Entdecken Sie eBooks
Kategorien
Entdecken Sie Hörbücher
Kategorien
Entdecken Sie Zeitschriften
Kategorien
Entdecken Sie Dokumente
Kategorien
Mesopotamija, Egipat (u Egiptu – satirične novine o orgijama kralja Amazisa; mržnja prema
vladaru; za vreme Julija Cezara – piše Herodot)
RIM – Forum – zidovi, kraljeve naredbe, vesti, obaveštenja; stenografija (Tiron)
Evropa – XIII vek – Engleska, Nemačka, Italija – viteške borbe, ratovi
POČECI ŠTAMPARSTVA
1441. Johan Gutenberg, Štasbrurg; 1448. prva štamparija u Majncu
KNJIGE – latinska gramatika, Biblija, kalendar za 1448; turski kalendar – opomena srpskom
narodu
Erazmo Roterdamski – prvi dobio novac
Martin Luter – Spor o moći i korisnosti oproštajnica grehova, LETAK
Aldo Manucio – zamenio goticu latinskim pismom
Pamfleti – pogrdno; relacije – zbirno; referati – državni događaj; sajamski izveštaji
PRVE NOVINE
1609. Relations – možda Bremen; IPAK 1605. Relation
Urednici – štampari; čitaoci – činovnici, učitelji, zanatlije
Karakteristike – male, zbijeno, bez naslova, slika, nepregledno...
Čitaoci – selo usmeno; plemstvo i sveštenstvo – pismo kuriri; grad – otvoren sistem
ŠIRENJE ŠTAMPE
Utiče – saobraćaj, tehnika i tehnologija
Teme – ratni sukobi – 1618. do 1648. traje veliki rat u Češkoj i Nemačkoj; vreme raspada
feudalizma
LISTOVI – mali, bez ilustracija i rubrika, vesti i poneki prilog; jedno lice urednik i sve
PRVI LISTOVI VAN EVROPE – KOLONIJALNOG KARAKTERA (jezik vlasnika
kolonija), u XVIII 5 zemalja van Evrope – SAD, Peru, Gvatemala, Meskiko, Jamajka
KONTINENTI – Azija druga polovina XVIII; Afrika kraj XVIII na francuskom; Australija
početak XIX na engleskom
DEKOLONIZACIJA – razvoj štampe, na jezicima naroda koji se bore za nezavisnost
I svetski i Oktobarska revolucija – zamah dekolonizacije – proklamovanje nezavisnosti
Alžira završena glavna etapa procesa dekolonizacije – ciljevi uneti u Deklaraciju Ujedinjenih
nacija o davanju nezavisnosti kolonijama
PRODOR JEVTINE ŠTAMPE U SAD (Bendžamin Dej, Džems Gordon Benet, Horas Grili)
Prvi – Bendžamin Dej Njujork san, uvodi cilindričnu presu; odlikuje ga senzacionalizam i
jednostavan stil pisanja. List košta jedan peni – penny press. Uvodi pojam kolportera.
Džems Gordon Benet – Njujork herald 1835; u svemu nadmašuje Deja – senzacionalizam,
tiraž, oglasi, informativnost. Odlikuje ga agresivnost, kriminal, seks. Smatra da treba delovati
samo na emocije ljudi, a ne na razum.
Kritikuje sve redom – crkvu i svoje rivale. Rivali se udružuju da mu se zabrani izdavanje
lista. Pak on se smatra rodonačelnikom moderne masovne štampe, imaš široku mrežu
dopisnika i u SAD i u EU, uveo telegrafsko izveštavanje u SAD.
Horas Grili – Njujork tribjun – ugledan i uticajan. Ozbiljan list za ozbiljnu i obrazovanu
čitalačku publiku. Dokazuje da je moguć komercijalni list bez senazacionalizma; deluje se i
na emocije i na razum. Zalaže se za radnike, žene, skraćeno radno vreme... Rodonačelnik
intervuja. Godine 1896. prodaje list Adolfu Oksu – uspeh Titanik i dva svetska rata
TAJMS
Džon Valter – londonski trgovac uljem, osniva list kako bi pokazao tehničke inovacije –
uokvireni stupci, uvučen prvi red... Daily universal register 1785. > Tajms.
