MREŽE

Svrha ove brošure je sažeto prenijeti dvogodišnje iskustvo iz Mreže ekosela Balkana o
participativnom odlučivanju, edukacijskim koracima i strukturiranju ‘organske’ mreže.
Te se metode mogu primijeniti u svim segmentima društva i organizaciji života u
zajednicama, kako bi se zamijenile današnje piramidalne organizacijske strukture
društva, dovodeći do veće ravnopravnosti i većeg utjecaja svakog/e člana/ice
zajednice na odluke koje ih se tiču, uz istovremeno smanjenje ekološkog otiska.

Društvo za kulturu i suživot s prirodom

'Kneja', Čakovec, 2007.
sastavila
Marijana Lesar, marijana@kneja.hr

Ovu e-publikacija omogućila je velikodušna potpora američkih građana preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), pod uvjetima iz Sporazuma o
suradnji USAID CA#160-A-00-01-00109-00, kroz projekt CroNGO, koji provodi Academy for Educational Development (AED). Sadržaj ne odražava nužno
stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj ili Vlade SAD-a, nego je za njega odgovoran Kneja.

This e-publication is made possible by the generous support of the American people through the support of the United States Agency for International Development
(USAID), under the terms of Cooperative Agreement USAID CA#160-A-00-01-00109-00, through CroNGO Project, operated by the Academy for Educational
Development (AED). The contents are the responsibility of Kneja and do not necessarily reflect the views of USAID or the United States Government.

1
PREAMBULA

Suradnja ljudi kroz povijest pokretala što se resursi eksploatiraju u bogate zemlje,
je revolucije, spašavala živote i prenosila dok se države iz kojih se zalihe crpe sve više
vijesti s jednog kraja svijeta na drugi. U srozavaju. U Hrvatskoj se počeo osjećati
kriznim situacijama, u katastrofama i neokapitalistički zadah. Naši vrijedni resursi
ratovima, ljudi na pogođenim područjima klize u kompanije poput Coca Cole koja
organizirali su se u grupe (po susjedstvima, otkupljuje naše izvore pitke vode (‘Bistra’),
kvartovima…) pomažući si međusobno, što ili se truju kroz izbjegavanje odgovornosti za
je najčešće bilo ključ preživljavanja. U ugrožavanje života, preslikavajući ponašanje
situacijama kad su ugroženi životi, najćešće multinacionalnih kompanija, gdje slučaj
se zaboravlja na osobne predrasude, koje u Karlovačke pivovare može poslužiti kao
normalnim okolnostima sprječavaju jedan od rjetkih primjera koji su došli do
komunikaciju sa očiju javnosti.
skupinama ili drugim Rivalstvo u politici
zemljama koji se znatno troši energiju
razlikuju od naših društva i veliku
osobnih navika ili navika količinu novčanih
većinskog stanovništva. sredstava, koja bi se
Zbog negativnih mogla usmjeriti na
posljedica globalizacije kreativnije sadržaje.
propadaju lokalne Primjer takvog
ekonomije, društvo se sustava moguće je
sve više raslojava na usporediti sa
bogate i siromašne, piramidom kojoj
konzumerizam i ‘šoping’ dno čini narod, a
postali su novi hobiji vrh čine oni koji su
‘tranzicijskih’ društava, na vlasti, a sve sa
dok klimatske promjene ciljem zgrtanja što
naplaćuju dugove veće količine novca
otrovanih i opustošenih i zadovoljavanja
krajeva multinacionalnih osobnih interesa.
kompanija kojima smrt, Svi ti
glad ili oboljenje od raka ‘pozadinski procesi’
predstavlja samo povećanje nula na kontima kojih do sada nismo bili direktno svjesni,
njihovih računa. Na mnoge političke sustave našli su svoj put na svjetlost dana kroz
danas utječu obavještajne službe, Svjetska poskupljenje goriva, temperaturne oscilacije,
Banka i World Trade Organization, koji topljenje ledenjaka, prirodne katastrofe,
predstavljaju udruženja multinacionalnih siromaštvo, nove bolesti, ratove i nasilje,
kompanija i njihove interese. Te organizacije glad, žeđ… Još je jedna važna činjenica, da
kroz razne ugovore uvlače države u krize je sva naša ovisnost o nafti također postala
zatirući ljudska prava, eksploatirajući resurse breme, s jedne strane kao sve skuplji resurs
i uništavajući okoliš i zdravlje ljudi. Primjeri koji se tretirao kao da je neiscrpan, a s druge
za to su beskonačni, no najveći je problem strane,

2
resurs koji je neumjerenom potrošnjom
suodgovoran za klimatske promjene. Još
šezdesetih godina dvadesetog stoljeća,
počelo je upozoravanje na posljedice
neumjerenog trošenja resursa, koje danas
osjećamo svakim danom sve više. U tom se
razdoblju počeo razvijati pokret ekosela, kao
alternativa alternativnom pokretu, koji je, za
razliku od prosvjeda, pokušavao provesti u
praksu ono što su prosvjednici vikali po
ulicama. Grupe ‘sličnomišljenika’ i političkog sustava. Ta se ekosela udružuju u
‘sličnomišljenica’ organizirale su svoje
živote na zajedničkim imanjima,
susjedstvima ili u zgradama, imajući za cilj
stvoriti miran, kreativan suživot u skladu s
prirodom, jednakim pravima u odlučivanju,
te stvoriti poticajno okruženje za djecu.
3
Kao metoda odlučivanja većinom se koristi
konsenzus, koriste se metode rješavanja
sukoba i nenasilna komunikacija, te se
posjedi dizajniraju koristeći permakulturne
principe. U ekoselima se život ne organizira
kroz BORBE I OPRAVDAVANJA, kao u
klasičnom sustavu, već kroz SURADNJU, te
bi se mogla prikazati kao krug, sa točkom u
sredini koja je spojena sa svakom točkom u
krugu, nasuprot piramide današnjeg
mrežu, Global Ecovillage Network. Kružni
konsenzulani sustav može se preslikati na
bilo koje aktivnosti društva, pa tako i na
mreže – mreže udruga, ljudi i na politički
sustav.

