Iako je pitanje rodne zastupljenosti pri zapošljavanju postalo jedno od prioriteta, stopa učešća

žena na tržištu rada je i dalje zabrinjavajuća u nekoliko zemalja. Još je važnije fokusirati se na
kvalitet radnih mjesta na koje žene imaju pristup, posebno ako bi ti radni odnosi trebali biti
transformativni s ciljem osnaživanje žena. Takođe je važno imati kvalitetne poslove koji su
stabilni, pristojni, sigurni i produktivni, jer za žene postoji veća šansa od muškaraca da budu
više zastupljene u poslovima sa niskim plaćama, neformalnim poslovima, ili onim sa niskom
produktivnošću. Tendenciju je takođe, da žene, upravljaju preduzećima u manje produktivnim
sektorima i češće će raditi sa kraćim radnim vremenom i privremenim radnim mestima sa
manje šanse za napredovanje nego muškarci. Žene su posebno koncentrisane u "nevidljivijim"
aktivnostima, kao što su domaći rad i neplaćeni rad ili rad u neformalnom sektoru na
poslovima kojima nedostaje sigurnost i nisu formalno uređeni zakonima o radu.

Postoji značajan jaz polova u zaradama i platama. Žene u prosjeku zarađuju između 10 i 30
procenata manje od muškaraca, mada treba napomenuti da postoje velike varijacije između
zemalja. Nedavni izvještaj UNHLP-a o ekonomskom osnaživanju žena zaključuje da postoji
neobjašnjiv jaz u platama, koji ilustruje diskriminaciju žena. Ako bi muškarci i žene bili
plaćeni u skladu sa karakteristikama tržišta, razlika između „muških i ženskih“ plata bi skoro
nestala ili bila čak obrnuta u mnogim zemljama.

Jedan od ključnih faktora koji doprinosi razlici u plati je profesionalna segregacija. Žene i
muškarci zarađuju različite plate prije svega zbog različitih vrsta posla koje rade. U gotovo
svim zemljama, žene se angažuju u aktivnostima niske produktivnosti. Takođe je vjerojatnije
da će raditi neplaćene poslove u porodici ili raditi u sektoru neformalne zarade. U formalno
zaposlenje usmjeravaju se u "ženska" zanimanja i sektore. Ovi obrasci rodne segregacije u
ekonomskoj aktivnosti mijenjaju se sa ekonomskim razvojem, ali ne nestaju.

Postoji višestruko lišavanje i ograničenja koja podstiču rodnu nejednakost u svijetu rada.
Pošto teret brige o djeci i starijim osobama skoro uvijek pada nesrazmjerno na žene, on dalje
čini žene nisko plaćenim radnicima sa ugovorima na određeno vrijeme. Zaposlenja sa
skraćenim radnim vremenom mogu promovisati učešće žena u okviru tržišta rada, ali ne i
nužno njihov pristup kvalitetnijim i više plaćenim poslovima.

I dok je postignut napredak u oblasti obrazovanja, kvalitet obrazovanja koje muškarci i žene
dobijaju i dalje se razlikuje. Žene su obično nedovoljno zastupljene u nauci, tehnologiji,
inženjeringu i matematici (STEM oblast) koji obično pružaju puteve za bolje plaćene poslove;
Ovo postoji, iako nema dovoljno dokaza da žene zanemaruju STEM studije, što ojačava
segregaciju žena na poslovima koji nude ograničeni potencijal zarađivanja.

Pored toga, seksualno uznemiravanje kako na poslu, tako i tokom putovanja na posao
predstavlja glavnu prepreku pristupu žena mogućnostima zapošljavanja. Slabi uslovi rada ne
samo da smanjuju kvalitet poslova, već odvode potencijalne radnice daleko od tržišta rada i
ograničavaju sposobnost preduzeća da zadrže kvalifikovane i iskusne radnike.

Ograničen pristup imovini i imovinskim pravima ograničava sposobnost žene da započne ili
razvija biznis. Osim toga, suočavaju se sa nekoliko zakonskih, regulatornih i društvenih
ograničenja koja potkopavaju njihove namjere i želje.
Dakle, koja su potencijalna rješenja? Poziv za konkretniju rodnu strategiju pri
zapošljavanju.

