STATENBERG I SELJACKA BUNA Joke Koropec, Maribor Haloze su privukle ljude veé vrlo rano. Arheolog nam moze pokazati halo- 3ke iskopine od mladega kamenog doba nadalje. »Slovenci su Haloze, dini se, razmjerno rano i dosta intenzivno naselili.« Potkraj 10. stolje¢a uspostavili su Nijemci granicu izmedu svog carstva, odnosno Podravske krajine s Hrvatskom kraljevinom, na Macelju. U zalazu 11. stoljeéa morali su njemacki car, podrav- ski krajiinik i krSki biskup uZurbano urediti obranu i protiv novog susjeda ugarskog kralja. Kriku zemlju je na sjeveru Stitio Rogatec (1130), a zemlju Podravske krajine, odnosno zemlju uza nju, Stajersku, Statenberg, slovenski bi se vjerojatno reklo Ostrovica. Ortolf, vlasnik (1190) kr8ke Planine* udao je prije 1213. svoju kéerku Heradu za Friderika Ptujskog. Godine 1241. ona je veé bila mrtva. Friderik je tada namjeravao Stiskom samostanu predati svoja imanja kraj Statenberga (Staetenburch) Koja su prije bila vlasniStvo njegove Zene, a vjerojatno miraz njezine majke.? Godine 1251. nastupao je kao nasljednik Planinskih veé Henrik Ostrovrhar te je predao svoje prihode od 20 maraka (vrijednost dvaju seljatkih posjeda) kod Statenberga kr8kome biskupu, ali ih je i nadalje uzivao kao krSki feud. Na isti je nagin tom prilikom postupao i Friderik Ptujski s jednakim dijelom. svojih prihoda u obliznjim Poljéanama Prije 1263. posjedovao je Statenberg kriki vazal Rogaiki. Te se godine njegova kéerka odrekla StatenberSkog dijela u korist svog brata i drugih roda- ka, Rogavke je naslijedio iza 1299. rodak Henrik Viltu3ki. Njegovi sinovi Ulrik i Henrik, koji su bili vlasnici i konjitkog gospodstva, kupili su 1314. od Alrama Il. Bistritkog njegov naslijedeni dio Statenberskog gospodstva. Od njihovih nasljednika zadrzao si je 1352. Statenber3ko gospodstvo Henrik. Godine 1385. posjedovao je gospodstvo Hugo VII. Devinski, a 1399. Rajnpreht Walsee. Walse- ovee, koji su dobili u gospodstvo zemaljsko sudstvo 1434,, naslijedili su nakon 1451. Celjski, a ove nakon pet godina Friderik Habsbur&ki.* ¥ Milko Kos, Haloze po ptujskih urbarjih, ZC XIV, 1960, 187. 2 Franc Kos, Gradivo za zgodovito Slovencev IV, 1915, br. 99, 3 Franc Kos, Gradivo za zgodovino Slovencey V, 1928 (Kos), ‘br. 212, 757. «J, Zahn, Urkundenbuch des Herzogthums Steiermark III, 1903, 163. 5 Kos, br. 873; Josef Andr. Janisch, Topographisch-statistisches Lexikon von Steiermark III,’ 1885, 959—960; Avgustin StegenSek, Konjiska dekanija, 1909, 64, Hans Pirchegger, Die Untersteiermark in der Geschichte ihrer Herrschaften und Gillten, Stidte und Markte, 1962 (Pirchegger), 135, 140. 139Joe Koropec Albreht Il. Bistriéki, unuk Alrama IL, raspolagao je 1428. izmedu ostalog kod Statenberga i zemaljsko-kneZevskom feudalnom desetinom od prediva te na Graslovim (Grelis) zemljama (oko Poljéana). Od 1441. do malo prije 1462. tu su desetinu uzivali Safneri, nasljednici Bistriékih.’ Car Friderik HabsburSki prodao je veé nakon dvije godine (1458) gospod- stvo Stefanu Prueschenku, koji se kasnije zvao i grof Harde&ki. Kao prijasnji, tako i kasniji gospodari bili su i Prueschenki vrlo bogati, Statenberg je bio tek jedno od njihovih gospodstava, a i oni su, kao i njihovi predi i nasljednici, taj dvorac posjedovali tek kratko vrijeme. Stefan je za svoje novo gospodstvo kupio 1460. od Leutolda Stubenberga, nasljednika Ptujskih, sela Laporje i ‘Vrhlogu s dvije treéine desetine od vina j Zita uokolo svoga dvorea i u Cres- njevatkoj Zupi — Creinjevec je vet jednom prije toga postao u posljednjih sto godina Statenberski — za 600 dukata, a 1464. kupio je jo8 uz tri seljatka feudna gospodarstva kod Lindeka, te krike feude” mjesto broj seljatkih gospodarstava Cerovee Zyrobecz 1 Brecljevo Breczel 15 Draganja_ Drosendorff 2 Zgornje Belo Ober Velach 4 Spodnje Belo Nider Velach 25 Lage Latschach 6 mlin Podplat Underm Plat Gabrnik Nider Gabrekh Gabrovee Gabrawecz JerSovec _Jelschowecz bey dem heiligen Krewcz Lotnec Laczendorft Dol im Tall Svino in der Swyn am Perg ob der Maut Stara vas Altendorf an der Traan Ljubetno Lubiczendorft Zgornje Ljubetno am Perg ob Lubiczendorft Litenca in der Lytschniez bey Altendorff Jelsevec Gelschabecz Lemberg zu Lemburg im Marktl kutica Beli potok im Weysenpach ob Lemburg dva_dijela Nova vas dazbine od vinograda Lote an der Tren Latschach dazbina od vinograda Kostrivnica zu Kastrewnicz dazbina od vinograda perenne erenena * Albert Muchar, Geschichte des Herzogthums Steiermark VII, 1864, 198; Joze Koropec, Srednjeveska gromberska gospostina, ZC XXIII, 1969, 275276. 7 Kréka fevdna knjiga, I 248 — prijepis dra Pavla Blaznika, Pirchegger, 135—136. (Franz) Ilwof, Sigmund von Prueschenk, MHVS XIII, 1864 (Ilwof), 192—193. 140Statenberg i seljatka buna Stefanov je nasljednik Sigmund 1467. pravio pritisak na studenitki samo- stan, a od 1473. nastupao je sa svojim bratom Henrikom kao suvlasnik toga gospodstva. Godine 1477. pao je Statenberg u ruke Turaka, a Henrik Prueschenk i njegov upravitelj Vilim morali su u tursko suzanjstvo. Nakon Sto su za njih platili 4000 dukata otkupnine, mogli su se 1483. vratiti, Vilim je bio upravitelj jo8 1489. Godine 1485. Prueschenki su dobili jo3 gospodstvo Grasslov toranj u Slovenskoj Bistrici sa svim posjedima i feudima pokrajinsko-kneZevskim salcburékim. Desetinu prediva oko Statenberga kao i na Grasslovim zemlji 3tima u to je vrijeme (1478, 1494.) uzimao u feud Vilim Turjagki, nasljednik Safnera’ Prava je riznica za povijest viastelinstva urbar koji su napisali 1490. Za njegovu osnovnu predodZbu neka sluzi ovo razvrstavanje. Seljatko gospodarstvo _ Miesto cijela pola ostalo porez obveza PSD. tak ovas bez nove. Makole dort Magsaw 3 kué. kabao 2 3 bei sand andre n 2mlina 40 «6 (do Glob.) Stranske Makole Ennhalb Magsaw no 4 slitno kao Makole 4 Petke Petschken 54 sligno kao Makole 2 Jelovec Geloblach 6 min 43 Globoko Globockhenn 7 2 o a7 3 3 6 4 Modraze Nysodras 6 sligno kao Globoko 1 Jelgevec 5 42 2 Jermanje am Jareneymo 1 sligno kao Jelovee Rosovec Rosnick 1 a 6 Na Fajsovem Am fews 3 zapustena zemlja D . Zager Sager 4 e p ” Na Roroverm Ror 2 2 2 a Dole Duel 3 2 mlina o 0 Vari8a vas Hanreichs- dort 5 mlin D a Matanje Mathesdort 7 stope ” e Novake Nobagken 8 2 Globoko 6 Radislav Radislawtsch 1 a Jelovec Sele Am sele 3 w S Stegene 1 mlin kréevina” 0 Krasno Crassing 10 pol: slitno kao Jelovec 3 mierice 3 pol: 45 * Albert Muchar, Geschichte des Herzogthums Steiermark VIII, 1867, 47; Albert Starzer, Die landesfurstlichen Lehen in Steiermark von 14211546, BKSGQ 32, 1902 (Starzer), 175—176; Rudolf E g ger, Die Reisetagebiicher des Paolo Santonino, 1947, 144, Pirchegger, 136, 146; Joze K oropec, Slovenjebistritki svet v XIV in XVI. stoljetju, Kronika XIII, 1965, 157, 162. 