MREŽA
Mreža ekosela Balkana (MEB)
nastala je kao zajednički projekt udruga
ZMAG, Kneja, EIA i Eko kamo Ortiješ, s
ciljem stvaranja i umrežavanja edukacijskih
centara za permakulturu i ekološke
tehnologije u balkanskoj regiji. Osnovana je
na temelju čl. 11. Zakona o udrugama
(“Narodne novine”, br. 88/01) kao
Savez udruga. Osnivačka skupština održana
je 27. veljače 2005. u Zagrebu, kojoj su
prisustvovale 24 osobe, predstavnika i
predstavnica 13 nevladinih udruga i
inicijativa iz Hrvatske i Bosne i
Hercegovine. U MEB se redovno mogu
učlaniti udruge i zadruge, koje prihvaćaju
načela i Statut MEB-a, dok fizičke osobe i
profitne pravne osobe mogu postati
pridruženi članovi, bez uzajamnih obaveza i
prava odlučivanja. S obzirom na ciljeve
MEB-a, podržavamo da proizvodne
djelatnosti, odnosno profitni subjekti
oformljuju zadruge koje imaju izraženiju
socijalnu komponentu, te se mogu učlaniti
kao punopravne članice. Upravljačka
funkcija je dodijeljenja Skupštini, koju
sačinjava po jedan/na zastupnik/ca svake
redovne članice, a odluke se donose
konsenzualno. Izvršnu funkciju obnaša
Provedbeni odbor koji je sastavljen od
predsjednika/ce, dopredsjednika/ce i još tri
člana/ica koje odabire Skupština. Članovi
Provedbenog odbora ne moraju biti
4
Mreže
predstavnici Skupštine. Predsjednik/ca,
dopredsjednik/ca i još tri člana/ica biraju se
na mandat od dvije godine.
MEB održava redovne sastanke, skupštine i
sastanke Provedbenog odbora, vodi
zapisnike i prezentira bliske sadržaje i svoje
aktivnosti na web stranicama
www.ekosela.org. Komunikacija između
članova/ica Provedbenog odbora i Skupštine,
te ostalih članova/članica udruga odvija se
preko elektroničke mailing liste i preko on-
line komunikacijskog alata Skype. MEB se
do sada financirao kroz projekte i godišnju
članarinu od 100 kn po članici. Toliko o
formalnom birokratskom funkcioniranju
MEB-a, gdje završava ono površno, a
počinje ono malo dublje, ono što nas
povezuje u mrežu.
MEB nije savez udruga koji bi se
okoristio samo tehničkom činjenicom
suradnje – npr. brzim širenjem informacija
kroz članice na raznim geografskim
područjima, većim kredibilitetom kod
fundera i predstavnika vlasti, već se suradnja
događa i na osobnim razinama, privatnim
povezivanjem i direktnoj pomoći u uspostavi
edukacijskih centara, proslavama,
posjetama, povjerenjem, zagrljajima,
plesom, pjesmom, razmjenom sjemenja
biljaka… Efikasnost Mreže je to bolja što je
različitije članstvo (sa zajedničkim ciljem) i
tim više što se razlike pozitivno iskorištavaju
i potiću, što se može vidjeti i u primjerima u
prirodi npr. na graničnim prostorima dvaju
različitih sustava (edge effect), i biljnih
obitelji (companion planting), gdje razlike
stvaraju koristi za biljke i cjelokupni
ekosustav, te su ti prostori najproduktivniji
zbog pristupa različitim resursima.
Fokusirani smo na zajednički cilj sa
različitim pristupima koji se kroz
konsenzualni pristup stapaju u ideje i
projekte koji uživaju potporu svih članica u
MEBu.
 Mreže

Nadalje, u MEBu se nalaze udruge/zadruge Recikliranog imanja Vukomerić, EIA,

čiji članovi teže ka stvaranju namjernih Latinovac i projekt u Rovinjskom selu, gdje
zajednica vođenih permakulturnim načelima, se u raznim fazama ostvaruju namjerne
nenasilnom komunikacijom i rješavanjem životne zajednice fokusirane na holistički
sukoba. Permakultura jest praktična metoda ekološki projekt – ekoselo. Te inicijative
dizajniranja održivih ljudskih zajednica. predstavljaju praktično ostvarenje
Permakultura nikad nije i neće biti zapisana i deklarativne ekologije, što bi zapravo i
definirana do kraja, svaka bioregija i trebao biti glavni cilj ekološkog pokreta.
ekološki sustavi su toliko različiti da je teško Pozitivna iskustva navedenih inicijativa
precizno definirati metode i zajednice koje stvaraju pozitivni poticaj, kako drugim
će funkcionirati jednako na različitim članicama na sastancima kroz prezentacije,
područjima. tako i kao domaćini
Permakultura uzima u sastanaka MEBa i
obzir lokalnu kulturu, Provedbenog odbora
klimu, lokalne uzorke i (PO). Ljudi koji
navike, te nudi bazično sastavljaju PO visoko su
znanje o promatranju osobno motivirani zbog
specifičnosti krajolika, uspješnosti inicijativa
klime, zemlje, flore i MEBa, te je uključenost
faune, insolacije i vode te u rad za dobrobit Mreže
ih uvrštava u jedinstveni maksimalna. To opet
dizajn prilagođen stvara dobru atmosferu
određenom korisniku ili kod članica Mreže te se
korisnicima. pozitivni krug zatvara.
Permakulturni dizajn radi Jedna od dodatnih
se na temelju načela – prednosti MEBa je ta, što
brige za Zemlju, brige za se rade edukacijske
ljude i ponovnog radionice u praktičnim
investiranja viškova s alternativnim znanjima o
ciljem postizanja tehnologijama i
prethodnih dvaju načela. metodama koje su
Koriste se uzorci iz prijazne okolišu. Primjeri
prirode kako bi se optimalno iskoristili svi za to mogu biti gradnja kuća od bala slame,
prirodni potencijali spajajući ih u izrada solarnih kolektora za grijanje vode,
međusobno podupiruće elemente koji postavljanje malih vjetrenjača, sjetva/sadnja,
zadovoljavaju naše potrebe bez da se kompostiranje sa kalifornijskim glistama i
narušava prirodni poredak. U permakulturi bez njih, izrada osnovnog kompostnog wc-
se čovjek i njegove radnje vraćaju natrag u a, gradnja krušne peći, izrada bio dizela iz
prirodno kruženje tvari, kao dio cikličkog trošenog ulja… Radionice su jednostavne, te
sustava u kojem nema otpada i uzaludnog svatko nakon njih može koristiti stećena
trošenja energije. Tu prestaje deklarativna znanja kod svojih inicijativa te na taj način
ekologija i prerasta u način života odnosno širiti znanje, svoje kapacitete i doprinijeti
životnu folozofiju. Mnoge nove inicijative se održivosti vlastitih projekata. Oni malo
rađaju vođene kroz pozitivne primjere već nesigurniji mogu uz dogovor dobiti pomoć
donekle uspostavljenih članica, odnosno, od onih malo vještijih i i skusnijih. Također
edukacijskih centara - npr. projekt je na takvim radionicama specifična velika