Obezbedio finansijku stabilnost i nezavisnost duži vremenski period.
Džon Valter II – zaposlio Tomasa Bernsa > pisao uvodne članke – analizirao i komentarisao
političku situaciju u zemlji – rodonačelnik žurnalistike mišljenja
David Livingston – istražuje afrički kontinent i gubi mu se svaki trag; Njujork herald – Henri
Stenli kreću na ekspediciju – šalje izveštaje o predelima, ljudima... Pronalazi Davida, ali
nastavlja ekspediciju, pridružuje mu se Dejli telegraf.
NOVINSKE AGENCIJE
Francuska
1835. Šarl Luj Avas – Avas, prvo kao biro, prevodi stanu štampu, a kasnije agencija, prodaje
vesti. Početkom II svetskog prestaje sa izlaženje, ali nastavlja.
1844. Frans-pres – francuski pokret otpora
1843. u Engleskoj nastaje telegrafska linija
SAD
1848. Šest najvećih listova – Asošijated pres
1907. Junajted pres
1958. Junajted pres internešenel
1909. Internacionalne svetske vesti
Nemačka
1849. Bernard Volf – Volfov biro, berzanski izveštaji prvo
1851. Džulijus Rojter – Rojter, berzanske izveštaji prvo
Vilijam Herst – sin bogataša, trgovca ugljem – svo nasledstvo ulaže u novinarstvo (1896.
godine, a otp. 30 godina kasnije ima – 25 listova, novinsku agenciju, sto hiljada zaposlenih)
Kopirao Pulicera – morao se istaći po nečemu – senzacionalizam! Pravi list ima – kriminal,
skandal, ljubav. Njujork žurnal
Edvard Skrips – pionir večernje štampe – ljudi se tad vraćaju sa posla; pisao i za ostale
članove porodice; u manjim industrijskim gradovima Amerike; 24 dnevna lista i agenciju
ŽUTA ŠTAMPA
Naziv – po malom žutom dečaku; na osnovnu rivalstva Pulicera i Hersta
Herst zaposlio sve Pulicerove novinare i fotoreportere – duplo veće zarada, pišu kao za Sandi
world, samo što ne moraju paziti na istinitost. Pulicer zaposlio nove radnike, ali njegov
koncern se gasi posle I svetskog.
Kriza u Kubi – Herstovi fotoreporteri tamo, javljaju da se ništa ne dešava – „pobrinite se za
slike, ja ću za ram“. Piše o monstruoznim nedelima španskim vojnika što je primoralo
predsednika Vilijama Mekinlija da Amerika uđe u sukob (da njega nije bilo, ne bi došlo do
rata).
Prednosti – širi se čitalačka publika, nepismene privlače ilustracije; mane – senzacionalizam,
tabloidno novinarstvo.
Monopol:
„Pet najvećih“ – Le Petit Journal, Le Petit Parisien, Le Journalm, Le Matin, L'echo de Paris
+ Avas i Ašet
Emil Zola – najslavniji saradnik, razne članke i priloge – Optužujem – materijal sa režiranog
suđenja Alfredu Drajfusu, jevrejskom kapetanu francuske armije; optužio Ministarstvo rata i
generale za prikrivanje činjenica i saučesništvo u zločinu – osuđen, ali nastavio kritikovati
režim.
Francuska se podelila na dva tabora; a nakon Zoline smrti, dokazana nevinost Drajfusa.
NOVE MOGUĆNOSTI IZVEŠTAVANJA
Krajem XVIII i početkom XIX javljaju se nova interesovanja – sport i fotografija.
Godine 1880. Dejli herald objavljuje prvu fotografiju – nedeljni listovi više objavljvali slike
jer su imali više vremena da sačekaju njihovu izradu; dnevnim listovima je brzina bila bitna,
pa nisu mogli čekati, a skupo im je bilo da kupe mašinu.
Kasnije su shvatili da fotografija govori više od hiljadu reči.
REVOLUCIONARNA 1848.
