Sie sind auf Seite 1von 257

U rječniku su navedeni glagoli u svom osnovnom obliku, tj. u infinitivu.

U infinitivu glagoli završavaju na –en (machen, činiti) ili –n (wandern, hodati; lunjati).
Kada maknemo nastavak u infinitivu, ostaje glagolska osnova – mach-, wander-.
Glagolska osnova u svakom licu dobiva drugi nastavak.
Većina glagola dobiva sljedeće nastavke:

 ich (= ja)

 du (= ti)

 er (= on)
 sie (= ona)
 es (= ono)

 wir (= mi)

 ihr (= vi)

 sie (= oni)
 Sie (= Vi)

primjerice

kommen → komm-en

doći

ich komme wir kommen

du kommst ihr kommt

er, sie, es kommt sie, Sie kommen

machen → mach-en

činiti

ich mache wir machen


du machst ihr macht

er, sie, es macht sie, Sie machen

brauchen → brauch-en

trebati

ich brauche wir brauchen

du brauchst ihr braucht

er, sie, es braucht sie, Sie brauchen

Oblike nekih glagola treba naučiti napamet.

sein (= biti)

ich bin wir sind

du bist ihr seid

er, sie, es ist sie, Sie sind

haben (= imati)

ich habe wir haben

du hast ihr habt

er, sie, es hat sie, Sie haben

werden (= postati)

ich werde wir werden


du wirst ihr werdet

er, sie, es wird sie, Sie werden

wissen (= znati)

ich weiß wir wissen

du weißt ihr wisst

er, sie, es weiß sie, Sie wissen

Kada glagolska osnova završava na:

 -s- → reis-en (= putovati)


 -ss- → küss-en (= (po)ljubiti)
 -ß- → heiß-en (= zvati se)
 -z- → duz-en (= tikati (oslovljavati s "ti"))
 -tz- → sitz-en (= sjediti)

dobiva u drugom licu jednine nastavak -t.

heißen → heiß-en

zvati se

ich heiße wir heißen

du heißt ihr heißt

er, sie, es heißt sie, Sie heißen

Kada glagolska osnova završava na:

 -t- → arbeit-en (= raditi)


 -d- → bad-en (= (o)kupati)
 -tm- → atm-en (= disati)
 -chn- → zeichn-en (= crtati)
 -ffn- → öffn-en (= otvoriti)

dobiva u drugom licu jednine nastavak - est,


dobiva u trećem licu jednine nastavak -et,
dobiva u drugom licu množine nastavak -et.
arbeiten → arbeit-en

raditi

ich arbeite wir arbeiten

du arbeitest ihr arbeitet

er, sie, es arbeitet sie, Sie arbeiten

baden → bad-en

(o)kupati

ich bade wir baden

du badest ihr badet

er, sie, es badet sie, Sie baden

Kada glagolska osnova završava na:

 -eln-→ sammeln (= skupljati, skupiti)

u 1. licu jedn. ( ich (= ja) ) to -e otpada od osnove glagola.


osnova glagola u 1. licu množ. ( wir (= mi) ) i u 3. licu množ. ( sie (= oni) , Sie (= Vi) ) dobiva
nastavak -n.

sammeln → sammel-n

skupljati, skupiti

ich sammle wir sammeln

du sammelst ihr sammelt

er, sie, es sammelt sie, Sie sammeln

Kod nekih glagola konjugacijom se mijenja samoglasnik u glagolskoj osnovi. Promjena se javlja
samo u 2. licu jednine (ti) i 3. licu jednine (on, ona, ono).
a → ä kod glagola schlafen (spavati)

schlafen → schlaf-en

spavati

ich schlafe wir schlafen

du schläfst ihr schlaft

er, sie, es schläft sie, Sie schlafen

laufen → lauf-en

trčati

ich laufe wir laufen

du läufst ihr lauft

er, sie, es läuft sie, Sie laufen

tragen → trag-en

nositi

ich trage wir tragen

du trägst ihr tragt

er, sie, es trägt sie, Sie tragen

e → i kod glagola geben (dati)