5

uključenost žena u raznim radovima npr.
fleksanje, bušenje, varenje, blanjanje… što
daje dodatnu emancipaciju i jačinu Mreži.
Takve radionice daju sigurnost u stupanju u
‘uradi sam’ svijet, koji je zatiran globalnim
marketingom da se sve treba kupiti gotovo.
Kroz ‘uradi sam’ se povećava kreativnost i
ekologičnost, te se i uz malo novca iz raznih
odbačenih materijala može izraditi
namještaj, razna pomagala u štednji energije
i grijanja, graditi objekte…
Radionice se nastoje organizirati na način da
su besplatne za udruge članice, ili da se
skupljaju doprinosi u
minimalnom iznosu,
kako bi ljudi koji
nemaju novaca mogli
sudjelovati. Do sada
su na taj način
održana dva tečaja
permakulture, jedan u
trajanju od dva, a
jedan u tri tjedna, dva
treninga
menadžmenta
ekosela, trening
pisanja projekata i
suradnje sa lokalnom samoupravom i trening
gradnje balama slame. Radionice koje drže
članovi udruga međusobno unutar MEBa,
također je dogovoreno da budu besplatne.
Nabrojene aktivnost financirane su iz
projekata, a u planu je da se MEB osamostali
u financiranju kroz spajanje različitih znanja
i vještina koje smo stekli. Novcu se na taj
način vraća njegova prvobitna funkcija zbog
koje se i počeo koristiti – biti sredstvo lakše
razmjene, a ne sredstvo moći. Kroz takvu
suradnju stvaraju se i nove mogućnosti
ekonomske razmjene dobara i usluga, ali bez
prisustva državnog novca.
Sastanci Mreže se svaki puta nastoje održati
na drugom mjestu, osim u zimskim
mjesecima, te se sastanci odvijaju na način
da se jedan dan ili dio dana posveti
6
Mreže
praktičnom radu, kako bi se iskoristila
prednost velikog broja ljudi i pomogla u
potrebnim radovima u gradnji, sadnji,
pospremanju i sl. Sastanci i radionice nastoje
se koordinirati na način da se najmanje
zagađuje okoliš, te da se koristi lokalna i
svježa hrana koja se sprema na licu mjesta.
U slučaju korištenja automobila za dolazak
na sastanke, nastoji se popuniti sa drugim
predstavnicima/ama članica sa različitih
područja koja se nalaze usput, kako bi se
smanjio trošak prijevoza i zagađenje, no
najčešće se koristi javni prijevoz ili vozila
koja su pogonjena na auto plin ili
samoizrađeni bio dizel
iz trošenog ulja.
Smještaj je obično
zajednički u
uređenom potkrovlju
ili u vlastitim
šatorima, dok se za
sanitar koriste ili
jednostavni
kompostni wc-i i
solarni tuševi sa
kišnicom, ili klasični
sanitarni čvorovi. Na
taj način su troškovi i
ekološki otisak ‘sastančenja’ minimalni, a
efekti su maksimalni. Uz večernje proslave
stvaraju se nove prijateljske veze i
upoznavaju se nove/i članice/ovi na
neformalan način. Efektivnom sastančenju
doprinosi činjenica da je 13 od 16 udruga
članica barem jedna osoba koja zastupa
članicu prošla tečaj menadžmenta ekosela i
/ili tečaj permakulture. Na tim se tečajevima,
između ostalog, stjeću znanja o konsenzusu,
nenasilnoj komunikaciji, rješavanju
konflikta i organizaciji sastanaka, te daju
kvalitetnu podlogu kako bi se izvukla
maksimalna korist iz vještina koje su
specifične za svaku osobu, te kako bi svaki/a
imao/la priliku izraziti svoje stavove i
mišljenje, te se ohrabrio nastup onih koji su
sramežljivi. Konflikti se ne smatraju
 Mreže