Revolucija koja je zahvatila veliki deo Evrope, započinje u Francuskoj – borbom za opšte
pravo glasa – završena padom monarhije i proglašenjem republike. Obećana i sloboda
štampe, ali nakon smirenja pariskih radnika, obećanja blede.
U Beču – uzvikivali na ulicama „Dole Meternih“, „Sloboda štampe!“ – odobrena, a i
kolportera, cenzura ukinuta.
Pruski kralj zbog straha od revolucije, proglašava slobodu štampe.
Konzervativne evropske snage uspele ugušiti revolucija – nakon toga potpuna suprotnost:
Pruski zakon od 5. decembra 1848. ukida cenzuru, ali dozvoljava policiji da konfiskuje
listove (sporazumevanje između plemstva i krupne buržoazije). U Nemačkoj ukinuti svi
opozicioni listovi 1849, a u Austriji – knez Vindišgrec zatražio izručenje 14 osoba, od toga 8
urednika, a 2 urednika pogubljena.
XX NOVI MEDIJI
FILMSKO NOVINARSTVO
Pariz 1895. – Braća Limijer osnovali filmsku kameru – jedan kadar. Sa razvojem filma,
razvija se i cenzura.
Štampa najavljuje filmove
1917. prvo filmsko preduzeće UFA (Nemačka)
Zasićenost nemim filmovima – nastaje zvuk; a kasnije i boja
1927. Akademija za film počinje sa dodelom oskara
Drugi svetski rat – film je sredstvo propagiranja patriotizma i mržnje prema neprijatelju
RADIO NOVINARSTVO
Zvučna kutija – glomazan, skup; ali za slepe, za nepismene, manje pažnje i vremena od
štampe i ispunjava funkcije – informativnu, kulturno-zabavnu i obrazovnu.
EMITOVANJE PROGRAMA – 1910. opera u Njujorku; 1912. prve vesti; 1914. prvi
redovan muzički program – Belgija; 1917. u Rusiji uvedena cenzura; 1919. prvi redovan
muzički i informativni program u Holandiji; 1920. rođenje radija u Americi – rezultati
predsedničkih izbora Koka i Hardinga
1922. BBC radio; 1923. BBC organizacija ja pravljenje i emitovanje programa, nacionalna
frekvencija
NBC – američka korporacija za pravljenje i emitovanje programa – oglasi, subvencije
Nemačka – II svetski rat, Hitler – propaganda nacističkih i fašističkih ideja, podizanje svesti o
stvaranju novog poretka i preporodu nemačkog naroda (prvi put snimljen zvuk radija -
montaža)
Rusija – prećutkuje poraze, govori o snazi komunističkog društva
MARSOVCI SU SLETELI – radio-drama u Nju Džersiju, Vels; uzbuna
TELEVIZIJA
Džon Ledži Berd – lutka sa potkrovlja emitovana u prizemlju, na snimku asistent Viljem
Tejson >> prezentovano Kraljevskoj akademiji nauka i umetnosti; odmah uvedena cenzura
Razvoj poveren BBC-u koji 1936. emituje prvi redovni program (6 velikih preduzeća ga čine,
Džon Rid direktor)
Početkom II svetskog – sve se premešta u SAD
Nakon II svetskog – uzlet tv u Britaniji; ali nema komercijalnih sadržaja kao u SAD
Konzervativna partija se žali na malo prostora – osniva Nezavisnu televizijsku mrežu (50
zabavnih kanala, tok-šou, kvizovi).
Dalji razvoj programa – prilagođava se publici.
