ZEMLJOPISNI PREGLED

KLASIČNI HELENI ILI GRCI ZA SVOJU MATIČNU ZEMLJU DRŽALI SU JUŽNI BALKAN S
OTOCIMA EGEJSKOG I JONSKOG MORA, A U ŠIREM SMISLU I ZAPADNU OBALU MALE AZIJE.
NAJSTARIJE SPOMINJANJE ETNIČKOG IMENA HELEN SAČUVANO JE U STIHOVIMA HEZIODA
– 8 ST. B.C
TRI GLAVNA GEOGRAFSKA PODRUČJA HELADE; SJEVERNO, SREDNJE I JUŽNO
SJEVERNA GRČKA JE PROSTOR OD 40 0 SJEVERNE ŠIRINE PREMA JUGU DO
AMBRAKIJSKOG I MALIJSKOG ZALJEVA. BRDSKI LANAC PIND – PINDOS DIJELI SJEVERNU
GRČKU NA TESALIJU I EPIR.
TESALIJA, ZEMLJA GRČKIH EOLJANA JE NAJVEĆA GRČKA RAVNICA IZMEĐU PINDA,
EGEJSKOG MORA, OLIMPA I ETE. RIJEKA PENEJ – PENEIOS TEČE KROZ TESALIJU.
IOLKOS – DANAS VOLO, LUKA LEGENDARNIH ARGONAUTA SPAJALA JE KONTINENTALNU
TESALIJU S MEDITERANSKIM SVIJETOM.

EPIR JE BRDOVITI GRČKO ILIRSKI KRAJ UZ OBALU JONSKOG MORA I U ZALEĐU DO

PINDSKOG LANCA. KLASIČNI EGEJSKI GRCI DRŽALI SU EPIRSKE BRĐANE ZA BARBARE. IME
EPEIROS – KOPNO DALI SU OVOM PROSTORU STANOVNICI JONSKIH OTOKA – KORKIRE…

SREDNJA GRČKA JE UZAK POJAS IZMEĐU EPIRA I TESALIJE DO KORINTSKOG I

SARONSKOG ZALJEVA. KORINTSKA PREVLAKA SPAJA/DIJELI SREDNJU GRČKU OD
PELOPONEZA.
JONJANI SU NA ISTOKU SREDNJE GRČKE - U ATICI, EOLJANI SU U BEOCIJI A U OSTALOM
DIJELU SU DORANI KOJI SU BILI U REGIJAMA: FOKIDI, DORIDI, ETOLIJI, AKARNANIJI I U TRI
LOKRIDE.
ATIKA JE BRDOVIT KRAJ: KITERON, PARNES, PENTELIKON,. POVIJESNO ZNAČENJE IMAJU
BREŽULJCI : AREOPAG, LIKABET, PNIKS, AKROPOLA – SRCE ATENE.
DOLINE SU ELEUZINSKA, MARATONSKA, MESOGEJSKA

BEOCIJA- PROSTRANA REGIJA ZAPADNO OD ATIKE. TU JE JEZERO KOPIAS KRAJ KOJEG JE

BIO GRAD LEGENDARNIH MINIJACA. U KLASIČNO DOBA TO JE BILA TEBA. POVIJESNU
VAŽNOST IMAJU BEOTSKI GRADOVI: PLATEJA, LEUKTRA, HERONEJA, KORONEJA I
TANGARA.

FOKIDA- DORSKA OBLAST ZAPADNO OD BEOCIJE OBILJEŽENA JE PLANINOM PARNAS NA

ČIJEM SU OBRONKU DELFI, REGIONALNO I POLITIČKO SJEDIŠTE SVIH GRKA.

JUŽNA GRČKA
PELOPONEZ – PO PELOPU IZ DINASTIJE MIKENSKIH OSVAJAČA PELOPIDA. GORJE
ARKADIJA DOMINIRA PELOPONEZOM, TAMO, U AHAJI POVJESNIČARI SPOMINJU
DODEKAPOLIS- FEDERACIJU DVANAEST AHAJSKIH GRADOVA.
BRDSKI LANAC TAGET DIJELI DOLINE LAKONIJU I MESENIJU ZA ČIJU SU SE ZEMLJU DORANI
MEĐU SOBOM BORILI. UZ RUB LAKONSKE DOLINE TEČE RIJEKA EUROTA A MESENIJOM
RIJEKA PAMISOS.

ARGOLIDA – DIO PELOPONEZA, NAZVANA PO GRADU ARGU, ARGOLIDSKA LUKA NAPULIA,

KULTURNO SREDIŠTE JE EPIDAUROS

OTOCI – U EGEJSKOM MORU NAJVEĆA JE KRETA , EUBEJA(GRADOVI HALKIDA I ERETRIA),

KIKLADSKI OTOCI: DELOS, KEOS, KYTHNOS, SERIPHOS, KIMOLOS, PAROS, NAXOS, SYROS,
MYKONOS, ANDROS
RODOS UZ JUŽNU MALOAZIJSKU OBALU BIO JE DORSKI OTOK, PREKO NJEGA SU ZAPADNI
GRCI BILI POVEZANI SA ISTOKOM. GRADOVI; ROD 5 ST. BC., LIND JALIS I KAMIR.
NA SJEVERNOM DIJELU EGEJSKOG MORA, BLIŽE HELESPONTU SU OTOCI EOLJANA;
LESBOS (GRAD MITILENA), LEMNOS, IMBROS, SAMOTHRAKE I THASOS.

U JONSKOM MORU SU OTOCI KORKYRA I LEUKAS. 1

HISTORIOGRAFIJA

IZVORI: LITERARNI - ANTIČKA GRČKA KNJIŽEVNOST, LATINSKI I GRČKO-BIZANTSKI

TEKSTOVI, ARHEOLOŠKI IZVORI

LITERARNI IZVORI: KLASIČNI GRCI SVOJE NAJSTARIJE POVJESNIČARE NAZIVAJU

«LOGORAFI», TO SU POVJESNIČARI STARIJI OD HERODOTA, PISALI SU PROZNE TEKSTOVE
– LOGOS RAZNOG SADRŽAJA - PRIPOVIJESTI O NARODIMA I GRADOVIMA, GENAOLOGIJE-
RODOSLOVLJA

HEKATEJ MILEĆANIN KRAJ 6 I ½ 5 ST.BC. NAPISAO JE «GENEALOGIJE» BOGOVA I HEROJA

I PUTOPIS «GES PERIODOS» PUTOPIS (I O NAŠIM KRAJEVIMA)

KADMO IZ MILETA, HARON IZ LAMPSAKA – POVIJEST PERZIJE, AUKSILAJ – GENEALOGIJE,

KSANT – POVIJEST LIDIJE

HISTORIOGRAFI
HERODOT HALIKARŠNANIN – OKO 484-424 A.D – OTAC POVIJESTI – HISTORIES APODEKSIS
ILI HISTORIAI, DJELO PODJELJENO NA DEVET KNJIGA NAZVANIH PO MUZAMA
SADRŽAJ: POVIJEST LIDIJE, MEDIJE, PERZIJE, BABILONIJE, EGIPTA, DARIJEV POHOD NA
SKITE, JONSKI USTANAK I GRČKO PERZIJSKI RATOVI – POUZDANO ZA RALIKU OD OSTALOG

TUKIDID - OKO 460-395 A.D – POVIJEST PELOPONESKOG RATA U 8 KNJIGA, OSNIVAČ

POVIJESNE KRITIKE, PRETEČA MODERNIH POVJESNIČARA

KSENOFONT - OKO 430-335 A.D, SOKRATOV UČENIK- HELENIKA- GRČKA POVIJEST ,

LAKADEMONSKI USTAV(O POLITIČKOM UREĐENJU SPARTE)
ANTIOH SIRAKUŽANIN- POVIJEST SICILIJE
ARISTOTEL- ATENSKI USTAV
POLIBIJE- HISTORIJE U 40 KNJIGA - RIMSKA OSVAJANJA OD 1 DO 3 PUNSKOG RATA
DIONIZIJE HALIKARŠNANIN 1 ST BC. – POVIJEST RIMA
PLUTARH IZ HERONEJE- OKO 46 – 120 A.D BIOGRAFIJE VAŽNIH OSOBA

PERIJEGETI - PUTOPISCI – PAUZANIJA - LITERARNI IZVOR ZA POZNAVANJE GRČKIH

SPOMENIKA, ARHITEKTURE, KIPARSTVA

STRABON OKO 64 B.C- 19 A.D – GEOGRAFIKA ( I O ILIRSKIM KRAJEVIMA)

PTOLOMEJ IZ ALEKSANDRIJE 2 ST A.D

POVIJESNA KRONOLOGIJA

STARI LOGOGRAFI I POVJESNIČARI - HERODOT I TUKIDID NEMAJU POVIJESNI OSLONAC ZA

DATIRANJE. HEKATEJ SE KRONOLOŠKI ORIJENTIRA PREMA GENERACIJAMA: 3 GENERACIJE
= 100 GODINA. U SPARTI SE BROJI PO KRALJEVIMA I EFORIMA, U ATENI PO ARHONTIMA –
ARHONT EPONIMUS. GODINA ATENSKOG ARHONTA DIOGENETA UZETA JE KAO POLAZNA
GODINA PO KOJOJ SU IZRAČUNATI DATUMI ZABILJEŽENI U «PARSKOJ KRONICI» - NAPIS
SA MRAMORNE PLOČE NAĐENE NA OTOKU PARU.
DO 3 ST BC. USVAJA SE DATIRANJE PO OLIMPIJADAMA. 1 OLIMPIJADA BILA JE 776 BC. –
POBJEDNIK KOROIBOS ELEJANIN. GRČKI PISCI DATUME PIŠU KAO NPR. TREĆA GODINA 72
OLIMPIJADE (MARATONSKA BITKA)
ERATOSTEN DATIRA POČEVŠI SA OSVAJANJEM TROJE. OSAMDESETA GODINA NAKON
PADA TROJE JE GODINA SEOBE DORANA. KRŠĆANSKI PISCI – DIONIZIJE MALI, DATIRAJU
KRISTOVO ROĐENJE ČETVRTOM GODINOM 194 OLIMPIJADE(776 – 194X4 = 0)

2
ARHEOLOŠKI I EPIGRAFSKI IZVORI

ARHEOLOŠKI SPOMENICI SU NEKAD JEDINI DOSTUPNI POVIJESNI IZVORI

PAUZANIJINA PERIEGEZA HELADE OPIS SPOMENIKA

ISTRAŽIVANJA: 1858 RODOS, 1867 CIPAR, 1871 HISARLIK-TROJA SCHLIEMANN, 1874 MIKENA
SCHLIEMANN, 1884 TIRNIS SCHLIEMANN, OKO 1900 ARTUR EVANS KRETA - KNOSOS,
TSUNTAS U TESALIJI SESKLO I DIMINI. ISKAPANJA ARHEOLOŠKIH INSTITUTA, AMERIKANCI –
BROUNER AKROPOLA I ATENA, BLEGEN HISARLIK-TROJA, TALIJANSKA U FESTU NA KRETI,
NJEMCI – G. KARO, FRANCUZI – DEFI I DELOS.

