geografija
5. razred
• krški, obalni, riječni i pustinjski reljef
• unutarnje sile, vjetar, voda
• demonstracija – prozirnice, slike – reljefni oblici – razgovor
• dokumentarni film – kako nastaje krš – razgovor
• direktna grafička metoda – crtanje presjeka ledenjačke i riječne
doline
• pokus – kutija s pijeskom, sušilo za kosu, makete raslinja –
pustinjski reljef
• demonstracija – slika morske obala – pismeni opis – razgovor
• fotografije krških i obalnih i pustinjskih oblika reljefa
• hrvatski jezik: izbor iz zavičajne književnosti
• likovna kultura: strukturne crte; površina – grafička modelacija
• matematika: zbrajanje i oduzimanje prirodnih brojeva (relativna
visina)
• vrste pustinja, potkapina, pukotina, luk, ostenjak, stijene urušenog
luka, sipari, jaruge, reljef podmorja, kriptodepresija, naplavna
ravan
• trošenje stijena, krški reljef, klif (strmac), ledenjačka dolina,
riječna dolina, žalo, dina
0
• obrazložiti zašto se reljef neprestano mijenja (primjeri iz zavičaja)
• navesti vanjske procese oblikovanja reljefa i uz njih primjere (po
mogućnosti iz zavičaja)
• razlikovati reljefne uzvisine i udubine te krške oblike reljefa
(polje u kršu, ponikva, škrapa, špilja, jama, sige)
• prepoznati na crtežu ili fotografiji obalni reljef (klif, žalo), riječni
reljef (riječna dolina u obliku slova V), ledenjački reljef
(ledenjačka dolina u obliku slova U), pustinjski reljef (dine ili
sipine)
• prepoznati na terenskoj nastavi oblike reljefa u zavičaju i razvrstati
ih po pripadajućem tipu reljefa
0
• reljef zavičaja – terenski rad; krški reljef – špilje u Hrvatskoj
• razvrstati fotografije ili crteže prema pripadajućim oblicima
reljefa – nabrojiti i prepoznati osnovne oblike reljefa svog zavičaja
i krajeva u kojima su bili
• nacrtati presjek ledenjačke i riječne doline – razlikovati ih na
crtežu
• pokus – pustinjski reljef – opisati što se događa
• ekološke svijest, osobna i društvena odgovornost za očuvanje
šuma – požari
• promicanje vrijednosti prirodne baštine – naše špilje
• samopouzdanje u raspravi i iznošenju osobnog mišljenja
Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.
Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

GEOGRAFIJA 5. razred
Cjelina: III. SASTAVNICE PRIRODNE OSNOVE
Tema: 12. More
1. Ključni pojmovi: • more
• svojstva i gibanja mora
2. Potrebno predznanje: • udio kopna i mora, imena oceana, more, razvedenost obale,
otok, poluotok, zaljev, obala, solane, ribarstvo, prometno
povezivanje, morska luka, brod
3. Prijedlozi za metodičku • skupini rad – udžbenik – svjetsko more, oceani, sredozemno
obradbu: mora – razgovor i pokazivanje na karti – izlaganje – svojstva
mora, kretanje morske vode
• demonstracija – razgovor – Jadransko more
4. Dodana ilustracija: • crtež morskih mijena, karta morskih struja
• internet – onečišćenje oceana
5. Primjeri korelacije: • hrvatski jezik: stihovi o moru, dokumentarni film (medijska
kultura)
• povijest: Stari vijek
• likovna kultura: boja – čiste boje, kontrast
6. Sadržaji koje treba ispustiti: • prvi moreplovci i tko je organizirao prva pomorska putovanja,
rubna mora, elemente vala, «potresni val», imena pustinja koje
nastaju utjecajem hladne morske struje, slanost - ‰
7. Novo stručno nazivlje: • svjetsko more
• sredozemna mora
• morski prolazi
• plankton
• svojstva i gibanja mora
8. Brojčani podatci koje učenik • 97 % vode u oceanima
treba upamtiti: • 3 % slatka voda
9. Obrazovna postignuća: • navesti značenje mora (pomoću primjera Jadranskoga mora)
• opisati na crtežima, fotografijama ili tematskim kartama
svojstva mora (slanost, temperatura, boja i prozirnost)
• nabrojiti gibanja mora: valove, morske mijene i morske struje
• razlikovati plimu i oseku te na karti hladne i tople morske struje
• razlikovati na karti Republike Hrvatske i Europe razvedene od
nerazvedenih obala
• nabrojiti najveće onečišćivače mora i predložiti mjere zaštite
10. Pridodani sadržaji koji dosad 0
nisu bili uključeni:

