Željko Seretinek

OSNOVE BALISTIKE I TEORIJE GAðANJA

 Izdavač
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske
Hrvatsko vojno učilište Petar Zrinski

Za izdavača
general bojnik dr. sc. Mirko Šundov

Glavni i odgovorni urednik

bojnik Ivica Teklić, dipl. inž.

Autor
pukovnik Željko Seretinek

Recenzenti
Stipe ðonlić
brigadir Milan Maleš

Stručni suradnik
pukovnik Tomislav Bjelopera

Lektor i korektor
mr. sc. Andrea Pavlić

Grafički urednik
Andreja Sečen, dipl. inž.

Izvršni urednik
bojnik Branko Mihaljević, oec.

Dizajn, priprema i tisak

Središte za izdavaštvo i multimediju HVU
Odjel za izdavačku djelatnost

Naklada
100 primjeraka

Udžbenik Osnove balistike i teorije gañanja izdan je na temelju odobrenja

načelnika GS OS RH generala zbora Josipa Lucića, KLASA: 033-01/10-01/02,
URBROJ: 512-06-10-27, od 28. prosinca 2010.
 REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO OBRANE
GLAVNI STOŽER OS RH
HRVATSKO VOJNO UČILIŠTE Petar Zrinski

Željko Seretinek

OSNOVE BALISTIKE
I TEORIJE GAðANJA

Udžbenik

Zagreb, 2010.
MORH – GS OS RH – NL-18/2010.
 Sadržaj

PREDGOVOR ........................................................................................................ 9

TEMELJI BALISTIKE ............................................................................ 11

POJAM, RAZVOJ I ZADAĆE BALISTIKE .................................................................. 11
POJAM, RAZVOJ I ZADAĆE BALISTIKE .................................................................. 12
Uvod ......................................................................................................................... 12
Podjela balistike ...................................................................................................... 15
EKSPLOZIJA I RAZVOJ EKSPLOZIVA ..................................................................... 20
Eksplozivne tvari ..................................................................................................... 20
Osnovni pojmovi o eksploziji ................................................................................. 22
Značajke eksplozivnih tvari ................................................................................... 25
VRSTE EKSPLOZIVA I NJIHOVI UČINCI ................................................................. 28
Podjela eksplozivnih tvari ...................................................................................... 28
Inicijalni eksplozivi .................................................................................................. 29
Brizantni eksplozivi ................................................................................................. 31
Pogonske eksplozivne tvari ................................................................................... 36
Pirotehničke smjese ............................................................................................... 40
Barutna punjenja ..................................................................................................... 43
Dopunski elementi .................................................................................................. 50
Rukovanje eksplozivnim tvarima .......................................................................... 54
ELEMENTI UNUTARNJE .............................................................................................. 59
ELEMENTI UNUTARNJE .............................................................................................. 60
BALISTIKE ....................................................................................................................... 60
Pirostatika baruta .................................................................................................... 60
Pirodinamika baruta ............................................................................................... 64
OPALJENJE METKA ...................................................................................................... 68
Opaljenje metka ...................................................................................................... 68
Krivulje tlaka barutnih plinova ............................................................................... 71
BARUTI I NJIHOVE ZNAČAJKE ................................................................................. 74
Rad barutnih plinova .............................................................................................. 74
Koristan rad barutnih plinova ................................................................................ 75
ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA v0, pmax i Dg ............................................................... 79
Štetno djelovanje barutnih plinova ....................................................................... 79
Neiskorišten rad ...................................................................................................... 85
Utjecaj različitih čmbenika na brzinu, maksimalni tlak i daljinu gañanja ........ 85

TENDENCIJE RAZVOJA MODERNOG TOPNIŠTVA .............................................. 92

KRETANJE PROJEKTILA ............................................................................................. 96

Elementi putanje projektila .................................................................................... 97
parabolna teorija ................................................................................................... 100

KRETANJE PROJEKTILA U ZRAČNOM PROSTORU ......................................... 110

Atmosferski utjecaji .............................................................................................. 112
Odreñivanje pravilnog leta projektila kroz zrak i derivacija ............................ 122
Oblik putanje pri kretanju projektila kroz zrak ................................................. 126

KUTOVI I POZNATE TOČKE U TOPNIŠTVU ......................................................... 138

Odreñivanje kutova pri gañanju nepokretnih ciljeva ........................................ 142
Odreñivanje kutova pri gañanju pokretnih ciljeva ........................................... 146
Ciljanje i vrste ciljanja ........................................................................................... 147

UČINAK PROJEKTILA ................................................................................................. 153

NA CILJU ....................................................................................................................... 153

Udarno djelovanje i probojnost projektila ......................................................... 154
Trenutno djelovanje topničkog projektila .......................................................... 159
Fugasno djelovanje topničkog projektila .......................................................... 168
Kumulativno djelovanje topničkog projektila ................................................... 171
Namjena i djelovanje specijalnih topničkih projektila ..................................... 173
Tendencije razvoja modernog streljiva .............................................................. 174

BALISTIČKO GAðANJE I TABLICE GAðANJA ..................................................... 180

Balističko gañanje ................................................................................................. 180
Tablice gañanja ..................................................................................................... 182

TOPNIČKO GAðANJE I RASIPANJE POGODAKA ............................................... 188

Slika i zakoni rasipanja pogodaka ...................................................................... 192
Odreñivanje srednjeg pogotka ............................................................................ 195
Rasipanje pri gañanju iz automatskog oružja ................................................... 198
Bitnička slika rasipanja ........................................................................................ 202
Uzroci rasipanja pogodaka .................................................................................. 206
Mjere za smanjenje rasipanja pri gañanju ........................................................ 215
UČINKOVITOST GAðANJA ................................................................ 219
UČINKOVITOST TOPNIŠTVA .................................................................................... 219

UČINKOVITOST TOPNIŠTVA .................................................................................... 220

Vjerojatnost pogañanja ........................................................................................ 221
Odreñivanje vjerojatnosti pogañanja pomoću elipse rasipanja ..................... 226
Čimbenici vjerojatnosti pogañanja ..................................................................... 228
Odreñivanje dimenzija nepravilnih ciljeva ........................................................ 230
Utrošak streljiva .................................................................................................... 231
Utrošak kad je količina streljiva ograničena ...................................................... 232
Čimbenici koji utječu na učinkovitost gañanja .................................................. 242
Čimbenici koji utječu na učinkovitost i sigurnost gañanja ............................... 243

ZAKLJUČAK ........................................................................................ 253

Zaključak ................................................................................................................ 253
Zaključak ................................................................................................................ 254
Literatura ................................................................................................................ 257
Internet ................................................................................................................... 259
Dijapozitivi .............................................................................................................. 259
Popis slika .............................................................................................................. 261
Popis shema .......................................................................................................... 264
Popis tablica .......................................................................................................... 267
Popis grafikona ..................................................................................................... 268
Meñunarodni sustav mjernih jedinica (SI) ......................................................... 269
 POSVEĆENO

BUDUĆIM TOPNICIMA HV-a

Da im omogući stjecanje temelja za rukovanje postojećim i
ovladavanje novim topničkim sustavima u postrojbama HV-a.

NASTAVNICIMA TOPNIŠTVA
Koji su znanje iz Balistike i Teorije gañanja stjecali u vojnim
školama i na akademijama,
usavršavali ih tijekom Domovinskog rata, prenosili ih na
vojnim učilištima Hrvatske vojske,
a čije diplome i stečene spoznaje do dan-danas nisu dobile
1
adekvatan akademski naziv ni stupanj .

1
(Prema čl. 120. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN 123/03,
105/04 i 174/04 i čl. 7., 11. i 12. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju,
NN, 107/2007.)
 PREDGOVOR

Udžbenik Osnove balistike i teorije gañanja plod je timskog rada

nastavnika Katedre topništva i raketa Zapovjedništva za izobrazbu i obuku
Hrvatske ratne mornarice. Temelje za pisanje udžbenika imao sam u lekci-
jama i materijalima svojih kolega, pukovnika Stipe ðonlića, načelnika Katedre
i kapetana fregate Ivana Parlova, predmetnog nastavnika prije mojega dolaska
na Katedru. Prema tim materijalima izradio sam PowerPoint prezentacije za
obradu gradiva iz predmeta Balistika i teorija gañanja, koje u formi auto-
riziranih predavanja možete naći na CD-u u privitku udžbenika.
Slikama, shemama, tablicama i grafikonima koje sam izradio za
potrebe tih prezentacija, osuvremenio sam sve lekcije, prilagodio ih aktualnom
nastavnom planu i programu te objedinio u jedinstvenu literaturu za pro-
učavanje predmeta. Ukidanjem postrojbi obalnog topništva Hrvatske ratne
mornarice, a potom i Katedre topništva i raketa Zapovjedništva za izobrazbu i
obuku Hrvatske ratne mornarice, balistika i teorija gañanja više se nije
proučavala kao samostalan predmet, već se počela proučavati kao kolokvij
u okviru predmeta Topništvo i taktika, čiji sam nositelj. To je tražilo integra-
ciju znanja iz svih predmeta koji su se dotad proučavali na Katedri. Da bih
polaznicima omogućio stjecanje znanja za rukovanje i upravljanje postojećim
i novim topničkim sustavima koji su u uporabi u Hrvatskoj ratnoj mornarici,
u udžbeniku sam prije svega prikazao osnove balistike i teorije gañanja, čije
bi razumijevanje trebalo biti čvrst temelj za proučavanje ostalih predmeta
stručne izobrazbe topnika. Kako nove generacije polaznika temeljne časničke i
dočasničke izobrazbe na nastavu dolaze bez prethodnih topničkih znanja i
ratnog iskustva, te sam im spoznaje pokušao približiti uz što veći broj ilu-
stracija. Težište svojega rada stavio sam na integraciju spoznaja iz balistike
i teorije gañanja s pitanjima rukovanja i upravljanja topništvom (zemaljskim,
protuzračne obrane, brodskim i obalnim). Razumijevanje načela rada novih
topničkih sustava pokušao sam osigurati kroz prikaz smjerova razvoja
balistike, topništva i streljiva. Pritom sam se, osim domaćim izvorima, služio
i stranim tiskovinama, internetskim člancima i serijama dijapozitiva. Pri pre-
uzimanju podataka iz tih izvora nisam preispitivao niti sam kroz bilješke
pojašnjavao iz kojeg je izvora koji podatak potekao. Mislim da je bitnije bilo
sačuvati i kvalitetno prikazati dostignute spoznaje jer je broj djelatnih časnika
kompetentnih za razumijevanje i prijenos istih na mlañe generacije sve manji.

9
 Hvala svim kolegama topnicima, koji su znanje iz balistike i teorije
gañanja stjecali u vojnim školama i na akademijama, usavršavali ih tijekom
i poslije Domovinskog rata i čije su spoznaje i rad ugrañeni u ovaj udžbenik.
Nadam se da će udžbenik budućim časnicima i dočasnicima topništva
olakšati razumijevanje temelja struke i omogućiti im uspješno rukovanje i
upravljanje postojećim i novim topničkim sustavima koji će im biti povjereni.
Kako je temeljna časnička izobrazba najviša instancija za istraživanje balistike
i teorije gañanja na Hrvatskom vojnom učilištu "Petar Zrinski", vjerujem da
će nove generacije topničkih časnika nadahnuti našom bogatom tradicijom
te da će, potpomognuti ovim udžbenikom, naći načina kako dalje razvijati
stručne i znanstvene spoznaje hrvatske topničke misli i tradicije.
Autor

10
 TEMELJI
BALISTIKE

11
 POJAM, RAZVOJ I ZADAĆE
BALISTIKE

UVOD

Balistika je znanost koja proučava pogonsko punjenje i zakonitosti

kretanja projektila2 kroz cijev vatrenog oružja, kroz zrak i njegovo djelo-vanje na
cilju. Riječ balistika potječe od grčke riječi balein, što znači bacati. Još u XV.
stoljeću Leonardo da Vinci proučavao je utjecaj duljine i kalibra cijevi na
djelovanje barutnih plinova i uzroke trzanja oružja. Proučavanjem balistike kao
znanosti prvi se počeo baviti talijanski matematičar i inženjer Niccolo Fontana
Tartaglia. Obrañivao je zakone kretanja tijela, a posebno zakone kosog hica.

VRIJEME IZUMITELJI/ISTRAŽIVAČI ZNANSTVENO OTKRIĆE

utjecaj duljine i kalibra cijevi na djelovanje
XV. st. Leonardo da Vinci
barutnih plinova; uzroci trzanja oružja
objavio knjige Kosi hitac i Zakoni kretanja
XVI. st. Niccolo Fontana Tartaglia
projektila (La nova sciencia,1537.)
Galilei ,Torricelli i Mersenne parabolna teorija u vakuumu
XVII. / XVIII. st. Isaac Newton kvadratni zakon otpora zraka
Leonhard Euler jednadžba kretanja s linearnim otporom
1839. Piobert sagorijevanje baruta po slojevima
1860. Nobel i Boulange mjerenje pmax baruta i vo projektila
1864. Rezal jednadžba energije
1858. Majevski i Zabudski zakon otpora zraka
francuska škola proračun putanje po lukovima
XX. st. njemačka škola eksperimentalna balistika
talijanska škola vanjska balistika
ruska škola polijetanje i let raketa u svemiru
3
Tablica 1. Znanstvena otkrića koja su obilježila razvoj balistike

2
Projektil (engl. projectile, missile) izvršni je dio topničkog metka kojim se djeluje po cilju.
Težište udžbenika stavljeno je na balistički let topničkih projektila (granata, engl. shell). Osim
topničkih, pod projektilom se podrazumijevaju i voñene i nevoñene rakete, torpeda i bombe.
3
Izvor: Vojna enciklopedija A – Ž. SSNO. Beograd, 1970. – 1975.

12
 Problemima kretanja tijela bavili su se i: talijanski fizičar, astronom i
matematičar Galileo Galilei, talijanski matematičar i fizičar Evangelista
Torricelli i francuski matematičar, fizičar i filozof Marin Mersenne, koji raz-
vijaju parabolnu teoriju i teoriju parabolne putanje. Kao znanost, balistika se
počela proučavati u vojnim školama tek u XVIII. stoljeću. Od XVIII. stoljeća
do danas usavršena je i danas spada u skupinu prirodnih znanosti.
Poznavanje balistike omogućuje provedbu gañanja na znanstvenoj
osnovi. Ona izvršitelju gañanja omogućuje brzo i učinkovito pogañanje cilja.
Na temelju teorijskih i eksperimentalnih proučavanja, balistika daje potrebne
podatke za konstrukciju ciljničkih naprava, konstrukciju sustava za upravljanje
paljbom i izradu tablica gañanja.

Shema 1. Uporaba balistike

Spoznaje do kojih su dolazili balističari neposredno su utjecale na

razvoj topništva. Povijesni razvoj topništva može se podijeliti u tri faze:

faza djelovanja bacačkim napravama koja je trajala od VII. st. pr. Kr.
do XIII. st.;

faza djelovanja topništvom glatke cijevi koja je trajala od XIII. do kraja
XVIII. st.;

faza djelovanja topništvom ižlijebljene cijevi koja traje od početka
XIX. st. (još uvijek traje).
Paljbena potpora postrojbama na daljinama većim od 200 km dovela
je do razvoja elektromagnetskih topova. Jeftinijom, učinkovitijom i sigurnijom
topničkom potporom oni su spremni preuzeti ulogu koju su do danas imali
zrakoplovstvo s nosača zrakoplova i dugodometne rakete. Uporaba elektro-
magnetskih topova glatke cijevi još je uvijek u eksperimentalnoj fazi.
Njihova šira uporaba vjerojatno će pokrenuti novu fazu razvoja modernog
topništva.

13
 Shema 2. Utjecaj balistike na razvoj topništva

Prema balističkim značajkama, moderno topništvo može se podijeliti

na klasično oružje i rakete.

Shema 3. Podjela topništva prema balističkim značajkama oružja

14
 PODJELA BALISTIKE

S obzirom na vrstu projektila čije kretanje proučava, balistika se

dijeli na:

balistiku topničkih projektila;

balistiku reaktivnih projektila;

balistiku bacačkih mina;

eksperimentalnu balistiku;

raketnu balistiku;

aerobalistiku (balistiku zrakoplovnih bombi);

kozmičku balistiku.

Kretanje topničkih projektila ili kretanje projektila uopće dijeli se na

tri faze:

kroz cijev vatrenog oružja

let projektila kroz zrak

od napuštanja cijevi;

do udara projektila;

ubojito djelovanje projektila po cilju.

S obzirom na fazu kretanja projektila koju proučava, balistika se

dijeli na:

unutarnju balistiku;

vanjsku balistiku;

balistiku na cilju.

15
 Shema 4. Podjela balistike

Unutarnja balistika

Unutarnja balistika proučava kretanje projektila pod djelovanjem

barutnih plinova kroz cijev vatrenog oružja.
U odnosu na značajke i kretanje barutnih plinova koje proučava,
dijeli se na:

termokemiju baruta;

pirostatiku baruta;

pirodinamiku baruta.
Termokemija proučava produkte izgaranja baruta poznatih kemijskih
sastava i daje načine odreñivanja značajki barutnih plinova potrebnih za
odreñivanje njegova specifičnog rada. Te značajke su toplinska moć, spe-
cifični volumen, temperatura izgaranja baruta te odnos specifičnih toplina
sastojaka i brzine izgaranja baruta.
Pirostatika proučava zakone izgaranja baruta u komori konstantnog
volumena u kojoj se razvija odreñeni tlak barutnih plinova potreban za pokre-
tanje projektila kroz cijevi vatrenog oružja.
Pirodinamika baruta proučava stvaranje i djelovanje barutnih plinova u
cijevi vatrenog oružja kao komori promjenjivog volumena.

16
 Shema 5. Zadaće unutarnje balistike

Primarne zadaće unutarnje balistike su odreñivanje početne brzine

projektila te vrste i količine baruta. Kako bi prema početnoj brzini mogli
prilagoditi dimenzije barutne komore, volumen i duljinu cijevi te tlak barutnih
plinova, balističari su razradili različite eksperimentalne metode kojima bi
mogli izmjeriti spomenute parametre opaljenja metka.
Balističari su na osnovi svojih proučavanja zaključili da se kod uporabe
klasičnih baruta oko 35% rada barutnih plinova iskoristi za povećanje
početne brzine (Vo) projektila.
Oko 25% barutnih plinova utroši se na svladavanje štetnih radova
(trzanje cijevi, trenje, ...), a oko 40% plinova iziñe kroz cijev, a da nije utjecalo
na projektil i ono obuhvaća neiskorišteni rad barutnih plinova.
Iskoristivost sustava koji djeluju na načelima nuklearne eksplozije
radioaktivnih elemenata (fisije ili fuzije) u odnosu na kemijske znatno je
veća.
Cilj unutarnje balistike je da se utjecajem na različite parametre
opaljenja metka i baruta:

poveća korisni rad;

smanji štetni rad i udio neiskorištenog rada barutnih plinova.

17
Vanjska balistika

Vanjska balistika proučava kretanje projektila kroz zrak. Kretanje

započinje od trenutka prestanka djelovanja barutnih plinova, tj. od trenutka
napuštanja usta cijevi vatrenog oružja do udara o cilj ili rasprsnuća u zraku.
Tijekom leta kroz zrak, na projektil djeluju različite sile, kao što su
sila teža, početna brzina projektila i otpor zraka. One u odreñenim fazama
leta projektila utječu različitim intenzitetom i pod različitim kutovima na njegovu
putanju. Kako bi se putanja projektila u odnosu na poznate početne para-
metre mogla razumjeti i makar približno matematički definirati, let projektila
promatra se pojednostavnjeno. U odnosu na pojednostavnjenja koja se pri-
mjenjuju na let projektila kroz zrak, vanjska balistika dijeli se na:

parabolnu teoriju;

teorijsku vanjsku balistiku.
Parabolna teorija proučava kosi hitac u konstantnom polju sile teže.
Pretpostavlja se da se projektil kreće kroz sredinu odnosno prostor u kojemu
nema otpora zraka, a na projektil, pored početne brzine, djeluje još i sila teža.
Ova teorija služi za analizu proračuna realnih putanja.
Teorijska vanjska balistika proučava zakonitosti kretanja projektila u
zračnom prostoru kada na let projektila utječu i sila teža i otpor zraka.
Zadaće vanjske balistike su:

proučavanje i točno definiranje putanje projektila;

proučavanje i definiranje sila koje djeluju tijekom leta projektila k cilju;

izrada što točnijih tablica gañanja;

omogućavanje da se u početne elemente uračunavaju popravci:
− meteo popravci (temperatura, tlak i vlažnost zraka te utjecaj
vjetra);
− balistički popravci (temperatura baruta, težina i derivacija
projektila…).

18
 Shema 6. Zadaće vanjske balistike

Opći cilj vanjske balistike je da definiranjem putanje i izradom

tablica gañanja (koje će omogućiti što preciznije uračunavanje svih para-
metara koji utječu na let projektila) omogućiti izvršitelju gañanja da prvim
projektilom pogodi cilj.
Vanjska balistika ne može isključiti grube i slučajne uzroke rasipanja
pogodaka te ograničavajući utjecaj čovjeka pa je taj cilj moguće ostvariti
samo djelomično.

PROVJERIMO SVOJE ZNANJE

POJAM, RAZVOJ I ZADAĆE BALISTIKE

1. Što je balistika?
2. Koje su faze kretanja projektila?
3. U koje se svrhe koriste spoznaje iz područja balistike?
4. Kako se dijeli balistika u odnosu na fazu kretanja projektila?
5. Kako se dijeli balistika u odnosu na vrstu projektila?
6. Koje su temeljne zadaće unutarnje balistike?
7. Koje su temeljne zadaće vanjske balistike?
8. Kako se dijeli unutarnja balistika?
9. Kako se dijeli vanjska balistika?
10. Kroz koje se tri faze razvijalo moderno topništvo?
11. Kako se dijeli topništvo prema balističkim značajkama?

19
 EKSPLOZIJA I RAZVOJ
EKSPLOZIVA

EKSPLOZIVNE TVARI

Eksplozivne tvari su kemijski spojevi ili smjese (plinovi, tekućine ili

krute tvari) koji se pod utjecajem vanjskog impulsa (udarac, trenje, iskra ili
promjena temperature) razlažu, pri čemu se stvaraju visoka temperaturu i
velika količina barutnih plinova.
Prva poznata eksplozivna tvar je crni barut. Pretpostavlja se da
potječe od "grčke vatre", koja se sastojala od smjese sumpora, soli, asfalta
i negašenog vapna. Ovakva smjesa je lako gorjela, ali se vrlo teško trans-
formirala u plinovito stanje. Da bi "grčka vatra" mogla izgarati i u prostoru
bez zraka nedostajao je još jedan sastojak – salitra.
Salitra je u uporabi od XIII. st., kada započinje uporaba crnog baruta
kakav se i danas koristi. Uporabom crnog baruta započinje i razvoj vatre-
nog oružja. Dugo vremena je crni barut bio korišten kao jedino pogonsko
sredstvo vatrenog oružja.
Pronalaskom kalijeva klorata koji se počeo koristiti umjesto salitre
započeo je razvoj inicijalnih eksplozivnih sredstava. Prvi eksplozivi korišteni
kao inicijalni bili su praskava živa i praskavo srebro (živin i srebrni fulminat)
koji se koriste od 1788. Nova faza u razvoju eksploziva započinje 1846. kada
je djelovanjem dušične kiseline na celulozu (pamuk) prvi puta napravljena
nitroceluloza. Pronalaskom nitroceluloze i nitroglicerina, eksploziva koji je
vrlo osjetljiv kad se protrese, započinje proizvodnja malodimnih baruta.
Zbog osjetljivosti nitroglicerina njegova primjena bila je ograničena.
Alfredu Nobelu pošlo je za rukom napraviti gurdinamit – kruti nitroglicerinski
eksploziv koji nije bio osjetljiv na vodu. Ubrzo je Nobel napravio i eksplozivnu
kapsulu od živinog fulminata koji je mogao inicirati eksploziju gurdinamita,
čime počinje razvoj brizantnih eksploziva.
Eksplozivi u vrijeme Nobelova pronalaska nisu bili stabilni jer su se
sami raspadali (pojava samoeksplozije) u skladištima baruta. Da bi se ovo
spriječilo, dodavane su im specijalne tvari koje su vezivale dušikove okside,
izdvojene u procesu raspadanja. Kao stabilizator, nitroceluloznim barutima

20
dodavao se difenilamin, a nitroglicerinskim centralit. Krajem XIX. st. proizve-
den je trinitrotoluen (TNT, "trotil"), koji postupno istiskuje sve ostale brizantne
eksplozive, a u Prvom svjetskom ratu primjenjuje se u vojne svrhe. Pentrit,
olovni azid i heksogen su vrlo snažni eksplozivi koji su tijekom Drugoga
svjetskog rata korišteni kao punjenje trenutno fugasnih i kumulativnih
projektila za probijanje betonskih prepreka i čeličnih oklopa.

Shema 7. Razvoj eksploziva kroz povijest

21
 OSNOVNI POJMOVI O EKSPLOZIJI

Eksplozija je pojava vrlo brzog fizičkog ili kemijskog razlaganja tvari,

praćena brzim pretvaranjem potencijalne energije u mehanički rad. Taj
mehanički rad koristi se za kretanje projektila kroz cijev vatrenog oružja ili
rušenje u sredini u kojoj je izazvana.
Glavne značajke eksplozije su:

velika brzina izgaranja eksplozivne tvari;

stvaranje plinova;

oslobañanje topline.

Shema 8. Pojam eksplozije (snimka fragmentacije ultrabrzom kamerom)

Velika brzina izgaranja eksplozivne tvari – razlaganje, najvažnija je

značajka svake eksplozije, jer o njoj ovisi i snaga eksplozivne tvari.
Brzina izgaranja kreće se u granicama od 1/100 000 do 1/100 sekunde.

22
 Pogonske eksplozivne tvari obično izgaraju sporije od brizantnih
eksploziva. Tako barutno punjenje topničkog oružja (nitrocelulozni barut)
izgara za 8 x 10-3 sekundi4, dok trotilsko eksplozivno punjenje projektila
izgara za 10 x 10-5 sekundi. Ovakve brze odnosno nagle promjene stanja
eksplozivnih tvari pridonose naglom povećanju tlaka plinova, a time i
golemoj snazi eksplozije.
Ovisno o brzini izgaranja eksplozivnih tvari, može se razlikovati:

obično izgaranje – izgaranje na otvorenom prostoru;

eksplozivno izgaranje ili obična eksplozija – izgaranje u zatvorenom
prostoru;

detonacijsko izgaranje.
Obično izgaranje odgovara prirodnom svojstvu i sastavu odreñene
tvari. Običnom brzinom izgaraju malodimni i crni barut koji imaju brzinu
izgaranja od 3 do 5 metara u sekundi. Tlak osloboñenih plinova je mali (nizak)
i zbog toga ovaj vid eksplozije ima ograničenu primjenu. Pri ovoj eksploziji
nema pojave zvučnog efekta niti mehaničkog rada.
Eksplozivno izgaranje (obična eksplozija) je izgaranje promjenjivom
brzinom od nekoliko stotina do nekoliko tisuća metara u sekundi. Brzina
izgaranja povećava se paralelno s povećanjem tlaka plinova. Ako je tlak
plinova veći, veća je i brzina izgaranja i obrnuto. To znači da su brzina izga-
ranja i tlak plinova pri izgaranju u proporcionalnom odnosu. Pri eksplozivnom
izgaranju na tijek izgaranja može se utjecati: kemijskim sastavom, oblikom i
veličinom eksplozivne tvari te načinom njezinog iniciranja. Eksplozivnom
brzinom (100 –1000 m/s) izgaraju barutna punjenja vatrenog oružja.
Detonacijsko izgaranje poseban je vid izgaranja čija je brzina izgaranja
daleko veća nego pri eksplozivnom izgaranju jer se zbiva u prostoru
konstantnog volumena. Detonacijskom brzinom izgaraju inicijalni i brizantni
eksplozivi. Njihova brzina izgaranja iznosi 2500 – 9000 m/s. Ovaj vid izgaranja
odlikuje se naglim porastom tlaka osloboñenih plinova, snažnim udarom
plinova te velikom razornom snagom.
U procesu izgaranja eksplozivnih tvari, pored visokog tlaka plinova
reda 100 000 bara, razvija se temperatura do 5000 ºC. Tako jedan kilogram
malodimnog baruta oslobaña oko 3 – 5 MJ, dok kilogram trotila oslobaña
oko 5 MJ. Usporedbom temperatura barutnih plinova može se zaključiti da
se pri izgaranju baruta oslobaña manja količina toplinske energije nego pri
izgaranju brizantnih eksploziva.
4 -3
8 x 10 sekundi = 8 milisekundi = 0,008 sekundi

23
 Količina osloboñenih plinova pri eksploziji mjeri se prema obujmu
koji bi osloboñeni plinovi zauzeli pri temperaturi od 0 ºC i atmosferskom
tlaku od jednog bara. Tako pri izgaranju jedan kilogram nitroceluloznog
baruta stvara 845 dm3 barutnih plinova koji u zatvorenom prostoru mogu
obaviti koristan rad – pokretanje projektila kroz cijev vatrenog oružja.
Obujam koji zauzima jedan kilogram modernih brizantnih eksploziva iznosi
600 – 1000 dm3.

Shema 9. Značajke eksplozije

24
 ZNAČAJKE EKSPLOZIVNIH TVARI

Eksplozivne tvari imaju svoje fizičke, kemijske i balističke značajke.

Najvažnije značajke eksplozivnih tvari su gustoća, brzina izgaranja,
energija, volumen plinova, temperatura izgaranja, omjer kisika, osjetljivost
na trenje, stabilnost eksplozivnih tvari.

Shema 10. Značajke eksplozivnih tvari

Gustoća (specifična masa) je odnos mase i obujma (volumena)

eksploziva. Mjeri se u kg/m3 ili g/cm3 . Gustoća može biti apsolutna (kristalna)
ili praktična. Kristalna gustoća je težina eksplozivne tvari u odreñenom
volumenu u kojem nema meñukristalnog prostora.
Praktična gustoća eksplozivne tvari je ona kod koje postoje meñu-
kristalni prostori. Dobije se lijevanjem, prešanjem ili slobodnim nasipanjem
eksplozivne tvari. Učinak eksploziva je veći što je veća gustoća eksplozivne
tvari.
Brzina izgaranja eksplozivne tvari mjeri se u milimetrima, centimetrima,
metrima koji izgore u jednoj sekundi, a kreće se u granicama od nekoliko
metara do nekoliko tisuća metara u jednoj sekundi. Moderni eksplozivi
izgaraju brzinom do 9000 m/s. Kao što je već navedeno, brzina izgaranja
eksplozivne tvari može biti: obična, eksplozivna ili detonacijska.
Energija. Oslobañanje toplinske energije i širenje plinova vanjske su
značajke izgaranja eksplozivne tvari. Toplina se preko osloboñenih plinova
pretvara u mehanički rad. Rad barutnih plinova ogleda se u pogonskom,

25
kidajućem ili inicirajućem djelovanju eksplozivne tvari. Jedan kilogram bri-
zantnog eksploziva oslobaña energiju od 3 do 4 MJ5.
Volumen je prostor koji zauzimaju plinovi što nastaju izgaranjem
jednog kilograma eksploziva na temperaturi od 0 ºC (izražen u m3)6. Jedan
kilogram modernih eksploziva stvara 0,6 – 1 m3 plina.
Temperatura izgaranja. Sva toplina osloboñena izgaranjem eksploziva
ne utroši se na povećanje temperature osloboñenih plinova. Dio tempe-
rature izgaranja utroši se u dodiru s okolinom. Pod temperaturom izgaranja
podrazumijeva se temperatura koja bi se dobila ako bi se sva osloboñena
toplina utrošila na povećanje temperature osloboñenih plinova. Temperatura
izgaranja klasičnih eksploziva kreće se u granicama 1000 – 5000 ºC.
Omjer kisika pokazuje koliko grama kisika nedostaje (preostaje) za
potpuno izgaranje 100 grama neke eksplozivne tvari. Ovisno o vrsti eks-
ploziva, omjer kisika može biti negativan, uravnotežen ili pozitivan:

ako eksplozivnoj tvari nedostaje kisika za potpuno izgaranje, takva
eksplozivna tvar ima negativan omjer kisika;

ako eksplozivna tvar ima kisika točno koliko je potrebno za njezino
potpuno izgaranje, takva eksplozivna tvar ima uravnotežen omjer
kisika;

ako eksplozivna tvar ima višak grama kisika potreban za njezino
izgaranje, takva eksplozivna tvar ima pozitivan omjer kisika.
Osjetljivost eksplozivne tvari na udarce ili trenje govori o najmanjoj
energiji potrebnoj za izazivanje eksplozije i prikladnosti eksploziva za uporabu,
transport i rukovanje.
Osjetljivost na udarce je najmanja visina s koje uteg odreñene težine
pri slobodnom padu izaziva eksploziju neke eksplozivne tvari. Osjetljivost
na udarce treba poznavati kako bi se mogle poduzeti odgovarajuće mjere
opreza pri rukovanju, transportu, primjeni i odreñivanju stupnja flegmatizacije.
Osjetljivost na trenje odreñuje se tako da se stavi odreñena količina
eksplozivne tvari izmeñu dvije ploče, od kojih se jedna okreće. Postupak se
izvodi pod odreñenim pritiskom ploča.
1. eksploziva?

5
Toplina koju oslobaña kilogram nekog eksploziva mjeri se u džulima (J). 1J (Ws ili Nm) =
6
0,239006 kalorija (termokemijskih) ili 0,238846 (meñunarodnih). MJ = 10 J
6 3 3 3 3
Osnovna mjerna jedinica za obujam je m . 1 m = 1000 litara plina; 1l = 0,001m = 1dm

26
 PROVJERIMO SVOJE ZNANJE
EKSPLOZIJA I RAZVOJ EKSPLOZIVA
1. Što je eksplozija?
2. Koje su vrste eksplozije?
3. Što su eksplozivne tvari?
4. Koje su osnovne značajke eksplozivnih tvari?
5. Kako se dijele eksplozivne tvari prema agregatnom stanju?
6. Kako se dijele eksplozivne tvari prema kemijskom sastavu?
7. Kako se dijele eksplozivne tvari prema načinu uporabe?
8. Koji je redoslijed razvoja eksplozivnih tvari kroz povijest?
9. Nabroji osnovne značajke eksplozivnih tvari!
10. Definiraj gustoću, brzinu izgaranja i temperaturu izgaranja
eksploziva!
11. Definiraj energiju eksploziva, volumen i omjer kisika!
12. Koja je razlika izmeñu osjetljivosti na udarce i na trenje eksploziva?

27
 VRSTE EKSPLOZIVA I NJIHOVI
UČINCI

PODJELA EKSPLOZIVNIH TVARI

Sve eksplozivne tvari mogu se podijeliti prema:

agregatnom stanju;

kemijskom sastavu;

načinu primjene.
Eksplozivne tvari prema agregatnom stanju mogu se podijeliti na:
plinovite, tekuće i čvrste.

Shema 11. Podjela i vrste eksploziva prema agregatnom stanju

Prema kemijskom sastavu eksplozivi se dijele na: kemijske spojeve

i smjese, dok ih se prema načinu uporabe i karakteristikama djelovanja
može podijeliti na:

inicijalne eksplozive;

brizantne eksplozive;

pogonske eksplozive;

pirotehničke smjese.

28
 Shema 12. Podjela i vrste eksploziva prema kemijskom sastavu i uporabi

INICIJALNI EKSPLOZIVI

Inicijalni eksplozivi su vrlo osjetljive eksplozivne tvari koje detoniraju

i pri neznatnom vanjskom impulsu (udarac, trenje, plamen). Brzina detonacije
im je do 5500 m/s. Primjenjuju se u čistom stanju ili u smjesi s drugim eksplo-
zivima. U čistom stanju koriste se za punjenje inicijalnih kapsula, detonatorskih
kapsula i za izradu detonirajućeg štapina. U smjesama se koriste za ini-
ciranje brizantnih ili pogonskih eksploziva (baruta) koji nisu osjetljivi na
djelovanje slabijeg udarca ili plamena. Najpoznatiji su živin fulminat, olovni
azid, teneres i tetrazen.

Slika 1. Uporaba inicijalnih eksploziva kod upaljača

29
 Živin fulminat (praskava živa) je sitnokristalični prah bijele ili svijetlo-
sive boje. Vrlo je opasan zbog velike osjetljivosti na udarac, trenje i zagri-
javanje. Točka zapaljenja mu je 150 – 160 ºC, a brzina detonacije oko 5400
metara u sekundi. Osjetljiv je na vlagu koja mu smanjuje inicirajuću spo-
sobnost djelovanja. Upotrebljava se za punjenje topovskih i detonirajućih
kapsula.
Olovni azid je bijeli kristalični prašak. Nije osjetljiv kao živin fulminat,
stoga je sigurniji pri rukovanju. Točka zapaljenja mu je oko 320 ºC. Nije
hidroskopan pa izaziva eksplozije i pod vodom. Inicirajuće djelovanje mu je
deset puta jače od djelovanja živinog fulminata. Pod utjecajem ugljične kiseline
se raspada, zbog čega ga se u kapsulama štiti slojem nekog drugog
eksploziva.
Tricinat je sitnokristalična tvar tamnožute boje. Nekoliko puta je
slabiji od živinog fulminata, ali je osjetljiviji na plamen i temperaturu od
olovnog azida. Osobito je osjetljiv na direktni plamen. Inicijalno djelovanje
mu je slabo, zbog čega se nikada ne rabi samostalno za punjenje kapsula.
Najčešće se koristi kao gornji sloj u detonatorskim kapsulama, stavljen
preko olovnog azida.
Tetrazen je bijela ili žućkasta tvar čiji su kristali u obliku mača.
Točka zapaljenja mu je 137 ºC. Vrlo je osjetljiv na udarce i vlagu. Koristi se
za punjenje inicijalnih kapsula streljačkog oružja.

VRSTA BRZINA
IZGLED OSJETLJIVOST UPORABA
EKSPLOZIVA IZGARANJA

bijeli ili osjetljivost na točka zapaljenja punjenje topovskih

živin svijetlosivi udarce, trenje, i detonirajućih
150 – 160 ºC kapsula
fulminat prašak, vrlo zagrijavanje i
otrovan vlagu detonira 5400m/s izrada det. štapina
manje osjetljiv točka zapaljenja
bijeli kristalični punjenje kapsula
olovni azid od živina
prah 320 ºC manjeg kalibra
fulminata
osjetljiviji od slabo inicijalno
sitnokristalična gornji sloj u
olov. azida na djelovanje
teneres tvar tamnožute detonatorskim
plamen i
boje (nesamostalno) kapsulama
temperaturu
bijela ili velika točka zapaljenja punjenje inicijalnih
žućkasta tvar osjetljivost na
tetrazen 137 ºC kapsula pješačkog
(kristalići poput udarce, elektr.
(nesamostalno) streljiva
mača) iskru i vlagu
7
Tablica 2. Inicijalni eksplozivi
7
Izvor: Ž. Seretinek: Temelji balistike – lekcija L – 151. HVU. Odsjek HRM. Split, 2009.

30
 BRIZANTNI EKSPLOZIVI

U brizantne eksplozive ubrajaju se eksplozivne tvari različitog sastava,

osjetljivosti i brzine detonacije. Brzina detonacije ovih tvari kreće se od 2400
do 8400 metara u sekundi, dok je osjetljivost na udarac različita. Primjenjuju
se u izradi eksplozivnog punjenja za:

pješačko streljivo, ručne i zrakoplovne bombe;

topničko streljivo i minobacačke mine te različite rakete;

protupješačke, protuoklopne i morske mine, torpeda i dubinske
bombe;

za eksplozive za rušenje.
Brizantni eksplozivi su nitroceluloza, nitroglicerin, dinitrodiglikol i nitro-
gvanidin, a primjenjuju se kao aktivna komponenta u proizvodnji malodimnih
baruta.
Druga grupa brizantnih eksploziva obuhvaća trotil, tetril, pentrit,
heksogen, pikrinsku kiselinu, amonijev pikrat, menilit i amatol koji se rabe
samostalno u proizvodnji streljiva. Kod streljiva se koriste kao eksplozivna
punjenja topničkih projektila, ručnih bombi, mina i ostalih eksplozivnih
sredstava.
Nitroceluloza je čvrsta vlaknasta tvar koja se dobije nitriranjem
pamuka, lana ili drva, smjesom dušika i sumporne kiseline. Nitriranjem se
dobivaju dvije vrste nitroceluloze: niskonitrirana nitroceluloza s 12,7% nitrata
i visokonitrirana nitroceluloza s 12,7 – 13,5% nitrata. Nitroceluloza je vrlo
osjetljiva na udarac, trenje i vlagu. Ona s 3% vlage naziva se suhom nitro-
celulozom, a ona s većim postotkom vlage vlažnom nitrocelulozom. S 25%
i više vlage nitroceluloza postaje neupotrebljiva. Izgledom se malo razlikuje
od običnog pamuka. Brzina detonacije joj je 6900 metara u sekundi, a
točka zapaljenja je oko 180 ºC. Suha nitroceluloza je lako zapaljiva i izgara
žutim plamenom. Samostalno se nikada ne rabi.
Nitroglicerin je otrovna uljasta tekućina žute do mrke boje, slatkastog
okusa i bez mirisa. Dobiva se iz životinjske masti. Teško isparava i slabo je
topljiva u vodi. Temperatura zapaljenja mu je 200 – 225 ºC, a brzina deto-
nacije oko 8000 metara u sekundi. Smrzava se u granicama od 8 do 13 ºC.
Vrlo je osjetljiv na udarac, trenje i kad se protrese. Zbog sposobnosti žela-
tiniranja pamuka ima široku primjenu u proizvodnji malodimnih baruta.
Brizantni eksplozivi proizvedeni na bazi nitroglicerina nazivaju se dinamitima
ili rudarskim eksplozivima. Zbog svoje osjetljivosti ne rabe se u čistom stanju,
već samo kao otapalo u proizvodnji malodimnih baruta.

31
 Dinitrodiglikol je bezbojna tekućina blijedožute boje, bez okusa i
mirisa. Dobro se otapa u eteru, acetonu, metilnom alkoholu, kloroformu i
benzenu. S nitroglicerinom se miješa u svim omjerima. U vodi se slabo otapa.
Točka vrelišta mu je 160 ºC. Iz glikola se pod utjecajem sumporne kiseline
dobije diglikol, koji se dalje nitracijom dušikom i sumpornom kiselinom pre-
tvara u dinitrodiglikol. Uglavnom se primjenjuje u proizvodnji malodimnih
baruta (diglikolskih baruta), a nešto rjeñe u proizvodnji dinamita. Nije osjetljiv
ni otrovan kao nitroglicerin. Smrzava se na 23 ºC.
Nitrogvanidin je bijela kristalična tvar, topljiva samo u dušičnoj i
sumpornoj kiselini. (Slabo je topljiv u vodi, a u organskim otapalima nikako.)
Točka topljenja je 230 ºC. Pri izgaranju jednog kilograma nitrogvanidina
oslobaña se 1,677 m3 plina, a daje 3 MJ energije. Za njega je karakteristično
da ima malu kaloričnu vrijednost, a daje velike količine plinova. Detonacij-
ska brzina mu je 8000 metara u sekundi. Nije toliko osjetljiv na udarac zbog
čega je u Drugom svjetskom ratu korišten za punjenje probojnih granata,
gdje eksploziv uzrokuje jak udarac, a da pritom ne detonira. Primjenjuje se
u proizvodnji malodimnih nitrogvanidinskih baruta.
Trotil (trinitrotoluen) je čvrsta sitnokristalična tvar svijetložute boje.
Točka topljenja mu je 80,5 ºC. Nije osjetljiv na udarce ni na toplinu i zbog
toga je vrlo pogodan za rukovanje i čuvanje. Vrlo je stabilan. Točka zapa-
ljenja mu je 300 ºC , a brzina detonacije 6700 – 6900 metara u sekundi. Na
otvorenom prostoru gori žutim, čañavim plamenom. Ima negativan omjer
kisika (73,96%), zbog čega mu se vrlo često dodaje amonijeva salitra
(NH4NO3), čime se postiže pozitivniji omjer kisika. Mješavina je poznata kao
amatol (80 : 20, što znači 80% amonijeve salitre i 20% trotila). Amatol se
koristi za punjenje košuljica projektila metodom prešanja.

Slika 2. Brizantni eksploziv trotil – TNT

32
 Tetril je kristalična tvar blijedožute boje. Otapa se na 128 – 130 ºC,
ali ne u vodi. Otrovan je, a u dodiru sa kožom oboji se crveno, zbog čega je
pri rukovanju njim potrebno poštivati posebne mjere zaštite. Brzina deto-
nacije mu je 7700 metara u sekundi, a točka zapaljenja 186 ºC. Zapaljen
gori živim svijetlim plamenom. Po snazi je jači od trotila i menilita. Vrlo je
osjetljiv na udarce i trenje zbog čega se, ako se rabi za punjenje topničkih
projektila, mora flegmatizirati. Za flegmatiziranje mu se dodaje 30 – 50%
trotila. Tako dobivena smjesa zove se tetratol. Tetril u čistom stanju rabi se
za punjenje detonatorskih kapsula i u proizvodnji detonirajućeg štapina.
Dobije se od anilina, metilnog alkohola, dušične i sumporne kiseline.
Pentrit je kristalična tvar bijele boje, čija je točka topljenja 135 – 142 ºC.
Po snazi je jači od trotila i menilita, ali je i puno osjetljiviji na udarac. Zbog
svoje osjetljivosti rabi se samo u mješavini s trotilom u omjeru 50 : 50. Ova
se smjesa zove "pantonit" i koristi se za punjenje topničkih granata za PA
oružja, kumulativne i raketne topničke projektile. U vodi se ne otapa, ali se
dobro otapa u acetonu. Brzina detonacije pantonita je 8400 metara u
sekundi. Detonira ako se naglo zagrije do 215 ºC. U čistom stanju ili s
malim postotkom flegmatizatora8 rabi se u proizvodnji detonirajućeg štapina,
za punjenje detonatorskih kapsula i detonatora.
Heksogen je kristalična eksplozivna tvar najveće razorne snage.
Bijele je ili svijetložute boje. Lako se boji drugim bojama. Dobije se
obradom utropina s dušičnom kiselinom. Točka otapanja mu je oko 200 ºC i
otapa se u vodi. Postojan je i ne spaja se s metalima. Po snazi je jači od
trotila i menilita, ali je njegova uporaba ograničena zbog osjetljivosti na
udarac. Zapaljen gori svijetlim plamenom uz šištanje. Brzina detonacije je
8380 metara u sekundi. Rabi se kao samostalan eksploziv za punjenje
detonatorskih kapsula, detonatora i detonirajućeg štapina. Flegmatiziran s
5% voska ili 50% trotila, koristi se za punjenje kumulativnih, protuzračnih i
pancirnih projektila.
Pikrinska kiselina, amonijev pikrat i menilit
Pikrinska kiselina je gusta kristalična tvar blijedožute boje. Točka
topljenja joj je 122,5 ºC. Brzina detonacije je 7200 metara u sekundi. U vodi
je topljiva. Ima gorak okus. Otrovna je, ali manje od trotila. Pri dodiru s
kožom postaje žuta. Točka zapaljenja je oko 300 ºC. Zbog negativnog
omjera kisika izgara žutim čañavim plamenom. Lako se spaja s metalima i
tada stvara metalne pikrate, vrlo osjetljive na udarce i trenje, zbog čega se
ne rabi kao eksploziv. Može se naći jedino u starijim modelima granata,
proizvedenima prije Drugoga svjetskog rata.
Ako se na pikrinsku kiselinu djeluje otopinom amonijaka, dobije se
amonijev pikrat, novi snažan eksploziv, koji ima slična svojstva kao i pikrin-
8
flegmatizatori, tvari koje smanjuju brzinu detonacije

33
ska kiselina. Za razliku od nje, ne spaja se s metalima, a osjetljivost mu je
manja nego osjetljivost trotila. Zbog toga se rabi za punjenje pancirnih
topničkih projektila koji trebaju izdržati jak udarac, a da pri udarcu ne
detoniraju.
Ako se pikrinska kiselina topi i poslije toga lijeva, dobije se menalit,
eksploziv koji se lako spaja s metalima stvarajući pikrate, spojeve jako
osjetljive i vrlo opasne za rukovanje. Pri punjenju topničkih granata ovim
eksplozivom, unutrašnjost košuljice potrebno je radi zaštite lakirati. Rabi se
za punjenje protutenkovskih mina, nekih granata i za izradu minerskih
metaka.