EPIGRAFIJA – NAJIZVORNIJI SAČUVANI ANTIČKI PISANI DOKUMENTI. SLUŽBENI DOKUMENTI;

ZAKONSKE UREDBE, ODLUKE NARODNE SKUPŠTINE, ITD. PIŠU SE NA KAMENIM PLOČAMA
ILI BAKRENOM LIMU, NA STELAMA I ARHITEKTURI MNOGOBROJNI NATPISI.
NATPISI KASNOMINOJSKOG, MIKENSKOG DOBA SU NA PISMU LINEAR B
NAJSTARIJI SAČUVANI GRČKI NATPISI NA ALFABETSKIM ZNAKOVIMA POTJEČU IZ KRAJA 8 I
POČETKA 7 ST B.C. PO SADRŽAJU DIJELE SE NA JAVNE – DRŽAVNI AKTI, UGOVORI, ZAKONI,
ODLUKE, POČASNE, VJERSKE, NADGROBNE, PRIVATNE – KUPOPRODAJE, OPORUKE,
OSLOBAĐANJE ROBOVA

NEOLITSKO I BRONČANO DOBA

PALEOLITIK- OTOK ZAKINT, PEĆINA SEIDI U BEOCIJI, PEĆINE U TESALIJI, U ELIDI, OTOCI
SKIR I KEFALENIJA. NA POLUOTOKU HALKIDICI NAĐENA JE LUBANJA NEANDERTALCA.

NEOLITIK – U TESALIJI RADOVI TSUNTASA U MJESTIMA SESKLO I DIMINI U ZALEĐU LUKE

VOLO( IOLKOS LUKA LEGENDARNIH ARGONAUTA). TSUNTAS JE PODIJELIO NEOLITIK
TESALIJE NA 3 EPOHE: RANI ILI A -SESKLO, SREDNJI ILI B- DIMINI, KASNI ILI C-RACHMANI.
MILOJČIĆ DOPUNIO PODJELU- PROTOSESKLO, PRESESKLO, SESKLO

– AKERAMIČKI 7000-6000, STARIJI 6000-5000, SREDNJI 5000-4000, MLAĐI 4000-3000

U NEOLITIKU SU BOLJE NASELJENI PLODNI KRAJEVI FOKIDE, BEOCIJE, PELOPONEZA,

ATIKE(ATENA, NEA MAKRI-MARATON), NA KRETI OKO KNOSOSA

MLAĐI NEOLITIK - SUBSESKLO, DIMINI, RACHMANI, LARISA

EGEJSKA KULTURA RANO BRONČANO DOBA – TROJANSKA, HELADSKA(MIKENA),

KIKLADSKA(CISTA GROBOVI), KRETSKO-MINOJSKA KULTURA- EVANS 1900

EGEIDA- PRIOBALJE (BALKANSKO I MALOAZIJSKO)EGEJSKOG MORA I OTOCI SA KRETOM

NA POČETKU 3 TISUĆLJEĆA U EGEIDI JE VEĆ PROŠAO ENEOLITIK I POČINJE KULTURA
BRONČANOG DOBA.
1870 G. SCHLIMAN U HISARLIKU PROUČAVA TROJANSKU KULTURU KOJA JE OGRANAK
EGEJSKE KULTURE BAKRENOG I BRONČANOG DOBA. 1876 OTKRIVA KULTURNE SLOJEVE
TROJE
NA OSNOVI IMPORTIRANOG EGIPATSKOG I AZIJSKOG MATERIJALA KOJI JE OTKOPAN NA
KRETI ZAJEDNO SA KRETSKIM-MINOJSKIM I NA OSNOVI KRETSKOG MATERIJALA KOJI JE
NAĐEN U EGIPTU I PREDNJOJ AZIJI SA TAMOŠNJIM POUZDANO DATIRANIM MATERIJALOM
EVANS JE DATIRAO KRTESKE SPOMENIKE I NAPRAVIO PERIODIZACIJU MINOIKA-MINOJSKE
KULTURE. TO SU STAROMINOJSKA, SREDNJEMINOJSKA I KASNOMINOJSKA EPOHA KOJE
ODGOVARAJU EPOHAMA STAROG, SREDNJEG I KASNOG EGIPATSKOG CARSTVA. DRUGI SU
U SKLADU S TIM PODESILI PERIODIZACIJU KIKLADSKE, HELADSKE I OPĆENITO EGEJSKE
KULTURE. KRONOLOGIJA EGIPATSKOG CARSTVA TEMELJI SE NA TZV. «SOTHIS DATUMU».
U EGIPTU PRVI DAN GODINE JE FIKSAN, TO JE PRVI DAN MJESECA TOTH KOJI PADA OKO
3
NAŠEG 15 LIPNJA. VJERSKI DAN NOVE GODINE SLAVI SE DANA KAD SE PRED ZORU NA
HORIZONTU GRADA MEMPHISA MOGLA VIDJETI ZVIJEZDA SOTHIS- SIRIUS. NA PAPIRUSU IZ
ILLAHUNA ZABILJEŽENO JE DA SE SEDME GODINE VLADAVINE FARAONA SENUSRETA III
SLAVIO PRAZNIK ZVIJEZDE SOTHIS ŠESNAESTOG DANA MJESECA PHARAMUTHI. NA
OSNOVI TOGA ASTRONOMI SU UTVRDILI TAJ DATUM. SENUSRET III SEDMI JE FARAON 12
DINASTIJE. MENTHOTEP FARAON 11 DINASTIJE JE OSNIVAČ CARSTVA KOJE DANAS
NAZIVAMO SREDNJIM. IZ MANETONOVIH LISTA SE ZNA KOLIKO JE KOJI OD FARAONA
VLADAO PA SE NA OSNOVI TOGA I SOTHIS DATUMA UTVRDILO DA JE POČETAK SREDNJEG
CARSTVA U EGIPTU NEGDJE OKO 2070 G B.C.
PREMA DRUGOM DOKUMENTU- EBERS PAPYRUSU ASTRONOM EDGERTON JE UTVRDIO
PRVU GODINU VLADE FARAONA AMNENOPISA I - DRUGOG PO REDU FARAONA NOVOG
CARSTVA. PA SE IZRAČUNALO DA OKO 1570 G, B.C. U EGIPTU POČINJE NOVO CARSTVO.

TROJA – SCHLIEMANN I DORPFELD DIJELE TROJU NA 9 KULTURNIH SLOJEVA

AMERIKANAC BLEGEN 12 STRATIGRAFSKIH SLOJEVA
HOMEROVA TROJA JE U SLOJU 7A
TROJA OD 1 DO 5 PRIPADA U BRONČANO DOBA-
TROJA 2 OD A DO G U 3 TISUĆLJEČE B.C.
ZA TROJU 2 NAJMARKANTNIJE SU GRADSKE ZIDINE, STAMBENE ZGRADE TIPA MEGARON.
KERAMIKA - ANTROPOMORFNE VAZE IZ TROJE 2 D
PREDMETI OD ZLATA, SREBRA I ELEKTRONA U TROJI 2 G

STARIJA KIKLADSKA KULTURA

KIKLADI= OTOCI MELOS, SIFNOS, PAROS, NAKSOS, AMORGOS, DELOS, SIROS, SERIFOS,
TERA – RIBARSTVO, POMORSTVO. NA PARU IMA MRAMORA, NA MELU OBSIDIJANA, NA
PARU I SIFNOSU BAKRA.
HALKOLITSKOJ EPOHI PRIPADAJU KIKLADSKI IDOLI, NEKI TIPOVI KERAMIKE.
OSTACI ZIDINA NA SIRU I SIFNOSU SRODNI SU ONIMA IZ TROJE 1.
OD RAZNIH TIPOVA KIKLADSKE KERAMIKE VAŽNI SU ONI IZ SIRA SA PRIKAZIMA RIBA I LAĐA
I ONE UKRAŠENE SPIRALAMA – S I C MOTIVI – ANALOGIJE HVAR I BUTMIR
KIKLADSKA KULTURA NAJPOTPUNIJE JE ZASTUPLJENA SPOMENICIMA GRADA FILAKOPI NA
MELU

STARIJA HELADSKA KULTURA

TO JE KULTURNO STVARALAŠTVO STANOVNIKA BALKANSKE GRČKE U ENEOLITSKO I
BRONČANO DOBA. NAJPRIJE I NAJVIŠE RAZVILA SE NA SJV.IST. PELOPONEZU- ARGOLIDA,
NA PODRUČJU KORINTA I ISTMA, U ATICI I BEOCIJI

STAROMINOJSKA KRETA

NAJZNAMENITIJI SPOMENICI KRETE SU IZ 2 TISUĆLJEĆA – IZ SREDNJOMINOJSKE EPOHE I

KASNOMINOJSKE EPOHE
U SLOJEVIMA STAROMINOJSKOG KNOSOSA EVANS JE NAŠAO POSUĐE I PREDMETE
EGIPATSKOG TIPA IZ DOBA FARAONA PRVIH DINASTIJA I KAMENE PIKSIDE KAO POTVRDU
VEZE KRETA-KIKLADI. NA OTOKU MOCHLOSU OTKRIVENI SU ZLATNI PREDMETI I PLASTIČNO
DEKORIRANE VAZE ŠTO JE PREDNJEAZIJSKI OBRTNIČKI UTJECAJ.

EGEIDA U 2 TISUĆLJEĆU B.C.

KERETA U DOBA MINOJSKIH PALAČA

KRETA JE IZMEĐU 3 KONTINENTA, NJENE LUKE OMOGUĆUJU KONTAKTE I PRIJENOS

RAZNIH KULTURA I UTJECAJA. EVANS JE 1900 NA OSNOVI KOLOKAIRNOSOVIH PODATAKA IZ
1878 POČEO ISKAPATI U KNOSOSU, OTKRIO JE NEOLITSKI SLOJ I NAD NJIM SPOMENIKE
KULTURE KOJA JE CVIJETALA U 3 I 2 TISUĆLJEĆU B.C. KOJU JE NAZVAO MINOJSKOM.
EVANS PREMA STAROSTI SPOMENIKA UTVRĐUJE TRI MINOJSKE EPOHE : STAROMINOJSKU
ILI RANOMINOJSKU, SREDNJEMINOJSKU I KASNOMINOJSKU SINHRONIZIRAJUĆI IH S 4
EPOHAMA STAROG, SREDNJEG I KASNOG CARSTVA U EGIPTU. PEDLEBURY JE REVIDIRAO
KRONOLOGIJU( I MATZ I SCHACHERMEYER)
RANOMINOJSKA 1 3000
RANOMINOJSKA 2 2800
RANOMINOJSKA 3 2400
SREDNJEMINOJSKA 1 2100
SREDNJEMINOJSKA 2 1900
SREDNJEMINOJSKA 3 1750
KASNOMINOJSKA 1 1580

DOBA PRVIH PALAČA - OKO 2000 – 1750 G.B.C.