Koristiti inovativna partnerstva i rješenja za rasterećenje obaveze brige o djeci

Proširenje pristupa brizi o djeci je ključno. Korišteni su različiti modeli organiziranja i

finansiranja usluga brige o djeci. Neka inovativna rješenja, kao što su vaučeri, zadruge,
predškolsko obrazovanje i javno-privatna partnerstva koja se implementiraju, neke u
partnerstvu sa kompanijama iz privatnog sektora, trebaju biti povećane. Istraživanja iz
Brazila, Kanade, Kenije i Rumunije sugerišu da će majke vjerojatnije da koriste usluge brige
o djeci i priključe se tržištu rada, kada su dostupne besplatne ili jeftine opcije.

Otvoreni putevi za dobre poslove

Zemlje bi trebalo da podstaknu više djevojčica da se bave STEM zanimanjima (nauke,

tehnologije, inženjerstva i matematike), posebno uzimajući u obzir olakšan pristup
područjima kao što su informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), zeleni poslovi.
Konkretno, djevojke adolescentice treba podržati sveobuhvatnim pristupom. IKT mogu biti
značajne za žene, jer kompenziraju ograničenu pokretljivost tako što omogućava virtualni
pristup informacijama, finansijskim resursima i društvenim mrežama. Na Kosovu postoji pilot
program pod nazivom "Žene u online radu" (WoW) koji ima za cilj povećanje sposobnosti
mladih nezaposlenih žena da rade online. Pilot je obučio oko 100 žena u vještinama koje
zahtijevaju u rastućem online freelancing tržištu. Na kraju programa, 56 polaznika dobilo je
najmanje jedan online ugovor, sa kumulativnom zaradom koja je dostigla blizu 13.000 dolara.

Poticanje napredovanja u karijeri i rješavanje rodne ravnopravnosti na liderskim

pozicijama

Žene na višim pozicijama mogu djelovati kao pozitivni modeli i povećati samopouzdanje
među mlađim ženama. Uspješne žene na značajnim pozicijama doprinose razbijanju
stereotipa o dominaciji muškaraca na ključnim radnim mjestima. Studija o učešću žena u
politici u Indiji pokazala je da su tinejdžerke koje su pratile rad žena lidera češće iskazivale
težnje prevazilaženjem tradicionalnih normi.

Izjednačiti uslove u pristupu žena dobrim poslovima sistematskim rješavanjem

zakonske i regulatorne nejednakosti, i potreba rješavanja druge nejednakosti kao što je
pitanje vlasništva nad imovinom, kako bi se ženama omogućilo započinjanje posla

U Nigeriji, Međunarodna finansijska korporacija – privatni ogranak Svjetske banke -

sarađivala je sa Access Bankom kako bi odobrila kredite distributerima u vlasništvu žena
kako bi doveli više žena u lanac distribucije Coca-Cole, poboljšavajući rast poslovanja.

Jačati ženski kolektivni glas, razvoj partnerstava sa privatnim sektorom i raditi na

rješavanju problema iz oblasti obrazovanja i znanja

Napredak u osiguravanju kvalitetnih radnih mjesta za žene zahtijevaće aktivno učešće

privatnog sektora, kao i posvećenost vlada. Međutim, formulisanje efikasnih mjera
zahtijevaće dobre podatke o kvalitetu koji trenutno nisu dostupni u mnogim zemljama u
razvoju. Potrebno je napraviti više zajedničkih napora kako bi se osiguralo da se same žene
aktivno angažuju u izradi rodno senzitivnih programa. Pored toga, vlade i kompanije moraju
biti proaktivne u rješavanju rodno zasnovanog nasilja kod kuće, na poslu i takođe tokom
putovanja na posao.

Smanjivanje ograničenja i osiguravanje ravnopravnog pristupa kvalitetnim poslovima za žene

zahtijevaće fokusiranu i ciljanu akciju. To će zahtijevati dugoročnu posvećenost javnog i
privatnog sektora - što će rezultirati većim prostorom za rast, razvoj i zajednički prosperitet za
sve.