Slika 3. Različite vrste brizantnih eksploziva

Slika 4. Učinak brizantnih eksploziva

34
 VRSTA
IZGLED OSJETLJIVOST BRZINA IZGARANJA UPORABA
EKSPLOZIVA

zapaljenje 160 ºC
čvrsta, vlaknasta, udarac, trenje, ne rabi se
nitroceluloza brzina detonacije
kao pamuk vlaga samostalno
6900 m/s

zapaljenje 200 – 225 ºC

uljasta tekućina udarac i trenje, dinamiti i rudarski
nitroglicerin brzina deton. 8000 m/s
žute do mrke boje teško ishlapljiv eksplozivi
smrzava se na 8 –13 ºC

bezbojna ili
malodimni baruti
dinitroglikol blijedožuta lako se otapa točka vrelišta 160 ºC
i dinamit
tekućina

slabo se otapa, zapaljenje 230 ºC

bijela kristalična probojne granate
nitrogvanidin otporan na brzina detonacije
tvar malodimni baruti
udarac 8000 m/s

trinitrotoluen sitnokristalična stabilan, otporan zapaljenje 300 ºC

eksploziv za
tvar svijetložute na udarac i brzina detonacije
(trotil) topničke granate
boje toplinu 6800 m/s

zapaljenje 186 ºC
kristalična tvar udarac, trenje, eksploziv za
tetril brzina detonacije
blijedožute boje lako se otapa topničke granate
7700 m/s

PZ, kumulativni
osjetljiv na
zapaljenje 215 ºC projektili i rakete,
kristalična tvar udarac, miješa
pentrit brzina detonacije det. štapin,
bijele boje se s trotilom,
8400 m/s kapsule i
lako se otapa
detonatori

kristalična tvar lako se otapa, detonat. štapini,

otapa se na 200 ºC
bijele ili osjetljiv na kapsule,detonatori,
heksogen brzina detonacije
svijetložute boje udarac, ne spaja PZ, kumulativni i
8380 m/s
se s metalima pancirni projektili

gusta kristalična lako se otapa, otapa se na 122 ºC

amonijev
tvar blijedožute osjetljiv na trenje zapaljenje 300 ºC pancirni projektili
pikrat
boje i udarac brzina deton. 7200 m/s

9
Tablica 3. Brizantni eksplozivi

9
Izvor: Ž. Seretinek: Temelji balistike – lekcija L – 151. HVU. Odsjek HRM. Split, 2009.

35
 POGONSKE EKSPLOZIVNE TVARI

Baruti su pogonske eksplozivne tvari pravilnog i brzog izgaranja.

Rabe se za izbacivanje projektila iz cijevi vatrenog oružja, za pogon raketa,
za izradu štapina, tempirnih koluta i pripale. Kao jedini izvor energije za
pokretanje projektila kroz cijevi vatrenog oružja do kraja XIX. st. koristio se
isključivo crni barut. Danas se najčešće koriste malodimni baruti.

Crni barut

Nije poznato kakav je bio sastav prvoga crnog baruta10. Kinezi su ga

koristili još prije nove ere. Pali se vrlo lako, ali mu je eksplozivna snaga
mala. Pri izgaranju dobije se svega 45% barutnih plinova, dok ostalih 55%
čine čvrsti otpaci. Vrlo je osjetljiv na vlagu. U današnjoj vojnoj industriji njegova
je primjena ograničena na izradu tempirnih koluta kod tempirnih granata;
koristi se i kao usporivač, kao sekundarno punjenje topovskih kapsula, kao
pripala za malodimne barute i za izradu sporogorećeg štapina. Kao pogonski
eksploziv danas se koristi samo za lovačka oružja, a u proizvodnji streljiva
za vojnu uporabu koristi se isključivo malodimni barut.

Slika 5. Prvi pogonski eksploziv – crni barut

10
Današnji crni barut smjesa je kalijeva nitrata (salitre), drvenog ugljena i sumpora. Njegov
sastav utvrñen je sredinom XVI. st.

36
 Shema 13. Sastav crnog baruta

Malodimni baruti

Temelj za sve malodimne barute je nitroceluloza. Ovisno o tome

koliko svaki barut u sebi sadrži aktivnih eksplozivnih komponenata, malodimni
baruti dijele se na: jednobazne, dvobazne i trobazne. U jednobazne barute
ubraja se nitrocelulozni barut, u dvobazne nitroglicerinski i dinitrodiglikolski
baruti, a u trobazne nitrogvanidinski barut.
Nitrocelulozni barut smjesa je nisko i visoko nitrirane celuloze. To je
krta, rožasta (vlaknasta) i neprozirna tvar. Nepoliran je svijetložute do tamno-
zelene boje, hrapave površine. Poliran grafitom tamnosive je boje. Ima
miris alkohola i etera ili kamfora ako je flegmatiziran. Točka zapaljenja mu
je oko 180 ºC. Zapaljen gori sivožutim plamenom. Osjetljiv je na vlagu koja
mu mijenja balističke značajke. Pri izgaranju 1 kg daje energiju od 4 kJ11, a
temperatura njegova izgaranja iznosi 2400 – 2700 ºC. Rabi se za izradu
barutnih punjenja streljiva za oružje manjeg kalibra i za topničko streljivo
topova s duljom cijevi.
Nitroglicerinski barut smjesa je nitroceluloze i nitroglicerina. Ovisno
o vrsti nitroceluloze koju sadrže, razlikuju se tri vrste nitroglicerinskog baruta:

balistit;

kordit;

hladni baruti.

11
kJ = 1000 J

37
 Ako se u proizvodnji nitroglicerinskog baruta koristi visokonitrirana
celuloza i nitroglicerin, onda se takav barut zove "kordit". Ako se u
proizvodnji nitroglicerinskog baruta koristi niskonitrirana celuloza, onda se
takav barut zove "balistit", a ako se u proizvodnji koristi kolodijski pamuk ili
praskava želatina i 25 – 30% nitroglicerina, onda se takav barut zove
"hladni barut". Temperatura izgaranja hladnih baruta znatno je niža nego
temperatura izgaranja balistita i kordita. Zbog te je značajke hladni barut
pogodniji za uporabu jer produljuje život cijevi. Nitroglicerinski baruti pri
izgaranju daju veliku energiju od oko 6 kJ po jednom kilogramu. Njihova
temperatura izgaranja iznosi oko 3800 ºC, zbog čega je na oružju koja
koriste ovaj barut život cijevi znatno kraći. Temperatura zapaljenja iznosi
160 – 170 ºC. Ovi se baruti rabe kao barutna punjenja za minobacače i
haubice.
Dinitrodiglikolski barut je želatinirana nitroceluloza u dinitrodiglikolu
(20%). Izgaranjem oslobaña oko 7 kJ po jednom kilogramu. Ima znatno
višu temperaturu izgaranja u odnosu na nitroglicerinske barute i manje je
osjetljiv na udar. Izgledom se ne razlikuje od nitroglicerinskih baruta. Koristi
se kao barutno punjenje za sva topnička oružja osim minobacača i oružja
malog kalibra.
Nitrogvanidinski barut je smjesa nitroceluloze i nitroglicerina s
dodatkom (20 – 50%) nitrogvanidina. Ima nižu temperaturu izgaranja od
nitroceluloznih baruta, ali zato ima veću snagu. Stabilan je i hidroskopan.
Izgaranjem 1 kg nitrogvanidinskog baruta oslobaña oko 3 kJ energije, ali i
oko 1 m3 barutnih plinova, zbog čega su vrlo snažni. Koriste se kao barutno
punjenje za streljivo protutenkovskih i topova PZO-a.

PREDNOSTI MALODIMNIH BARUTA

izgaranjem oslobañaju velike količine

plinova, topline i tlaka;

gotovo se potpuno pretvaraju u plinove
stvarajući malo dima (oko 98,5%);

poslije opaljenja u cijevi ostaje malo
čañe;

moguća izrada projektila različite veličine
i oblika;

zbog kompaktnosti mase manje su
podložni vlazi;

u odnosu na eksplozive postojaniji su i
manje osjetljivi.

Shema 14. Vrste malodimnih baruta i njihove prednosti

38
VRSTA EKSPLOZIVA IZGLED ZNAČAJKE UPORABA

lako paljenje, mala temp. koluti, usporivač top.

ekspl. snaga; kapsula, pripala malodimnih
CRNI BARUT
osjetljiv na vlagu, 45% baruta; izrada sporogorećih
plin, 55% čvrste tvari štapina

krt, vlaknast i
smjesa nisko i neproziran; 1 kg barutna punjenja streljiva
NITROCELULOZNI visoko nitrirane oslobaña 4 kJ, pali se manjeg kalibra; streljivo topova
celuloze na 180 ºC, izgara na s dužom cijevi
2400 ºC

balistit, kordit i hladni

smjesa
baruti; pali se na barutna punjenja za minobacače
NITROGLICERINSKI nitroceluloze i
160 – 170 ºC, i haubice
nitroglicerina
izgara na 3800 ºC

želatinirana želatina nitroceluloze u barutno punjenje za sva topnička

DINITRODIGLIKOLSKI
nitroceluloza u dinitrodiglikolu,1 kg oružja, osim MB i oružja malog
BARUT
dinitrodiglikolu oslobaña 7 kJ energije kalibra

smjesa
velika stabilnost i
nitroceluloze i
NITROGVANIDINSKI hidroskopnost,1 kg barutno punjenje za PZ i PO
nitroglicerina s
BARUT oslobaña 3 kJ energije, topove
dodatkom
stvara 1 m3 plina
nitrogvanidina

12
Tablica 4. Pogonski eksplozivi

Slika 6. Različite vrste pogonskih eksploziva Slika 7. Djelovanje pogonskih eksploziva iz

topova 406 mm

12
Izvor: Ž. Seretinek: Temelji balistike – lekcija L – 151. HVU. Odsjek HRM. Split, 2009.

39
 PIROTEHNIČKE SMJESE

Pod pirotehničkim smjesama podrazumijevaju se kemijske smjese

koje pri izgaranju stvaraju željeni učinak: veliku toplinu, jaku svjetlost, plamen
i dr. Kod većine pirotehničkih smjesa izgaranje je praćeno plamenom.
Velika temperatura tijekom izgaranja koristi se za izazivanje požara, jake
svjetlosti za osvjetljavanje, dima za maskiranje ili zasljepljivanje i slično.
Izgaranje može biti praćeno i jakim praskom za postizanje zvučnog efekta.
Pirotehničke smjese prema namjeni se dijele na: zapaljiva, osvjetljavajuća,
signalna, dimna i sredstva za proizvodnju pucnja.

Zapaljiva
sredstva

Proizvodnja Osvjetljav.
pucanja sredstva

Dimna Signalna
sredstva sredstva

Shema 15. Vrste pirotehničkih smjesa

Sve pirotehničke smjese sastoje se od više kemijskih spojeva koji

im služe kao: goriva, oksidatori, vezivna sredstva i specijalne primjese.
Kao gorivo u pirotehničkim smjesama koriste se: aluminij i magnezij u
prahu, fosfor, sumpor, sulfidi nekih metala i različite organske tvari, npr.
šećer, kamfor, antimon.
Kao oksidatori u pirotehničkim smjesama koriste se spojevi bogati
kisikom. Najčešće se koriste: soli mliječne kiseline i soli nekih metala.

40
 Kao vezivna sredstva koriste se prirodne i umjetne smole, npr. šelak,
kalafonij i bakelit. One se dodaju smjesi radi povećanja njezine mehaničke
izdržljivosti.
Specijalne primjese dodaju se smjesi za bojenje plamena ili dima.
Osvjetljavajuća sredstva namijenjena su za osvjetljavanje područja
neprijateljskog rasporeda, za obilježavanje putanje projektila i drugo.
Obuhvaćaju osvjetljavajuće projektile, osvjetljavajuće mine i osvjetljavajuće
avionske bombe. U proizvodnji se koristi smjesa od 18% aluminija, 4%
magnezija, 75% barijeva nitrata i 3% uljanog firnisa.
Zapaljiva sredstva namijenjena su za izazivanje požara i koriste se
u streljačkom zapaljivom streljivu, zapaljivim ručnim bombama, topničkim
zapaljivim granatama, zrakoplovnim zapaljivim bombama i drugom streljivu.
Prema vrsti goriva i oksidatora dijele se na: termitno-zapaljiva i zapaljiva
sredstva. Termitno-zapaljiva sredstva (termiti) su sredstva čija je tempera-
tura izgaranja oko 2500 ºC. Termiti su smjesa aluminija, oksida i željeza. Za
streljivo streljačkog oružja koristi se smjesa barijeva i kalijeva nitrata,
oksida željeza, aluminija, magnezija i vezivnog sredstva. Kao zapaljiva
sredstva koriste se spomenute soli mliječne kiseline i soli kalijeva i barijeva
klorata te kalijeva, barijeva i stroncijeva nitrata.
Dimna sredstva upotrebljavaju se za zadimljavanje vlastitih ili nepri-
jateljskih postrojbi u području rasporeda radi maskiranja ili zasljepljivanja.
Obojena dimna sredstva mogu se ubrojiti u signalna sredstva. Zastupljena
su u topničkim dimnim projektilima, minobacačkim minama, ručnim bombama,
dimnim kutijama i u vježbovnom streljivu.

Slika 8. Različite vrste signalnih metaka Slika 9. Djelovanje dimnim pirotehničkim

sredstvima

Sredstva za proizvodnju pucnja namijenjena su za imitaciju topovskog

pucnja. Koriste se i tijekom provedbe taktičkih vježbi i manevara. Sastav im

41
je sličan smjesi crnog baruta. Ovisno o podrijetlu eksploziva i streljiva, različiti
su načini njihove klasifikacije i obilježavanja.
Klasifikacija streljiva i eksploziva može se naći u katalozima streljiva.
Streljivo je obilježeno pečaćenjem, bojenjem i indeksacijom (slovima i bro-
jevima) na streljivu i njegovoj ambalaži.

Shema 16. Primjena i obilježavanje eksploziva različitog podrijetla

Vrste trotil hekso pentrit amatol s amatol s trotil s trotil s tetril

eksploziva -gen 60% 80% trotila pentritom tetrilom
trotila
PENTO- TETR-
SAD TNT RDX PENT AMATOL MATOL TETRYOL
LIT YL
INDEKSI

Ex
T G PEN A-60 A-80 – – –
SSSR

Ex
T N P AT-60 AT-80 TP TTe Te
SFRJ

13
Tablica 5. Obilježavanje eksploziva

13
Izvor: Ž. Seretinek: Temelji balistike – lekcija L – 151. HVU. Odsjek HRM. Split, 2009.

42
 BARUTNA PUNJENJA

Barutno punjenje je odreñena količina baruta, odreñenih dimenzija,

oblika, fizičkih, kemijskih i balističkih značajki, koje pri odreñenim uvjetima
punjenja treba dati projektilu odreñenu početnu brzinu. Tlak barutnih plinova u
cijevi ne smije prelaziti dozvoljenu granicu izdržljivosti cijevi. Barutno punjenje
mora pod odreñenim uvjetima izbaciti projektil na točno odreñenu daljinu.
Zbog toga je pri izradi
barutnog punjenja, s obzirom na
vrstu i kalibar oružja, vrlo važno
pravilno odabrati barut po sastavu,
obliku i veličini zrnaca. Barutno
punjenje može biti sastavljeno
od jedne, dvije pa čak i tri vrste
baruta, različitih oblika i dimenzija.
Ovakva se barutna punjenja
nazivaju "kombiniranim barutnim
punjenjima". Obično se primje-
njuju za topnička oružja koja
koriste dvodijelne ili poluspojene
topničke metke.

Slika 10. Barutno punjenje

topničkog oružja

Prema vrsti oružja, barutna punjenja dijele se na:

barutna punjenja za streljivo streljačkog oružja;

barutna punjenja za streljivo netrzajnog oružja;

barutna punjenja za minobacače;

barutna punjenja za streljivo topničkog oružja;

barutna punjenja za raketne projektile.

Barutno punjenje za streljivo streljačkog oružja sastavljeno je od

sitnog nitroceluloznog baruta izrañenog u obliku pločice ili kratkih cjevčica.
Za postizanje progresivnosti baruta, barutna zrnca flegmatiziraju se poli-
ranjem. Za pištoljsko streljivo barutna se zrnca ne flegmatiziraju.
Barutno punjenje za streljivo netrzajnog oružja takoñer je nitrocelu-
lozno i istog sastava kao za streljivo streljačkog oružja, ali barutna zrnca se

43
ne poliraju. Ovo barutno punjenje postavlja se u dvostruke svilene vrećice.
Vrećice se smještaju u čahuru koja je izbušena radi prolaza barutnih
plinova.

Slika 11. Streljivo topničkog streljačkog

i netrzajnog topničkog oružja

Barutno punjenje za streljivo topničkog oružja

Barutno punjenje sastavni je dio svakoga topničkog metka. Smješteno

je u njegovoj čahuri.
Prema vrsti veze sa čahurom, projektil može biti:

spojen;

poluspojen;

dvodijelni sa čahurom;

dvodijelni bez čahure.
Spojeni topnički metak je takav metak čiji su čahura i projektil čvrsto
spojeni. Kao cjelina se pakiraju i čuvaju, a prilikom punjenja i ubacuju u

44
cijev topničkog oružja. Barutno punjenje slobodno je nasuto u čahuru. Na
dnu čahure je uvrnuta topovska kapsula. Kod ovakvih metaka prije početka
gañanja ne može se prilagoditi količina i vrsta barutnog punjenja. Topnički
meci izrañuju se s punim ili sa smanjenim punjenjem. Spojeni topnički
metak omogućuje postizanje najveće brzine gañanja pa se koristi kod
protuzrakoplovnih, protutenkovskih i oružja manjeg kalibra.

Slika 12. Vrste eksplozivnih i barutnih punjenja

Poluspojeni topnički projektil je onaj čije se barutno punjenje može

prilagoditi različitim daljinama gañanja. Po vanjskom izgledu ne može se
razlikovati od spojenog metka. Kod ovih metaka projektil i čahura nisu
čvrsto spojeni pa se projektil može izvaditi iz čahure. Barutno punjenje ovih
metaka podijeljeno je u glavno i dodatna punjenja. Punjenja su obično
smještena u platnenim ili svilenim vrećicama. Prije gañanja, a prema odre-
ñenoj daljini gañanja, iz čahure se izvadi odreñen broj vrećica barutnog
punjenja koje neće biti potrebne te se tako štiti cijev topničkog oružja od
nepotrebnog trošenja. Pogañanje cilja na odreñenoj daljini manjim punje-
njem (manjom količinom baruta) postiže se zauzimanjem veće elevacije

45
cijevi. Poluspojeni topnički projektili upotrebljavaju se za gañanje topničkog
oružja srednjeg kalibra.

Slika 13. Spojeni trenutni, kumulativni i probojni metak

Slika 14. Poluspojeni meci u sanduku

Dvodijelni topnički metak sa čahurom. Barutno punjenje ovog metka

smješteno je u čahuri. Ovisno o vrsti topničkog oružja, može biti stalno ili
promjenjivo. Promjenjivo punjenje sastoji se od osnovnog i više dopunskih

46
punjenja pakiranih u platnene ili svilene vrećice. Stalno barutno punjenje
slobodno je nasuto u čahuru i služi za izbacivanje projektila iz cijevi. Broj
dopunskih punjenja koja će biti ispaljena odnosno ostavljena ovisi o daljini
gañanja. Što je daljina gañanja veća, u čahuri se ostavlja veći broj dopunskih
punjenja. Dvodijelni metak najčešće se koristi za topove i haubice većega
kalibra.

Slika 15. Dvodijelni meci sa čahurama

Slika 16. Dvodijelni meci (projektili) bez čahura

Topnički projektili bez čahure pakiraju se posebno u sanduku, a isto

tako i barutno punjenje sa kapsulom. Barutno punjenje smješteno je u više
svilenih vrećica i predstavlja promjenjivo barutno punjenje. Umjesto u čahuri,

47
izgaranje baruta kod ovih projektila započinje u barutnoj komori cijevi.
Topnički projektili bez čahure rabe se za oružja velikih kalibara (155 i 203 mm),
kod kojih bi utrošak materijala za izradu čahure (mesinga) bio velik.
Barutno punjenje za minobacače promjenjivo je i sastoji se od osnov-
nog i dopunskih punjenja. Osnovno barutno punjenje nalazi se u čahuri od
prešanog kartona s metalnim dnom. Namijenjeno je za izbacivanje mine na
sigurnu udaljenost od poslužitelja. Za izradu osnovnog punjenja najčešće se
koristi balistit, nitroglicerinski ili diglikolski barut u obliku sitnih pločica ili listova
savijenih poput harmonike.
Dopunsko barutno punjenje može imati različite oblike:

duguljaste svilene vrećice;

prstenasti lisnati barut;

u celuloidnoj futroli oblika polumjeseca;

kvadratični lisnati barut meñusobno spojen šivanjem;

celuloidne školjke i cilindrične futrole.

Slika 17. Barutno punjenje za minobacač

48
Barutno punjenje prema namjeni

Barutna punjenja podijeljena su prema namjeni na:

bojna punjenja;

manevarska punjenja;

vježbovna punjenja;

pokusna punjenja.
Bojna barutna punjenja sastavni su dio svakoga bojnog metka i daju
projektilu početnu brzinu za postizanje odreñenog dometa.
Manevarska barutna punjenja namijenjena su za punjenje mane-
varskog streljiva. Prema sastavu, načinu izrade, veličini i obliku barutnih
zrnaca malo se razlikuju od barutnog punjenja za bojno streljivo.
Vježbovna barutna punjenja primjenjuju se za punjenje vježbovnih
metaka. Kod topničkih oružja srednjeg i većeg kalibra ova su punjenja
manja od bojnih.
Pokusna barutna punjenja koriste se za izvršenje pokusnih gañanja
radi ispitivanja streljiva u zavodima ili institutima. Ova su punjenja obično
veća od bojnih barutnih punjenja za 10 do 20%.

Barutno punjenje prema ustroju

Postoje osnovno (glavno) i promjenjiva (dodatna) barutna punjenja.

Osnovno punjenje služi izbacivanju projektila (mine) na sigurnu udaljenost,
kako isti ne bi djelovao po poslužiteljima oružja.

Slika 18. Ustroj barutnih punjenja

za haubicu H 155 mm

49
 Barutno punjenje za topništvo većeg kalibra ima nekoliko (obično 1 – 7)
promjenjivih odnosno dopunskih punjenja. Maksimalni broj punjenja (puno
punjenje) koristi se za gañanje ciljeva na maksimalnim daljinama gañanja.
Minimalni broj dopunskih punjenja koristi se na manjim daljinama gañanja.
Ista daljina gañanja može se postići odabirom manjeg broja dopunskih
punjenja, uz davanje veće elevacije cijevi, odnosno odabirom većeg broja
dopunskih punjenja uz manju elevaciju cijevi.

Shema 17. Namjena barutnih punjenja

DOPUNSKI ELEMENTI

Uz barutno punjenje, u čahuru topničkog oružja stavljaju se pomoćni

– dopunski elementi:

pripala;

sredstva za sprečavanje bljeska;

sredstva za sprečavanje pobakrivanja cijevi;

flegmatizatori;

kartonski cilindri i poklopci.
Pripala. Uz barut, potreban element topničkoga barutnog punjenja je
pripala koja omogućuje siguran i brz prijenos plamena iz topovske kapsule
na barutno punjenje. Sastoji se od crnog ili sitnog malodimnog baruta koji
može biti u svilenoj vrećici ili perforiranoj metalnoj cijevi. U čahuri je
pričvršćena za topovsku kapsulu i vrećicu osnovnog punjenja. Pripale u

50
perforiranim metalnim cjevčicama nalaze se u streljivu protutenkovskog
oružja. U njima se nalazi velika količina baruta, koja bi trebala osigurati
veliku početnu brzinu projektila. Težina pripale od crnog baruta iznosi 2,3 –
2,4%, a od malodimnog baruta 0,4 – 3% težine cjelokupnoga barutnog
punjenja.

pripala

Topovske
kapsule

Slika 19. Topovska kapsula i pripala od crnog baruta

Sredstva za sprečavanje bljeska (plamenogasitelji). Svjetlosni efekt

produkt je spajanja kisika s plinovima koji nisu potpuno izgorjeli, a zbiva se
ispred usta cijevi. Spajanje se ponekad manifestira naknadnom eksplozijom.
Plinovi nepotpunog izgaranja su: ugljični monoksid (CO), vodik (H) i metan
(CH4). Bljesak djeluje demaskirajuće i vidi se s udaljenosti od 200 do 300
metara, osobito noću. Pojava plamena na ustima cijevi može se sakriti
konstrukcijom skrivača plamena. Usto, naknadni bljesak smanjuje se doda-
vanjem pogodnih tvari koje snižavaju temperaturu nepotpuno izgorjelih
plinova. Kako su plamenogasitelji tvari bogate kisikom, one pospješuju
potpuno izgaranje baruta. Plamenogasitelji se pakiraju u svilene ili papirnate
vrećice. U čahuri se nalaze zajedno s barutnim punjenjem.
Sredstva za sprečavanje pobakrivanja cijevi. U procesu izgaranja
barutnog punjenja dolazi do fizičko-kemijskih pojava koje razaraju odnosno
habaju cijev vatrenog oružja. Jedna od tih pojava je i pobakrivanje cijevi.
Pojavljuje se na cijevima topničkih oružja čiji projektili imaju vodeće prste-
nove izrañene od bakra. Bakreni prsten prilikom ispaljenja usijeca se u cijev.
Zbog visoke temperature barutnih plinova i trenja djelomično se topi pa
njegove čestice ostaju u žljebovima i poljima cijevi. Ova pojava najčešća je
iza dužine na kojoj se postiže maksimalni tlak barutnih plinova (Pmax), na

51
1/5 – 1/4 duljine cijevi. Do 1/5 duljine cijevi nema pobakrivanja cijevi, a od
1/4 do usta cijevi pobakrivanje je slabije. Zbog povećanog trenja, pobakri-
vanje cijevi otežava prolaz projektila kroz kanal cijevi. Da bi se ovo spriječilo,
barutnom punjenju dodaju se sredstva za sprečavanje pobakrivanja, npr.
kositar, olovo, legura kositra i olova (60 : 40). Legura se u čahuri nalazi u
obliku metalne žice.

Topovske
Kapsule

Slika 20. Topovske čahure i topovske kapsule Slika 21. Smještaj dopunskih elemenata u
topovskoj čahuri

Flegmatizatori. Cijev brzometnih topničkih oružja vrlo se brzo zagrijava

i širi, što utječe na domet i točnost gañanja. Osim toga, tijekom kretanja
projektila kroz cijev, izmeñu vodećeg prstena i stijenke cijevi javlja se veliko
trenje koje povećava zagrijavanje cijevi. Da bi se ova štetna pojava smanjila,
barutnom punjenju dodaju se tvari koje apsorbiraju dio toplinske energije.
Flegmatizatori podmazuju unutrašnjost cijevi, čime olakšavaju voñenje pro-
jektila kroz cijev. Kao flegmatizatori koriste se različite lako topljive masti ili
voštane tvari koje se u čahuru stavljaju u obliku kartonske ploče natopljene
flegmatizatorom. Stavljaju se u spojene i poluspojene topničke metke.
Kartonski cilindri i poklopci. U slučajevima kada je količina baruta u
odnosu na volumen čahure znatno manja, radi fiksiranja barutnog punjenja
koriste se kartonski poklopci, cilindri i prizme. Osiguravaju da se sadržaj u
čahuri ne prosipa i da barutno punjenje uvijek bude u neposrednom dodiru
s topovskom kapsulom.

52
Shema 18. Podjela barutnih punjenja

53
 RUKOVANJE EKSPLOZIVNIM TVARIMA

Ako se postupa u skladu s propisima i uputama o čuvanju, sve

eksplozivne tvari koje se koriste u različitim vrstama streljiva dovoljno su
stabilne i sigurne za rukovanje. Poštivanjem općih propisa i posebnih uputa
mogu se sačuvati optimalne značajke eksplozivnih tvari i spriječiti nesretni
slučajevi. Opće mjere sigurnosti poduzimaju se pri rukovanju svim eksplo-
zivnih tvarima. Posebne mjere kojih se potrebno pridržavati pri rukovanju
odreñenim eksplozivnim sredstvima (streljivom, minama, bombama, raketama,
eksplozivima i sl.), propisane su u uputama za rukovanje tim sredstvima.
Do eksplozije može doći zbog:

izlaganja eksploziva visokoj temperaturi;

pada s visine o čvrstu podlogu;

nepravilnim i neopreznim rukovanjem;

lošim čuvanjem i održavanjem;

diverzijom i izravnim pogotkom skladišta.

Slika 22. Skladište eksploziva

Opće mjere sigurnosti u skladištenju streljiva su:

streljivo treba čuvati u sanducima, a sanduke u skladištima;

sanduke treba čuvati po vrsti i seriji odnosno godini proizvodnje
baruta;

streljivo treba čuvati po težinskim oznakama;

stokovi ne smiju biti veći od 3 m, a meñuprolazi od 0,75 m;

u sredini skladišta treba ostaviti prolaz od 1,2 do 2 m za iznošenje
streljiva;

pod stokove treba staviti gredice debljine 25 – 30 cm;

u poljskim uvjetima stokove treba pokriti ceradama ili šatorskim
krilima.

54
 Shema 19. Skladištenje eksploziva

Mjere sigurnosti pri prijenosu i prevoženju streljiva:

ne prevoziti zajedno UBS-ove koji nisu spojivi;

sanduke slagati na propisan način;

poštivati propisanu nosivost m/v (80%);

zaštititi od udaraca, potresa, trenja i vatre;

zaštititi od vlage i visoke temperature;

prevoziti samo ispravno streljivo;

poklopci sanduka trebaju biti okrenuti naviše;

Dulja os sanduka (upaljača) treba biti okomita na smjer kretanja
vozila.

Slika 23. Brodsko skladište streljiva

55
 Svaka zemlja i vojni savez razvili su odreñene standarde i normi-
zaciju izrade streljiva. Ovisno o podrijetlu streljiva i drugih eksplozivnih tvari,
u praksi se može naići na različite načine njihove klasifikacije, pakiranja i
označivanja.

Tablica 6. Proizvoñači
14
streljiva u bivšoj SFRJ

Shema 20. Sustav označivanja

projektila u bivšoj SFRJ

14
Izvor: Ž. Seretinek: Temelji balistike – lekcija L – 151. HVU. Odsjek HRM. Split, 2009.

56
 Vrste streljiva koje se proizvode i koriste u pojedinim vojskama mogu
se naći u njihovim katalozima streljiva. Sustav katalogizacije i označivanja
streljiva (pečaćenjem, bojenjem i indeksacijom) omogućuje lakše snala-
ženje, pravilno čuvanje i uporabu streljiva i drugih eksplozivnih tvari. Pri
rukovanju odreñenim streljivom, u Hrvatskoj vojsci, osim općih hrvatskih
vojnih normi (HRVN), potrebno je poštivati i mjere sigurnosti propisane za
vrstu streljiva koje se koristi.

15
Tablica 7. Sustav obilježavanja projektila bivšeg SSSR-a

16
Tablica 8. Sustav obilježavanja američkih projektila

15
Isto.
16
Isto.

57
 Poštivanjem općih i posebnih mjera sigurnosti pri rukovanju, osi-
gurat će se da ne doñe do izvanrednih dogañaja pri skladištenju, prijevozu i
rukovanju eksplozivnim tvarima, čime će se stvoriti osnovni preduvjet za
njihovu namjensku uporabu.

PROVJERIMO SVOJE ZNANJE

VRSTE EKSPLOZIVA I NJIHOVI UČINCI NA OKOLINU
1. Koje su vrste inicijalnih eksploziva?
2. Koje su vrste brizantnih eksploziva?
3. Koje su vrste pogonskih eksploziva?
4. Koje su vrste pirotehničkih smjesa?
5. Kako se dijele barutna punjenja prema njihovoj namjeni?
6. Kako se dijele barutna punjenja prema vrsti oružja za koja se
koriste?
7. Kako se dijele barutna punjenja prema njihovu ustroju?
8. Što spada u dopunske elemente barutnog punjenja topničkog
metka?
9. Koji su osnovni sastojci pirotehničkih smjesa?
10. Koje su vrste pirotehničkih smjesa?
11. Koje je mjere sigurnosti potrebno poštivati pri prijenosu i
prevoženju eksplozivnih tvari?
12. Koje je mjere sigurnosti potrebno poštivati pri čuvanju i
skladištenju eksplozivnih tvari?

58
UNUTARNJA
BALISTIKA

59
 ELEMENTI UNUTARNJE
BALISTIKE

PIROSTATIKA BARUTA

Pirostatika baruta je dio unutarnje balistike koji proučava zakone

izgaranja baruta u komori konstantnog volumena:

u čahuri (kod spojenog i poluspojenog metka);

u cijevi (barutnoj komori) do pokretanja metka.

Shema 21. Podjela unutarnje balistike Shema 22. Zadaće pirostatike

Balističke značajke baruta

Pod balističkim značajkama podrazumijevaju se svojstva baruta

koja utječu na veličinu i promjenu tlaka barutnih plinova u prostoru stalnog
volumena. U balističke značajke baruta spadaju: specifičan rad (sila baruta),
kovolumen baruta, oblik i dimenzije projektila baruta, brzina izgaranja i
živost baruta.
Specifična sila baruta
Barut izgara po površinama izgaranja. Ukupna površina izgaranja
proporcionalna je volumenu nastalih plinova i njihovu specifičnom radu. Sila
odreñenog baruta mjeri se radom koji ostvare barutni plinovi koji nastanu

60
izgaranjem 1 kg baruta na temperaturi od 0 ºC. Ako barut ima silu od 90 000
N/cm2 to znači da barutni plinovi koje oslobodi 1 kg tog baruta pritišću
četvorni centimetar košuljice projektila silom od 90 tona.
Kovolumen baruta
Kovolumen baruta je najmanji volumen u koji se mogu zbiti plinovi
koji nastaju izgaranjem 1 kg baruta odreñene vrste. Ako je kovolumen
odreñene vrste baruta 1/1000 ili 0,001, to znači da se i 1 kg plinova može
zbiti u prostor 1000 puta manji od volumena koji isti barut zauzima u
nezbijenom stanju.
Oblik i dimenzije zrnaca baruta
Kako barut izgara po slojevima, brzina izgaranja ovisi o obliku i
dimenzijama zrnaca baruta. Veći broj slojeva zrnaca daje veću početnu
brzinu (v0) i maksimalni tlak (pmax) barutnih plinova i obrnuto. Zrnca baruta
proizvode se u obliku traka, štapića, cjevčica (s kanalima i bez kanala),
pločica, listova, prstena i slično.

Slika 24. Različiti oblici barutnih zrnaca

Brzina izgaranja
Brzina izgaranja je brzina prodiranja plamena u barut, a ovisi o:

fizikalnim svojstvima baruta;

kemijskim svojstvima baruta;

volumenu barutne komore.
Ako je tlak barutnih plinova veći, veća je i njegova brzina izgaranja i
obrnuto. Brzina izgaranja mjeri se u mm/s. Brzina izgaranja nitroceluloznog
baruta je od 0,06 do 0,09 mm/s, dok nitroglicerinski barut izgara brzinom od
0,1 – 0,2 mm/s.

61
 Ako je volumen u kojemu izgara odreñena količina baruta veći, brzina
izgaranja baruta bit će manja i obrnuto.
Živost baruta
Živost baruta ovisi o trenutku postizanja maksimalne veličine njegova
tlaka (Pmax). Sitnija zrnca baruta brže izgaraju od krupnijih pa je potrebno
manje vremena za postizanje maksimalne veličine tlaka (Pmax). Zbog toga
se može reći da je živost sitnijih zrnaca baruta veća od živosti krupnijih
zrnaca. Sitnija zrnca brže dostignu Pmax, ali se njihov tlak snizi prije tlaka
krupnijih zrnaca.
Baruti se prema živosti dijele na:

progresivne, koji se obično rabe kod topova;

konstantne, koji se rabe kod MB-a i haubica;

degresivne, koji se rabe kod oružja kratke cijevi.
Progresivni baruti imaju oblik zrnaca koja osiguravaju stalno pove-
ćanje tlaka barutnih plinova i ubrzanje projektila. Progresivno izgaranje
postiže se uporabom zrnaca koja imaju oblik cjevčice sa 7 kanala, zbog
čega vanjska površina zrnca – cjevčice može biti u obliku rozete. Ovakav
način izgaranja koristi se kod topova.
Konstantni baruti imaju oblik zrnaca koji, od početka do završetka
izgaranja, osigurava konstantan dotok barutnih plinova.
Konstantna brzina izgaranja postiže se zrncima u obliku cjevčica s
jednim kanalom te širokih i dugih pločica male debljine. Ovakav način
izgaranja koristi se za punjenje oružja srednjeg kalibra i srednje duljine
cijevi.
Degresivni baruti imaju oblik zrnaca koja u trenutku zapaljenja (do
pokretanja projektila) osiguravaju najveći dotok barutnih plinova. Dotok
plinova se nakon odreñenog vremena (još prije izlaska projektila iz cijevi)
naglo smanjuje.

62
 17
Grafikon 1. Krivulje progresivnog, konstantnog i degresivnog izgaranja baruta

Degresivna brzina izgaranja postiže se zrncima u obliku kockice,

pločice, trake i štapića. Ovakav način izgaranja koristi se kod oružja s kratkom
cijevi: minobacača, brodskih topova ili pištolja.

Shema 23. Balističke značajke baruta

17
Izvor: Stipe ðonlić: Temelji unutarnje balistike L – 91. ZIO HRM. Split, 2002. (Slika 10.)

63
 PIRODINAMIKA BARUTA

Pirodinamika je dio unutarnje balistike koji se bavi proučavanjem

zakonitosti kretanja projektila u prostoru promjenjiva volumena. Kako piro-
dinamika proučava procese od pokretanja do izlaska projektila iz cijevi,
osim baruta, ona proučava i utjecaj cijevi i metka.

Cijev

Cijev je dio vatrenog oružja namijenjen za smještaj i opaljenje metka

te davanje projektilu: smjera leta, početne i obrtne brzine. Glavni dijelovi
unutrašnjosti cijevi su: barutna komora, prijelazni konus i vodište projektila.

Usta cijevi

Vodište
(žljebovi i polja)
Zrno
(projektil)

Prijelazni Tijelo
konus cijevi
Čahura
Barutna (Barutno
komora punjenje)
djelovi
zadnjak
metka
Unutrašnji
djelovi cijevi Zatvarač
Vanjski
Udarna
djelovi cijevi
igla

Slika 25. Dijelovi cijevi Slika 26. Izgled vodišta projektila

topovske cijevi

Barutna komora služi za smještaj barutnog punjenja (ili čahure

metka). U njoj se obavlja opaljenje metka i izgaranje barutnih plinova. Izraz
ležište metka rabi se za oružja koja za gañanje koriste spojene metke, a u
tom slučaju barutnu komoru predstavlja unutarnji volumen čahure.
Prijelazni konus je dio izmeñu glatkog i ižlijebljenog dijela cijevi. U
njega se pri punjenju naslanja vodeći prsten projektila.

64
 Vodište projektila je ižlijebljeni dio cijevi namijenjen za davanje
smjera leta, obrtne i početne brzine projektila. Promjer cijevi mjeren izmeñu
dva suprotna polja naziva se kalibrom cijevi. Prednji otvor cijevi naziva se
ustima cijevi. Udubljenja u ižlijebljenom dijelu unutrašnjeg dijela cijevi
nazivaju se žljebovima, dok se uzvišenja nazivaju poljima. Širina žljebova u
odnosu na polja veća je od 2,3 do 2,5 puta. Kod nekih oružja, npr. mino-
bacača, ručnih bacača i najnovijih protutenkovskih oružja, vodište projektila
je neižlijebljeno, a unutrašnjost cijevi je cilindrična, odnosno bez prijelaznog
konusa. Kod glatke (neižlijebljene) cijevi barutnu komoru čini prostor oko
stabilizatora, koji projektilu daje obrtno kretanje. Korak žlijeba je duljina
prijeñenog puta na kojemu projektil oko svoje uzdužne osi napravi puni
okret (360°). Korak oružja s konstantnim kutom uvij anja iznosi oko 25
kalibara (klb). Kut uvijanja žlijeba je kut koji zahvaća os unutrašnjosti cijevi
sa žlijebom.

Slika 27. Presjek, unutrašnjost cijevi i kut uvijanja

(a – polje, d – kalibar i α – kut uvijanja)

Kut uvijanja može biti: lijevi ili desni, konstantan ili progresivan. Kut
uvijanja je konstantan ako je na cijeloj duljini nepromjenjiv. Progresivni kut
uvijanja je takav kut koji je na početku cijevi manji, a idući prema ustima cijevi
raste, da bi na ustima cijevi bio najveći18.

18
Kod topničkog oružja kut uvijanja je 3 – 11°.

65
Metak

Metak je izvršni element vatrenog oružja u kojemu se opaljuje zrno.

Zrno (projektil) je nositelj energije koji po izbacivanju iz cijevi vatrenog
oružja djeluje po cilju. U streljivo pješačkog oružja ubrajaju se pištoljski,
puščani i strojnički meci kalibra do 20 mm19.

Slika 28. Streljivo pješačkog oružja

U topničko streljivo20 ubraja se topovsko, haubičko, minobacačko

streljivo i rakete. Za razliku od pješačkog zrna21, većina topničkih projektila u
sebi ima eksplozivno ili neko od specijalnih punjenja kojima djeluje po cilju.
Osim projektila (zrna)22 i čahure23 u glavne dIjelove topničkog metka spada
i upaljač.

19
Osim navedenog, u pješačko streljivo ubrajaju se i minobacačke mine kalibra do 82 mm i
projektili bestrzajnih topova. Ovisno o namjeni, zrno pješačkog streljiva može biti: sa šiljastim
vrhom i oživalnim donjim dijelom, s olovnim vrhom i cilindričnim donjim dijelom ili sa šiljastim
vrhom i cilindričnim donjim dijelom.
20
U topničko streljivo ubrajaju se mine minobacača kalibra iznad 82 mm te voñene i
nevoñene rakete.
21
Zrno kao izvršni dio metka može biti pješačko, topničko ili protupodmorničko. Pod zrnima
pješačkog oružja podrazumijevaju se pištoljska, puščana i strojnička zrna. Topnička zrna
(pancirna, probojna i potkalibarna) većeg su kalibra i u svojoj košuljici nemaju punjenje.Topnička
zrna koja u svojoj košuljici imaju eksplozivno ili neko drugo punjenje obično se nazivaju granatama
(engl. shell) ili projektilima (engl. projectile). Izraz projektil osim klasičnih streljiva (topovskih i
haubičkih granata i minobacačkih mina) podrazumijeva i rakete.
22
Glavni dijelovi projektila su košuljica i eksplozivno punjenje. Dijelovi košuljice su
prednji konusni, srednji cilindrični i zadnji oživalni dio. Izmeñu oživalnog i cilindričnog dijela

66
 Slika 29. Dijelovi topovskog metka

PROVJERIMO SVOJE ZNANJE

ELEMENTI UNUTARNJE BALISTIKE
1. Što je unutarnja balistika i kako je dijelimo?
2. Što je pirostatika i koja je razlika izmeñu pirostatika,
termokemije i pirodinamike?
3. Koje su osnovne balističke karakteristike baruta?
4. Definiraj silu i kovolumen i brzinu izgaranja baruta?
5. Koje oblike barutnih zrnaca poznaješ?
6. Što je živost baruta i kako barute dijelimo prema njihovoj
živosti?
7. Što je i što proučava pirodinamika?
8. Što je cijev i koji su njeni glavni dijelovi?
9. Što je vodište projektila i od kojih se dijelova sastoji?
10. Definiraj: kalibar, kut uvijanja i korak žlijeba?
11. Koji su glavni dijelovi metka?
12. Koja je razlika izmeñu zrna i projektila?

nalazi se vodeći prsten (daje obrtnu brzinu), a izmeñu cilindričnog i konusnog dijela centrirajući
prsten (utječe na pravilan let).
23
U topovskoj čahuri osim barutnog punjenja smješteni su dopunski elementi, a na dnu je
uvrnuta topovska kapsula.

67
 OPALJENJE METKA

OPALJENJE METKA

Pod pojmom "opaljenje metka" podrazumijeva se vrlo složen proces

paljenja barutnog punjenja, njegova brzog izgaranja te stvaranja velike količine
plinova koji visokim tlakom potiskuju i izbacuju projektil iz cijevi. Ovaj se proces
dijeli u četiri perioda: prethodni, prvi, drugi i naknadni period opaljenja.

Slika 30. Opaljenje metka – ispaljenje projektila iz haubice

Izbacivanje
projektila

Širenje
plinova

Izgaranje
baruta

Paljenje

Shema 24. Kretanje baruta pri opaljenju metka

68
Prethodni period opaljenja

Prethodni period opaljenja započinje udarom udarne igle u dno

topovske kapsule. Udarac pali inicijalno punjenje topovske kapsule, koje
pali pripalu barutnog punjenja, a preko nje i barutno punjenje u cijelosti.
Prethodni period traje sve do pokretanja projektila iz njegova osnovnog
položaja. Projektil miruje sve dok se izgaranjem baruta ne razvije tlak dovo-
ljan za svladavanje početnih otpora projektila. U početne otpore projektila
ubrajaju se: inercija projektila (težina), otpor vodećeg prstena protiv urezi-
vanja u žljebove cijevi i otpor zračnog stupa ispred projektila.
Tlak barutnih plinova dovoljan za svladavanje početnih otpora kreće
se izmeñu 200 i 500 bara24. Ovaj se tlak naziva tlakom forsiranja. Tijekom
razvoja ovog tlaka izgara svega 2 – 4%, iznimno i do 10%, od ukupne
težine barutnog punjenja. Tlak barutnih plinova u ovom je periodu veći za
oružja manjeg kalibra. Prethodni period traje oko 0,002 sekunde.

Prvi period opaljenja

Prvi period opaljenja nastaje u trenutku pokretanja projektila. Prvi

period (pokretanje projektila) započinje u trenutku kada tlak barutnih pli-
nova postane veći od početnih otpora i traje do trenutka izgaranja barutnog
punjenja. U prvom periodu barutno punjenje intenzivno izgara, stvarajući
nagli dotok barutnih plinova. To uzrokuje nagli porast tlaka barutnih plinova
koji se kreće u granicama 2500 – 3000 bara. Dotok barutnih plinova
ubrzava kretanje projektila u cijevi. Ovakvo izgaranje barutnog punjenja, pri
kojem se oslobañaju sve veće količine barutnih plinova, zove se progre-
sivnim izgaranjem. U periodu od 0,002 do 0,006 sekundi od opaljenja tlak
barutnih plinova dostiže svoju maksimalnu vrijednost (pmax). S obzirom da
nakon dostizanja maksimalnog tlaka (pmax), zbog pokretanja projektila
prostor izgaranja postane znatno veći, tada započinje degresivno izgaranje
barutnog punjenja. Dotok barutnih plinova i njihov tlak smanjuju se pri
degresivnom izgaranju. Degresivno izgaranje baruta traje do potpunog
izgaranja barutnog punjenja, kada i prestaje prvi period opaljenja metka.
Tijekom prvog perioda, projektil u cijevi, ovisno o vrsti oružja, prelazi put od
4 do 10 kalibara (klb).

24 5
Tlak 1 bar (10 paskala) odgovara sili kojom predmet težine 1 kiloponda pritišće površinu
2
od 1cm .

69
Drugi period opaljenja

Drugi period opaljenja započinje u trenutku kad prestane izgaranje

barutnog punjenja i traje do trenutka kada projektil napušta usta cijevi. U
drugom periodu ne stvaraju se novi plinovi. Ranije stvoreni plinovi koji još
uvijek imaju visoku temperaturu i visok tlak, šire se brže od kretanja projek-
tila, čime mu daju novo ubrzanje. Ekspanzijom (širenjem) plinova povećava
se prostor iza projektila, što dovodi do padanja tlaka barutnih plinova i ubrza-
nja projektila. Ipak, ubrzanje projektila ostaje pozitivno, a brzina projektila
mu još uvijek raste. Tlak barutnih plinova na ustima cijevi, u trenutku izlaska
projektila, pada na 400 – 600 bara.
Projektil napušta usta cijevi 0,002 – 0,010 sekundi nakon njegova
opaljenja.

Naknadni period opaljenja

Naknadni period opaljenja započinje u trenutku kad projektil napusti

usta cijevi i traje sve dok na dno projektila djeluje tlak barutnih plinova. Ovaj
tlak prestaje djelovati kad projektil napusti usta cijevi i dosegne udaljenost
od 2 do 3 kalibra (klb). Tlak barutnih plinova tada se gubi širenjem u atmosferi.