141Joze Koropec Seljatko gospodarstvo ——Seljatko_gospodarstvo_ pien. raz bez Miesto cijela pola ostalo porez obveza oves nove. Dedni vrh Dedemberg* 1 45 Stara vas 6 44 Liubetno 2 ruSevno Zgornje Ljubetno 1 yinograa lo Ligenca 1 2 kréevine 270 Zgornja Loinica Ober Lasinitz 3 kabao (do Vrhl.) “4 3 14s 1 Spodnja Loznica Nider Lasinitz 8 isto kao Zg Lot. 6 Hrastovec Crastowetz 2 mlin kuéica 486 6 Cresnjevac Ambt zu kucica Chersbach 33, miin 90 2 kréevine Vrhloga Obernaw 8 40 “ 38 38 6 2 Laporje Lapriach 10 122 Ptuj Pettaw 2 kué. kréevina 160 ‘Trnovee Ternobetz 4 kréevina 53 Spodnja Hajdina 80 ‘Nieder Kauding 2 240 Razvanje Raswei bey kotsch 2 320 Cerovee 1 62 2 mermik 2 (do Svina) Brecljevo 2 9 041 3 01 Draganja 2 e218 18 Zgornje Belo 7 isto kao Drag. Spodnje Belo 2 180 Lave 9 kréevina 32035 1 Potplat 1 mlin a2 1 Spodnji Gabrnik 1 240 Gabrnik 2 0 2 2 Jergovec 2 9 3 3 Lotnee 4 kréevina isto kao Jer’. Dot 4 120 svino 7 we 8 3 ‘Am Perg od oder Mautt 1 kréevina 240 Lemberg 4 400 Gabrovec 3 kuéica 120 Klet 230 * Jugozapadno od Ane 142Statenberg i seljatka buna Mijesto Seljatko gospodarstvo jela pola ostalo porez obveza pien, raz ovas bez nove. a Beli potok 2 kréevine Polzela Helnstain 2 7 kugiea 400 Brezen Zu pirch oder zw Pressha 6 krvevina do 380 Pusti laz Postulas 18 5 kugiea 170 kabala 6 kréevina (do Luk. v) Zgornja Bistrica Ober veistritz a1 181 Lukanja vas Wolch- kenstart 3 1 kuéiea 1905 75 Spodnja Polskava Nidern Pulzka 1 2mlina 28 = @et) 10 Kebelj Gibel 23 2 mlina 5 kugica 3 sirane kréevina 126 5 —skabala8 = M4 Vrhole Verchoblach 4 160 do 180 Prelo# Prelosach 4 rtevina 160 Poljfane Poltschach 10 4mlina 122 (eet) 2 2 kuélce (do Taz.) Mala vas Klaindort 4 isto kao Poljéane Ludetka vas Luchsen- dort u w 8 3 Lae Lasach 3 kréevina 153 3 Jerne} Sandt ‘Bartholomey 5 kevevina 240 Zupetja vas Sauken- dort 4 16 10 kabala_ 8 (ao Lovrenca) Lovrene Sandt 3 2 4 Larentzen Publ 5 10 vedr. moita Klapentz 2 80 240 Zgornji Bodrez Ober 32 mje. 22 ‘Wodras 3 (do Grob) Spodnji Bodreé Unnder 4 32 1815 ‘Wodras Pirch, 1 50 Mlate Mlatschach 13 38 3 Grobelno dort zu Grueb 111 32 8B 35 Sp, Jablane Gablarn Im 60 «BB abla 8 feld 5 4 4 kubice (@o Cirk) 2 mlina avor 143Joe Koropec Seljaéko_gospodarstvo Miesto Gijela pola ostalo porez obveza oe nové. Cirkovee Stauden zu 13 zapust. unnser Lieben fra zemlj wenn 12 3 posjeda mlin 20 6 4 zamak 3 posjeda 31 kuéica 3 sirane 82 zapust. zemljista 3 kréevine 22 mlina stupe 18 njiva 11 livada 394 20 vinograd Urbar je nastao u pisarnici na osnovu raznih starijih zapisa. Staromu alodijainom posjedu dodavao je u viasnistvo novodobivene zemlje, a jo3 vise pokrajinsko-knezevske, krike i salzburske feude. StatenberSkim vlasnicima viasnigki sastav njihovih gospodstava nije bio dovoljno jasan, veé se potelo i zaboravljati Sto je bilo alodijalno a Sto feudalno. Temeljna jezgra posjedo- vanja viastelinstva koje je imalo 400 podanitkih obitelji u 77 naselja nalazila se oko dvorca, Manje, zgusnute skupine bile su jo3 iu Jablanima, Smarju (in >Crain«), na Keblju i u Kotljama a neito sitnijih i drugdje. Vise od 60 podanitkih obitelji kod Kotlja bilo je po tom urbaru vezano za Statenberg. Ali istini za volju to nije bio StatenberSki posjed. Ali je potanji i zanimljiviji prikaz © tom kraju ugao u taj urbar samo zbog toga jer su Prueschenki i tu bili gospodari. Zbog toga izostavljam raspravu 0 tome u ovom okviru. Medu podanitkim jedinicama jako su previadavala cijela seljatka gospo- darstva. Polovitnih seljatkih gospodarstava i njima slitnih malih domova bila je tek devetina. Tek je iznimno tko imao u vlasnistvu vie od jednoga seljaékog gospodarstva; zapustenih zemljista bila je tek petnaestina svih po- sjeda, samo je u Jablanama bilo sasma drugatije. Najteza podavanja podanika bila su bez sumnje predaja Zitarica, ipak je time bila optereéena tek polovica obitelji. Zrno se mjerilo kablima (schaff, schaffl), »koplenicimac, éetvrtima (viertel), mjerama (mess) i mjericama. (massl). Osnovna ratunska mjera bila je bistri¢ka tetvrt i celjska Zetvrt i mjera, svaka po 118 litara. Kablovi su mjerili 40 litara, u Globokom i Jablanama po 30 litara, a u Gornjoj Loinici po 20 litara. »Koplenik« je mjerio 30 litara, a mjerica (merea) 7,5 litara. Obvez- na naplata (pravda) nije bila visoka i tako oni seljaci koji nisu davali Zitarica nisu bili teko optereéeni; od njih se najée3ée trazZila naplata u novcu u vrijed- nosti od 1 do 5 éetvrti jeéma. Od svih seljaékih posjeda uzimali su jo8 ponesto jaja, Zivadi, pogaga, prediva i sliéno; od veéine jo8 dodatno 130 litara jeéma. Svako seljatko gospodarstvo bilo je obavezno da odradi na godinu jo8 dva 144Statenberg i seljatka buna dana tlake i plati za tlaku po 120 novéita. Funta je vrijedila 240 novéiéa, odnosno 8 Silinga, a marka 160 novéi¢a. Cetvrt (118 litara) jeéma si kupio za 70 novéiéa, Od malih domova (domei) uzimali su manja novéana davanja (12— 24 novéiéa) a manja podavanja (pravde) u naturi. Zapuitena zemljiSta uzivala su raznovrsna olakSanja, zavisno od stupnja zapustenosti. Za mlinove valjalo je naplaéivati najvise 12 novéiéa, za siranu 180 sireva. Sela uz Dravinju morala su namiriti dvor dodatno sa 39 kola sijena. U Statenberskom gospodstvu bilo je vrlo mnogo izrazito malih vinograda. Leali su u prikladnim poloZajima na stisnutim povrsinama. Obradivali su i koristili ih sumontanisti (sogorniki) ili medaSi, Ijudi koji su zbog toga mora- li davati u dvor ne&to moita (most), »gorninu« (pristojbu za vinograd), koko, pogatu, lonac jeéma, novéié i sligno, Sumontanisti su bili veinom domaéi judi ili bli#i susjedi i podanici, dok su crkveni, plemi¢ki i gradski ljudi izabirali drugdje vinograde s boljim vinom. Mijesto montanisti vedra Kostrivnica 16 25 Lote 6 8 Stara vas 6 9 Lake 8 rt Polzela 9 20 Brezen 3 novac Kleée Kletzach 31 37 Prihova (Prichaw (k. 0. Hrastovec) 15 19 Gradi8. Gradischperg (k. 0. Deno) 9 12 Vrhole 19 18 Jasternik Jastroblach 18 18 ‘Vrbe Verbenperg (k. 0. Dezno) 20 23 Schlaustein 5 5 Jelovec 18 18 Matanje 13 rT Zager 4 5 Vari8ka vas 3 7 Dol 6 9 Pradinck 3 3 Pusti laz 5 novac Sodrez Swodras 6 4 Puhel 3 3 ‘Lovrenc 16 u noveu po 8 nové. Poljéane 35 47 Grobelno Krayn un 13 Cirkovee 1 u noveu 264 328 25 novac Sladki breg jedna i pd batva 10* 145Jo¥e Koropec Vedro je mjerilo blizu 19 litara, samo u Polzeli 13 litara, a batva 1050 litara, »Gorninue na Slatkom bregu imali su u najmu gospodari gromberskog dvorca. Dominikalni vinogradi dvorca donosili su na godinu 11 bagava vina. StatenberSki dvor primao je i razlititu desetinu. Na raéun desetine od prosa sakupilo se i preko 40 éetvrti prosa iz krajeva Drumlaino (Dormlas), Farovea (an der Pfaffin), Makola, LoZnice, Jelovac, Matanja, Jermanja, Fajsovega, Dola, Rosovca, Varige vasi, Le8ja, Glivna, DeZna, obaju Bodreza, Zagera i Rorova po 30 ili 60 litara po obitelji. Kod Lemberga je uzivao Statenberg u Novoj vesi na raéun dviju treéina desetine od sedam kuéa po 30 litara prosa i po 23 novéiéa od svake kuée. U CreSnjevskoj Zupi napunili su dvjema tre¢inama vinske desetine %etiri batve, a jednakim udjelom Zitne desetine 30 etvrti. Na Slatkom bregu napunilo je pola vinske desetine tri baéve, drugu polovicu su dobivali gromber8ki Klehi. Za desetinu datu u najam kod Keblja primili su u dvorcu ugarski dukat. Sredinom 16. stoljeéa jo8 su ubirali dvije treéine Zitne desetine kod Lovrenca. Od ribolova kod CreSnjevca ratunali su 1490. u dvoru na 6 posuda riba, 1000 rakova i 360 novéiéa; kod Laporja 6 posuda riba, 600 rakova i 70 novéiéa; kod Sp. Jablana 10 posuda riba, 600 rakova i 70 novéiéa; po Lo%nici u duzini jedne milje dohodak 12 ugarskih dukata; po Dravinji isto tako u duzZini jedne milje ulov za 8 ugarskih dukata; od dva velika ribnjaka na Dugoj gori (Dolgi gori) riba za 24 funte, na dohodak od ribolova na Oplotnici kod Keblja nisu ni raéunali. Lov na rakove bio je vrlo uobitajen. Sveukupno trebalo bi da se skupi u dvorcu slijedeéi prihod: oko 286 funti, 7 batava vinske desetine, 11 baéava »gorninec, 11 batava prinosa u dominikal- nim vinogradima, 386 %etvrti pSenice, 124 %etvrti raZi, 681 %etvrt jetma, 35 éetvrti prosa, dvije i po éetvrti boba, nesto prekrupe, 3 janjeta, 6 kozliéa, 5 zeteva, 715 kopuna, 683 kokosiju, 118 vecih sireva, 322 manja sira od sirana, 247,5 grumena prediva, 425 pogata, 3310 jaja, 99 kola sijena, 230 kolaca te od oba ribnjaka 24 funte. U trgovatkom prometu bila je baéva vina ocijenjena 10 ugarskih dukata, getvrt pienice 1 ugarski dukat a Getvrt jetma 70 novéiéa. Istini za volju prihodi su se smanjili za 80 funti zbog turskih i ugarskih pusto- Senja. Prihodi od majura novih dominikalnih vinograda nasuprot dvorcu, od Suma, painjaka na Keblju i od sudstva nisu bili utvrdeni. Naglasili su u urbaru da su sadainji viasnici i njihov otac ugradili u posve obnovijene