TIJEKOM TREĆEG TISUĆLJEĆA, DO KRAJA STAROMINOJSKE EPOHE NA KRETI JE IZVRŠEN
PRIJELAZ IZ RODOVSKOG U KLASNO, ROBOVLASNIČKO DRUŠTVO. DO TOGA JE DOŠLO
RAZVOJEM POLJOPRIVREDE, OBRTA, POMORSTVA I TRGOVINE.
OKO 2000 G. B.C. U KNOSOSU JE POSTOJALA VELIKA PALAČA, KOMPLEKS ZGRADA OKO
ČETVRTASTOG DVORIŠTA KOJE JE OTKRIO EVANS. ISTI TIP PALAČA OTKRIVEN JE I U
FESTU I U MALIJI. DOBA PRVIH PALAČA DATIRA SE OKO 2000 – 1750 G.B.C. – TO JE
SREDNJEMINOJSKA 2 EPOHA PO EVANSU.
NAJTIPIČNIJI OBRTNIČKI PROIZVOD TOG DOBA SU KAMARES VAZE. ONE SE IZVOZE -
NAĐENE SU EGIPTU, NA SIRIJSKOM PRIMORJU. A NA KRETI SU NAĐENI BABILONSKI
PROIZVODI IZ DOBA HAMURABIJA – 18 ST. B.C. VAŽNO JE I PIKTOGRAFSKO-HIJEROGLIFSKO
PISMO.

DOBA DRUGIH PALAČA - OD OKO 1700 DO OKO 1400 G.B.C – TRISTOGODIŠNJA EPOHA
SREDINOM 18 SR B.C SRUŠENE SU PALAČE U KNOSOSU, MALIJI I FESTU. NEKOLIKO
DESETLJEĆA NAKON TOGA SAGRAĐENE SU NOVE, VEĆE I BOGATIJE A PODIGNUTE SU I
NOVE U HAGIA TRIADI I U TILISU. TO SU FAZE SREDNJEMINOJSKA 3 I KASNOMINOJSKA 0D 1
DO 3. PRIBLIŽNO OD 1700-750 DO 1570 TRAJALA JE SREDNJEMINOJSKA EPOHA 3 KOJA
VREMENSKI KOINDICIRA S EPOHOM HIKSA U EGIPTU. GLAVNI SPOMENIK TOG DOBA JE
PALAČA U KNOSOSU(1600 M2, TERASASTA STRUKTURA, STUPOVI, PITOSI, TRGOVAČKA
ROBA.
U KASNOMINOJSKOJ EPOHI 1 OD 1580 DO 1450 TRAJE DOBA NAJVEĆEG PROSPERITETA NA
KRETI. OBNOVLJENA JE I DOGRAĐENA PALAČA U KNOSOSU. SREDINOM 15 ST SRUŠENE SU
PALAČE U FESTU, HAGIA TRIADI I TILISU. U KASNOMINOJSKOJ EPOHI 2 KRETA IMA
PREVLAST NA EGEJSKOM MORU – TALASOKRACIJA.

FRESKE U PALAČAMA SU NAJVREDNIJI SPOMENICI PRIM. UMJETNOSTI- BERAČ

ŠAFRANA(KNOSOS), DIVLJA MAČAKA U LOVU(HAGIA TRIADA), TZV. PARIŽANKA, NOSAČ
VAZE (KNOSOS). POLIKROMNI RELJEFI NA ZIDOVIMA DVORANA – KRALJ I LILJANI
KERAMIKA KAMARES VAZE (DOBA SREDNJEMINOJSKE 1 I 2 EPOHE) TANKE STIJENKE,
POLIKROMIJA, RAZNE FORME I RAZNOLIKI ORNAMENTI. IZVOZE SE PA SU ZNAČAJNE ZA
OTKRIVANJE VEZA IZMEĐU KREĆANA I DRUGIH STANOVNIKA NA SREDOZEMLJU.
GLIPTIKA- GEME I PEČATI
TOREUTIKA- DVIJE ZLATNE ČAŠE IZ VAFIJA-PELOPONEZ SA SCENOM LOVA NA DIVLJE
BIKOVE NA JEDNOJ I SCENOM ORANJA NA DRUGOJ.
ZLATNI NAKIT, BRONČANO ORUŽJE, ZLATNE DVOJNE SJEKIRICE IZ ARKALOCHRIJA

STANOVNICI KRETE U U STARO I SREDNJEMINOJSKO DOBA SA STANOVIŠTA

ANTROPOLOGIJE BILI SU VEĆINOM DOLIHOKEFALI- DUGULJASTE LUBANJE A U MALOM
POSTOTKU BRAHIKEFALI – KRATKE LUBANJE. U KASNOMINOJSKO DOBA BROJ
BRAHIKEFALA SE STALNO POVEĆAVA I NA KRAJU PREVLADAVA. MESOKEFALI SU
ZASTUPLJENI U GROBOVIMA SVI EPOHA. PREDINDOEVROPSKI KREĆANI POZNATI SU SA
PRIKAZA NA FRESKAMA- NIZAK STAS, KRATKA KOVRČAVA KOSA, IZBRIJANO LICE. SLIČE NA
KAFTE SA EGIPATSKIH SPOMENIKA. MEYER KAŽE DA SU KAFTI ZAPRAVO KREĆANI(KAPTOR
ZNAČI VELIKI OTOK ZAPADNOG MORA. DO SREDINE 2 TISUĆLJEĆA NA KRETI NEMA
INDOEVROPLJANA. INDOEVROPLJANSKA PLEMENA POČETKOM 2 TISUĆLJEĆA POČINJU
INTENZIVNO NASTANJIVATI MEDITERANSKE KRAJEVE. 5
STAROMINOJSKO DRUŠTVENO UREĐENJE JE RODOVSKO. KOLEKTIVNE GROBNICE – RITUS
RAZNOLIK. KULT JE FETIŠIZAM- SVETA DVOSJEKLA SJEKIRA LABRIS, STABLA, KAMENJE.
U KLASIČNOJ MINOJSKOJ RELIGIJI 2 TISUĆLJEĆA ŠTUJU SE ANTROPOMORFNA I
TERIOMORFNA BOŽANSTVA, DOMINIRA KULT BOŽICE SA ZVIJERIMA. OD TERIOMORFNIH
PREVLADAVA BIK - LEGENDA O MINOSU I MINOTAURU, BIK JE DOŠAO KAO UTJECAJ IZ
EGIPTA.
MINOS- KREČANI PRVI NA SREDOZEMNOM MORU OBAVLJAJU POMORSKO TRGOVAČKE
POSLOVE. LIKOVNA UMJETNOST PRIKAZUJE KRETSKE BRODOVE. KRETSKI PROIZVODI
PRONAĐENI SU NA CIPRU, U EGIPTU, SIRIJI, NA PELOPONEZU, U TROJI, NA SICILIJI. TUKIDID
PIŠE DA JE KRALJ MINOS PRVI ZAGOSPODARIO KIKLADSKIM OTOCIMA= TALASOKRATIJA.
DINASTIJE VLADAJU KNOSOSOM I FESTOM. SREDINOM 15 STOLJEĆA B.C. KNOSOS
PROŽIVLJAVA SVOJE ZLATNO DOBA. TO JE DOBA KRALJEVA KOJI SE PO GRČKOJ PREDAJI
NAZIVAJU MINOSI. U 15 STOLJEĆU B.C. KNOSOS JE BIO AHEJSKI ŠTO POTVRĐUJU
DOKUMENTI – GLINENE PLOČICE IZ KNOSOSA PISANE NA LINEAR B PISMU – OKO 3000
PLOČICA U KOJIMA SE SPOMINJU NASELJA NA KRETI.
OKO 1400 G. B.C. AHEJCI SA PELOPONEZA SRUŠILI SU PALAČU U KNOSOSU I DRUGE
PALAČE. TO JE AHEJSKA INVAZIJA NA KRETU. FRESKE I KUĆE NOVOG TIPA- MEGARON
SVJEDOĆE O NOVIM NOSIOCIMA. KREĆANI KOJI SU PREŽIVJELI AHEJSKU INVAZIJU
NAZIVAJU SE (HOMER) ETEOKREĆANI- STARI, PRAVI KREČANI. OD 12 STOLJEĆA GLAVNI
NOSIOCI HELENSTVA NA KRETI SU DORANI.

SREDNJO HELADSKA KULTURA : AHEJCI

INDOEVROPLJANI- OSNOVNA ETNIČKA JEZGRA IZ KOJE SU SE U NOVIM UVJETIMA RAZVILI
HISTORIJSKI INDOEVROPSKI NARODI. POJAVILI SU SE NA JUŽNOM BALKANU OKO 2300 G.
B.C.
SREDNJOHELADSKA KULTURA – INDOEVROPSKI (NOSIOCI NOVI DOSELJENICI) I
NEINDOEVROPSKI (PREDSTAVNICI STARIJEG HELADIKA). NOVO= NAČIN SAHRANJIVANJA,
ARHITEKTURA, VRSTE KERAMIKE.
PODJELA KULTURE BRONČANOG DOBA U EGEIDI USKLAĐENA JE S EVANSOVOM PODJELOM
MINOIKA. PREVLADALA JE EVANSOVA TEORIJA PO KOJOJ JE KULTURA BRONČANOG DOBA
U EGEIDI, POSEBNO MIKENSKA, BILA SAMO ODRAZ MINOJSKE. STVOREN JE NAZIV
«KRETSKO-MIKENSKA KULTURA» KASNIJE JE DOKAZANO DA JE HELADSKA KULTURA
SAMONIKLA IAKO JE BILA POD UTJECAJEM MINOJSKE. CIJELA EGEIDA OSIM KRETE JE U
POČETKU 2 TISUĆLJEĆA BILA POPRIŠTE BORBI ZBOG MASOVNOG DOSELJAVANJA
INDOEVROPSKIH PLEMENA.