PERIOD POČETAK KRAJ KARAKTERISTIKE PARAMETRI

prethodni udar igle u kapsulu pokretanje plinovi savlañuju; inerciju projektila, otpor P= 200 bara,
period projektila vodećeg prstena i otpor zraka t=0,002 s,
5% baruta
prvi pokretanje projektila izgaranje progresivno izgaranje, barut doseže Pmax, P=2500 – 1000
period baruta degresivno izgaranje baruta bara ,t=0,002-
0,006 s, 90%
drugi izgaranje baruta izlazak povećava se prostor izgaranja, smanjuje se P=40% Pmax,
period projektila iz P, ubrzanje projektila ostaje pozitivno t=0,002 –0,01s
cijevi D=1/4 -Du
naknadni izlazak projektila iz do 4 klb ispred pritisak opada. Brzina projektila dostiže
period cijevi cijevi maksimum (Vo =Vmax)

Tablica 9. Periodi opaljenja metka

70
 KRIVULJE TLAKA BARUTNIH PLINOVA

Ako se periodi opaljenja metka prikažu grafički u funkciji vremena,

dobit će se krivulja tlaka barutnih plinova.

pmax

p (bara)

pu
po

25
Grafikon 2. Krivulja tlaka barutnih plinova u funkciji vremena

Ako se ovi periodi opaljenja metka ne prikazuju više u funkciji vremena,

već u funkciji prijeñenog puta (u klb), dobit će se krivulja tlaka barutnih
plinova i krivulja brzine projektila. Maksimalna brzina projektila klasičnoga
topničkog oružja je do 1500 m/s, a tlak barutnih plinova do 3000 bara.

T LAK I B RZINA PROJEKT ILA U FUN KC IJI PR EÐENOG PUTA

1800
pmax
vmax
1500
vu

1200

900

600
pu
300

0
Tlak (bar)

26
Grafikon 3. Krivulje tlaka barutnih plinova i brzine projektila u funkciji prijeñenog puta projektila

25
Izvor: D. Pavlović: Osnovi konstrukcije artiljerijskog naoružanja. SSNO. Beograd, 1983.
Str. 359.
26
Izvor: Janko Viličić: Balistika. UDK 623.51. SSNO. Beograd, 1979. Sl. 1.15.

71
 Iz krivulja je vidljivo:

tlak zraka je najveći u prvom periodu, odmah nakon pokretanja
projektila iz ležišta metka;

barutni plinovi djeluju na projektil i ubrzavaju ga i nakon izlaska iz
cijevi;

ubrzanje projektila najveće je u prvom periodu opaljenja metka,
jer je u tom periodu krivulja brzine strmija;

ubrzanje projektila je manje u drugom periodu opaljenja metka u
kojemu je krivulja brzina projektila položenija;

bez obzira što projektil u drugom periodu opaljenja metka ima
manje ubrzanje, brzina projektila raste progresivno i nakon njegova
napuštanja usta cijevi;

unatoč smanjenju ubrzanja i tlaka, brzina dostiže maksimum na
ustima cijevi.

Slika 31. Ureñaj za mjerenje brzine projektila MBP-2

72
 Slika 32. Mjerenje tlaka barutnih plinova

PROVJERIMO SVOJE ZNANJE

OPALJENJE METKA
1. Kako dolazi do opaljenja metka i što ono obuhvaća?
2. Na koje se periode dijele procesi opaljenja metka?
3. Koliko traje i koje su osnovne značajke prethodnog perioda izgaranja
baruta?
4. Koliko traje i koje su osnovne značajke prvog perioda izgaranja
baruta?
5. Koliko traje i koje su osnovne značajke drugog perioda izgaranja
baruta?
6. Koliko traje i koje su osnovne značajke naknadnog perioda izgaranja
baruta?
7. Kada dolazi do najvećeg ubrzanja projektila?
8. Kada je tlak barutnih plinova najveći?

73
 BARUTI I NJIHOVE
ZNAČAJKE

RAD BARUTNIH PLINOVA

Specifičan rad baruta mjeri se silom kojom barutni plinovi, koje

oslobodi 1 kg odreñenog baruta (na temperaturi od 0 ºC), djeluju na košuljicu
tog projektila. Nažalost, toplinska energija ne može se u potpunosti iskoristiti
za obavljanje toga korisnog rada. Najveći dio energije iziñe iz cijevi bez
ikakva utjecaja na projektil. Jedan manji dio štetno utječe na cijev.
Analizom utroška energije balističari su došli do zaključka o omjeru
radova i utrošene energije:

koristan rad barutnih plinova ................ 35%;

štetan rad barutnih plinova ................... 25%;

neiskorišten rad barutnih plinova .......... 40%.

Shema 25. Raspodjela rada barutnih plinova

74
 KORISTAN RAD BARUTNIH PLINOVA

Pod korisnim radom podrazumijeva se rad barutnih plinova koji se

utroši na davanje početne brzine (v0) i kružne brzine projektila (n). Taj rad
nastaje djelovanjem barutnih plinova na dno projektila. Koristan rad troši se
na:

svladavanje inercije projektila;

svladavanje otpora trenja pri kretanju projektila kroz cijev;

svladavanje otpora zračnog stupa ispred projektila u cijevi.

Shema 26. Korisni radovi barutnih plinova

Svladavanjem početnih otpora pri pokretanju projektila, barutni plinovi

daju projektilu odreñenu početnu brzinu (v0) kojom on napušta usta cijevi.
Paljbena moć oružja ovisi o početnoj brzini.
Povećanjem početne brzine (v0) povećavaju se domet i energija
projektila na cilju, a smanjuju zakrivljenost putanje i veličina rasipanja projektila
te se skraćuje vrijeme leta.
Rad barutnih plinova koji se koristi za davanje početne brzine projektilu
glavni je ili primarni rad barutnih plinova.
Svi ostali radovi barutnih plinova, kao što su trzanje, grijanje, trošenje,
pobakrivanje, vibriranje i elastično deformiranje cijevi, svrstavaju se u spo-
redne ili sekundarne radove barutnih plinova.

75
Matematičko odreñivanje početne energije
projektila

Kao mjera korisnog rada barutnih plinova ili primarnog rada uzima se
kinetička energija (e) koju projektil ima u trenutku napuštanja usta cijevi va-
trenog oružja. Ova se energija još naziva i početnom energijom projektila.
Početna energija projektila (e) može se izračunati prema formuli za
energiju kretanja:
2
mv
e= 0
2
e = početna energija projektila; m = masa projektila; v0 = početna brzina
projektila.
Masa projektila je količnik težine projektila (q) i gravitacije (ubrzanja
zbog sile teže, g = 9,81 m/s2) . Njezin matematički izraz bit će:
q
m=
g
Ako se u opću formulu za energiju kretanja uvrsti vrijednost za masu
projektila dobije se:
2
qv
e= 0
2g

Ovo je konačna formula za izračunavanje početne energije projektila.

Iz navedene se formule može zaključiti da se početna energija pro-
jektila može povećati povećanjem početne brzine (v0) i težine projektila (q).
Koeficijent korisnog rada barutnih plinova (K) može se definirati kao
odnos početne energije projektila (e) i potencijalne energije barutnih plinova
(E). Matematički izraz za koeficijent korisnog rada barutnih plinova (K) bit će:

e
K=
E

76
 Kako je potencijalna energija (E) umnožak:

težine barutnog punjenja (w);

temperature barutnih plinova (Θ);

i konstante iskoristivost plinova koja iznosi 427

njezin matematički izraz bit će E = 427wΘ

Konačan izraz za koeficijent korisnog rada barutnih plinova (K) bit će:
2
e qv0
K= =
E 2(427 wΘ g )
Iz navedene se formule zaključuje da se korisni rad barutnih plinova
(K) može povećati:

povećanjem početne brzine (v0) i težine projektila (q);

smanjenjem težine barutnog punjenja (w) i temperature barutnih
plinova (Θ).

Matematičko odreñivanje kružne brzine

projektila

Kružnu (obrtnu) brzinu potrebno je dati projektilu kako bi on pravilno

održavao putanju svojega leta kroz zrak. Kružnu brzinu projektilu daju žljebovi
cijevi u koje se usijeca vodeći prsten projektila. Kod oružja s glatkim cijevima
(minobacačima) kružna brzina mina postiže se zakrivlje-nošću krilaca koja
okreću minu tijekom leta kroz zrak. Kružna brzina projektila (n) mjeri se
brojem njegovih okretaja u sekundi (o/sek), a ista ovisi o:

početnoj brzini (v0), koja se mjeri u m/s;

koraku žlijeba (l), koji se mjeri u kalibrima (klb);

kalibru oružja (d).
Matematički izraz kružne brzine projektila je:

v0
n=
ld

77
 Iz matematičkog izraza vidljivo je da se kružna brzina projektila (n)
povećava:

povećanjem početne brzine (v0);

smanjivanjem koraka žlijeba (l) i kalibra oružja (d).

Dinamička os
O
δ tangenta
δ

putanja

Slika 33. Kružno kretanje projektila tijekom leta kroz zrak

78
 ČIMBENICI KOJI UTJEČU
NA v0, pmax i Dg

ŠTETNO DJELOVANJE BARUTNIH PLINOVA

Djelovanje barutnih plinova koji se ne utroše na koristan rad, a koji na

različite načine troše i oštećuju cijev, zatvarač i druge dijelove oružja naziva
se štetnim radovima.
U štetne radove ubrajaju se: trzanje, grijanje, trošenje, vibriranje i
pobakrivanje cijevi.

Shema 27. Štetni radovi barutnih plinova

Trzanje cijevi

Prilikom opaljenja metka, u unutrašnjosti cijevi razvija se visok tlak

barutnih plinova koji jednako djeluje na sve strane barutne komore. Kako je
cijev vatrenog oružja jedinstvena cjelina – izrañena u mono-bloku, tlak koji bi
djelovao samo na unutarnje zidove cijevi ne bi je pomaknuo s mjesta, već
bi ostala u stanju mirovanja.
U cijevi se nalazi projektil na čije dno djeluje tlak barutnih plinova koji
će ga i pokrenuti. Projektil će dobiti odreñenu brzinu i krenuti kroz unutra-
šnjost cijevi.
Dok projektil ne napusti usta cijevi, cijev oružja će zbog inercije protu-
trzajućeg sustava ostati u stanju mirovanja. Pri izlasku projektila iz cijevi,
tlak barutnih plinova koji djeluje na čelo zatvarača svladat će otpor plinske

79
kočnice i pokrenuti cijev unatrag. Kretanje cijevi unatrag, uzrokovano djelo-
vanjem tlaka barutnih plinova na stražnji dio cijevi naziva se trzanjem cijevi.
Trzanje prilikom opaljenja metka može se podijeliti u dva perioda, prvi i drugi.
Prvi period trzanja cijevi započinje pokretanjem projektila kroz cijev i
traje do prestanka naknadnog djelovanja barutnih plinova na dno projektila.
Taj period karakterizira kretanje projektila unaprijed, a cijevi unatrag.
U ovom periodu na cijev djeluju dvije sile:

sila tlaka barutnih plinova koja pomiče cijev unatrag;

sila otpora protutrzajućeg sustava koja se suprotstavlja kretanju
cijevi unatrag.
Sila otpora protutrzajućeg sustava sastoji se od:

sile inercije protutrzajućeg sustava (kočnice i povratnika);

sile trenja kojom se kočnica suprotstavlja kretanju cijevi unatrag.

Slika 34. Glavni dijelovi brodskog topa

Drugi period trzanja započinje prestankom naknadnog djelovanja

tlaka barutnih plinova i traje do povratka cijevi u polazni položaj. Kretanje
trzajućih dijelova unatrag traje sve dok sila otpora protutrzajućeg sustava
ne apsorbira silu trzanja cijevi. Tada započinje povrat cijevi unaprijed, sve
do njezinog povratka u položaj u kojemu se nalazila prije opaljenja metka.

80
 Apsorbiranje sile trzanja topničkih oružja i povrat cijevi u polazni
položaj obavlja protutrzajući sustav sa svojim dijelovima:

hidrauličnom kočnicom;

povratnikom.
Hidraulična kočnica ima zadaću usporavanja i zaustavljanja kretanja
cijevi unatrag, dok povratnik ima zadaću vraćanja cijevi u početni položaj,
onaj u kojemu se nalazila prije opaljenja metka.
Uz kočnicu i povratnik, koji se obično nalaze pričvršćeni za cijev top-
ničkih oružja, na usta cijevi montiraju se i plinske kočnice. Njihova je uloga
smanjenje energije trzanja.
Prema konstrukciji, plinske kočnice mogu biti: aktivnog, reaktivnog i
aktivno-reaktivnog tipa.

Plinska
kočnica

Aktivni
tip
Cijev nazad

Cijev naprijed

Hidraulični

Reaktivni
Hidraulična povratnik

tip
kočnica

reaktivni tip
Aktivnio-

Slika 35. Djelovanje protutrzajućeg sustava haubice

Energija trzanja trzajućeg sustava može se izračunati prema formuli:

q 2 ⋅ v0
2
Et =
2g ⋅ Q
Et = energija trzanja; q = težina projektila; v0 = početna brzina
projektila; Q = težina protutrzajućeg sustava; g = sila teža – gravitacija.
Iz navedene se formule vidi da energija trzanja:

raste s kvadratom brzine i težine projektila;

pada s težinom protutrzajućeg sustava.

81
 Da bi se trzanje smanjilo, potrebno ga je prenijeti na lafet topničkog
ili na kundak pješačkog oružja. Energija trzanja automatskog i poluautomat-
skog oružja vrlo je mala jer se njezin veći dio koristi za pokretanje sustava
za pražnjenje i ponovno punjenje cijevi.

Grijanje cijevi

Izgaranjem barutnog punjenja u barutnoj komori stvara se visoka

temperatura (do 3000 ºC) koja se jednim dijelom prenosi na zidove cijevi i
istodobno ih grije. Kod svakoga novoispaljenog topničkog metka temperatura
cijevi poveća se 5 – 10 ºC te se površinski sloj cijevi zagrije do oko 1000 ºC.
Osim prijenosa temperature barutnih plinova, na povećanje temperature
cijevi djeluje i disanje cijevi. Do disanja dolazi zbog prolaza barutnih plinova
izmeñu vodećeg prstena projektila i zidova cijevi. Povećanje temperature
cijevi utječe na povećanje:

brzine izgaranja i živosti baruta, čime se povećava domet projektila;

kalibra cijevi, zbog čega projektil gubi pravilno voñenje kroz cijev.

Slika 36. Djelovanje iz brodskih topova 400 mm Slika 37. Posljedice pregrijavanja cijevi

Povećanje brzine izgaranja, živosti baruta i kalibra cijevi bitno utječu

na povećanje rasipanja pogodaka na cilju. Da tijekom gañanja ne bi došlo
do pregrijavanja i oštećenja cijevi, svako oružje ima ograničen broj ispalje-
nja u minuti, odnosno režim paljbe.

82
 Shema 28. Uzroci i posljedice grijanja cijevi Shema 29. Uzroci i posljedice trošenja cijevi

Trošenje cijevi

Visoke temperature pri opaljenju, višestruko ponavljana zagrijavanja i

hlañenja cijevi te visok tlak i temperatura barutnih plinova nagrizaju i defor-
miraju unutrašnjost cijevi. Pri kretanju kroz cijev, projektil nailazi na hrapavu
površinu, a mlaz barutnih plinova produbljuje ranije stvorena ošte-ćenja
unutrašnjosti cijevi. Proces nagrizanja i deformiranja unutrašnjega površin-
skog sloja cijevi koji zbog eksploatacije postaje hrapav, ispucan i izbrazdan
zove se trošenjem cijevi. Uzroci trošenja cijevi mogu se podijeliti na: kemijsko,
toplinsko i mehaničko djelovanje barutnih plinova i projektila pri opaljenju.
Osim procesa opaljenja, na trošenje utječe i korodiranje cijevi koje izaziva
djelovanje okolne atmosfere. Erozivno djelovanje barutnih plinova osobito
je izraženo kod: prijelaznog konusa, početka žljebova i na ustima cijevi.
Zbog visoke temperature, tlaka i strujanja barutnih plinova cijev se postupno
troši i gubi svoja balistička svojstva. Povećava se početni prostor izgaranja,
što dovodi do smanjenja gustoće punjenja i povećanja kalibra cijevi.
Postotak trošenja cijevi odreñuje se pomoću mikrometra ili prema
broju ispaljenih metaka. U tablice gañanja topničkih oružja uneseni su
popravci daljine zbog smanjenja početne brzine (v0) projektila. Ako je
trošenjem početna brzina projektila smanjena više od 10% ili kad elipsa
rasipanja pogodaka naraste osam puta, smatra se da cijev više nije za
uporabu. U mjere za smanjenje trošenja cijevi mogu se ubrojiti: izrada cijevi
od čelika otpornog na visoke temperature, poliranje cijevi, uporaba barutnog
punjenja sa što manjom temperaturom izgaranja, izbor najpovoljnijeg profila
žljebova i vodećeg prstena projektila te pravilno održavanje.

83
Pobakrivanje cijevi

Vodeći prsteni topničkog projektila izrañenog od bakra ili košuljica

projektila streljačkog naoružanja mekši su od čelika od kojega je izrañena
cijev. Prilikom opaljenja dolazi do njihova urezivanja u cijev i taloženja sitnih
čestica bakra u pukotinama i napuklinama cijevi. Zbog visoke temperature
koja se razvija pri opaljenju metka, na stijenki cijevi stvara se bakrena obloga
koja jednim dijelom štiti cijev od djelovanja vlage, ali i onemogućuje pravilno
voñenje projektila kroz cijev. Ova se pojava naziva pobakrivanjem cijevi. Da
bi se spriječilo pobakrivanje, u barutno se punjenje kao sredstvo za smanjenje
pobakrivanja dodaje legura olova i kositra.

3000 Pre thodni Prvi Drugi p e riod N aknadni

i
v
e
ji
2500 c Puna dub ina žlije ba
aj
2000 n
e
š
o U sta cije vi
rt N ajv e ći tlak
1500
t
e
ti
1000 ze
t
n
I
500
Poče tak ožlje blje nja
0
0 2 ,5 3 5 10 15 20 25

Du ljin a cijev
Se riei s1
(kalib ri)

27
Grafikon 4. Intenzitet trošenja cijevi u odnosu na periode opaljenja

Slika 38. Posljedice

pobakrivanja cijevi

27
Izvor: Izvor: D. Pavlović: Osnovi konstrukcije artiljerijskog naoružanja. SSNO. Beograd,
1983. Sl. 19.

84
 NEISKORIŠTEN RAD

Iz krivulje tlaka barutnih plinova može se vidjeti da u trenutku izlaska

projektila iz cijevi jedan dio tlaka barutnih plinova ostaje neiskorišten, tj. nije
izvršio koristan rad na davanju početne i kružne brzine projektilu. Već je
rečeno da od ukupnog postotka plinova koji se stvore izgaranjem barutnog
punjenja neiskorišteno ostaje oko 40%. Ovaj neiskorišten tlak barutnih plinova,
poslije izlaska projektila iz cijevi, vrlo brzo opada uz stvaranje bljeska.
Teorijski, da bi se ovaj tlak mogao iskoristiti, za istu količinu barutnog
punjenja bilo bi potrebno izraditi dulju cijev. Meñutim, u takvoj produljenoj
cijevi, tlak bi pri kretanju projektila naprijed opadao i njegova bi veličina bila
manja od veličine otpora koji se javlja pri kretanju projektila kroz cijev. Ukoliko
bi se cijev produljila, više od duljine naknadnog djelovanja barutnih plinova,
projektil ne bi dobio veću početnu brzinu, (v0), već bi se ona smanjila.
Pri konstrukciji topničkog oružja vodi se računa da projektil na čitavom
putu kroz cijev ima progresivno kretanje. Radi toga je nemoguće izbjeći
gubitak energije barutnih plinova.
2
e qv0
Iz formule za rad barutnih plinova K = =
E 2(427wΘ g )
vidljivo je

da se koristan rad (e) povećava s kvadratom početne brzine projektila (v0).

Stoga, bez obzira na to što će dio barutnih plinova neiskorišten izići iz
cijevi, ne bi se smjelo dozvoliti da se početna brzina projektila smanji.

UTJECAJ RAZLIČITIH ČMBENIKA NA BRZINU,

MAKSIMALNI TLAK I DALJINU GAðANJA

Balističari su stoljećima težili povećati početnu brzinu projektila, tlak

barutnih plinova i daljinu gañanja. Istodobno, pokušavali su smanjiti neisko-
rišten rad barutnih plinova. Maksimalna brzina projektila suvremenih klasičnih
topova je oko 1500 m/s, tlak barutnih plinova je oko 3000 bara, a pri opaljenju
plinovi razvijaju energiju od 10 MJ. Ovisno o kalibru, maksimalna daljina
gañanja topništva velikog dometa je od 20 do 90 km. Uporabom reaktivnog
streljiva ERGM (Extended Range Guided Munition) i AGS (Advanced Guns
Systems) njihov domet dodatno se povećao (za oko trećinu dometa). Na

85
početnu brzinu, tlak i daljine gañanja može se utjecati konstrukcijom oružja
i streljiva ili načinom rukovanja.
Neki od načina povećavanja poželjnih i smanjenja nepoželjnih balisti-
čkih parametara topništva su:

promjena duljine cijevi;

promjena oblika barutnih zrnaca;

promjena težine barutnog punjenja;

promjena volumena barutne komore;

promjena težine projektila;

promjena temperature barutnog punjenja.

v0, pmax i Dg max

Shema 30. Mogućnosti utjecaja na v0, pmax i Dg max

Promjena duljine cijevi

Tlak barutnih plinova na dno projektila predstavlja koristan rad barutnih

plinova. Ako se cijev produlji tako da se osim prethodnoga, prvog i drugog
perioda opaljenja iskoristi i naknadno djelovanje barutnih plinova, može se
povećati i površina njihova korisnog rada. Tada maksimalni tlak ostaje
nepromijenjen, a dopunski rad plinova koristi se za povećanje početne
brzine projektila (od v0 na vmax).
Koliko će biti povećanje početne brzine projektila produljenjem cijevi,
ovisi i o vrsti baruta. Početna brzina projektila koju daje progresivni (živi)
barut veća je od one koju daje degresivni (lagani) barut. Na temelju ovoga

86
može se zaključiti da je rad progresivnih (živih) baruta ekonomičniji od rada
baruta s konstantnim ili degresivnim izgaranjem.
Produljenje cijevi radi povećanja početne brzine projektila uzima se
u obzir pri konstrukciji oružja, stoga tenkovski, protutenkovski i PZO topovi,
koji trebaju imati veću početnu brzinu, imaju i dulje cijevi. Oni koriste barutna
punjenja od živog ili progresivnog baruta. Povećanje početne brzine osigurava
položeniju putanju projektila, što dovodi do manjeg rasipanja pogodaka i
povećanja preciznosti gañanja oružja.
Produljenje cijevi oružja može umanjiti taktičke značajke oružja, kao
što su, primjerice, manevarska sposobnost i druge, zbog čega je produljenje
ograničeno do odreñene granice. Pokusima je dokazano da produljenje cijevi
za 1% povećava početnu brzinu projektila za 0,25%.

Tlak (bar)

28
Grafikon 5. Utjecaj produljenja cijevi na povećanje početne brzine projektila

28
Izvor: Stipe ðonlić: Temelji unutarnje balistike L – 91. ZIO HRM. Split, 2002.

87
 Slika 39. Ispaljenje projektila
iz samohodne haubice

Promjena težine barutnog punjenja

ili gustoće punjenja

Gustoća barutnog punjenja je odnos izmeñu ukupne težine barutnog

punjenja i volumena barutne komore. Promjenom težine barutnog punjenja
mijenja se količina barutnih plinova. To uzrokuje promjenu maksimalnog
tlaka, početne brzine projektila i maksimalne daljine gañanja. Promjena težine
barutnog punjenja primjenjuje se kod posluspojenih i dvodijelnih metaka, kod
kojih je to omogućeno konstrukcijom. Maksimalnim odnosno punim punjenjem
gañat će se ciljevi na maksimalnim daljinama gañanja oružja. Za gañanje
ciljeva na manjim daljinama gañanja koristit će se manja punjenja, tj. manji
broj vrećica barutnog punjenja, što se postiže vañenjem odnosno izdvajanjem
odreñenog broja vrećica barutnog punjenja od punog punjenja. Kod topni-
čkih oružja bivšega Istočnog bloka najmanje je bilo n-to, a najveće puno
punjenje, koje je imalo maksimalan broj vrećica baruta. Kod oružja NATO
proizvodnje, najmanje je 1., a najveće n-to punjenje. Vrećice koje su izdvo-
jene iz metka i nisu iskorištene, poslije gañanja uništavaju se spaljivanjem.

88
Promjena volumena barutne komore

Povećanje volumena barutne komore cijevi posljedica je njezine duge

uporabe, zbog čega se ona haba. Povećanjem barutne komore smanjuje
se gustoća barutnog punjenja, brzina izgaranja i maksimalni tlak. To dovodi
do smanjenja v0 i maksimalne daljine gañanja oružja. Podaci u tablicama
gañanja dani su za nova oružja. Uz tablice za nova oružja, mogu se naći i
popravci početne brzine zbog povećanja volumena barutne komore. Prije
početka gañanja mjeri se promjena volumena barutne komore. Pomoću
tablica gañanja oružja odreñuje se koliko će projektil pasti bliže od pred-
viñene daljine gañanja za novo oružje. Kako bi projektil pao na željenu daljinu,
za odreñeni popravak povećava se elevacija cijevi – daljinar. Do smanjenja
barutne komore može doći i nepotpunim zbijanjem metka u cijev oružja.
Takve se pogreške umanjuju kvalitetnom obukom poslužitelja na topu – punitelja.

Grafikon 6. Grafikon za izbor punjenja

Opadanje početne brzine (%) u ovisnosti o produljenju

barutne komore (mm) i punjenja
Opadanje
v0 ∆
-1 % -2% -3% -4% -5%
(mm)
Puno pun. 10 26 53 210 600
1. punjenje 6 14 29 56 218
2. i 3. punj. 19 364 689 725 754
4. punjenje 4 34 470 680 719

29
Tablica 10. Odstupanje početne brzine

29
Izvor za izradu grafikona i tablice je tablica gañanja za top T-130 mm M-46 VIZ.
Beograd, 1984.

89
Promjena temperature barutnog punjenja

Temperatura barutnog punjenja utječe na promjenu početne brzine i

krajnjeg dometa projektila. Porastom temperature barutnog punjenja povećava
se brzina izgaranja barutnog punjenja i brzina oslobañanja barutnih plinova
pri čemu rastu živost baruta i početna brzina projektila. Pokusi i proračuni
za izradu tablica gañanja topničkih oružja obično su rañeni za temperaturu
zraka i baruta od 15 ºC. Pokusima je utvrñeno da povećanje temperature
barutnog punjenja za (∆tb = 10 ºC) povećava početnu brzinu projektila za
1%. Da bi se utvrdilo koliko trenutačna temperatura zraka i baruta odstupaju
od tablične, prije gañanja mjere se bitničkim termometrom. U tablicama
gañanja nalaze se podaci o odstupanju daljine gañanja za svakih 10 ºC.
Dobiveni se popravci uračunavaju te se povećanjem ili smanjenjem daljine
gañanja korigira početna elevacija cijevi.

Promjena težine projektila

Na promjenu početne brzine može se utjecati i promjenom težine

projektila. Projektil za topnička oružja trebao bi težiti u skladu s težinama
navedenima u tablicama ga-
ñanja oružja. Svi projektili
Težinska oznaka istog tipa takoñer bi trebali
= Normnalna biti jednake težine. Tijekom
proizvodnje dogaña se da
Kalibar, vrsta oružja Šifra streljiva projektili manje ili više od-
i eksploziva stupe od normalne (tablične)
Vrsta , serij. broj težine. Nakon preciznog mje-
i model eksploziva renja, projektili koji odstupaju
od normalne (tablične) težine
obilježavaju se s "+", "-" ili
"N". To označava da su ti
projektili teži, lakši ili da se
nalaze u okvirima normalne
težine.
Slika 40. Projektil haubice 155 mm težinske oznake +

90
 Projektili čija težina ne prelazi više od 1% tablične mase obilježavaju
se kao projektili normalne težine. Povećanje težine projektila smanjuje njego-
vu početnu brzinu, a time i njegov domet. Manja težina projektila povećava
njegovu početnu brzinu, a time i domet. Popravak zbog odstupanja težine,
koja se nalazi otisnuta na košuljici projektila, uzima se iz tablice gañanja
oružja. Ovisno o tomu je li riječ o težinskoj oznaci projektila (+) ili (-), popravak
se dodaje ili oduzima od tabličnog kuta za normalnu, tabličnu daljinu
gañanja.

TABLICA ODSTUPANJA TEŽINE PROJEKTILA

ZA TOP 13O mm M-46

Odstupanje u % Oznaka Masa projektila

(od tablične mase) mase (kg)

Teža za 2,33 do 3% ++++ 34,179 – 34 402

Teža za 1,66 do 2,33% +++ 33,957 – 34,179

Teža za 1 do 1,66% ++ 33,734 – 33,957

Teža za 0,33 do 1% + 33,511 – 33,734

Teža ili lakša za 0,33% N 33,511-33,289

Lakša za 0,33 do 1% - 33,289 – 33,066

Lakša za 1 do 1,66% -- 33,066 -32,843

Lakša za 1,66 do 2,33 % --- 32,843 – 32,621

Teža za 2,33 do 3% ---- 32,621 – 32,398

Kod projektila zapadnog podrijetla, projektili normalne težine (N)

??
obilježavaju se kvadratićima (kao na slici desno)

Tablica 11. Odstupanje težine projektila

Izvor za tablicu : Tablica gañanja za top T-130 mm M-46 (str. 35)

91
 TENDENCIJE RAZVOJA MODERNOG
TOPNIŠTVA

Ograničeno fizičkim zakonima i cijenom, konvencionalno topništvo

gotovo je dosegnulo krajnje granice svojega razvoja. Lansiranje topničkih
projektila ograničeno je na brzine od 1,5 km/s uz domet do 90 km (50 NM).
Domet konvencionalnog topništva produljen je uporabom reaktivnih streljiva:
ERGM (Extended Range Guided Munition) i AGS (Advanced Guns Systems)
koja mogu ispaljivati raketno-pogonjene topničke projektile. Cijena ovih
streljiva je preko 1000 USD po milji dometa, što čini takvu opciju neprihva-
tljivom iznad odreñenih granica.
Prema konceptu Američke ratne mornarice za XXI. stoljeće – Sea
Power:

pomorske snage moraju nastaviti proces proširivanja operativne
osnovice s obalnog područja na 200 milja (370 km) duboko u
kopno i više;

buduće vojne operacije zahtijevat će pokrivanje oko tisuću ciljeva
dnevno.
Za dostizanje tih standarda krajem prošlog stoljeća oni su započeli
razvoj novih tehnologija

POMORSKA SILA
21.STOLJEĆA

POMORSKI ŠTIT

VJEŽBE

RATOVANJE SNAGE POMORSKI UDARI

PODUHVATI

POMORSKO BAZIRANJE

Slika 41. Koncept američke mornarice za XXI. stoljeće

92
 Najdalje su išli u razvoju elektromagnetskih tračnih topova čiji su
prototipovi već završeni. Ispitivanja pokazuju:

kinetička energija projektila EM topa veća je 3 – 5 puta od dana-
šnjih topničkih sustava;

posrednim gañanjem mogu gañati do 370 km, neposrednim do
15 km;

metak čija je v0 = 2,5 km/s može ostvariti brzinu paljbe od 6
metaka u minuti;

izrada im je do 50% jeftinija od izrade raketa te ERGM i AGS sus-
tava streljiva.
Spomenute i druge prednosti elektromagnetskih topova, uz njihovu
relativno jeftinu izradu, pokazuju smjer u kojemu se danas razvijaju moderni
topnički sustavi.

Slika 42. Djelovanje

elektromagnetskog topa

LET NAD ATMOSFEROM

Umanjuje mogućnost ometanja GPS
i olakšava pronalazak cilja

h
=
1
5
0
km

Nadzvučno ispljenje Nadzvučni udar

v=7,5 Maha (2500 m/s) v=5 Maha (1700 m/s)

PG doPG
200doNM
200 NM(370 Gađanjepokretnih
Gađanje pokretnihii
(370
km)km) nepokretnihciljeva
nepokretnih ciljeva
66min
minxx7,5
7,5Maha
Maha

Slika 43. Karakteristike leta kinetičkog projektila elektromagnetskog topa

93
 PROVJERIMO SVOJE ZNANJE
BARUTI I ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA Vo, Pmax i Dg
1. Kako se troši rad barutnih plinova?
2. Što je koristan rad barutnih plinova i na što se on troši?
3. O čemu ovisi veličina korisnog rada barutnih plinova?
4. O čemu ovisi kružna brzina barutnih plinova?
5. Kako dolazi do štetnog rada i na što se on troši?
6. Zašto dolazi do trzanja cijevi unatrag?
7. Što je protutrzajući sustav oružja i od čega se sastoji?
8. Koje tipove plinskih kočnica poznaješ?
9. Gdje se prenosi sila trzanja: kod topova, kod puške, kod automatskog
oružja?
10. Koji su uzroci, a koje štetne posljedice grijanja cijevi?
11. Koji su uzroci, a koje štetne posljedice trošenja cijevi?
12. Koji su uzroci pobakrivanja cijevi i kako se umanjuju njegove
posljedice?
13. Kako se može smanjiti udio neiskorištenih radova barutnih plinova?
14. Kako produljenje cijevi utječe na povećanje početne brzine projektila?
15. Kakav utjecaj na početnu brzinu i domet projektila imaju promjene
težine baruta, volumena barutne komore, težine projektila i temperature
barutnog punjenja?
16. Koliki su tablična temperatura i tlak zraka?
17. U kojem se smjeru razvijaju moderni topnički sustavi?

94
VANJSKA
BALISTIKA

95
 KRETANJE PROJEKTILA

Vanjska balistika proučava zakonitosti kretanja projektila kroz zrak

od trenutka njegova izlaska iz cijevi ili od prestanka djelovanja barutnih
plinova do trenutka kad projektil udari u cilj ili u prepreku.
Direktne zadaće vanjske balistike su:

proučavanje značajki i pronalaženje mogućnosti izračuna pojedi-
nih elemenata putanje;

proučavanje i matematičko odreñivanje sila koje djeluju na let pro-
jektila kroz zrak.
Indirektne zadaće vanjske balistike koje podupiru provedbu direktnih
zadaća su:

razvijanje metoda i sredstava mjerenja najznačajnijih veličina koje
karakteriziraju putanju i uvjete leta projektila;

odreñivanje diferencijalnih koeficijenata i popravaka daljine i pravca
gañanja te opskrba korisnika tablicama gañanja;

definiranje konstrukcijskih značajki projektila kako bi u odreñenim
uvjetima uz što manje rasipanje dostigli traženi domet.
Na projektil pri njegovu kretanju kroz zrak, pored početne brzine,
djeluju još i sila teža i otpor zraka, što ga čini vrlo složenim za izučavanje.
Zbog toga se različiti utjecaji na let projektila izučavaju parcijalno. Najprije
će se izučavati kretanje projektila kroz zrakoprazni prostor, a zatim i kretanje
projektila kroz zrak.
Prije nego se pristupi izučavanju kretanja projektila, potrebno je
upoznati se s temeljnim definicijama, oznakama i pojmovima koji se koristite
u vanjskoj balistici i u topništvu uopće.

96
 Shema 31. Zadaće vanjske balistike

ELEMENTI PUTANJE PROJEKTILA

Putanja projektila je krivulja u prostoru koju opisuje težište projektila

na svojem putu od polazne do padne točke. Putanja projektila uvijek se
prikazuje u vertikalnoj projekciji, pri čemu se koristi pravokutni koordinatni
sustav.

PUTANJA PROJEKTILA
crta gađanja
S
Tjeme

Ys
Polazna R
Vo U
? horizont udarne točke
O Xs
Xp P

Slika 44. Elementi putanje projektila

97

Polazna točka (O) nalazi se u središtu usta cijevi.

Horizont polazne točke je horizontalna ravnina koja prolazi kroz
polaznu i padnu točku (OP).

Tjeme putanje (S) je najviša točka na putanji projektila.

Ordinata tjemena putanje (Ys) je najmanji razmak od tjemena putanje
(S) do horizonta polazne točke (O).

Apscisa tjemena putanje (Xs) je najmanji razmak od polazne točke (O)
do projekcije tjemena putanje (S) na horizont polazne točke.

Padna točka (P) je točka u kojoj padajući krak putanje siječe horizont
polazne točke.

Udarna točka (U) je točka na putanji projektila u kojoj projektil udara u
prepreku ili cilj.

Horizont udarne točke je horizontalna ravnina koja prolazi kroz udarnu
točku (U).

Točka rasprsnuća (R) je točka na putanji projektila u kojoj se projektil
rasprskava (pri gañanju tempirnim granatama).

Penjući krak je dio putanje projektila od polazne točke (O) do tjemena
putanje (S).

Padajući krak je dio putanje projektila od tjemena putanje (S) do
padne točke projektila (P).

Shema 32. Elementi putanje projektila (crte i kutovi)

98

Crta/pravac30 gañanja je produljenje osi cijevi prije opaljenja metka.

Ravnina gañanja je vertikalna ravnina koja prolazi kroz crtu gañanja.

Crta/pravac polaza projektila je produljenje osi cijevi kroz točku (O).

Tangenta putanje je tangenta bilo koje točke (B) na putanji projektila.

Crta/pravac pada projektila je tangenta putanje u padnoj točki
projektila (P).

Crta/pravac udara je tangenta putanje u udarnoj točki (U).

Crta/pravac nagiba je tangenta na nagib zemljišta u udarnoj točki (U).

Crta/pravac cilja je crta koja spaja polaznu točku (O) s ciljem.

Polazni kut (α) je kut izmeñu crte polaza projektila i horizonta polazne
točke (O). Polazni kut dobije se zbrajanjem odskočnoga kuta i
elevacijskog kuta (α =E+
).

Elevacijski kut (E) je kut izmeñu crte gañanja i horizonta polazne točke
(O). Elevacijski kut dobije se zbrajanjem tabličnog kuta i mjesnog kuta
( E = T + s).

Odskočni kut (
) je kut izmeñu crte gañanja i crte polaska projektila.

Tablični kut (T) je kut izmeñu crte cilja i crte gañanja. Prilikom ciljanja
tablični kut zauzima se na daljinaru topničkog oružja.

Mjesni kut (S) je kut izmeñu crte cilja (OU) i horizonta polazne točke
(OP). Prilikom ciljanja mjesni kut zauzima se na mjesnoj napravi
topničkog oružja.

Padni kut (Θc) je kut izmeñu crte pada projektila i horizonta polazne
točke (OP).

Tangentni kut (Θ) je kut izmeñu tangente i horizonta točke na putanji
(B).

Relativni padni kut (ε) je kut izmeñu crte udara projektila i crte cilja.

Udarni kut (Q) je kut izmeñu crte udara projektila i crte nagiba
zemljišta. Pri padu projektila pod malim udarnim kutom, on u prepreku
udara bočnom stranom pa prilikom gañanja dolazi do rikošeta ili
laganja njegova upaljača.

Kut nagiba zemljišta (n) je kut izmeñu crte nagiba i horizonta polazne
točke.31

30
Pravac je crta koja povezuje dvije točke na putanji projektila. Njegov smjer ovisi o položaju
prednjeg u odnosu na zadnji dio (usta i zadnjak) cijevi i sili kojom projektil iz nje izbacujemo.
31
Ciljevi iza zaklona i na zadnjim nagibima gañaju se elevacijskim kutovima iznad 45°
(gornjom grupom kutova može se gañati minobacačima ili haubicama).

99
 PARABOLNA TEORIJA

Parabolna teorija je pojednostavnjeno razmatranje kretanja projektila

k cilju, a prikazuje studiju gibanja projektila u zrakopraznom prostoru – vakuumu.
Teorija se razvija pod pretpostavkama:

da je ubrzanje sile teže (g) konstantno i iznosi 9,81 m/s2 ;

da se projektil kreće u zrakopraznom prostoru odnosno da na njega
ne utječu sile otpora zraka;

problem gibanja projektila svodi se na gibanje njegova težišta.
Parabolna teorija je osnova za razumijevanje i matematički prikaz
kretanja projektila u zračnom prostoru. Ako bi se u zrakoprazni prostor pod
bilo kojim kutom ispalio projektil, on bi se kretao početnom brzinom dobi-
venom pri napuštanju usta cijevi. Pod pretpostavkom da na njega ne djeluju
nikakve druge sile, nastavio bi se kretati ravnomjerno i pravocrtno do u
beskonačnost.

Shema 33. Parabolna teorija

100
 32
Grafikon 7. Konstruiranje putanje projektila u zrakopraznom prostoru

Projektil koji ima početnu brzinu (v0) u zrakopraznom prostoru, prelazit

će u jednakim vremenskim intervalima jednak put. Za neko vrijeme (t) projektil
će prijeći put:

s = vot
s = prijeñeni put; v0 = početna brzina projektila u m/s; t = vrijeme leta
projektila u sekundama.
Pored početne brzine (v0), na projektil će djelovati i sila teža.
Neovisno o njegovoj težini i brzini kretanja, projektil će uvijek padati u odnosu
na početni pravac kretanja. Visina padanja za bilo koji vremenski interval bit
će jednaka putu koji bilo koje tijelo prelazi pri slobodnom padu.
Matematički izraz za visinu pada projektila ovisno o vremenu leta
bit će:

gt 2
h=
2
g = ubrzanje sile teže (9,81 m/s); t = vrijeme leta, odnosno padanja.

32
Izvor :Ž.Seretinek; Vanjska balistika,lekcija, L-153 HVU –odsjek HRM Split 2009

101
 Prema tome, visina padanja bila bi:

na kraju prve sekunde: h1 = 4,9 m;

na kraju druge sekunde: h2 = 19,6 m;

na kraju treće sekunde: h3 = 44,1 m;

na kraju četvrte sekunde: h4 = 78,4 m; itd.

Značajke putanje projektila u zrakopraznom

prostoru – vakumu

Putanja je krivulja koju pri kretanju projektil opisuje svojim težištem.

U zrakopraznom prostoru ona će imati oblik parabole koja je simetrična u
odnosu na ordinatu tjemena.

Grafikon 8. Konstrukcija putanje u zrakopraznom prostoru

102
 33
Grafikon 9. Značajke putanje u zrakopraznom prostoru

Značajke putanje u zrakopraznom prostoru bit će:

penjući krak parabole bit će jednak padajućem kraku (OS = SP);

brzina projektila na putanji pada do ordinate tjemena putanje, a
poslije raste do padajuće točke;

krajnja brzina projektila bit će jednaka početnoj brzini (v0 = vp);

polazni kut bit će jednak padnom (θo = θp);

tangentni kut na tjemenu putanje (S) bit će jednak nuli;

najveći domet (Dmax) bit će pod polaznim kutom (θo) od 45°;

tangentni kutovi točaka s jednakim koordinatama bit će jednaki;

vrijeme leta do tjemena putanje bit će jednako polovini vremena
leta projektila (OP); tjeme (S) bit će na sredini putanje (xs = ys) i
najviša je točka (h max) na putanji.

33
Izvor: S. ðonlić, Temelji vanjske balistike - lekcija L-89. ZIO HRM. Split, 2002(slikei25i 27)

103
Jednadžba putanje projektila u zrakopraznom
prostoru – vakumu

Za proučavanje kretanja projektila u zrakopraznom prostoru, u kojemu

na projektil djeluju samo početna brzina i sila teža, potrebno je izvesti
jednadžbu ove putanje i odrediti koordinate pojedinih točaka na putanji u
odnosu na apscisu (x) i ordinatu (y).
Da bi se izvela ova jednadžba, potrebno je postaviti pravokutni
koordinatni sustav s pretpostavkom da je početak u polaznoj točki O, a
apscisna os (x) u horizontu oružja.
Pretpostavka je da je polaznim kutom projektilu dana početna
brzina v0. Cilj će biti odreñivanje položaja projektila, poslije izlaska iz cijevi
oružja, u sekundi t. Već je istaknuto da ako na projektil ne bi djelovala sila
teža, već samo početna brzina projektila, on bi se kretao pravocrtno, ravno-
mjernom brzinom. U ovom slučaju za t sekundi prešao bi put ON = v0 t i
našao se u točki N. Kako na projektil pored početne brzine djeluje i sila teža
(g), on će za t sekundi pasti za visinu

gt 2
h = NS = i stvarno će se naći u točki S.
2

34
Grafikon 10. Putanja projektila u zrakopraznom prostoru

34
Izvor: Željko Seretinek: Vanjska balistika. Lekcija – 153. HVU. Odsjek HRM. Split, 2009.

104
 Na shemi se može vidjeti da će koordinate točke S biti:

apscisa xs = OK;

ordinata ys = KS.

Da bi se mogla odrediti vrijednost ovih koordinata, potrebno je razmo-

triti trokut OKN u kojem je poznata hipotenuza ON = vo ⋅ t i kut KON = α .
OK
Na temelju trigonometrijske funkcije cos α = slijedi da je:
ON

OK = ON ⋅ cos α
xs = vo ⋅ t cosα
Na shemi se može vidjeti da je ys = KS = KN - NS.

KN
Iz trigonometrijske funkcije sin α = slijedi da je:
ON

KN = ON ⋅ sinα
Ako se u jednadžbi KS = KN - NS vrijednost KS zamijeni sa y, KN sa
gt 2
vo ⋅ t ⋅ sin α , a umjesto NS uvrsti vrijednost dobije se
2

gt 2
y = vot sinα −
2

već je poznat izraz za x = vo ⋅ t cosα

Ako se izrazi odnose na apscisu (x) i ordinatu (y) iste putanje, vrijeme
leta (t) u oba izraza bit će jednako (tx = ty).

105
Iz matematičkog izraza za apscisu x = vo ⋅ t cosα izraz za t bit će

x x2
t= ⇒ t = 2
2
vo cosα vo cos2 α
Uvrštenjem izraza za vrijeme (t) u izraz za ordinatu

x x2
y = vo sinα − g
vo cosα 2vo cos2 α
2

dobit će se konačni matematički izraz.

Kako je iz trigonometrije poznato da je: tgα = sin α konačni izraz za

cos α
putanju projektila u zrakopraznom prostoru bit će:

gx2
y = x ⋅ tgα −
2vo cos2 α
2

Ako je osim početne brzine Vo poznat kut α pod kojim je projektil

izbačen iz cijevi, mogu se odrediti vrijednosti koordinata x i y za bilo koju točku
putanje. Za svaku daljinu gañanja x moći će se izračunati tjeme putanje y i
obrnuto.
Ako se analizira jednadžba putanje projektila u zrakopraznom prostoru,
uočava se da je ona funkcija polaznog kuta ( α ), početne brzine (v0) i
ubrzanja sile teže (g) te da putanja projektila ovisi o:

polaznom kutu ( α ) i

početnoj brzini (v0).

106
 Opći oblik kvadratne jednadžbe: y = Ax 2 + Bx + C , konstante A,
B i C u jednadžbi putanje u zrakopraznom prostoru bit će:
g
A=− ; B = tgα ; C = 0
2v0 cos2 α
2

Poznavajući karakteristike kvadratnih jednadžbi, iz navedene formule

zaključuje se da će:

putanja projektila u zrakopraznom prostoru imati oblik parabole;

parabola prolaziti kroz koordinatni početak (C = 0);

njezina os simetrije biti paralelna s osi OY.
Na temelju navedenog može se zaključiti da je putanja projektila u
zrakopraznom prostoru krivulja simetrična u odnosu na ordinatu tjemena
putanje y.

25
S gx 2
y =Yxtgα tg
X∙
= X∙ − αα––2
tg
2v0 cos 2 α
20
v02 sin α
x= x=
g
15
Y (h)

v02
maxx=max =
X max
10 g
Y-Values

Vo
5 Vo

O α α P
0
0 2000 4000 6000 8000 10000
X (Dg)

35
Grafikon 11. Konstrukcija putanje projektila u zrakopraznom prostoru – parabole

35
Izvor: Ž. Seretinek: Vanjska balistika, lekcija L – 153. HVU. Odsjek HRM. Split, 2009.

107
Elementi putanje projektila

Da bi se mogla izračunati daljina od polazne do padne točke u

horizontu polazne točke x (daljina gañanja), polazi se od pretpostavke da je
y u padnoj točki jednak 0.
gx 2
Za (y = 0) jednadžba putanje bit će: x ⋅ tgα − =0
2vo cos 2 α
2

 gx 
Izlučivanjem x ispred zagrade dobit će se izraz x ⋅  tgα − =0
 2v0 cos α 
2 2

Iz ove kvadratne jednadžbe mogu se dobiti dva rješenja.