11. Izborni sadržaji: • Golfska struja

12. Prijedlozi za rad s učenicima
s posebnim odgojno-
obrazovnim potrebama:
• tsunami
• prikupiti fotografije mora i gospodarskih aktivnosti vezanih uz
more i zalijepiti ih u bilježnicu
• pronaći na karti svijeta oceane, Sredozemno i Jadransko more i
zapisati njihova imena na pripadajuće mjesto u slijepoj karti –
na karti pokazati, imenovati i opisati naše more
• razgovarati o morskim mijenama – kroz iskustveni doživljaj
opisati plimu i oseku

13. Odgojni i socijalizirajući • iskustvo osobne i društvene odgovornosti za čistoću mora

ciljevi i sadržaji: • poštivanje života – zaštićene životinje (morska medvjedica)
• radoznalost i ustrajnost – internet

16 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

GEOGRAFIJA 5. razred
Cjelina: III. SASTAVNICE PRIRODNE OSNOVE
Tema: 13. Voda na kopnu
1. Ključni pojmovi: • tekućice, stajaćice, močvare

2. Potrebno predznanje: • vode stajaćice i tekućice, izvor, korito, rijeka, ušće,

jezero, bara, močvara, vodoopskrba, načini uporabe
slatke vode, značenje slatke vode za život
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • rad u paru, udžbenik – tekućice, stajaćice, rijeka
• razgovor – ja znam
• indirektna grafička metoda – razgovor – vodoopskrba,
hidroelektrane, natapanje...
• terenski rad – promatranje potoka, rijeke ili jezera i
analiza obilježja
• izradba nastavnog plakata – naša rijeka
4. Dodana ilustracija: • prozirnice – kruženje vode u prirodi, oblici riječnih ušća,
• geografske karte, fotografije
5. Primjeri suodnosa s drugim • hrvatski jezik: stihovi o rijeci; televizijske emisije
predmetima: (dokumentarna emisija)
• glazbena kultura: slušanje glazbe (pjesma iz zavičaja)
• povijest: Egipat – Nil, Mezopotamija – Eufrat i Tigris
• likovna kultura: boja – komplementarni kontrast
• vjeronauk: značenje vode u vjeri
6. Sadržaji koje treba ispustiti: • riječna razvodnica, porječje, vodostaj, protok vode, riječni
režimi, transpiracija, brzina kretanja vode u podzemlju,
raspored leda na Zemlji, kalcij karbonat, kriptodepresija, gejziri
7. Novo stručno nazivlje: • temeljnica. delta, estuarij, slijev, ponornica

8. Brojčani podatci koje treba • 0

upamtiti:
9. Obrazovna postignuća:
10. Pridodani sadržaji koji dosad nisu
bili uključeni:
11. Izborni sadržaji:
12. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama:
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji:
• razlikovati tekućice od stajaćica
• opisati promatranjem crteža ili fotografija vodu
temeljnicu te navesti primjer kakva se voda u zavičaju
koristi za vodoopskrbu
• pokazati na karti izvor, korito i riječno ušće
• razlikovati deltu i estuarij i prepoznati ih na karti
• prepoznati na karti Republike Hrvatske sljevove
• nabrojiti vrste jezera prema postanku
• opisati važnost močvara
• prosuditi analizom fotografija kako neravnomjeran
raspored voda u prirodi utječe na živi svijet
• izdvojiti na karti zavičaja vode stajaćice od tekućica i
navesti primjer njihove važnosti
• zaštita voda
• vode zavičaja – terenski rad; Svjetski dan voda
• na crtežu na pripadajuće mjesto upisati: rijeka, izvor,
ušće, jezero – prepoznati na fotografiji i opisati tekućice,
izvor, korito i ušće i jezero
• analizirati fotografije i navesti 2-3 primjera važnosti
tekućica za život čovjeka
• ekološka svijest – zaštita i štednja vode
• osjećaj za lijepo i duhovnu dimenziju postojanja – stihovi
i glazba o vodi