geben → geb-en

dati
ich gebe wir geben

du gibst ihr gebt

er, sie, es gibt sie, Sie geben

nehmen → nehm-en

uzeti

ich nehme wir nehmen

du nimmst ihr nehmt

er, sie, es nimmt sie, Sie nehmen

e → ie kod glagola sehen (gledati, vidjeti)

sehen → seh-en

vidjeti

ich sehe wir sehen

du siehst ihr seht

er, sie, es sieht sie, Sie sehen

Modalni glagoli
Modalni glagoli modificiraju značenje glagola u rečenici.
Modalni glagoli određuju odnos prema radnji koju u rečenici izražavamo glagolom.
Drugi glagol nakon modalnog glagola uvijek je u infinitivu i stoji na kraju rečenice.
 können (moći) – sposobnost / mogućnost:

Ich kann gut schwimmen. = Znam (mogu) pliv


Das Auto ist kaputt. Wir können nicht weiter fahren. = Auto je u kvaru. N

Können Sie mir helfen? = Možete li mi pomo

Die Medikamente kann man nur mit Rezept kaufen. = Ove lijekove može

 dürfen (smjeti) – dopuštenje / zabrana:

Hier dürfen Sie nicht rauchen! = Ovdje ne smijete p

Die Bank darf das Geld für das Mittagessen abbuchen. = Banka smije skinut

 müssen (morati) – obveza / nužnost:

Ich muss den Aufsatz bis morgen schreiben. = Moram taj sastavak

Ich muss zum Hauptplatz. = Moram prema glav

Hier musst du den Namen angeben. = Ovdje moraš naves

 wollen (htjeti) – želja / namjera:

Wir wollen am Wochenende an die Ostsee fahren. = Želimo se za vikend o

Ich will dich heiraten. = Želim (hoću) te oženi

Wollen wir etwas essen? = Hoćemo li nešto jesti?

 sollen (trebati) – obveza / ponavljanje nekog zahtjeva:

Du sollst deiner Oma helfen. = Trebaš pomoći svojoj baki

Der Arzt sagt, ihr sollt mehr Obst essen. = Liječnik kaže, trebate (morate

Soll ich den Notarzt rufen? = Treba li zvati liječnika hitne p

 mögen (voljeti, sviđati se) – simpatija, privrženost


modalni glagol „mögen“ stoji samostalno u rečenici.
Ich mag keine Schokolade. = Ne volim čokol

Ich mag türkisches Essen. = Volim tursko je

 möchten (željeti, htjeti) – želja


Modalni glagol „möchten“ je gramatički oblik konjunktiva II glagola „mögen“ i ima svoje
vlastito značenje = želja:

Ich möchte mit Frau Riedel sprechen. = Htjela (željela) bih razgov

Wie möchten die Deutschen am liebsten wohnen? = Kako bi Nijemci htjeli na

Ich möchte eine Massage haben. = Želio bih masažu.

 trebati + zu + infinitiv
Zanijekani "müssen" se često u značenju nužnosti nadomiješta s "nicht brauchen". Time
se izriče da netko ne mora nešto učiniti. U tom slučaju se "brauchen" upotrebljava kao
modalni glagol i uvijek ima negacijsku riječ i infinitiv s zu.

Wir müssen morgen nicht früh aufstehen, denn es ist Wochenende. = Ne mo

Wir brauchen morgen nicht früh aufzustehen, denn es ist Wochenende. = Ne treb

 "Brauchen" može također biti upotrijebljen povezan s nekom ograničavajućom riječi poput
"erst, nur (einfach), bloß, kaum", za izražavanje nužnosti.

Du brauchst erst nächste Woche einzukaufen, noch haben wir viel zu essen = Trebaš kupovati tek
und zu trinken. (jela i pila).

Um erfolgreich zu werden, brauchst du nur etwas mehr zu arbeiten, dann = Da bi postao uspješa
schaffst du es bestimmt. zasigurno ostvaruješ.

Modalni glagoli mogu se pojaviti i bez drugog glagola ako je kontekst jasan.

Ich muss zum Arzt. = Moram liječniku.