Prvo je x = 0 i predstavlja polaznu točku putanje u točki O. Matematički

izraz za točku na putanji ili padnu točku P može se dobiti ako se iz ove
druge jednadžbe izrazi vrijednost x. Nakon prebacivanja vrijednosti x na
lijevu, a ostatka izraza na desnu stranu jednadžbe, krajnji izraz za x bit će:

tgα 2v02 cos2 α

x=
g

sin α tgα 2v02 cos2 α

Kako je tgα = dobit će se izraz x=
cos α g

Kako je 2 sin α cos α = sin α , njihovom zamjenom dobit će se konačni

izraz:

v02 sin 2α v02

x= ili x = sin 2α
g g
Iz ove se jednadžbe može izračunati kolika će biti daljina gañanja,
ovisno o početnoj brzini i polaznom kutu projektila. Pri konstantnoj početnoj
brzini v0, povećavanjem sinusa 2α, povećava se i vrijednost daljine gañanja
X. Iz trigonometrije je poznato da je najveća vrijednost sinusa 1 (za kut

108
sin 2α = 90°), pa će Xmax biti najveća za kut α = 45°. Maksimalna daljina
gañanja tada će ovisiti samo o početnoj brzini projektila, a njezin matematički
izraz bit će:

v02
xmax =
g

PROVJERIMO SVOJE ZNANJE

KRETANJE PROJEKTILA U ZRAKOPRAZNOM PROSTORU – VAKUUMU
1. Koje su direktne zadaće vanjske balistike?
2. Koje su indirektne zadaće vanjske balistike?
3. Što je putanja projektila?
4. Koje su značajne točke i parametri putanje projektila?
5. Definiraj: polaznu točku, početnu brzinu, polazni kut, tjeme putanje,
polazni i padajući krak putanje?
6. Što je parabolna teorija i na kojim se pojednostavnjenjima temelji?
7. Kako se odreñuje put koji bi projektil prešao u zrakopraznom
prostoru?
8. Kako izgleda putanja projektila u zrakopraznom prostoru na koju
djeluju početna brzina i sila teža?
9. Kako se izračunava visina pada projektila (h) pod utjecajem sile teže?
10. Kako glasi matematički izraz za daljinu (X) , a kako za visinu (Y)
projektila na odreñenoj točki parabole?
11. Nabroji pet osnovnih svojstava parabole?

109
 KRETANJE PROJEKTILA U
ZRAČNOM PROSTORU

Kretanje projektila u zračnom prostoru odvija se pod djelovanjem

sile otpora zraka i sile teže. Razmatranja leta projektila kroz zrak prikazat
će se koristeći odreñene pretpostavke i pojednostavnjenja:

projektil će se promatrati kao točka;

Zemlju će se smatrati ravnom i nepokretnom plohom;

od sila koje djeluju na projektil razmatrat će se samo njegova
težina i sila otpora zraka;

atmosfera će biti stabilna:
− bez utjecaja vjetra;
− promjene atmosferskih uvjeta s visinom bit će standardne.
Prilikom gañanja na većim daljinama, zanemarivanje ovih utjecaja
dovelo bi do većih odstupanja pa se neka od pojednostavnjenja uračunavaju
u početne elemente za gañanje.

Shema 34. Pojednostavnjena teorija kretanja u zračnom prostoru

110
 Projektil, krećući se kroz zrak, nailazi na čestice zraka koje po zakonu
inercije teže održati svoj raniji položaj.
Zbog ovoga se čestice zraka ne uspijevaju odmah razdvojiti pod
djelovanjem oštrog vrha projektila, već se i one na dijelu putanje kreću
zajedno s projektilom. Kako projektil u svojem kretanju nailazi na nove čestice
zraka, tako se ispred vrha projektila stvara sloj zgusnutog zraka. Čestice
zraka koje dodiruju stijenke projektila kao da se uz njega lijepe i tako
stvaraju tanak sloj zgusnutog zraka.
Izmeñu sloja zgusnutog zraka i susjednih čestica zraka nastaje
trenje. Kad sila trenja postane veća od sile vezivanja zraka sa stijenkama
projektila, zgusnuti sloj zraka odvaja se od stijenke projektila. Odvojeni sloj
zraka ne uspijeva se sastaviti neposredno iza dna projektila. Zbog toga se
iza projektila stvara prostor sa smanjenim tlakom. Popunjavajući razrijeñeni
prostor, čestice zraka stvaraju kovitlace/virove koji usporavaju let projektila.

Slika 45. Let projektila kroz zrak

Slika 46. Utjecaj otpora zraka i gravitacije na kretanje projektila

111
 ATMOSFERSKI UTJECAJI

Na let projektila kroz zrak utječu meteorološki uvjeti: temperatura,

tlak, vlažnost zraka i vjetar. Njihova se vrijednost može izmjeriti mjernim in-
strumentima: termometrom, barometrom, vjetromjerom, sekundomjerom i sl.
Kako bi projektil pao u željenu točku, prije gañanja odreñuje se od-
stupanje veličina spomenutih meteoroloških utjecaja od standardnih prema
kojima su izrañene tablice gañanja za oružje kojim će se gañati.36 Ti popravci
početnih elemenata putanje po pravcu i daljini, u odnosu na standardne –
tablične, koji se uračunavaju u početne elemente za gañanje, nazivaju se
meteo-balističkim popravcima. Njihov će se utjecaj razmatrati u poglavlju o
balistici na cilju. Osim meteo-balističkih popravaka, na projektil tijekom leta
utječu i stalni parametri otpora zraka: trenje, gustoća (tlak zraka) i brzina
zvuka. Njihov se utjecaj ne uračunava u početne elemente za gañanje, već
se na njih utječe odreñivanjem oblika i dimenzija projektila.

Utjecaji projektila

Temeljni otpori koje projektil svladava pri kretanju kroz zrak su:

potiskivanje zraka koji se zbog inercije nije stigao razmaknuti ispred
projektila;

razmicanje čestica zraka u stranu;

svladavanje usporavajućeg djelovanja razrijeñenog prostora koji se
stvara neposredno iza dna projektila;

svladavanje trenja izmeñu zraka i površine projektila.
Kako bi otpor zraka na projektil bio što manji, većina modernih pro-
jektila bit će izduženoga vretenastog oblika. Srednji dio projektila obično je
cilindričnog, dok su prednji i zadnji dio i konusnog ili oživalnog oblika. Izmeñu
srednjeg i zadnjeg dijela projektili imaju vodeći prsten, koji im svojim usije-
canjem u vodište cijevi daje obrtnu brzinu. Na srednjem dijelu projektila
nalazi se centrirajući prsten koji mu omogućuje skladan let kroz zrak. Na vrhu
prednjeg dijela obično se nalazi upaljač koji svojim oblikom osigurava da
projektil oštrim kutom probija atmosferu.
36
Većina tablica gañanja koje se rabe u HV-u izrañena je za tlak H = 100 mbar, temperaturu
t = 15 ºC, vlažnost 50%, bez vjetra i oborina. Podatke o tabličnim meteobalističkim uvjetima i
njihovoj korekciji ovisno o vrsti oružja projektila i željenoj daljini gañanja možemo naći u tablicama
gañanja oružja.

112
 Shema 35. Utjecaj parametara atmosfere na let projektila

Slika 47. a i b. Utjecaj tlaka i strujanja zraka na let

Utjecaj oblika i dimenzija projektila

Projektil s izduženim prednjim dijelom, koji probija zrak oštrijim kutom,

lakše razmiče čestice zraka od projektila s kraćim prednjim dijelom koji probija
zrak tupljim kutem. On teže razmiče čestice zraka i trpi veći otpor. Čestice
zraka poslije sudara s projektilom odbacuju se nekom brzinom V smjerom
okomitim na površinu projektila. Ako se brzinu čestica zraka (v) raščlani na
komponentu u smjeru kretanja projektila (v1) i komponentu okomitu na
smjer kretanja (v2), vidjet će se da je v2 veća za projektile šiljastog oblika,
nego za projektile tupog oblika. Iz toga se zaključuje da šiljasti projektil pri
kretanju kroz zrak brže potiskuje zračne čestice u stranu, nego ispred sebe.

113
 Za tuplje projektile je obrnuto: v1 je veća od v2, stoga on brže potiskuje
čestice zraka ispred sebe, nego u stranu. Zbog nakupljanja čestica na
prednjem dijelu projektila, otpor koji će zrak pružati kretanju projektila bit će
veći.
Upaljač

Oživalni dio

Prednji
Cilindrični dio
dio

Vodeći
prsten
Konusni
Srednji dio
dio
Zadnji
dio Dno

Slika 48. Dijelovi topničkog projektila

Prednji udarni val

Vrtlozi

V2

V1

Granični sloj Mahove crte

P redn ji ud arni va l Vr tlo zi

V2

V1

M ahov e c rte G ran ič ni sloj

Slika 49. a i b. Otpor zraka kod šiljastog i tupog projektila

Na veličinu sile otpora zraka, pored prednjeg, utječu oblici i dimenzije

srednjeg i zadnjeg dijela projektila. Za projektile sa zadnjim dijelom oživalnog
oblika, razrijeñeni zračni prostor smanjenog tlaka, koji se stvara iza dna

114
projektila, bit će manji nego kad je zadnji dio projektila cilindričnog ili nekog
drugog oblika. Time će i ukupno djelovanje zraka na usporavanje brzine
projektila biti manje.

Grafikon 12. Koeficijenti otpora zraka za različite oblike projektila

37
Grafikon 13. Utjecaj strujanja zraka

37
Izvor za graf.12 i 13; Sabina Serdarević –Kadrić: Predviñanje otpora zraka za
brzorotirajuće projektile,magistarski rad

115
Otpor zraka

Kao rezultat otpora zraka smanjuje se brzina projektila u letu kroz

zrak. Zbog toga se putanja projektila u zračnom prostoru razlikuje od putanje
u zrakopraznom prostoru.
Otpor zraka sastoji se od:

gustoće zraka38 koja ovisi o njegovu tlaku i temperaturi;

trenja zraka o stijenku projektila, što ovisi o površini projektila;

stvaranja zvučnih valova39.

Utjecaj gustoće zraka

Gustoća zraka ovisi o broju zračnih čestica u jedinici volumena. Ako

ovih zračnih čestica ima više, gustoća zraka bit će veća i obrnuto. Projektil
pri kretanju kroz zrak veće gustoće potiskuje veći broj čestica zraka nego u
vakuumu. Najveći se tlak javlja kao posljedica zgušnjavanja zraka ispred
vrha projektila. Kretanje projektila dodatno usporavaju stvaranja područja
"praznine" iza njegova dna.

Grafikon 14. Utjecaj tlaka zraka (Cp) na let projektila

38
Kao tablična gustoća zraka obično se uzima zrak na površini zemlje pri temperaturi
od 15 ºC i tlaku od 1 bara.
39
Brzina zvuka je oko 240 m/s. Ako je brzina projektila veća od brzine zvuka, nastali zvučni
valovi povećavaju otpor zraka, a ako je brzina projektila manja, zvučni valovi smanjuju otpor koji
zrak pruža letu projektila.

116
Utjecaj trenja zraka

Pri kretanju projektila kroz zrak dolazi do trenja izmeñu čestica zraka i
površine projektila. Ako je površina projektila manje zakrivljena i glaña, to
će i sila trenja izmeñu čestica zraka i površine projektila biti manja. Obojeni
projektili trpe manju silu trenja od neobojenih. Čestice maziva i nečistoće
povećavaju silu otpora zraka.

40
Shema 36. Utjecaj trenja na let projektila

Utjecaj brzine zvuka

Poznato je da je let projektila praćen zvučnim pojavama. Do zvuka

dolazi zbog poremećaja tlaka i gustoće zraka koje projektil uzrokuje svojim
kretanjem. Dio kinetičke energije projektila zbog probijanja zraka koji se
naizmjenično zgušnjava i razrjeñuje pretvara se u zvučnu energiju.
Ako se poveća brzina projektila, povećat će se i sila otpora zraka.
Zgušnjavanje zraka ispred vrha projektila i razrjeñivanje zračnog prostora
iza dna projektila veće je ako se projektil kreće većom brzinom. Promatranjem
utjecaja promjene brzine leta projektila utvrdit će se da sila otpora zraka
neće biti razmjerna promjeni brzine zraka. Tako pri brzini od 240 m/s otpor
zraka raste relativno lagano, dok će pri brzinama 300 – 350 m/s otpor zraka

40
Izvor za grafikon i shemu: S. Serdarević-Kadrić: Predviñanje otpora zraka za brzorotira-
juće projektile (magistarski rad)

117
naglo rasti. Pri daljnjem povećanju brzine projektila otpor zraka rast će
gotovo razmjerno povećanju njegove brzine. Iz ovoga se može zaključiti da
će ponašanje projektila biti različito ako je:

brzina projektila manja od brzine zvuka;

brzina projektila jednaka brzini zvuka;

brzina projektila veća od brzine zvuka.
Na prikazu je vidljivo: kad je brzina projektila manja od brzine zvuka,
zvučni valovi, zbog bržeg širenja, jednim dijelom krče put projektilu, tj. kao
da mu pomažu u kretanju. Kad je brzina projektila manja od brzine zvuka,
sila otpora zraka (R) bit će najmanja.

R1

R<1
Brzina projektila (Vz)

Brzina zvuka (a ) R
Vz < a

R1

Shema 37. Utjecaj brzine zvuka (a) kad je brzina projektila (vz) manja od brzine zvuka

Kako se poremećaji gustoće zraka (ispred i iza projektila) dogañaju

brzinom zvuka, otpor zraka naglo će se povećati kad se i brzina projektila
približi brzini zvuka. Projektil tada dobiva takozvani Machov konus, koji će
promijeniti smjer djelovanja otpora zraka. Osim otpora zraka ispred
projektila, pri prelasku u nadzvučne brzine projektil počinje potiskivati i
zgusnuti sloj zraka koji se stvara na njegovim bočnim stranama, što će
iziskivati pojačan utrošak kinetičke energije projektila. Gubitak brzine
projektila tada će rasti proporcionalno kvadratu brzine njegova leta, što će
uvjetovati naglo usporenje kretanja projektila. Ipak, kinetička energija koju
je projektil dobio izbačajem iz cijevi (pod v0) još je uvijek dovoljno velika da
mu osigura nastavak kretanja naprijed.

118
 R =1
R2
Machov konus

Brzina zvuka (a)

R

Brzina projektila(Vz) Vz = a

R1

Shema 38. Utjecaj brzine zvuka (a) kad je brzina projektila (vz)
jednaka brzini zvuka – Machov konus

Pri kretanju projektila brzinom većom od brzine zvuka, zgusnuti sloj

zraka ispred projektila pojačano koči projektil i on gubi još veći dio svoje
brzine. Ispitivanja su pokazala da će pri povećanju brzine projektila iznad
brzine zvuka otpor zraka rasti više nego eksponencijalno. To znači da će se,
ako projektil leti brzinom dvostruko većom od brzine zvuka,41 gubitak nje-
gove brzine zbog otpora zraka povećati više od četiri puta. Na primjeru kad
projektil ima veću brzinu od brzine zvuka, vidi se da projektil prestiže zvu-
čne valove koji se stvaraju pred njegovim vrhom i tada je otpor zraka najveći.

R1

R>1
Brzina zvuka (a)

R
Vz >a

Brzina projektila (Vz)

R1

Shema 39. Utjecaj brzine zvuka (a) kad je brzina projektila (vz) veća od brzine zvuka

41
Brzina zvuka je oko 240 m/s (2 x 240 = 480 m/s).

119
Matematički izraz otpora zraka

Pri kretanju projektila kroz zrak, sila otpora zraka (R) može se odrediti
prema izrazu:

σ ⋅ v2 v
R=S K
2 a
d 2
S = ∏ površina poprečnog presjeka projektila, d = kalibar
4
cijevi projektila, σ = gustoća zraka

σ ⋅ v2 v
= energija koju zrak pri proboju uzima projektilu K = je koeficijent
2 a
čija se veličina dobiva pokusnim putem i ovisi o odnosu brzine projektila (vz)
i brzine zvuka (a). Često se piše kao Cd
S obzirom da projektili istoga poprečnog presjeka imaju različite otpore,
ovisno o obliku, tj. njegovoj aerodinamičnosti, u gornji izraz unijet će se i
koeficijent oblika projektila (i).
Konačni matematički izraz za izračunavanje otpora zraka bit će:

d 2 σ ⋅ v2
R= ∏ Cdi
4 2

Shema 40. Utjecaji na povećanje otpora zraka

120
Slika 50. Snimke strujanja zraka pri brzinama projektila od 0,89, 0,9 i 1,06 Macha

121
 ODREðIVANJE PRAVILNOG LETA PROJEKTILA
KROZ ZRAK I DERIVACIJA

Kad projektil započne svoje kretanje izvan cijevi, njegova se dulja os

u početku nalazi u tangenti putanje. Budući da je prednji dio projektila sime-
tričan u odnosu na os projektila, zrak će na sve strane podjednako utjecati i
rezultanta otpora zraka bit će suprotna smjeru leta projektila. S obzirom da
se težište projektila (O) nalazi na duljoj osi, i rezultanta otpora (R) prolazit
će kroz težište (O), pa će u prvo vrijeme otpor zraka samo usporavati
kretanje projektila.

tangenta

putanja g

Slika 51. Kretanje osi projektila u odnosu na njegovu putanju

Tijekom daljnjeg kretanja projektila, njegova dulja os izlazi iz smjera

kretanja i stvara s tangentom putanje sve veći kut (δ). Ovo se dogaña zbog
djelovanja sile teže (g), što zakrivljuje putanju projektila. Tako tangenta pu-
tanje zatvara s horizontom sve manji i manji kut, dok dulja os projektila, po
inerciji, teži zadržati svoj prvobitni položaj. Čim dulja os projektila skrene iz
tangente putanje, njegova simetrična površina nije više izložena otporu
zraka te se više ni
rezultanta otpora (R)
R ne poklapa s duljom
osi, već s njom za-
γ
I δ
tvara kut Y.

O Pravac kretanja zrna

tangenta

putanja Slika 52. Utjecaj i

g
djelovanje sila otpora
zraka (R) i gravitacije (g)

122
 Na slici se može vidjeti da se ishodište sile otpora zraka (I) ne nalazi
u točki težišta (O), već na duljoj poluosi projektila, izmeñu težišta i vrha
projektila.
Kakvo će biti kretanje projektila pri ovakvom djelovanju sile otpora
R, može se izračunati ako se koristi spregom sila.
Pretpostavka je da na točku težišta projektila djeluju još dvije sile,
R1 i R2, jednake po veličini sili R i paralelne s njom. Kako će sile R1 i R2
biti suprotnog smjera, u cijelosti neće mijenjati položaj projektila.
Umjesto sila R i g (sila teža), koje su djelovale na projektil, sada
postoje četiri sile: R, g, R1 i R2.
Raščlanjujući silu R2 na dvije komponente: vertikalnu R3 i na
komponentu usmjerenu prema tangenti putanje projektila R4, dobit će se
pet sila (R, R1, R3, R4 i q) koje djeluju na projektil:

R
R2 γ δ
R3 I
R4
O Pravac kretanja zrna
R1 tangenta

g
putanja

Slika 53. Djelovanje otpora zraka (sile R, R1, R2, R3 i R4) i sile teže (g)

Sprega sila R i R1 okretat će projektil vrhom unazad, sila g spuštat

će ga, sila R3 zanosit će ga u stranu odstupanja njegova oživalnog djela, a
sila R4 usporavat će kretanje projektila.
Ako se nekako ne bi izbjeglo djelovanje sprega sila R2 i R1, projektil
bi se u letu okretao oko svoje kraće osi i padao vrhom, stranom ili dnom.
Prirodno je da bi u ovakvim uvjetima kretanja projektila daljina gañanja bila
manja, a točnost gañanja nezadovoljavajuća. Ovakav let je nepravilan isto
kao i let projektila koji se prevrće.

123
 Slika 54. Nepravilan let projektila kroz zrak

Poznato je da tijelo koje se brzo okreće ima sposobnost suprot-

stavljanja silama koje teže promijeniti položaj njegove osi. Radi toga je štetno
okretanje projektila oko njegove kraće osi moguće spriječiti žiroskopskim42
okretanjem projektila oko njegove dulje osi.
Da bi se projektil natjerao na okretanje oko svoje dulje osi, u cijevi
se izrañuju spiralni žljebovi koji preko vodećeg prstena daju projektilu obrtnu
brzinu koju on zadržava do pada na cilj.
Ako projektil dobije veliku kružnu brzinu, onda će njegova os ostati
paralelna sa svojim prvobitnim položajem, a on će se pravilnim letom kretati
po tangenti putanje.
Pod pravilnim letom projektila kroz zrak smatra se takav let kod
kojega njegova os mijenja položaj u skladu s promjenom smjera tangente
tako, da kut δ tijekom leta zadržava malu vrijednost.

δ ≠0° ; δ ≥0°

Slika 55. Pravilan let projektila kroz zrak

42
Žiroskop je naprava koja koristi veliku brzinu vrtnje stabiliziranog zvrka. To je rotirajući
predmet, najčešće disk, obješen u jednom ili dvama okvirima koji se nalaze u posebnom nosaču
(kućištu žiroskopa). Rotacija diska stvara inerciju koja os rotacije diska u nedostatku nekih vanjskih
smetnji zadržava usmjerenu u odreñenom pravcu kretanja

124
 Projektil koji se okreće oko svoje uzdužne osi ima svojstva žiroskopa.
Pod djelovanjem sile otpora zraka, koja teži promijeniti položaj njegove osi,
on ne skreće u smjeru djelovanja te sile, nego zadržava kretanje u smjeru
tangente putanje, koja prolazi kroz centar težišta projektila (žiroskopa).
Vrh projektila opisivat će puni krug, a uzdužna os – stožac s tjeme-
nom, težište projektila (O). Kut δ zadržat će odreñenu veličinu, dok će se
os stošca poklopiti s pravcem kretanja težišta projektila. Kod krive putanje
stožasto kretanje osi projektila neće ići oko tangente, već oko tzv. "dinamičke
osi" koja se ne poklapa s tangentom.

Dinamička os
O δ
δ tangenta

putanja

Slika 56. Rotiranje (žiroskopsko kretanje) vrha projektila

Smjer stožastog kretanja osi projektila i skretanje dinamičke osi ovisi

o smjeru okretanja projektila oko svoje osi. Kod većine naoružanja okretanje
projektila i stožasto kretanje ide slijeva udesno43. Dinamička os skreće udesno
i naviše od tangente putanje i s njom zatvara kut δ1. Let projektila bit će
pravilniji ukoliko je δ1 manji.

43
Skretanje projektila desno od pravca gañanja naziva se derivacija.

125
 OBLIK PUTANJE PRI KRETANJU PROJEKTILA
KROZ ZRAK

Razmatrajući djelovanja sile teže i sile otpora zraka na kretanje

projektila, može se zaključiti:

ZNAČAJKE PUTANJE PROJEKTILA

U ZRAČNOM PROSTORU:

Djelovanje sile teže pri kretanju projektila kroz zrak isto je kao i pri
njegovu kretanju kroz zrakoprazni prostor. Ono uzrokuje padanje
projektila po visini.

Putanja projektila u zračnom prostoru kraća je od njegove putanje u
zrakopraznom prostoru i cijelom svojom duljinom leži ispod nje.

Putanja projektila u zračnom prostoru je asimetrična balistička krivulja
– parabola.

Padajući krak je kraći i strmiji od penjućeg, a tjeme putanje nalazi se
bliže padnoj točki (O So > SoPo).

Za razliku od balističke putanje, padni kut (Θc) parabole veći je od
polaznog kuta (α).

Pod istim polaznim kutom i s istom početnom brzinom, daljina i vrijeme
leta projektila u zraku manji su od daljine i vremena leta projektila u
zrakopraznom prostoru (O Po < OP; t o < t).

Tjeme balističke krivulje nalazi se bliže padnoj (C) nego polaznoj (O)
točki.

Padni kut (Θc) krivulje veći je od njezinog polaznog kuta (Θo).

Vrijeme penjanja projektila (OS) krivulje kraće je od vremena
padanja (SC).

Djelujući na rotirajući projektil, sila otpora zraka uzrokuje derivaciju
(Der), koja ga skreće s pravca gañanja udesno.

Brzina projektila u polaznoj točki (O) veća je od brzine u krajnjoj točki
(C).

Pri istom polaznom kutu (α) i početnoj brzini (v0), sila otpora zraka
smanjuje brzinu projektila. Posljedica toga je znatno smanjenje do-
meta pa je putanja projektila u zraku kraća i niža od balističke parabole
(OP > Opo) ( So < S).

126
 Vo

44
Grafikon 15. Oblici putanje u zračnom i zrakopraznom prostoru (vakuumu)

Promjena brzine projektila u zračnom prostoru

Brzina projektila na putanji u zračnom prostoru mijenja se jer na pro-

mjenu brzine projektila utječu sila teža (g) i sila otpora zraka (R).
Brzina projektila od polazne točke do tjemena putanje smanjuje se
zbog djelovanja sile teže i sile otpora zraka jer su tada obje sile usmjerene
suprotno od pravca kretanja težišta projektila (OS).
Na dijelu putanje od tjemena do padne točke (SP), sila teža usmjerena
je u pravcu kretanja pa zbog toga utječe na povećanje brzine projektila.
Istodobno, djelovanje sile otpora zraka usmjereno je suprotno pravcu kretanja
projektila pa smanjuje brzinu njegova kretanja. Kako je na dijelu padaju-
ćega kraka putanje odmah poslije tjemena (S) sila otpora zraka znatno
veća od težine projektila (mg), njegova će se brzina i dalje smanjivati. Sa
smanjenjem brzine smanjuje mu se i sila otpora zraka. Brzina projektila
smanjivat će se sve dok sila otpora zraka (R) ne bude manja od težine
projektila. Poslije te točke na putanji, pod utjecajem sile teže, brzina se
počinje povećavati. Unatoč povećanju brzine projektila, brzina u padnoj
točki (P) bit će manja od početne brzine (u točki O).

44
Izvor: Ž. Seretinek: Vanjska balistika, lekcija L – 153. HVU. Odsjek HRM. Split, 2009.

127
 Ovakva se promjena brzine bilježi kod gañanja s velikim elevacijskim
kutovima, gdje se projektil penje na velike visine pa ima znatno veće vrijeme
leta. Pri tome se brzina projektila smanjuje toliko da sila otpora zraka postaje
manja od težine projektila.

Y (h km)
Balistička putanja projektila
S Tjeme
Vos
Rsp
m R > mg Vo > Vp>Vs
Ros m
Ys
g g Vsp α < θc
R <mg
OS > SP
Vo > Vs Vp > Vs
Vo
Vo > Vp> Vs
O α θc Padna
P X (D km)
Xs
Xp
45
Grafikon 16. Promjena brzine projektila na balističkoj putanji

Kod gañanja pod malim kutovima, točka u kojoj se sila otpora zraka
(R) izjednačuje s težinom projektila, a brzina projektila ima najmanju vrijed-
nost, može se naći samo ispod horizonta oružja (OP). Zbog toga se kod
ovakvih putanja brzina projektila smanjuje tijekom čitavog leta projektila od
polazne do padne točke. Na padajućem kraku putanje u zraku, brzina
projektila je manja od brzine projektila u zrakopraznom prostoru pa je zbog
toga padajući krak kraći i strmiji od penjućeg kraka. Na osnovi promjena
brzine projektila zaključuje se da je padni kut (θc) veći od polaznog kuta (α),
a putanja projektila je nesimetrična kriva crta – parabola.

45
Izvor: Željko Seretinek: Vanjska balistika, lekcija L – 153. HVU. Odsjek HRM. Split, 2009.

128
Oblici putanje

Prema obliku parabole razlikuju se položene, ubacne i vertikalne

putanje:
Položene putanje imaju oružja na daljinama gañanja manjim od 2
brisana dometa.
Padni kut (θc) kod položenih putanja manji je od 20°. Razantna
putanja je oblik položene putanje koja se ne izdiže iznad najviše točke, niti
spušta ispod razine najniže točke cilja. Za gañanje položenim putanjama
koriste se topovi. Kako pored položene putanje topovi imaju i veliku početnu
brzinu projektila, obično se koriste za rušenje fortifikacijskih objekata, pro-
bijanje oklopljenih ciljeva, pravljenje prolaza u žičanim preprekama i gañanje
ciljeva izvan zaklona.
Ubacne putanje su putanje s polaznim kutom α od 0 do 45° (donja
grupa kutova). Ubacnom putanjom gañaju se otkriveni ciljevi (izvan zaklona) i
ciljevi na prednjem nagibu brežuljaka. Ubacnim putanjama mogu gañati
topovi i haubice. Za razliku od topova, haubice su vrsta topničkog oružja s
manjom početnom brzinom projektila, koje isti cilj mogu gañati i ubacnom i
vertikalnom putanjom.

Slika 57. Top M31/32

Vertikalne putanje su putanje čiji je polazni kut α veći od 45°. Za

gañanje ciljeva na manjim daljinama koriste se minobacači, a na većim
haubice. Početna brzina mine u odnosu na početne brzine topovskih ili hau-
bičkih projektila su znatno manje. Maksimalni domet minobacači postižu pod
kutovima α od 45°. Ciljeve na minimalnim daljinama ga ñaju pod kutovima
85 – 89°. Vertikalnim putanjama ga ñaju se ciljevi zaklonjeni iza zgrade,
brežuljka, grebena ili u šumi, kanjonima, vrtačama i slično.

129
 razantna
h 20° h

Slika 58. Paljba iz minobacača MB 81 mm Slika 59. Oblici putanja

α < 45° α > 45°

Slika 60. Gañanje ciljeva donjom i gornjom grupom kutova

Brisani prostor i brisani domet

Najbolji rezultati gañanja topničkim oružjem postižu se u brisanom

dometu oružja. Brisani domet je daljina na kojoj se putanja projektila, na
cijeloj svojoj duljini, ne uzdiže iznad visine cilja. Najveći je kod topova s
velikim početnim brzinama gañanja čija je putanja položenija i kraća od
putanja oružja s manjom brzinom gañanja.

130
 Slika 61. Obalni top 85 mm M 39/42 na paljbenom položaju

Slika 62. Brodski top 57 mm D 70 Bofors

Daljina brisanog dometa je daljina na kojoj putanja projektila ima

ordinatu jednaku ili manju od visine cilja. Gañanje do granice brisanog dometa
je vrlo jednostavno jer se izvodi s jednim daljinarom. Podaci o daljini brisanog
dometa oružja mogu se naći u tablicama gañanja za odreñeno oružje.
Osim o brzini, brisani domet, kao i prostor, ovise o visini cilja.
Brisani prostor je daljina na kojoj se padajući krak putanje projektila
ne uzdiže iznad visine cilja (hc). Na cijeloj dužini brisanog prostora putanja
projektila prolazi kroz cilj, pa cilj može biti tučen bez promjene daljinara ili
ciljne točke. Veličina brisanog prostora ovisi o visini cilja, padnom kutu, nagibu

131
zemljišta i visini oružja u odnosu na cilj. Brisani prostor je veći kad se cilj
gaña putanjama s manjim padnim kutovima (Θc).
Dubina zaklonjenog prostora, ili kraće, zaklonjeni prostor, je prostor
iza zaklona koji projektil ne može probiti, od vrha zaklona do udarne točke.
Ovisno o vrsti oružja i uvjetima gañanja, visina putanje pri gañanju
istog cilja može biti različita. Dio zaklonjenog prostora na kojem cilj ne može
biti pogoñen odreñenom putanjom naziva se mrtvim prostorom. Dubina
mrtvog prostora ovisi o visini cilja, obliku putanje i reljefu zemljišta iza
zaklona. Što je putanja projektila položenija i njezin padni kut (Θc) manje
brisan, zaklonjeni i mrtvi prostor iza cilja bit će veći.

DALJINABRISANOGDOMETA

Shema 41. Daljina brisanog dometa

I
N R
hc JE O
N TS
O
L O
K R
Mrtvi prostor A A P BRISANI PROSTOR ?c
Z
Mrtvi prostor B

Shema 42. Brisani, zaklonjeni i mrtvi prostor

132
Let mine u zraku

Za razliku od brzine projektila čija

je brzina veća od brzine zvuka i kreće se
do brzina 1500 m/s, brzina minobacačke
mine uvijek je manja od brzine zvuka i zato
će i sila otpora zraka biti znatno manja od
sile otpora zraka pri kretanju projektila. Zbog
toga što mine pri kretanju kroz zrak imaju
manji otpor (R), vrh mine je zaobljen, a donji
dio ima oblik koji najviše smanjuje razrijeñeni
prostor. Kod ovakvog oblika mine, težište
mine je bliže vrhu.

Slika 63. Mina za MB 120 mm

Kako minobacači nemaju ižlijebljene cijevi pa mina ne dobiva

kružnu brzinu, stabilizacija mine tijekom leta kroz zrak postiže se pomoću
stabilizatora na repu mine.
S obzirom na manju obrtnu brzinu, manja je i pojava derivacije.
Zbog male početne brzine i znatno manje sile otpora zraka, putanja mine u
zračnom prostoru vrlo je slična putanji projektila u zrakopraznom prostoru.
Kako se putanja projektila u zračnom prostoru znatno razlikuje od
putanje u vakuumu, pomoću matematičkog izraza za kosi hitac mogu se
dobiti samo približni elementi za gañanje. Točniji elementi za gañanje (po
pravcu i daljini) dobit će se iz tablica gañanja za odreñeno oružje.
Tablice gañanja izrañene su za nova oružja (kod kojih nema
padanja početne brzine ∆ v0), koja gañaju u standardnim meteo-balističkim
uvjetima, projektilima koji su točno odreñene težine (∆ m = 0) i nemaju
obrtnu brzinu (∆ der ≠ 0). Zbog toga će se prije gañanja izračunati razlike i
uračunati iste u početne elemente za gañanje (po pravcu i daljini). Koliki će
se popravci za odreñena odstupanja od standardnih uračunati u početne
elemente, odredit će se pomoću tablica popravaka koje se mogu naći u
tablicama gañanja oružja.

133
 Shema 43. Vrste meteo-balističkih popravaka

ODREĐIVANJE POPRAVKE ZBOG DERIVACIJE

I IZRAČUN METEO-BALISTIČKIH POPRAVKI

UTJECAJ DERIVACIJE NA LET ZRNA IZRAČUN METEO BALISTIČKE POPRAVKE

MB Razlika Tablična Stvarna
popravke od popravka popravka
t ab ličnih Pe -7 Dg
Protezanje uvjeta 6800
pravca gađanja ? H pp -79 2,6 205 m
? t (sloj -11 11,5 127 m
Utjecaj 05)
derivacije ? Vo -2,4 15,1 36 m
? t° b -4,2 15,1 63 m

DERIVACIJA SKREĆE PUTANJU ?m -1 +4 4m

VRSTE MB POPRAVKI
ZRNA U DESNO Wx -77 16,3 126 m
? H pp- ? tlak a;. ? Vo – ? brzine
POPRAVKA ĆE BI TI LIJEVO ? t – ? t zraka; ? t° b- ? t baruta 352 m 209 m
? m- ? tež. oznake ? der- deriv. MBP D 143 m
TABLICA GAĐANJA Wx ,Wy – vjetar daljina i pravac
Tablica II a rubrika 17 Mbp D – po daljini i Ku – pravcu Wy D 2,3 0,9 L 0-02
Derivacija – 0 -05
? der 0- 05 L 0-05
MBP Ku L 0-07
PP

Shema 44. Odreñivanje i izračun meteo-balističkih popravaka

134
 PROVJERIMO SVOJE ZNANJE
KRETANJE PROJEKTILA U ZRAČNOM PROSTORU
1. Koje se sile uključuju u razmatranje kretanja projektila u zračnom
prostoru?
2. Što je balistička krivulja?
3. Na kojim se pojednostavnjenjima temelji proučavanje kretanja
projektila u zračnom prostoru?
4. Što je atmosfera?
5. Koji parametri zraka utječu na let projektila kroz atmosferu?
6. Koje značajke projektila, a koje zraka, utječu na otpor kretanja
projektila kroz zrak?
7. Kako dimenzije i oblik projektila utječu na let projektila kroz zračni
prostor?
8. Kako gustoća zraka i trenje utječu na let projektila kroz zračni prostor?
9. Što je valni otpor i kako on utječe na let projektila kroz zračni prostor?
10. Koji je matematički izraz za otpor zraka i o čemu on ovisi?
11. Zbog čega i kako dolazi do nepravilnog leta kroz zračni prostor?
12. Kako se sprečava «tumbanje» projektila, a kako mina tijekom njihova
leta kroz zrak?
13. Koja je posljedica kružnog kretanja projektila?
14. Kako se mijenja brzina projektila u zračnom prostoru?
15. Koje su razlike izmeñu parabole i balističke krivulje (najmanje pet
razlika)?
16. Koje su vrste putanje projektila u zračnom prostoru?
17. Koje su osnovne razlike u putanjama topa, haubice i minobacača?
18. Što je brisani domet?
19. Gdje se mogu naći elementi za gañanje i za njihove meteo-balističke
popravke?

135
136
BALISTIKA
NA CILJU

137
 KUTOVI I POZNATE TOČKE
U TOPNIŠTVU

Mjerenje kutova u stupnjevima, minutama i sekundama za potrebe

topničkog gañanja bilo bi neprikladno i nedovoljno precizno. Radi toga se
kao jedinica za mjerenje kutova u topništvu i pješaštvu koristi tisućiti. Tisućiti
je kut pod kojim se vidi predmet od jednog metra na udaljenosti od 1000
metara. To je 6283. dio kruga čiji je polumjer 1000 metara. Opseg kruga (O
= 2r π) čiji je polumjer 1000 metara bit će 6283 metra. Rad s podjelom od
6283 podjeljka nije prikladan pa se u praksi primjenjuju podjele kruga na
1/6000 ili 1/6400. 46

Shema 45. Definicija tisućitog

Shema 46. Definicija azimuta

46
Naoružanja istočne proizvodnje imaju podjelu na 1/6000, a naše i zapadne imaju podjelu
1/6400.

138
 Azimut je horizontalni kut koji pravac dvaju objekata (stojne točke i
odreñenog objekta) zatvara s pravcem sjevera. Mjeri se u smjeru kretanja
kazaljke na satu.47
Azimuti na zemljištu (Azm) mogu se mjeriti ručnim ili topničkim
kompasom. Na zemljovidu (Azp) se mjere kružnom mrežicom ili tetivnim
kutomjerom. Udaljenosti izmeñu točaka na zemljištu mjere se daljinomjerom,
a na zemljovidu množenjem izmjerene daljine s mjerilom.

VRIJED- ZAPISI- ZAUZIMANJE NA

NOST VANJE CILJNIČKOJ SPRAVI
( 0-01)
bubanj prsten

1 0-01 0 1

10 0-10 0 10

100 1-00 1 0

4805 48-05 48 5

6 283 62-83 62 83

48
Tablica 12. Zapisivanje i očitavanje tisućitih

Slika 64. Topnički kompas Slika 65. Laserski daljinomjer

47
Azimut može biti zemljopisni, magnetni i pravokutni. Zemljopisni azimut (Azz) mjeri se u
odnosu na zemljopisni Sjeverni pol (zvijezdu Sjevernjaču), a magnetni (Azm) u odnosu na
magnetni sjeverni pol. Pravokutni azimut (Azp) objekta na zemljovidu mjeri se u odnosu na
uzdužnu os pravokutnoga koordinatnog sustava.
48
Izvor za tablicu; Ž.Seretinek; Balistika na cilju , L-150 HVU –odsjek
HRM Split 2009.

139
 Poznate točke su jasno uočljivi objekti na zemljištu koji se mogu
pronaći na zemljovidu i mogu im se odrediti koordinate (po daljini, pravcu i
visini). U poznate točke spadaju: orijentiri, reperi i ciljevi.

Orijentiri (Or) su jasno uočljive točke koje se nalaze u području
motrenja. Služe za pokazivanje novih ciljeva i promjena u aktiv-
nostima već uočenih ciljeva.

Reperi (R) su jasno uočljive točke u centru područja gañanja na
koje je izvršena korekcija paljbe. Kako su za njih poznati elementi
za gañanje, omogućuju prijenos skupne paljbe po ciljevima u nji-
hovoj neposrednoj blizini.

Ciljevi (C) su elementi bojnog rasporeda neprijatelja koje je renta-
bilno gañati odreñenom topničkom postrojbom.
Poznate točke numeriraju se zdesna nalijevo, u pojasima od bližeg
prema daljem.

RASPORED POZNATIH TOČAKA SHEMA POZNATIH TOČAKA (PT)

Slika 66. a i b. Poznate točke: raspored orijentira (OR), repera (R) i ciljeva (C)
na terenu i njihov shematski prikaz

Osim orijentira, repera i ciljeva, koji se nalaze na području rasporeda

neprijatelja, u poznate točke ubrajaju se i točke rasporeda vlastitih topničkih
postrojbi:

paljbeni položaj (PP) je ureñeni prostor na kojemu su rasporeñeni
topnička oružja, njihovi poslužitelji i vozila; iz paljbenog položaja
postrojba otvara paljbu po elementima rasporeda neprijatelja;

motrionica (M) je ureñeni prostor s kojega se motri raspored
neprijatelja i rukovanje paljbom po ciljevima; tijekom gañanja
na motrionici se nalazi izvršitelj gañanja, s potrebnim brojem
izvidnika, motritelja i vezista i s potrebnom opremom.

140
 U topništvu, poznate se točke obilježavaju polarnim ili pravokutnim
koordinatama. Polarnim koordinatama odreñuju se koordinate poznate točke
u odnosu na njezinu stojnu ili neku drugu poznatu točku, a pravokutne u
odnosu na geografsku koordinatnu mrežu (sa zemljovida). Mjesta ciljeva na
terenu i na zemljovidu mogu se pokazivati pomoću polarnih odnosno pravo-
kutnih koordinata, u odnosu na poznatu točku (azimutom i udaljenosti ili
prema stranama svijeta).

POLARNIM KOORDINATAMA POMOĆU PRAVOKUTNIH KOORDINATA

U odnosu na stojnu točku – motrionicu (M)
cilj se može prikazati pomoću:

azimuta motrenja (0-00);

udaljenosti (m);

nadvisivanja nad/pod (m).
POMOĆU AZIMUTA I UDALJENOSTI
OD PT
Kod pravokutnih koordinata mjesto
odreñene točke prikazuje se u odnosu na:

geografsku daljinu x (5 znamenki);

geografsku širinu y (5 znamenki);

nadmorsku visinu z (m).
PREMA STRANAMA SVIJETA

U odnosu na poznatu točku PT (orijentir, Od poznate točke (PT) cilj se može

pogodak ...) cilj se može prikazati pomoću:

smjera (desno/lijevo) od PT;

udaljenosti (bliže/dalje) od (od PT);

nadvisivanja (iznad/ispod) od M;

azimuta motrenja (0-00).
prikazati prema stranama svijeta pomoću:

pravca istok/zapad – od PT (m);

udaljenosti sjever/jug – od PT (m);

nadvisivanja iznad/ispod – od M (m);

azimuta motrenja cilja – od M (0-00).

49
Tablica 13. Načini pokazivanja mjesta poznatih točaka (PT)

Slika 67. Četiri načina odreñivanja koordinata poznate točke

49
Odstupanja od poznate točke po daljini i pravcu mjerimo u horizontalnoj a nadvišavanje u
vertikalnoj ravni
Izvor: Z. Seretinek: Vanjska balistika, lekcija L – 153. HVU. Odsjek HRM. Split, 2009.

141
 Azimut motrenja cilja na zemljovidu mjeri se kružnom mrežicom, a
udaljenosti i koordinate točaka odreñuju se koordinatomjerom, ravnalom,
trokutom i sl.

ODREðIVANJE KUTOVA PRI GAðANJU

NEPOKRETNIH CILJEVA

Na temelju definicije tisućitog kao kuta pod kojim se vidi predmet

dimenzija (visine ili duljine) jedan metar na udaljenosti od jednog kilometra,
proizlazi definicija topničkog trokuta. Topnički trokut je pojednostavnjen
grafički prikaz koji se koristi za izračun mjesnih kutova (s). Prilikom korekcije
paljbe, na temelju poznate daljine motrenja (km), izvršitelj gañanja prera-
čunava odstupanje pogotka u (0-01) i popravak (P) računateljima daje u
metrima (m). (m = 0-00 x km)50

Shema 47. Topnički trokut Slika 68. Primjena topničkog trokuta

kod korekture paljbe

Iz topničkog trokuta je vidljivo:

da se veličina kuta (0-00) dobije dijeljenjem visine (m) s daljinom
(km);

da se udaljenost objekta (km) dobije dijeljenjem njegove visine (m)
s kutom (0-00) pod kojim se isti vidi sa stojne točke;

da se veličina ili odstupanje pogotka (m) dobije množenjem kuta
(0-00) i daljine (udaljenosti u km).
50
Ako se uzme u obzir da je tisućiti 6283. dio kruga (nije ni 64 000. ni 60 000. dio 1/6283,
nije ni 1/64 000 ni 1/ 60 000) i da će duljina njegova luka biti nešto veća od katete pravokutnog
trokuta pod kojim se vidi predmet, za gañanje na velikim daljinama potrebno je rabiti izraz: veličina
(m) = udaljenost (m) x tg α.

142
 Da bi mogao gañati odreñeni cilj, izvršitelj gañanja (IG) mora pozna-
vati točna mjesta paljbenog položaja, motrionice i cilja. Ucrtavanje mjesta
tih točaka na zemljovid i odreñivanje njihovih pravokutnih koordinata pojed-
nostavnjuje mjerenje njihovih meñusobnih udaljenosti i kutova.
Da bi se pogodio cilj, moraju se odrediti početni (topografski) elementi
za gañanje, a ciljnik i cijev oružja dovesti u odreñeni kut po pravcu, daljini i
visini:

vodoravni kut koji se u odnosu na pravac cilja zauzima na bubnju
i prstenu kutomjera ciljnika naziva se kutomjer51;

vertikalni kut koji se zauzima da bi se mogao pogoditi cilj na odre-
ñenoj udaljenosti i na istoj nadmorskoj visini kao što je paljbeni
položaj oružja naziva se daljinar52;

vertikalni kut koji se zauzima zbog razlike u nadmorskoj visini cilja
i položaja naziva se mjesni kut; isti se zauzima na bubnju i prstenu
mjesne naprave ciljnika (Mes).

ODREĐIVANJE ODREĐIVANJE ODREĐIVANJE

KUTOMJERA (Ku) DALJINARA (Dar) MJESNE SPRAVE (Mes)

N S=∆h
Dg (Km)
Mes = Op ± S
Ku =AzOP – Az G

C
Dar = TG (Pe i Dg)

C M Primjer:
M
M C Op Mes =3-00
∆ h = nad 40
N Dg = 4100 m
S = 40 = 10 (0-10)
PP ∆h 4.1
PP s Mes = 3-00 +0-10
PP Zapovijed:
Dg Mes 3-10
Az OP = 8-00 ; AzG = 6-00 Dg = 4700 m ; Pe = 5 (1- 7)
∆Ku = L 2-00 ; Oku = 30-00 Prema tablicama gađanja
Zapovijed: Ku 28-00 Zapovijed: Dar 2-96

Slika 69. Odreñivanje početnih elemenata za posredno gañanje cilja:

kutomjera, daljinara i mjesne naprave

51
Kutomjer (Ku) je horizontalni kut izmeñu osnovnog pravca cijevi (AzOP odreñuje izvršitelj
gañanja) i azimuta gañanja (AzG) cilja. Kutomjer se mjeri u tisućitima (0-00). Osnovni položaj
kutomjera (Oku) razlikuje se za pojedina oružja, a odreñuje ga proizvoñač.
52
Daljinar (Dar) je vertikalni kut koji se daje cijevi da bi se odreñenim punjenjem (Pe) postigla
odreñena daljinu gañanja (Dg). Vrijednost daljinara (0-00) za odreñeno punjenje može naći u
tablici gañanja oružja.

143
 Odabirom punjenja (Pe), odreñivanjem kutomjera, daljinara i mjesne
naprave, izvršitelj gañanja (IG) priprema nužne početne elemente za gañanje.
Ukoliko želi povećati dijametar ubojitog djelovanja, tj. da topnički
projektil eksplodira prije udara u cilj, IG će zapovjediti gañanje blizinskim ili
tempirnim upaljačima. Kod blizinskih upaljača upaljač se aktivira 10 – 15 m
iznad prepreke, što u tvornici prilagoñuje proizvoñač. Kod gañanja tempirnim
upaljačem vrijeme tempiranja (Ter) upaljača odreñuje izvršitelj gañanja.
Ono mora biti kraće od vremena leta projektila do cilja, a podaci o daljini
gañanja i vremenu leta projektila mogu se naći u tablicama gañanja oružja.