SATELITSKO IZVEŠTAVANJE – Rusija šalje Sputnjak; Amerika TELESTAR 1 (letelica
36000 km) – ogromno interesovanje; šalju se drugi jer jedan ne može pokriti celu planetu
Čovek na Mesecu – emitovano to; tv nema granica
Satelitska tv nije konkurencija tv-u nego dopuna i usavršavanje
Evropski parlament usvaja „Televiziju bez granica“ – stvara se zajedničko tržište pomoću
satelita i kablovske
KABLOVSKA TELEVIZIJA
Robert Tarlton – vlasnik radnje antena, prijamnika; na vrh planine stavlja antenu i kablovima
sprovodi do 100 kuća; veliko interesovanje; nagli rast – XX vek preko 6000 lokalnih
kablovskih mreža
Prednosti – nema antena, deca uče, slepi slušaju drame, kupovina iz stana, uključenja
SAD – ESPN (samo sport), CNN – nastao kao lokalna kablovska Ti-Bi-Es;
internacionalizacija sadržaja donela uspeh – program na eng, španskom i nemačkom; TED
TARNER – susret sa Makluanom, savetuje ga da ima meru u političkoj propagandi i
komercijalizaciji i upućuje na nastanak globalnog sela
Evropa – 1954. neprofitna organizacija Evrovizija – aktivini članovi i pridruženi; godišnje
skupšitne – aktivni i eksperti koji ih savetuju o načinu, modelima rada, budžetu, smernice...
Jasno je – kablovska televizija je budućnost masovnog komuniciranja.
KONKURENCIJA MEDIJA
Š – F – pojava filma nije ugrozila štampu, drugi karakter, štampa najavljuje filmove
Š – R – imaju svoje prednosti – radio usput, manje vremena, ali štampa detaljnije, možes se
vratiti da ponovo pročitaš... Sukob dolazi jer radio preuzima oglase štampi, pa država
utvrđuje pretplatu na radio
F – T – tv gasi bioskope, ali ne i film – pomaže razvoju filma
R – T – malo ugrožava, ali radio ima prednost jer ga možeš svugde slušati, manje pažnje,
usput, muzika...
Š – T – prednosti štampe – analitično, možeš se vratiti da pročitaš, analiza, podaci; tv –
manje pažnje od štampe, manje vremena treba... Štampa se bori – deli nagrade, knjige,
kasete, nagradne igre...
RASPROSTRANJENOST MEDIJA
Amerika dominira u svemu
I svetski – 85% populacije gleda američke filmove
II svetski – 2/3 radio-prijemnika u Americi, ima više TV uređaja od svih zemalja ukupno;
emituju skoro sve samo svoje programe
INTERNET
I generacija računara – Džon fon Nojman – prvi računar sa sopstvenim sistemom 1946.
godina (proračun letenja bombe); elektronske cevi, primitivna arhitektura, 150m2, svetlosna
olovka
II – tranzistor (Klod Šenon 1948), više programskih jezika; kopije sa malim izmenama
III – integrisana kola (povezuju više tranzistora); Arpanet – Ministarstvo odbrane u toku
Hladnog rata; povezana tri univerziteta
IV – mikročip > personalni računari; Džobs i Vožnau – Apply; miš, tastatura, ikonice, CD
V – www Tim Berbers Li 1989; studenti sa Stanforda – Google; Bil Gejts – Microsoft
INTERNET NOVINARSVO – krajem XIX svi američki listovi su na netu, prednjače u
svemu, sve populacije koriste net
Kupovina, prodaja, naručivanje, posao – sve možeš na netu; radio, tv, štampa, film – svee
aaa; moramo se tome prilagođavati
SUKOB IDEOLOGIJA
Oktobarska revolucija 1917. – sovjetska vlada tj. boljševička partija teže da odbrane
revoluciju i da ideje revolucije rašire ka drugim državama – Komiterna im pomaže u tome –
sve komunističke partije su članice Komiterne; ona potpomaže osnivanje novih
komunističkih partija
Novinarstvo – u službi propagande, komunisti smatraju da je štampa deo kampanje
Suprostavaljena strana – fašizam – Benito Musolini; kulminacija u Nemačko – 1933. Hitler
širi fašističku diktaturu po Nemačkoj, a kasnije i dalje
Njegov ministar propagande – Jozef Gebels, osnovao Ministarstvo propagande i list Napad
Hitler i Gebels nisu bežali od novinara nego ih obasipali informacijama; jevreji nisu mogli
biti novinari i morali su predati listove nacističkoj partiji
Gebels nije mogao prihvatiti poraz ni kada su savezničke trupe ulazile u Berlin; pitao svoje
saradnike zašto su radili za njih jer će im sada zato prerezari vratove > izvršio samoubistvo 1.