MIKENSKA KULTURA- OD 17 DO 12 ST. B.C. TO JE SREDNJI I KASNI HELADIK

SCHLIEMANN JE 1874 SA STAMATAKISOM OTKRIO MIKENSKE - KIKLOPSKE ZIDINE SA

LAVLJIM VRATIMA, MIKENSKU(6 JAMSKIH GROBOVA SA ZLATNIM, SREBRNIM, SLONOVA
KOST, ZLATNE MASKE PRILOZIMA- DATIRAJU SE PO EGIPATSKIM IMPORTIMA 1650-1550 G.
B.C.) I TIRINTSKU AKROPOLU.
THOLOS- KUPOLASTE GROBNICE – AGAMEMNONOV GROB(ZVAN I ATREJEVA RIZNICA) I
THOLOS U VAFIJU( DVIJE ZLATNE ČAŠE, GEME UKRAČENO ORUŽJE).
DROMOS-HODNIK, OKRUGLA DVORANA POD KUPOLOM I KRIPTA SU OSNOVNI DIJELOVI
THOLOSA. U MIKENI SE VEĆINOM SAHRANJUJE U GROBNIM KOMORAMA KOJE SU SE
USJECALE U PADINU BRIJEGA.
KASNOMIKENSKO DOBA OD 14 DO 12 ST B.C - GRAD MIKENA JE NA VRHUNCU MOĆI I
PROSPERITETA. TADA JE NA VRHU MIKENSKE AKROPOLE SAGRAĐENA KRALJEVSKA
PALAČA.
PALAČA KASNOMIKENSKOG DOBA BITNO SE RAZLIKUJE OD MINOJSKE NA KRETI, TO JE
MEGARON AHEJSKOG TIPA S RAZNIM OKOLNIM PROSTORIJAMA

LINEAR B PISMO – SILABIČKO, OKO 90 ZNAKOVA DOPUNJENO IDEOGRAMIMA, JEZIK

STAROGRČKI(DIJALEKT)- DEŠIFRIRAO GA JE CHADWICK, FILOLOG IZ CAMBRIDGA.

6
DORSKA SEOBA
U 2. TISUĆLJEČU B.C. ZAVRŠIO JE DOLAZAK INDOEVROPLJANA I SRUŠENA JE MIKENA
DOLAZE DORANI ZAOSTALIJI OD NOSILACA MIKENSKE KULTURE. PROVALA TIH NARODA U
CIVILIZIRANE ZEMLJE OKO ISTOČNOG MEDITERANA IZAZVALA JE KRAJ BLISTAVOG
KULTURNOG STVARALAŠTVA, A OTVORILA JE PUT DRUGAČIJEM SVIJETU. DORSKA SEOBA
JE KOINDICIRALA S VELIKIM SEOBAMA INDOEVROPLJANA U MALOJ AZIJI I NA PREDNJEM
ISTOKU. PAD TROJE I HETITSKOG CARSTVA, PROVALA NARODA S MORA U EGIPAT,
POKRETI NARODA NA SJEVERNOM BALKANU I U ITALIJI ZBIVALI SU SE PARALELNO. DORANI
SU POSLJEDNJA VELIKA SKUPINA GRKA KOJA SE DOSELILA NA BALKANSKI JUG. TADA SU
SE GRCI U VEĆOJ MJERI NASELILI NA EGEJSKE OTOKE I NA OBALU MALE AZIJE. DORANI SU
DONJELI SVOJU KULTURU, FOLKLOR I JEZIK – SJEVERNOHELENSKI JEZIK.

KLASIČNI GRČKI PISCI NAZIVAJU SVOJ NAROD – HELENI, TO SU JONJANI, EOLJANI, DORANI

JONJANI- STANOVALI SU U ATICI, NA EUBEJI, KIKLADIMA, NA ISTOČNIM EGEJSKIM OTOCIMA

OD HIJA DO LERA I U KLASIČNOJ JONIJI NA ZAPADNOJ OBALI MALE AZIJE OD SMIRNE DO
HALIKARNASA. ATIKA JE NAJSTARIJA JONSKA ZEMLJA. RAZLIKUJEMO DVIJE SKUPINE
JONJANA: AZIJSKU I ATIČKU. MALOAZIJSKI SU NAPREDNIJI, IZGRADILI SU DODEKAPOLIS- 12
GRADOVA: MILET, EFEZ, FOKEJA, KLAZOMENA, TEOS, ERITRA, LEBEDOS, KOLOFON,
MIJUNT, PRIJENA, SAM I HIJ

DORANI – KULTURNO ZAOSTALIJI OD JONJANA, UPORNI RATNICI I RATARI. NASTANJIVALI

SU CIJELI PELOPONEZ (BEZ ARKADIJE) S KORINTSKIM ISTMOM I MEGARIDOM, SREDNJA
GRČKA OSIM ATIKE I BEOCIJE, GRČKI KRAJEVI U EPIRU, OTOCI JONSKOG MORA, JUŽNI
EGEJSKI OTOCI, KRETA I JUGOZAPADNI DIO MALE AZIJE. DORSKI PENTAPOLIS= KNID, KOS, I
RODSKI GRADOVI KAMIR, JALIS, LIND.
SPARTANCI SU NAJSLAVNIJI DORANI

EOLJANI – TESALIJA(MATIČNA EOLSKA ZEMLJA), BEOCIJA, SJEVERNI EGEJSKI OTOCI I

SJEVEROZAPADNI DIO MALE AZIJE. OTOK LEZBOS I GRAD MITILENA SU IM ODSKOČNA
DASKA ZA PREMA MALOJ AZIJI.

VRIJEME OD DORSKE SEOBE DO 1 OLIMPIJADE 776 G. B.C. DIJELI SE NA:

SUBMIKENSKU EPOHU – PRVA DESETLJEĆA NAKON PADA MIKENE
EPOHA PROTOGEOMETRIJSKOG STILA – 11 ST. B.C.
EPOHU GEOMETRIJSKOG STILA – 10 I 9 ST. B.C.
EPOHU ZRELOG GEOMETRIJSKOG ILI DIPILONSKOG STILA – 8 ST B.C.

NAJSTARIJI PISANI SPOMENICI – POČETAK KNJIŽEVNOSTI

PISMO – HERODOT KAŽE DA SU GRCI PISMO PRIMILI OD FENIČANA- DO 8 ST. GRCI SU
PRIHVATILI FENIČKI ALFABET KOJI NIJE IMAO ZNAKOVE ZA VOKALE VEĆ SAMO ZA
ASPIRANTE. ONI SU IH PRETVORILI U VOKALE I TAKO STVORILI GRČKI ALFABET S 24 SLOVA
KOJI SU KASNIJE PRIHVATILI RIMLJANI. NA POČETKU SU PISALI NAIZMJENCE , DESNO PA
LIJEVO – BUSTROPHEDON (BUS – VOL, STREPHO – OKREĆEM SE).
NAJSTARIJI PISANI TEKSTOVI SU IZ KRAJA 8 ST B.C. NA VAZAMA IZ ATIKE, SA DIPILONSKOG
GROBLJA, IZ EGINE, NEŠTO SU MLAĐI NATPISI NA KAMENU I BRONCI SA KRETE, TERE I
MELOSA. POSTOJE 4 GLAVNA TIPA GRČKOG ALFABETA. U 7 ST B.C. JONJANI POČINJU
PISATI NA PAPIRUSU.

HOMER- ILIJADA I ODISEJA U 24 PJEVANJA U HEKSAMETRIMA, ILIJADA - POSLJEDNJE

GODINE TROJANSKOG RATA, ODISEJA – ZGODE I NEZGODE ODISEJA NA POVRATKU IZ
TROJE. HOMEROVI SU LIKOVI HEROJI ALI SU LJDSKI BLISKI(AHILEJ JE IDEALAN HEROJ ALI I
ČOVJEK). HOMEROVO PITANJE- AUTORSKO PITANJE. U 6 ST B.C. U ATENI, U PIZISTRATOVO
DOBA ILIJADA I ODISEJA SU REDIGIRANE.
TROJANSKI RAT- TROJANSKI KRALJEVIĆ PARIS OTEO JE MENELAJU, SPARTANSKOM
BAZILEJU ŽENU – LIJEPU HELENU. AHEJCI SU NAKON DESETOGODIŠNJEG OPSJEDANJA
VRATILI HELENU, SRUŠILI TROJU I UZELI BOGATI PLJEN. 7
TROJANSKI RAT VODI SE U 12 ST. B.C. – SLOJ TROJA 7A., TJ. OKO 700-800 GODINA PRIJE
POHODA ALEKSANDRA VELIKOG NA ISTOK. HOMERSKE RALIJE- 400 GODINA OD 1200 DO
800 G. B.C. NAZIVAMO HOMERSKOM, HEROJSKOM ILI PRIJELAZNOM EPOHOM. E. MEYER I
NEKI DRUGI TO DOBA ZOVU GRČKI SREDNJI VIJEK.

DRUŠTVO - 3 HOMERSKE DRUŠTVENE JEDINKE: ROD, BRATSTVO,PLEME

3 HOMERSKA DRUŠTVENA ORGANA: BAZILEJ, VIJEĆE I NARODNA SKUPŠTINA.

ROD- (GENOS, GENS) SVI ČLANOVI VEZANI SU KRVNIM SRODSTVOM. UTEMELJITELJ GENSA
ILI RODA JE HEROJ ZAJEDNIČKI ZA SVE ČLANOVE, IMAJU ZAJEDNIČKO GROBLJE, ZEMLJU I
ZAJEDNO SE BORE I BRANE. NEKOLIKO RODOVA ČINE BRATSTVO – FRATRIJU, NEKOLIKO
FRATRIJA PLEME – FILU.

BAZILEJI SU ZAPOVJEDNICI ČETA, AHILEJ JE BIO ZAPOVJEDNIK MIRMIDONACA

ODISEJ JE BAZILEJ OTOČANA S JONSKOG MORA, NESTOR JE BAZILEJ IZ PILA A IDOMENEJ
KREĆANA. NAD SVIMA NJIMA JE AGAMEMNON BAZILEJ IZ MIKENE. BAZILEJ JE PODVRGNUT
ANAKSU. AGAMEMNON JE ANAKS AHEJSKIM BAZILEJIMA POD TROJOM.

VIJEĆE STARIJEŠINA – BULE , ČINE JE NAJBOLJI- ARISTOI KOJI SE NAZIVAJU BAZILEJI ILI
GERONTI

NARODNA SKUPŠTINA – AGORA NA NJOJ SE ODLUČUJE O RATU I MIRU

TETI – BEZEMLJAŠI I NAJAMNI RADNICI

DOULOI, DMOES – ROBOVI TJ. RATNI ZAROBLJENICI

GRČKI GRADOVI DRŽAVE OD 8 DO 6 ST. B.C.

STARIJI GRADOVI
POLIS – GRAD DRŽAVA NA ČIJU JE POJAVU UTJECAO RAZVITAK OBRTA I TRGOVINE,
RASPADANJE RODOVSKIH ZAJEDNICA, PRETVARANJE PATRIJAHALNOG ROBOVLASNIŠTVA
U KLASIČNO KLASNO, JAČANJE INDIVIDUALNE PROIZVODNJE, SUPROTNOSTI IZMEĐU
VLADAJUĆE KLASE I NARODA.
KLASIČAN GRČKI POLIS, GRAD-DRŽAVA JE EKONOMSKA I DRUŠTVENO-POLITIČKA
ZAJEDNICA NA VEĆEM ILI MANJEM TERITORIJU S JEDNIM GLAVNIM VOJNIČKIM KULTNIM I
ADMINISTRATIVNIM SJEDIŠTEM. SPARTA OKO 8400 KM2, SIRAKUZA 4700 KM2, ATENA S
CIJELOM ATIKOM 2650.