tragedijom, već konstruktivnim Radimo za ono što nam je svima zajedničko

naglašavanjem nedostataka ili nedorečenosti – čisti zrak, čisti i zdravi okoliš, zdrava
određene teme ili problema i nastoje se hrana, čista voda, društvo u kojem osjećamo
riješiti na licu mjesta. Kroz otvoreni i ležerni slobodu i potporu biti onakvima kakvi
razgovor, svaki/a predstavnik/ca izražava stvarno jesmo.
iskreno svoju nelagodu ili argumentirano MEB je od 2005. punopravni član
protivljenje nekoj temi ili odluci, ako ono svjetske mreže ekosela - Global Ecovillage
postoji. Na taj se način sprječava situacija Network-a, koja predstavlja “globalnu
gomilanja negativnih emocija koje su konfederaciju ljudi i zajednica koji ostvaruju
nekonstruktivne i najčešće subjektivne, a i dijele svoje ideje, razmjenjuju tehnologije,
ako i nastanu takve situacije (što je u MEBu provode kulturne i edukacijske razmjene,
samo jednom bio slučaj u dvije godine), sastavljaju adresare i newslettere, a
pravilo je da se ne govori kad smo posvećeni su obnovi zemlje i ‘održivom
emocionalno uzrujani, upravo zbog plus’ životu, na način da vraćaju više resursa
subjektivnosti. Na početku sastanaka obično u okoliš nego su potrošili.” Na taj način se
se utvrdi dnevni red koji sadrži češće stanke, naš rad podupire kroz slične mreže po
te se određuju cijelom svijetu,
zapisničar/ka i ona/j koje neke
koja/i pazi na uključuju i više
vrijeme, te se od 15000
kratko ponavljaju održivih naselja
pravila sastanka (Sarvodaya, Sri
koja su ranije Lanka), jer na
utvrđena, pravila početku nije
konsenzusa i lako biti
rješavanja sukoba. ‘drugačiji’.
Sastanak vodi
facilitator, koji bi u Kroz
pravilu trebao biti visoke moralne
neutralna osoba i ne vrijednosti rađa
sudjelovati u se osobna
raspravama, odgovornost.
međutim, kako je to najčešće osoba koja bi Rad za MEB je najčešće volonterski,
trebala sudjelovati u raspravama, ne držimo međutim, u slučaju raspolaganja dovoljnim
se toga pravila. Tu vidimo da nam treba sredstvima, dodjeljuju se stimulacije za rad,
dodatni trening. što je dobra motivacija i znak da se pridaje
Postoje razne osobne religije ili osobna pažnja tome da se dobar rad nagradi.
religijska uvjerenja unutar MEBa, ima Jedan od kratkoročnih nedostataka, a
anarhista, muslimana, kršćana… Međutim, dugoročne prednosti opisanog načina
to ne stvara nikakve prepreke u radu, jer smo funkcioniranja Mreže, je početno sporije
fokusirani na stvari koje su dobre za grupu u razvijanje i uhodavanje takvih ‘organskih’
cjelini, a osobno zadovoljstvo proizlazi iz mreža, zbog usklađivanja raznih strana te
zadovoljstva grupe, te se religije uopće ne zadovoljavanje formalnih potreba za
smatraju važnim faktorom, kao ni boja kože postavljanjem pravila i uobličavanje same
ili razlike u kulturi. Svaki/a je ideje mreže. U toj se fazi događa formiranje
slobodan/slobodna slijediti svoja uvjerenja. osnovnog članstva, u kojoj neke članice

7
 Mreže

otpadaju zbog drugačijih prioriteta, a javljaju pozadini, dok su danas članice Provedbenog
se nove. To je faza koja zahtijeva veliku Odbora.
strpljivost i trening, međutim, kad se
uhodavanje završi, efekti su vrlo povoljni i
pogoduju sve bržem i efikasnijem razvijanju
inicijativa. Kao pomoć u radu, planiranju i
težim situacijama, stoje na raspolaganju
treneri/ce iz bliskih ekosela, npr. iz ekosela
Torri Superiore iz Italije, koji imaju
dugogodišnje iskustvo u participativnim
načinima odlučivanja i organizacije života u
ekoselu.

REZULTATI umrežavanja

Umjesto aktivnosti koje samo grebu

po površini okolišnih i socijalnih problema,
MEB je aktivan na tri razine: 1. kroz svoje
članice educira javnost sa praktičnim
radionicama koje direktno djeluju na
smanjenje ekološkog otiska, te šire ideju
permakulture i ekosela; 2. organizira
radionice za svoje članice u praktičnim
radionicama koje onda dalje mogu prenositi
široj zajednici ili svojim
članovima/članicama, a mogu ih koristiti
direktno za izgradnju svojih kapaciteta. Na
taj način dolazimo do treće razine, a to je
direktno stvaranje održivih zajednica koji
predstavljaju životne primjere i edukacijske
centre za metode koje dovode do takvih
zajednica. MEB je aktivan kod samih
korjena, stvarajući primjere održivih
zajednica koji će biti pristupačni svima, te
nuditi primjere koje svatko može primijeniti
u svakom kućanstvu, školama ili drugim
ustanovama. Na taj se način cijela ideja
permakulture i ekosela najviše i najbrže
može rasprostrijeti, te se mogu dogoditi i
brze promjene koje su danas najpotrebnije.
Pozitivan primjer djelovanja konsenzualnog
sustava i treninga koje smo prošli može biti i
osnaživanje inače sramežljivih osoba, koje
su u MEBu na početku sjedile negdje u

8
TABLICA – usporedba početnog stanja i stanja nakon 2 godine suradnje u Mreži
Broj udruga/zadruga članica
Broj certificiranih permakulturista u
Mreži
Broj članica sa barem započetom
gradnjom edukacijskih centara
Udruge koje surađuju na
projektima s lokalnom
samoupravom
Broj certificiranih osoba u ekosela
menadžmentu u Mreži
Broj oglednih objekata alernativne
gradnje
Broj projekata na kojima su
surađivale najmanje 2 udruge iz
Mreže
Stanje prilikom osnivanja
Stanje 30. ožujka 2007.
Mreže (27. veljače 2005.)
9 16
15 34
9 (ZMAG + Rustica, Čarobnjaci,
4 ( ZMAG, EIA, Latinovac, COR, EIA, Latinovac, Kneja, COR,
Latinovac) CORU + Ružica, Latinovac + EU
Dom, Armano?)
8 (Čarobnjaci, ZMAG, Latinovac,
2 (COR, Latinovac) Kneja, Eia, Ružica, Eu Dom, Bio
Istra)
25 43
0 3 (ZMAG, Eia, Kneja)
14 (Čarobnjaci- Eia, -ZMAG, -
Armano, Rustica –ZMAG, -Kneja,
-Latinovac,- COR, -CORU, Bio
1 Istra – Čarobnjaci, ZMAG-COR, -
Eia, -Kneja, Kneja –EU dom,
Kneja – Latinovac, EU dom –
Vilenice)
9
 Mreže