17 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard
GEOGRAFIJA
Cjelina:
Tema:
1. Ključni pojmovi:
2. Potrebno predznanje:
3. Prijedlozi za metodičku obradbu:
4. Dodana ilustracija:
5. Primjeri suodnosa s drugim
predmetima:
6. Sadržaji koje treba ispraviti ili
ispustiti:
7. Novo stručno nazivlje:
8. Brojčani podatci koje treba upamtiti:
9. Obrazovna postignuća:
10. Pridodani sadržaji koji dosad nisu
bili uključeni:
11. Izborni sadržaji:
12 Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama:
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji:
18
Geografija
5. razred
III. SASTAVNICE PRIRODNE OSNOVE
14. Vrijeme i klima
• vrijeme, klima, zračni omotač, temperatura zraka, tlak
zraka
• termometar, vjetar, kiša, snijeg, tuča, mraz, inje, rosa i
magla
• mjerenje i očitavanje temperature – razgovor
• demonstracija – rasprava
• dokumentarni filmski materijali, crteži, tematske karte,
isječci iz novina, termometar, barometar, vjetrokaz
• hrvatski jezik: zagonetke, pitalice, animirani film
• zračna fronta, monsuni, noćnik, sjeverac, uragan, tornado,
konvekcijske, orografske i frontalne padaline,
kondenzacija, ozonske rupe, ispustiti sve definicije tlaka
zraka, temperature, vrste oblaka
• zračni omotač, troposfera, barometar, ciklona, anticiklona
• klimatski dijagram, hektopaskal (hPa), °C
1013 hPa
• razlikovati što je vrijeme, a što klima
• na crtežu izdvojiti najzastupljenije plinove u zračnom
omotaču
• na crtežu presjeka zračnoga omotača izdvojiti troposferu
i obrazložiti njeno značenje za život čovjeka
• opisati kako se zagrijava Zemlja i zračni omotač
• povezati ovisnost temperature o udaljenosti od ekvatora,
nadmorskoj visini i udaljenosti od mora
• izmjeriti i očitati temperaturu zraka na termometru
• opisati glavne vrste padalina
• očitavati klimatske dijagrame
• razlikovati na sinoptičkoj karti visoki i niski tlak
• opisati kakvo vrijeme donose anticiklone i ciklone
• obrazložiti kako nastaje vjetar; prepoznati na crtežu
stalne vjetrove i povezati ih s toplinskim pojasima
• imenovati naše najčešće vjetrove (buru i jugo)
• suvremeni uređaji u meteorologiji
• meteorološka postaja – instrumenti – terenska nastava
• dnevno praćenje i bilježenje temperature i padalina i
ostalih stanja u zračnom omotaču
• izradba vjetrokaza
• demonstrirati mjerne instrumenata – opisati čemu služe
termometar i barometar
• mjeriti termometrom i očiti temperaturu zraka
• nacrtati tablicu i u nju upisivati vrijeme (oblačno,
sunčano, kišovito, snijeg) i temperaturu (uz podatke iz
sredstava javnog priopćavanja) – nabrojiti 3 – 4 padaline
• dramatizacija vremenske prognoze – obrazložiti što je
vremenska prognoza i njen značaj te utjecaj vremena na
život čovjeka
• urednost i ustrajnost u obavljanju zaduženja – mjerenja
• tolerancija i suradnja u zajedničkim aktivnostima
• razumijevanje i suosjećanje za druge – poplave, lavine,
tajfuni…
Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.
Hrvatski nacionalni obrazovni standard
GEOGRAFIJA
Cjelina:
Tema:
1. Ključni pojmovi:
2. Potrebno predznanje:
3. Prijedlozi za metodičku obradbu:
4. Dodana ilustracija:
5. Primjeri suodnosa s drugim
predmetima:
6. Sadržaji koje treba ispustiti:
7. Novo stručno nazivlje:
8. Brojčani podatci koje učenik treba
upamtiti:
9. Obrazovna postignuća:
10. Pridodani sadržaji koji dosad nisu bili
uključeni:
11. Izborni sadržaji:
12. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama:
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji:
19
Geografija
5. razred
III. SASTAVNICE PRIRODNE OSNOVE
15. Tipovi klime, biljni i životinjski svijet
y tipovi klima, biljni svijet, životinjski svijet
y vrste tla u Hrvatskoj
klima, klimatski dijagram, biljni pokrov, životinjski svijet,
stanište, životna zajednica, travnjak, listopadna i crnogorična
šuma
• demonstracija – preklopne prozirnice – vrste klima –
razgovor
• skupni rad – biljne zajednice – referati
• vesela karta – životinjsko carstvo – skupni rad po
kontinentima
• izlaganje – vrste tala u Hrvatskoj
• video-filmovi, fotografije, klimatski dijagrami, tematske
karte
• priroda: biljojedi, mesojedi
• glazbena kultura: C. Saunt-Saës: Karneval životinja
• tehnička kultura: drvo, vrste drveta
• likovna kultura: boja – komplementarni kontrast
• slojeve tla, laterit, podzol, vulkanska tla, močvarna tla,
kamenjari, slana tla, i tla na riječnim nanosima; garig,
pampa ili prerija
• tropske klime, suhe klime, umjereno tople, snježno
šumske klime, polarne klime
• tropska kišna šuma, savana, stepa, makija, tajga, tundra
0
• obrazložiti kako tipovi klima ovise o udaljenosti od
ekvatora, o udaljenosti od mora (uključujući i morske