POČETNI ELEMENTI ORUŽJIMA NA PALJBENOM POLOŽAJU:

DALJINAR:
U tisućitima Dar =3 -80
U podiocima Dar= 22 pod.
U metrima: Dar =3200 m

PUNJENJE ( ne kod sjed. metaka) KUTOMJER:

Prema broju: Ku =28 -22
Pe= 1,... 5, ...puno
MJESNA SPRAVA
Pr. Ako s =0-50
Na osnovnu podjelu 30-00 Mes =30-50
Pr.Ako s = - 0-50
Na osnovnu podjelu 30-00
Mes =29-50
TEMPIRANJE ( po potrebi):
U sekundama: tempiranje ;Ter= 45 “
U Podjeljcima: tempiranje Ter)45

Slika 70. Početni elementi oružjima na paljbenom položaju: punjenje, tempiranje,

kutomjer, daljinar i mjesna naprava

Kako bi osigurao optimalne uvjete za brzu i preciznu provedbu gañanja,

u topničkim postrojbama izvršitelj gañanja koristi računalo ili računateljsku
desetinu (RčD), koju uvježbava za brzo i precizno odreñivanje elemenata
za gañanje. Kod gañanja na velikim daljinama gañanja (Dg), motrenje cilja i
korekcija paljbe provodi se s motrionice (M), s koje izvršitelj gañanja uspo-
stavlja vezu s paljbenim položajem (PP) oružja. Da bi računateljska desetina
mogla preračunavati kutove pod kojima izvršitelj s motrionice promatra cilj i
pogotke, u elemente za gañanje topničke postrojbe na paljbenom položaju,
uz azimut i daljinu gañanja te nadvisivanje cilja, prije početka gañanja izvršitelj

144
gañanja odredit će i azimut pod kojim s motrionice promatra cilj (azimut
motrenja, AzM).53

Shema 48. Rad IG pri odreñivanju početnih elemenata

O D R E Đ IVA N J E K U TO M JE R A I D A L JIN A R A
P R IB O R O M Z A U P R A V L JA N JE PA L JB O M (P U P )

k l iz a č

p r ib a d a č a
Dg 5140

K ru žn a
m r e ž ic a
B a lis t ik i
C e le m e n ta r D a r 3-3 4

J a v l ja n j e D a r 3 - 3 4

P o k a z iv a č
k u t o m je r a K u2 8 -76
PP

Ja v lja n je K u 2 8 -7 6

Shema 49. Izračun početnih elemenata za gañanje

53
Azimut motrenja (AzM) je azimut pod kojim se s motrionice vidi cilj ili neka druga poznata
točka. Mjeri se topničkim kompasom ili nekim drugim instrumentom koji na sebi ima magnetnu
iglu. Na zemljovid se, kao i drugi azimuti, prenosi i mjeri kružnom mrežicom ili tetivnim kutomjerom.

145
 ODREðIVANJE KUTOVA PRI GAðANJU
POKRETNIH CILJEVA

Prilikom gañanja pokretnih ciljeva, u početne elemente za gañanje

mora se uračunati pretjecanje54. Nakon mjerenja i zauzimanja pretjecanja,
končanica ciljnika i os cijevi više neće biti paralelne, već će biti dovedene u
odreñeni kut pretjecanja (0-00). Po zauzimanju pretjecanja, končanicom
ciljnika nastavlja se pratiti kretanje cilja. Ukoliko do opaljenja projektila cilj
ne promijeni brzinu i smjer, položaj cijevi ispred cilja pod kutom Pr omogućit
će pogodak.

Primjer:
Prema tablicama gañanja
za top 130 mm M 46, TF Mjerenje pretjecanja Po zauzimanju pretjecanja
granatu M 79, t (pr) – Pr (0-00)
za Pe = 1, na Dg = 12 300 Tablice (Dg)
Cijev Koncanica
m oružja ciljnika
vrijeme leta t(pr) = 25 s.
Mjerenje:
za 5 s cilj je prešao l 0-10
Pretjecanje lijevo L 0-50 Pretjecanje lijevo L 0-50
Pr = x 0-10 = 5 x 10 =
L 0-50
za 25 s cilj će prijeći L0-50
Shema 50. Mjerenje i zauzimanje pretjecanja

Kod gañanja ciljeva u zraku i gañanja pokretnih ciljeva, kad se izvršitelji

gañanja i sami nalaze u pokretu (gañanje iz broda, tenka i sl.) odreñivanje
kutova gañanja dodatno se otežava. Potrebno je osim početnih elemenata
uračunati i njihove rate. Rate su promjene početnih elemenata po pravcu i
daljini u odreñenom vremenu (s, min). Mjere se na temelju praćenja i odre-
ñivanja daljine, kursa i brzine cilja u odnosu na brzinu, kurs i položaj izvrši-
telja gañanja. Rate i elementi za gañanje odreñuju se ureñajima (centralne
ciljne naprave s direktorima, radari, TV, IC kamere i sl.), računalima ili sus-
tavima za upravljanje paljbom (SUP). Ciljanje može biti neposredno na cilj
(točno ili sačekivanjem) ili centralno (prateće) preko sustava za upravljanje

54
Pretjecanje (Pr) je kut (0-00) koji će cilj proći u vremenu t (pr), od opaljenja do udara
projektila u cilj. Vrijeme leta projektila t (pr) za odreñenu daljinu gañanja pri odreñenom punjenju
(Pe) može se pronaći u tablicama gañanja oružja.

146
(SUP) i direktora. Prilikom centralnog (posrednog) ciljanja osnovni pravac
oružja može biti u odnosu na uzdužnicu broda ili u odnosu na pravac
sjevera.

SUSTAV UPRAVLJANJA PALJBOM 9LV-249

SENZORI
MOTRILAČKI CILJNIČKI TV IC LASER OZNAČIVAČI NAVIGACIJ. SENZOR GPS ŽIRO ŽIRO
RADAR RADAR KAMERA KAMERA CILJA RADAR VJETRA KOMPAS VERTIKAL

RAČUNALA
GLAVNO TOPNIČKO RAKETNO RAČUNALO PRILAGODNI
SREDSTVA
RAČUNALO RAČUNALO RAČUNALO SLIKE UREĐAJ
VEZE

UPRAVLJAČKI PULTOVI

HIDRAULIČKI
JEDINICA
AGREGAT
PULT PULT
NAPAJANJA
TAKTIČKI RAKETNI
PEDALE
POVRŠIN. ZRAČNE PALJBE
SITUACIJE PULT SITUACIJE PULT

TOP AK 630 M TOP BOFORS 57 mm RAKETE RBS 15 B

PROVEDBENI ELEMENTI

Shema 51. Prikaz brodskog sustava za upravljanje paljbom na

raketnoj topovnjači RTOP 11 Petar Krešimir

CILJANJE I VRSTE CILJANJA

Bit ciljanja je davanje osi kanala cijevi takvoga položaja pri kojemu
će srednja putanja projektila prolaziti kroz centar cilja. Svako ciljanje sastoji
se iz ciljanja po pravcu i po visini. U zemaljskom topništvu elementi po
pravcu i visini (Ku i Mes) zauzimaju se na prstenu i bubnju panorame, a po
daljini (Dar) na prstenu i bubnju daljinara. Prsten i bubanj ciljnika usklañeni
su tako da pun okret prstena (100 oznaka) pomiče bubanj naprave za
jednu oznaku (1-00). Kutovi od 1 do 100 tisućitih (do 0-99) zauzimaju se na
prstenu ciljnika (pun krug na prstenu iznosi 100 tisućitih). Kod bubnjeva
zapadnog sustava pun krug ima 64 (64-00), a kod oružja istočne pro-
izvodnje 60 podjela (60-00).

147
 bubanj libela
prsten
1-00
bubanj 0-01
1-00 Mjesna naprava bubanj
(visina)

Prsten Daljinar
Kutomjer 0-01
(daljina)
(pravac)

prsten

Slika 71. a i b. Dijelovi ciljnika: panorama i daljinar

Shema 52. Ciljanje končanicom

Ovisno o vidljivosti i udaljenosti cilja, s mjesta paljbenog položaja

ciljanje može biti neposredno, poluposredno ili posredno.
Neposredno ciljanje primjenjuje se kad se cilj vidi s paljbenog položaja,
a isti se nalazi na udaljenosti manjoj od dva brisana dometa. Zauzimanjem
elemenata za daljinu (Dar), napravom po pravcu i visini dovodi se strelica
končanice panorame na cilj.
Poluposredno ciljanje primjenjuje se kad se cilj vidi s paljbenog polo-
žaja, ali se isti nalazi na udaljenosti većoj od dva brisana dometa oružja.
Tada se po pravcu cilja gaña u cilj. Elementi za daljinu (Dar) i visinu cilja
(Mes) zauzimaju se kao kod posrednog gañanja.

148
 Posredno ciljanje primjenjuje se kad se cilj ne vidi s paljbenog
položaja. Tada se iza oružja bira pomoćna ciljna točka koja se obilježava
kolimatorom, piketima i sl. Zauzimanjem elemenata za gañanje na panorami
i dovoñenjem ciljnika napravom po pravcu na ciljnu točku, oružju se daje
kutomjer (Ku). Elementi po daljini (Dar) i visini (Mes) zauzimaju se na daljinaru
i panorami ciljnika, a na cijev se prenose libelama, kazaljkama i sl.

MOTRIONICE
IZVRŠITELJI GAĐANJA

PODRUČJE
CILJEVA

UPRAVLJANJE PALJBOM
PALJBENI POLOŽAJI –RAČUNATELJI-
-POSLUŽITELJI ORUŽJA-

Slika 72. Posredno gañanje cilja

agregat

Top 40 mm
predajnik
prijemnici
servo-azimut

pojačivač

servo-elevacija motor

Shema 53. Automatsko upravljanje topom 40 mm Bofors

149
Ciljanje obalnim topništvom

Pri gañanju obalnim topništvom osnovna ravnina po daljini je horizont

oružja. Pri neposrednom ciljanju pretjecanje se zauzima u odnosu na ciljnu
točku koja se prati ovisno o kretanju cilja. Prilikom neposrednog gañanja
ciljeva na moru, centralno prenošenje elemenata za gañanje na sve topove,
kao i kod brodskog topništva, omogućeno je uporabom sustava za upravljanje
paljbom i direktora. Kod posrednog ciljanja, kad se cilj ne vidi s paljbenog
položaja, azimut gañanja odreñuje se u odnosu na pravac sjevera. Kako
ciljnici obalnog topništva nemaju mogućnost zauzimanja mjesne naprave,
vrijednost daljinara korigirat će se za mjesni kut cilja.

Ciljanje topovima PZO-a

Topovima PZO-a mogu se gañati ciljevi na kopnu, moru i u zraku.

Ovisno o vrsti ciljničkih naprava, ciljanje ciljeva u zraku može biti vizualno
(obično i optičko) i radarsko. Vizualno ciljanje obično se provodi prstenastim
ciljničkim napravama. Prema brzini i kursu cilja, odabire se točka na prstenu
rešetke kojom se zauzima pretjecanje, a napravama po pravcu i daljini prati
se cilj. Korekcija paljbe provodi se u odnosu na kretanje cilja i paljbu obi-
lježavajućim projektilima.
Optičko vizualno ciljanje moguće je samo kod dobre vidljivosti, a
provodi se automatskim ciljničkim napravama.
Radarsko – centralno ciljanje provodi se prenošenjem elemenata
mjesnog kuta, azimuta i daljine s ciljničkih PZO radara daljinskim prijenosom
na topove. Daljinski prijenos elemenata ovisno o sustavu može biti auto-
matski ili neautomatski. Prijamnici na topovima i predajnici na računalu
radara (skala azimuta, elevacije i tempiranja) moraju biti sinkronizirani.

Ciljanje brodskim topništvom

Ciljanje može biti vizualno (obično, optičkim i IC ureñajima) ili elek-

tronsko.
Ovisno o pokretljivosti cijevi i valjanju broda, vizualno ciljanje može
se provoditi:

150

točno na cilj – kad ciljač stalno održava pretjecanje i prati ciljnu točku
na cilju;

sačekivanjem – kad ciljač dovodi ciljnu točku ispred cilja, čeka da cilj
naiñe i opaljuje;

prateći – kad ciljač grubo prati cilj, a precizno cilja prije opaljenja.
Pri pojedinačnom ciljanju ciljanje po daljini – daljinar zauzima se u
odnosu na mjesnu ravninu oružja, a pretjecanje u odnosu na ciljnu točku
koju se, ovisno o kretanju cilja, prati napravom po pravcu. Pri centralnom
ciljanju osnovna ravnina po daljini je horizont oružja, a po pravcu uzdužnica
broda ili pravac sjever – jug. Preko sustava za upravljanje paljbom, računala i
direktora, oružjima se (automatski ili neautomatski) prenose elementi za
gañanje u koje su uračunati svi popravci po pravcu i daljini. Direktori po
pravcu i elevaciji sustava za upravljanje paljbom i oružja moraju biti orijentirani
u isti pravac, udaljenost i sinkronizirani u odnosu na amortizaciju podloge.
CILJANJE TOPNIŠTVOM PZO
Preticanje (t pr)

optička crta

elevacija
cilja
elevacija
topa Horizont oružja

Shema 54. Ciljanje po ciljevima u zraku

Preticanje (t pr)

Vrijeme Pogañanje
opaljenja cilja

kurs promjena
broda smjera promjena udaljenosti

Shema 55. Ciljanje brodskim topništvom po ciljevima na moru

151
 .PROVJERIMO SVOJE ZNANJE
KUTOVI I CILJANJE

1. Što je tisućiti?
2. Što je azimut i čime se mjeri?
3. Što je topnički trokut i kako se izračunavaju: metri, kilometri i tisućiti?
4. Definiraj: cilj, orijentir, reper, motrionicu i paljbeni položaj?
5. O čemu ovisi ciljanje u horizontalnoj, a o čemu u vertikalnoj ravnini?
6. Definiraj: kutomjer, daljinar i mjesnu napravu?
7. Što je ciljanje i kako se dijeli?
8. Koji se elementi za gañanje odreñuju pri gañanju pokretnih ciljeva?
9. Koje su osnovne razlike izmeñu neposrednog, poluposrednog i
posrednog ciljanja?
10. Koja je razlika izmeñu centralnog i pojedinačnog ciljanja?

152
 UČINAK PROJEKTILA
NA CILJU

Za postizanje željenog učinka na cilju, različite vrste topničkog oružja

u svojem borbenom kompletu imaju više vrsta raketnih ili topničkih pro-
jektila (zrna ili granata55).

Shema 56. Vrste projektila temeljne i specijalne namjene

Shema 57. Načini djelovanja topničkih projektila na cilju

55
Zrno probija cilj u točki udara. Pod granatom (engl. shell) podrazumijevaju se sve vrste
topničkih projektila, čije su košuljice napunjene raznim eksplozivnim ili specijalnim punjenjima koja
im povećavaju površinu ubojitog djelovanja.

153
 Na cilju može biti naglašeno njihovo probojno (udarno), razorno,
kumulativno (toplinsko) ili specijalno: zapaljivo, dimno, osvjetljavajuće, NKB56
i drugo djelovanje.

UDARNO DJELOVANJE I PROBOJNOST

PROJEKTILA

Kod projektila pješačkog i topničkog naoružanja naglašeno je njihovo

probojno djelovanje u točki udara u cilj. Probojna moć projektila najviše ovisi o
kinetičkoj energiji koju on ima u trenutku udara u cilj. Ova se energija izra-
čunava pomoću izraza:

pvk2
Ek =
2g
Ek = kinetička energija projektila u trenutku udara u cilj; p = težina projektila;
g = ubrzanje sile teže (g = 9,81 m/s); vk = krajnja brzina projektila, tj. brzina
u trenutku udara u cilj.
Za onesposobljavanje vojnika za borbu, pri gañanju pješačkim oružjem
zrno u trenutku udara mora imati energiju od najmanje 80 J, što se postiže
brzinom većom od 125 m/s.

Slika 73. Streljivo za pješačko oružje

56
NKB – kraćenica se odnosi na nuklearno , kemijsko i biološko djelovanje

154
 R. br. Materijal Proboj zrna (mm)

1 Čelična ploča 6

2 Željezna ploča 120

3 Šljunak 120

4 Zid od cigle 120

5 Zemlja 450

6 Pijesak 450

7 Snijeg (nabijen) 3500

8 Hrastova daska 450

57
Tablica 14. Probojnost zrna streljačkog oružja

Za postizanje udarnog učinka na cilju, pri gañanju pješačkim oružjem

rabe se pancirna, zapaljivo-obilježavajuća i obilježavajuća zrna. Uz njih, rabe
se još i specijalna zrna kao što su zapaljiva i korekcijsko-zapaljiva zrna. Pri
gañanju topničkim oružjima, pod probojnim djelovanjem podrazumijeva se
prodiranje projektila u dubinu prepreke. Primarno udarno djelovanje nagla-
šeno je pri udaru projektila u cilj i djelovanju njegova eksplozivnog punjenja
na prepreku, a sekundarno u kontaktu s eksplozivnim tvarima iza prepreke.

Slika 74. a, b i c. Probojno, pancirno i potkalibarno topničko streljivo

57
Izvor za tablicu; Stipe ðonlić, Balistika na cilju – lekcija L-87 , ZIO HRM Split 2002

155
 Shema 58. Čimbenici probojnog djelovanja

Na udarnu i probojnu moć projektila utječu: težina, kalibar i kvaliteta

metala od kojega je projektil izrañen te njegova brzina u trenutku udara u
cilj. Za postizanje udarnog učinka na cilju, vrlo je važan kut udara projektila.
Ukoliko je isti bliži kutu od 90°, utoliko je udarn a moć projektila veća i obr-
nuto. Za postizanje udarnog učinka i izbjegavanje rikošeta projektila, treba
izabrati položeni oblik putanje čiji je udarni kut najbliži kutu od 90°. Nagla-
šeno udarno i probojno djelovanje imaju potkalibarni, probojni i pancirni projektili.

VRSTA
NAMJENA ZNAČAJKE
PROJEKTILA
Uništavanje:
Debljina košuljice: od 1/5 do 1/8 kalibra
armirano-betonskih
Količina eksploziva: 7 – 18%
probojni objekata čvrstih kamenih
Dubina prodora čelika pri Dg = 4 km:
projektil zgrada etonskih zgrada i
H 203 i T122 ................ do 100 mm
utvrda te tenkova i
TH 152 .......................do 80 mm
rodova

Uništavanje: oklopljenih
pancirni ciljeva, Djeluju: probojem, prodorom, zadorom ili
projektil ratnih i trgovačkih rikošetom, moraju izravno pogoditi cilj,
brodova i sl., učinkovitost ovisi o brzini gibanja i daljini
čelično-betonskih utvrda
položena putanja pogoduje direktnom
Uništavanje:
gañanju;
potkalibarni ciljeva s debelim
zbog mogućnosti rikošeta nepogodan za
projektil oklopom
gañanje ciljeva pod velikim kutovima; manja
ciljeva s vertikalnim
težina, veća početna brzina i manji gubitak
oklopom
kinetičke energije od pancirnih projektila
58
Tablica 15. Namjena projektila s probojnim djelovanjem

58
Izvor: Ž. Seretinek: Balistika na cilju, lekcija L – 150. HVU. Odsjek HRM. Split, 2009.

156
Djelovanje probojnog projektila

Djeluju na prepreku udarnim valom koji se širi do suprotne strane

prepreke. Susret primarnog i odbijenog udarnog vala uzrokuje visoka napre-
zanja prepreke te dolazi do kidanja dijelova prepreke. Fragmenti prepreke
(suprotne od udarne) otkidaju se i djeluju kao geleri (Hopkinsov učinak).

Djelovanje pancirnog projektila

Kod prodora cijeli projektil prolazi kroz otvor.

Kod proboja kroz otvor prolaze samo dijelovi projektila. Ulazni otvor
manji je od najvećeg promjera projektila.
Kod zadora projektil ostaje u oklopu ili se njegovo tijelo razbije prilikom
probijanja.
Rikošet je klizanje i odbijanje projektila od cilja.

Slika 75. Probojni projektil i djelovanje (Hopkinsov učinak)

Shema 59. Djelovanje pancirnog projektila

157
Djelovanje potkalibarnog projektila

Pri udaru projektila u prepreku, balistička kapa se razbije i razleti u

stranu. Vrh jezgre nailazi na oklop i zbog raspoložive kinetičke energije
prodire u prepreku odvajajući se od košuljice koja zajedno s dnom ostaje
na vanjskoj strani oklopa. Jezgra se, zbog naglog rasterećenja, raspada na
puno sitnih komada koji uništavaju posadu i zapaljive tvari u oklopnom
vozilu.

Slika 76. Potkalibarni projektil i njegov učinak

Daljina gañanja (m)

Vrsta /proboj (mm)
Kalibar
projektila
100 m 500 m 1000 m
76 pancirno 66 mm 55 mm 49 mm
76 potkalib. 105 mm 75 mm 47 mm
85 pancirno - 91 mm -

59
Tablica 16. Usporedba djelovanja različitih projektila

Pri pogañanju brodova, oklopnih vozila i bunkera, probojno djelovanje

projektila pojačava sekundarno udarno djelovanje eksplozije streljiva, goriva,
električnih instalacija i drugih zapaljivih sredstava koja se nalaze u njima.

59
Izvor za tablicu; Stipe ðonlić, Balistika na cilju – lekcija L-87 , ZIO HRM Split 2002

158
 Slika 77. Primarno – probojno djelovanje projektila

Slika 78. Sekundarno – eksplozivno djelovanje projektila

TRENUTNO DJELOVANJE TOPNIČKOG

PROJEKTILA

Trenutno djelovanje projektila na cilju je učinak koji proizvode

dijelovi njegove košuljice (ili kuglice) nastali pri eksplozivnom djelovanju pri
ili prije udara u cilj. Trenutno djelovanje povećava djelovanje projektila od
točke udara do dijametra odreñenog ubojitim djelovanjem njegovih gelera
(kuglica).

159
 Slika 79. Dijelovi košuljice – geleri

Slika 80. a i b. Učinak gelera po repu aviona i na tlu

Trenutno djelovanje naglašeno je kod trenutnih i trenutno-fugasnih

projektila. Trenutni projektil namjenjen je za:

uništavanje žive sile izvan zaklona i u otkrivenim zaklonima;

otvaranje prolaza kroz minske i žičane zapreke;

gañanje ciljeva u zraku.
Primarno djeluju gelerima ili kuglicama, a sekundarno djeluju udarno
(eksplozijom punjenja).
Debljina košuljice kod trenutnih projektila iznosi od 0,12 do 0,25
njihova kalibra, dok je kod trenutno-fugasnih projektila manja (1/6 do 1/8
kalibra) pa su broj ubojitih dijelova koji nastaju njihovim rasprskavanjem i
njihova kinetička energija manji.

160
 Uspješnost trenutnog djelovanja projektila ovisi o:

broju ubojitih gelera;

površini uspješnog učinka projektila i udaljenosti točke
rasprskavanja od cilja;

načinu rasprskavanja košuljice i udarnom kutu.
Ovisno o vrsti projektila i upaljača, težište eksplozije može biti pod
površinom ili iznad površine.

Slika 81. a i b. Trenutno streljivo 57

Shema 60. Čimbenici trenutnog djelovanja projektila

161
 Pri rasprskavanju košuljica projektila daje velik broj dijelova različitih
oblika i veličine. Broj fragmenata ovisi o:

kalibru granate;

svojstvima metala;

odnosu izmeñu težine košuljice i težine eksplozivnog punjenja.
Pri rasprskavanju košuljice projektila veći broj dijelova/gelera zbog
malih dimenzija i težine, brzo gubi brzinu, a samim tim i ubojitu moć.
Pokusima je utvrñeno da samo 1/4 dijelova rasprsnutog projektila (mine) na
površini uspješnog djelovanja ima ubojitu moć. Kinetička energija gelera
ovisi o njihovoj brzini, obliku i težini.
Za ubojito djelovanje:

po živoj sili, njihova kinetička energija mora biti veća od 100 J60;

po zrakoplovima i manjim brodovima mora biti veća od 250 J po
cm2 napadnute površine;

minimalna težina ubojitih gelera mora biti veća od 1 g;

brzina mora biti veća od 1000 m/s.
Sve površine košuljice projektila ne daju pri rasprskavanju propor-
cionalan broj ubojitih gelera. Najviše, oko 70%, daju bočne strane srednjega
cilindričnog dijela, prednji konusni dio daje oko 20%, a oživalni dio projektila
daje oko 10% ubojitih gelera.

Slika 82. a i b. Površina ubojitog djelovanja ovisno o padnom kutu

Kao mjerilo uspješnosti trenutnog učinka uzima se površina na kojoj

rasprsnuti dijelovi projektila (mine) sigurno pogañaju živu silu (u stojećem
stavu). Pri udaru u horizontalnu prepreku, većina gelera nastalih od prednjega

60
Joule (J) 1 J =1 Nm = 0,1 kpm (kilopond metar); 1 kp/m = 9,8 J

162
konusnog dijela projektila udarit će u tlo u neposrednoj blizini točke udara,
pri čemu će stvoriti lijevak. Geleri nastali od zadnje oživalne strane projektila,
ovisno o padnom kutu (Θc), odletjet će visoko u zrak pri čemu će izgubiti
kinetičku energiju potrebnu za ubojito djelovanje po okolini. Najveću kinetičku
energiju za ubojito djelovanje po okolini imat će geleri nastali rasprska-
vanjem srednjega cilindričnog dijela projektila (mine).

Projektil Mina

Shema 61. Razlika u djelovanju projektila i mine

Površina njihova ubojitog djelovanja ovisit će o kalibru projektila (mine)

i karakteru cilja (visina, kvaliteta zaštite i sl.). Površina ubojitog djelovanja
koju pod padnim kutom (Θc) 20 – 50° imaju razli čite vrste projektila, može
se vidjeti u tablici.

KALIBAR FRONT DUBINA POVRŠINA UBOJITIH

2
(u mm) (u m) (u m) (m ) GELERA
76 25 8 200 oko 350
85 28 10 280 oko 400
100 31 13 400 oko 800
105 35 15 525 oko 900
122 40 20 800 oko 1500
130 41 21 861 oko 1600
152 43 22 950 oko 1800
155 46 23 1100 oko 1900
203 56 25 1400 oko 2000
MB 120 56 28 1570 oko 1500

61
Tablica 17. Parametri ubojitog djelovanja

61
Izvor: S. ðonlić: Balistika na cilju, lekcija L – 87. ZIO HRM. Split, 2002.;

163
 VRSTA 0° 30° 60° 90°
PROJEKTILA 2
Ubojito djelovanje (m ) na H = 0 m
120 mm
496 474 622 1028
M 77 (TNT)
122 mm
585 542 887 1217
M 76 (B)
128 mm
524 447 797 1138
M 87 (TNT)
2
PROJEKTIL Ubojito djelovanje (m ) na H = 2m
120 mm
481 468 578 978
M 77 (TNT)
122 mm
567 573 824 1559
M 76 (B)
128 mm
501 501 727 1041
M 87 (TNT)
62
Tablica 18. Površina djelovanja ovisno o kutu i visini

Iz tablica je vidljivo da:

projektili većeg kalibra imaju veću površinu ubojitog djelovanja;

površina ubojitog djelovanja povećava se s povećanjem padnog
kuta projektila;

mine minobacača imaju veću površinu ubojitog djelovanja nego
topovski ili haubički projektili.
Osim oblika mine, kod koje srednji dio, koji daje najviše ubojitih dije-
lova, čini veći dio njezine ukupne površine, najveće se ubojito djelovanje može
pripisati i velikom padnom kutu (Θc).
Kod gañanja pod malim kutovima (α < 45° – topovi) ve ći dio gelera s
donje strane projektila ne djeluje po cilju, već udaraju u tlo, što povećava
dubinu lijevka, a umanjuje površinu njihova ubojitog dje-lovanja.
Pri udaru u tlo pod većim kutom (α = 45 – 90° – minobaca či) veći dio
gelera s donje strane i većina gelera nastalih od gornje bočne strane pro-
jektila djelovat će po cilju.
Zbog toga se može reći da je kod minobacača naglašeno njihovo
trenutno djelovanje, dok su kod topova naglašeniji probojno i fugasno djelo-
vanje. Oni se očituju u dubini lijevka koji nastaje u tlu nakon eksplozije.

62
Izvor : Mr. Alan Ćatović: Procjena djelovanja HE bojevih glava..., Mašinski fakultet.
Sarajevo, 2007.

164
Kako bi se prilikom gañanja neprijateljskih rovova, motrionica i zgrada nagla-
silo rušeće djelovanje projektila, njihovi upaljači prilagodit će se za udarno
djelovanje. Što projektil eksplodira dublje ispod zemlje, površina ubojitog
djelovanja njegovih gelera odnosno trenutno djelovanje se smanjuje. Kako
bi se smanjila dubina lijevka i pojačalo trenutno djelovanje projektila (prilikom
djelovanja po neprijateljskim postrojbama u pokretu i izvan zaklona) UTU
upaljač projektila prilagodit će se za trenutno djelovanje. Pojačani učinak
ubojitog djelovanja gelera postiže se kad je točka rasprskavanja projektila u
zraku.

Shema 62. Utjecaj dubine lijevka na interval rasprskavanja

PODEŠAVANJE UTU UPALJAČA

( ZA T i TF GRANATU)
Trenut Udar Uspo -
no no reno

Neutralizacija: Rušenje: Rikošetno gađan.

Neutrali
ž/s u mjestu Rov, motrion. zira
i pokretu ž/s i
oružja
Oružja u Zgrada Otkriveni
mjestu i rov
pokretu
Most Otkriveno
m/v otkriv.
m/v
prikrivena
ž/s van
Bunker zaklona

Zapovijed se Zapovijed Zapovijed

ne daje Upaljač Upaljač s
udarno usporenjem

Shema 63. Podešavanje upaljača prema vrsti cilja

165
 Pri gañanju topovima pod malim polaznim kutovima dolazi do odbijanja
projektila od tla – rikošeta. Da bi projektil imao maksimalan učinak pri rikošet-
nom gañanju, njegov upaljač (UTU) prilagodit će se za djelovanje s usporenjem.
Najpovoljnija visina točke rasprskavanja projektila pri gañanju otkri-
venih ciljeva je 5 – 12 metara iznad tla, kad su kinetička energija gelera i
površina ubojitog djelovanja i na tlu najveći. Tada po cilju djeluju i geleri
nastali od prednjeg dijela projektila pa se interval rasprsnuća ubojitih dijelova,
u odnosu na djelovanje na tlu, dvostruko povećava. Za postizanje raspr-
snuća na točki putanje u zraku, prije njezina udara u cilj, koristit će se
blizinski i tempirni upaljači.

Shema 64. Djelovanje tempirnim projektilom

Shema 65. Vrste ciljeva koji se gañaju tempirnim projektilima

166
 Slika 83. Čitanje podataka iz otisaka gelera na tlu

Kad neprijatelj gaña posrednim gañanjem, često se ne može vidjeti

položaj njegove topničke postrojbe. Proučavanjem gelera na tlu, može se
doći do zaključaka o:

vrsti projektila i oružja (proučavanjem natpisa na rasprsnutim dije-
lovima košuljice);

azimutu gañanja (odreñivanjem azimuta protezanja elipse gelera);

daljini gañanja (na temelju vremena leta projektila i tablica gañanja
oružja).
Pomoću obrnutog azimuta i udaljenosti od mjesta pada projektila,
dobit će se polarne koordinate mjesta njegova paljbenog položaja. Provjera
podataka na zemljištu omogućuje odreñivanje točnijih koordinata i početnih
elemenata za uzvraćanje paljbe po neprijateljevu topništvu.

167
 FUGASNO DJELOVANJE TOPNIČKOG
PROJEKTILA

Fugasni učinak projektila na cilju je razorni učinak osloboñenih plinova

pri eksploziji eksplozivnog punjenja projektila. Ovisi o količini i značajkama
eksploziva i dubini prodora projektila u prepreku. Fugasni učinak očituje se u:

kidanju veza zmeñu čestica;

razbacivanju čestica oko mjesta eksplozije;

snažnom potresu okoline.

Shema 66. Fugasni učinak po cilju

Slika 84. a i b. Stvaranje lijevka, razbacivanje čestica i potres okoline

168
 Prilikom rasprskavanja projektila u zemlji, eksplozija podiže i izbacuje
zemlju iznad projektila stvarajući lijevak. Količina izbačene zemlje fugasnim
učinkom znatno je veća nego pri udarnom učinku projektila. Fugasni učinak
postiže se uporabom fugasnih i trenutno-fugasnih projektila čiji se upaljač
namješta na usporeno djelovanje. Namještanjem upaljača na usporeno dje-
lovanje izbjegava se rasprskavanje projektila u trenutku udara, već se to
postiže po njegovu prodoru u cilj. Fugasni projektil namijenjen je za:

gañanje zaštićenih mjesta;

rušenje drvenih i zemljanih objekata;

gañanje žive sile u oklopnim sredstvima.
Primarno djeluju snagom udarnog vala, a sekundarno gelerima i udarom.

Slika 85. Fugasni projektili 155 mm Shema 67. Uporaba TF projektila

Kalibar Dimenzije lijevka (m)

( u mm) Promjer Dubina

76 0.9 0.3

100- 105 1.5 0.5

122 3.0 0.7

152 4.0 1.5

Tablica 19. Dimenzije lijevka63

63
Izvor za tablicu; Stipe ðonlić, Balistika na cilju – lekcija L-87 , ZIO HRM Split 2002

169
 Debljina košuljice fugasnih projektila manja je nego kod trenutnih i
trenutno-fugasnih i iznosi:

kod topova 1/6 do 1/8 kalibra projektila;

kod haubica 1/8 do 1/10 kalibra projektila.

U usporedbi s istim projektilima, količina eksplozivnog punjenja u

odnosu na debljinu košuljice im je najveća. Kod topovskih projektila težina
eksplozivnog punjenja iznosi 15%, a kod haubičkih 20% od ukupne težine
projektila.
Iz dimenzija lijevka može se vidjeti da projektili kalibra 122 mm i
većeg imaju snažan fugasni učinak. Granate kalibra 76 mm i manje mogu
se upotrijebiti za rušenje lakših utvrñenja, drvenih objekata i slično. Po cilju
veće tvrdoće one mogu djelovati samo trenutno.
Borba s neprijateljevim oklopnim vozilima i brodovima prvenstveno
se vodi uporabom projektila s naglašenim probojnim djelovanjem (probojnim,
pancirnim, potkalibarnim) i kumulativnim projektilima. Zbog njihove težine,
uporaba tih projektila moguća je samo na manjim daljinama gañanja. Za
borbu na većim daljinama rabe se fugasni i trenutno-fugasni projektili, s
upaljačima prilagoñenim za pojačano fugasno djelovanje, torpeda ili rakete.

Slika 86. Pogañanje broda torpedom

170
 KUMULATIVNO DJELOVANJE
TOPNIČKOG PROJEKTILA

Kumulativni učinak projektila na cilju je učinak s usmjerenim djelo-

vanjima eksplozivnog vala. Ovakvi projektili nazivaju se kumulativnim jer se
njihovo djelovanje temelji na iskorištavanju kumulativnog efekta, kod kojeg
se produkti eksplozije brizantnog eksploziva kreću smjerovima oko-mitim
na površinu eksplozivnog punjenja, zbog čega se pri prolasku kroz
kumulativni lijevak energija koncentrira u pravcu osi projektila. Najveća
koncentracija energije stvara se u jednoj točki – fokusu. Osloboñeni plinovi
djeluju pod tlakom od oko 300 kbar i kreću se brzinom od oko 10 km/s.
Koncentrirani u fokusu, djeluju u vidu plinskog mlaza koji svojom snagom
probija oklop i uzrokuje požar u oklopnom vozilu.

Shema 68. Stvaranje kumulativnog mlaza

Shema 69. a i b. Djelovanje i učinak kumulativnog projektila na cilju

Kumulativni učinak ovisi o kalibru projektila, težini i svojstvima eks-

plozivnog punjenja, dimenzijama i obliku kumulativnog lijevka. Kumulativni
lijevak može biti: stožastog, eliptičnog ili sferičnog oblika. Kumulativnim

171
projektilima prije svega se djeluje po oklopnim sredstvima i drugim ciljevima
s debelim oklopom. Uvjeti za uspješan učinak kumulativnog projektila su:

trenutno djelovanje upaljača, što izaziva eksploziju granate u vre-
menu od oko 0,0001 s;

udarni kut mora biti približno 90°.

Prednosti kumulativnih projektila su:

velika probojna moć pri gañanju oružjima s malim početnim brzi-
nama;

relativno ujednačena probojnost (do 400 mm) na svim daljinama
gañanja;

jednostavna i jeftina izrada.

Slabe strane ovih projektila su:

zbog male Vo, smanjen učinak na daljinama gañanja većim od
1000 m;

upotreba vrlo osjetljivih (piezoelektričnih) upaljača trenutnog tipa;

nemogućnost djelovanja pri udaru u cilj pod oštrim i tupim
kutovima.

Slika 87. a i b. Različite vrste kumulativnih projektila

Slika 88. Učinak projektila na tenku

172
 NAMJENA I DJELOVANJE SPECIJALNIH
TOPNIČKIH PROJEKTILA

U košuljicama topničkih projektila (granata) specijalne namjene, osim

eksplozivnog punjenja, ovisno o namjeni, smještene su različite pirotehničke
smjese: osvjetljavajuće, dimne, zapaljive, propagandne, kemijske i sl.
Osvjetljavajući projektili namijenjeni su za osvjetljavanje zemljišta pri
gañanju noću. Aktiviraju se na odreñenoj visini tempirnim upaljačima. Upaljač
pali osvjetljavajuću smjesu koja intenzivno gori. Pomoću padobrana smje-
štenog u košuljici, smjesa se lagano spušta, osvjetljavajući zemljište. Najbolje
se osvjetljavanje postiže pri rasprskavanju granata na visini od oko 300
metara. Promjer osvijetljenog prostora tada je oko 1000 metara, a osvje-
tljavanje traje oko 60 sekundi.
Dimni projektili namijenjeni su za zasljepljivanje motrionica i zapovje-
dnih mjesta, topničkih paljbenih položaja, za maskiranje elemenata borbenog
poretka i pokreta vlastitih trupa, za korekciju i signalizaciju. Ovi projektili
imaju vrlo malo eksplozivnog punjenja, jer je isto potrebno samo za raspr-
skavanje košuljice. U kontaktu s vlagom iz zraka, njihovo dimno punjenje
stvara oblak dima. Ovi projektili opskrbljeni su tempirnim ili upaljačima
prilagoñenima na trenutni učinak.
Zapaljivi projektili namijenjeni su za izazivanje požara u području
rasporeda neprijatelja. U njihovoj košuljici smješteno je 9 – 12 specijalnih
zapaljivih segmenata. Pri rasprskavanju košuljice eksplozivno punjenje
izbacuje ih na udaljenost 6 – 8 metara od točke eksplozije granata. U
dodiru sa zrakom stvaraju požar i temperaturu do 2500 ºC.

Slika 89. a i b. Djelovanje osvjetljavajućih i dimnih projektila

173
 Slika 90. a i b. Djelovanje zapaljivih i kemijskih projektila

VRSTA NAMJENA DJELOVANJE

Osvjetljavajući - osvjetljavanje zemljišta
projektili - provedba noćnoga gañanja
- zasljepljivanje Neprijatelja
Dimni projektili - maskiranje pokreta i b/r
- korekcija i signalizacija
Zapaljivi - izazivanje požara u rajonu
projektili rasporeda neprijateljevog b/r
Propagandni - psihološko propagandno
projektili djelovanje na neprijatelja
Tablica 20. Namjena i djelovanje projektila specijalne namjene
- visina tempiranja oko 300 m
- prostor osvjetljenja oko 1 km
- vrijeme osvjetljenja oko 60 s
- trenutni ili tempirni upaljači
- eksplozivno punjenje lomi košuljicu;
smjesa + zrak = dimna zavjesa
9 – 12 zap. segmenata (D = 6 – 8 m)
+ zrak = vatra (temperatura 2500 ºC)
- visina tempiranja oko 300 m
- eksplozivno punjenje lomi košuljicu
- propagandni sadržaj pada na tlo
64

TENDENCIJE RAZVOJA MODERNOG STRELJIVA

Zahtjevi za djelovanje po ciljevima na velikim daljinama gañanja (oko

370 km, s brzinom paljbe od oko 6 metaka u minuti), uvjetovali su povećanje
početne brzine topničkog streljiva s 1,5 na oko 2,5 km/s. Povećanjem moguć-
nosti manevra modernih oklopnih vozila i brodova, preciznost njihova pogañanja
na većim daljinama postala je nedovoljna. Zbog toga je razvoj streljiva
tražio i povećanje preciznosti pogañanja na većim daljinama. Tako je došlo
do razvoja inteligentnog topničkog streljiva s mogućnosti prepoznavanja i
navoñenja na pokretni cilj.

64
Izvor: Ž. Seretinek: Balistika na cilju, lekcija L – 150. HVU. Odsjek HRM. Split, 2009.

174
 Moderno kumulativno streljivo dobilo je mogućnost detekcije, prepo-
znavanja i autonomnog navoñenja na cilj. Za razliku od klasičnog, inteligen-
tnim streljivom po cilju se može djelovati na većim daljinama – posredno.
Osim za protuoklopno oružje, danas se ono rabi i razvija za:

minobacače dometa do 8 km;

haubice 155 mm i 203 mm (domet približno 24 km);

višecijevne raketne bacače;

topničko-raketne sustave dometa do 40 km;

zrakoplovno oružje.
Projektil dolazi u zonu cilja balističkom putanjom. Nakon što je sen-
zor prepoznao cilj, pali pogonski naboj projektila koji ga ubrzava i usmjerava
okomito ka cilju. Nakon udara u cilj djeluje kumulativno punjenje projektila.
Po kolonama vozila s brzinom kretanja 25 – 30 km i s razmakom
izmeñu vozila oko 25 m, bolje rezultate daju terminalno voñeni projektili,
dok senzorski projektili bolje rezultate postižu po ciljevima koji se gibaju
sporije.

P U TA N JE IN TELIG EN TN IH
P R O JEKTILA

)
m
(
A
N
IS
I
V

Balističk a p u tan ja
S en z o rsk a ak tiv acija
Term in a ln o v o đ en je
U D A LJEN O S T (m )

Grafikon 17. Putanje inteligentnih projektila

175
 Slika 91. Djelovanje minobacačkih mina sustava Merlin

Suvremeni potkalibarni projektil u osnovi je dugačko koplje od teškog

metala (volframa) koje se ispaljuje velikom brzinom65. Zahvaljujući velikoj
kinetičkoj energiji, probija oklop i uništava cilj. Iako je mogućnost proboja
rasla s porastom brzine penetratora, kod brzine veće od 2 km/s mogućnost
probijanja sendvič oklopa (koji se izrañuje od tvari različite elastičnosti i
čvrstoće) dolazi do zasićenja.
To je utjecalo da i u strukturi jezgre potkalibarnog projektila doñe do
promjene. Umjesto homogenog penetratora počeo se rabiti segmentirani,
složen od više jezgara različite čvrstoće i duljine. Ukupna čvrstoća i učinak
segmentiranog penetratora iste mase i duljine znatno su veći, a pri brzi-
nama većim od 2000 m/s dubina prodiranja jezgre penetratora neće se
bitno smanjiti.

Slika 92. Potkalibarno zrno

Uporaba jezgre od osiromašenog urana drugo je rješenje, testirano

u ratovima u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, Srbiji, Afganistanu i u Iraku. U
65
Iz topa 120 mm početna brzina je oko 1,7 km u sekundi

176
tim ratovima ukupno je upotrijebljeno oko 1,4 milijuna komada te vrste
streljiva. Jezgra streljiva posjeduje manji udio izotopa urana U234 i U235.
Prilikom zabijanja jezgre u čvrsti cilj, šiljak projektila se zbog velike gustoće
materijala (18,95 g/cm3)66 dodatno oštri, stvarajući uransku prašinu. Prašina
se u kontaktu sa zrakom spontano pali, što olakšava uništenje cilja.

Slika 93. Potkalibarni metak s jezgrom od osiromašenog urana

Kinetički projektili su streljivo za EM topove. Ubrajaju se u inteligentno

streljivo autonomne sposobnosti detekcije, prepoznavanja i samonavoñenja
na cilj. Umjesto barutnog punjenja, kinetički projektil pokreće izmjenični tijek
struje koji stvaraju pulsni generatori. Jaki impuls Lorentzove sile naglo i
snažno ubrzava projektil i izbacuje ga kroz cijev topa. Projektil elektro-
magnetskog (EM) topa dobije 3 – 5 puta veću kinetičku energiju od bilo
kojega klasičnog topničkog sustava.

E le k tr ič n a
s t r u ja

P r o je k til

tr a č n ic a

tr a č n ic a

D JE L O V A N JE E M T R A Č N O G T O PA

C IJE V E M TO PA
S u sta v za tr a č n ic a
n a v o đ e n je

S u s ta v za
K IN E T IČ K I P R O JE K T IL h la đ e n je

Shema 70. a i b. Princip djelovanja EM topa

66 3 3 3.
Osnovna mjera za gustoću materijala je kg/m . 1g/cm = 1000 kg/m

177
 Jedna od demonstracija pokazala je da osloboñena kinetička ener-
gija manjega hipersoničnog projektila može u čvrstom tlu napraviti krater
dubine 3 metra i promjera 30 metara. Kroz srednje čvrsto tlo proboj
projektila je dubine do 12 metara. Projektili u potpunosti izrañeni od metala
(bez čahure i barutnih punjenja) manjih su gabarita i zahtijevaju manje
skladišne prostore, što je zbog ograničenog prostora osobito bitno pri
uporabi streljiva kod vojnih brodova i oklopnih vozila.

EM TOP
NA RAZARAČIMA (DDX)
Lift za
dopremu Kinetički
kinetičkih projektil
projektila
Brodsko Cijev EM
spremište tračnog topa
streljiva

Pulsni
generator

Shema 71. Prikaz EM brodskoga topničkog sustava

Paljbenu potporu postrojbama na daljinama od preko 200 km do

početka XXI. st. pružali su zrakoplovstvo s nosača zrakoplova i dugodo-
metne rakete. Njihovo djelovanje bilo je ograničeno brojem avio polijetanja
(nekoliko stotina dnevno) i skupoćom. Razvojem inteligentnog streljiva te
zadaće preuzima topništvo. Ono može djelovati po daleko većem broju
ciljeva (oko tisuću na dan) uz puno manji utrošak novčanih sredstava i
ljudskih života.

178
 PROVJERIMO SVOJE ZNANJE
UČINAK PROJEKTILA NA CILJU
1. Nabroji pet mogućih učinaka projektila na cilju?
2. Što je udarno (probojno) djelovanje projektila i o čemu ovisi?
3. O čemu ovisi probojnost projektila i kako se izračunava?
4. Kod koje vrste projektila je izraženo probojno djelovanje?
5. Što je trenutni učinak projektila?
6. O čemu ovisi trenutni učinak projektila?
7. Što je fugasni učinak projektila i kako se očituje?
8. Koje vrste projektila imaju naglašeno fugasno djelovanje?
9. Što je kumulativno djelovanje i kako se očituje?
10. Koji su nužni uvjeti za postizanje kumulativnog djelovanja projektila?
11. Koje su vrste i koja je namjena projektila specijalne namjene?
12. Kako se naziva streljivo s mogućnosti prepoznavanja i djelovanja po
pokretnim ciljevima na velikim daljinama?
13. Kojom se vrstom topničkog oružja može djelovati na najvećim
daljinama?

179
 BALISTIČKO GAðANJE
I TABLICE GAðANJA

BALISTIČKO GAðANJE

Izrada tablica gañanja jedna je od osnovnih zadaća vanjske balistike.

Poslije izrade prototipa nove vrste topničkog oružja, izrada tablica gañanja
za različito streljivo koje će oružje koristiti uvjet je za njegovo stavljanje u
masovnu uporabu. Temelji se na usklañivanju probnih i račun-kih rezultata
gañanja. Balističko gañanje provodi se u odreñenim meteo-balističkim uvje-
tima radi:

korekcije računskih podataka dobivenih pri izradi tablica za novu
vrstu oružja;

provjere gañanja oružja na kojemu je izvršen remont.

BALISTIČKI KOEFICIJENTI
Фo 10 ° 20 ° 30 ° 40 ° 45 °
Vo(m/s )
TF projektil M 79 sa upalj. UTU M 72 i
TF projektil OF- 482M s upalj. RGM-2
930 0,4536 0,4672 0,4716 0,4705 0,4699
810 0,4763 0,4871 0,4930 0,4936 04,926
705 0,4752 0,4865 0,4956 0,4967 0,4949
621 0,4902 0,535 0,5121 0,5137 0,5131
525 0,5213 0,5353 0,5498 0,5534 0,5497
TF projektil OF- 482M s tempirnim upaljačem V-90
930 0,4728 0,4870 0,4925 0,4927 0,4924
810 0,4953 0,4870 0,4925 0,4927 0,4924
705 0,4937 0,5050 0,5108 0,5115 0,5103
621 0,5059 0,5195 0,5275 0,5301 0,5293
525 0,5358 0,5537 0,5653 0,5690 0,5694
Osvjetljavajući proj. l SP – 46 sa upalj. TM-16L (TM -16 M)
687 07524 07364 07390 07501 07605
Pancirno – obiljež proj. BR – 482 (BR 482B) sa upalj. DBR
930 0,64822 = cost.