ZAKLJUČAK

Kao reakcija na sve negativne posljedice klimatskih promjena i negativne globalizacije,

potrebne su brze promjene koje možemo postići provodeći ono što zagovaramo. Mreže koje nisu
same sebi svrha, mreže koje su ‘organske’, koje se razvijaju u skladu s potrebama ljudi koji ih
stvaraju, koje razvijaju međusobno povjerenje i poštovanje i daju svakome priliku da sudjeluje u
stvaranju boljeg sutra, je ono što nam je potrebno u današnjim uvjetima. Uz pomoć modernih
komunikacijskih sredstava može se razvijati razmjena znanja, iskustva i mogu jačati lokalne
inicijative, lokalna razmjena dobara i usluga. To se neće postići samo prosvjedima, mijenjanjem
zakona ili novcem. To se može postići kroz suradnju, kroz naš život u održivim životnim
mrežama, a to je ono što stvaramo kroz MEB.

10

Raznolikost - izjave o MEBu na elektroničkoj mailing
listi Mreže
…..
Dragi ekoveseljaci,
meni se najviše sviđa kada zajedno stvaramo
nešto bitno, kao kuće od slame ili vrtove,
volio bi da zajedno realiziramo jednu dobru
knjigu koja će inspirirati puno ljudi da se
vrati prirodi. Zahvalan sam za tečajeve
permakulture i sl. Vjerujem da smo svi tako
pozitivni da nam ne treba alkohol da bi
uživali u svakom trenutku ovog prekrasnog
Života. Imamo puno entuzijazma, ideja,
snage, volje, otvorenosti, praktičnosti,....
…..
Lijepo je što se na različite načine pristupa
sličnim problemima, posebno oštrumne
provokacije, kuće od slame definitivno su
zanimljive, a meni osobno bile bi jos ljepše
da se oslikaju...
…..
Meni je u mreži najljepša tolika raznoliki, a
ipak se razumijemo, radimo svaki na svojoj
strani a ipak dajemo zajedničke rezultate
koji se isprepliću, lijepo mi kad vidim kako
se ljudi oslobađaju i poprimaju razne uloge
koje im leže, imam osjećaj da od kad smo
umreženi da nam svima ide sve bolje i bolje,
kao onda kad je mnogo različitih biljaka
zajedno pa puno ljepše rastu, brže i bujnije.
Koristimo jedni druge za motivaciju i
dižemo se... a to što se volimo, svi ionako
znamo. sretna sam i zbog toga što je
Latinovac uspio izgraditi zimske kapacitete,
što je Mariu došao Domagoj, što su dragi
Čarobnjaci kupili zemlju a Miro ima kravicu
i kozice, te mi je želja da se stvari i dalje
tako eksponencijalno razvijaju, a htjela bih
uskoro posjetiti i prve rezidente na Vukici.
…..
--- par teza pa rasplet :
11
Mreže
--- ovim svijetom se valja besmisao kome je
najljući protivnik bezrazložna radost i
bezrazložno slobodno bivanje ---
--- dilanje s bezbrojnim razlozima za gotovo
sve ljudske akcije iskopčalo nas je iz onoga
što nam je dato a to je mogućnost slobode ---
--- moć ovakve grupe je i u potencijalu za
radost i nenamjernost pa i slobodu, naravo
uz vjeru da svaka akcija pa i bezrazložna
ima smisla ---
--- ne moramo spašavati svijet pa ga
spašavamo refleksom i intuicijom ---
--- ono što radi razliku između životodajnog
refleksa i pasivnosti su neraščišćeni motivi
unutar svakog od nas ---
--- kada bi sve bilo jasno i čisto meb bi
mogao izmalčirati i slavoniju i vukomerić i
istru, mogli bi bili veliki debeli i moćni od
organske mreže, poklanjali bi viškove, kuće
bi bile živa bića i mogli bi imati dvjesto
pedeset i troje djece u juniorskom pogonu
meba spremnih da stvaraju bolji svijet ---
…..
joooooj...malo romantike, malo realizma,
puno optimizma i stvari idu ko u priči...
…..
Meni se jako sviđa slika da smo svi kao
biljke koje rastu zajedno!
…..
Ono što je meni lijepo u MEBu... Ah, mislim
da se neke stvari uopće ne mogu opisati.
Volim taj ludi osjećaj koji me dugo drži
nakon naših susreta, zbog kojeg lepršam
danima i smijem se stalno... Volim što znam
da sam narasla mnogo od kada vas sve znam
(ili bolje da kažem da sam sazrela :).
 Mreže