Ich backe die Pizza. Du kannst es nicht! = Pečem pizzu. Ti to ne možeš (n

U konjugaciji modalnih glagola 1. i 3. lice je isto.

können
moći

ich kann wir können

du kannst ihr könnt

er, sie, es kann sie, Sie können

dürfen

smjeti

ich darf wir dürfen

du darfst ihr dürft

er, sie, es darf sie, Sie dürfen

müssen

morati

ich muss wir müssen

du musst ihr müsst

er, sie, es muss sie, Sie müssen

wollen

htjeti

ich will wir wollen

du willst ihr wollt


er, sie, es will sie, Sie wollen

sollen

trebati (morati)

ich soll wir sollen

du sollst ihr sollt

er, sie, es soll sie, Sie sollen

mögen

mögen

ich mag wir mögen

du magst ihr mögt

er, sie, es mag sie, Sie mögen

möchten

möchten

ich möchte wir möchten

du möchtest ihr möchtet

er, sie, es möchte sie, Sie möchten

Modalne glagole povezujemo i s neodređenom zamjenicom „man“ – uvijek u 3. licu jednine.


man kann
može se
Hier kann man gut essen.
Ovdje se može dobro jesti.
man muss
mora se
Das muss man noch heute machen.
To se mora napraviti još danas.
man soll
treba se
Das soll man wiederholen.
To se treba (mora) ponoviti.
man darf
smije se
In diesem Raum darf man rauchen.
U ovoj prostoriji se smije pušiti.
ein + kaufen (= kupiti)

ver + stehen (= stajati)


abfahren (= odvesti, (ot) putovati)
ankommen (= doći, stići) , anprobieren (= (is)probati)

aufstehen (= ustati)

austragen (= raznositi) , aussehen (= izgledati)

beibringen (= podučiti, donijeti)


einkaufen (= kupiti/kupovati) , einpacken (= (u)pakirati, umotati/umatati)
losgehen (= krenuti, poći)
mit- (= s, sa)
mitkommen (= doći/dolaziti (s kim)) , mitnehmen (= uzeti, ponijeti (sa sobom))
nach- (= prema, u, na)
nachmachen (= oponašati, imitirati, krivotvoriti)
vor- (= pred, ispred)
vorstellen (= staviti/stavljati, predstaviti/predstavljati)
zu- (= k, ka, prema, za)
zumachen (= zatvoriti) , (da)zunehmen (= (po)rasti, (po)jačati)

be-
bekommen (= dobiti)
ge-
gefallen (= svidjeti/sviđati se)
emp-
empfehlen (= preporučiti)
ent-
entschuldigen (= ispriča(va)ti, oprostiti)
er-
erzählen (= (is)pričati, pripovijedati)
miss-
missbrauchen (= zloupotrijebiti)
ver-
verstehen (= razumjeti)
zer-
zerstören (= razoriti)

Imperativ
Imperativ se koristi kada od nekoga nešto tražimo, nekome naređujemo,
dajemo savjet ili uputu.
Imperativ se tvori za sljedeće oblike:
du (= ti)
ti – za jednu osobu,
ihr (= vi)
vi – za dvije ili više osoba,
Sie (= Vi (uljud.))
Vi – kao oblik kojim se iz poštovanja obraćamo jednoj ili više osoba.

I
m
p
e
r
a
t
i
v

z
a

o
b
l
i
k
e

k
o
j
i

s
e

o
d
n
o
s
e

n
a


t
i

(

d
u

)

t
v
o
r
i

s
e

b
e
z

o
s
o
b
n
e

z
a
m
j
e
n
i
c
e


t
i

(

d
u

)
i

b
e
z

n
a
s
t
a
v
k
a


-
s
t

.




Geh

I
m
p
e
r
a
t
i
v

z
a

o
b
l
i
k


i
h
r

(

v
i

,

d
r
u
g
o

l
i
c
e

m
n
o
ž
i
n
e
)

t
v
o
r
i

s
e

b
e
z

o
s
o
b
n
e

z
a
m
j
e
n
i
c
e


i
h
r

(

v
i

)
.





Feier

I
m
p
e
r
a
t
i
v

z
a

o
b
l
i
k


S
i
e

(

V
i

)

t
v
o
r
i

s
e

p
r
o
m
j
e
n
o
m

r
e
d
o
s
l
i
j
e
d
a

r
i
j
e
č
i
.