67
Tablica 21. Balistički koeficijenti za top 130 mm M-46

67
Izvor : Tablica gañanja za top 130 mm M 46 VIZ. Beograd, 1984.

180
 U pripreme za balističko gañanje spadaju:

pripreme oružja (za gañanje, mjerenje v0, odreñivanje dužina
trzanja cijevi …);

pripreme streljiva (mjerenje t°b, ∆m, trasiranje putanje …);

pripreme poligona (postavljanje mjerne opreme i instrumenata,
mjerenje meteoroloških uvjeta);

priprema teorijskih podataka:
− računanje putanje u zrakopraznom prostoru;
− uračunavanje balističkih koeficijenata u odnosu na početnu
brzinu; c = f(v0), polazni kut; c = f(Θo) i daljinu gañanja; c =
f(Dg) za tablične uvjete;
− odreñivanje koeficijenata meteo-balističkih popravaka za uvjete
različite od tabličnih.
Na temelju podataka dobivenih gañanjem, računanjem se odreñuju
brojni parametri nužni za izvršenje gañanja u različitim uvjetima. Ti će
podaci biti sistematizirani i prikazani u tablicama gañanja za tu vrstu oružja.
Podaci u tablicama gañanja su vojna tajna.

Slika 94. Mjerenje početne brzine (v0) i kuta (Θo)

181
 TABLICE GAðANJA

Namjena i vrste tablica gañanja

Tablice gañanja su zbornik tekstualnih, numeričkih i grafičkih podataka

odreñenih proračunima koji se temelje na rezultatima ispitivanja dobivenim
prilikom balističkog gañanja iz odreñenoga topničkog oružja. Koriste se
kako bi se odreñenom oružju i streljivu u odreñenim meteorološkim uvjetima
gañanja odredili:

početni elementi (p/e) za gañanje;

meteo-balistički i drugi popravci kako bi već prvi projektil bio što
bliže cilju;

ostali podaci i parametri vezani uz provedbu bojnog gañanja.
Za ciljanje, gañanje i rukovanje, topničko oružje mora biti opremljeno
odreñenom vrstom ciljničkih naprava, ureñajem za upravljanje paljbom i
priborom, koji trebaju biti usklañeni s balističkim parametrima oružja, veri-
ficirani i opisani u tablici gañanja ili knjižicama oružja.

Shema 72. Ciljnička naprava brodskog topa 57 mm Bofors

182
 Shema 73. Pričuvni alat i pribor topa 57 mm Bofors

Tablice gañanja dijele se prema vrsti oružja i projektila, točnosti,

načinu prikaza i opsegu podataka:

prema vrsti oružja tablice se mogu podijeliti na tablice za oružja
zemaljskog, obalnog, brodskog ili topništva PZO-a, minobacače,
streljačko naoružanje i protuoklopna sredstva;

prema vrsti projektila: za razorne, tempirne, dimne, osvjetljava-
juće, protuoklopne i sl.

Shema 74. Vrste tablica gañanja prema točnosti, načinu i opsegu prikazivanja podataka

Sadržaj tablica gañanja

Tablica gañanja topničkog oružja obično se sastoji od uvodnoga,

tekstualnog, tabelarnog i grafičkog dijela te različitih priloga. Osim o vrsti kojoj
pripada, ustroj tablica gañanja ovisit će o zemlji podrijetla i o vrsti oružja
kojem ono pripada. Zbog toga će se sadržaj tablica gañanja razmatrati
načelno, kako bi se i prije njihove uporabe znalo što se u njima može naći.

183
 U uvodnom dijelu tablica navedeni su: meteorološki, balistički i drugi
uvjeti za koje su one izrañene. Većina tablica gañanja Hrvatske vojske
rañena je za meteorološke uvjete tlaka H = 1000 M bar, temperaturu t = 15 ºC;
relativnu vlažnost zraka 50%; atmosfera mirna; težina projektila – N, kalibar
cijevi standardan, cilj se nalazi u horizontu oružja. Prije izvršenja gañanja
meteo-balistički popravci računat će se u odnosu na ove tablične uvjete.
U tekstualnom dijelu obično se opisuju: oružje, ciljničke naprave,
streljivo i oprema koju oružje koristi. Pomoću različitih uputa, shema, slika i
tabličnih prikaza može se dobiti cjelovita informacija o vrsti oružja, uporabi
ciljničkih naprava, streljiva, pribora i njihovoj uporabi tijekom pripreme i
izvršenja bojnog gañanja.
Tabelarni dio čine osnovne i pomoćne tablice gañanja s uputama za
njihovu uporabu.
U osnovnim tablicama mogu se naći elementi za gañanje i parametri
putanje za vrste streljiva koje oružje koristi. Tablice za dvodijelno streljivo,
osim prema vrstama projektila, razdvojene su i prema punjenjima (Pe), pa
se u njihovim osnovnim tablicama mogu naći i grafikoni za izbor punjenja
kojima će gañati na odreñenim daljinama. U tabelarnom dijelu mogu se
naći elementi za gañanje (Dar), parametri streljiva, putanje i meteo-balis-
tičkih popravaka u odnosu na uvjete gañanja. Podaci su dani od manjih do
najvećih daljina za rast daljine gañanja, ovisno o vrsti oružja, po 100 ili 200
metara.

Shema 75. Načelni sadržaj osnovnih tablica gañanja topničkog oružja

184
 68
Tablica 22. Osnovna tablica topa 130 mm M46 za TF projektil M-79 punjenje puno

68
Izvor: Tablica gañanja za top 130 mm M 46. VIZ. Beograd, 1984.

185
 U grafičkim tablicama krivulja putanje projektila prikazana je na
koordinatnom sustavu u odreñenom mjerilu. Na apscisu su unesene daljine,
a na ordinatu visine. Takav pojednostavnjen prikaz putanje prikladan je za
donošenje odluka o tome na kojem mjestu u odnosu na konfiguraciju terena i
mjesto cilja izabrati paljbeni položaj, kojim se punjenjem može gañati većinu
ciljeva i slično. U grafičkim tablicama mogu biti prikazani grafikoni za izbor
punjenja i krivulje (daljina, tabličnih kutova, vremena leta, derivacija ...) i
drugi podaci.
U pomoćnim tablicama mogu se naći informacije o:

računanju meteo-balističkih popravaka;

čimbenicima vjerojatnosti pogañanja i utrošku streljiva;

pretvaranju kutova (stupnjeva u tisućite, 1/6400, 1/6000 i
obrnuto).
U privicima se mogu naći informacije o specifičnostima rukovanja
oružjem:

organizaciji periodičnog pregleda i redovitog održavanja oružja i
opreme;

najčešćim neispravnostima oružja i načinu njihova uklanjanja.

G R A F IK O N Z A IZ B O R P U N J E N J A
Y (K m ) T O P 1 3 0 m m M 4 6 T F P R O JE K T IL M 7 9 I O F 4 8 2
2
1

0
1

0
X (K m )
-2
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28

69
Grafikon 18. Izbor punjenja pomoću grafikona za top 130 mm M-46

69
Izvor: Tablica gañanja za top 130 mm M 46. VIZ. Beograd, 1984.

186
 PROVJERIMO SVOJE ZNANJE
BALISTIČKO GAðANJE I TABLICA GAðANJA
1. Koji su ciljevi balističkog gañanja?
2. Kakve se pripreme provode prije izvršenja balističkoga gañanja?
3. Što spada u pripremu oružja i streljiva te u pripremu poligona za
balističko gañanje?
4. Što su to tablice gañanja?
5. Kako se dijele tablice gañanja: prema točnosti i načinu prikazivanja
podataka?
6. U koju se svrhu koriste podaci iz tablica gañanja odreñenog oružja?
7. Koji se podaci o projektilu i njegovoj putanji mogu naći u tablici
gañanja?
8. Koji se podaci o utjecaju meteo-balističkih uvjeta mogu naći u tablici
gañanja?
9. Koji se podaci mogu naći u pomoćnim tablicama gañanja?

187
 TOPNIČKO GAðANJE I RASIPANJE
POGODAKA

Topničko gañanje obuhvaća sve radnje i postupke koji su neposredno

vezani uz ostvarenje učinkovite topničke paljbe. Svakom gañanju prethodi
opća i završna priprema.

Shema 76. Faze topničkoga gañanja

Topnička paljba je učinak topništva po cilju kojim se izvršavaju te-

meljne zadaće, a ostvaruje se gañanjem. Upravljanje topničkom paljbom je
odreñivanje paljbenih zadaća radi izvršenja bojne zadaće postrojbe. Ono
mora osigurati pravodobno usmjeravanje najučinkovitije paljbe na ciljeve koji
su najvažniji za izvršenje bojne zadaće. Paljbom obično upravlja zapovjednik
postrojbe – nositelj taktičke zadaće, u čijem se sastavu nalazi (ili je za izvr-
šenje zadaće pridodana) topnička postrojba. Zadaće topničke paljbe mogu
biti:

uništenje – potpuno i trajno onesposobljavanje cilja (postrojbe,
oružja ...);

neutraliziranje – privremeno onesposobljavanje cilja za paljbeno
djelovanje;

zaprečavanje – privremeno onemogućivanje kretanja cilja
odreñenim smjerom;

ometanje – privremeno onemogućivanje izvršenja zadaća.

188
 Shema 77. Zadaće topničke paljbe

Rukovanje topničkom paljbom obuhvaća: davanje zapovijedi, odre-

ñivanje elemenata za gañanje, izvršenje korekcije i skupnoga gañanja. Cilj
korekcije je dovoñenje paljbe središnjeg oružja koje topnička postrojba ima
na svojem paljbenom položaju u centar cilja. Da bi korekcija i gañanje u
cijelosti bilo učinkovitije, postupak dovoñenja srednjeg pogotka u centar
cilja mora trajati što kraće. Skupno gañanje je završni dio gañanja kojim
topnička postrojba (svim oružjem u svojem sastavu) izvršava zadaću
topničke paljbe (paljbenu zadaću). Prilikom skupnoga gañanja, većina
pogodaka trebala bi pogoditi u cilj ili u njegovu neposrednu blizinu. Izvršitelj
topničkoga gañanja (IG) bit će zapovjednik topničke postrojbe ili osoba koju
on za to odredi.

Rukovanje paljbom
– zapovijedi za gañanje –

Shema 78. Proces upravljanja topničkom paljbom

189
 Shema 79. Proces rukovanja topničkom paljbom

Ako se iz jednog oružja, pod istim uvjetima (istim početnim elemen-

tima) ispali više projektila iste vrste, primijetit će se da svi projektili neće
pasti u jednu točku, tj. doći će do rasipanja pogodaka. Kako svakom
pogotku odgovara po jedna putanja, ova se pojava naziva i rasipanjem putanja.
U sredini slike pogodaka (probojnih točaka) pogoci će biti gušće rasporeñeni,
a pri krajevima rjeñe. Sve padne točke (točke proboja) mogu se ograničiti
crtom rasipanja koja će obuhvatiti odreñenu površinu eliptična oblika.

Elipsa putanja Elipsa pogodaka

Srednji pogodak

Slika 95. Topnička paljba, elipsa pogodaka i srednji pogodak

190

Snop putanja je skup svih putanja projektila izbačenih pod istim
uvjetima iz istog oružja.

Elipsa pogodaka ili elipsa putanja je crta koja ograničava sliku pogo-
daka koja je nastala odreñenim brojem ispaljenja pod istim uvjetima
(isto oružje, projektil, meteo-balistički uvjeti).

Slika rasipanja ili slika pogodaka je slika koju čine pogoci istog snopa
putanja u horizontalnoj ravnini gañanja.

Jednostavna slika pogodaka je slika pogodaka dobivena paljbom iz
jednog oružja, a složena slika pogodaka ona dobivena paljbom iz više
oružja (pri skupnom gañanju). Sredanja putanja je geometrijska os svih
putanja koja se dobije gañanjem iz jednog i više oružja pod istim
uvjetima.

Srednji pogodak je proboj srednje putanje, bilo u horizontalnoj, bilo u
vertikalnoj ravnini.

Korekcija paljbe je postupak dovoñenja srednjeg pogotka oružja u
centar cilja.

Elipsa vjerojatnog skretanja pogodaka je prostor u koji će pasti pogoci
ukoliko tijekom pripreme i rukovanja paljbom nije napravljena gruba
pogreška. Prema Gaussovu zakonu prostiranja, stranice te elipse bit će
četiri vjerojatna odstupanja po pravcu i daljini gañanja (4 Vd i 4 Vp).

ELIPSA (SLIKA)
POGODAKA
SREDNJI
POGODAK

CENTAR CILJA

Slika pogodaka

Vjer. pogađanje Vjer. skretanje

( 1Vd i 1Vp) ( 4Vd i 4 Vp)

Shema 80. Centar cilja i slika pogodaka

191
 SLIKA I ZAKONI RASIPANJA POGODAKA

Slika rasipanja pogodaka dobit će se ako se snop putanja projektila

presiječe jednom horizontalnom ravninom. Kod vrlo velikog broja ispaljenih
projektila slika rasipanja imat će oblik pravilne elipse. Duža os elipse ležat će
u smjeru gañanja, a kraća okomito na smjer gañanja. Središte ove elipse
naziva se srednjim pogotkom. Svaki pogodak unutar slike rasipanja odstupa
od srednjeg pogotka za veću ili manju vrijednost. Ovo odstupanje pogodaka
u odnosu na srednji pogodak naziva se slučajnim skretanjem. Proučavanjem
slike rasipanja pogodaka može se zaključiti da ono podliježe Gaussovim
zakonima prostiranja, gustoće i simetrije.

E lip s a
p ogo d aka

P
ci o
vr
lj ši
a n
a

S r e d n ji C e n ta r
p o god ak c ilja

Shema 81. Cilj i elipsa pogodaka Shema 82. Gaussovi zakoni rasipanja
pogodaka

Zakon prostiranja proizlazi iz činjenice da se većinu pogodaka može

obuhvatiti elipsom čije duljina i širina iznose četiri vjerojatna odstupanja od
srednjega pogotka.
Zakon gustoće proizlazi iz činjenice da su pogoci najgušće grupirani
oko srednjeg pogotka. Što se ide dalje prema periferiji slike rasipanja (elipse),
pogoci su sve rjeñi.
Tako se 50% pogodaka (25% lijevo i 25% desno) nalazi na udalje-
nosti od jednoga vjerojatnog odstupanja (lijevo i desno) po pravcu i daljini.
Zakon simetrije proizlazi iz činjenice da su pogoci simetrično raspore-
ñeni u odnosu na bilo koji pravac koji prolazi kroz srednji pogodak. Ako se

192
kroz srednji pogodak povuče bilo koji pravac, sa svake strane toga pravca
bit će jednak broj pogodaka. Svakom podbačaju odgovara isti prebačaj i
obrnuto. Ovi zakoni mogu doći do punog izražaja samo ukoliko je ispaljen
veći broj projektila.

Shema 83. Elipsa prostiranja i gustoće pogodaka

Shema 84. Zakoni gustoće i simetrije pogodaka

Veličine koje karakteriziraju rasipanje pogodaka

Pretpostavimo da kroz vertikalnu i horizontalnu ravninu prolaze dvije

putanje od kojih jedna, srednja, prolazi kroz centar cilja, a druga je proizvo-
ljno uzeta iz snopa putanja. U horizontalnoj ravnini u pravcu gañanja nalazi
se os X i u odnosu na nju mjeri se rasipanje pogodaka po pravcu. Okomito
na nju, kroz srednji pogodak, prolazi os Y i u odnosu na nju mjeri se odstu-
panje pogodaka po daljini. Svaki pogodak udaljen je od srednjeg (centra
cilja) za odreñenu veličinu po daljini (∆ X) i pravcu (∆ Y). Ova se udaljenost

193
naziva skretanjem (odstupanjem) pogotka. Skretanje pogodaka od centra
cilja mjeri se na zemljištu prilikom korekcije paljbe. Korekcija paljbe provodi
se poslije izračunavanja početnih elemenata za gañanje, kako bi se prije
skupnoga gañanja provjerila točnost izračunavanja početnih elemenata,
otklonilo odstupanje pogodaka zbog rasipanja, a srednji pogodak doveo u
centar cilja.
Očekivano odstupanje bilo kojeg pogotka od srednjeg naziva se
vjerojatnim skretanjem.
Kod vjerojatnog skretanja odreñenog pogotka od srednjeg pogotka
(Sp) razlikuju se:

vjerojatno skretanje po daljini (Vd) ;u odnosu na Sp može biti bliže
(–) ili dalje (+);

skretanje po pravcu (Vp); u odnosu na Sp može biti lijevo ili desno;

vjerojatno skretanje po visini (Vv); u odnosu na Sp može biti više ili
niže.
Vjerojatno skretanje projektila povećava se s povećanjem daljine
gañanja. Podaci o vjerojatnom skretanju po pravcu (Vp), daljini (Vd) i visini
(Vv) mogu se naći u tablicama gañanja odreñenog oružja.
Prema teoriji pogrešaka, postoji mala vjerojatnost pojave pogrešaka
većih od četiri srednje pogreške na svaku stranu. Na temelju ovoga, i kod
teorije rasipanja uzima se da su najveća moguća skretanja u svakom pravcu
ravna četirima vjerojatnim skretanjima.

OsX
L ije v o D e s n o

?Y
?XY
+ O
P o v is in i ?X
s
v iš e n iž e - Y

C e n ta r
c ilja

Shema 85. Osi rasipanja pogodaka po daljini, pravcu i visini

194
 Prema navedenom, elipsa rasipanja sadrži osam vjerojatnih skretanja
u svakom pravcu, tj. po četiri na svaku stranu od centra rasipanja.
Od 100 ispaljenih projektila, u pojas bolje polovine (zeleni pojas)
pogodaka bit će obuhvaćeno 50% pogodaka, a po 25 pogodaka u dva
srednja pojasa. U pojasima do njih (žuti pojas) bit će po 16 pogodaka,
zatim 7 pogodaka (crveni pojas), i konačno, u zadnjem (plavom) pojasu po
dva pogotka.

Shema 86. Pojasi skretanja po pravcu i daljini

ODREðIVANJE SREDNJEG POGOTKA

Odstupanje pogodaka mjeri se u odnosu na centar cilja postavljenog

u centar koordinatnog sustava (X, Sp, Y). Prije prelaska na skupno gañanje,
tijekom korekcije paljbe teži se srednji pogodak (srednjeg oružja) dovesti u
centar cilja.
Srednji pogodak nalazi se u sjecištu pravca gañanja (osi X) i okomice
koja kroz njega prolazi (os Y) . Njegovo mjesto može se odrediti:

geometrijski;

računski.

195
Odreñivanje srednjeg pogotka geometrijskim putem

Geometrijski srednji pogodak može se odrediti pri većem i pri manjem

broju ispaljenja.
Pri većem broju ispaljenja proizvoljnim pravcem prepolovit će se slika
rasipanja tako da s obje strane pravca ostane podjednak broj pogodaka.
Jednako će se povući i drugi pravac, ali tako da kut pod kojim se oba pravca
sijeku bude 90°. Srednji pogodak nalazit će se u sjecištu pravaca X i Y.
Drugi način primjenjuje se kad je ispaljen mali broj metaka, tj. kad ima mali
broj pogodaka.
Pri malom broju ispaljenja postupa se:

simetralom se spoje pogoci 1 i 2; polovina te dužine spoji se s P3;

prva trećina dužine spoji se s P4; prva četvrtina te dužine spoji se s
P5;

prva petina te dužine spoji se s P6 itd.
Srednji pogodak (Sp) nalazit će se na prvom 1/6 (n) dijelu posljednje
simetrale.

Slika 96. Srednji pogodak

196
 Sp

Shema 87. a i b. Odreñivanje srednjeg pogotka pri većem i manjem broju ispaljenja

Odreñivanje srednjeg pogotka računskim putem

Srednji pogodak računski se odreñuje kao aritmetička sredina alge-

barskih vrijednosti svih praktičnih skretanja. Sva skretanja po daljini se zbroje,
a rezultat se podijeli s brojem pogodaka. Isto se čini i sa svim skretanjima
po pravcu. Dobiveni je rezultat paralelno skretanje, tj. položaj srednjeg pogotka
u odnosu na cilj. Ako se os rasipanja po pravcu X nalazi u pravcu gañanja,
a os rasipanja po daljini Y prolazi kroz srednji pogodak i nalazi se okomito
na os X, svaki pogodak od centra cilja odstupa za odreñenu mjerljivu veličinu
XY (∆ x ∆ y).
Formule prema kojima se računa mjesto srednjeg pogotka su:

x1 + x2 + x3 + ...xn z1 + z2 + z3 + ...zn
xsr = ; zsr =
n n
y1 + y 2 + y3 + ... y n
y sr =
n
pri čemu su:

xsr , ysr , zsr - koordinate srednjeg pogotka;

x1 , y1 , xn - koordinate 1., 2., n-tog pogotka.

197
 Odstupanje nekog pogotka od centra cilja ili srednjeg pogotka u
horizontalnoj ravnini opisuje njegovo skretanje po daljini (∆ x) i pravcu (∆ y).
Odstupanje nekog pogotka od centra cilja ili srednjeg pogotka u ver-
tikalnoj ravnini opisuje njegovo skretanje po daljini (∆ x ) i visini (∆ z )

Os X
Lijevo Desno

ΔY1
ΔXY1
Po visini ΔX1

+ -
Os Y
više niže
ΔXn

ΔYn ΔXYn

Shema 88. Odreñivanje srednjeg pogotka (Sp) računskim putem

RASIPANJE PRI GAðANJU IZ AUTOMATSKOG

ORUŽJA

Automatsko oružje je vatreno oružje čiji zatvarač pokreću povratni

barutni plinovi. Pored već nabrojenih uzroka rasipanja, pri rafalnoj paljbi na
svako sljedeće opaljenje utječe i promjena položaja oružja do koje dolazi
zbog trzanja pri prethodnom opaljenju.
Pored toga, kod automatskog oružja na sljedeća opaljenja utječe i
djelovanje pokretnih dijelova oružja. Na temelju ovoga može se zaključiti da
će rasipanje prvih pogodaka rafala biti manje od rasipanja sljedećih
pogodaka.
Automatsko topničko oružje uglavnom je topništvo manjeg kalibra (20
do 76 mm). Prosječna brzina paljbe automatskih topova je od 100 do 1000
metaka u sekundi. Najčešće se koristi u protubrodskoj, protuzračnoj i bliskoj

198
proturaketnoj obrani. Kod brodskog topništva pramčani su topovi uglavnom
namijenjeni za protubrodsku borbu i djelovanje po ciljevima na kopnu, dok
su krmeni topovi namijenjeni za PZO i PRO. Rasipanje ovisi o konstruk-
tivnim obilježjima, vrsti podloge i brzini oružane paljbe. Amortiziranje djelovanja
barutnih plinova na podlogu obavlja lafet topa, koji se kod brodova može
nalaziti u kupoli ili izvan kupole. Pri gañanju automatskom paljbom iz
pokreta, paljbom brodskog topništva najčešće se upravlja centralno, iz
borbenog centra broda pomoću sustava za upravljanje paljbom.

Slika 97. Djelovanje brodskog topa AK-630

Shema 89. Automatska paljba topa 40 mm Bofors

199
Rasipanje pri gañanju iz pješačkog oružja

U pješačko automatsko oružje ubrajaju se automatske i poluautomat-

ske puške, strojnice i puškostrojnice. Za razliku od topničkog, kod pješačkog
oružja gañanje se obavlja s osloncem na postolja (kod strojnice), nožice
(kod puškostrojnice) ili ruku (puška).
Osim o duljini rafala, odstupanja ovise o konstruktivnim karakteristikama
oružja, stabilnosti podloge i obučenosti strijelca. Kod odlično osposobljenih
ciljača odstupanje pogodaka može iznositi od 0-02 do 0-03. Ako je cilj
udaljen 100 m (0,1 km) dozvoljeno odstupanje iznosi od 20 do 30 cm (0,2 -
0,3 m).
Kod poluautomatskih pušaka sustav povratka dijela barutnih plinova
omogućuje automatsko ostvarivanje pojedinačne paljbe, a kod automatskih
paljbe kratkim ili dugim rafalima. Zbog dulje cijevi, veće mase oružja i
pojedinačne paljbe, rasipanje pri gañanju poluautomatskom puškom bit će
manje nego pri gañanju automatskom. Zbog nestabilnog naslona, rasipanja
pogodaka kod automatske puške bit će znatno veća od rasipanja kod puško-
strojnice ili strojnice. Kod gañanja automatskom paljbom iz automatske
puške, odstupanja sljedećih u odnosu na prva zrna bit će znatno veća. Pri
gañanju dugim rafalima na malim daljinama može se uočiti postojanje dviju
grupa pogodaka (dviju elipsa rasipanja).
Zbog velike sile trzanja i male težine puške, velik broj hitaca strijelac
neće biti u stanju stabilizirati. Zbog načina opaljivanja iz pregiba ramena,
sljedeća zrna u odnosu na prvo padat će lijevo i naniže. Ukoliko se gaña iz
ruku, rasipanje će biti znatno veće, a sljedeća zrna će u odnosu na prvo ići
lijevo i naviše.
Strojnica za razliku od automatskih pušaka i puškostrojnice gaña s
postolja. Zbog toga će pri gañanju strojnicom rasipanje prvih i sljedećih
zrna biti jednako. Konstrukcija strojnice omogućuje da se utvrñivanjem
graničnika na postolju rasipanje umjetno poveća po fronti ili daljini. Pri
gañanju s rasipanjem po fronti, u granicama umjetnog rasipanja, smatra se
da je rasipanje ravnomjerno jer na svaki metar fronte dolazi isti broj zrna.
Kod primjene ovog načina gañanja, rasipanje po visini bit će veće od tabli-
čnog od 1,5 do 2 puta. To će se uzeti u obzir pri izračunavanju vjerojatnosti
pogañanja grupnih ciljeva.
Pri gañanju puškostrojnicom cijev se svojim prednjim dijelom oslanja
na nožice. Puškostrojnicu opslužuje dvoje, a laku puškostrojnicu jedan poslu-

200
žitelj. Zbog nestabilnijeg oslonca, rasipanje pri gañanju puškostrojnicom bit
će veće nego pri gañanju iz strojnice.
Zbog trzanja koje izaziva rad automatike i djelovanje strijelca, rasi-
panje sljedećih zrna rafala bit će znatno veće od rasipanja prvih zrna. Pri
gañanju iz puškostrojnice, pod utjecajem stabilnosti nožica, ukupno rasipa-
nje po pravcu bit će veće nego po daljini. Odstupanje srednjeg rafala po
pravcu i daljini kreće se do 0-03.

Slika 98. Automatske i poluautomatske puške

Slika 99. Različite vrste puškostrojnica

Slika 100. Strojnica 14,5 mm

201
 BITNIČKA SLIKA RASIPANJA

Dosad je razmatrano rasipanje pogodaka pri gañanju jednim oružjem.

Kako se u bitnici po istom cilju gaña sa četiri do šest različitih oružja,
njihovi se srednji pogoci neće poklapati, iako su pri skupnom gañanju bitni-
com po istom cilju:

sva oružja u bitnici približno jednaka;

gañaju istim streljivom;

poslužitelji na svim oružjima rade podjednako.
Pogoci neće padati u istu točku, već će biti rasporeñeni na odreñenoj
površini i razmatrat će se složena slika putanja (pogodaka).
U složenoj slici pogodaka, putanje pojedinih oružja se ne poklapaju
pa uz pojedinačno rasipanje za svako oružje postoji i bitničko rasipanje
srednjih pogodaka.
Bitnička slika rasipanja može se ograničiti jednom krivuljom koja je i
u ovom slučaju elipsa. Da bi se dobila bitnička slika rasipanja, najprije treba
odrediti srednje pogotke pojedinih oružja te onda na jedan od poznatih
načina tražiti srednji pogodak bitničke slike rasipanja.
Zbog očekivanog rasipanja, veličina prosječnoga bitničkog cilja kod
posrednog gañanja je površine 100x100 m.
Da bi se smanjila ova slika, koja je uvijek veća od slike rasipanja
jednog oružja, treba nastojati:

da sva oružja u bitnici imaju isti režim paljbe;

da sva oružja gañaju istom vrstom streljiva i serije baruta;

da posluživanje svih oružja bude jednako.
Kako bi se otklonile specifične greške pojedinih oružja, prije gañanja
obavlja se tehnički pregled i priprema oružja. Nakon izračunavanja početnih
elemenata, osim zajedničkih meteo-balističkih popravaka, u početne elemente
ubrajaju se specifični popravci pojedinih oružja kao što su:

popravci početne brzine (∆Vo) zbog promjene kalibra cijevi (izazvane
trošenjem);

popravci zbog težinskih oznaka (∆ p) pojedinih projektila;

popravci zbog snopa (različit položaj oružja u odnosu na ciljnu
točku).
Osim na preciznost pogañanja cilja, rasipanje pogodaka ima veliko
balističko i taktičko značenje.

202
 Slika 101. Djelovanje bitnice samohodnog topništva

S2
S2 4Vd S5
S6
S1 4Vp S3

S4

Shema 90. Bitnička slika rasipanja pogodaka

Balistički značaj rasipanja pogodaka

Ako su dimenzije cilja manje od slike rasipanja pogodaka postrojbe

koja ga gaña, u njega će pasti samo jedan dio izbačenih projektila, dok će
drugi dio projektila promašiti cilj. Radi toga će se ciljevi malih dimenzija,
kako bi se umanjilo rasipanje pogodaka, gañati neposredno s malih daljina.
Posredno gañanje takvih ciljeva ne bi bilo dovoljno učinkovito ni rentabilno.
Pri gañanju posrednim gañanjem, osim o preciznosti gañanja, potrebno je
voditi računa da raspored pogodaka po cilju odgovara njegovim dimen-
zijama. Kako su dimenzije prosječnoga bitničkog cilja 100x100 m, ciljevi istih
ili manjih dimenzija gañat će se sasreñenim snopom. To znači da će se,
vodeći računa o rasporedu oružja na terenu, svakom oružju odrediti

203
popravci elemenata za gañanje (po pravcu i daljini) kako bi pogoci svih
oružja bitnice približno pali u istu točku. To bi trebao biti centar cilja ili točka
u kojoj je cilj pogoñen tijekom korekcije središnjim – osnovnim oružjem. U
odnosu na sliku pogodaka na terenu, izvršitelj gañanja doći će do zaključka
o korekciji elemenata osnovnog oružja, popravku snopa (ostalih oružja) ili o
potrebi korekcije elemenata osnovnog i snopa ostalih oružja.

Taktički značaj rasipanja pogodaka

Gañanjem izvjesnih ciljeva u blizini vlastitih postrojbi, pored neprijate-

ljevih, može se ugroziti i sigurnost vlastitih postrojbi. Radi toga, poznavanje
veličine rasipanja daje mogućnost odreñivanja zone sigurnosti u kojoj ne
smije biti vlastitih postrojbi. Tijekom bojnih djelovanja, širina zone sigurnosti,
tj. udaljenost izmeñu granice zone sigurnosti (GZSn) postrojbi na prvoj crti i
minimalne daljine gañanja topništva (Cdmin) trebala bi biti od 200 do 400
metara. Prilikom napadnih djelovanja, da bi se izbjegla paljba topništva po
vlastitim postrojbama na prvoj crti, ista će se prenijeti po ciljevima u dubini
neprijateljskog položaja po njegovu ulasku u područje zone sigurnosti.

P r e c iz n a p a ljb a N e p r e c iz n a p a ljb a
n e u r e đ e n sn o p n e u re đ e n sn o p

P r e c iz n a p a ljb a N e p r e c iz n a p a ljb a
sasr e đ e n sn o p sasre đ e n sn o p

6 x 1 - 1 ,5 d ija m e ta r
u b o jn o g d je lo v a jn a z r n a

Shema 91. Rasipanje pogodaka bitnice

Veličina rasipanja pogodaka uzima se u obzir pri rasporeñivanju vlas-

titih postrojbi i fortifikacijskom ureñenju zemljišta. Tako se u slučaju avionskog
napada na kolonu u pokretu, kako jedna avionska bomba ne bi mogla oštetiti
naša dva vozila, razmak izmeñu vozila treba povećati na udaljenost od 2

204
dijametra ubojitog djelovanja avionskih bombi (2 x 50 m = 100 m). Iz istog
razloga, kako dva oružja ne bi bila izbačena iz stroja zbog eksplozije iste
granate, udaljenost izmeñu topničkog oružja na našem paljbenom položaju
ne smije biti manja od 1 do 1,5 dijametra ubojitog djelovanja njihova projek-
tila i slično.

A z
O S

D P Z n

o s
D P Z n

2 0 0 – 4 0 0 m
O P Z n

C D m in
O P Z
n
G Z nS

C D m in G Z n S

Z Z n

O P Z n - O s n o v n a p a ljb e n a z o n a P M D -1
D P Z n - D o p u n s k a p a ljb e n a z o n a
P M D - P o d r u č je m o g u ć e g d je lo v a n ja
A z O S - A z im u t o s n o v n o g s m je r a P M D -1

Shema 92. Odreñivanje zone sigurnosti

PROVJERIMO SVOJE ZNANJE

SLIKA RASIPANJA I ODREðIVANJE SREDNJEG POGOTKA
1. Koja je razlika izmeñu topničkog gañanja i topničke paljbe?
2. Koja je razlika izmeñu upravljanja i rukovanja paljbom?
3. Koje mogu biti zadaće topničke paljbe i po čemu se te zadaće
razlikuju?
4. Što je snop putanja, a što elipsa pogodaka?
5. Što je jednostavna, a što složena slika pogodaka?
6. Što je srednja putanja, a što srednji pogodak?
7. Što je korekcija paljbe?
8. Nabroji zakone rasipanja pogodaka?
9. U koje se pojase dijeli elipsa rasipanja pogodaka?
10. Što je vjerojatno skretanje odreñenog pogotka i u odnosu na što se
mjeri?
11. Koje su vrste vjerojatnog odstupanja projektila?
12. Koji je računski izraz za odstupanje srednjeg pogotka od centra cilja?
13. Kako se geometrijski odreñuje položaj srednjeg pogotka pri velikom i
malom broju ispaljenja?
14. Opiši bitničku sliku pogodaka?

205
 UZROCI RASIPANJA POGODAKA

Uzroci rasipanja različitog su podrijetla i različito će utjecati na let

projektila i njegovo pogañanje cilja. Radi razmatranja njihova djelovanja i
utjecaja na njih, različiti uzroci rasipanja pogodaka mogu se grupirati:

prema podrijetlu;

prema prirodi pojave;

prema posljedicama, tj. što izazivaju prilikom gañanja.

Shema 93. a i b. Podjela uzroka rasipanja pogodaka

Slika 102. Rasipanje pogodaka pri posrednom topničkom gañanju

206
Podjela uzroka rasipanja pogodaka
prema podrijetlu

Prema podrijetlu razlikuju se: balistički, meteorološki te uzroci rasipanja

koje uvjetuje čovjek načinom rukovanja oružjem. Standardni balistički i mete-
orološki uvjeti prema kojima su rañeni izračuni putanje mogu se pronaći u
tablicama gañanja za odreñeno oružje. Kako bi rasipanje pogodaka bilo što
manje, prije topničkih gañanja prikupljaju se, obrañuju i u elemente za
gañanje uračunavaju utjecaji razlika stvarnih i tabličnih uvjeta gañanja.
Balistički uzroci rasipanja potječu od vrste i stanja oružja i streljiva.
Kako bi se umanjio utjecaj razlika stvarnih i tabličnih uvjeta, prije gañanja
odreñuju se i uračunavaju odstupanja: početne brzine (∆vo), težine projektila
(∆p), temperature baruta (∆t°b) i utjecaj derivacije (der).
Barutna komora i cijev oružja zbog trošenja povećavaju kalibar oružja,
što uzrokuje smanjenje početne brzine i dometa projektila (Dg) u odnosu na
tabličnu.
Tijekom izrade streljiva svi projektili neće biti iste težine. Završetkom
proizvodnje mjeri im se težina, a odstupanja (∆p) u odnosu na standardnu
težinu naći će se na košuljici. Početna brzina težih projektila bit će manja u
odnosu na tablične težine i obratno.

t°b
p

p
vo

Slika 103. Vrste balističkih popravaka

207
 der

Slika 104. Utjecaj odstupanja težine projektila na daljinu

Tijekom proizvodnje doći će do razlika u sastavu i težini različitih serija

baruta. Serije i vrste baruta otisnute su na njihovim vrećicama, a gañanje
cilja nastoji se provesti istom serijom baruta. Na ishod gañanja utjecat će i
razlika temperature barutnog punjenja u odnosu na tabličnu. Veća tempe-
ratura barutnog punjenja dat će veću početnu brzinu i domet. Derivacija
odnosno kružno okretanje projektila utjecat će na skretanje putanje udesno.
Da bi se pogodio cilj, elementi po pravcu za veličinu derivacije putanje
pomiču se ulijevo.

POPRAVKA ZBOG ODSTUPANJA

TEMPERATURE BARUTA

TEM PERATURA BARUTA D ULJINA PUTANJE

t>b > 15 C
20 ? Vo = 0 ? Dg =0
? Vo + Dg -

15 TABLIČNI U VJETI:
10 tb=15 C
? Vo =+ 0 ? Dg =0 Dg -

5
t>b < 15 C
0
? Vo - Dg +

Slika 105. Utjecaj razlike u temperaturi baruta

208
 P O P R A V K A Z B O G D E R IV A C IJ E

Slika 106. Utjecaj derivacije na pravac gañanja

Meteorološki uzroci rasipanja pogodaka potječu iz stanja i promjena

u atmosferi kroz koju se kreće projektil u svojem letu. Meñu ovim uzrocima
najvažniji su: temperatura (t°), tlak (H) i vlažnos t zraka te smjer i brzina
vjetra (W). Ovi uzroci izazivaju promjene dometa i smjera putanje projektila
u odnosu na tablične. U meteorologiji je poznato da se pri povećanju
temperature za 10 ºC gustoća zraka smanjuje za oko 45 g/m3 i zato će na
temperaturama zraka većim od tablične (∆t° > 0) domet projektila biti ve ći.
Temperature zraka ovisit će i o visini tjemena putanje projektila. Pri
povećanju nadmorske visine temperatura zraka oko projektila smanjivat će
se za jedan Celzijev stupanj na svakih 180 metara. Zbog toga će se
popravci zbog odstupanja temperature odreñivati i u odnosu na sloj zraka
kroz koji prolazi tjeme putanje projektila. Prvi sloj računat će se za visinu
putanje do 100 metara. Povećanjem tjemena putanje za 100 metara pro-
jektil će ući u novi sloj.

Slika 107. Meteorološki popravci

209
 POPRAVKA ZBOG ODSTUPANJA TEMPERATURE ZRAKA
UTJECAJ TEMPERATURE ZRAKA ODREĐIVANJE SLOJA ZA TJEME PUTANJE
sloj 08
? t=0 Tablični uvjeti T

sloj 04 s
lo
Zrak je rijeñi sloj 02 j0
? t>0 YT 473 m 5
sloj 01
? t<0 pp
Zrak je gušći
1 sloj Ordinatu tjemena
? Z PP=100 m putanje odrediti
?t = t -(+15 ) Tablična t = 15 prema tablici

Slika 108. Utjecaj temperature zraka na daljinu gañanja

Tlak zraka smanjuje se povećanjem nadmorske visine za 100 m za

oko 13 mbar (10 mm Hg).70 Zbog toga će pri gañanju na većim nadmorskim
visinama tlak i vlažnost zraka biti manji, a atmosfera rjeña pa će domet biti
veći u odnosu na gañanja ciljeva na moru.
Djelovanje smjera i brzine vjetra ovisit će o njegovu kutu u odnosu
na azimut gañanja. Pri odreñivanju popravaka, utjecaj vjetra raščlanit će se
na rezultante u odnosu na smjer i daljinu leta projektila. Veličine (Wx) i (Wy)
vjetra naći će se u tablicama gañanja.
Početni topografski elementi za gañanje odreñuju se na temelju
koordinata paljbenog položaja i cilja. Oni mogu ostvariti svoju zadaću samo
ako nema dovoljno vremena za odreñivanje i izračunavanje meteo-balis-
tičkih popravaka. Popravci topografskih elemenata za gañanje odreñenog
cilja mogu se dobiti:

samostalnim odreñivanjem meteo-balističkih popravaka na palj-
benom položaju;

uračunavanjem odstupanja koje se dobije od meteorološke po-
staje;

odreñivanjem popravaka korekcijom paljbe na reper ili na cilj.

Dobivanjem popravljenih elemenata za gañanje (pomoću tablica) koje

je potvrñeno korekcijom, odreñuju se (popravljeni ili korekcijski) pokazivači
kutomjera i daljinara. Isti popravci rabit će se pri skupnom gañanju odreñe-
nog cilja i pri gañanju novih ciljeva.

70
Jedan milimetar živina stupca tlakomjera stara je mjera za atmosferski tlak. 1 mm Hg =
133,22 paskala = 1,33 mbar.

210
 E
E

K
D
E

E
IH

N
E
O

V
K

K
A

R
N
N

(m
V

)
A
E

IČ
T
IČ

R
B

A
IK

V
M

P
R

R
L
L

O
B
L

V
P

S
Z

A
U

P
O

O
A
A

T
P

P
T
R

+ -
∆ Hpp -79 2,6 205

∆t,s-5 -11 11,5 127

∆ Vo -2,4 15,1 36
∆ t° b -4,2 15,1 63

∆ m -1 +4 4

Wx -77 16,3 126

352 209
MBP D 143 m
Wy D 2,3 0,9 L 0-02

∆ der - 05 L 0-05

MBP Ku L 0-07

Tablica 23. Izračun MB popravaka71 Slika 109. Odreñivanje popravljenih

elemenata

Uzroci čiji je uzrok u čovjeku nastaju zbog:

nesavršenosti organa i osjetila;

zbog psihofizičkog stanja i uvježbanosti zapovjednika i posluži-
telja.

Na psihofizičko stanje poslužitelja može se samo djelomično utjecati.

Na rasipanje pogodaka zbog nepravilnog rukovanja oružjem i streljivom te
lošeg ciljanja i odreñivanja elemenata za gañanje mora se utjecati. Na te se
uzroke utječe izobrazbom zapovjednika i obukom poslužitelja topničkih
postrojbi.

71
Izvor: ðuro Petrović: Prosta i skraćena priprema početnih elemenata za gañanje

211
 Shema 94. Uzroci rasipanja pogodaka prema podrijetlu

Podjela uzroka rasipanja pogodaka prema

prirodi pojave

Prema prirodi pojave, uzroci rasipanja pogodaka mogu biti: slučajni,

sistematski i grubi. Slučajni (neizbježni) uzroci rasipanja izvan su naše volje
i utjecaja. Nemoguće je ocijeniti bitne čimbenike koji su mali ili nemjerljivi. U
slučajne uzroke rasipanja pogodaka ubrajaju se:
• male razlike u težinama projektila istih oznaka;
• razlike u sastavu baruta istih serija;
• razlike u smjeru i brzini vjetra pri ispaljivanju više različitih pro-
jektila;
• razlike u temperaturi pojedinih barutnih punjenja i slično.
Slučajni uzroci su glavni uzroci rasipanja pogodaka. S obzirom na
prirodu, nemoguće je predvidjeti uzroke slučajnog skretanja pojedinih pogo-
daka odvojeno, ali ih se odreñenim mjerama može umanjiti.
Sistematski uzroci utječu u istom smislu (+ ili -) i smjeru (lijevo ili
desno) za sve projektile iste slike pogodaka:
• njihovo podrijetlo moguće je odrediti i izračunati prije i poslije
ispaljenja projektila;
• njihov utjecaj na let projektila i popravke može se naći u
tablicama gañanja oružja.
Topografski elementi putanje definiraju se u odnosu na koordinate
paljbenog položaja, cilja i tablične meteo-balističke uvjete gañanja. Stvarni
meteo balistički uvjeti u vrijeme gañanja utjecat će na topografsku putanju
tako da će derivacija (der) i utjecaj vjetra na pravac gañanja mijenjati smjer
(Wy), a odstupanje početne brzine (∆vo) i mase (∆p) projektila, odstupanje

212
temperature baruta (∆t°b) i zraka (t°) te vjetra po daljini (Wx) mijenjati dalj inu
putanje projektila. Njihovim odreñivanjem i uračunavanjem dobit će se ele-
menti za gañanje koji će omogućiti pogodak u cilj ili u njegovu neposrednu
blizinu. Završetkom korekcije paljbe na cilj (ili reper) dobit će se korekcijski
popravci (razlika izmeñu korekcijskih i topografskih elemenata) koji će
osigurati učinkovitije skupno gañanje tog i drugih ciljeva u njegovoj blizini.
Poboljšani popravci dobiju se uračunavanjem meteo-balističkih i korekcij-
skih popravaka. Oni omogućuju skupno gañanje budućih ciljeva bez pret-
hodne korekcije.
Grubi uzroci izazivaju pojavu pogodaka izvan elipse rasipanja (4Vp i
4Vd). U grube uzroke rasipanja pogodaka ubrajaju se:
• neispravnost oružja te nečistoća i premorenost cijevi (preko-
račenje režima paljbe);
• uporaba neispravnih projektila te nepravilno čuvanje i sortira-nje
barutnih punjenja;
• netočno odreñivanje i pogrešno zauzimanje elemenata za ga-
ñanje i slično.
Da bi se obavilo uspješno gañanje potrebno je ukloniti grube uzroke
rasipanja. Teorija gañanja, a posebno teorija rasipanja pogodaka, ne uzi-
maju u obzir ove uzroke jer se isti ne podvrgavaju nikakvim zakonitostima.

Shema 95. a, b i c. Uzroci rasipanja prema prirodi pojave,

slučajni, sistematski i grubi

213
Podjela uzroka rasipanja pogodaka prema
posljedicama

Uzroci rasipanja dijele se prema posljedicama na:

I. uzroke koji izazivaju promjenu početne brzine (∆Vo);
I. uzroke koji izazivaju promjene polaznog kuta (α) i pravca
gañanja (Ku);
II. uzroke koji utječu na projektil tijekom leta (poslije napuš-
tanja usta cijevi).
Uzroci koji utječu na promjenu ∆vo mogu biti:
• trošenje cijevi;
• razlike u kemijskom sastavu, težini i temperaturi barutnog punjenja;
• razlike u težinama projektila;
• razlika u utiskivanju projektila u cijev, debljina i položaj vodećeg
prstena.
Kako bi se uklonio dio uzroka, prije gañanja mjeri se kalibar cijevi,
temperatura barutnog punjenja i odreñuju razlike u težinama projektila.
Prema parametrima (u tablicama) za vrstu projektila, punjenja i daljinu
gañanja, mogu se izračunati popravci (u metrima) i za vrijednost istih može
se korigirati topografska daljina gañanja. Na ostale uzroke utječe se
obukom i pravilnim radom poslužitelja na oružju.
Uzroci koji izazivaju promjene polaznog kuta i pravca gañanja su:

razlika u zauzimanju elemenata za gañanje (Dar, Ku, Pr i
Mes);

razlike u ravnanju libela i pokazivača;

mrtvi hodovi mehanizma i razlike u odskočnim kutovima,

razlike u ciljanju na metu ili ciljnu točku.
Svi ovi uzroci mijenjaju kut i pravac leta projektila, što znači da će se
projektili kretati različitim putanjama, a imat će i različite padne točke. Na
smanjenje rasipanja može se utjecati pravilnim održavanjem oružja, obukom
i pravilnim radom poslužitelja.
Uzroci koji utječu na projektil tijekom leta k cilju su:
• promjenjivi atmosferski uvjeti;
• razlike u težini različitih projektila;
• različiti oblici težišta projektila koji različito utječu na veličinu sile
otpora zraka;
• utjecaj razlike u podmazivanju projektila na otpor zraka.

214
 I na ove uzroke može se utjecati popravljanjem početnih elemenata
i obukom poslužitelja.

Shema 96. Uzroci rasipanja prema Slika 110. Utjecaj odstupanja početne
posljedicama brzine

MJERE ZA SMANJENJE RASIPANJA PRI GAðANJU

Iz razmatranja uzroka rasipanja, vidljivo je da se uzroci rasipanja

mogu do odreñene mjere smanjiti, ali ne i potpuno. S obzirom da je nemo-
guće ukloniti sve uzroke koji dovode do rasipanja pogodaka, nemoguće je
izbjeći i samo rasipanje. Smanjivanjem odreñenih uzroka može se utjecati
da rasipanje bude što manje.
Rasipanje pogodaka može se umanjiti:
• popravljanjem i korekcijom elemenata za gañanje;
• pravilnim ciljanjem, rukovanjem oružjem i streljivom.