maja sa suprugom Magdom
Sukobi fašizma i komunizma – Španski građanski rat (1936-1939) – na stani dobra >
španski radnici i seljaci, na strani zla > Franko i pomoćnici – pobednik Franko uz pomoć
Musolinija i Hitlera
Drugi rat je rat ideologija, tj. propagandni – između komunista i fašista – pobedili
antifašistički orjentisani novinari uz pomoć Komiterne
Rat ideologija nastavljen i nakon II svetskoj, još jače – period Hladnog rata
SOCIJALNA REPORTAŽA
Između dva svetska – najveći socijalni reporteri istorije Egon Ervin Kiš i Alber Londr
Egon Ervin Kiš, nemački jevrej iz Pariza – srećan spoj književnosti, nauke i novinarstva;
literalan stil, jednostavno i razumljivo običnom čoveku
Detaljno obrađivao društvene probleme, teme iz svakodnevnog života (ulica, kafana,
železnica...), bez ikakvih senzacija, UVEK PROVERENE ČINJENICE
Mnogo putovao, znao 6 jezika, obrazovan, poznavao društvene nauke
Alber Londr (Francuz)
„Večiti lutalica“ – mnogo putovao (umro na putovanju), uvek u središtu događaja –
Balkanski ratovi – na Balkanu, Oktobarska revolucija – u Sovjetskog Rusiji...
Nije se bavio politikom – samo perom dodirnuti; duboko u društvene probleme –
eksploatacija crnaca, nehuman odnos doktora prema psihički obolelim...
Njegovi tekstovi izazivali uzbunu – francuska vlada morala proveravati istinitost, ali on je
uvek pisao proverene stvari
FOTO-ŽURNALIZAM
SAD i Francuska prve shvataju značaj fotografije; 1880. Dejli herald objavljuje prvi
štampanu sliku – nakon toga samo nedeljnici, dnevnim listovima skupo, dugo da čekaju, dok
nisu shvatili da slika govori više od hiljadu reči...
Značaj fotografije shvaćen i za vreme katastrofe Titanik – niz potresnih slika
Tabloidno novinarstvo – razvilo foto-žurnalizam
Kolevka foto-žurnalizma je Nemačka – tri najveća fotoreportera:
Erih Solomon – fotografisao „tajne fotogragifije“, krišom iz sudnice, poznate ličnosti...
Pionir paparaca, vodio se lukavstvom, montažom; ipak doneo veliki uticaj na razvoj foto-
žurnalizma; dosta mladih novinara učilo od njega
Stefan Lorant – suprotnost Erihu, nije podlegao montaži, prvi došao na ideju da se nizom
slika prepriča događaj
Hans Bauman – ono što je Egon Ervin Kiš za socijalnu reportažu; slika javna kupatila,
restorane, luna park, radnike u fabrikama... Poznata je njegova reportaža o Musoliniju.
Dolaskom Hitlera na vlast, njih trojica odlaze iz Nemačke.
1936. u Njujorku osnovan Lajf, nedeljni ilutrovani magazin, velika popularnost i uspeh,
oglašivači žele da se reklamiraju... Postavljen osnovni princip foto-reportaže: priča se gradi
oko fotografija, a ne obrnuto!
Pre njihovog gašenja, 1792. godine nastaju, isto u Beču, Slaveno-serbske vjedomosti – Stefan
Novaković. Ove novine uključuju i vesti iz Srbije – iz srpskih mesta u Vojvodini i Beograda i
beogradskog pašaluka; ali – zbog cenzure nije to ono što se ticalo Srba
Ugašene su 1794. godine zbog malog broja pretplatnika, kao i prve.