MILET – OD 8 DO 6 ST. B.C. JE JEDAN OD NAJVAŽNIJIH GRADOVA, VELIKA LUKA, AGRARNO,

ZANATSKO I TRGOVAČKO SREDIŠTE. KULTURNO SREDIŠTE – PRVI GRČKI FILOZOFI I
POVJESNIČARI.
EFEZ, FOKEJA, SAMOS(VEZE S EGIPĆANIMA), MITILENA NA LEZBU, GRADOVI NA RODU-
LIND, JALIS I KAMIR

KORINT- OD 8 ST. VAŽNO EKONOMSKO SREDIŠTE. IMA LUKU NA OBJE STRANE PREVLAKE
ISTHMOS ODAKLE SU PLOVILI BRODOVI I OSNIVALE SE KOLONIJE- KORKIRA TJ KRF I
SIRAKUZA NA SICILIJI. KORINĆANI SU NAJBOLJI BRODOGRADITELJI I OBRTNICI.

EGINA- ISTOIMENI OTOK NEDALEKO OD PELOPONEŠKE I ATIČKE OBALE ISTIČE SE

POMORSTVOM I TRGOVINOM. MNOGI GRČKI GRADOVI PRIMILI SU NJIHOV SISTEM MJERA I
NOVCA.

HALKIDA I ERITREJA- RANO SE EKONOMSKI RAZVILI, RAZVILI SU ZANATE, OBRADU BAKRA,

IZRADU BRONČANOG ORUŽJA.

8
KOLONIZACIJA

NAJVIŠE GRČKIH NASEOBINA OSNOVANO JE U 8, 7, I 6 ST. NA SJEVERNOJ OBALI EGEJSKOG

MORA, NA PROPONTIDI I PONTU, U SJEVERNOM EGIPTU I LIBIJI, U JUŽNOJ ITALIJI I NA
SICILIJI, UZDUŽ SJEVERNE OBALE SREDOZEMNOG MORA OD ITALIJE DO HERAKLOVIH
STUPOVA- GIBRALTARA I NA JADRANU.
UZROCI OSNIVANJA: BIJEG PRED OSVAJAČIMA, POLITIČKE BORBE, ŽELJA ZA OSVAJANJEM,
SAVJET IZ DELFA, TUKIDID PIŠE DA JE PRENASELJENOST MATIČNOG GRADA BILA GLAVNI
UZROK.
PREMA UREDBAMA POLIS JE IMAO ODREĐEN BROJ ZEMLJOPOSJEDA – KLEROSA, JEDAN
KLEROS JEDAN ZEMLJOPSJEDNIK. ZEMLJOPOSJED SE NIJE SMIO DIJELITI, UVIJEK GA JE
NASLJEĐIVAO NAJBLIŽI NASLJEDNIK. ONI KOJI NISU NASLJEDILI KLEROS BILI SU VIŠAK U
POLISU PA SE TAJ PROBLEM RJEŠAVAO OSNIVANJEM KOLONIJA. KLASIČNI POSTUPAK PRI
OSNIVANJU KOLONIJA OD 6 ST NADALJE: PITATI DELFIJSKO PROROČIŠTE ZA SAVJET, SELI
SE POD VODSTVOM OIKISTA, KAD SE ZAUZELA ZEMLJA MJERI SE ZEMLJA, ODREĐUJE SE
MJESTO ZA HRAM I KLASIFICIRA SE ZEMLJA, SVAKI DOSELJENIK DOBIVA KLEROS.

SJEVERNE NASEOBINE
TO SU ONE NA SJEVERNOJ OBALI EGEJSKOG MORA, MRAMORNOG I CRNOG
MORA(PEROPONTIDA I PONT). POLUOTOK HALKIDA DOBIO JE IME PO EUBEJSKIM
HALKIĐANIMA KOJI SU TAMO OSNOVALI 32 NASEOBINE.

GRČKE NASEOBINE U EGIPTU I LIBIJI

OD 7 ST. B.C. GRCI SE SISTEMATSKI NASELJAVAJU U EGIPTU. FARAON PSAMETIH I DAO JE
JONJANIMA ZEMLJU KOD UŠĆA NILA – PIŠE HERODOT. STRABON PIŠE O MILESION TEICHOS
– GRČKOM NASELJU KOD NILA. GLAVNA GRČKA NASEOBINA U EGIPTU BILA JE NAUKRATIS.

LIBIJA JE STARIJE ANTIČKO DOBA IME ZA CIJELI AFRIČKI KONTINENT. U KLASIČNO DOBA TO
JE PROSTOR ZAPADNO OD DELTE NILA, TAMO GRCI IMAJU KOLONIJU KIRENU.

GRČKE NASEOBINE NA ZAPADNOM MEDITERANU

PREMA HERODOTU I HOMERU GRCI SU RANO USPOSTAVILI VEZE S ITALIJOM I SICILIJOM.

ARHEOLOŠKI SPOMENICI KRETSKO-MIKENSKOG I PROTOHISTORIJSKOG TIPA UKAZUJU NA
VEZE STARIH GRKA SA Z. MEDIT. EGEJSKI MORNARI I TRGOVCI OD STARIJEG BRONČANOG
DOBA POSLUJU NA SICILIJI O ČEMU SVJEDOČI IMPORTIRANI MATERIJAL. U 8 ST POVJESNI
GRCI USPOSTAVLJUJU BOLJE VEZE SA ZAPADOM. U ETRUŠĆANSKIM GROBNICAMA IMA
GRČKE KERAMIKE ORIJENTALIZIRAJUĆEG STILA 8 ST. B.C. ETRUŠČANI PRIJE 700. SVOJE
PISMO PODEŠAVAJU PREMA GRČKOM, NJIHOVI KIPARI RADE KIPOVE PREMA ARHAJSKOM
UZORU. GRCI S DRUGE STRANE UVOZE ETRUŠČANSKE BUCCHERO VAZE I BRONČANE
PROIZVODE.
VELIKA GRČKA – MAGNA GRAECIA TAKO NEKI PISCI NAZIVAJU JUŽNU ITALIJU JER SU
TAMO GRCI DO 8 ST. B.C. OSNOVALI MNOŠTVO NASEOBINA. NAJSTARIJA JE KOLONIJA
KUME – CUMAE NA TIRENSKOJ OBALI U KAMPANIJI. GRCI IZ KUME SU S ROĐANIMA
OSNOVALI PARTHENOPE – DANAS NAPULJ. HERAKLEA, REGHIO, KROTON, KAULONIA U
KALABRIJI
NAJPOZNATIJI GRAD JE SIBARIUS- VLADAO JE S 4 NARODA I 25 GRADOVA, OBOGATIO SE
TRGOVINOM.
NASEOBINE NA SICILIJI - PRVI GRCI NA SICILJI BILI SU HALKIĐANI KOJI SU TAMO OSNOVALI
GRAD NAKSOS, A 1 G. POSLIJE KORINĆANI SU OSNOVALI SIRAKUZU( PREMA TUKIDIDU TO
JE BILO 734 G. – TREĆA GODINA 11 OLIMPIJADE. DOSELJENICI S RODA I KRETE OSNIVAJU
GRAD GELA, A STANOVNICI GELE KASNIJE (OKO 100 G KASNIJE) OSNIVAJU AKRAGAS –
AGRIGENTUM . KASNIJE SE OSNIVAJU KOLONIJE NA LIPARIMA. GRCI U KOLONIJAMA ČESTO
SU RATOVALI SA KARTAŽANIMA I ETRUŠĆANIMA, A I GRADOVI SE BORE MEĐU SOBOM.

9
GRCI NA JADRANU

U 8 ST. KRINĆANI SU OSNOVALI NASEOBINU KORKIRA NA DANAŠNJEM KRFU I TAKO

STVORILI DOBRU BAZU ZA TRGOVINU I KOLONIZACIJU SJEVERNOG JADRANA. U 7.ST.
KORKIRANI SU OSNOVALI NA SUSJEDNOJ OBALI APOLONIJU I EPIDAMNOS – DRAČ.
HERODOT PIŠE DA SU FOKEJCI IZ JONIJE PRVI OD HELENA POŠLI NA PLOVIDBE U
JADRANSKO MORE, U IBERIJU. IZ MITOGRAFSKE I LOGOGRAFSKE TRADICIJE VIDI SE DA SU
MORNARI IZ EGEJE VEĆ U 1 TISUĆLJEČU PLOVILI DO NAJSJEVERNIJIH JADRANSKIH OBALA.
DOKAZI SU NALAZI NAĐENI U ISTRI, ZADRU, NINU, KERAMIKA IZ 6 ST. B.C.. GRCI IZ KNIDA SU
OSNOVALI KOLONIJU NA KORČULI KORYKIRA MELANIA, S NJOM SU VEZU IMALI DORANI IZ
KRFA I IZ KORINTA- DOKAZ KORINTSKA PIKSIDA IZ SOLINA 7 ST. B.C. NAJVIŠE JE GRČKIH
UTJECAJA DOŠLO PREKO ITALIJE, IZ APULIJE ( APULSKE ŽARE IZ NEZAKCIJA 7-6 ST B.C. U
OKOLICI DELTE PADA- PO CENTRI SU SPINA I ADRIA IZ KOJIH KRAJEM 6 ST. B.C KREĆE
TRGOVINA GRČKOM I ITALSKOM ROBOM NA SJEVER U ISTRU ALI NA JADRANSKU OBALU –
ANTIČKI OJNOHOE 5 ST NEZAKCIJ, GNATHIA VAZE IZ VISA 3-2 ST. B.C, HELENISTIČKA
RELJEFNA KERAMIKA 2-1 ST. B-C. ŠIBENIK. PALAGRUŽA JE VAŽNA KAO POVEZNICA DVIJU
OBALA.