struje) i nadmorskoj visini
• imenovati osnovne tipove klima i pokazati na karti
prostor u kojem prevladavaju
• izdvojiti osnovna obilježja pojedine klime i usporediti ih
uz klimatske dijagrame
• opisati utjecaj klime na biljni i životinjski svijet pomoću
fotografija
• nabrojiti tipične životinje pojedinih biljnih područja
• razlikovati tipove tla Hrvatske (crnica, crvenica i smeđe
tlo)
• obrazložiti važnost humusa i izmjeriti njegovu debljinu u
zavičaju
• 0
• praćenjem klimatskih elemenata
• napraviti klimatski dijagram naselja
• koncipirana tablica – tipovi klime i biljni svijet – rad u
paru – opisati obilježja klime i biljnoga svijeta zavičaja
• promatrati fotografije i opisati ekološko i gospodarsko
značenje šumskih područja na Zemlji
• afirmacija osobnih sposobnosti – referati
• maštovitost i smisao za lijepo – vesela karta
• poštivanje života kao najveće vrijednosti – osuditi
ubijanje životinja radi krzna, kljova i sl.
Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.
Hrvatski nacionalni obrazovni standard
GEOGRAFIJA
Cjelina:
Tema:
1. Ključni pojmovi:
2. Potrebno predznanje:
3. Prijedlozi za metodičku obradbu:
4. Dodana ilustracija:
5. Primjeri suodnosa s drugim
predmetima:
6. Sadržaji koje treba ispustiti:
7. Novo stručno nazivlje:
8. Brojčani podatci koje treba upamtiti:
9. Obrazovna postignuća:
10. Pridodani sadržaji koji dosad nisu bili
uključeni:
11. Izborni sadržaji:
12. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama:
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji:
20
Geografija
5. razred
III. SASTAVNICE PRIRODNE OSNOVE
16. Prirodna bogatstva i očuvanje okoliša
• sirovine
• rude
• obnovljivi i neobnovljivi izvori energije
• preradba otpada
• dim, magla, smog, otpadne vode, onečišćenja, zaštita
okoliša
• terenska nastava – problemi onečišćenja, odlagališta
smeća
• praktični rad – kartiranje onečišćenja u zavičaju – izrada
plakata
• pokus – solarna energija – grijemo vodu za kupanje
• fotografije, dnevni tisak, dokumentarni film
• hrvatski jezik: kreativno pisanje – ekoporuke
• likovni odgoj: površina – grafička modelacija (izradba
igračke od odbačenog materijala)
• freoni
• efekt staklenika
• ozonski omotač
• sirovine za preradbu i dobivanje energije
• reciklaža
• biootpad
• obnovljivi izvori energije
• neobnovljivi izvori energije
• 18. st. pojava industrije
• obrazložiti važnost sirovina i energije za život i rad
čovjeka
• razlikovati na fotografijama ili crtežima obnovljive i
neobnovljive izvore energije
• obrazložiti važnost pravilnoga odlaganja otpada
• razvrstati otpad za reciklažu
• štednja energije
• predavanja, tribine i diskusije o zaštiti okoliša
• obilježiti: Dan ozonskog omotača, Dan planeta Zemlje
• anketa: Ekološka svijest učenika naše škole
• terenska nastava – fotografirati ili zapisati koje su vrste
otpada pronađene na terenu i gdje – navesti neke vrste
otpada koji se izdvaja i reciklira
• izrada plakata – prikupiti materijale – znati što su
sirovine i prirodna bogatstva te razlikovati 1-2 sirovine
• zaštita okoliša i razvijanje ekološke svijesti – anketa
• iskustvo odgovornosti i aktivno uključivanje i zaštitu
okoliša – kartiranje onečišćenja
• promicanje štednje energije – pokus solarna energija
Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.
Hrvatski nacionalni obrazovni standard
GEOGRAFIJA
IZBORNA TEMA:
1. Ključni pojmovi:
2. Potrebno predznanje:
3. Prijedlozi za metodičku obradbu:
4. Dodana ilustracija:
5. Primjeri suodnosa s
drugim predmetima:
6. Novo stručno nazivlje:
7. Obrazovna postignuća koja učenici
mogu steći:
21
Geografija
5. razred
1. Topografsko-katastarski plan
• topografsko-katastarski plan
• vrste karata, mjerila, topografske karte, tlocrt
• posjet uredu za katastar ili nekoj geodetskoj tvrtci
• izmjera školskog dvorišta
• katastarski planovi
• ortofotokarta
• Hrvatska osnovna karta
• katastar i imovinsko - pravni odnosi
• matematika (duljine i površine, mjerila)
• topografsko – katastarski plan
• katastarski plan
• katastar
• zemljišna knjiga
• Državna geodetska uprava
• ispostave za katastar i geodetske poslove
• izmjeriti mjernom vrpcom školsku zgradu i školsko
dvorište
• izmjeriti tlocrt školske zgrade na planu
• usporediti izmjerene dužine u prirodi i na planu
uzimajući u obzir mjerilo plana
• izračunati površinu tlocrta školske zgrade i dvorišta iz
podataka izmjere u prirodi i na planu
• usporediti izračunane površine
• opisati što rade geodeti – mjernici
• obrazložiti kako nastaje topografsko – katastarski plan
Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.
Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