UVOĐENJE CENZURE
U početku – necenzurisane; knez imao sva prava da smeni nekog i nešto zabrani, ali je imao
poverenja u Davidovića
1. sukob – Davidović objavio članak o engleskoj i francuskoj politici prema Rusko-turskom
ratu – francuski diplomata to pročitao i bunio se; knez Miloš se naljutio i rekao Davidoviću
da smo mi nova država, nove novine, ne smemo se zamerati nikome, najbolje da ne piše o
politici – uveo cenzora Lazara Teodorovića (uputstva)
Davidović se pridržavao toga, ali 2. sukob – pisao o bolesti Miloševog sina; knez naredio da
se smeni i da Teodorović postane urednik, ovaj ga molio da ne bude urednik i knez pozvao
Davidovića ponovo, sve mu oprostio
DIMITRIJE DAVIDOVIĆ
Novinarskim radom se bavi od 1813. u Beču (Novine srbske iz carstvujuščeg grada Viene) i
tamo je do 1821, nakon toga dolazi u Srbiju i uređuje Novine srbske
Ove novine nisu zaostajale za stranom štampom jer je on živeo tamo i znao sve cake – pisao
o Srbiji, o inostranstvu i zanimljivosti
Nastojao je da veliča kneza – proslavljao svako delo, pisao i putovanjima, porodici...
Međutim – protiv kneza se stvorio jak opozicioni pokret – tražili Ustav; knez bio primoran da
1835. donese Sretenjski ustav i uvaži Deklaraciju o pravima čoveka i građanina
Davidović u početku nije pisao o tome, uveo i rubriku Smesice; ali početkom februara počeo
sve češće o Skupšitini, Ustavu, reformaciji... On je bio jedan od glavnih tvoraca Ustava
Sve jake sile – Turska, Rusija, Austrija – protiv ustavnosti i to knezu pomoglo da ukine
ustavnost i uvede neograničenu vlast; zamerio je Davidoviću što je pisao o svemu tome i
odlučio da ga smeni – D. Isailović postaje urednik; Davidović umro u Smederevu 1838. i
novine to nisu objavile
NOVINE SRBSKE U BEOGRADU
Isailović postao urednik posle smene Davidovića iako je molio kneza da ne bude. Odmah se
primetile razlike u pisanju – novine postale bezlične i dosadne.
Iz Kneževe kancelarije stizale vesti koje je morao objaviti, a on još samo prevodio stranu
štampu i u početku pisao Davidovićeve Smesice; broj pretplatnika se smanjivao.
Prebačene u Beograd – više ljudi, bliže Austriji; ali i dalje sve isto – ličile na informativni
bilten.
Cvetko Rajović, upravnik Štamparije, uplašio se i molio kneza da naredu obaveznu
pretplatu; to urađeno 1837. kada Cvetko više nije bio urednik.
U to vreme u Srbiji – dva politička lista – Srbske Novine i Novine Čitališta beogradskog
Druge – ideja nacionalizma, veliki uspeh kod publike, traže slobodu štampe
Prve – M. Popović traži privilegije, da dobija vesti prvi... Počinje objavljivati vesti o
dešavanjima u Austriji sa naslovima – Ustav! Sloboda štampe!; dokazuje da nije provladin
list (stekao veliku samostalno za urednike i organizovao široku dopisničku mrežu)
Iako je drugi list imao veće šanse kao nevladin, Popovićev list ipak zanimljiviji i
informativniji – drugi se gasi 1849. a i Popovićev nešto kasnije – zasićenost čitalaca
politikom posle sloma revolucije
MILOŠ POPOVIĆ
Aleksandar Karađorđević ga postavlja za urednika Srbskih novina 1843. godine – malo
čitalaca, nezainteresovanost, ali ljubav prema poslu ga održala, veliki uspeh
Dobija ih u privatno vlasništvo i uređuje ih još bolje – izgleda, sadržaj, rubrike...