NASEOBINE U IBERIJI I LIGURIJI – OPET SU PRVI FOKEJCI PO HERODOTU. GRCI SU

OSNOVALI MASSALIU – MARSEJ KAO NAJVAŽNIJI CENTAR ZA TRGOVINU S GALIMA, NIKAIA-
NICA, MONOIKOS – MONAKO, KALIPOLIS – KOD BARCELONE, HEMEROSKOPION- KOD
VALECIJE

RAZVITAK DRUŠTVA U GRČKOM POLISU

MONARHIJA I ARISTOKRACIJA

HOMERSKI POLIS IMAO JE BAZILEJA, VIJEĆE-BULE I NARODNU SKUPŠTINU. BAZILEJ

POSTEPENO POSTAJE MONARH. DO 8 ST. B.C NAPREDNIJI SU POLISI UKINULI MONARHIJU.
ONI SU SE ZADRŽALI U ZAOSTALIM KRAJEVIMA: TESALIJI I IZVAN MATIČNE GRČKE. SPARTA
JE NEPREKIDNO IMALA 2 KRALJA KOJI SU IMALI OGRANIČENU VLAST. NAKON UKIDANJA
MONARHIJE BAZILEJ JE NEGDJE NAZIV ZA VIŠEG SVEĆENIKA. U ATENI BAZILEJ JE GLAVAR
FILE- PHYLOBASILEUS.
VIJEĆE VLADARA –BULE U KLASIČNOM POLISU IMA VAŽNU ULOGU.
ARISTOI- NAJMOĆNIJI RODOVSKI PRVACI STVORILI SU TIJEKOM VREMENA KLASU
ARISTOKRATA, OSLOBODILI SU SE KRALJA I POSTALI GOSPODARI POLISA, ONI SU NAJBOLJI
RATNICI I NAJBOGATIJI ZEMLJOPOSJEDNICI. TO SU ATENSKI ALKMENOIDI, KORINTSKI
BAKHIADI, MILETSKI NELEIDI. SAMO ONI SU MOGLI BITI VOJSKOVOĐE, SUCI I SVEĆENICI.
ONI SU EUPATRIDAI, EUGENEIS- DOBRA RODA.
ROBOVI
SITNI ZEMLJOPOSJEDNICI - MOGU BITI SLOBODNI GRAĐANI,
BEZEMLJAŠI, - POTOMCI POKORENOG STANOVNIŠTVA- OBRAĐIVALI SU ZEMLJU
ARISTOIMA, TO SU TESALSKI PENESTI, LAKONSKI HELOTI, KRETSKI MNOITI
PITANJE ZEMLJOPSJEDA BILO JE GLAVNO U ŽIVOTU GRKA I RIMLJANA. LIKURG JE
PODIJELIO SPARTANSKU ZEMLJU NA 9000 KLAROSA- SVAKOM PUNOPRAVNOM GRAĐANINU
PO 1. KLAROS JE NEOTUĐIV,
DORSKI KOLONISTI U LIBIJI SVAKE GODINE PONOVO MEĐUSOBOM DIJELE ZEMLJU
U ARISTOKRATSKOJ ATENI GLANI PROBLEM SU PUNOPRAVNI GRAĐANI BEZEMLJAŠI,
TADA JE ATENA PRETEŽNOI AGRARNA DRŽAVA-GRAD.

AGRARNA PROIZVODNJA JE EKONOMSKA BAZA ARISTOKRATSKOG DRUŠTVENOG

PORETKA, ZATO SE ON DUŽE ZADRŽAO U BEOCIJI, TESALIJI, EPIRU, DIJELU PELOPNEZA
GDJE SU GRCI SPORIJE SOCIJALNO NAPREDOVALI.
BRŽI NAPREDAK JE U PRIMORSKIM REGIJAMA GDJE SE RAZVIO ZANATSKI OBRT,
TRGOVINA, NOVČANA PRIVREDA. GRADOVI NA SICILIJI PROIZVODE TEKSTIL, EUBEJA –
BAKAR I ŽELJEZO, KOSITAR SE UVOZIO IZ SREDNJE I SJEVERNE EUROPE. SIRAKUZA JE
CENTAR METALURŠKE PROIZVODNJE. 10
PLUTOKRACIJA – OLIGARHIJA
U 7. ST. B.C. MALOAZIJSKI GRCI POD UTJECAJEM LIĐANA POČINJU KOVATI NOVAC, KASNIJE
I OSTALI GRCI. POČINJE SE RAZVIJATI NOVČANA PRIVREDA. NAPRETKOM OBRTA,
POMORSTVA, TRGOVINE I RAZVOJEM NOVČANE PRIVREDE STVARA SE KLASA BOGATIH
GRAĐANA RAZNOG PORIJEKLA I DOBA PLUTOKRACIJE. TO JE BILO OKO 6 ST. B.C. KADA JE
SOLON LEGALIZIRAO PODJELU ATENJANA NA 4 DRUŠTVENA RAZREDA PREMA PRIHODIMA.
PREMA PROCJENI PRIHODA – CESUS OVAJ POLITIČKI SISTEM NAZIVA SE I TIMOKRACIJOM.
U PLUTOKRATSKO-TIMOKRATSKOM POLISU BOGATIJI ULAZE U VIŠI DRUŠTVENI RAZRED
KOJI IM OSIGURAVA VEĆA POLITIČKA PRAVA.
KOEGZISTIRAJU I POLISI SA PRETEŽNO AGRARNOM PRIVREDOM POD VODSTVOM
RODOVSKE ARISTOKRACIJE I POLISI POD PLUTOKRATSKO-TIMOKRATSKOM VLAŠĆU.
I ARISTOKRATSKI I PLUTOKRATSKI POLISI BILI SU OLIGARHIJSKI - POD VLAŠĆU MANJINE.
ARISTOTEL SVE NEDEMOKRATSKE REŽIME NAZIVA OLIGARHIJSKIM.
KLASIČNI JE POLIS SAČUVAO STARE USTANOVE IZ HOMERSKOG DRUŠTVA; NARODNU
SKUPŠTINU- AGORU, VIJEĆE PRVAKA- BULE A UVEO JE RAZNE MAGISTRATURE.
NARODNA SKUPŠTINA- AGORA IMA STVARNU MOĆ U DEMOKRATSKOJ PERIKLOVOJ ATENI.
U OLIGARHIJSKIM POLISIMA GLAVNI NOSILAC VLASTI JE VIJEĆE-BULE.

TIRANIDA
TIRANI KOJI SU NA VLAST DOŠLI SILOM ILI NISU HTJELI SIĆI S VLASTI KAD JE TREBALO. U 7
ST. B.C. TIRAN PITAGORA U EFEZU, TRAZIBUL U MILETU. U 6 ST. B.C. TIRAN PIZISTRAT U
ATENI. TIRANIDA SE JAVLJA U NAPUČENIM, PRIVREDNO RAZVIJENIM GRADOVIMA GDJE SE
VODE SOCIJALNE BORBE. DEMOS DIŽE USTANAK A VOĐA USTANKA- DEMAGOG POSTAJE
TIRANIN. TIRANI SU PRIJELAZ IZMEĐU ARISTOKRATSKO-PLUTOKRATSKOG I
DEMOKRATSKOG SISTEMA.

DEMOKRACIJA
PO ARISTOTELU TO JE VLAST VEĆINE I SLOBODA, U DEMOKRATSKOM POLISU POSTOJI:
JEDNAKOST GRAĐANA – ISPOGONIA BEZ OBZIRA NA PORJEKLO, JEDNAKOST U PODJELI
VLASTI – ISOTIMIA, JEDNAKO PRAVO GOVORA – ISEGORIA, PRAVO SVAKOGA DA BIRA
SVAKOGA.
ATENA U 5 ST. B.C. JE UZOR SVIM GRČKIM DEMOKRATIMA. U ATENI VLADA NARODNA
SKUPŠTINA – EKKLESIA – ODLUKE O RATU IMIRU, SAVEZIMA, ZAKONSKI PROPISI, ČLANOVI
SU SVI ATENSKI PUNOLJETNI MUŠKI GRAĐANI KOJI SU I PO OCU I MAJCI ATENJANI. U ATENI
JE VIJEĆE- BULA PODREĐENO NARODNOJ SKUPŠTINI.
ARISTOTEL U TRAKTATU POLITIKA DAJE PRIKAZ 158 USTAVA GRADOVA- SAČUVAN SAMO
ATENSKI.
SOCIJALNE BORBE- DRUŠTVENA NEJEDNAKOST U GRČKIM POLISIMA UROKUJE BORBE,
REVOLUCIJE- U MILETU BORBE IZMEĐU GRUPE PLUTIS I GRUPE HIROMAHA.
ZAKONI
NAJSTARIJI ZAKONODAVAC JE ZALEUK 663.G.B.C., U GRADU KATANI(SICILIJA) HARONDAS
ČIJE ZAKONE KOPIRAJU MNOGI. DRAKON I SOLON U ATENI. NAJSTARIJI SAČUVANI -KLESANI
NA PLOČAMA JE GORTINSKI ZAKONIK – GRAD GORTYN NA KRETI – 6-5 ST. B.C.

SPARTA
JUGOISTOK PELOPONEZA- ANTIČKA LAKONIJA- LAKONIKE, PLODNI DIO DOLINE RIJEKE
EUROTE. NOSIOCI MIKENSKE KULTURE SU KAO I NA OSTALOM DIJELU PELOPONEZA GRČKI
AHEJCI A NJIHOV NAJVAŽNIJI SPOMENIK JE KUPOLASTA GROBNICA KOD VAFIJA.
NAJSTARIJE DOKUMENTIRANO IME JE LAKEDEMON, HOMER SPOMINJE GRAD LAKEDEMON
KAO PRIJESTOLNICU MENELAJA KOJI JE DOVEO POD TROJU JUNAKE IZ NEKOLIKO
LAKEDEMONSKIH GRADOVA- IZ SPARTE
IZMEĐU 11 I 9 ST.B.C. IZ NEKOLIKO UJEDINJENIH DORSKIH NASELJA NASTAO JE GRAD
SPARTA A IZ SPARTE DRŽAVA KOJA SE U POVIJESNO ANTIČKO DOBA NAZIVALA
LAKEDEMONSKI POLIS. SPARTANCI SU DO POLOVINE 8 ST. B.C. OSVOJILI SVU LAKONIJU I
ZAPOSJELI PLODNU MESENIJU, ZA TO VRIJEME SPARTA SE RAZVILA U VOJNIČKU
ARISTOKRATSKO OLIGARHIJSKU DRŽAVU U KOJOJ VLADA KLASA RATNIKA
ZEMLJOPOSJEDNIKA. GRCI PRIPISUJU SPRTANSKO UREĐENJE ZAKONODAVCU 11
LIKURGU ALI ON VJEROJATNO NIJE POVIJESNA LIČNOST VEĆ LEGENDA SPARTANSKIH
ARISTOKRATA.
IZVORI: HERODOT, TUKIDID, KSENOFONT, PLATON, POLIBIJE, STRABON, PLUTARH

3 KLASE
VLADJUĆA SPARTIJATI
SLOBODNI GRAĐANI DRUGOG REDA PERIJECI
SELJACI, ROBOVI HELOTI

SPARTIJATI – POTOMCI DORSKIH OSVAJAČA IMAJU SVU VLAST U LAKEDEMONSKOJ

DRŽAVI. KAO I OSTALI DORANI DIJELE SE NA 3 FILE DYMANES, HYLEIS I PAMFILOI.
TERITORIJ SPARTE IMA 5 PODRUČJA – 5 OBA. TAKO SVAKI SPARTIJAT PRIPADA PO
PORIJEKLU JEDNOJ OD TRI FILE A PO STANOVANJU JEDNOJ OPD 5 OBA.
NAKON OSVAJANJA MESENIJE SVAKA SPARTIJATSKA DOBILA JE 1 KLAROS U PODRUČJU
SPARTE I 1 U MESENIJI. SVA TA ZEMLJA JE «DRŽAVNO-GRAĐANSKA ZEMLJA I NIJE SE
SMJELA OTUĐIVATI.
ODGOJ – SPARTIJATSKA DJECA OD 7 GODINE SE ODGAJAJU KOLEKTIVNO U VOJNOM
ODGAJALIŠTU, U 22 GODINI IZLAZI VAN KAO OSPOSOBLJENI RATNIK I UVRŠTAVA SE U
JEDNU SISTIJU- SKUPINU OD 15- O TOME PIŠE PLUTARH U LIKURGOVOJ I AGEZILAJEVOJ
BIOGRAFIJI