zgrade 6000 funti. Podanici su, osim rijetkih iznimaka, u gospodarstvu na Keblju bili Sloven- ci. O tome svjedo%e imena i prvi nadimci. Medu previadavajuéim kréanskim imenima, zapisanima éesto u slovenskom obliku (na primjer Jarne, Juri, Janso, Marinko), nalazimo i izrazito narodna kao: Borut, Bravit, Brate, Bratec, Bratina, Cerne, Cernogoj, Ceruba, Drusan, Gelen, Lube, Majcen, Sinko, Sune, Svetovan. U prezimenima nalazimo éesto njihov poéetni oblik, na primjer: Jori Jana sin, Gregorié, Gregor pri potoku, Jakob Meznar, Juri Krajnc, Hudi Juri, kao veé i prava prezimena, npr. Gregor Oblak, Gregor Zdravje, Majcen Kotnik. Medu domaée dolazili su i prvi doseljenici, tako Kebeljéan i Krajnc u Makole, Ke- beljéan na Vrhlogo, Unger u CreSnjevec, Pemerl i poneki Nijemac na Kebelj, Turk na Vrhole, Turk i Metlikar u Sp. Jablane, Grabat ka Lovrencu. Svuda su s podanicima Zivjeli i njihovi »zupanic, seoske starjeSine. Starjekinstvo nije bilo dodivotno, uz predainjeg starjeSinu Zivio je njegov nasljednik. Dobre 146Statenberg i seljatka buna starjeSine dobivale su prezime »Zupane, no susjedi su vet i tada pokojega zvali Kralj i Papez (Papa). Prema potetnim prezimenima mozemo s pravom zakljutivati da su se seljaci bavili i drugim radovima i zanatom, tako: Suster — postolar: Makole, Stranske Makole, Jelovec, Globoko, Jelsevec, Na Fajsovem, Matanje, Novake, Vrhloga, Preloz, LuSetka vas, Zupetja vas, Krasno, Modraie, Studenice, Rosovec; ‘Veber — tkalac: Brezen, JelSevec, Jerovec, Makole, Petke, Preloz, Zager, Studenice; Snajder — kroja’: Novake, Preloze, Na Rorovem, Studenice; Hafner — lonéar: Globoko, Zgornje Belo; Kolar — Wagner: Novake, Pusti laz; Smid — kovat: Sp. Jablane, Makole; Cimerman — tesar: Jelovec; Pinter — baévar: Mlaée; Vahter — strazar: Vari’a vas. Konaéno taj je urbar jo3 i prvi izvor za neke krajeve i imena ledina: Farovee (Pfafin), Kotno (Kotschen) kod Poljaéana, Laporska gora (Perg), Pekel (Halin), Podbot (Patschendorf), Stari log (Lacken) pri Vrhlogi i Strmec (Ster- metz) pri Ljubetnem? Sigmund Prueschenk 1493. najprije je obnovio nekadagnje Graslove sale~ burike feude (5 seljatkih gospodarstava kod Lovrenca i 4 u Zupeéjoj vasi), na to je jo iste godine predao StatenberSko vlastelinstvo viadaru, ali ga je veé slijedeée godine, u zajednici sa bratom, otkupio za 10.000 funti. Tom prilikom prvi se put spominje da je vlastelinstvo vriilo zaStitu nad studeni¢kim samo- stanom. Godine 1502. bio je Sigmund veé mrtav. Jedini vlasnik dvorca postao je Henrik koji je vet iste godine prodao gospodstvo s taborom u Sp. Jablanama, ali bez prava na zaititu studeniékom samostanu Janezu TurjaSkemu za 16.200 funti. Janez, koji s podanicima vjerojatno nije imao poteSkoéa, spojio je s gos- podstvom staru feudalnu desetinu prediva. Godine 1524. preuzeo je joS i neka- daSnje Safnerove pokrajinsko-kneZevske feude u Lukanja Vasi, Pustom Lazu, Spodnja Polskavi i na Slatkom bregu, koji su veé 1485. vezani uz Statenberg ali s vrlo nesretnom formulacijom, kao da prima u feud i dvorac s cjelokupnim vlastelinstvom. Na Slatkom bregu bilo je tada 37 sumontanista koji su dali na godinu 30 vedara »gorninee (pristojbe za vinograd). Odmah potom (1529) su oca Janeza naslijedili sinovi Volk Engelbert i Jurij. U rujnu 1532. bila je na Statenbergu protuturska promatraénica. Nazotnost Turaka u zemlji iskori- stili su seljaci i napadali gospodu, a viastelinstvo su opljatkali i Turci. Na osnovi toga su TurjaSki postigli privremeno sniZenje statenberSke poreske osnovice za 140 funti. Godine 1540. veé je Volk Engelbert nastupao sam.!° * Urbar za gospostvo Statenberg, 1490, Austrijski driavni arhiv wu Betu; Robert Baravalle, Zur Geschichte der steierischen Masse I, ZHVS XXIX, 1935, 80, 3 Dezelnoknezji fevdni akti, Statenberg, Stajerski deZelni arhiv v Gradcu (Sda); Deielne davéne knjige, Turjaski 116, 155, 193, Sda; Die Auersperge in der Steier- mark, Grazer Zeitung’ 1861, 58, 239,’ Tlwof, 193; Arthur Steinwenter, Suleiman IL vor Marburg 1532, Jahresbericht des k. k. Staats-Gumnasiums in Marburg, 1887, 26; Starzer, 176; Unterstelermark, 135, 136. 147Joze Koropec Zahvalna je dopuna urbaru iz 1490. imovinsko vrednovanje 1542., koje treba ukazati na novu poresku osnovicu. (Vidi tabelu). Obitelji Nekretnine 3 svine 3 sia 2 Miesto (cijena u funtama) 3 2 stoka & 8 10 “15 —20"“25'25—£ os 0 wf “53 8 ‘Urad Makole 22 2 8 8 22 19 7 132 76 02 Petke 9 1 4 38 1 8 4 32 68 3 9 Jelovee 5 2 1 1 1 1 8 11 6 22 2 Globoko 9 2 5 1 1 1% 5 4 45 1 3 ‘Modraze 6 204 1% 3 21 78 32 28 Jermanje (s.z.0d Ane) 3 24 9 2 1 6 41 16 Na Fajsovem (ez od Ane) 4 1 2 1 1 2 2 58 27 61 Zager (s.1. od Ane) 5 3 1 1 1 1 31 88 24 36 ‘Na Rorovem (iz. od Ane) 2 1 1 1% 1 1 54 21 13 Dole (jz od Ane) 3 1 we 1 2 6 4 45 ‘Variga vas 6 1 3 2 % 3 21 62 20 119 Matanje 71 2 2 2 1% 6 1 39 82 43 Radislav ( od Ane) 9 205 220 2 52 95 28 9% Novake 8 103 4 1% 3 5 2 61 21 18 Krasno 10 4 6 u2 4 4 44 42 29 Hrastovee 2 14 5 2 8 3 37 Stara vas 7 2 2 1 1 4 21 78 11 13 ‘Ljubeéno 4.141 no4 42 Zg. Ljubetno 2 14 1 1 201 4 Zg. Lotnica 3 201 “38 47 Sp. Lotnica 8 1 3 3 119 3 41 76 2 7 Pusti Laz wo 1 1 1 1 23 0 2 8 6 1 7 Zs. Bistrica 4 1 1 2 4 3 1 88 1 2 ‘Lukanja vas 1 2 1 3 1% 2 5 68 11 18 Sladki breg 1 a 1 6 1 10 Sp. Polskava 1 1 8 1 8 Cresnjevee 32 nom 5 2 13215 1 BL Vrhloga u 6 4 1 ul 8 2. 38 Laporje 2 397 2 W417 5 1 4 Sp. Jablane 10 14 4 1 626 2 4 Sikole 2 2 2 2 65 148Statenberg i seljatka buna | Obitelji Nekretnine 3 Svinje 3 sita 2 Miesto (cijena u funtama) @ @ stoka # $1015 20 25 5 § 0-510 10-£ —s5— 8 Ptuj 2 2 152 - Razvanje 2 2 9 2 65 Cirkovee 16 1 3 39 42 8 6 39 36 7 Zupevja vas 4 1 21 23 4 32 Lovrene 71 381 2 123 4 23 Gorice 8 38 no o5 1 4 Klapnitz 3 1 “uw 3 33 Trnovee 4 2 1 1 3 2 2° ~«=8 Cerovee 1 1 1 1 3 Brecljevo 2 2 1 1 2 Draganja 2 1a m2 4 Zg. Belo 5 13 1 ou 4 1 44 Sp. Belo 2 1 1 Ww 2 4 Lage 6 23 1 7 5 1 4 Podplat 1 1 18 1 74 2 Gabrnik 3 3 Bl 1 1 38 Gabrovec 3 1 2 uli 1 38 Rain 2 2 m2 3 Bodrisna vas - Wodras 2 toa wo ora 5 1 3 Jergovee 3 3 M2 1 5B Lotnee 2 2 wi 1 15 Dol 2 2 wo 3 Svino 5 2 2 1 1 4 1 44 1 6 Maut 1 41 Kebelj 28 6 10 6 6 186 19 21 29 1019 257 ‘Vrhole 4 2 2 mi2 1 43 1 4 Preloz 3 201 “oot 141 69 Brezen 4 2 2 we 2 2 5 23 3 Polzela 71 1 2 3 3 4 21 2 16 Poljéane w 1 1 3 2 8 191 5 31 51 35 49 Mala vas 4 3 62 2 1501 2 LuSetka vas u 6 5 5 9 2 45 3 12 Laie 3 201 w 2 1 43 Jernej a1 1 2 pw 8 1 45 2 5 Zg. Bodrez 4 1 1 2 ww 1 21 838 1 2 Sp. Bodrez 3 201 42 1 201 2 Mlaée 2 1 5 5 1% 9 3 54 1 3 Grobelno 10 2 7 1 182 3 5 41 1 4 417 8 73 154 117 4421 1541220 13917 4,8 8586 1155, Bezemljagi B 71 53 34 149Joke Koropec aa : E Urad Makole 22 1 15 6 6 5 16 6 14 2 13 Petke 9 8 1 6 3 12 7 2 41 Jelovec 5 1 3 1 3 3 3 1 1 5 Globoko 9 8 1 7 1 9 7 2 45 Modraze 6 4°92 3 3 9 2 4 55 Jermanje 3021 2 1 2 2 1 6 Zager 5 5 2 2 2 3 62 Na Rorovem 2 1 1 2 2 1 1 10,5 Dole 3 1 2 2 2 1 2 33 Matanje 7 7 2 2 5 2 47 Radislav 9 7 2 4 2 8 3 5 1 68 Novake 8 6 2 6 1 8 3 5 61 Hrastovec 2 1 1 1 1 3 1 1 8 Stara vas 7 6 1 5 2 9 3 3 1 63 Ljubetno 4 1 3 3 6 3 1 42 Zg. Ljubetno 2 2 1 2 1 1 55 Zg. Loznica 3 3 1 1 3 3 47 Sp. Lognica 8 1 5 2 4 3 10 6 1 52 Pusti laz 10 5 5 4 4 1 15 2 6 2 83 Zg. Bistrica 4 1 3 4 4 2 2 5,2 Lukanja vas 3 4 1 2 2 iL 2 2 3 86 Sladki breg 1 1 1 7 Sp. Polskava 1 1 1 1 4 Cre’njevec 320 ¢2 19 12 40 12 18 2 66 Vrhloga iL 3 6 2 5 1 7 8 3 48 Laporje 12 2 7 3 6 16 1 5 2 56 Sp. Jablane 10 1 7 4 1 4 1 5 2 2 63 Sikole 2 2 2 4 2 8 Ptuj 2 1 1 1 42 Razvanje 2 1 1 2 1 1 55 150Statenberg i seljatka buna = 3 , 8 g Miesto 2g 2 SM Bg Ss FS 3.8 z é Cirkovee 16 1 8 7 5 4 4 25 1 5 6 4 8,2 Zupeéja vas 4 2 2 3 1 5 1 3 7 Lovrenc 7 2 4 1 1 1 3 2 3 2 4,3 Gorice 6 2 4 3 3 4 2 45 Klapnitz 3 1 2 1 1 3 1 1 1 17 Cerovec 1 1 1 4 Brecljevo 2 2 1 1 2 45 Dregenja ta 4 23 A Zg. Belo 5 3 4 4 2 2 1 94 Sp. Belo 2 2 1 1 2 4 