Volim tečaj permakulture koji smo prošli

zajedno, gradnju kuće od slame, gacanje po Tu je puno lipih ljudi koji su svjesni da smo
blatu... mi i Zemlja partneri/ce na našem putu na
Volim što smo kao jedna obitelj i Zemlji i koji se tome istinski vesele...
podržavamo se, a opet smo svi tako različiti.
Ples, pjesma... I kao sto netko reće, ne treba Ništa nije slučajno i sve je možda Jedno al
mi ni alkohol kad sam s vama jer sam pijana nije mi svejedno
od atmosfere i osjećaja.... I sad stajem sa
pisanjem... Ali evo i dok sad ovo pišem i That`s why I am hear,
mislim na sve vas, ne mogu sakriti osmijeh...
…..
Riječi su prozori (ili zidovi)
Ruth Bebermeyer
"Osjećam se tako osuđeno tvojim riječima,
osjećam se tako presuđeno i odgurnuto.
Prije nego što odem moram znati
je li to ono što si htjela reći?
Prije nego se počnem braniti,
prije nego progovorim iz boli ili straha,
prije nego podignem taj zid od riječi,
reci mi, jesam li zaista to čula?
Riječi su prozori, ili zidovi,
one nas osuđuju ili oslobađaju.
Kada govorim i kada slušam,
neka svjetlost ljubavi sja kroz mene.
Postoje stvari koje trebam reći, ...
stvari koje mi toliko mnogo znače. Hej koje dobro, susretati nove susrete, drago
Ako me moje riječi ne pojasne, mi je da si bio u Latinovcu. Kako god da mi
hoćes li mi pomoći biti slobodnom? nije poznato što te veže uz grupu. Moguće
Ako ti se čini da te podcjenjujem, što i mene. Ljudi.
Ako ti izgleda kao da mi nije stalo,
pokušaj čuti kroz moje riječi, …..
osjećaje koje dijelimo." Prvi osjećaj mi je pozitivan, dobra ideja,
lijepe mogućnosti za nešto što u kasnijoj fazi
…..
može postati dobra (šira) obiteljska
Obzirom da MEB čine ljudi (sad i vile i zajednica i sve redom oko toga. Baš sam
patuljci ;)) izuzetno ste mi nadahnuće, jer ste jučer u par slika iz Danske prepoznao tu
uporni, otporni, nesvakidašnji i ljubavni, energiju, tu mogućnost.. ono što mebu sad
inspirativni i nije vam problem iskakati iz fali je rulja, ekipa, prvenstveno obitelji u
"normale", što je sve zapravo tajna uspjeha punom smislu te riječi (ali ne nužno obitelji
meb-a, zatim podrška i prijateljstvo, sa klincima, već ono, životne obitelji) i to da
povjerenje i otvoren um kojim se svakome se dogodi jedno mjesto, jedna priča i krene u
čovjeku u meb-u prilazi, te neformalnost u razvoj..
pristupu i organizaciji koja ne umanjuje
kvalitetu rada, čini ovu Mrežu balkanskih
ekosela u nastajanju posebnom.

12

NAČELA MREŽE EKOSELA BALKANA
• poštivanje Zemlje i života na Zemlji u svoj
njegovoj raznolikosti (prema povelji o Zemlji)
• poštivanje slobode mišljenja, govora, osjećanja
• poticanje osobne odgovornosti svakog
pojedinca i pojedinke kako za svoj život tako i
za život drugoga
• poštivanje prava na izbor i odlučivanje o
vlastitom životu
• poštivanje prava na izbor i odlučivanje o
vlastitom tijelu
• uvažavanje, prihvaćanje i poštivanje
međusobnih različitosti kao bogatstva
čovječanstva
• protivljenje svim oblicima diskriminacije
temeljenih na spolu, rasi, boji kože, spolnoj
orijentaciji, dobi, religiji, jeziku i društvenom,
etničkom ili nacionalnom porijeklu
• poticanje i stvaranje društva temeljenog na
suradnji umjesto na dosadašnjim modelima
nadmoći
• postupanje sa svim živim bićima s poštovanjem
i pažnjom
• prepoznavanje da mir u svojoj sveukupnosti
čini pravedan odnos prema samome sebi, prema
13
Mreže
drugim osobama i kulturama, drugim oblicima
života, prema zemlji, te prema još većoj cjelini,
koje smo svi mi samo jedan djelić (preuzeto iz
Povelje o Zemlji)
• prepoznavanje, očuvanje i poštivanje
tradicionalnog znanja i duhovne mudrosti u svim
kulturama koje pridonose zaštiti okoliša i
dobrobiti čovjeka (iz Povelje o Zemlji)
• stvaranje zajednica koje će živjeti i razvijati se
u skladu sa prirodnim okolišem te primjenjivati i
poticati održivi način života kako u ruralnim
tako i u urbanim područjima
• promoviranje kulture tolerancije i nenasilja,
mira i ljubavi
• poticanje i podržavanje uzajamnog
razumijevanja, solidarnosti i suradnje među svim
narodima unutar pojedinih zemalja ili među
zemljama
• integrirati u formalno obrazovanje i doživotno
učenje znanja , vrijednosti i vještine potrebne za
održivi način življenja (iz Povelje o Zemlji)
• osigurati svima, osobito djeci i mladima
mogućnost edukacije na području održivog
razvoja koja im omogućuje aktivan doprinos
• promoviranje i poticanje upotrebe tehnika
ekološkog dizajna i ekološki prijateljskih
tehnologija
• zagovaranje neoutuđivog prava na prirodna
bogatstva kao što su pitka voda, nezagađeno tlo,
čisti zrak, poticanje ekonomskih aktivnosti koje
potiču ljudski razvoj na pravedan i održiv način
(iz Povelje)
• zahtjevati od multinacionalnih korporacija i
međunarodnih financijskih organizacija da
djeluju transparentno, u interesu javnog dobra te
ih držati odgovornim za posljedice njihovih
aktivnosti (iz povelje)
• promoviranje i poticanje ravnomjerne
distribucije znanja i informacija te osiguravanje
njihove dostupnosti što širem krugu ljudi
• poticanje i promoviranje slobode stvaralaštva

