Stećak Vlatka Vlađevića

Autor: Mirsad Durmišević

Stećak Vlatka Vlađevića sa

nekropole Brdo u selu Lađevine
kod Rogatice, prenesen je u
Zemaljski muzej u Sarajevo 1914.
godine skupa sa stećkom vojvode Miotoša. Davne 1530. godine kroz
Bosnu prema Carigradu prolazi poslanstvo austrijskog cara Ferdinanda I.
Među njima je i Slovenac Benedikt Kuripešić. Zaustavili su se kratko u
Lađevinama (Vlađevinama), gdje su im pažnju privukli izuzetni
mramorovi (stećci). Najveći stećak na nekropoli pripada vojvodi Vlatku
Vlađeviću. Kuripešić ih je opisao u svom putopisu. Pokušao je pročitati i
natpise na njima. Upravo nekoliko njegovih rečenica predstavlja prvi
zapis o stećcima uopće.
Stećak spada među nekoliko najvećih sanduka sa postoljima. Sam
sanduk je dug 295, širok 113, a visok 142 centimetra. Postolje mu je
dugačko 357, široko 161 i visoko 68 centimetara. Prema tome, volumen
spomenika iznosi 8,64 m3, a težina 24 192 kg.
Još jedan kuriozitet se veže uz ovaj jedinstveni stećak. Natpis je jako
sadržajan i nudi obilje podataka. U njemu se, između ostalog, kaže da je
ispod stećka pokopan vojvoda Vlatko Vlađević, koji je obišao mnoge
zemlje, a kod kuće je poginuo. Pisar je posebno naglasio da nije imao ni
sina niti brata koji bi ga naslijedili. Zbog toga je na ovoj lokaciji ukopan
milošću kneza Petra, a njegov vojvoda i vlastelin Miotoš mu je podigao
ovaj monumentalni stećak. Analizom slovnih oblika i duktusa
jednostavno se da uočiti da je tekst tog natpisa klesao isti klesar koji je
uklesao tekst na stećku Vlađevićevog vojvode Miotoša. Tekst oba stećka
može se čitati samo ako se tri puta obiđe oko njih, s tim što se kod
Miotoša mora kretati u smjeru suprotnom od kazaljke sata, a kod
Vlađevića u smjeru kazaljke. Smjer obilaženja Vlađevićevog stećka
zahtijevao je pisanje s desna na lijevo, pa je pisar okrenuo tekst i slova
kao u ogledalu. Tekstovi oba stećka smisaono su povezani: na
Vlađevićevom se spominje Miotoš, na Miotoševom Vlađević,
Uopćeno se smatra da je Vlatko Vlađević bio vlastelin moćnih oblasnih
gospodara Radenovića, možda i najuglednija ličnost na dvoru Pavla
Radenovića (1370–1415). Pretpostavlja se da je poginuo negdje
1408/1409. godine.
Nekropola u Vlađevinama oko 1901.g. ilustracija Huga Čarlemonta
 Lađevine, nekropola stećaka 1894. godine
Ilustracija je iz putopisa Dinarska lutanja austrijskog arheologa Morica Hoernesa

Arheolog Ćiro Truhelka angažujući i neke jedinice Austro-ugarske armije stećak Vlatka
Vlađevića prenio je 1914.g. u Sarajevo gdje se i danas nalaze u bašti Zemaljskog muzeja