Lage 6 4 2 4 1 7 3 3 8 Podplat 1 1 1 1 1 10 Gabrnik 3 2 1 1 1 1 2 6,3 Gabrovec 3 1 2 1 1 1 2 4,3 Rain 2 1 1 1 1 1,5 Bodrigna vas 2 1 1 2 2 1 1 55 JerSovec 3 1 1 1 1 1 2 1 63 Loénec 2 2 1 1 1 1 6 Dol 2 2 2 2 1 1 15 Svino 5 4 1 1 2 2 2 1 7 ‘Maut 1 1 1 5 Kebelj 2 1 2 6 14120 2 62 Vrhole 4 3 1 3 21 5 2 2 63 Preloz 3 2 1 3 3 2 1 4,7 Brezen 4 4 1 1 1 3 68 Polzela 7 1 5 1 4 1 6 1 4 2 46 Poljéane 10 1 4 5 3 3 3 18 4 4 2 88 ‘Mala vas 4 2 2 2 2 1 1 23 LuSetka vas. i 1 7 3 4 3 3 19 1 8 2 3,5 Lage 3 3 1 2 5 2 1 4,7 Jernej 4 4 3 3 3 1 5,3 Zg, Bodrez 4 3 1 2 21 4 1 2 1 78 Sp. Bodrez 3 1 1 1 1 1 1 1 1 4 Mlate 12 8 4 3 4 2 17 5 7 59 Grobelno 10 6 4 3 2 4 19 3 6 1 6,7 417 31 285 101 163 91 22 411 13 199 170 35 6 Bezemljasi cy 151Joze Koropec U gospodstvu je bilo ne8to manje obitelji nego 1490, samo 417. Zbog ratnih strahota izmedu 1490. i 1532. stanovni8tvo se dobrano prorijedilo, pa se gubici nisu mogli joS posvema nadoknaditi. Pogotovu u Pusti Laz se nisu mogli namamiti novi judi. Turjaski je inate rado naseljavao doiljake na vla- stelinstvo, tako Kranjca u Petke, Sp. Loznicu, Ptuj i Polzelu; Hotevara k Lo- vrencu, Bezjaka u Pusti Laz, 10 Hrvata u Cregnjevec, 6 u Cirkovce i 1 u Vrhlogu. U poimeniénom popisu nije spomenuto nekoliko manjih naseobina; njihove obitelji su popisali zajedno sa susjednim krajevima. Vlastelinstvo nije u Hajdini imalo vi8e obitelji, ali zato je bilo novih u Sikolama. U Kuéercima je bilo samo 7% stanovnika, velikoseljaékoga 24%, a ostalo su bila srednja seljaéka doma- énstva. Na svaku je petu obitelj otpadao po jedan bezemlja’ — sluga ili sluSki- nja. Nekoliko je bezemlja’a imalo i svoju obitelj koji su Zivjeli kao stanari na kakvu seljatkom gospodarstvu ili su bili najamna snaga u vinogradima ili u kakvoj kolibi kojoj je bio vlasnik seljak. Cesto su neki bezemljaii bili zana- tlije ili neSto sligno: 1 kolar, 2 kovaéa (u Mlatama), 2 tesara, 3 svirata, 3 kro- java, 4 postolara. Ali uz bezemljaSe-zanatlije nalazimo i drugih novih obrtnika u unutrainjosti, najée3ée medu inkvilinima: Cimermann: Novake, Kolar: Sp. LoZnica Ledrer-usnjar: Makole Pinter: Novake Suster: Laporje FlajSaker-mesar: Jelovec, Mlaée Smid: Laporje, Poljéane Veber: Cirkovce, Globoko, Hrastovec, Klete, Laie, Vrhloga Hafner: Makole, Mlage, Ljube’no, Petko, Sp. LoZnica, Stara vas, Vrhloga Snajder: Cregnjevec, JerSovec, Krasno, Makole, Poljéane, Pusti laz, Variga vas. S iznimkom kebeljsko-pohorskog Ziteljstva Statenberski podanici posvuda su rado uzgajali konje, osobito uz prometne putove u Poljtanama, LuSetkoj vasi i Grobelnom, Gotovo sve podanitke obitelji bavile su se govedarstvom. Prosje no izratunato, na jednu obitelj dolazilo je 6 glava, vrlo niski prosjek u Maloj Vasi (2,3), Peri§oj Vasi (3,3) i LuSetkoj Vasi (3,5). Izratunat prosjek svinja samo je 4,8, a sitnu stoku, vie koze nego ovce, uzgajala je tek Sestina podani kih obitelji, veéina priblizno oko 7 glava, mnogo vise oko dvorca i na Keblju, w zadnjega vise ovce, Broj montanistitkih vinograda izmedu 1490. i 1542. poveéao se. U Polj- éanama pojavilo se 20 novih montanista, na Slatkom bregu 18, u Grobelnom 10, Jasterniku 9, Matanju 6, a sasma novih u Laporju 9. Oko 20 vinograda popis navodi kao sastavni dio domaéinstva, te ih ne ukljutuje u montanisti¢ki popis. Uz te vinograde nalazile su se veoma éesto klijeti i njivice. Imovina podanika dala je 202 imovinske funte poreske osnovice (nepokret- na 109, stoka 93), montanistitki vinogradi 75 funti, dvorac 10, majur 1, dvor u Jablanima 0,5, ribnjaci 2, sume 1, pokrajinsko sudstvo i lov 1, te dominikalni 152Statenberg i seljatka buna g Cijena u funtama za vinograde 3 & —5 —10 —15 —20 —25 —30 —35 —40 15 3 5 a Poljéane 5 8 iW 18 13 8 4 2 Grobelno—Bodrez 27 «1 «Ml 9 2k 12 Vrhole 19 2 9 7 1 15 Vrholje - Verhowlach unter Gibl 7 4.38 u Laporje 9 2 4 8 8 Gradiste 9 2 6 41 2 Jasternik a7 2 7 8 6 2 1 2 u Klete a 1 2 Prihova wo 1 4 4 2 10 Sladki breg 5 2 TOT 1 o4 10 Lovrene 7 4 1 8 7 ‘Verbena 2 3 2 3 8 1 10 Slaus 4 1 2 1 19 Jelovee 202 2 8 38 4 1 1 1 15 ViniSe Weinberg G. v. od Ane) 7 7 2 Varisa vas 3 3 1 Dole 9 6 1 Matanje 9 3 9 5 2 10 Kostrivnica — Catia vas 3 1 4 1 9 Gabrnik—Drevenik 14 3 2 5 2 Lage 5 4 1 4 Svetnica 6 1 38 2 10 Polzela 3 2 1 11 Brezen 3 1 2 6 Sodrez 9 58 9 403 69 144 106 61 12 5 #3 2 1 vinogradi 1,2 imovinske funte. Dodamo li tome jo8 i éetvrt prve poreske osno- vice iz godine 1495, dobivamo cjelokupnu novu poresku osnovicu. Imovinska funta bila je u dominikalnim vinogradima stotinka, kod podanitke stoke 1,4, a kod ostaloga Sestdesetinka (1,7) funte od procjene, a ta je bila zbog sluzbene niske tarifne procjene mnogo ispod funte ili forinte. Kako su se u Stajerskoj protivili nanovo izraéunatim poreskim osnovica- ma, prihvatilo se ponovo tog posla ali s drugog ishodista. U Statenbergu su nagovijestili u skladu s novim odlukama 1544. slijedeée dohotke: oko 300 forinti, 40 forinti za desetinu, 9 forinti za »gorninuc, 150 forinti od dominikalnih vino- grada, 7 forinti od 2 ribnjaka, 798 mjerica (mjerica je imala oko 40 litara) pSenice, 253 rai, 198 prosa, 1891 jeéma, 10 heljde, 9 boba i polovicu mjerice 153Joze Koropec prekrupe, 687 kopuna, 594 kokoSi, 2871 jaje, 38 dasaka, 300 pogaéa, 53 voza sijena, 200 kolaca, 12 funti sireva, 1 oveu, 2 janjadi, 1 kozliéa, 203 grumena @ grumena su teZila 1 funtu = oko pola kilograma) prediva, 460 vedara gornin- skog mosta, 40 mjerica gorninskog ovsa, 33 gorninske koko%i, 23 gorninska kopuna, 24 gorninske pogate, 180 mjerica desetinske pSenice, 130 razi i 30 mijerica desetinskoga ovsa kao joS i 210 vedara desetinskog vina. ZapaZamo znatno prelijevanje sitnih naturalnih davanja u novéana i pomaknuée pienice ‘u veGe obaveze u razi i prosu, veéu obavezu u sijenu i prvu pojavu heljde.t Uz sliéne novosti razabiremo u urbaru koji je nastao 1545, i iz sliénog urbara mladeg 10 godina jo8 vise (podatak o urbaru 1575. je pogreSan), iako prvi od ta dva urbara nije zahvatio montanistiéke vinograde, Turjaki su u prvoj poloviei 16. st. poveéavali u dvorcu i jablanskom majuru dominikalni posjed najvise na ratun najblizih podanika. Podanici su kréenjem stvarali kréevine 4 zbog njih su morali u dvorac dati novéana davanja. Rigolanjem su na veliko stvarali male vinograde. Godine 1555. bilo ih je veé vie od 500 iako su napustali vinograde u Polzeli i Vitanju i prodali vinograde kod Ptuja. Novi vinogradi su najée8ée nastajali u Jeloveu, na Slatkom bregu, u Poljéanama, kod Gaber- nika i Jasternika. Narastao je i broj dominikalnih vinograda, i to na devet: 3 kod Slovenske Bistrice, 1 u Kovatoj Vasi, 2 na Jasterniku, 1 u Poljéanama, 1 kod dvorea, 1 kod majura, Jo§ su se uvijek javijali ljudi s obrtni¢kim prezi- menima u novim krajevima: Hafner: Poljéane, Ledrer: Novake, Cimerman: Petke, Poljéane, Smid: Koéno, Vrhole, Veber: Cre8njevec, Koéno, Spodnji Bodrez, Suster: Ljubetno, Mala vas, Pusti laz, Sp. LoZnica, Snajder: Jelovec, Laporje, Ljubetno, LuSetka vas, Mlate, Zg. Bistrica. Po prvi put doznajemo 1545. i za mlinove u JelSeveu, Novaku i Radislaveu te za krosne u Sdegnom. U Novakima i Spodnjoj LoZnici odrvali su se podavanju u Zitu. StarjeSine ‘su uZivale seljatka gospodarstva kao nagradu za sluzbovanje. Hrvati su se nase- Ijivali u Pustoj Lazi, u Sp. Jablanama se pojavio Ciganin, kod Grobelna je nas- tao zaselak ZavrSje (Gupf). Na Keblju je zapilila pila. Za dva ugarska zlatnika trebalo je odbrojiti 3 forinte. Tako isto u oba urbara spominju se voénjaci u Polzeli i Poljéanama, Sto oznatuje jedini trag voéa u cijeloj statenberSkoj proglosti do kraja 16. stoljeéa. Sredinom 16. stoljeéa mlio je za dvorac zidani mlin u Makolama. Majura su bila éetiri: kod dvorca, u Radislavu, u Poljtanama i Sp. Jablanama, domi- nikalnih livada bilo je jedanaest: kod dvorca, u Jeloveu uz cestu, u Segi, Makolama uz Dravinju, Lukanjoj Vasi i po tri kod Lovrenca i na Keblju, a Suma osam: na Botu, kod Cre’njevca, Laporju, kod LoZnice, Ponevnika, kod Jablana u Rogatcu i na Pohorju. Ljudi iz dvorca smjeli su ribariti u dva mala ribnjaka kraj dvorca i jo8 u spomenutim vodama; loviti su smjeli po cijelom Statenberskom kraju. Na dvorcu se sudilo samo podanicima i jo8 ljudima iz i Tmovinske procjene 1542 i 1544, III/19, Sda. 154Statenberg i seljatka buna Cadramske vasi (Cadermle). Prema starom obigaju bilo je jo3 tlaka u radu po dva dana za obitelj, a od druge tlake primao je dvorac 90 forinti. Turjaski su do sredine 16. vijeka svojatali pravo zaitite nad studenigkim samostanom i na raéun toga trazili od svake samostanske podanitke obitelji po 2 kabla jetma i dva novéiéa. Kod Lovrenca su za Statenbersko gospodstvo dokupili od %etiri podanika od Zupnika, prodali djeliée u Razvanju, Spodnjoj Polskavi i Dolu, 1550. posjeda s druge strane Drave i 1553. dva pokrajinsko- -kneZevska feudna posjeda pod Slatkim bregom.'