PRAVILNO CILJANJE PRAVILNO RUKOVANJE STRELJIVOM

• istovjetno ciljanje svim oružjima
• pravilno ravnanje libela
• uklanjanje mrtvih hodova ciljnika
• unišanjenje ciljničkih naprava –
rektifikacija
PRAVILNO RUKOVANJE ORUŽJEM
• pravilno čuvanje streljiva
• izbor projektila s istim težinskim
oznakama za gañanje jednog cilja
• izbor iste serije barutnog punjenja
• jednako punjenje svih oružja
• održavanje čistoće cijevi i streljiva

• pravilno ukopavanje oružja

• pridržavanje režima paljbe cijevi
• uvježbavanje poslužitelja

Tablica 24. Mjere za smanjenje rasipanja pogodaka pri gañanju

215
 I uz poštivanje spomenutih mjera mogu se očekivati odstupanja
pogodaka od centra cilja. Da bi se rasipanje pogodaka svelo na minimum,
njihovu uklanjanju prilazi se kroz proces pripreme za gañanje i korekcije
paljbe. Priprema paljbe provodi se:
– prethodnom pripremom – od odreñivanja mjesta M i PP do
odreñivanja cilja;
– pripremom i ostvarenjem paljbene zadaće.
Kad gañanje vrši postrojba koja u svojem sastavu ima više oružja
(vod, bitnica ...), prije prelaska na skupno gañanje početni elementi za gaña-
nje provjeravaju se na terenu, srednjim – korekcijskim oružjem. Dobivanjem
pogotka u cilj (ili u neposrednu blizinu cilja) korekcijskim oružjem računatelji
će ucrtati korekcijski (ili poboljšani) pokazivač. Nakon odreñivanja poprava-
ka topografskih elemenata za gañanje, izvršitelj gañanja uvest će u gañanje i
ostala oružja. Skupno gañanje postrojba će izvršiti korigiranim ili poboljšanim
elementima za gañanje.

PRETHODNA – TEHNIČKA PRETHODNA – PRIPREMA I

PRIPREMA TEHNIČKA PRIPREMA OSTVARENJE PALJBE

• odreñivanje nadzornih • priprema oružja za • davanje zapovijedi

točaka
• orijentiranje oružja i
instrumenata
usmjeravanje oružja u
(AzOP) provjera
usmjerenja oružja
• ureñenje snopa bitnice
• topografska priprema
za gañanje (koordinate
PP, M)
• odreñivanje najmanje
elevacije
• odreñivanje visine
zaklanjanja
gañanje
• priprema streljiva
• mjerenje temperature
baruta
• izrada tablice meteo-
balističkih popravaka
• priprema za gañanje
noću i u uvjetima
slabe vidljivosti
za gañanje
• odreñivanje početnih i
popravljenih elemenata
za paljbu
• korekcija paljbe
• provedba skupnoga
gañanja

Tablica 25. Proces pripreme i izvršenja bojnog gañanja72

72
Izvor: za tablice 23 i 24 Ž. Seretinek: Balistika na cilju, lekcija L – 150. HVU. Odsjek HRM.
Split, 2009.

216
 PROVJERIMO SVOJE ZNANJE

TOPNIČKO GAðANJE I RASIPANJE POGODAKA

1. Kako se dijele uzroci rasipanja prema podrijetlu?

2. Kako se dijele uzroci rasipanja prema prirodi pojave?
3. Kako se dijele uzroci rasipanja prema posljedicama?
4. O čemu ovise balistički uzroci rasipanja projektila?
5. O čemu ovise meteorološki uzroci rasipanja projektila?
6. Koja je razlika izmeñu slučajnih, sistematskih i grubih uzroka
rasipanja projektila?
7. Kako se dijele uzroci rasipanja prema posljedicama do kojih
dovode?
8. Koja je razlika izmeñu meteo-balističkih, korigiranih i poboljšanih
popravaka
za gañanje?
9. U koje se grupe mogu podijeliti mjere za uklanjanja uzroka
rasipanja?

217
218
UČINKOVITOST
GAðANJA

219
 UČINKOVITOST TOPNIŠTVA

Prije bojnih djelovanja zapovjednici postrojbi odreñuju i usporeñuju

mogućnosti svojeg i neprijateljeva topništva. Potencijalni učinak topništva je
mogućnost odvraćanja neprijatelja, bez ostvarenja paljbe po njemu. Prije
početka bojnih djelovanja napadač bi na smjeru napada trebao osigurati
premoć u topništvu u odnosu na neprijatelja.
Učinkovitost topništva ogleda se u snazi i preciznosti udara top-
ničkom paljbom po odreñenom cilju u odreñenom vremenu. Ona ovisi o
taktičkim, tehničkim i moralnim kvalitetama naših i protivničkih snaga i
sredstava. Učinak topničke paljbe odreñen je taktičkim značajem izabranog
cilja, uspjehom gañanja i kvalitetom učinka odabranih projektila na cilju.
Svaki od ovih čimbenika utječe, manje ili više, na učinkovitost topništva, a u
odreñenim situacijama ima različite vrijednosti. U tehničke čimbenike o
kojima ovisi učinkovitost mogu se ubrojiti:
• količina i kvaliteta topništva, tj. broj i balistička svojstva oružja
(domet, rasipanje, preciznost, vjerojatnost pogañanja, kut, djelo-
vanja komadića košuljice projektila itd.);
• kvaliteta i stanje sustava za upravljanje paljbom kojim su oprem-
ljena oružja i sustavi;
• brzina gañanja i učinak projektila na cilju.
Najveći uspjeh postiže se kad je srednji pogodak u sredini tučene
zone (ciljnoj točki).

Shema 97. Čimbenici učinkovitosti Shema 98. Tehnički čimbenici učinkovitosti

topništva topništva

220
 Učinkovitost topništva (F) matematički se može izraziti formulom:

F=PxSxR ČIMBENICI UČINKOVITOSTI TOPNIŠTVA (F)

rasipanje paljbe, pravac prostiranja i pokretljivost cilja,

Vjerojatnost
točnost gañanja, vjerojatnost pogañanja, pogreške u
pogañanja (P)
odreñivanju početnih i tekućih elemenata

Broj izbačenih
brzina topovskog gañanja, broj topova koji gañaju
projektila (S)

izbor vrste gañanja, projektila i upaljača prema željenom

Rušeći učinak (R)
učinku

Tablica 26. Utjecaj različitih čimbenika na učinkovitost topništva73

VJEROJATNOST POGAðANJA

Dogañaj i vrste dogañaja

Teorija vjerojatnosti proučava zakonitosti koje uvjetuju dogañanje

odreñenih pojava (pokusa, procesa). Osnovni pojam teorije je dogañaj. To
je krajnji rezultat neke pojave (pokusa, procesa). Dijele se u odnosu na
izvjesnost, isključivost, zavisnost i složenost dogañanja.

Izvjesnost dogañaja
Dogañaj koji će se u odreñenim uvjetima sigurno dogoditi je siguran
dogañaj. Dogañaj koji se u odreñenim uvjetima ne može dogoditi naziva se
nemogućim. Primjerice, pogodak u cilj ne može se dobiti ako je oružje
usmjereno suprotno od cilja. Teorija vjerojatnosti ne proučava sigurne i
nemoguće dogañaje.

Isključivost dogañaja
Dogañaj koji svojom pojavom isključuje mogućnost pojave nekog
drugog dogañaja naziva se isključivim dogañajem. Primjerice, ispaljenjem
se može dobiti pogodak ili promašaj, a oni se meñusobno isključuju.

73
Izvor: Ž. Seretinek: Učinkovitost gañanja, lekcija L – 149. HVU. Odsjek HRM. Split, 2009.

221
 Zavisnost dogañaja
Nezavisni dogañaj je onaj kod kojega pojava jednog dogañaja ne
uvjetuje pojavu drugoga dok kod zavisnoga uvjetuje. Ako se ispale dva
projektila s istim elementima, dobivanje pogotka prvim i drugim projektilm
jesu nezavisni dogañaji jer se uvjeti za dobivanje prvog i drugog pogotka
nisu izmijenili. Ako se prije ispaljenja idućeg projektila poprave elementi za
gañanje, taj će popravak uvjetovati dobivanje novog pogotka pa će
popravak elemenata i sljedeće opaljenje projektila biti zavisni dogañaji.

Složenost dogañaja
Elementarni (nerazloživi) dogañaj dobije se kad se njegovo pojavlji-
vanje promatra izolirano, bez obzira ponavlja li se ili dolazi u vezu s drugim
njemu sličnim dogañajima. Pogodak s jednim ili s nekoliko projektila je
elementarni dogañaj. Složeni dogañaj (razloživi) je onaj koji se sastoji iz
nekoliko istih ili različitih dogañaja koji se pojavljuju istodobno ili jedan za
drugim. Dva ili više pogodaka s više projektila čine složeni dogañaj jer treba
pogoditi dva (više) puta.

Shema 99. a i b. Izvjesnost i isključivost Shema 100. a i b. Zavisnost i složenost

dogañaja dogañaja

222
Vjerojatnost složenih dogañaja

Vjerojatnost dogañaja je brojčani pokazatelj mogućnosti pojave nekog

dogañaja. Vjerojatnost se izražava kao odnos broja povoljnih i ukupnog
broja mogućih dogañaja.

Broj povoljnih dogañaja

Vjerojatno st =
Broj mogućih dogañaja

Vjerojatnost pojave (P, prema lat. probabilitas) složenog dogañaja

koji se sastoji od nekoliko nezavisnih dogañaja bit će jednaka zbroju
vjerojatnosti tih dogañaja.

P = P1 + P2 + P3 + ..

Zbroj vjerojatnosti svih nezavisnih dogañaja bit će jednak

jedinici, tj. sigurno će se dogoditi neki od njih.

P = P1 + P2 + P3 + ..PN = 1

Vjerojatnost složenog dogañaja koji se sastoji iz istodobne ili

uzastopne pojave više zavisnih dogañaja bit će jednaka umnošku
vjerojatnosti tih elementarnih dogañaja.

P = P1 x P2 x P3 x ..PN

Ako je vjerojatnost pogañanja P, tada se vjerojatnost promašaja

može definirati kao suprotni isključivi dogañaj koji se označava s Q.
U tom će slučaju vjerojatnost promašaja biti:

Q=1-P

jer je zbroj vjerojatnosti suprotnih dogañaja jednak jedinici.

223
 VJEROJATNOST SLOŽENIH DOGAðAJA

Nezavisnih Svih nezavisnih Zavisnih Isključivih

P = P1 + P2 + P3 + P = P1 + P2 + ..PN P = P1 x P2 x Q=1–P
... =1 ..PN

Tablica 27. Matematički izrazi vjerojatnosti pojavljivanja složenih dogañaja74

Vjerojatnost pogañanja

Vjerojatnost pogañanja (P) odreñenog cilja prikazuje se odnosom

broja pogodaka koji se očekuju u cilju prema ukupnom broju projektila
ispaljenih na taj cilj.

Vrijednost vjerojatnosti pogañanja

može biti:
• od 0 (0%) – dogañaj je nemoguć
• do 1 (100%) – dogañaj je siguran

Vjerojatnost pogañanja cilja ovisit će o:

• veličini rasipanja pogodaka (za odreñeno sredstvo na odreñenoj
daljini);
• veličini cilja;
• tome je li srednji pogodak u centru cilja ili nije;
• tome je li pravac prostiranja cilja u pravcu gañanja (upravan pod
0°) ili je pod nekim kutom.

Vjerojatnost pogañanja bit će veća ako je:

• veličina rasipanja pogodaka manja;
• veličina cilja veća;
• srednji pogodak u centru cilja;
• pravac prostiranja cilja upravan (0°) na pravac ga ñanja (pravci
se poklapaju).

74
Izvor: Ž. Seretinek: Učinkovitost gañanja, lekcija L – 149. HVU. Odsjek HRM. Split, 2009.

224
 Veličina rasipanja m anja
Veličina cilja veća
Srednji pogodak u centru
Pravac prostiranja cilja (0°)

Sp
diviziona) ac
p i
S n
ti
Elipsa b
rasipanja

2.b 3.b
1.b

Veličina rasipanja veća

Veličina cilja m anja
Srednji pogodak van cilja
Pravac prostiranja cilja (90°)

Elipsa
rasipanja

Sp bitnice
(van cilja)

2.b

Shema 101. a i b. Utjecaj različitih čimbenika na vjerojatnost

pogañanja cilja

225
 ODREðIVANJE VJEROJATNOSTI POGAðANJA
POMOĆU ELIPSE RASIPANJA

Na temelju poznavanja zakona rasipanja i parametara koji utječu na

vjerojatno skretanje projektila pri gañanju odreñenog cilja (vrsta projektila,
daljina gañanja i dimenzije cilja), može se odrediti vjerojatnost pogañanja cilja.
Ako se gaña cilj pravokutna oblika, vjerojatnost njegova pogañanja
odredit će se kao složeni dogañaj njegova pogañanja po pravcu i daljini.
Vjerojatnost pogañanja cilja po pravcu bit će jednaka vrijednosti Pp, a po
daljini vrijednosti Pd. Ukupna vjerojatnost pogañanja (P) pravokutnika bit će
jednaka umnošku vjerojatnosti pogañanja po pravcu i daljini.

P = Pp x Pd
U tablicama gañanja topničkog oružja mogu se pronaći podaci o
vjerojatnom skretanju odreñene vrste projektila po daljini (Vd), pravcu (Vp) i
visini (Vv) pri gañanju na odreñenim daljinama (za svakih 100 m).
• Poznavanje vrijednosti Vd, Vp i Vv izraženih u metrima omogu-
ćuje odreñivanje dimenzija elipse rasipanja za odreñenu daljinu
gañanja cilja.
• Poznavajući Gaussov zakon rasipanja i dimenzije cilja može se
odrediti:
o vjerojatnost pogañanja cilja;
o koliko se projektila mora utrošiti kako bi cilj bio sigurno
pogoñen.

Vjerojatnost pogañanja bit će najveća, 1, (100%) ukoliko je srednji

pogodak Sp u centru cilja C, a najmanja ukoliko srednji pogodak Sp izlazi iz
elipse pogañanja Sp > (4Vd ili 4Vp). Iz tog se razloga, prilikom posrednog
gañanja na velikim daljinama, na skupno gañanje (svim oružjima iz po-
strojbe) može prijeći tek nakon što se tijekom korekcije osnovnim (srednjim)
oružjem dobije pogodak u cilj ili u njegovu neposrednu blizinu. Ovaj će
način osigurati učinkovito i ekonomično topničko gañanje.

226
 Primjer:
Gađa top 130;Proj. TF OF 482 M
Pe - puno ; Dg 20 000 m
Iz tablica: Vd = 70 m Vp= 5,2 m
Dimenzije elipse biti će 560 x 60m
Ukoliko je Sp u centru cilja:
50 % zrna pasti će u prostor 10 x 140 m
U cilju 100 x 100 m pasti će oko 40 %
zrna ( 0,4 (40%) x 1 (100 %) =0,4

P = 1 (1 0 0 % ) S p = C
P = 0 (0 % ) S p > 4 V d
P = 0 (0 % ) S p > 4 V p

Shema 102. Odreñivanje vjerojatnosti pogañanja pomoću elipse

rasipanja pogodaka

227
 ČIMBENICI VJEROJATNOSTI POGAðANJA

Već je poznato da će vjerojatnost pogañanja cilja biti veća ako su

njegove dimenzije veće. Poznato je i da su vjerojatna skretanja pogotka
(osobito Vd) na većim daljinama gañanja veća. Zbog toga će vjerojatnost
pogañanja ciljeva na većim daljinama biti manja, a za njihovo pogañanje
utrošak streljiva bit će veći. Veličina koja dovodi u odnos dimenzije cilja i
vjerojatnost njegova pogañanja, a koja se može naći u tablicama gañanja
oružja je čimbenik vjerojatnosti pogañanja (Č). Vjerojatnost pogañanja (Č)
složeni je dogañaj koji ovisi o vjerojatnosti pogañanja cilja po daljini (Č1) i
po pravcu (Č2). Ako se pri dobivanju srednjeg pogotka (Sp) u cilj gaña
pravokutnik elipse rasipanja (a x b), izrazi za Č1 i Č2 bit će: Č1 = a / 2Vd
(po daljini) i Č2 = b / 2Vp (po pravcu). Iz navedenog proizlazi da će konačni
izraz za čimbenik vjerojatnosti (Č) biti:

2% 7% 16% 25% 25% 16% 7% 2%

2%
b
7% po daljini
16%

2 Vd
25% 2 Vd
Sp a po pravcu
25%

16% Po pravcu i daljini:

7% Č = Č1 x Č2
2%
2 Vp
Legenda;

Č=1 Č=2
Č=3 Č=4 2 Vp

Shema 103. Odreñivanje veličine čimbenika vjerojatnosti

Č = Č1 x Č2 =

Iz gornjih izraza proizlazi:

• vrijednost čimbenika bit će veća ako su rasipanje pogodaka (Vd
i Vp) i kut cilja manji, a dimenzije cilja (a i b) veće;
• vjerojatnost pogañanja (P) cilja bit će veća što je vrijednost Č1 i
Č2 veća;

228
 • veličina čimbenika Č1 i Č2 kretat će se u granicama od 0
(najmanje) do 4 (najveće); vjerojatnost pogañanja cilja (0 < P <
1) rast će u skladu s Gaussovom teorijom pogrešaka;
• maksimalna vjerojatnost pogañanja (Pmax = 1 ili Pmax = 100%) dobit
će se ako je vrijednost čimbenika Č1 i Č2 maksimalna (4 ili 8).

U nekim tablicama gañanja naći će se izrazi za Č1 = a / Vd i Č2 = b

/ Vp, pa će se vrijednost čimbenika vjerojatnosti (Č) kretati u granicama od
0 do 8. Detaljniji podaci o veličini čimbenika, ovisno o dimenzijama cilja i
upute za njihov proračun, mogu se naći u tablicama gañanja oružja.

Č P% Č P% Č P% Č P%
0,1 2,7 2,1 52,1 4,1 83,3 6,1 96,0
0,2 5,4 2,2 54,2 4,2 84,3 6,2 96,3
0,3 8,1 2,3 56,2 4,3 85,2 6,3 96,6
0,4 10,7 2,4 58,2 4,4 86,2 6,4 96,9
0,5 13,3 2,5 60,0 4,5 87,1 6,5 97,1
0,6 16,0 2,6 61,9 4,6 87,9 6,6 97,4
0,7 18,6 2,7 63,7 4,7 88,7 6,7 97,6
0,8 21,3 2,8 65,5 4,8 89,5 6,8 97,8
0,9 23,8 2,9 67,1 4,9 90,1 6,9 98,0
1,0 26,4 3,0 68,8 5,0 90,8 7,0 98,2
1,1 28,9 3,1 70,3 5,1 91,4 7,1 98,3
1,2 31,4 3,2 71,9 5,2 92,1 7,2 98,5
1,3 33,8 3,3 73,3 5,3 92,6 7,3 98,6
1,4 36,3 3,4 74,8 5,4 93,1 7,4 98,7
1,5 38,7 3,5 76,1 5,5 93,6 7,5 98,8
1,6 41,1 3,6 77,5 5,6 94,1 7,6 99,0
1,7 43,3 3,7 78,7 5,7 94,5 7,7 99,0
1,8 45,6 3,8 80,0 5,8 95,0 7,8 99,1
1,9 47,8 3,9 81,1 5,9 95,3 7,9 99,2
2,0 50 4,0 82,3 6,0 95,7 8,0 99,3

Tablica 28. Čimbenici vjerojatnosti pogañanja (0 < Č < 8) za top 130 mm M 4675

75
Izvor: Tablica gañanja za top 130 mm M 46. VIZ. Beograd, 1984.

229
 ODREðIVANJE DIMENZIJA
NEPRAVILNIH CILJEVA

Kako bi se mogla izračunati vjerojatnost pogañanja trodimenzio-

nalnih ciljeva ili ciljeva koji imaju nepravilan oblik (elipse, višekutnici itd.),
njihove dimenzije svode se na pravilne dvodimenzionalne oblike (kvadrat,
pravokutnik, krug) koji imaju duljinu (a) i širinu (b).
Površina trodimenzionalnih ciljeva (zgrada, brodova..) koji uz duljinu
(a) i širinu (b) imaju i visinu (h), preračunava se u površinu dvodimenzio-
nalnih ciljeva koristeći formulu za izračunavanje brisanog prostora. Već je
poznato da je brisani prostor (bp) prostor u kojemu se krak putanje ne
izdiže iznad visine cilja. To je prostor na kojemu završavaju svi kraci putanja
koji padaju pod kutom (Θc), a koji bi prošli kroz cilj visine (h).
Iz trigonometrije je poznato da se odnos nalegle katete (bp) i
suprotne katete (hc) pravokutnog trokuta odražava kao kotangens (cotg
Θc). Zbog toga će se, ako su poznati visina cilja (hc) i padnog kuta (Θc),
koji se može naći u tablicama gañanja, za veličinu brisanog prostora
koristiti izraz:

bp = hc· cotg · Θc

h bp = h∙ cotg ∙ Θc
Θc

Slika 111. Veličina brisanog prostora

230
 UTROŠAK STRELJIVA

Utrošak kad količina streljiva nije ograničena

Ako je na raspolaganju željena količina streljiva i ako je poznato

koliko se pogodaka u cilj želi postići, ukupan utrošak streljiva (N) računat će
se kao odnos željenog broja pogodaka u cilj (K) i vjerojatnosti pogañanja
jednim projektilom (P). Matematički izrazi za (P), (N) i (K) bit će:

Primjer:
Ako je vjerojatnost pogañanja jednim
projektilom P = 0,25, za dobivanje
jednog pogotka u cilj (K = 1), utrošak
streljiva (N) bit će 4 projektila.
K= Broj proj. (N) x Vjerojatnost pogañanja (P)

Kod ovog izračuna, vjerojatnost pogañanja (P) prvim i n-tim projek-

tilom bit će ista.
U donjim tablicama dani su iskustveni balistički podaci o vjerojat-
nosti pogañanja jednim projektilom i o ukupnom broju pogodaka potrebnih
za potapanje različitih vrsta brodova. Iz tablica je vidljivo da će za uništenje
žilavijih ciljeva biti potreban veći broj pogodaka.

Daljina KALIBAR
(kab) 76 57 30-25
5 0.011 0.011 0.95
10
0.085 0.07 0.400

15 0.065 0.05 0.08

20 0.05 0.038 0.02
25 0.035 0.023 0.01

Tablica 29. Vjerojatnost pogañanja (P) broda76

76
Izvor za tablice 28 i 29: I.Parlov:Temelji unutarnje i vanjske balistike, lekcija L45. UHRM.
Split, 2001. Parametri u tab. 28 se odnose za brodove mase do 200 tona (T). 1 T = 1000 kg

231
 KALIBAR
TIP BRODA
130 100 85-76 57-45 30-25
KRSTARICA 32 - - - -
RAZARAČ 8 10 - - -
FREGATA - KORVETA 5 6 12 - -
TČ – RČ (veći) 1 1 1-2 4 11
TČ–RČ (manji) 1 1 1 3 7
TRANSPORTNI 4 6 10 - -
(1000 T)
TRAN. (5000 T) 9 13 - - -
ČAMAC
TRAN.Č 3 4 7 - -
MINOLOVAC 1-2 2 4 - -

Tablica 30. Broj pogodaka za potapanje različitih vrsta brodova

UTROŠAK KAD JE KOLIČINA STRELJIVA

OGRANIČENA

Utrošak streljiva pri gañanju točkastih ciljeva

Pojedinačne – točkaste ciljeve kao što su brodovi, oklopna vozila,

topničko oružje ili strojnice, topničke postrojbe uglavnom će gañati nepo-
srednim gañanjem iz jednog ili iz više oružja.
Kad je količina streljiva za pogañanje cilja ograničena, tada će se, u
skladu s izrazom za vjerojatnost nezavisnih dogañaja, utrošak streljiva (N)
odrediti zbrajanjem umnožaka:
• broja ispaljenih projektila (1,2…, n);
• vjerojatnosti pogañanja cilja odreñenim brojem projektila (P1,
P2,..., Pn).
Matematički izraz za utrošak streljiva (N) tada glasi:

N = 1 x P1 + 2 x P2 + 3 x P3 + …Xn x Pn

232
 Promjena vjerojatnosti pogañanja cilja (Pn) utječe i na broj pogo-
daka (Kn) koji će sa svakim ispaljenim projektilom (N) rasti prema formuli:

Kn = P1+P2+P3+…Pn

N= K/P • Utrošak streljiva

N =1xP1+2x P 2 • Utrošak u ovisnosti o

vjerojatnosti pogadanja
+… Xn xPn odredenim z rnom

K= NxP • Željeni broj pogodak a

• Ocekivni broj pogodaka

Kn=P1+P2+… Pn odredenim z rnom

Shema 104. Matematički izrazi za izračun utroška streljiva (N), vjerojatnosti pogañanja (P)
i broja pogodaka (Kn)

Primjer: Za izvršenje gañanja odobrena su četiri projektila (N = 4).

Iz tablica su uzeti podaci o vjerojatnosti pogañanja odreñenim
brojem projektila P1 = 0,1; P2 = 0,2; P3 = 0,3; P4 = 0,5.
Gañanje se prekida kad se dobije pogodak u cilj.

Zadaća: Odrediti utrošak metaka (N) za pogañanje cilja

i očekivani broj pogodaka (K).

Utrošak streljiva N bit će:

N = 1 x (0,1) + 2 x (0,2) + 3 x (0,3) + 4 x (0,5);

N = 0,1 + 0,4 + 0,9 + 2 N = 3,4 metka

Očekivani broj pogodaka (K) bit će:

K= 0,1 + 0,2 + 0,3 + 0,5 K= 1,1 pogodak

233
Utrošak streljiva pri gañanju površinskih ciljeva

Po površinskim ciljevima kao što su npr. neprijateljske postrojbe na

položajima ili u pokretu, topničke postrojbe, zapovjedna mjesta i središnjice
veze, motrionice naše topničke postrojbe djeluju skupnim gañanjem svih
topničkih oružja postrojbe. Skupno gañanje ostvaruje se: paljbenim
udarima (PU), udarcima brze paljbe (UBP) i sistematskom paljbom (SP).

Paljbeni udar (PU) kombinacija je udaraca brze paljbe (UBP) i

sistematske paljbe (SP). Primjenjuje se pri uništavanju i neutraliziranju za-
klonjenih ciljeva u odreñenom vremenu. Paljbeni udar započinje i završava
udarcima brze paljbe (UBP). Ovisno o planiranom utrošku streljiva i vre-
menu trajanja paljbe izmeñu početnog i završnog UBP-a, naizmjenično će
se ostvariti nekoliko sistematskih paljbi (SP) i (UBP).
Primjer zapovijedi: po 3, 2 rafala 10 s, po 2, 2 rafala 15 s, po 3 PALI!
Udarci brze paljbe (UBP) ostvaruju se brzim ispaljivanjem odre-
ñenog broja projektila iz svih oružja. Trajanje UBP-a je oko minute, a broj
projektila koje će oružja ispaliti u jednom udaru ovisit će o režimu paljbe
odreñene vrste oružja. Režim paljbe je maksimalni broj projektila koje oružje
odreñene vrste smije ispaliti u minuti, a da ne bi došlo do prekomjernog
zagrijavanja cijevi.

Je din a čn a Plo tu n Rafal Brz a

Sv a ki m e ta k S va o r u ž ja O d re đe n i O d r e đe n i b roj
n o v a z ap o v ij e d ist o d o b n o v r e m e n s ki m e t ak a š t o b r ž e
r az m ak

Z A P O V I J E D I Z A G A Đ A N JE

O sn o v n im , P lo t u n ( d v a Z a r az m a k 2 ” Z a je d n o o r u žje ;
je d n o p a li p lo t u n a ) P a li R af al (2 r af ) 3 (5 ) P al i

Z a o s ta l e … Z a vi š e o r u ž j a ;

Shema 105. Vrste topničke paljbe

234
 Ovisno o kalibru oružja iznosi:
• za kalibre 76 – 90 mm ......... 6 – 8 projektila;
• za kalibre 100 – 105 mm ..... 5 – 6 projektila;
• za kalibre 120 – 130 mm ...... 4 – 5 projektila;
• za kalibre 152 – 155 mm ...... 3 – 4 projektila.

Primjeri zapovijedi: po 2 ili po 3 PALI!

Sistematska paljba (SP) ostvaruje se rafalima – naizmjeničnim
djelovanjem ili plotunima – istodobnim djelovanjem svih oružja topničke
postrojbe. Tijekom sistematske paljbe motri se paljba i po potrebi se utječe
na njezinu preciznost. Vremenski razmak izmeñu opaljenja ovisit će o
planiranom trajanju paljbe i predviñenom utrošku streljiva za odreñenu
vrstu cilja.
Primjeri zapovijedi: 2 rafala 10''; plotun, PALI!
Vrijeme trajanja paljbenog udara najčešće je odreñeno vremenom
potrebnim za izvršenje odreñene taktičke zadaće postrojbe kojoj topnička
postrojba pruža potporu. Tako će trajanje topničke pripreme napada biti
usklañeno s vremenom potrebnim da postrojbe na prvoj crti prijeñu prostor
od polaznog do jurišnog položaja. Utrošak streljiva (N) za gañanje
odreñenog cilja izračunat će se prema formuli:
N = Nt x Sc x Kun x Kp/e x Kos

Nt – prosječan tablični utrošak streljiva za neutralizaciju promatranih

nepokretnih ciljeva
Tablični podaci izraženi su za daljine gañanja (Dg) do 10 km, ako se
cilj motri i tijekom korekcije dobije pogodak u centar cilja projektilom
s UTU upaljačem.
Sc – površina cilja u hektarima; Sc = 1 za ciljeve površine 1 ha (100x100
m = 10 000 m2 );
Kun – koeficijent učinka neutralizacije; Kun = 1 za učinak neutralizacije 25%;
Kp/e – koeficijent pripreme početnih elemenata (p/e); Kp/e = 1 ako se na
skupno gañanje prelazi po završenoj korekciji paljbe na odreñeni cilj
ili prijenosom paljbe na topografsko-geodetskoj osnovi.
Kos – koeficijent odobrenog streljiva; Kos = 1 kad je odobren utrošak prema
utrošku streljiva Nt.

235
 NORME UTROŠKA STRELJIVA ZA NEUTRALIZACIJU CILJA 25%

Topovi – haubice (mm)

Red. VRSTE I ZNAČAJKE MB VBR
br. CILJA 100- 122- 152- 120 128
76-90 203
105 130 155

1. Živa sila i naoružanje 40 24 16 12 4 8 10

izvan zaklona

2. ž/s i naoružanje u 200 180 120 80 30 100 120

nepotpunim zaklonima

3. ž/s i naoružanje u 320 220 150 110 40 130 140

potpunim zaklonima

4. Zapovjedno mjesto u 320 220 150 110 40 130 140

bunkeru

5. Topnička bitnica izvan 70 50 30 24 8 12 16

zaklona

6. Topnička bitnica u 160 120 80 60 24 70 40

zaklonima

7. Bitnica samohodnih 300 220 150 110 50 120 70

oklopnih oružja

8. Lansirno oružje raketa 200 160 100 60 20 70 60

taktičke namjene

9 Vozilo s radio 240 200 140 100 40 130 140

ureñajem ili radarom

Pri gañanju oklopnih vozila normu povećati 1,5 do 2 puta

Tablica 31. Izvod iz normi utroška streljiva za neutralizaciju ciljeva površine 1 ha (100x100 m)77

Ovisno o stupnju i vremenu neutralizacije cilja, izvršitelj gañanja

izvršit će raspodjelu streljiva vodeći računa o broju oružja i režimu paljbe
prema sljedećim načelima:

77
Izvor: Priručnik za rezervne starešine komandire vodova i baterija. SSNO, Beograd, 1986.

236
Načelna raspodjela streljiva
 2/3 projektila (N) trošimo za UBP (po … 1´)
 1/3 projektila (N) za SP (..plotun ..raf. 20”..)
 Paljbeni udar počinje i završava sa UBP
Režimpaljbe oružja
 broj projektila koji možemo ispaliti u minuti
 UBP bitnice = režim oružja x broj oružja
Raspodjela utroška streljivana oružja;
 Ukupan broj streljiva za UBP dijelimo na broj
oružja u bitnici i dobijemo broj UBP (po 4)
 Ovisno o režimu oružja dobijemo vrijeme
neutraliziranja cilja UBP
 Ostatak vremena T (sec) dijelimo sa brojem
projektila za sistematsku paljbu (SP) (20 “)
 Dijeljenjembroja projektila za SP sa brojem
oružja u bitnici dobijemo ukupan broj rafala
Strukturapaljbe: 6 UBP,14raf 16 “ (vrijeme20´56”)
Po4 (1 min) 3 raf 16” (192”), Po4(1 min) 3 raf 16” (192”),
Po4 (1 min) 3 raf 16” (192”), Po 4 (1 min) 3 raf 16” (192”),
Po4(1 min) 3 raf 16” (192”), Po 4(1 min) ,
Primjer:
 Gađamo bitnicom SO 122 mm od 4 oružja
 Cilj 200x 100 ž/s u zaklonu (S Sc = 2 ha)
 Traženi učinak neutralizacije 25% (K Kun =1)
 Korekturomdobili pogodak u centar (K Kp/e =1)
 Za gađanje odobreno 1 t Nt (Kos = 1 )
 Vrijeme neutraliziranja cilja T=20 min
Pomoću tablica odredili smo:
smo
 Tablični utrošak Nt =150 projektila
 Režim paljbe 4 projektila/minuti
Prema izrazu za N= N Nt x Sc x Kun x Kp/e x Kos
N= 150 x 2 x 1 x 1 x 0,5 ; N= 150 projektila
Raspodjela streljiva:
streljiva
 Za UBP 2/3 x 150 = 100 projektila
 Za SP 1/3 x 150 = 50
UDARCI BRZE PALJBE (UBP UBP)
UBP
Režim za 1 UBP 4(proj) x 4 (oružja) = 16 projek
100/16= 6 UBP x 4 (96 proj.) ; UBP=6 min
Vrijeme:ukupno 20 min,UBP 6 min, SP 14min
SISTEMATSKA PALJBA (SP SP)
SP
trajanje14min x 60”= 840“/54 projek; 1rafal =16”
54 : 4 = 14 rafala 14 rafala 16”

Skupno gañanje bit će najuspješnije, a utrošak streljiva najmanji:

• ukoliko je cilj osmotren i može se utjecati na tijek skupnog
gañanja (N = Nt = 1);
• ako je otvaranjem paljbe postignuto iznenañenje neprijatelja
(N < Nt);
• ako su elementi za SG odreñeni na najtočniji način – korekcijom
ili prijenosom paljbe (Kp/e = 1);
• ako je za izvršenje zadaće odreñena adekvatna postrojba/broj
oružja (N = Nt);
• ako se prema cilju pravilno odrede vrste gañanja projektila i
upaljača (N ≤ Nt);
• ako je paljba po cilju ravnomjerna – usklañeni snop i azimut
fronte (N ≤ Nt).

Na spomenute čimbenike IG i računatelji utjecat će putem zapo-

vijedi za gañanje cilja.

237
 REDOSLIJED ZAPOVIJEDI

Postrojba za gađanje Vrsta granate Podešavanje upaljača

Punjenje Kutomjer Daljinar Tempiranje M jesna sprava

Snop Azimut fronta N umeracija cilja Vrsta paljbe Početak gađanja

Shema 106. Elementi zapovijedi za posredno gañanje površinskog cilja

Shema 107. Koeficijenti načina pripreme p/e

Motrenje cilja
Površinski ciljevi obično se gañaju posrednim gañanjem. Ustrojava-
njem topničke motrionice omogućit će se motrenje cilja, provedba korekcije
i utjecaj na preciznost paljbe tijekom skupnog gañanja cilja. Za postizanje
istog učinka po cilju iste površine, ako ga nije moguće promatrati, utrošak
streljiva bit će dvostruko veći.

Iznenañenje
Iznenañenje neprijatelja postiže se iznenadnom paljbom i izborom
prioriteta u gañanju ciljeva prema situaciji na bojištu. Potpunom pripremom
početnih elemenata (uz uračunavanje mbp) može se postići da prvi pogo-

238
dak bude u cilju, što može rezultirati iznenañenjem neprijatelja. Isti učinak
po cilju može se postići i uz nekoliko puta manji utrošak streljiva. Do točnijih
podataka može se doći usporedbom „Normi utroška streljiva" po postroj-
bama u zaklonu i izvan zaklona.

Priprema elemenata za skupno gañanje

Da bi prilikom skupnog gañanja srednji pogodak bio u centru cilja,
elementi za gañanje odredit će se najtočnijim načinom:
• najmanji utrošak uz minimalni koeficijent početnih elemenata (Kp/e = 1)
dobit će se ako se do elemenata za skupno gañanje doñe korekcijom
na cilj ili prijenosom paljbe;
• kod pripreme elemenata potpunom pripremom (Kp/e = 1,25) a kod
skraćene pripreme (Kp/e = 1,5) pa će i utrošak streljiva biti veći od
tabličnog.

Izbor postrojbe za gañanje

Uništenje, neutralizacija, zaprečivanje ili ometanje površinskih ciljeva
ostvaruje se paljbenim udarima topničkih bitnica (4 – 6 oružja) ili diviziona
(12 – 18 oružja). Površina prosječnoga bitničkog cilja kod posrednog gaña-
nja je 1 hektar, a divizionog 4 – 8 hektara.78 Za neutralizaciju cilja oružjima
većeg kalibra utrošak streljiva bit će manji, a oružjima manjega kalibra neće
se moći uništiti žilaviji ciljevi. (Tablice 23. i 24.)
Prilikom gañanja na većim daljinama rasipanje pogodaka bit će
veće nego na manjim, dok će najveće biti pri krajnjem dometu odreñenog
oružja. Manje rasipanje pogodaka i manji utrošak streljiva na većim dalji-
nama gañanja imat će oružja većeg dometa i kalibra. Zato će se:
• na daljinama gañanja do 10 km utrošak streljiva planirati po
normativu (N = Nt); na daljinama od 10 do 20 km utrošak stre-
ljiva povećat će se za 10% za svaka 2 km;
• na daljinama preko 20 km utrošak streljiva povećat će se za
10% za svaki kilometar.

78 2)
Hektar je mjera za površinu; osnovna mjera je četvorni metar (m . 1ha = 100 m x 100 m =
2 2.
10 000m ; 1 ar = 100 m

239
 Utjecaj vrste gañanja, projektila i upaljača
U radu je već razmatran utjecaj vrste gañanja projektila i upaljača na
učinkovitost gañanja. Normativ utroška streljiva (Nt) izrañen je za gañanje
udarnim upaljačima. Površina ubojitog djelovanja gelera može se povećati i
utrošak streljiva smanjiti:
• pri rikošetnom (UTU upaljačima) i tempirnom gañanju dva puta
(N = 0,5 Nt);
• pri gañanju blizinskim upaljačima tri puta (N = 0,33 Nt).

Raspored paljbe po cilju

Raspored pogodaka po cilju postiže se tako da osnovno – korektur-
no oružje gaña u njegov centar, dok se elementi za gañanje ostalih oružja
topničke postrojbe prilagoñuju njegovoj širini i azimutu prostiranja. To se
postiže odreñivanjem i zauzimanjem azimuta fronte i snopa. Snop je
raspored pogodaka postrojbe u odnosu na širinu cilja79. Azimut fronte cilja
je azimut prostiranja cilja izmjeren na zemljištu. Postrojba može pravilno
odreñivanje snopa i azimuta fronte cilja izvršiti po završenoj korekciji, a prije
izvršenja skupnog gañanja provjeriti ispaljivanjem kontrolnog rafala.
Za neutraliziranje žilavijih ciljeva bit će potreban veći broj pogodaka.
Kako bi se mogle izvršiti predviñene bojne zadaće topničkih oružja, u
svojem borbenom kompletu (B/K) imaju odreñene količine različitih vrsta
streljiva. Do veličine (B/K) došlo se na temelju proračuna o:
• utrošku streljiva za izvršenja taktičke zadaće (topničke pripreme
i potpore);
• potrebnom broju projektila koje topničko oružje utroši za neutra-
liziranje cilja 25%;
• za različite stupnjeve neutraliziranja koeficijenti učinka neutrali-
zacije (Kun) bit će: 10% = 0,24; 25% = 1; 30% = 1,30; 50%
= 3,04; 70% = 6,43; 80% = 9,65; 90% = 16,32.
79
Snop može biti: sasreñen, usporedan ili prema širini cilja.
Snop bitnice dobije se ako se broj oružja pomnoži sa širinom ubojitog djelovanja jednog
projektila.
Usporedan snop dobije se kad je udaljenost ciljnih točaka oružja jednaka širini ubojitog
djelovanja projektila. Normalnim snopom gaña se kad širina cilja odgovara snopu ubojitog
djelovanja bitnice.
Sasreñen snop dobije se kad sva oružja ciljaju u ciljnu točku koja se nalazi u centru cilja.
Sasreñenim snopom bitnice gañaju se ciljevi širine do 100 m. Snop prema širini paljbom
pokriva cijelu površinu cilja. Razmak izmeñu ciljnih točaka oružja dobije se dijeljenjem širine
cilja s brojem oružja.

240
 S N O P US P O R E D A N SREDSTVO B/K
T 76 mm M48 50
H 105 mm M2A1 50
MB 120 mm M74 i 75 40
H 122 mm M-38 40
VBR 128 mm 64
T 130 mm M46 30
TH 152 mm D-20 20
T 155 mm M2 20
H 155 mm M1 i 65 30
H 203 mm M2 24

Shema 108. Sasreñen i usporedan snop Tablica 32. Borbeni komplet različitih
oružja80

PROVJERIMO SVOJE ZNANJE

VJEROJATNOST POGAðANJA I UTROŠKA STRELJIVA

1. Što je učinkovitost topništva i o čemu ovisi?

2. Koji je matematički izraz učinkovitosti topništva?
3. Kako se definira vjerojatnost pogañanja odreñenog cilja?
4. Od čemu ovisi vjerojatnost pogañanja odreñenog cilja?
5. Koji je matematički izraz za vjerojatnost pogañanja?
6. Što je čimbenik vjerojatnosti i o čemu ovisi?
7. Koji je matematički izraz za odreñivanje dimenzija trodimenzionalnih
ciljeva?
8. Kako se izračunava utrošak streljiva kad količina streljiva nije
ograničena?
9. Koji su matematički izrazi za: utrošak streljiva, vjerojatnost pogañanja
prvim projektilom i željeni broj pogodaka u cilj?
10. Kako se izračunava utrošak streljiva (N) kad je količina streljiva
ograničena kod pojedinačnih, a kako kod površinskih ciljeva?
11. Kojim se vrstama paljbi gañaju površinski ciljevi i koje su njihove
značajke?
12. Kako se postiže adekvatan raspored paljbe po površinskom cilju?

80
Izvor: Priručnik za rezervne starešine komandire vodova i baterija;SSNO Beograd 1986.

241
 UČINKOVITOST I SIGURNOST
GAðANJA

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA UČINKOVITOST

GAðANJA

Vjerojatnost pogañanja i utrošak streljiva bitno utječu na učinko-

vitost gañanja. Učinkovitost gañanja ocjenjuje se prema efektu paljbe na
cilju, a odreñuje se prema broju pogodaka u cilj, trajanju gañanja i utrošku
streljiva.
Učinkovitost gañanja veća je ukoliko je:
• postignut veći broj pogodaka s većim učinkom;
• utrošeno manje streljiva i vremena za izvršenje zadaće.

Učinkovitost gañanja ovisi o:

• kretanju gañača i cilja;
• vrsti i daljini gañanja;
• obliku putanje i djelovanju projektila.
• priroda i uvjeti motrenja cilja,
• Izobrazba i obuka poslužitelja.

Shema 109. Čimbenici učinkovitosti gañanja

242
 Svaki od čimbenika ima različit utjecaj na učinkovitost i trajanje
gañanja te na utrošak streljiva pri izvršenju zadaće. U ocjeni učinkovitosti
gañanja primjenjuju se pokusni i analitički način.
Kod pokusnog načina učinkovitost se procjenjuje pokusnim gaña-
njima cilja u različitim uvjetima. Zahtijeva velik utrošak streljiva pa zbog
toga nema širu primjenu.

Kod analitičkog načina, na temelju uvjeta gañanja izračunava se

vjerojatnost pogañanja. Nakon toga se odreñuje:
• očekivani broj pogodaka u cilj;
• utrošak streljiva za dobivanje traženog broja pogodaka;
• vrijeme potrebno za izvršenje zadaća.

Shema 110. Raščlamba čimbenika učinkovitosti gañanja

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA UČINKOVITOST I

SIGURNOST GAðANJA

Učinkovitost gañanja bit će veća ako se za dobivanje većeg broja

pogodaka (s većim učinkom) utroši manje streljiva i vremena. Sigurnost
gañanja očituje se u stupnju zaštite ljudi, oružja i opreme postrojbe pri
ostvarenju paljbe. Različiti načini izvršenja gañanja različito će utjecati na
učinkovitost i sigurnost gañanja. Dok se u odreñenim slučajevima izborom
učinkovitijeg načina gañanja povećava i sigurnost gañanja, u nekim drugim
slučajevima učinkovitost i sigurnost gañanja nalazit će se u koliziji.

243
Kretanje gañača i cilja

Najveća vjerojatnost pogañanja i najmanji utrošak streljiva bit će pri

gañanju nepokretnog cilja s mjesta. Najmanja učinkovitost i najveći utrošak
streljiva bit će pri gañanju pokretnog cilja (koji često mijenja smjer i brzinu)
ukoliko ga se gaña iz pokreta. Najmanja vjerojatnost djelovanja po postrojbi
bit će ukoliko neprijatelju njezin položaj nije poznat. Najveća izloženost
neprijateljskoj paljbi bit će pri gañanju cilja iz mjesta i zato se prije gañanja
s mjesta položaj obvezatno utvrñuje i maskira.

Shema 111. a, b i c. Gañanje pokretnih ciljeva s mjesta i iz pokreta

Vrste gañanja

Kod neposrednog gañanja manje je rasipanje pogodaka i utrošak

streljiva. Takva gañanja učinkovitija su od posrednog gañanja, kod kojeg su
rasipanje i utrošak streljiva veći. Pri posrednom gañanju ispred paljbenog
položaja (PP) postoji greben zaštite. Neposredno motrenje cilja omogućit
će da PP bude na većoj udaljenosti pa će i poslužitelji biti bolje zaštićeni.

NEPOSRED NOGAÐANJE
NEPOSREDNO GAĐANJE POSREDNO GAĐANJE

2 BRISANA DOMETA

NEPOSREDNO <2 BRISANA DOMETA <POLUPOSREDNO PALJBENI

POLOŽAJ

Shema 112. a i b. Neposredno, poluposredno i posredno gañanje

244
Daljina gañanja

Pri gañanju na manjim daljinama rasipanje pogodaka i utrošak stre-

ljiva bit će manji. Zbog višestrukog povećanja Vd u odnosu na Vp, pri
gañanju na većim daljinama rasipanje po daljini bit će veće nego po pravcu.
Kod veće daljine gañanja sigurnost poslužitelja bit će veća. Sigurnost će se
povećati ukoliko nas neprijatelj zbog prepreke ne može motriti i ukoliko je
naš položaj bliži grebenu zaklona.

2% 7% 16% 25% 25% 16% 7% 2% 2% 7% 16% 25% 25% 16% 7% 2% 2% 7% 16% 25% 25% 16% 7% 2%

2% 2% 2%

7% 7% 7%

16% 16% 16%

m
k m
k m
m m k
m 2 25%
0 0 25%
0 8 25%
4 1
50%
= 1 2
= 9 2
50%
=
6 g
25%
1 g
25%
1 g
25%

D 16% D 16% D 16%

7% 7% 7%

2% 2% 2%

5m 10m 30m

Shema 113. Rasipanje pogodaka pri gañanju topom 130 mm M-46 na različitim daljinama

Učinak projektila

Pravilnim izborom projektila i namještanjem upaljača prema vrsti

cilja povećava se učinkovitost gañanja i smanjuje utrošak streljiva. Gañanje
žive sile izvan zaklona najučinkovitije je trenutnim projektilima (tempirnim
upaljačima), u zaklonima s TF-om i sl. Adekvatnim izborom projektila i
većom učinkovitosti gañanja, vjerojatnost da će neprijatelj uzvratiti paljbu bit
će manja, a sigurnost poslužitelja veća.

245
 TRENUTNO - FUGASNI PROJEKTIL

Shema 114. Uporaba trenutno fugasnih (TF) granata

TEMPIRNI PROJEKTIL

DIMNI OSVJETLJAVAJUĆI

Shema 115. Uporaba tempirnih, dimnih i osvjetljavajućih projektila

246
Oblik putanje

Pri gañanju razantnom putanjom rasipanje pogodaka bit će naj-

manje, a pri vertikalnom gañanju najveće. Položenim putanjama gañat će
se pokretni, ubacnim otkriveni, a vertikalnim zaklonjeni ciljevi. Smanjenje
rasipanja može se postići gañanjem većim barutnim punjenjem. Sigurnost
poslužitelja bit će najveća pri gañanju vertikalnom putanjom iz zaklo-
njenoga paljbenog položaja. Pravilan izbor putanje omogućit će učinkovito
izvršenje zadaće uz veću sigurnost poslužitelja.

