Leonard BERNSTEIN:

THE UNANSWERED QUESTION

Six Talks at Harvard
– bilješke –

- 6 predavanja: The Charles Eliot Norton Lectures, 1973.

Noam CHOMSKY: Language and Mind

This is the long-awaited third edition of Chomsky's outstanding collection of essays on

language and mind. The first six chapters, originally published in the 1960s, made a
groundbreaking contribution to linguistic theory. This new edition complements them with an
additional chapter and a new preface, bringing Chomsky's influential approach into the
twenty-first century. Chapters 1-6 present Chomsky's early work on the nature and acquisition
of language as a genetically endowed, biological system (Universal Grammar), through the
rules and principles of which we acquire an internalized knowledge (I-language). Over the
past fifty years, this framework has sparked an explosion of inquiry into a wide range of
languages, and has yielded some major theoretical questions. The final chapter revisits the key
issues, reviewing the 'biolinguistic' approach that has guided Chomsky's work from its origins
to the present day, and raising some novel and exciting challenges for the study of language
and mind. [Library Genesis]

I'm a scientist with a background in (analytic) philosophy, and am used to technical writing
and complex ideas; I picked up this book on John Searle's recommendation in an article in the
New York Review of Books. I don't know what Searle was thinking; I found these lectures
impenetrable.
Chomsky's examples are far from illuminating and get bogged down in details -- examples of
phonological or syntactical transformations involve piles upon piles of poorly introduced
material, and it's frustrating to get a page and a half through some dense presentation only to
discover that he then invokes some principle you've never heard of and he doesn't explain. It's
claimed that these lectures are for a "general" audience, which I think must mean "a general
audience of linguists".
I came out the other end with barely more understanding of Chomsky's linguistics than I did
coming in -- after many hours of trying to parse his rather tortured prose.
I do not recommend this book to someone outside linguistics trying to get a feel for things like
universal grammar and innate structures. There is some interesting material (on things like
innate knowledge and the history of philosophy) that isn't compromised by Chomsky's poor
sense of audience -- but it's not particularly well organized, and I'm sure there must be better
coverage elsewhere, in or out of Chomsky's oeuvre. [Library Genesis]
Kako čitati (slušati) Bernsteina?
- kao semiotičko djelo? dalje: Kako pozicionirati takvu semiotiku; vezati je uz
lingvistiku? – na to upućuju podnaslovi (fonologija, sintaksa…)
- kao estetičko djelo?  na to upućuje sam Bernstein
o Bernstein upućuje i na interdisciplinarnost – Koje discipline se isprepliću?
- u tome nam može pomoći pitanje:  Kako je djelo pozicionirano? (Kako ga Bernstein
sam pozicionira?)
o Prall
o Ives: The Unanswered Question
 pitanje: Kuda ide glazba?
 Odakle glazba?
- Ima li Bernsteinovo djelo neku skrivenu agendu? Pledira li za nešto? (Pledira li za
nekakvu glazbu?)
o za glazbu kojoj su u temelju generativno-gramatička načela – znači li to
drugim riječima, za glazbu kojoj je u podlozi tonalitetni sustav? (pitanje: Kuda
ide glazba?)

Chomsky
- bavi li se pitanjem „zašto jezik funkcionira tako kako funkcionira?“ Koja su to pravila
koja osiguravaju funkcioniranje jezika?

Pojmovi:
FONEM – ?
MORFEM – ?

FONOLOGIJA
- dio lingvistike (ostala 2 dijela su SINTAKSA i SEMANTIKA)
o LINGVISTIKA za Bernsteina ulazi u sferu filozofijskih znanosti [8]
- Jan Ignacy Baudouin de Courttenay (1845-1929) [Uvod u lingvistiku, 77-78]
o poljski lingvist i slavist francuskog podrijetla
o tvorac teorije fonema (1895):
 GLAS – „rezultat titranja govornih organa i zraka“ [78]
 FONEM – „čisto jezični element kojemu je zadaća da u riječi razlikuje
značenje“ [78]
 „fonem odredio sa stajališta individualne psihologije (fonem je ono što
govornik misli da izgovara, a slušatelj misli da čuje). Fonem je dakle
jedinstvena predodžba koja nastaje u psihi na temelju preklapanja i
stapanja predodžaba o izgovorima jednoga te istoga glasa.“ [78]
GLAZBENA FONOLOGIJA