GEOGRAFIJA 5. razred
IZBORNA TEMA: 2. Astronomija u geografiji
1. Ključni pojmovi: • strane svijeta
• nebeski svod
• zvijezde
• zviježđa
• zvjezdani dan
• Mjesec
• planeti
• prirodni sateliti
• meteori
• kometi
• asteroidi
2. Potrebno predznanje: • dnevno gibanje nebeskih tijela
• orijentacija po zvijezdama
• smještaj u geografskoj mreži
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • istraživački rad – terenski rad
• promatranje sa i bez dalekozora, crtanje
• izradba modela
• izrada priručnih pomagala: sunčanik, kvadrant za Sunce
• kvadrant za zvijezde
• mjerenja
4. Dodana ilustracija: • astronautika i svemirske letjelice
• karte površine Mjeseca i planeta
• prirodni uvjeti na površini planeta
5. Primjeri suodnosa s drugim • matematika
predmetima: • priroda
• hrvatski jezik
• likovna kultura
• tehnička kultura
• glazbena kultura
6. Novo stručno nazivlje: • visina nad horizontom
• meteori
• asteroidi
• kometi

7. Osposobljenost koju učenici mogu • opisati dnevno gibanje Sunca, Mjeseca i zvijezda
postići: • odrediti trenutak pravog podneva
• imenovati sve planete i neke od njihovih satelita
• obrazložiti osobit smještaj Zemlje u Sunčevu sustavu

22 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Geografija

GEOGRAFIJA 5. razred
IZBORNA TEMA: 3. Reljef zavičaja
1. Ključni pojmovi: • reljef
2. Potrebno predznanje: • reljef
• oblikovanje procesa vanjskim procesima i unutarnjim silama
• oblici reljefa

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • istraživački rad – terenski rad:

• pronalaženje tipičnih oblika reljefa u zavičaju
• toponimi na karti – podrijetlo – anketa
• izradba skica, fotografija
• sakupljanje stijena
• posjet minerološko-petrografskom muzeju
4. Dodana ilustracija: • tematske karte
• fotoaparat
• kompas
• GPS
5. Primjeri suodnosa s drugim • matematika
predmetima: • priroda
• hrvatski jezik
• likovna kultura
• tehnička kultura
• glazbena kultura
6. Novo stručno nazivlje: • ovisi o kraju u kojem se škola nalazi

7. Osposobljenost koju učenici mogu • prepoznati i imenovati imena pojedinih reljefnih oblika
postići: • samostalno izraditi skicu
• obrazložiti značenje reljefnih toponima u zavičaju
• razlikovati stijene zavičaja po postanku