Shema 116. Različiti oblici putanja

Shema 117. Uporaba različitih oblika putanje

247
Uvjeti za motrenje cilja

Bolji uvjeti motrenja cilja (neposredno gañanje, bolja vidljivost) omo-

gućuju lakšu i bržu korekciju paljbe, brže pogañanje cilja i manji utrošak
streljiva.
Pri posrednom gañanju, motrionica će biti na prvoj crti, a paljbeni
položaj izvan područja neprijateljeva motrenja. Da bi se izbjeglo izlaganje
neprijateljevoj paljbi (pri NG-u), koristit će se iznenadna paljbu i brzo izvla-
čenje s PP-a. Pri posrednom gañanju, motrionica se istura prema neprija-
telju, a paljbeni položaj će se odrediti iza grebena zaklona.

NEPOSREDNO GAĐANJE

IG
CILJ VIDIMO SA PP
PP CILJ

Shema 118. Gañanje kad se cilj vidi s paljbenog položaja

POSREDNO GAĐANJE M IG

P
R
V
A
C
R
GREBEN ZAKLONA T
A
PP CILJ

Shema 119. Gañanje kad se cilj ne vidi s paljbenog položaja

Priroda cilja

Vjerojatnost pogañanja nezaklonjenih ciljeva većih dimenzija koji

paljbeno ne djeluju bit će veća, a utrošak streljiva za njihovo pogañanje bit
će manji. Za neutraliziranje ciljeva većih dimenzija i zaklonjenih ciljeva
utrošak streljiva bit će veći. Za pogañanje cilja koji djeluje (poslužitelji se
nalaze izvan zaklona) efekt pogañanja cilja bit će najveći. Gañanje

248
nezaklonjenih ciljeva koji po nama paljbeno ne djeluju, najsigurnije je za
naše poslužitelje. Gañanje cilja koji djeluje po našem paljbenom položaju je
najmanje sigurno. Ukoliko se otvara paljba, mora biti iznenadna i brza.

Izobrazba i obuka

Bolja izobrazba zapovjednog kadra i obuka poslužitelja te njihov

timski rad rezultirat će većom učinkovitosti gañanja i manjim utroškom
streljiva za pogañanje cilja.
Boljim izborom elemenata bojnog rasporeda, načina i vrste gañanja
te radom postrojbe u pripremi i izvršenju gañanja izvršit će se zadaća uz
minimalne žrtve.
Za učinkovito rukovanje paljbom topništva uz minimalne žrtve
potrebno je poznavati i ovladati različitim utjecajima čimbenika učinkovitosti
gañanja. Za upravljanje paljbom i njezinu uporabu potrebno je poznavati
ustroj, paljbene mogućnosti i način uporabe modernog topništva. Osim po
balističkim značajkama, različite vrste topničkog oružja mogu se podijeliti
po namjeni, dometu, težini, kalibru i pokretljivosti.

Shema 120 Podjela topništva po težini Shema 121. Podjela topništva po kalibru

Topništvo se koristi u svim granama vojske stoga sve grane Hrvatske

vojske (HKoV, HRM, HRZ i PZO) osim opće imaju i specijalističku izobrazbu
i obuku za rod topništva.

249
 Shema 122. Podjela topništva po namjeni

Shema 123. Podjela topništva po dometu

Kruna osposobljavanja za upravljanje i rukovanje topništvom i

uporabu praktičnih spoznaja iz balistike i teorije gañanja je izvršenje bojnog
gañanja.

250
 PROVJERIMO SVOJE ZNANJE

UČINKOVITOST I SIGURNOST GAðANJA

1. Koji čimbenici utječu na učinkovitost gañanja?

2. Kad je, s obzirom na broj pogodaka, vrijeme i utrošak streljiva,
učinkovitost gañanja najveća?
3. Koji su načini izvršenja gañanja s obzirom na: kretanje i vidljivost cilja
s PP-a?
4. Kako se dijeli izvršenje gañanja s obzirom na učinak projektila i vrstu
putanje?
5. Kakvi ciljevi mogu biti po svojoj prirodi?
6. Koja vrsta rasipanja pogodaka raste pri gañanju na većim daljinama?
7. Kako oblik putanje utječe na učinkovitost i sigurnost gañanja?
8. Kako priroda cilja utječe na učinkovitost i sigurnost gañanja?
9. Kako se može podijeliti topništvo s obzirom na njegovu namjenu i
balističke značajke?
10. Kako se provjerava osposobljenost topnika za upravljanje i rukovanje
topništvom?

251
252
ZAKLJUČAK

Taktika topništva

Top. geodetska
priprema

Taktika topništva

253
 ZAKLJUČAK

Sve grane Hrvatske vojske (HKoV, HRM te HRZ i PZO) pro-

vode specijalističku izobrazbu i obuku za rod topništva. Poznavanje
zakona unutarnje i vanjske balistike i balistike projektila na cilju omo-
gućuje:
• bolje upoznavanje i razumijevanje načela djelovanja topničkih
oružja, streljiva i sustava za upravljanje paljbom;
• davanje zapovijedi i odreñivanje elemenata (pravaca, daljine i
visine) u različitim uvjetima gañanja.
Poznavanje teorije rasipanja pogodaka i osnovnih postavki teorije
vjerojatnosti i teorije pogrešaka omogućuje predviñanje rezultata topničkog
gañanja, utroška streljiva i vremena za izvršenje paljbene zadaće. Na
temelju teorije gañanja propisana su pravila gañanja koja mogu osigurati
uspješnu pripremu i izvršenje bojnih gañanja (korekture i skupnog gaña-
nja). Da bi u punoj mjeri mogli iskoristiti paljbenu moć svojih topničkih
sustava u izvršenju paljbenih zadaća, pripadnici topničkih postrojbi trebaju
primjenjivati stečena znanja iz balistike i teorije gañanja u skladu sa situ-
acijom na terenu te općim i posebnim taktičkim načelima uporabe postrojbi
koje podupiru i s kojima sudjeluju u bojnim djelovanjima. Za učinkovito
gañanje i potpuno ovladavanje moći topništva, polaznici časničke i dočasni-
čke izobrazbe tijekom svoje specijalističke izobrazbe osim balistike i teorije
gañanja moraju ovladati i:
• topničkim oružjem, streljivom i sustavima za upravljanje paljbom
kojima djeluju;
• pravilom gañanja topništva;
• topografsko-geodetskom pripremom;
• taktikom topništva kojim rukuju ili upravljaju.

Kako razvoj modernih topničkih sustava i razvoj njihove uporabe

nastaju na znanstvenim temeljima balistike i teorije gañanja, stjecanje spo-
znaja iz tih područja novim će naraštajima časnika i dočasnika Hrvatske
vojske zasigurno pojednostavniti njihovo razumijevanje i uporabu. Cilj izrade
udžbenika bio je osigurati polaznicima i nastavnicima jedinstvenu literaturu i
pomagalo za obradu pitanja iz Nastavnih planova i programa Temeljne
časničke i dočasničke izobrazbe na Hrvatskom vojnom učilištu "Petar
Zrinski". Nadam se da sam pri izradi udžbenika dovoljno poštovao znanja
polaznika stečena školovanjem u civilstvu i potrebe za usvajanjenjem sadr-

254
žaja koje će od njih tražiti obnašanje prvih časničkih i dočasničkih dužnosti
u Hrvatskoj vojsci. Sadržajem, metodologijom izrade i formom djela težio
sam izraditi moderan udžbenik koji bi pružio osnovu za daljnju znanstvenu i
stručnu razradu spoznaja koje sam stekao školovanjem na Vojnoj akade-
miji i obnašanjem nastavničke dužnosti na Katedri topništva Zapovjedništva
za izobrazbu HRM-a. Stečena znanja težio sam obogatiti iskustvima koja
sam stekao zapovijedanjem topničkim i pješačkim postrojbama u Domovin-
skom ratu i modernim spoznajama koje sam uspio naći na internetu. Mislim
da će udžbenik budućim topničkim časnicima i dočasnicima Hrvatske voj-
ske dati dobru osnovu za njihovo daljnje stručno osposobljavanje. Kako
sustav visokog školovanja u Hrvatskoj trenutačno ne nudi daljnju znanstve-
nu nadgradnju spoznaja iz balistike i teorije gañanja iznesenih u udžbeniku,
vjerujem da će to zainteresiranim časnicima omogućiti daljnji razvoj sustava
školovanja na Hrvatskom vojnom učilištu "Petar Zrinski" u okvirima NATO-a.

255
256
 LITERATURA

1. Mr. Alan Ćatović: Procjena zone smrtnog djelovanja HE bojevih

glava s prirodnom fragmetacijom. Magistarski rad. Mašinski fakultet.
Sarajevo, 2007.

2. Silvije Drabić: Topovski naboji. HVU "Petar Zrinski". Zagreb, 1995.

3. Stipe ðonlić: Balistika – lekcija – L-88. UHRM. Split, 1999.

4. Stipe ðonlić: Balistika na cilju – lekcija – L-87. ZIO HRM. Split, 2002.

5. Stipe ðonlić: Temelji unutarnje balistike – lekcija – L -91. ZIO HRM.

Split, 2002.

6. Stipe ðonlić: Temelji vanjske balistike – lekcija – L-89. ZIO HRM.

Split, 2002.

7. Senaid Grbo: Artiljerijska municija. AŠC. Zadar, 1986.

8. Doc. dr. Mirko Jakopčić: Održavanje naoružanja. GSOSRH. Zagreb,

2006.

9. Doc. dr. Mirko Jakopčić i bjn Boris Dimitriev: Instrumenti u topništvu.

ZZIO. Zagreb, 2007.

10. D. Jug, B. Stipešević, M. Stošić: Mjerne jedinice. Poljoprivredni

fakultet. Osijek, 2007.

11. Ivan Parlov: Temelji unutarnje i vanjske balistike, lekcija L-45.

UHRM. Split, 2001.

12. D. Pavlović: Osnovi konstrukcije artiljerijskog naoružanja, SSNO.

Beograd, 1983.

13. Priručnik za rezervne starešine komandire vodova i baterija. SSNO.

Beograd, 1986.

257
14. Mr. Sabina Serdarević-Kadić: Predviñanje sile otpora pri nultom
napadnom uglu za osnosimetričnu brzorotirajuću konfiguraciju
projektila. Magistarski rad. Sarajevo, 2007.

15. Nikola Sarapa: Teorija vjerojatnosti. Školska knjiga. Zagreb, 2002.

16. Ž. Seretinek: Balistika na cilju – lekcija – L-150. HVU. Odsjek HRM.

Split, 2009.

17. Ž. Seretinek: Učinkovitost gañanja – lekcija – L-149. HVU. Odsjek

HRM. Split, 2009.

18. Ž. Seretinek: Temelji balistike – lekcija – L-151. HVU. Odsjek HRM.

Split, 2009.

19. Ž. Seretinek: Unutarnja balistika – lekcija – L-152. HVU. Odsjek

HRM. Split, 2009.
1. Ž. Seretinek: Vanjska balistika – lekcija – L-153. HVU. Odsjek
HRM. Split, 2009.
2. Tablica gañanja za top 130 mm M 46. VIZ. Beograd, 1984.

22. Janko Viličić: Balistika. (Udžbenik za VA KoV – smer artiljerije i

artiljerijske jedinice). Savezni sekretarijat za narodnu odbranu.
Vojnoizdavački zavod. Beograd, 1979.

23. Vojna enciklopedija. Drugo izdanje. Izdanje Redakcije Vojne

enciklopedije. Sv. 1. – 10. + indeks. Vojnoizdavački zavod. Beograd,
1970. – 1976.

258
 INTERNET

1. Hrvatski vojnik http://www.hrvatski-vojnik.hr/

2. Dr. Željko Hećimović:
Globalna geodezija http://www.geof.hr/~zhecimovic/
3. Vojnotehnički institut Beograd: http://www.vti.mod.gov.yu/index.htm
4. Strange military http://www.strangemilitary.com/
5. Passion Compassion http://www.passioncompassion1418.com/
6. British Artillery in World War 2
http://members.tripod.com/~nigelef/index.htm
7. National Defence and the Canadian Forces
www.uxocanada.forces.gc.ca/
8. Army Technology http://www.army-technology.com
9. Military Photos http://www.militaryphotos.net
10. You tube http://www.youtube.com
11. Odjel za odbrambene tehnologije Mašinskog fakulteta u
Sarajevu http://www.dtd.ba

DIJAPOZITIVI

1. Dragutin Preložnjak: Osnovi teorije gañanja

2. ðuro Petrović: Izvršilac gañanja
3. ðuro Petrović: Prosta i skraćena priprema početnih
elemenata za gañanje

259
260
 POPIS SLIKA

Slika 1. Uporaba inicijalnih eksploziva kod upaljača ....................................................................... 29

Slika 2. Brizantni eksploziv trotil – TNT ............................................................................................ 32
Slika 3. Različite vrste brizantnih eksploziva ................................................................................... 34
Slika 4. Učinak brizantnih eksploziva ............................................................................................... 34
Slika 5. Prvi pogonski eksploziv – crni barut .................................................................................... 36
Slika 6. Različite vrste pogonskih eksploziva ................................................................................... 39
Slika 7. Djelovanje pogonskih eksploziva iz topova 406 mm ......................................................... 39
Slika 8. Različite vrste signalnih metaka .......................................................................................... 41
Slika 9. Djelovanje dimnim pirotehničkim sredstvima ................................................................... 41
Slika 10. Barutno punjenje topničkog oružja .................................................................................. 43
Slika 11. Streljivo topničkog streljačkog i netrzajnog topničkog oružja ......................................... 44
Slika 12. Vrste eksplozivnih i barutnih punjenja ............................................................................. 45
Slika 13. Spojeni trenutni, kumulativni i probojni metak ............................................................... 46
Slika 14. Poluspojeni meci u sanduku ............................................................................................. 46
Slika 15. Dvodijelni meci sa čahurama ............................................................................................ 47
Slika 16. Dvodijelni meci (projektili) bez čahura ............................................................................. 47
Slika 17. Barutno punjenje za minobacač ....................................................................................... 48
Slika 18. Ustroj barutnih punjenja za haubicu H 155 mm .............................................................. 49
Slika 19. Topovska kapsula i pripala od crnog baruta ..................................................................... 51
Slika 20. Topovske čahure i topovske kapsule ................................................................................ 52
Slika 21. Smještaj dopunskih elemenata u topovskoj čahuri ......................................................... 52
Slika 22. Skladište eksploziva ........................................................................................................... 54
Slika 23. Brodsko skladište streljiva ................................................................................................. 55
Slika 24. Različiti oblici barutnih zrnaca ........................................................................................... 61
Slika 25. Dijelovi cijevi ....................................................................................................................... 64
Slika 26. Izgled vodišta projektila topovske cijevi ............................................................................ 64
Slika 27. Presjek, unutrašnjost cijevi i kut uvijanja (a – polje, d – kalibar i α – kut uvijanja) ......... 65
Slika 28. Streljivo pješačkog oružja .................................................................................................. 66
Slika 29. Dijelovi topovskog metka .................................................................................................. 67
Slika 30. Opaljenje metka – ispaljenje projektila iz haubice ........................................................... 68
Slika 31. Uređaj za mjerenje brzine projektila MBP-2 .................................................................... 72
Slika 32. Mjerenje tlaka barutnih plinova ....................................................................................... 73
Slika 33. Kružno kretanje projektila tijekom leta kroz zrak ............................................................ 78
Slika 34. Glavni dijelovi brodskog topa ............................................................................................ 80
Slika 35. Djelovanje protutrzajućeg sustava haubice ..................................................................... 81
Slika 36. Djelovanje iz brodskih topova 400 mm ............................................................................ 82
Slika 37. Posljedice pregrijavanja cijevi ........................................................................................... 82
Slika 38. Posljedice pobakrivanja cijevi ............................................................................................ 84
Slika 39. Ispaljenje projektila iz tenka .............................................................................................. 88
Slika 40. Projektil haubice 155 mm težinske oznake + ................................................................... 90
Slika 41. Koncept američke mornarice za XXI. stoljeće .................................................................. 92
Slika 42. Djelovanje elektromagnetskog topa ................................................................................ 93

261
Slika 43. Karakteristike leta kinetičkog projektila elektromagnetskog topa ................................. 93
Slika 44. Elementi putanje projektila ............................................................................................... 97
Slika 45. Let projektila kroz zrak ..................................................................................................... 111
Slika 46. Utjecaj otpora zraka i gravitacije na kretanje projektila ................................................ 111
Slika 47. a i b. Utjecaj tlaka i strujanja zraka na let ....................................................................... 113
Slika 48. Dijelovi topničkog projektila ............................................................................................ 114
Slika 49. a i b. Otpor zraka kod šiljastog i tupog projektila ........................................................... 114
Slika 50. Snimke strujanja zraka pri brzinama projektila od 0,89, 0,9 i 1,06 Macha ................... 121
Slika 51. Kretanje osi projektila u odnosu na njegovu putanju .................................................... 122
Slika 52. Utjecaj i djelovanje sila otpora zraka (R) i gravitacije (g) ............................................... 122
Slika 53. Djelovanje otpora zraka (sile R, R1, R2, R3 i R4) i sile teže (g) ....................................... 123
Slika 54. Nepravilan let projektila kroz zrak .................................................................................. 124
Slika 55. Pravilan let projektila kroz zrak ....................................................................................... 124
Slika 56. Rotiranje (žiroskopsko kretanje) vrha projektila ............................................................ 125
Slika 57. Haubica 122 mm M 38 .................................................................................................... 129
Slika 58. Paljba iz minobacača MB 81 mm .................................................................................... 130
Slika 59. Oblici putanja ................................................................................................................... 130
Slika 60. Gađanje ciljeva donjom i gornjom grupom kutova ....................................................... 130
Slika 61. Obalni top 85 mm M 39/42 na paljbenom položaju ..................................................... 131
Slika 62. Brodski top 57 mm D 70 Bofors ...................................................................................... 131
Slika 63. Mina za MB 120 mm ....................................................................................................... 133
Slika 64. Topnički kompas .............................................................................................................. 139
Slika 65. Laserski daljinomjer ......................................................................................................... 139
Slika 66. a i b. Poznate točke: raspored orijentira (OR), repera (R) i ciljeva (C)
na terenu i njihov shematski prikaz ................................................................................ 140
Slika 67. Četiri načina određivanja koordinata poznate točke ..................................................... 141
Slika 68. Primjena topničkog trokuta kod korekture paljbe ......................................................... 142
Slika 69. Određivanje početnih elemenata za posredno gađanje cilja: kutomjera,
daljinara i mjesne naprave .............................................................................................. 143
Slika 70. Početni elementi oružjima na paljbenom položaju: punjenje, tempiranje,
kutormjer, daljinar i mjesna naprava ............................................................................. 144
Slika 71. a i b. Dijelovi ciljnika: panorama i daljinar ...................................................................... 148
Slika 72. Posredno gađanje cilja .................................................................................................... 149
Slika 73. Streljivo za pješačko oružje ............................................................................................. 154
Slika 74. a, b i c. Probojno, pancirno i potkalibarno topničko streljivo ........................................ 155
Slika 75. Probojni projektil i djelovanje (Hopkinsov učinak) ........................................................ 157
Slika 76. Potkalibarni projektil i njegov učinak .............................................................................. 158
Slika 77. Primarno – probojno djelovanje projektila .................................................................... 159
Slika 78. Sekundarno – eksplozivno djelovanje projektila ........................................................... 159
Slika 79. Dijelovi košuljice – geleri ................................................................................................. 160
Slika 80. a i b. Učinak gelera po repu aviona i na tlu ..................................................................... 160
Slika 81. a i b. Trenutno streljivo 57 ............................................................................................... 161
Slika 82. a i b. Površina ubojitog djelovanja ovisno o padnom kutu ............................................ 162
Slika 83. Čitanje podataka iz otisaka gelera na tlu ........................................................................ 167
Slika 84. a i b. Stvaranje lijevka, razbacivanje čestica i potres okoline ........................................ 168

262
Slika 85. Fugasni projektili 155 mm ............................................................................................... 169
Slika 86. Pogađanje broda torpedom ............................................................................................ 170
Slika 87. a i b. Različite vrste kumulativnih projektila ................................................................... 172
Slika 88. Učinak projektila na tenku .............................................................................................. 172
Slika 89. a i b. Djelovanje osvjetljavajućih i dimnih projektila ...................................................... 173
Slika 90. a i b. Djelovanje zapaljivih i kemijskih projektila ............................................................ 174
Slika 91. Djelovanje minobacačkih mina sustava Merlin ........................................................... 176
Slika 92. Potkalibarno zrno ............................................................................................................. 176
Slika 93. Potkalibarni metak s jezgrom od osiromašenog urana ................................................. 177
Slika 94. Mjerenje početne brzine (Vo) i kuta (Θo) ....................................................................... 181
Slika 95. Topnička paljba, elipsa pogodaka i srednji pogodak ..................................................... 190
Slika 96. Srednji pogodak ............................................................................................................... 196
Slika 97. Djelovanje brodskog topa AK-630 .................................................................................. 199
Slika 98. Automatske i poluautomatske puške ............................................................................. 201
Slika 99. Različite vrste puškostrojnica .......................................................................................... 201
Slika 100. Strojnica 14,5 mm .......................................................................................................... 201
Slika 101. Djelovanje bitnice samohodnog topništva ................................................................... 203
Slika 102. Rasipanje pogodaka pri posrednom topničkom gađanju ........................................... 206
Slika 103. Vrste balističkih popravaka ........................................................................................... 207
Slika 104. Utjecaj odstupanja težine projektila na daljinu ............................................................ 208
Slika 105. Utjecaj razlike u temperaturi baruta ............................................................................ 208
Slika 106. Utjecaj derivacije na pravac gađanja ............................................................................ 209
Slika 107. Meteorološki popravci .................................................................................................. 209
Slika 108. Utjecaj temperature zraka na daljinu gađanja ............................................................. 210
Slika 109. Određivanje popravljenih elemenata .......................................................................... 211
Slika 110. Utjecaj odstupanja početne brzine ............................................................................... 215
Slika 111. Veličina brisanog prostora ............................................................................................ 230

Napomena: Uz vlastite prezentacije i lekcije, kao izvori slika korištene su ilustracije

preuzete s interneta (10 siteova) i dijapozitivi (3 teme) koji su navedeni u literaturi
udžbenika.

263
 POPIS SHEMA

Shema 1. Uporaba balistike ............................................................................................................. 13

Shema 2. Utjecaj balistike na razvoj topništva ............................................................................... 14
Shema 3. Podjela topništva prema balističkim značajkama oružja ............................................... 14
Shema 4. Podjela balistike ............................................................................................................... 16
Shema 5. Zadaće unutarnje balistike .............................................................................................. 17
Shema 6. Zadaće vanjske balistike .................................................................................................. 19
Shema 7. Razvoj eksploziva kroz povijest ....................................................................................... 21
Shema 8. Pojam eksplozije (snimka fragmentacije ultrabrzom kamerom) .................................. 22
Shema 9. Značajke eksplozije .......................................................................................................... 24
Shema 10. Značajke eksplozivnih tvari ............................................................................................ 25
Shema 11. Podjela i vrste eksploziva prema agregatnom stanju .................................................. 28
Shema 12. Podjela i vrste eksploziva prema kemijskom sastavu i uporabi .................................. 29
Shema 13. Sastav crnog baruta ....................................................................................................... 37
Shema 14. Vrste malodimnih baruta i njihove prednosti .............................................................. 38
Shema 15. Vrste pirotehničkih smjesa ............................................................................................ 40
Shema 16. Primjena i obilježavanje eksploziva različitog podrijetla .............................................. 42
Shema 17. Namjena barutnih punjenja .......................................................................................... 50
Shema 18. Podjela barutnih punjenja ............................................................................................. 53
Shema 19. Skladištenje eksploziva .................................................................................................. 55
Shema 20. Sustav označivanja projektila u bivšoj SFRJ .................................................................. 56
Shema 21. Podjela unutarnje balistike ............................................................................................ 60
Shema 22. Zadaće pirostatike .......................................................................................................... 60
Shema 23. Balističke značajke baruta ............................................................................................. 63
Shema 24. Kretanje baruta pri opaljenju metka ............................................................................. 68
Shema 25. Raspodjela rada barutnih plinova ................................................................................. 74
Shema 26. Korisni radovi barutnih plinova ..................................................................................... 75
Shema 27. Štetni radovi barutnih plinova ....................................................................................... 79
Shema 28. Uzroci i posljedice grijanja cijevi .................................................................................... 83
Shema 29. Uzroci i posljedice trošenja cijevi .................................................................................. 83
Shema 30. Mogućnosti utjecaja na Vo, Pmax i Dg max ...................................................................... 86
Shema 31. Zadaće vanjske balistike ................................................................................................ 97
Shema 32. Elementi putanje projektila (crte i kutovi) .................................................................... 98
Shema 33. Parabolna teorija ......................................................................................................... 100
Shema 34. Pojednostavnjena teorija kretanja u zračnom prostoru ............................................ 110
Shema 35. Utjecaj parametara atmosfere na let projektila ......................................................... 113
Shema 36. Utjecaj trenja na let projektila ..................................................................................... 117
Shema 37. Utjecaj brzine zvuka (a) kad je brzina projektila (Vz) manja od brzine zvuka ........... 118
Shema 38. Utjecaj brzine zvuka (a) kad je brzina projektila (Vz) jednaka brzini
zvuka – Machov konus ................................................................................................ 119
Shema 39. Utjecaj brzine zvuka (a) kad je brzina projektila (Vz) veća od brzine zvuka .............. 119
Shema 40. Utjecaji na povećanje otpora zraka ............................................................................ 120
Shema 41. Daljina brisanog dometa ............................................................................................. 132

264
Shema 42. Brisani, zaklonjeni i mrtvi prostor ............................................................................... 132
Shema 43. Vrste meteo-balističkih popravaka ............................................................................. 134
Shema 44. Određivanje i izračun meteo-balističkih popravaka .................................................. 134
Shema 45. Definicija tisućitog ........................................................................................................ 138
Shema 46. Definicija azimuta ........................................................................................................ 138
Shema 47. Topnički trokut ............................................................................................................. 142
Shema 48. Rad IG pri određivanju početnih elemenata .............................................................. 145
Shema 49. Izračun početnih elemenata za gađanje ..................................................................... 145
Shema 50. Mjerenje i zauzimanje pretjecanja .............................................................................. 146
Shema 51. Prikaz brodskog sustava za upravljanje paljbom na raketnoj topovnjači
RTOP 11 Petar Krešimir ............................................................................................... 147
Shema 52. Ciljanje končanicom ..................................................................................................... 148
Shema 53. Automatsko upravljanje topom 40 mm Bofors ......................................................... 149
Shema 54. Ciljanje po ciljevima u zraku ........................................................................................ 151
Shema 55. Ciljanje brodskim topništvom po ciljevima na moru ................................................. 151
Shema 56. Vrste projektila temeljne i specijalne namjene .......................................................... 153
Shema 57. Načini djelovanja topničkih projektila na cilju ............................................................ 153
Shema 58. Čimbenici probojnog djelovanja ................................................................................. 156
Shema 59. Djelovanje pancirnog projektila .................................................................................. 157
Shema 60. Čimbenici trenutnog djelovanja projektila ................................................................. 161
Shema 61. Razlika u djelovanju projektila i mine ......................................................................... 163
Shema 62. Utjecaj dubine lijevka na interval rasprskavanja ........................................................ 165
Shema 63. Podešavanje upaljača prema vrsti cilja ....................................................................... 165
Shema 64. Djelovanje tempirnim projektilom ............................................................................. 166
Shema 65. Vrste ciljeva koji se gađaju tempirnim projektilima ................................................... 166
Shema 66. Fugasni učinak po cilju ................................................................................................. 168
Shema 67. Uporaba TF projektila .................................................................................................. 169
Shema 68. Stvaranje kumulativnog mlaza .................................................................................... 171
Shema 69. a i b. Djelovanje i učinak kumulativnog projektila na cilju ......................................... 171
Shema 70. a i b. Princip djelovanja EM topa ................................................................................. 177
Shema 71. Prikaz EM brodskoga topničkog sustava .................................................................... 178
Shema 72. Ciljnička naprava brodskog topa 57 mm Bofors ........................................................ 182
Shema 73. Pričuvni alat i pribor topa 57 mm Bofors .................................................................... 183
Shema 74. Vrste tablica gađanja prema točnosti, načinu i opsegu prikazivanja podataka ....... 183
Shema 75. Načelni sadržaj osnovnih tablica gađanja topničkog oružja ...................................... 184
Shema 76. Faze topničkoga gađanja ............................................................................................. 188
Shema 77. Zadaće topničke paljbe ................................................................................................ 189
Shema 78. Proces upravljanja topničkom paljbom ...................................................................... 189
Shema 79. Proces rukovanja topničkom paljbom ........................................................................ 190
Shema 80. Centar cilja i slika pogodaka ........................................................................................ 191
Shema 81. Cilj i elipsa pogodaka ................................................................................................... 192
Shema 82. Gaussovi zakoni rasipanja pogodaka .......................................................................... 192
Shema 83. Elipsa prostiranja i gustoće pogodaka ........................................................................ 193
Shema 84. Zakoni gustoće i simetrije pogodaka .......................................................................... 193
Shema 85. Osi rasipanja pogodaka po daljini, pravcu i visini ....................................................... 194

265
Shema 86. Pojasi skretanja po pravcu i daljini .............................................................................. 195
Shema 87. a i b. Određivanje srednjeg pogotka pri većem i manjem broju ispaljenja .............. 197
Shema 88. Određivanje srednjeg pogotka (Sp) računskim putem .............................................. 198
Shema 89. Automatska paljba topa 40 mm Bofors ..................................................................... 199
Shema 90. Bitnička slika rasipanja pogodaka ............................................................................... 203
Shema 91. Rasipanje pogodaka bitnice ........................................................................................ 204
Shema 92. Određivanje zone sigurnosti ....................................................................................... 205
Shema 93. a i b. Podjela uzroka rasipanja pogodaka ................................................................... 206
Shema 94. Uzroci rasipanja pogodaka prema podrijetlu ............................................................. 212
Shema 95. a, b i c. Uzroci rasipanja prema prirodi pojave, slučajni, sistematski i grubi ............. 213
Shema 96. Uzroci rasipanja prema posljedicama ......................................................................... 215
Shema 97. Čimbenici učinkovitosti topništva ............................................................................... 220
Shema 98. Tehnički čimbenici učinkovitosti topništva ................................................................. 220
Shema 99. a i b. Izvjesnost i isključivost događaja ........................................................................ 222
Shema 100. a i b. Zavisnost i složenost događaja ......................................................................... 222
Shema 101. a i b. Utjecaj različitih čimbenika na vjerojatnost pogađanja cilja ........................... 225
Shema 102. Određivanje vjerojatnosti pogađanja pomoću elipse rasipanja pogodaka ............ 227
Shema 103. Određivanje veličine čimbenika vjerojatnosti .......................................................... 228
Shema 104. Matematički izrazi za izračun utroška streljiva (N) , vjerojatnosti pogađanja
(P) i broja pogodaka (Kn) ........................................................................................... 233
Shema 105. Vrste topničke paljbe ................................................................................................. 234
Shema 106. Elementi zapovijedi za posredno gađanje površinskog cilja ................................... 238
Shema 107. Koeficijenti načina pripreme p/e .............................................................................. 238
Shema 108. Sasređen i usporedan snop ....................................................................................... 241
Shema 109. Čimbenici učinkovitosti gađanja ............................................................................... 242
Shema 110. Raščlamba čimbenika učinkovitosti gađanja ........................................................... 243
Shema 111. a, b i c. Gađanje pokretnih ciljeva s mjesta i iz pokreta ........................................... 244
Shema 112. a i b. Neposredno, poluposredno i posredno gađanje ............................................ 244
Shema 113. Rasipanje pogodaka pri gađanju topom 130 mm M-46 na
različitim daljinama ....................................................................................... 245
Shema 114. Uporaba trenutno fugasnih (TF) granata ................................................................. 246
Shema 115. Uporaba tempirnih, dimnih i osvjetljavajućih projektila ......................................... 246
Shema 116. Različiti oblici putanja ................................................................................................ 247
Shema 117. Uporaba različitih oblika putanje .............................................................................. 247
Shema 118. Gađanje kad se cilj vidi s paljbenog položaja ........................................................... 248
Shema 119. Gađanje kad se cilj ne vidi s paljbenog položaja ...................................................... 248
Shema 120. Podjela topništva po težini ........................................................................................ 249
Shema 121. Podjela topništva po kalibru ...................................................................................... 249
Shema 122. Podjela topništva po namjeni ................................................................................... 250
Shema 123. Podjela topništva po dometu .................................................................................... 250

Napomena: Uz vlastite prezentacije i lekcije, kao izvori za izradu shema u udžbeniku

korištene su ilustracije iz lekcija i folija pukovnika Stipe Đonlića i Ivana Parlova te dijapozi-
tivi Dragutina Preložnjaka i Đure Petrovića.

266
 POPIS TABLICA

Tablica 1. Znanstvena otkrića koja su obilježila razvoj balistike ..................................................... 12

Tablica 2. Inicijalni eksplozivi ............................................................................................................ 30
Tablica 3. Brizantni eksplozivi .......................................................................................................... 35
Tablica 4. Pogonski eksplozivi .......................................................................................................... 39
Tablica 5. Obilježavanje eksploziva .................................................................................................. 42
Tablica 6. Proizvođači streljiva u bivšoj SFRJ ................................................................................... 56
Tablica 7. Sustav obilježavanja projektila bivšeg SSSR-a ................................................................ 57
Tablica 8. Sustav obilježavanja američkih projektila ...................................................................... 57
Tablica 9. Periodi opaljenja metka .................................................................................................. 70
Tablica 10. Odstupanje početne brzine ........................................................................................... 89
Tablica 11. Odstupanje težine projektila ......................................................................................... 91
Tablica 12. Zapisivanje i očitavanje tisućitih .................................................................................. 139
Tablica 13. Načini pokazivanja mjesta poznatih točaka (PT) ........................................................ 141
Tablica 14. Probojnost zrna streljačkog oružja ............................................................................ 155
Tablica 15. Namjena projektila s probojnim djelovanjem ........................................................... 156
Tablica 16. Usporedba djelovanja različitih projektila .................................................................. 158
Tablica 17. Parametri ubojitog djelovanja .................................................................................... 163
Tablica 18. Površina djelovanja ovisno o kutu i visini ................................................................... 164
Tablica 19. Dimenzije lijevka .......................................................................................................... 169
Tablica 20. Namjena i djelovanje projektila specijalne namjene ................................................. 174
Tablica 21. Balistički koeficijenti za top 130 mm M-46 ............................................................... 180
Tablica 22. Osnovna tablica topa 130 mm M46 za TF projektil M-79 punjenje puno ................ 185
Tablica 23. Izračun MB popravaka ................................................................................................. 211
Tablica 24. Mjere za smanjenje rasipanja pogodaka pri gađanju ................................................ 215
Tablica 25. Proces pripreme i izvršenja bojnog gađanja .............................................................. 216
Tablica 26. Utjecaj različitih čimbenika na učinkovitost topništva .............................................. 221
Tablica 27. Matematički izrazi vjerojatnosti pojavljivanja složenih događaja ............................. 224
Tablica 28. Čimbenici vjerojatnosti pogađanja (0 < Č < 8) za top 130 mm M 46 ........................ 229
Tablica 29. Vjerojatnost pogađanja (P) broda .............................................................................. 231
Tablica 30. Broj pogodaka za potapanje različitih vrsta brodova ................................................ 232
Tablica 31. Izvod iz normi utroška streljiva za neutralizaciju ciljeva površine 1 ha
(100x100 m) ................................................................................................................. 236
Tablica 32. Borbeni komplet različitih oružja ................................................................................ 241

267
 POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Krivulje progresivnog, konstantnog i degresivnog izgaranja baruta .......................... 63

Grafikon 2. Krivulja tlaka barutnih plinova u funkciji vremena ...................................................... 71
Grafikon 3. Krivulje tlaka barutnih plinova i brzine projektila u funkciji prijeđenog
puta projektila ............................................................................................................... 71
Grafikon 4. Intenzitet trošenja cijevi u odnosu na periode opaljenja ........................................... 84
Grafikon 5. Utjecaj produljenja cijevi na povećanje početne brzine projektila ............................ 87
Grafikon 6. Grafikon za izbor punjenja ............................................................................................ 89
Grafikon 7. Konstruiranje putanje projektila u zrakopraznom prostoru ..................................... 101
Grafikon 8. Konstrukcija putanje u zrakopraznom prostoru ....................................................... 102
Grafikon 9. Značajke putanje u zrakopraznom prostoru ............................................................. 103
Grafikon 10. Putanja projektila u zrakopraznom prostoru .......................................................... 104
Grafikon 11. Konstrukcija putanje projektila u zrakopraznom prostoru – parabole .................. 107
Grafikon 12. Koeficijenti otpora zraka za razne oblike projektila ................................................ 115
Grafikon 13. Utjecaj strujanja zraka .............................................................................................. 115
Grafikon 14. Utjecaj tlaka zraka (Cp) na let projektila .................................................................. 116
Grafikon 15. Oblici putanje u zračnom i zrakopraznom prostoru (vakuumu) ............................ 127
Grafikon 16. Promjena brzine projektila na balistčkoj putanji ..................................................... 128
Grafikon 17. Putanje inteligentnih projektila ................................................................................ 175
Grafikon 18. Izbor punjenja pomoću grafikona za top 130 mm M-46 ........................................ 186

268
 MEðUNARODNI SUSTAV MJERNIH JEDINICA (SI)

OSNOVNE
IZVEDENE MJERNE DOPUŠTENE JEDINICE
MJERNE
JEDINICE SI IZVAN SI
JEDINICE SI
Veličina

Oznaka
Naziv

Veličina Naziv Znak Definicija Naziv Znak Veza sa SI

četvorni 2 2
površina m m = m٠m Ar a 1a= 102 m2
metar
Da lj in a

kubični 3 3
met a r

obujam m m =m٠m٠m hektar ha 1ha=104 m2

m metar

plošni kut radijan rad rad= =1 hektolitar hl 1 hl=10-1m3

prostorni kut steradijan sr rad= =1 litra L ili l 1l=10-3 m3

duljinska kilogram kg/m= =

kg/m decilitar dl 1dl= 10-4 m3
masa po metru

površinska kilogram po 2
kg/m =
2
kg/m mililitar ml 1ml= 10-6 m3
masa četv. metru

obujamska kilogram po 3
kg/m =
3 pun kut L obrt
kg/m (pla)
masa kub. metru – obrtaj = 2π٠rad
L
njutn L
1 = =
sila N N =kg pravi kut ( )
(Newton)
ki lo g r am

paskal Pa = 1°= rad

tlak Pa stupanj (°)
Ma s a

(Pascal)
kg

kubični 1´=
obujamski 3 3
metar m /s m /s = minuta (´)
protok =
u sek.

maseni kilogram 1“ = =
kg/s kg/s= sekunda ( “)
protok u sekundi

dinamička paskal-
Pa٠s۟ Pa٠s=
۟ gradus (g) 1g =
viskoznost sekunda

četvorni
kinematička 2 2 1t= 103
metar m /s m /s= tona t
viskoznost kg=1Mg
u sek.

269
 OSNOVNE
IZVEDENE MJERNE DOPUŠTENE JEDINICE
MJERNE
JEDINICE SI IZVAN SI
JEDINICE SI

Veličina

Oznaka
Naziv
Veličina Naziv Znak Definicija Naziv Znak Veza sa SI

tona po
energija, 1 t/m =103
džul (Joule) J J= N٠m metru t/m
rad, toplina kg/m (m3 )
(m3)

snaga, fluks W=
vat (Watt) W hektobar hbar 1hbar= 107 Pa
(ener. i term)

-1
frekvencija herc (Hertz) Hz Hz= =s bar bar 1 bar= 105 Pa

kilogram kg/ 1kg/h= kg/

brzina metar u sek. m/s m/s=
na sat h s
se ku n d a
V ri je me

metar u sek. 2 2
m/s = 1Wh= 3,6 ٠103
s ubrzanje m/s wattsat Wh
na kvadrat J

radijan u rad/s =
kutna brzina rad/s minuta min 1min=60 s
sekundi

2
kutno radi. u sek. rad/s =
rad/s2 sat h h= 3600 s
ubrzanje na kvadrat

kilogram po kg/mol =
molna masa kg/mol dan d 1d =86 400 s
molu
T v ar i

mo l

mo l

3
koncetracija mol po kubič. mol/ mol/m = kilometar 1km/h=
3 km/h
tv. (molaritet) metru m na sat m/s

JEDINICE S OGRANIČENOM PRIMJENOM IZVAN SI

morska

atom.
masa
milja

teks

astronom.
elektrovolt voltamper var čvor parsek
duljina
10 kg/m

morska milja
1852 m

1UA=1495
1,60219٠1 1var=1 206265 UA =
1VA=1W na sat= 97,8 ٠106
12 0-19 J W 30857٠1012m
-6

C m
m/s=0,514 m/s

270
 OSNOVNE
IZVEDENE PRETVARANJE
MJERNE
MJERNE JEDINICE SI NEDOPUŠTENIH JEDINICA U SI
JEDINICE SI

Veličina

Naziv

Znak
Veza Veza
Veličina Naziv Znak Definicija Naziv Naziv
sa SI sa SI

električni kulon angst 1P=1dPa

C C=A s 1 Å =10- poaz
naboj (Coulomb) -rem s
10m

el. napon, centi 1cP=10-3

volt V=
sila, V 1 µ=10- –
(Volta) mikron Pa s
potenci. 6m poaz
A
jakost el. volt po V/m = 1St= 10-4
V/m 1in=25,4 stoks
polja metru palac m2/s
٠10-3

električni om Ω= centi- 1cSt= 10-

Ω 1ft= 6 m2/s
otpor (Ohm) stopa stoks
Jakost električne struje

0,3048m

električna simens S= = 1erg

S yd=0,914 erg
vodljivost (Siemens Ω
-1
jard =10-7 J
4m
Amper

kilo- 1kpm
električni farad F= =9,806
F fm=1,82 pond
kapacitet (Farad) fadom
88m metar 65 J

H= cal
henri kalo- =4,1868J
induktivitet H 1b=10-
(Henry) = barn 28m2
rija

konj-
1mile= 1KS=
magnetsk T= ska
tesla T 1609, 735,4975
a indukcija milja sna-
344m W
ga

magnetni veber Wb=T 1erg=10-7

Wb 2 reg. erg
tok (fluks) (Weber) m 2,832 m3 J
tona

kilop 1kpm=
jakost amper po A/m =
A/m 1q = 10 2 ondm 9,806 65
mag. polja metru kvintal
kg etar J

1lb=0,45
Temp
eratu
Kelvi

džul po J/K = 3 kalori cal=

ra

entropija J/K funta

n

kelvinu ja 4,1868 J
59 kg

271
 konj-
K džul po 1KS=
masena. J/(k )= ska
kilo 1dyn=10- 735,
kol. topline gK) din sna-
kelvinu 5N 4975 W
ga

vat po W/ 1 erg u
toplinska m = kilo- kp=9,806 1erg/s=1
metar - se-
vodljivost pond 0-7 W
kelvinu 65 N kundi
kilo-
energ. 1p=9,80 pond
vat u W/s W/sr = 6 kpm/s=9,
jakost pond metar
steradijanu r u se- 806 65 W
zračenja 65 mN
kundi

kandela cd/m
2 kilopo 1Kpm=9, stopa 1ft/s
cd/ 806
luminacija po četv. 2
= nd u se- =0,3048
metru m metar kundi m/s
65 Nm

tehn. 1at
svjetlosni lm = cd =9806 6 1Gal =10-
tok (fluks)
lumen lm atmo gal 2 = m/s2
sr sfera ,5Pa
cd fizi-
1lanac=
osvijetljen kalna 1atm=10
luks (Lux) lx lx = lanac 7193 ,2
ost 1325 Pa
Svjetlosna jakost

atmo- m2
sfera
Kandela

1Torr 1kj=
radioaktivn bekerel Bq = mm =9806 jutro
ost (Becquerel)
Bq HG (ral)
5754,64
5Pa m2

= ma-
doza grej Gy = mm =4315,98
zračenja (Gray)
Gy H2O
9,80665 ñar.
m2
Pa jutro
kilo- 1kp/cm2 du-
ekv. doza sivert Sv = pond = lum =1000 m
ioniz. zrač. (Sievert)
Sv po 98066,5 (dunu 2

cm2 Pa m)

kilo- 1kp/mm2
ekspozicijs C/kg =
kulon po C/k pond = barel =158,987
ka doza
kilogramu g po 0,98066 (US) dm3
zračenja
mm2 hbar

PREFIKSI IZVEDENI TEMELJEM DEKADSKOG SUSTAVA

Femt
Naziv/

Eksa Peta Tera Giga Mega Kilo Hekto Deka Deci Centi Mili Mikro Nano Piko Ato
o
znak

(E) (P) (T) (G) (M) (k) (h) (da) (d) (c) (m) (µ) (n) (p) (a)
(f)
Vrijed-

10-
nost

1018 1015 1012 109 106 103 102 101 10-1 10-2 10-3 10-6 10-9 12 10-15 10-18

272
 POPIS KRATICA

KRATICA ZNAČENJE KRATICA ZNAČENJE

Artiljerijski školski centar azimut gañanja; azimut

AŠC AzG, Az M
(SFRJ) motrenja
AzOP azimut osnovnog pravca B/K borbeni komplet
bjn bojnik bp brisani prostor
poznate točke C – cilj, OR – čimbenici vjerojatnosti
C, OR, R Č, Č1 i Č2
orijentir i R – reper po daljini i pravcu
Cd m i n minimalna daljina gañanja c= f (...) koeficijent u funkciji...
čl. članak D dijametar djelovanja
daljinar maksimalna daljina
Dar Dg max
gañanja
der. derivacija Dg daljina gañanja
ekspl. eksplozivno EM elektromagnetski
Glavni stožer Oružanih snaga granica zone sigurnosti
GSOSRH GZSn
Republike Hrvatske
2)
g. godina g gravitacija (9,81m/s
H haubica H, h tlak zraka (H); visina (h)
HKoV Hrvatska kopnena vojska HRM Hrvatska ratna mornarica
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i Hrvatsko vojno učilište
HRZ i PZO HVU
protuzračna obrana
IC infracrveni IG izvršitelj gañanja
kab kabel – 1/10 naut. milje Ku kutomjer
kfr kapetan fregate klb kalibar
M motrionica M-46 model, prototip 1946.
MB minobacač ... max maksimalan
Mes mjesna naprava MBP meteo-balistički popravci
normalna – tablična težina oznaka za kružnu brzinu
N težina n
projektila projektila
N – sjever; S – jug; W – zapad; North Atlantic Threaty
N, S, W, E NATO
E – istok Organization
NG neposredno gañanje NN Narodne novine
p/e početni elementi PG posredno gañanje
Pe punjenje (barutno) Pmax maksimalni tlak

273
 KRATICA ZNAČENJE KRATICA ZNAČENJE

pk pukovnik PP paljbeni položaj

Pr pretjecanje PRO proturaketna obrana
poznate točke (orijentiri, ciljevi, protuzračna,
PT PZO,PO
reperi) protuoklopna obrana
PU paljbeni udar RČ raketni čamac
RčD računateljska desetina RTOP raketna topovnjača
sin, cos, trigonometrijske funkcije: sinus, skupno gañanje
SG
tg, cotg kosinus, tangens, kotangens
s mjesni kut Sl...,sl... slika, slično
Sjedinjene Američke Države Socijalistička
SAD SFRJ Federativna Republika
Jugoslavija
srednji pogodak Savezni sekretarijat za
Sp SSNO
narodnu obranu (SFRJ)
SP sistematska paljba st. stoljeće
SUP sustav za upravljanje paljbom T top
temperatura zraka (t°); baruta T – trenutno djelovanje
t°, t°b, T, TF F.
(t°b) F – fugasno djelovanje
Ter tempiranje TČ torpedni čamac
Tran. transportni čamac Učilište HRM-a
UHRM
čamac
UBP udarac brze paljbe USD američki dolar
UTU – kontaktni upaljači; BU – brzine: početna (v0);
upaljači blizinski upaljači; U – udarno; T v0, vc, krajnja (vc); maksimalna
UTU; BU – trenutno; U – usporeno vmax, vu (vmax); na ustima (vu)
djelovanje

Napomena: U Popis kratica nisu uneseni simboli čija su objašnjenja dana u udžbeniku.

274