Glazba je MISTERIOZNA i METAFORIČKA umjetnost rođena iz MATEMATIKE –

istraživanje glazbe treba uključivati MATEMATIKU i ESTETIKU [9]

LINGVISTIKA: [9]
FONOLOGIJA [ zvuk (iskaz = utterance)] + SINTAKSA [ strukture] =
SEMANTIKA [ značenje (meaning)]

FONOLOGIJA
- FONEMI – „[…] najmanje jedinice govora […]“ [11]
o „najmanja zvukovna jedinica“ [59]
o MORFEM – najmanja zvukovna jedinica koja ima značenje [59]

Generativna gramatika – univerzalije:

1) supstantivne1 – specifični elementi gramatike koji se pojavljuju u svim gramatikama
2) formalne2 – ograničavanje na apstraktnu formu i općenitu organizaciju gramatičkih
pravila“ (npr. podjela pravila na temeljna i transformacijska; podjela gramatike na
površinske i dubinske strukture)

UNIVERZALNA GRAMATIKA
- jezik nam se genetički nadaje [8]
- univerzalije
- ključ univerzalnosti: „zajedničko podrijetlo“ [„common origin“, 12]
o MONOGENEZA – teorija da su svi jezici nastali iz jednog izvora [12]
 glazbena monogeneza – kreće iz alikvotnog niza [33]
 povijest glazbe kao povijest pojavljivanja pojedinih tonova u
alikvotnom nizu [Jacques Chailley: 40000 godina glazbe]

Glazbeno-lingvističke univerzalije (supstantivne univerzalije):

o alikvotni niz
o penatatonska ljestvica

Chomsky: gramatičke kompetencije

Bernstein: glazbeno-gramatičke kompetencije [29-30]

Klišeji:
- glazba kao univerzalni jezik
- glazba kao uzvišen govor [15]
- glazba počinje gdje jezik prestaje [16]

1
http://www.glottopedia.org/index.php/Substantive_universal
2
http://www.glottopedia.org/index.php/Formal_universal
Sistemi tonske kontrole:
- sile dijatonike
- sile kromatike
- kodificirao ih je Bach [37]
o postigao stanje stabilnosti

GLAZBENA SINTAKSA
Noam Chomsky „traži univerzalna pravila u sintaksi i fonologiji […]“ [54]

RACIONALIZAN (kartezijanstvo – Chomsky) vs. EMPIRIZAM (bihevioristi)

- empirizam traži materijalne dokaze
- racionalizam dopušta postojanje dvojnosti tijela i uma (ratio) {um/duh}

LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA
- FORMALNE UNIVERZALIJE – „genetički naslijeđeni tipovi pravila koji operiraju
na najdubljoj razini u svim jezicima“ [„genetically inherited types of rules

TRANSFORMACIJSKA GRAMATIKA (Chomskijev pojam) [65-71 ff].

- objašnjava odnos između različitih, a ipak sinonimnih rečenica
- funkcionira uzimajući u obzir različite razine: POVRŠINSKU i DUBINSKU razinu
[67]
o POZADINSKI (OSNOVNI) NIZ reprezentira dubinsku strukturu
- „moć transformacije je genetički dar koji svi dijelimo“ [70]
- TRANSFORMACIJSKI PROCESI: [popis: 76]
o transformacija
o deletion (izostavljanje) [74]
o embedding (ugrađivanje) [75]
o permutacija
o pronominalizacija („zamjenizacija“) – subjekt je zamijenjen zamjenicom
o sjedinjavanje (conjoining) [111]

Dvostrukost funkcionalnosti jezika: komunikacijska funkcija i estetička funkcija [79]

- glazba ima samo estetičku funkciju
o zbog toga površinske strukture jezika i glazbe nisu jednake
o da bi se jezik približio površinskoj strukturi glazbe mora biti poezija [79]
 nadpovršinska struktura [supersurface structure, 79]
- glazba kao estetički fenomen (površinska struktura) nastao je transformacijom iz
glazbene proze (sirovine [raw material]) [81]