PERIJECI – SLOBODNI GRAĐANI SPARTE KOJI STANUJU OKOLO, OBRTNICI I TRGOVCI KOJI
NA SVOM TERITORIJU PERIOIKISU IMAJU AUTONOMNE GRADIĆE I SELA. PLAĆAJU VELIK
POREZ DRŽAVI I SLUŽE VOJSKU

HELIOTI- POKORENI STANOVNICI LAKONIJE I MESENIJE- NEŠTO KAO ROBOVI, KEMTOVI

DULOI, RADE ZA SPARTIJATE

DRŽAVNO UREĐENJE

VELIKA RETRA- NAJSTARIJI GRČKI LITERARNI DOKUMENT(8-7 ST,B.C.), TO JE LAKONSKA

FORMULACIJA SPARTANSKOG USTAVA.
SPARTA IMA 2 KRALJA; JEDAN JE IZ RODA AGIJADA A DRUGI IZ RODA EURIPONTIDA,
ZAJEDNIČKI ODLUČUJU, ZAPOVJEDAJU VOJSKOM, KRALJEVE NADZIRU ARISTOKRATI I
IZMEĐU NJIH POSTOJI ANTAGONIZAM.
NAJVEĆU VLAST U SPARTANSKOJ DRŽAVI IMALA JE GERUZIJA- VIJEĆE KOJE SE
SASTOJALO OD 28 GERONATA(GERONTES-STARCI) I 2 KRALJA KOJI SU ČLANOVI GERUZIJE
PO SVOM POLOŽAJU. OSTALE GERONTE BIRA SKUPŠTINA IZ REDOVA PRVAKA KOJI IMAJU
60 GODINA – SLUŽBA IM JE DOŽIVOTNA. GERUZIJA-SENAT DONOSILA JE ODLUKE O
VANJSKOJ POLITICI, SPREMA PRIJEDLOGE ZA NARODNU SKUPŠTINU, VRHOVNI JE SUDSKI
ORGAN I ČUVALA JE ARISTOKRATSKI DRŽAVNI SUSTAV.

NARODNA SKUPŠTINA- APELLA ČLANOVI SU SVI SPARTIJATI KOJI SU PROŠLI OBUKU,

ČLANOVI SU SISTIJE IMAJU 30 GODINA. NARODNA SKUPŠTINA BIRALA JE GERONTE, EFORE
I NIŽE DRŽAVNE FUNKCIONARE.

EFORI- U SPARTI 5 KOM.- MANDAT IM TRAJE 1 GODINU. PO HERODOTU UVEO IH JE LIKURG

ALI SE ONE ZA RAZLIKU OD NARODNE SKUPŠTINE NE SPOMINJU U VELIKOJ RETRI. PO
ARISTOTELU I PLUTARHU UVEO IH JE KRALJ TEOPOMP. OD 7 ST. B.C. EFORI SU EPONIMNI-
PO NJIMA SE DATIRA. ONI SU RUKOVODILI NARODNOM SKUPŠTINOM, S GERUZIJOM
ODLUČUJU O DRUŠTVENIM PITANJIMA, VRHOVNI SU SUCI ZA PERIJAKE, OBJAVLJUJU RAT,
SKLAPAJU MIR, SUDILI SU KRALJEVIMA

BORBE ZA ZEMLJU- TUKIDID KAŽE DA JE U SPARTI BILO PUNO GRAĐANSKIH RATOVA. IMA
PUNO SPARTIJATA BEZ KLAROSA, NEKI PERIJECI I HELOTI STIČU PUNA GRAĐANSKA
PRAVA. BORBE OKO ZEMLJE U PLODNOJ MESENIJI. 2 RATA – USTANCI MESENJANA. 12
U 6 ST. B.C. SPARTANCI ORGANIZIRAJU PELOPONEŠKI SAVEZ : GRADOVI TEGEJA, KORINT,
EPIDAUR, FLIJUNT, TROIZEN, HERMIONE,, MEGARA, EGINA ITD.. U SLUČAJU RATA SVI DAJU
KONTIGENT VOJSKE.Ž

ATENA
KRAJNJI ISTOK SREDNJE GRČKE, POLUOTOK ATIKA NA EGEJSKOM MORU. GEO POLOŽAJ
NAMEĆE ORJENTACIJU NA POMORSTVO(MALA AZIJA, ORIJENT) I TRGOVINU.
SREDINOM 2 TISUĆLJEĆA B.C. ATIKA JE POD VELIKIM UTJECAJEM KRETE – DOBA KRETSKE
TALSOKRACIJE. TO SE VIDI I PO MITOVIMA( SVAKIH 9 GODINA ATENJANI SU SLALI 7
MLADIĆA I DJEVOJAKA KRETSKOM MINOTAURU, ILI U MITU O KRETSKOM BIKU KOJI JE
HARAO PO MARATONSKOM POLJU. NAJČVRŠĆI DOKAZ SU OSTACI PALAČE I ZIDINA NA
ATENSKOJ AKROPOLI I MIKENSKI MATERIJAL U OSTALIM DIJELOVIMA ATIKE.
KLASIČNA ATIKA JE JONSKA, JONJANI SU ASIMILIRALI OSTALE. PRIJE OSNUTKA
JEDINSTVENE ATIČKE DRŽAVE U ATICI POSTOJI NIZ SAMOSTALNIH GRADIĆA. TADA SE
STVARAJU SAVEZI ATIČKIH GRADOVA; MARATONSKI TETRAPOLIS, ATIČKI DODEKAPOLIS.
IZMEĐU 10 I 8 ST. B.C. IZVRŠEN JE ATIČKI SINOIKIZAM- UJEDINJENJE SVI ATIČKIH NASELJA
U ZAJEDNIČKU DRŽAVU- U ATENSKI POLIS. PREMA LEGENDI SINOIKIZAM JE IZVEO HEROJ
TEZEJ. SINOIKIZMOM SVI SU GRAĐANI ATIKE POSTALI ATENJANI
PRIJE SINOIKIZMA GOSPODARI DOLINE RIJEKE KEFIS BRANE SVOJE POSJEDE S
AKROPOLE- UTVRĐENOG UPORIŠTA GDJE SE ŠTOVALA BOŽICA ATENA
RODOVSKO DRUŠTVO: ROD-GENOS, BRATSTVO-FRATRIJA, PLEME-FILE. U KLASIČNOJ
ATENI SE RODOVSKA TRADICIJA DUGO ZADRŽALA. KAO I OSTALI JONJANI I ATENJANI SE
DIJELE NA 4 FILE: GELEONTES, AIGIKOREIS, ARGADEIS, HOPLETES. ATENA PRIJE 8 ST. B.C.
IMA MONARHIJU, POZNATO JE 30 ATENSKIH BAZILEJA, POSLJEDNJI ATENSKI KRALJ BIO JE
KODRO IZ DINASTIJE EREHTEIDA. ARISTOI SU SRUŠILI MONARHIJU POSTEPENO, NAJPRIJE
POSTAVLJAJU SVOG ČOVJEKA ZA POLEMARHA- VOJSKOVOĐU, ONDA SVE VAŽNIJE
KRALJEVE POSLOVE DAJU ARHONTU- UPRAVNIKU. PRVI ARHONTI SU IZ GENSA
MEDONTIDA. OD 683. ATENJANI SVAKE GODINE BIRAJU ARHONTA, NA POČETKU POSTOJE
ARHONT, POLEMARH I BAZILEJ KASNIJE SE SVI NAZIVAJU ARHONTIMA A NAJGLAVNIJI JE
PRVI I PO NJEMU SE DATIRA- ARCHON EPONIMUS(KAO U RIMU PO KONZULIMA).
U 7 ST. B.C ATENJANI SVAKE GODINE BIRAJU 6 TEZMOTETA- ZAKONODAVACA I SUDACA, I
ONI SE KASNIJE NAZIVAJU ARHONTIMA PA JE TAKO ATENA NA KRAJU IMALA 9 ARHONTA
KOJI SU PREDSTAVLJALI NAJVIŠU DRŽAVNU VLAST. SVAKI JE ARHONT U ATENI NAKON
SVOJE JEDNOGODIŠNJE SLUŽBE POSTAO DOŽIVOTNI ČLAN BULE-VIJEĆA. ATENSKO
ARISTOKRATSKO VIJEĆE ZASJEDALO JE NA BREŽULJKU AEROPAG PA SE ZATO VIJEĆE
ZOVE AEROPAŠKIM. VIJEĆNICI- AEROPAGITI SU BILI ČUVARI DRŽAVNOG USTAVA,
KONTROLIRALI SU ARHONTE I SUDILI IM I DONOSILI ODLUKE O DRŽAVNIM POSLOVIMA.
U 8 I 7 ST ATENJANI VAŽNOM DRŽE NAUKRARIJE- USTANOVE KOJE DRŽAVI DAJU 1 LAĐU S
POSADOM KOJOM ZAPOVIJEDA NAUKRAR. SVAKA OD 4 FILE IMA 12 NAUKRACIJA
U 5 ST. B.C. U ATENI JE NARODNA SKUPŠTINA VRHOVNI DRŽAVNI ORGAN.
NOSIOCI ATENSKOG ARISTOKRATSKOG DRUŠTVENOG PORETKA SU EUPATRIDI-
PRIPADNICI NAJJAČIH RODOVA , ONI SU SRUŠILI KRALJEVSTVO I VLADALI SU ATENOM DO
KRAJA 7 ILI POČETKA 6.ST. B.C.. IZ NJIHOVIH REDOVA BIRAJU SE ARHONTI KOJI SU ULAZILI
U VIJEĆE. EKONOMSKA BAZA NJIHOVE MOĆI SU VELIKI ZEMLJOPSJEDI, NASLJEDNO
VLASNIŠTVO.
NASUPROT EUPATRIDIMA U ATENI JE KLASA IZRABLJIVANIH- NARODNE MASE, ARISTOTEL
JIH ZOVE PLETHOS- TO SU POLJOPRIVREDNICI, SITNI POSJEDNICI, BEZEMLJAŠI I OBRTNICI.
TADAŠNJI ATENSKI SUSTAV JE OLIGARHIČAN, ZEMLJA JE U RUKAMA MANJINE, SIROMAŠNI
KOJE ZOVEMO PELATI I HEKTEMORI ROBUJU BOGATIMA.
PRIJE 6 ST. B.C. ATENJANI SU RAZVILI OBRT, POMORSTVO, TRGOVINU I NOVČANU
PRIVREDU PA OSIM EUPATRIDA JAČA NOVI SLOJ KOJI NAMEĆE PLUTOKRACIJU-
TIMOKRACIJU. BOGATIJI GRAĐANI RAZLIČITA DRUŠTVENOG PORIJEKLA DOBIVALI SU
VLAST, IZ NJIHOVIH REDOVA SE BIRAJU ARHONTI. ZBOG VELIKIH RAZLIKA NASTALE SU
SOCIJALNE BORBE, ATENJANI TRAŽE RIJEŠENJE SOCIJALNIH PROBLEMA U NOVIM
ZAKONIMA- DRAKON, SOLON I KLISTEN.