Zieh

G
l
a
g
o
l
i

p
r
i
j
e
g
l
a
s
o
m

2
.

3
.

l
i
c
u

j
e
d
n
i
n
e

g
u
b
e

t
a
j

p
r
i
j
e
g
l
a
s

i
m
p
e
r
a
t
i
v
u
.



G
l
a
g
o
l
i

č
i
j
a

g
l
a
g
o
l
s
k
a

o
s
n
o
v
a

z
a
v
r
š
a
v
a

n
a


-
t

,


-
d

,


-
i
g

,


-
e
r

,


-
e
l

o
b
l
i
k
u

k
o
j
i

s
e

o
d
n
o
s
i

n
a


t
i

(

d
u

)

d
o
b
i
v
a
j
u

n
a
s
t
a
v
a
k


-
e

.




N
e
p
r
a
v
i
l
n
i

o
b
l
i
c
i

i
m
p
e
r
a
t
i
v
a
s
e
i
n

(
=

b
i
t
i
)



h
a
b
e
n

(
=

i
m
a
t
i
)


w
e
r
d
e
n

(
=

p
o
s
t
a
t
i
)



I
m
p
e
r
a
t
i
v

o
b
l
i
k


m
i

(

w
i
r

)
I
m
p
e
r
a
t
i
v

z
a

o
b
l
i
k


m
i

(

w
i
r

)

t
v
o
r
i

s
e

p
r
o
m
j
e
n
o
m

r
e
d
o
s
l
i
j
e
d
a

r
i
j
e
č
i

r
e
č
e
n
i
c
i
.




Gehe

Kauf

P
r
e
t
e
r
i
t
P
r
e
t
e
r
i
t

j
e

p
r
o
š
l
o

g
l
a
g
o
l
s
k
o

v
r
i
j
e
m
e
,

k
o
j
e

s
e

n
a
j
č
e
š
ć
e

k
o
r
i
s
t
i

p
r
i
p
o
v
i
j
e
t
k
a
m
a
.

P
r
e
t
e
r

s
e

k
o
r
i
s
t
i
u

p
i
s
a
n
i
m

t
e
k
s
t
o
v
i
m
a
.
U

p
r
e
t
e
r
i
t
u

j
e

1
.

3
.

l
i
c
e

u
v
i
j
e
k

j
e
d
n
a
k
o
.

P
r
a
v
i
l
n
i

g
l
a
g
o
l
i




ich k

du ka

er, si

P
r
a
v
i
l
n
i

g
l
a
g
o
l
i

n
a
s
t
a
v
k
o
m

n
a

g
l
a
g
o
l
s
k
o
j
o
s
n
o
v
i
:
-
t
-
arbeiten

baden

atmen

zeichnen

öffnen
Ich bin gestern im Kino gewesen.
Bio sam jučer u kinu.
Sie ist Mathematiklehrerin geworden.
Ona je postala nastavnica matematike.

Die ganze Woche ist er wegen der Grippe zu Hause geblieben.


Ostao je zbog gripe cijeli tjedan kod kuće.
Was ist passiert?
Što se događa?

Was ist geschehen?


Što se dogodilo?
begegnen
(su)sresti
Ich bin ihm im Park begegnet.
Sreo/srela sam ga u parku.
Der Junge wäscht sich.
Dječak se pere.
Die Mädchen kämmen sich.
Djevojka se češlja.

Ich habe mich verletzt.


Ozlijedio sam se.
 der Bus (= (auto)bus) → Ich warte auf den Bus (= Čekam na autobus.)
 das Geld (= novac) → Ich warte auf das Geld. (= čekam na novac)
 die Torte (= torta) → Ich warte auf die Torte. (= Čekam na tortu.)
 der Urlaub (= (godišnji) odmor) → Ich bin zufrieden mit dem Urlaub. (= Zadovoljan
sam s odmorom.)
 die Reise (= putovanje) → Ich bin zufrieden mit der Reise. (=
Zadovoljan/zadovoljna sam s putovanjem.)
 das Buch (= knjiga) → Ich bin zufrieden mit dem Buch. (= Zadovoljan sam s
knjigom.)

Das könnte Ihnen auch gefallen