* Godine 1556. prodao je Volk Engelbert Turja3ki vlastelinstvo Statenberg (blizu 576 imovinskih funta) tridesetgodisnjem ugarskom velikaSu Francu Tahiju za 25.000 forinti. Kupac je djelomiéno ostao duzan novac a djelomiéno ga je pozajmio, i to od velika’a Luke Sekelja 5000 forinti, a od Pavla Bohorita, imutnog gradanina sa Ptujske gore, 400 ugarskih zlatnika (700 forinti) kojemu je prevarom obeéao konja.'* Franjo Tahi vukao je podrijetlo iz ugarske velikaske obitelji (kraj Tahi s. 2. od Budima) koja je stekla posjede i u Slavoniji veé u drugoj polovici 15. stoljeéa. Njegov otac Ivan Tahi, »bio je protiv volje slavonskog plemstva u godinama 1524—1525, tak hrvatsko-slavonsko-dalmatinski bane. Godine 1528. prodao je u zajednici s Bernardom Frankopanom u Veneciji éak 4000 volova. Bilo mu je 10 godina kada mu je umro otac. Odgojen je u vojnitkoj sluzbi, najvige u borbama protiv Turaka. Veé rano je postao zapovjednik Sigeta, zatim Kanife, bio je »vladarev savjetnike i »majstor carskih konjugara u Ugarskoj«. Zbog vojnih zasluga imao je jak oslonac na habsburSkom dvoru te se povezao s najuglednijim velikaSkim obiteljima u Hrvatskoj. Po svojoj Zeni Jeleni Zrinjskoj veé je vrlo mlad postao Surjak Nikole Zrinjskoga. Jelena je Tahiju donijela u miraz bogato viastelinstvo BoZjakovinu, istotno od Zagreba, a njegov je bio i Otok u Medimurju.* Franjo Tahi uskoro se pokazao na Statenbergu i u susjedstvu najkruéim gospodarom i losim susjedom. Veé u svibnju 1557. prispjela je u Grac obavijest da medu nemirnim podanicima na Tahijevu gospodstvu vrije.* Slovensko-bis- trigkom viastelinstvu oduzeo je painjak u Lukanjoj Vasi. Gospodar toga posjeda dopu8tao je bio jo za vrijeme Volka Engelberta TuraSkog StatenberSkim Cre8- njevéanima da iskrée njegovu Sumu u Lukanjoj Vasi, da iz toga uéine ogradeni painjak te da ga udivaju uz odgovarajuéu odstetu.* Godine 1558. (10. rujna) uputio je nekadainji veleposjednik Matev% Pijanec iz Makola molbu vladaru. U njoj se Sita, da Tahi »na¥ siromaini seljatki puk tako priteZe, zatvara i nasilno oduzima imovinu, da sam morao otiéi i ostaviti sve. Sa Zenom i malom djecom otiao sam na posjed u VideZ na konji8ko vlastelinstvo, gdje veé neko 4% Urbar za gospodstvo Statenberg 1555, Stvarni odjel 104, Sda. Imovinska knjiga I, 146, Sda. Zemaljsko-knezevski feudalni akti, Statenberg, Sda. 8 Zemaljsko poreske knjige, Tahi, Sda. Gradivo za Statenberski ustanak stvarni odio 63 (Gradivo), 363, 388, Sda, Anton Kaspret, Tiranstvo graiéaka Frana Taha in njegovega sina Gabriela, CZN 6, 1909 (Kaspret), 73, 74. Bogo Grafenauer, Kme- &ki upori na Slovenskem, 1962 (Grafenauer), 203—204. 1 Gradivo staleskog arhiva, 281/891, Dravni arhiv Slovenije u Liubljani (DaS); Grafenauer, 203-204, 207. 4% Grafenauer, Kmetki upori, 382, Sda. 1 Gradivo, 239244; Kaspret, 74. 155Joe Koropec vrijeme Zivime.” Obrtnik Stefan Sivak iz Ljubeénoga, kolar Miha Brumec, kovaé Urban i Klavi Kopriva iz Makola morali su za njega obavljati besplatno razne poslove."* Sliéna sudbina prijetila je Mokri¢anima uz hrvatsku granicu. Ljeti 1558. kupio je Tahi polovicu mokritkoga gospodstva. Drugu polovicu Mo- krica kupio je na jesen iste godine Luka Sekelji, ali ju je nakon vise od godine dana prodao Ambrozu Gregorijancu. Ovaj je ljeti 1560. otkupio jo3 i Tahijevu polovicu. Mokriganima je odlanulo.'* U meduvremenu Tahi je veé i drugdje kuSao sreéu. S jednom od svojih Setiriju joS neudatih kéeri kuSao je »zbog krS¢anske gorljivosti« potkopati novu studeniéku predstojnicu te se tako domoti ‘veoma unosna studeniékoga samostanskog gospodstva. Ogovarao je predstojnicu kod samog cara, ali bezuspje8no, u isto vrijeme mu je obeéavao beskamatni zajam od 5000 forinti ukoliko bi mu pomogao u toj stvari.® Veé poznati Klavi Kopriva morao je 1562. iéi u vojnitku sluzbu sa dva svoja konja za mnogo godina, te se uz to morao i sam uzdrzavati.™! Godine 1564. doznali su podanici da je Tahi kupio protupravno polovicu susedgradsko-stubitkog vlastelinstva. Kao gospodar Susedgrada uzeo je zajam od 100 talira u slovensko-bistriékog gradanina i 19 forinti u podanika Gregora Kragiéa u Makolama. Potetkom 1565. godine potele su iz Hrvatske u Stajersku stizati ugodne novosti koje su podanici s radoS¢u prislu8kivali. Suvlasnici Susedgrada uz pomoé Ambroza Gregorijanca i podanika u sijetnju prisvojili su Tahijevu polovicu i prognali njegovu Zenu Jelenu s djecom bosu po snijegu za vrijeme dok se Tahi zadrzavao u Bratislavi. Kada su u srpnju Tahi i njegov sin Gabrijel sa svojim pristaSama opsjedali Susedgrad, Ambroz Gregorijanec je s pomoéu svojih seljaka, kojih je bilo oko 3000, porazio napadaée. Ali vladar je pruzio zastitu Tahiju i taj se opet ugnijezdio na susedgradsko-stubitkom gospodstvu. Od tog vremena bili su StatenberSki i susedgradsko-stubitki poda- nici braéa u muci. Katarina iz Susedgrada morala je i¢i za sluzavku u Staten- berg bez nade na redovito primanje plaée. Lovrene Kopriva iz Makola morao je 1566. iéi za tri mjeseca u KaniZu da sluzi vojsku i to s viastitim konjem.? Dr Janez Steinmiiller primio je te godine nalog da zapotne sudski proces protiv Tahija zbog nasilja nad susjednim studeni¢kim podanicima. Protupravno je Tahi svojatao i ribolovna prava u Zgornjoj Oplotnici na Stetu Zivkoga samo- stana.*? Kada je u srpnju 1567. komisija vladareva sasluavala 508 svjedoka u Hr- vatskoj u istrazi protiv Tahija te sastavila pave Sest i po metara dugi zapisnik, bili su razoéarani i StatenberSki podanici jer se Tahiju unatoé svemu tomu nije nigta desilo. S novim nadama pratili su bunu susedgradskih i napose stubiékih podanika u vremenu izmedu kolovoza 1567. i sijetnja 1568. Tahi je s dopuStenjem zagrebatkih erkvenih viasti trazio od njih mnogo poveéanu crkvenu desetinu. U sijeénju 1568. pozvao je svoje strijelce i sluzbenike iz # Meillerevi akti, XX-0-2, Sda. 38 Gradivo, 529a, 550, 560, 567—568, Sda. ” Falk Gagern, Mokric, 1962, 80, 216. ® Stajerska gospodstva, S 50, Austrijski dréavni arhiv u Beéu. 2 Gradivo 567—568, Sda ® Gradivo, 550, 560, 572, Sda; Pokrajinsko pravo, 1285/3, Sda; Josip Adaméek, Seljaéka buna 1572, 1969 (Adaméek), 79—81. 2 Akti dvorske komore — kronoloski red april 1566, 41, Sda; Kaspret, 74. 156Statenberg i seljatka buna Statenberga, te mu je ba s pomoéu njih uspjelo zatrti bunu. Snazna posada iz Statenberga dokazom je da je Tahi veé tada bio svjestan moguénosti seljatke bune. Medutim si je Tahi priugtio nova nasilja. 1567. uznemirivao je Gregori- janéeve Mokrice, te se zbog toga morao opravdati u viadara. Svojatao je Zitka prava na vinsku desetinu u Petkama i Poljéanama. Osobno je 8. kolovoza 1568. vodio napad na ¥i&ki dvor u Poljéanama."