KONSENZUS
“Kao facilitatorka koja se
specijalizirala u konsenzulanom procesu
donošenju odluka, često sam potištena i
ponekad užasnuta, zbog konteksta u kojem se
konsenzus koristi. Za mene konsenzus
predstavlja participativni proces u kojem
sudjeluju sve
zainteresirane strane ili
osobe kojih se odluke
tiću, gdje su uvjeti
uključivanja jasno
definirani i sudionici/ce
se svi/e slažu o
rasporedu sastanka i
njegovim rezultatima.
Kad uđem u proces
konsenzusa, bilo da
sudjelujem kao osoba
ili kao facilitatorka,
pridonosim procesu koji nastoji balansirati
odnos moći, koji poštuje raznolikost i stvara
odluku koju svi podupiru. Nadalje, u
formalnom procesu konsenzusa nema
glasovanja. Većina ne vlada. Također ne
vlada ni manjina. Takav proces može (ne
uvijek) biti mučan i vremenski zahtjevan, a
zaključak nikada nije siguran. Sa efektivnom
facilitacijom, grupa koja je posvećena
zajedničkom cilju, može postići zaista
zadivljujuće rezultate. Sa takvim operativnim
modelom, možete razumijeti zašto mi neka
popularna korištenja riječi ‘konsenzus’
zadaju bol. Relativno blagi primjer za krivo
korištenje riječi, mogao bi biti izraz
‘Konsenzus je da će se sljedeće godine
podići cijene’. Ovdje konsenzus predstavlja
‘opće slaganje’. Kako je taj sporazum
postignut, ili što da radimo sa takvom
odlukom upitno je. Izjava ne traži formalni
proces odluke, niti podrazumijeva
opredjeljenje za tijek događaja. To je
jednostavno izjava o navodnom široko
rasprostranjenom osjećaju ili stavu. Još jače
uznemiruje korištenje ‘konsenzusa’ kako bi
14
Mreže
se opisala 100% većina ili jednoglasan
izbor. Za mene, konsenzus znači jedinstvo, a
ne jednoglasnost. To znači da ljudi žele biti
zajedno u solidarnosti, kako bi postigli
zajednički cilj, bez obzira na razlike ili
minimalna neslaganja. Netko može i ‘stajati
po strani’, što znaći da neće sudjelovati u
provedbi odluke, no neće ni druge
sprječavati da
nastave. Ako se
konsenzus shvati na
taj način, on postaje
bogat i duboko
teksturiran goblen od
osjećaja i stavova, koji
zajedno daju sliku u
solidarnoj odluci koja
vodi do daljnjih
akcija. Ponekad se
konsenzus koristi kako
bi se označila
“jednostavna većina’, kao u izrazu ‘
Potreban nam je neparan broj članova na
sastanku kako bi postigli konsenzus’. Zap
mene, odluka kojoj se protivi skoro polovica
grupe, nikako ne predstavja konsenzus.
Možda najgori izraz predstavlja ‘stvaranja
konsenzusa’. Često je korišten od političara i
korporativnih funkcionera, kako bi prodali
odluku koja je već donesena, što je suprotno
ono što bih ja opisala kao participativni
proces. Forumi u kojem se govori,
prezentacije i vrijeme za ‘inpute’ koriste za
marketing za proizvod, politiku ili program,
bez stvarne namjere da se druga strana
shvati ozbiljno, je sprdanje iz stvarnog
značenja konsenzusa i zloporaba vremena i
pozornosti publike.” Beatrice Briggs,
SAD/Mexico, izjava u glasilu IFAAC-a
‘Bonfire’, siječanj 2003. godine,
www.consensus.net .
 Mreže

Pet je osnovnih elemenata potrebno za uspješno konsenzualno odlučivanje:

[ spremnost na podjelu moći

[ objavljeno opredjeljenje za korištenje konsenzualnog procesa
[ zajednički cilj
[ “jaki” dnevni red
[ efektivno facilitiranje

Ključno stajalište: svaka osoba drži važan djelić istine!

Vrijednosti: poštovanje, povjerenje, suradnja, nenasilje, dobra vjera, istinoljubivost, različitost,

spremnost na pokuse, volja za rješavanje problema.

Tri su stupnja u donošenju odluka:

[ upoznavanje s idejom/problemom
[ rasprava
[ odluka

Važne uloge:
[ facilitator
[ pisari
[ zapisničar

Moguće uloge:
[ vratar
[ osoba koja pazi na vrijeme
[ osobe za pripremu/ pospremanje
[ osoba koja raspoređuje dnevni red
[ osoba koja pazi na raspoloženje/ proces
[ predlagaći dnevnog reda
[ osobe za održavanje mira
[ prevoditelji

Postupak

U procesu konsenzusa ne broje se glasovi. Ideje ili prijedlozi se predstavljaju, raspravljaju

i revidiraju po potrebi, prije dosezanja točke odluke. Ni jedno važno pitanje ne bi trebalo
upoznavati, raspravljati i odlučivati na samo jednom sastanku. Ako se ne postigne konsenzus, ne
poduzimaju se nikakve akcije. Namjera je da se nenasilno riješe sve nedoumice i sukobi, koji
okružuju prijedlog/pitanje, na način da se svi zaista slažu sa odlukom.

15
 Mreže

U procesu konsenzusa, osoba u grupi ima tri mogućnosti:

[ zaustaviti rješenje (block)

[ “stati na stanu”
[ pristati

Šutnja se smatra pristankom.

(IIFAC, International Institute fo Facilitation and Consensus, www.iifac.org )

16
 Mreže

PRIMJER GLOBALNE MREŽE - GLOBAL ECOVILLAGE NETWORK

http://gen.ecovillage.org/about/index.html

Vizija:
Vizija nam je planeta različitih kultura sveg života, ujedinjeni u stvaranju zajednica u
skladu jednih sa drugima i sa Zemljom, kroz stvaranje dobrih uvjeta za ovu generaciju i
za one nadolazeće generacije.

Misija:
Stvaramo održivu budućnost kroz prepoznavanje, sudjelovanje i koordinaciju nastojanja
zajednica da stvore socijalni, duhovni, ekonomski i ekološki sklad. Mi ohrabrujemo
kulturu uzajamnog prihvaćanja i poštovanja, solidarnosti i ljubavi, otvorene
komunikacije, multikulturalnosti i edukaciju kroz primjer. Mi služimo kao ubrzivaći kako
bi najviše ljudske težnje pretvorili u praktičn u stvarnost.

GEN doprinosi globalnoj transformaciji prema održivosti, kroz svoju potporu ekoselima,
spajanje sa partnerima istomišljenicima i širenjem edukacije i demonstrativnih programa
o održivom životu.