23 Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard
GEOGRAFIJA
IZBORNA TEMA:
1. Ključni pojmovi:
2. Potrebno predznanje:
3. Prijedlozi za metodičku obradbu:
4. Dodana ilustracija:
5. Primjeri suodnosa s drugim
predmetima:
6. Novo stručno nazivlje:
7. Osposobljenost koju učenici mogu
postići:
24
Geografija
5. razred
4. Vode u zavičaju
• vode
• tekućice i stajaćice
ili
• mora, svojstva i gibanja mora
• istraživački rad – terenski rad:
• određivanje smještaja odabrane vodene površine na
topografskoj karti ili karti zavičaja
• kartiranje
• mjerenje ili izradba profila rijeke/jezera ili močvare
• mjerenje temperature vode
• izradba fotografija – onečišćenja
• pisanje sastavaka ili pjesmica
• PowerPoint prezentacija
• tematske karte
• fotoaparat
• kompas
• GPS
• metar
• računalo
• matematika: mjerenje
• priroda: biljke u zavičaju (cvijeće, trave)
• hrvatski jezik: pisanje sastavka ili pjesmice
• likovna kultura: crtanje profila
• tehnička kultura i informatika: PowerPoint prezentacija
• glazbena kultura: pjevanje pjesme iz zavičaja (o vodi)
• ovisi o kraju u kojem se škola nalazi
• odrediti na geografskoj karti smještaj odabrane vodene površine
• izmjeriti i očitati temperaturu vode
• samostalno izraditi skicu
• razlikovati vrste onečišćenja
Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.
Hrvatski nacionalni obrazovni standard
GEOGRAFIJA
IZBORNA TEMA:
1. Ključni pojmovi:
2. Potrebno predznanje:
3. Prijedlozi za metodičku obradbu:
4. Dodana ilustracija:
5. Primjeri suodnosa s drugim
predmetima:
6. Novo stručno nazivlje:
7. Osposobljenost koju učenici mogu
postići:
GEOGRAFIJA
IZBORNA TEMA:
1. Ključni pojmovi:
2. Potrebno predznanje:
3. Prijedlozi za metodičku obradbu:
4. Dodana ilustracija:
5. Primjeri suodnosa s drugim
predmetima:
6. Novo stručno nazivlje:
7. Osposobljenost koju učenici mogu
postići:
25
Geografija
5. razred
5. Vrijeme, klima i biljni svijet u zavičaju
• vrijeme, tipovi klima, biljni svijet
• vrijeme, tipovi klima, biljni svijet, klimatski elementi, klimatski
dijagrami
• terenska nastava – timski rad
• dogovor za rad – formiranje timova – dogovor unutar timova –
podjela zadataka – rad na terenu – razvrstavanje i
objedinjavanje podataka – prezentacija – vrjednovanje
• tematske karte
• meteorološki mjerni instrumenti
• fotoaparat ili kamera
• matematika – mjerenje temperature, izradba klimatskog
dijagrama
• priroda – biljke u zavičaju – herbarij
• hrvatski jezik – pripovijedanje u prvoj i trećoj osobi
• likovna kultura – izradba postera
• ovisi o kraju u kojem se škola nalazi
• izmjeriti i očitati temperaturu zraka
• očitati tlak zraka
• razlikovati oblake
• pripovijedati u prvoj i trećoj osobi događaje tijekom rada tima
• dizajn – poster
5. razred
6. Zaštita okoliša - pravilno odlaganje otpada
• zaštita okoliša
• zaštita okoliša
• razvrstavanje otpada
• reciklaža
• terenska nastava – timski rad
• dogovor za rad – formiranje timova – dogovor unutar timova –
podjela zadataka – rad na terenu – razvrstavanje i
objedinjavanje podataka – prezentacija – vrjednovanje
a) posjet odlagalištu otpada
b) anketa u školi ili naselju – kako odlažete otpad
c) divlja odlagališta otpada
• tematske karte
• fotoaparat ili kamera
• anketni listići
• matematika – obrada prikupljenih podataka – anketa
• priroda – vrste onečišćenja
• hrvatski jezik – sastavljanje ankete
• informatika – podatci o prikupljanju glomaznog otpada
• ovisi o radu na terenu
• pravilno razvrstati otpad
• razvrstati otpad
• znati gdje se na web. stranicama nalaze podatci o vremenu
odvoženja glomaznog otpada i gdje su najbliža odlagališta
otpada
Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006.