Kontrola skoro ukinuta – članak iz ruskih novina demantovane vesti iz francuske i engleske o
padu Sevastopolja; francuski konzul uvređen – cenzor Lazić daje otkaz, a Miloša zamenjuje
Jovan Ristić
Jovan se nije snašao, Miloš vraćen
1858. između dve vatre – pristalice kneza i opozicija – podržava kneza, ali neće da se zamera
protivnicima, pa zauzima neutralan stav
Svetoandrejska skupština – ovaj list političko glasilo, sve prenosi – kasnije veliča povratak
kneza Miloša
Nakon Svetoandrejske skupštine, objavljuje dukatovačke članke koji kritikuju rad Odbora
Svetoandrejske skupštine, postaje politički organ konzervativne partije, objavljuje i pozitivne
komentare čitalaca; kasnije utvrđeni autori – Matija Ban i Jovan Ristić (Mihailo pregledao)
Liberali šalju odgovore, ali ih niko ne objavljuje – bune se i traže smenu; knez Miloš
oduzima uredništvo Milošu Popoviću
Knez Mihailo ponovo na prestolu (1860) i želi političke novine – Miloš Popović Vidovdan
1861. osnovane – Miloš imao povlastice, 3000 talira, ali i obaveze – dopisnička mreža
Evrope i pomirenje Srba i Mađara u Vojvodini
Posle Mihailove smrti, Miloša finansira mađarska vlada dok kritikuje Rusiju; kad se
Namesništvo približavalo Rusiji, mađarska vlada nema koristi od Miloša; on traži Milanovu
pomoć, zadužuje se... 1876. gase se novine
KRITIKE IZ INOSTRANSTVA
Mihailov apsoluzam i konzervativna politika nisu ostavljali mesta za liberale, oni čini
opoziciju i udaljeni iz Skupštine
Vladimir Jovanović 1864. odlazi u Novi Sad i piše protiv Mihaila za Srbski dnevnik, a onda
ide u Ženevu i izdaje list na francuskom i srpskom, Slobodu – La librete (kasnije Srpska
sloboda) – kritikuje režim i zabranjen je u Srbiji; on štampao na tanke papire i u vidu pisma
slao pretplatnicima
Cenzura bila prestroga i 1864. prestaje sa izdavanjem; pre toga pozvao Svetozara Miletića da
udruže Slobodu i Zastavu; a Miletić ga zove u Peštu da sarađuje u Zastavi – zajedno pisali
protiv režima
USTANIČKA ŠTAMPA
Napada fašističkih okupatora na Jugoslaviju počeo bombardovanjem Beograda – 4 radio-
stanice uništene, ne izlaze listovi ni Avala ne radi
U leto 1941. – jugoslovenski narodi se dižu na ustanak – niče štampa narodno-oslobodilačkog
pokreta
TITO – pod uticajem Staljinovih saradnika – okuplja levičarske intelektualce i priprema ih za
propagandni rat – Proleter
Užice – glavni ustanički centar – Borba ponovo izlazi
CILJ USTANIČKE ŠTAMPE – borba protiv Nemaca i saradnika; i protiv četnika i bilo koga
ko im se suprotstavi; nisu bili milosrdni, sklanjali sve sa svog puta
MEDIJI – radijsko-izveštavanje u oskudnim uslovima, 1943. Tanjug
1944. oslobođen Beograd – 20. Oktobar, Politika obnovljena
ČETNIČKA ŠTAMPA
Paralelno sa partizanskom – malo podataka; istoriju pišu pobednici
Dosta novinara okupljeni oko četnika Draže Mihailovića – ideje vernosti kralju; svaka
jedinica ima svoje glasilo – Glas Oplenca, Glad Beograda, Glas Jugoslavije; 1. list Sloboda
ili smrt
Izbegla vlada u Londonu – Mihailo Petrović Londonska Politika, 1 broj
SADRŽAJ ove štampe kontrolisala Vrhovna komanda; kralj Milan, vrhovni komadant,
reorganizovao Vrhovnu komandu – načelnik štaba general Draža Mihailović
NAMERA ove štampe – borba za oslobođenje i obnovu države i monarhističkog sistema, uz
očuvanje tradicije i crkve; komuniste smatraju – nosiocima antisrpske zavere
Skriveni ideološki rat – komunistička diktatura vs. parlamentaristički ideal slobodnog čoveka
NAPOMENA: Ovo nije skripta nego moje beleške tokom učenja. Takođe, nisu obuhvaćene
sve lekcije koje profesor često pita nego samo neke od njih. Učite iz knjige, ovo može biti
samo podsetnik. D.S.