* Gregorijanteve je Mokrice bezus- pje&no pokuao napasti 20. kolovoza iste godine, i to veoma snaznim silama. Do dvorca se priblizio u kotiji, zatim je zajahao bijela konja, dao nalog da se je velika crveno-bijela ratna zastava. Imao je sa sobom kola, topove, 60 konjanika i 30 pjeSaka. Gregorijanca skoro Sto nije pogodila velika, kamena topovska kugla, Kako nije mogao savladati dvorac, osvetio se na taj nagin Sto se izbjesnio nad svim Sto mu je doslo pod ruku od pokretne imovine podanika svojih neprijatelja i odvukao savski brod u Jesenicama. Oko toga vukao se sudski spor tri godine.** Jane Zlodej iz Matanje morao mu je poveti dobavljati kote za Statenberg i Susedgrad, tako isto stanar Luka Lepe iz Kleta besplatno sluditi, lontar Filip iz Poljtana besplatno graditi peéi po dvorcima. U godini 1569. po svoj je prilici njegova Zena umrla, a ta je godina zbog loge Ijetine seljacima ispraznila hambare. Seljaci su Jelenu zadréali u lo3oj uspomeni. Andreju Snajderu na Vrholama oduzela je par volova, kravu i konja u vrijednosti od 25 forinti. Upravitelj Rosnagl morao je kod Gregora Krasi¢a u Makolama pozajmiti 40 forinti da za nju uzmogne kupiti barSun, a taj novac nije nikada vraéen. Uz to je Jelena plivala u pravom bogatstvu i rasko§i i u Statenberskom dvoreu. Drugu godinu (1570) statenberSki su Ijudi dugo pamtili kao skupu godinu. Zitaricama su se trostruko digle cijene. Odnosi izmedu podanika i Tahija zaostrili su se do krajnosti. Gabrijel »je jednoga dana jedno- stavno potegao goli mag, sjekao njime seljaka po licu i izbio mu otic, i tako je Pavel Jurkovié iz Zupanje Vasi postao slijep, po svoj prilici 1571. Isti Gabrijel magem je ubio nekog studenitkog podanika. Na sam Uskrs 1571. mutio je Lovrenca Koprivu.* U krajnjoj nuzdi statenberski su se judi Zalili posebnoj komisiji koja bi trebala srediti sukob izmedu njih i Tahija. Zapisnik komisije nije se saéuvao. Iz obnovljenih pismenih Zalbi iz godine 1576. mozemo razviditi Sto se sve zbivalo oko Statenberga od 1571. Na osnovu Kaspretove i Popelkove rasprave © tome je Bogo Grafenauer ovako napisao: »I tu je od podanika za koje je saznao da su u gradu prodali stoku, Zito ili vino, pozajmio novac (u nekoliko sluéajeva dapate i preko 100 forinti). Ako bi se usudili traziti da im novac vrati, poderao im je potvrdu o dugovanju, dao ih zatvoriti i kazniti batinjanjem. Podanicima je kao tlaku naredivao da moraju na gradski trg u Ptuj ili Celje dovoziti i njegovu vlastitu robu. Ali morali su mu platiti po cijeni koju je on odredio i koja je u svakom sluéaju bila vi3a od najvise cijene odredene na gradskome trgu. Na taj su natin morali robu prodavati uz viastiti gubitak. Ukoliko nisu htjeli preuzimati takve zadatke, morali su opet u tamnicu. U gradu su morali uzimati za njega razligitu skupocjenu robu na dug koji nije nikada namirio, Taj je dug morao namiriti podanik koji je preuzeo robu, ili je sam trgovac snosio Stetu, Na isti je nadin silio seljake pa su od njega ~~ ¥ Grada staleSkog arhiva, 285/755—758, DaS; Kaspret, 7475; Adamtek, 82, 92. #5 Grada staleskog arhiva, 285/931—964; 286/83, DaS. + Gradivo, 547, 550, 553, 569, Sda; Kaspret, 84-86; Grafenauer, 214. 157Joze Koropec morali kupovati loSe vino pod dobro. Podanike je prisiljivao da po nekoliko puta naplate nasljednu zakupninu. Nekima je oduzeo seljatko gospodarstvo, a na to je prisilio drugog da naplati »primS¢inuc (novac za primanje imanja). Jednako je postupao s vinogradima. Nasilno je seljacima oduzimao stoku i druge stvari — pogotovu prilikom rada za voznu tlaku, kada im je testo Zivo- tinju unistio, bilo to zbog same obijesti ili prilikom smrti gospodara na gospo- darstvu. Pravo sudenja svojim podanicima, koje je imao kao svi vlastelini, upotrebliivao je samo kao sredstvo za iscjedivanje novea od seljaka, bilo da im je odredivao globe, ili su se tako otkupljivali iz tamnice, kamo ih je samo- voljno zatvorio (pojedinci su mu morali platiti, da bi ih oslobodio, i preko 50 zlatnika). Njegov sin Gabrijel, npr., dao je Lovrenca Koprivu iz Makola, posto ga je ranio sabljom, privezati nogom za vrat, neko vrijeme vuéi po zemlji, a kada se oslobodio, grozio se seljacima da ée njihovom krvi jo i ruke prati. Na osnovi pregleda izvornih Zalbi, jo3 bih neSto o tome napisao. Zalile su se pate 54 osobe — mnogi iz »trgovi8tax Makole — i trazili oko 3000 forinti oditete. Molbe im je napisao nepoznati pisar, samo je zidar GaSper Brumec iz Vrhloge znao koristiti pero. U Zalbi kao prisiljivati spominju se i Tahijevi dvorski upravitelji, a to su bili Rotfux, Peter Iikovis, Marko, Martin Rosnagl (prije 1570), Martin Slate (1570) i Gregor Divjak (1572). U Zalbama se esto spominju tadainje cijene, tako za konja oko 14 forinti, za kravu 4 forinta, za vola 6 forinti, za oveu 45 krajcara (forinta se dijelila na 60 krajcara). Dvorskoj je sluZavei bilo obeéano godiinje 5 forinti2” Zalbe podanika ni8ta nisu pomo- gle. Moralo se misliti jo3 samo na silu. Stubitki su seljaci 0 BoZiéu 1571. napali Tahijeve skupljave novea, jednoga su pak i ubili. Nakanili su doskora potjerati Tahijevce i priznati viadara za svoga zemlji’nog gospodara. Oko 20. travnja 1572. buknula je prva susedgradska buna. Pobunjenici nisu uspjeli osvojiti dvorac pak su sredinom svibnja prekinuli borbe.** Sve te tinjenice ulijevale su hrabrost StatenberSkim seljacima. Mnogo su otekivali i od sudskog procesa protiv Tahija. Kako nam je poznato, dio Statenber$kog posjeda bio je vladarev feud. Tahi to nije htio priznati otkako je kupio posjed, a nije ni ispunjivao odnosne obaveze. Cak nije godinama predavao od seljaka redovito ubrani porez Koji je dosljedno naredivao da se ubire uza sve druge teike obaveze. Njegovo Statenber3ko poresko dugovanje naraslo je na 6860 forinti. Dr Janez Linmayer vodio je odluéno dugotrajan proces protiv Tahija jo8 u svibnju 1572. tako da se u podanika budila nada da ée vladar Statenberg oduzeti okrutniku te da ée tako oni postati neposredni podanici vladara, Govorilo se da Tahi ipak nije pravno jedini pravi vlasnik gospodstva kao Sto nije bio ni Susedgrada i Stubice.* Pod kraj svibnja 1572. ponovili su borbe susedgradsko-stubitki podanici; ipak uévrSéenom Susedgradu nisu mogli doskoditi. Ali su 7. srpnja sprijetili Gabrijela da pojata posadu dvorca.** Veéi su uspjeh, svakako u savezu s Hrva- tima, imali slovenski Tahijevi seljaci. Jo 30. svibnja 1572. morao je slovensko- bistritki trgovae Andrej Kramer dati Tahijevom upravitelju Gregoru Divjaku * Gradivo, 527—574, Sda; Kaspret, 75—78; Fritz Popelka, Franz Tahy. Schloss- herr auf Stattenberg, Stidsteiermark, 1925 (Popelka), 1022—115; Grafenauer, 212—214. * Adaméek, 93—95. ® Gradivo, 432—433, Sda; Akti dvorske komore — kronologki red 177 a/14, Sda. % Gradivo, 532, Sda; Adamiek, 96. 