SIMETRIJA – univerzalni koncept [91]

VIŠEZNAČNOST
- FONOLOŠKA VIŠEZNAČNOST – dijatonika vs. kromatika (dijatonika je element
kontrole) [?]
- SINTAKTIČKA ( STRUKTURNA) VIŠEZNAČNOST – kontrola višeznačnosti: npr.
sonatna forma [107]

Višeznačnost karakteristična za glazbu: KONTRAPUNKNA SINTAKSA =„sposobnost

istovremenog percipiranja dviju različitih sintaktičkih verzija iste ideje“ [109]

GLAZBENA SEMANTIKA
METAFORA
A = B  jednačenje ide preko nekog faktora X

A B

Slični pojmovi:
- metafora – jednakost na poetskoj razini ( o razinama: Chomsky)
- simile (= usporedba?) – paralelnost(?)

Glazbena semantika: PLAYING

- Stravinskij: le jeu de notes
- Bernsteinova teza: glazba znači [means] kroz metaforu

METAFORA [132-133]:
- intrinzična – (unutar)glazbena (Bernstein: GLAZBENA)
- ekstrinzična – izvanglazbena (Bernstein: VERALNA)  glazba znači nešto izvan
same sebe
- analogijska – povezuje (unutar)glazbene mehanizme funkcioniranja s jezičnim

Estetičari glazbe: (George) Santayana i Croce, Prall i Pratt, I. A. Richards, Suzanne Langer,
Bergson, Beardsley, Birkoff, Babitt, Stravinskij [133]
William James [139]

Glazba – metaforički jezik [139]

- Aristotel stavlja metaforu između nerazumljivog i općepoznatog
- Kvintilijan

Retoričke figure [153]:

- anafora
- hijazma AB: BA
 - rhopalism
- polisindeton
- asindeton
- auxesis – povećanje gustoće [167]

Transformacije u glazbi [153]:

inverzija, augmentacija, retrogradnost, diminucija, modulacija, fragmentacija…

VARIJACIJA – violation of expectation [162]

„Why the minor is sad when the major is glad?“ [177]

Walter Piston – harmonijski ritam

UŽICI I OPASNOSTI VIŠEZNAČNOSTI [AMBIGUITY]

AMBIGUITET – dva značenja:

- dvoznačnost (ambivalentnost)
- višeznačnost

Mehanizam višeznačnosti: kotrapunktska sintaksa

Literatura:
BERNSTEIN, Leonard (1976): The Unanswered Question. Six Talks at Harvard (= The
Charles Eliot Norton Lectures, 1973), Cambridge, Massachusets & London: Harvard
University Press.
KOVAČEC, August (2001): Ferdinand de Saussure i strukturalizam, u: GLOVACKI-
BERNARNI, Zrinjka (ur.), Uvod u lingvistiku, Zagreb: Školska knjiga, 75-154.
MIHALJEVIĆ, Milan (2001): Američka linvistika, u: GLOVACKI-BERNARNI, Zrinjka
(ur.), Uvod u lingvistiku, Zagreb: Školska knjiga, 155-190.

Milton: Paradise lost

T. S. Elliot: Four Quartetts
Gertrude Stein
Henry James – figure in the carpet
Swinburne
Keats
Gerard Manley Hopkins: The Leaden Echo
Finnegans Wake
Delacroix
Stendhal
Des Esseintes

Beethoven: 8. simf.
Schubert: Rosamunde
Šostakovič: 5. simf.
César Franck: Simfonija
Chabrier: rapsodija Espana
Čajkovski: 2. simf., finale
Schumann: Zwielicht
Schumann: Carnaval
Schumann: Simfonijske etide
Chopin: Mazurka br. 4

Cole Porter
violation of expectation
Yoni and Lingam
poets of Augustan age – Augustan fashion

ausgeschlossen – nemoguć; isključiv

double entendre
bateau ivre (Mallarme)

T. S. Elliot: „In my end is my beginning“

Walter Pater: All the arts aspire to the conditions of music

Mikado
https://en.wikisource.org/wiki/The_Mikado/See_how_the_Fates_their_gifts_allot
https://www.youtube.com/watch?v=FEoDEAs7Ii0