Naši ciljevi su:

[ podupirati razvoj ekosela po cijelom svijetu

[ stvarati jake međunarodne, nacionalne i regionalne mreže ekosela,

[ stvoriti organizacijsku strukturu koja je prikladna za povezivanje ‘grassroot’

ekosela i projekata i pretvoriti je u jaki participativni svjetski pokret

[ razvoj ‘Living and Learning’ centara po cijelom svijetu, kako bi se promovrala

praktična participativna edukacija u održivom načinu življenja

[ Potpora razvoja cjelovitih sustava i

[ iskusnog učenja po cijelom svijetu

[ Predstavljati održive zajednice na javnim forumima

[ Sklapati partnerstva i surađivati sa organizacijama i ljudima koji dijele našu viziju

17
 Mreže

Što je ekoselo?
Uvod
Ekosela su urbane ili ruralne ljudske zajednice, koje teže integraciji podupiruće socijalne
okoline sa niskoutjecajnim načinom življenja. Kako bi to postigli, oni spajaju različite
aspekte ekološkog dizajna, permakulture, ekološke gradnje, zelene proizvodnje,
alternativnih izvora energije, prakse stvaranja zajednica i mnogo više.

Findhorn, Scotland HuehueCoyotl, Mexico Thlolego, South Africa

Pozadina

Motivacija za stvaranje ekosela je izbor i doprinos okretanju procesa postepenog

raspadanja podupirućih socijalnih/kulturalnih struktura i napretka za prirodu razornih
postupaka na našem planetu.

Kroz tisućljeća, ljudi su živjeli u zajednicama bliskim prirodi i sa suportivnom socijalnom

strukturom. Mnoge takve zajednice, ili ‘ekosela’, postoje do današnjih dana i bore se za
opstanak.

Ekosela se sada stvaraju namjerno, tako da ljudi imaju priliku živjeti u zajednicama koje
su spojene sa Zemljom na način koji osigurava vječnu dobrobit svih oblika života.

Ekosela su jedno rješenje za glavni problem našeg vremena – planet je u fazi iskušenja
limitiranog rasta, a naše životu nesdostaje smislenog sadržaja. Prema svevećem broju
znanstvenika, trebamo naučiti živjeti održivo, ukoliko želimo preživjeti kao vrsta.

Ekosela, kroz nastojanje životnog stila koji se može održati beskonačno, su živući modeli
održivosti i primjeri su za odmah primijenjivu akciju. Predstavljaju efektivni, pristupačni
način borbe protiv socijalne, ekološke i duhovne degradacije našeg okoliša. Pokazuju nam
na koji način možemo živjeti održivo u 21. stoljeću (Agenda 21).

U 1998, ekosela su proglašena službeno kao jedan od 100 najboljih praktičnih primjera za
održiv život.

18
 Mreže

Ekosela se obično stvaraju kroz različite kombinacije triju dimenzija:

[ Socijalnu/kulturološku
[ Duhovnu
[ Ekološku

Vidjeti također - Community Sustainability Assessment alat, koji je izrađen odGEN-

a, a služi kao metofa za mjerenje različitih aspekata održivosti vaše zajednice i kao vodič
za učenje mnogih postignuća koji omogućavaju još održivije zajednice.

Socijalne dimenzije ekosela

Ekosela su zajednice u kojoj ljudi osjećaju potporu i odgovornost prema drugim ljudima.
Ona daju duboki smisao pripadanju zajednici. Dovoljno su mala kako bi se svi osjećali
sigurno, osnaženo, viđeno i saslušano. Ljudi su u mogućnosti sudjelovati u
transparentnom donošenju odluka koji se odnose na njihove vlastite živote i na zajednicu.

Permakulturni projekt u
ekoselu u Boliviji. U Južnoj
Americi, osjećaj za
zajednicu je primjer svakoj
namjernoj zajednici na
svijetu, kao što se to može
vidjeti na ovoj slici.

Zajednica znači:

[ Priznavati druge i povezivati se s njima

[ Dijeliti zajedničke resurse i osiguravanje uzajamne pomoći
[ Naglašavati holističke i preventivne zdravstvene prakse
[ Osigurati smisleni rad i podršku svim članovima
[ Uključivati marginalne grupe
[ Promovirati doživotnu edukaciju
[ Ohrabrivanje jedinstva kroz poštovanje za različito
[ Njegovanje kulturalnog izričaja

19
 Mreže

Ekološka dimenzija
Ekosela dozvoljavaju ljudima iskustva vlastite veze sa živućom Zemljom. Ljudi uživaju u
dnevnoj interakciji sa zemljom, vodom, vjetrom, biljkama i životinjama. Ekosela
zadovoljavaju svoje dnevne potrebe za hranom, odjećom, zaklonom, kroz poštovanje
ciklusa prirode.

Ekologija znači:

[ Uzgajati potrebnu hranu unutar bioregije zajednice

[ Podupirati organsku proizvodnju hrane na tom mjestu
[ Graditi kuće i domove iz lokalno raspoloživih materijala
[ Koristiti ugrađene obnovljive energetske sustave koji su postavljeni unutar
naselja
[ Zaštititi bioraznolikost
[ Njegovati ekološke poslovne principe
[ Ispitivati životni ciklus svih proizvoda koji se koriste unutar ekosela kroz
socijalno, duhovno i ekološko gledište
[ Očuvati čistu zemlju, vodu i zrak kroz adekvatno gospodarenje energijom i
otpadom
[ Zaštititi prirodu i očuvati divlja područja.

20
 Mreže

Kulturna /duhovna dimezija ekosela

Najčešće ekosela ne naglašavaju svoje duhovno djelovanje

kao takvo, već na svoj način ekosela poštuju i podupiru
Zemlju i sva živa bića; kulturno i umjetničko obogaćivanje i
izričaj i duhovnu raznolikost.

Kulturna i duhovna vitalnost znači:

Dijeliti kreativnost, umjetničko izražavanje, kulturne aktivnosti, rituale i slavlja

[ Smisao za jedinstvenu zajedničku potporu

[ Popštovanje i potpora duhovnosti koja se iskazuje na razne načine
[ Zajednička vizija i sporazumi koji izražavaju doprinos, kulturno nasljedstvo i
jedinstvenost svake zajednice
[ Fleksibilnost i uspješno prolaženje kroz poteškoće
[ Razumijevanje međusobne povezanosti i međuovisnosti svih elemenata života
na Zemlji i mjesto zajednice u svijetu i njezin odnos s njim kao cjelinom
[ Stvaranje mirnog, ljubavnog i održivog svijeta

21