158Statenberg i seljatka buna na dug 3 funte mirisnog sapuna za 1 forintu, pola funte papra za pola forinte, za pola forinte Sibica i voska za svijeéu za 1 funtu 20 krajeara (ukupna vrijed- nost, vrijednost pola vola). Doskora, svakako u prvoj tre¢ini lipnja, pobunili su se podanici te pod vodstvom Poljéanina Antuna, Stefanova sina, osvojili Statenberg, ini se bez borbe. Hrvatski su staleZi znali 18. sijetnja 1573. da se to dogodilo na lukav natin; Tahijevi sinovi javili su viadaru 20. studenoga 1576. da su ocu »zlobni seljaci istrgnuli Statenberg«, dok su sami podanici jo3 dugo pamtili da je »jedan izmedu Tahijevih protivnika, kojemu su bili nepo- Steno i protivno svakoj pravdi i pravu oteli imovinu i gospodarstvo, uzeo dvorac«, Odmah iza toga, viadar je tamo poslao svog »vicedoma« iz Celja 5 vojnicima, a seljaci su im predali dvorac, koji su prije toga dobro pregledali, a ostavili skoro sve nedirnuto. Vicedom je sastavio inventarski popis, zatvorio tri riznice i predao dvorac s posadom od 10 ]judi na upravljanje Lovrencu Prokknu, Na majuru u Sp. Jablanima na molbu starjeSine stari je pristav i dalje obavijao svoju sluzbu! U meduvremenu u Hrvatskoj su buntovnici prestali bezuspje3no opsjedati Susjedgrad, a 21. lipnja su osvojili stubitki dvo- dac. Tahijeva sina Stjepana i njegove tri sestre prisilili su gladovanjem da na- puste dvorac. Na vladarev su se nalog nato smirilj podanici i sada je potela Taditi vladareva komisija® U noi izmedu 27. i 28. sije’nja 1573. potela je hrvatsko-slovenska seljatka buna. Statenberg je u to vrijeme bio u rukama vladara iako se Tahi joS od srpnja 1572, trudio da ovdje obnovi svoju viast. Zbog bolesti Tahija trebao je njegove interese kod vladara zastupati Mihael Motengrad, nama veé poznati njegov vjerovnik. Pobjegli i prognani seljaci poeli su se vraéati na gospodar- stva. Statenbergom je uz prisutnost posade upravijao Jurij Prokken. On se u buntovnom okoligu nije osjeéao dobro, a nije mu ni uspjelo da ubere urbari- jalne obaveze. Pod kraj 1572. svojevoljno je napustio sluzbeno mijesto. Jos prije potetka Gupteve bune na njegovo mijesto postavili su privremeno Tomaza Jakobera koji je veé bio upravitelj Statenberga za vrijeme Volka Engelberta ‘Turja8koga (1555). Po’etni rad novog upravitelja bio je veoma teZak. Jos iz prijainjih vremena nije bio u Ijudi u dobroj uspomeni, a oti Statenbergovaca bile su okrenute ka hrvatsko-slovenskoj granici, ka vojsci Ilije Greguriéa. Kod kuée su mogli iéi u akciju samo tako da napadnu vladarev dvorac, prema tome, bile su im ruke vezane. Od vijesti o seljatkim porazima najteZe ih je pogodila vijest o borbi u Krikom 5. veljaée; tu je bio zapovjednik Nikola Kupinié, nekadanji upravitelj Tahijev na Statenbergu. Vlasti su se bojale da ée tim Kupinigevim primjerom i¢i i veé spomenuti gradanin iz Slovenske Bistrice Martin Rosnagl, prijaSnji StatenberSki upravitelj, zato su izdale totne upute za njegovu aretaciju. Kraj izmedu Maribora i Ptuja bio je zreo za bunu. Nakon uguéene bune éetrdesetosmogodignji Tahi, a po njegovoj smrti sinovi Gabrijel, Stefan, Mihael i Janez borili su se za obnovu vlasti na Statenbergu. % Grafenauer, Kmetki upori, 379, Sda. % Gradivo, 29—30, 96—100, 173—191, 331, 442443, Sda; Adaméek, 96—105. ® Grafenauer, Kmevki upori 379, Sda; Akti dvorske komore — kronologki red, 23. IV. 1572, Sda; Gradivo, 424439, Sda; Kaspret, 75; Grafenauer, 24 ™ Franz Krones, Aktenmiassige Beitrage zur Geschichte des windischen Bau- ernaufstandes v. J. 1573, BKSGQ V, 1868, 29—30. Josip Adaméek — Ivica Fili- povié — Mate Krizman, Nova grada o seljatkoj buni 1573, Arhivski vjesnik X—XII, 1968—1969, 32. 159Joe Koropec Podanici su morali sve to vise shvaéati da je povjerenje u viadara varljivo, da ée se ipak morati pokoriti strainome Gabrijelu. Njihove tuzbe 1573. u Celju i 1576, kada je nemir zahvatio Slovensku Bistricu, u Graz, nisu bile od velike koristi, kao ni njihova molba viadaru 1579. Jakober je do svibnja 1573. vodio jo8 uvijek upravnitke poslove umjesto Prokkna, no 14. svibnja potelo je nje- govo redovito sluzbovanje. Podreden je bio celjskom vicedomu, a ovaj viadaru. To je stanje ozakonio dvorski sud prije 20. veljate 1575. ovako: »Kako je Franc Tahi nekréanski postupao s podretienim seljacima, prouzrokovao njiho- vu bunu i krSio pokrajinske zakone, i kako je zakasnio s molbom za dodjelu feuda, izgubio je StatenberSko gospodstvo.« Tahijevi sinovi su s pomoéu najvigih za&titnika u godinu dana postigli u viadara to da je 26. veljate 1576. odlutio da im vrati gospodstvo, ali ga moraju odmah prodati, te namiriti zaostale poreze i dugove, osobito Sekeljevim nasljednicima, za usmréenog podanika u studeniékom samostanu, te oko 1854 forinti slijepcu, platiti globu od 2000 duka- ta (3500 forinti) viadaru i stalezima, tro3kove oko smirivanja bune. Izmedu 14. travnja i 17. svibnja 1579. doslo je, najvige zbog sluzbe Tahijevaca u Vojnoj krajini Koju je ba8 bio preuzeo vladar, do nove odluke kojom su Tahiji smjeli vraéeno vlastelinstvo preuzeti i zadrzati.*S Anton Akerc je 0 tom pjevao: »Huditeva je to pravica, kar knedja pike nam desnica!« Do tog vremena je viastelinstvom jo uvijek upravljao Jakober. Prvi izvje- Staj o tom upravljanju poslao je u Celje tek 18. studenoga 1574. Dominikalni vinogradi i ribnjaci su opustjeli, ribolovna prava dao je u najam, a na Pohorju je predao seoskom starjeSini i sudske i prihode od desetine. Odmah nakon primitka tog izvje8taja celjski je vicedom pogledao Statenberg. Naiao je da zgrade propadaju, da sluzinéad nije isplativana, da se vjerovnici javljaju sa svih strana, da upravitelj nije namirio poreze, da starjeSine traze od starine vaieéa olakSanja, da podanici koji su se vratili traze otpis obaveza za godinu dana i da su seljaci opéenito zli i nepokorni«. Na njegov ukor sastavio je Jakober podrobni izvjeStaj o svom jednogodignjem poslovanju (14. svibnja 1573 —13. svibnja 1574). U noveu je primio oko 1873, a izdao 747 forinti. U taj se novae ubraja i dobit od prodane stoke (113), prodana Zita (115), prodana vina (119) kao i trazbina od podanika za godinu 1572. (oko 70 forinti), medu izda- cima navode se i troSkovi za desetoflansku vojnitku posadu (342 forinta) kao i plaéa upravitelju (60 forinti). Vina je primio 1196 vjedara, ovsa 722 dvorskih éetvrti (po 80 litara), pSenice 366, ra%i 284,5, mjeSavine iz mlinova 27, prosa 73, heljde 23, je’ma 9, boba 1 gracku éetvrt, 1017 komada Zivadi, 2625 jaja, 538 sireva, 1975 povjesma (5 povjesma = 1 grumen) prediva, 28 tovara drva, te jo8 neke sitnice. Jetam je u cijelosti s dominikalnih njiva, prosa jednu tre- Ginu, heljde éetiri petine. Ubrao je duzna podavanja za godinu 1572, tek pokoji su mu ostali duini za godinu 1573. Ostalo mu je 645 vjedara vina, 608 Getvrtina ovsa, 192,5 pSenice, 102 radi, 35,5 prosa, 5,5 heljde i 4,5 grackih éetvrti jetma, sve ostalo je predao, upotrijebio ili prodao. Za sjetvu na dominikalnim njivama upotrijebilo se 79 mjerica razi, 42 pSenice, 8 heljde, 3,5 prosa i tri mjerice jeéma, au prodaju je i8lo 150 vedara vina, 112 mjerica péenice i razi. Iz staja u Statenbergu i Sp. Jablanom preuzeo je 1 konja, 8 volova, 12 bikova, 28 krava, % Gradivo, 452—479, 527, Sda; Kaspret, 88-108; Popelka, 112; Adaméek, 80. 160Statenberg i seljaéka buna 18 teladi, 17 ovaca, 19 koza, 26 svinja, 7 magaraca, 27 gusaka, 9 purana i 50 pauna. Od toga je prodao 1 konja, 2 vola, 1 bika, 14 krava, 5 ovaca, 8 koza, 16 gusaka i 34 pauna, UtroSili su 2 vola, kravu, 7 teladi, 6 ovaca, 11 svinja, a navodno su poginula 3 teli¢a, 2 krave, 5 svinja, bik, 2 magarca i 2 kozliéa. Purane i nekoliko paunova pobili su podanici, vukovi, lisice i psi. Priragtaj u staji nije dostigao prodaju, potroinju i gubitak. Toéne izvjeStaje sastavio je i za nekoliko slijedeéih poslovnih godina, a jedne je godine primio izmedu ostaloga oko 35 forinti na ratun pristojbi za umrlog, pristojbe za preuzimanje kupovnog prava i odlaska podanika. Izdaci za vojnike bitno su se smanjili jer ih je ostalo u dvorcu tek éetvero. Prilikom mlaéenja 1575. uotilo se da se dobilo jetma od mjerice 4,5 mjerice sjetve; od 35,5 mjerice prosa 76,5; od 5,5 mjerica heljde éak 66 mjerica, dok je kod slijedeée mlatve bilo: sjetva (mjerice) prirod rad 785 226 pienica 24 62 heljda 15 64 proso 8 64 jetam 3 5 Odnosi izmedu upravitelja i podanika bili su krajnje napeti, podanici su ostajali opet priliéno duzni, moralo se sna%no zasje¢i u Sumsko gospodarstvo, viadaru su stizale Zalbe od podanika zbog Jakoberova nasilja. Kada je pala vladareva odluka da vrati Tahijevima Statenberg, poslao je u Statenberg komisiju koja je trebala pripremiti sve potrebno za preuzimanje. Glavni je posao obavila tako Sto je sastavila totan popis pokretnina, kojima je potvrden negdainji Tahijev izvjeStaj da je Statenberg njegova sigurna riz- nica. Kaspret je sazeo sadrZaj popisa koji je obuhvaéao deset listova i napisao oda je oprema skupocjenija i divnija od mnoge u knezevskim palatama«. U maloj sobi vlastele bio je pisa¢i stol, blagajna, Skrinje, ormari i ormariéi puni pisama i listina. U velikoj dvorani bile su stijene pokrivene turskim prostira- &ima; tu je bilo joS i 12 kreveta, jedan s »nebome i mnogo Skrinja i stolova i dr. U Zenskoj sobi bili su: jahaéa oprema, sedla, magevi srebrom okovani, uzde sa zlatnom Zvalom, oklop i prsluci, jaha¢e hlate od barSuna, suknje s porubom od tafta, jahaée kapice i rukavice za gospode i gospodu. U drugim sobama bili su duge haljine za gospode, postelje i odijela za lakeje koji su bili u pratnji gospode. Na dugom hodniku bilo je poredano 12 skrinja u kojima se nalazila raznolika roba kao: dragocjeni barSunasti odjevni predmeti za Zenske, haljine od svile, damasta, atlasa, tafta opsivena zlatom i srebrom, raznovrsnih oblika i boja; samo jedna haljina iz srebrno-bijelog atlasa s uSivenim zlatnim ruzama cijenila se 50 forinti; dalje, razni predmeti od zlata i srebra, ukrasni predmeti i dragocjenosti, biseri i nakit, izmedu ostalog diepni satovi, srebrni konji¢i, vijenci od bisera, nojevo jaje okovano u srebro i presvuteno zlatom (60 forinti). Na stotine je bilo obiénih i finih plahti, pokrivata, stolnjaka, ruénika i prtiéa. Moie se re¢i da se krasota opreme u Statenberskom dvorcu mogla mjeriti u* 161Joe Koropec s krasotama turskih palaéa i ljupko&u talijanskih oprema pokuéstva. Cijena svega pokretnog bila je 2442 for., 7 &., 8 p. (2442 forinte, 7 Silinga i 8 novéiéa).** Krajem svibnja 1579. prestala je viadareva uprava Statenberskog viaste- Jinstva i zagospodovali su Gabrijel, Stefan i malodobni Janez Tahi. Ovaj je umro izmedu 1586, dok je éetvrti brat nestao u turskom zarobljenistvu veé 1578. Tahijevi se nisu mogli sasvim osloboditi starih obitaja. Dugove su nerado i sa zakaSnjenjem vraéali, dok su medutim posudivali novac u gradana i su- sjednih zemljignih vlastelina, a da novac nisu vraéali bez suda. Nisu se oslo- bodili financijskih teSkoéa ni prodajom Susedgrada i Stubice 1584. te zalogom Keblja konjigkom vlastelinstvu. I dalje su se redala nasilja nad susjednim podanicima, uskra¢ivala su se prava studenitkom samostanu te su se dugo tuzakali sa Zitkim samostanom. Gabrijel je zahtijevao od vlastitih podanika, a protiv starih obigaja, veée tlake, a to mu je i uspjelo postiéi uz viadarevu pomoé, Obnovio je stari proces ukljuivanja rustikalnih zemljita u domini- kalne. Slijepeu nije platio odredenu oditetu, veé mu je umjesto toga prijetio Stapom. Uza sve to bio je na dvoru zbog svojih zasluga u borbama protiv Turaka dobro cijenjen. Brisali su mu kaznu od 2000 dukata te snizili stare poreske dugove za oko 1835 forinti. Umro je razmjerno mlad kao protestant izmedu 1588. i 1590, te ostavio udovicu Anu Turjasiu.” Stefan Tahi bio je vlasnik StatenberSkog dvorca jo3 kratko vrijeme. Prvoga travnja 1592. prodao ga je kao imovinu 586 funti Karlu Teufenbachu. Taj ga je nakon éetiri godine prepisao na brata Offa. Tek 1622. to je imanje preslo u ruke Tribniku, a zatim na Tattenbache. Stefan Tahi mogao se tek kratko vrijeme zanimati za sudbinu nekada njegova Statenberga. Veé 1593. pao je u boju protiv Turaka kod Siska.%* I tako je do’ao kraj tahovanju u Sloveniji. Zusammenfassung STATTENBERG UND DER BAUERNAUFSTAND Das im Jahre 1241 erstmalig erwahntes Schloss Stattenberg wurde als Festung gegen die ungarischen Machthaber jenseits der Haloze (Kollos) im 12. Jahrhundert erbaut. Seine mittelalterlichen Besitzer, soweit bekannt, waren die Herren von Rogatec, Viltus, Devin, Wallsee und Celje. Im Jahre 1456 wurde die Herrschaft Stattenberg vom Kaiser erworben, jedoch schon im Jahre 1458 den Prueschenk verkauft. Die Herrschaft wurde von ihnen bedeutend vergréssert und 1490 auch im Urbar beschrieben. Der anfangliche Kern des Herrschafts- % Gradivo, 217—218, 295305, 321344, 379, 434439, 446, 452484, Sda; Kaspret, 87. 3 Gradivo, 216218, 425428, 422433, Sda; Pokrajinsko pravo, 1285/3, Sda; Statenberiki athiv II, Sda; I. OroZen, Das Bisthum und die Didzese Lavant T, 1875, 323; Kaspret, 99, 108; Adaméek. 110. 's8 Zemaljsko-knezevski feudalni_akti, Statenberg, Teufenbach, Sda; Imovinske najave, 92/1743, 93/1768, Sda; Josip Gruden, Zgodovina slovenskega naroda, 1912, 787. 162Statenberg i seljatka buna besitzes umfasste 450 Untertanenfamilien in 77 Siedlungen rings um die Burg, sowie kleinere geschlossene Einheiten bei Jablane, Smarje und auf dem Kebelj. Die driickendste Leistung der Untertanen war die Ablieferung von Getreide, die jedoch nur beildufig eine Halfte der Untertanenfamilien belastete. Auf dem Lande lebten auch ziemlich viele Gewerbetreibende. Im Jahre 1502 ging die Herrschaft in den Besitz der Auersperger iiber. Sie vergrésserten den dominikalen Besitz auf Kosten der Untertanen und ersetzten die in den Kriegen umgekommen oder verschleppten Einheimischen mit ande- ren Siedlern, insbesondere mit Kroaten. Die Herrschaft umfasste 7"/ Keuschler- familien, 24°/o gréssere und im iibrigen mittlere Bauernfamilien. Jede fiinfte Untertanenfamilie hatte einen Knecht oder eine Magd. Sehr gering war die Zahl von Freileuten, die als Untersassen lebten. Die Hauptbetitigung war der Ackerbau, mit einer stark entwickelten Viehzucht, weitgehend auch der ‘Weinbau sowie verschiedene Gewerbe. Im Jahre 1556 wurde die Herrschaft (nahezu 576 Giiltpfund) von Franz ‘Tahy gekauft, der sich aber nicht in den Besitz von Studenice und Mokrice setzen konnte, Gewalttitig wie er war, gab er sofort Anlass zu Bauernunruhen und Aufstinden, Es kam zu Biindnissen zwischen den slowenischen und den kroatischen Untertanen Tahy’s die schon seit 1558 nachweisbar sind. Da die Bauern mit ihren Beschwerden nichts erreichten, beschlossen die der Herr- schaft Stattenberg unterstellten Untertanen Tahy und seine Leute zu vertrei- ben und unmittelbare Untertanen des Landesfiirsten zu werden. Im Friihjahr 1572 schlossen sie mit den Kroaten einen Bauernbund und bemichtigten sich so in den ersten zehn Tagen des Monats Juni unter der Fihrung des Untertanen Anton aus Poljéane des Schlosses und iibergaben es dem Landesfiirsten. Am Aufstand des Bauernfiihrers Gubec beteiligten sie sich nicht, da sie sich sonst gegen den Landesfiirsten selbst auflehnen miissten. Nikola Kupinié, Anfihrer des Bauernheeres bei Krisko, war einst Tahy's Pfleger in Stattenberg, ebenso Martin Rosnagl aus Slovenska Bistrica, den die Behérden wahrend des Feld- zuges des Bauernfiihrers Gregori’ verhaften wollten. In den Jahren 1572 bis 1579 standen die Herrschaft Stattenberg und ihre Untertanen unter der Verwaltung des Landesfiirsten, danach iibernahmen die Herrschaft — wohl wegen ihrer Verdienste im Kriege gegen die Tirken — wieder die Tahy und blieben hier bis 1592, als sie Stattenberg an die Teufen- bach verkauften, von denen die Herrschaft an die Treibenegg und von ihnen an die Tattenbach tberging. 163SVEUCILISTE U ZAGREBU — INSTITUT ZA HRVATSKU POVIJEST INSTITUTE OF CROATIAN HISTORY WHCTMTYT XOPBATCKOM MCTOPMM RADOVI 5 U povodu 400. godisnjice hrvatsko-slovenske seljacke bune ZAGREB 1973UREDNICKI ODBOR Ljubo BOBAN, Ljubiga DOKLESTIC, Ivan KAMPUS, Hrvoje MATKOVIC, Gordana VLAJCIC GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK IVAN KAMPUS ISAK: GRAFICKI ZAVOD HRVATSKE — ZAGREB 1073.Radovi V Indavat Sveutiliste u Zagrebu Institut za hrvatsku povijest Za izdavata Prof. dr Ljubo Boban Prijevodi Benjamin Tolié, Miljen SamSalovié (njematki), dr Vlasta Vince (slovenski) ‘dr Geno Seneéié (slovatki) Lektori Stjepan Damjanovié, Jasna Penzar Korektor Branko ErdeljacZa sadriaj priloga odgovara autor Iedavatki servis LIBER, Zagreb, Dure Salaja 3