13
DRAKON- NAPISAO ZAKONE 621. G. B.C.(TEZMOTET-ZAKONODAVAC)
DO TADA POSTOJI OBIČAJNO PRAVO, PISANIH ZAKONA NEMA. DRAKON, ATENSKI EUPATRID
SREDIO JE MATERIJAL RANIJIH TEZMOTETA I KODIFICIRAO OBIČAJNO PRAVO. NJEGOVI
ZAKONI NISU SAČUVANI- POZNATI SU IZ CITATA – UBOJSTVA I KRVNA OSVETA.

SOLON- OKO 25 GODINA NAKON DRAKONA(600 G. B.C.)

SOLON JE ATENSKI ARISTOKRATA KOJI JE PUNO PUTOVAO, 612 G. B.C. NAGOVORIO JE
ATENJANE DA OTMU MEGARANIMA OTOK SALAMINU, 594 G. B.C. IZABRAN JE ZA PRVOG
ARHONTA I POVJERENO MU JE DA IZRADNI NOVI DRŽAVNI USTAV.
SISAHTIJA- REVOLUCIONARNA ODREDBA KOJOM SE GRAĐANI OSLOBAĐAJU OD
DUŽNIČKOG TERETA, UKINO JE DRŽAVNE I PRIVATNE DUGOVE.
EPITIMIJA – ODREDBA O VRAĆANJU GRAĐANSKE ČASTI PROTJERANIMA
SOLON JE OZAKONIO PODJELU NA 4 RAZREDA:
PENTAKOZIOMEDIMNI – IMAJU PRIHOD OD 500 MEDIMNA ŽITA –VINA-ULJA
HIPEJI-KONJANICI - IMAJU PRIHOD PREKO 300 MEDIMNA ŽITA–VINA-ULJA
ZEUGITI - IMAJU PRIHOD IZMEĐU 200 I 300 MEDIMNA ŽITA–VINA-ULJA
TETI- NADNIČARI - NEMAJU NIŠTA

PENTAKOZIOMEDIMNI, HIPEJI-KONJANICI, ZEUGITI IMAJU PRAVO NA SLUŽBU PREMA

VELIČNI PRIHODA- ARHONTI, BLAGAJNICI,….
TETI IMAJU SAMO PRAVO SUDJELOVATI NA NARODNOJ SKUPŠTINI I U SUDOVIMA.
SOLON IM JE UTVRDIO I POREZNE OBVEZE: PENTAKOZIOMEDIMNI, HIPEJI-KONJANICI DAJU
U VOJSCI KONJICU, ZEUGITI TEŠKU PJEŠADIJU(HOPLITE), TETI LAKU PJEŠADIJU
PRIJE SOLONA ARHONTE JE POSTAVLJALO VIJEĆE BACANJEM KOCKE. SOLON JE
PROPISAO DA SVAKA OD 4 FILE DAJE 10 KANDIDATA I DA SE OD TIH 40 KOCKOM ODABERE 9
ARHONTA.

SOLON JE PODIJELIO STARO AREOPAŠKO VIJEĆE NA:

AREOPAG KOJI BRINE O ZAKONITOSTIMA I RODOVSKIM TRADICIJAMA
BULE JE NOVO TIJELO- VIJEĆE OD 400 GRAĐANA, PO 100 IZ SVAKE FILE, SA
JEDNOGODIŠNJIM MANDATOM, TO VIJEĆE PRIPREMA PRIJEDLOGE ZA VIJEĆE AREOPAGITA
I NARODNU SKUPŠTINU I IMA NEKE DRUGE FUNKCIJE
SOLON JE TETIMA DAO PRAVO DA SUDJELUJU U NARODNOJ SKUPŠTINI, OSNOVAO JE
NARODNI SUD- HELIJEJU, IZVEO JE REFORMU NOVCA I UKINUO EGINSKI NOVČANI I
METRIČKI SISTEM A UVEO JE EUBEJSKI. PLUTARH JE U SOLONOVOJ BIOGRAFIJI
NABROJAO I MNOGE DRUGE; OBAVEZI OCA DA SINOVE NAUČI NEKI ZANAT, ZAKON O
KOPANJU BUNARA, ….
ATENJANI SU NJEGOVE ZAKONE ČUVALI NAPISANE NA DRVENIM PLOČICAMA A PRIJEPIS NA
KAMENIM STELAMA – KYRBEIS JE BIO IZLOŽEN NA AKROPOLI

TIRANIDA, PIZISTRAT I PIZISTRATIDI

NAKON SOLONA NASTAVLJAJU SE POLITIČKE BORBE. POSTOJE TRI STRANKE:

STRANKA PRIMORACA – UMJERENJACI
STRANKA RAVNIČARA – NA ČELU S LIKURGOM KOJI ŽELI OLIGARHIJU
STRANKA BRĐANA – NA ČELU S PIZISTRATOM –KOJI JE SMATRAO DA SU ZAKINUTI
SOLONOVIM ZAKONIMA, TRAŽI REFORME(PODJELA ZEMLJE)
ON SILOM – TIRANIN , ZAUZIMA VLAST U ATENI 561 G. B.C. VLADA 19 GODINA UZ DVA
PROGONA. POŠTOVAO JE SOLONOVE REFORME, UREDIO JE ATENSKE FINANCIJE, KOVAO
JE NOVAC, UREDIO JE LUKU FALERON, GRADI VODOVOD I HRAMOVE, POSTAVLJA TEMELJE
OLIMPIEONA- ZEUSOVA HRAMA. ATENA U TO DOBA EKONOMSKI I KULTURNO PUNO
NAPREDUJE PA JE PO TRADICIJI PIZISTRATOVO DOBA U ATENI DOBA «DOBROG KRONOSA»
528 G. B.C. PIZISTRAT UMIRE A VLAST SAMOVOLJNO PREUZIMAJU NJEGOVI SINOVI HIPIJA I
HIPARH. PROTIVNICI UBIJAJU PRVO HIPARHA A SPARTANCI KOJI KASNIJE OPSJEDAJU
ATENU PROTJERUJU HIPIJU I TAKO JE OBORENA ATENSKA TIRANIDA. ATENJANI SU NA
AKROPOLI POSTAVILI KIPOVE GLAVNIM JUNACIMA PREVRATA.
14
KLISTENOVE REFORME 510. G. B.C.

NAKON PADAPIZISRADA I TIRANIDE VODE SE BORBE ZA VLAST U KOJIMA POBJEĐUJE

EUPATRID KLISTEN KOJI JE PREDVODIO DEMOKRATE- PRIMORCE I BRĐANE. OKO 508 G.
B.C. KLISTEN JE SASTAVIO NOVI USTAV: PODIJELIO JE ATENSKU DRŽAVU NA 10
TERITORIJALNIH FILA KOJE SU IMALE PO JEDNU TREĆINU(TRITIJU) U GRADU, JEDNU U
PRIMORJU I JEDNU U UNUTRAŠNJOSTI. STARE 4 RODOVSKE FILE IZGUBILE SU NA
ZNAČAJU, NOVIH 10 FILA POSTALE SU OSNOVA ATENSKOG ADMINISTRATIVNOG PORETKA.
PREMA NJIMA SE VOJSKA PODIJELILA U 10 PJEŠADIJSKIH I 10 KONJANIČKIH ODREDA.
KLISTEN JE PODIJELIO ATENU NA 100 DEMA(DEMOS) – OPĆINE SA SVOJIM
STARJEŠINOM(DEMARCHOS) I ČINOVNICIMA, SVAKI JE ATENJANIM PRIPADAO U JEDNU
DEMU I BIO UPISAN U DEMOTSKI POPIS ČIME JE DOKAZIVAO SVOJE GRAĐANSKO PRAVO.
KLISTEN JE POVEĆAO VIJEĆE NA 500 ČLANOVA, PO 50 IZ SVAKE OD 10 FILA. TAKO VELIKIM
VIJEĆEM UPRAVLJA 50 VIJEĆNIKA KOJI SE ZOVU PRITANI A MIJENJAJU SE 10 PUTA
GODIŠNJE.
ARHONTI, AREOPAŠKO VIJEĆE, HELIJEJA I NARODNA SKUPŠTINA BAVLJALE SU U ATENI
ISTE POSLOVE KAO I U SOLONOVO DOBA AKO JE TO U SKLADU S KLISTENOVIM
REFORMAMA. OD KLISTENOVA DOBA ATENSKA VOJNA KOMANDA JE U RUKAMA
DESETORICE STRATEGA S POLEMARHOM NA ČELU.

KAKO BI SAČUVAO ATENU OD TIRANIJE KLISTEN JE DONIO UREDBU O OSTRACIZMU-

PROTJERIVANJU IZ GRADA NA 10 GODINA, ONAJ ČIJE SE IME ZABILJEŽILO NA KOMADIĆ
CRIJEPA, POSUDE – OSTRAKON VIŠE OD 6000 PUTA PROTJERUJE SE KAO POTENCIJALNI
TIRANIN( GLASA SE SVAKE GODINE ).
PODJELA PO MJESTU STANOVANJA NA 100 DEMA JE ZNAČAJAN KORAK PREMA
DEMOKRACIJI. ATENJANI SU SE PRVO SLUŽBENO DIJELILI PO PORIJEKLU, KASNIJE
PREMA IMETKU A KLISTENOVOM REFORMOM PREMA MIJESTU STANOVANJA. Ž

RELIGIJA ANTIČKIH GRKA – VIDI MALU KNJIGU

KNJIŽEVNOST STARIJEG DOBA

NAJSTARIJI SU SPOMENICI PISANI NA LINEAR B PISMU- PLOČICE IZ PILA I DRUGIH

NALAZIŠTA IZ KRETSKO-MIKENSKOG DOBA.
KRAJ 8.ST B.C. PRVO ALFABETSKO PISMO, U 7. I 6. ST. BC VEĆI BROJ NATPISA(KERAMIKA I
LIM). IZGUBLJENI SU : LISTE SPARTANSKIH EFORA, ATENSKIH EPONIMNIH ARHONATA,
SVEĆENICA HERINA HRAMA U ARGU I POBJEDNIKA NA OLIMPIJADAMA. VJERODOSTOJNIM
SE DRŽE ONE LISTE KOJE SE CITIRAJU U EUZEBIJEVOJ KRONICI. PLUTARH SPOMINJE
STARE LAKONSKE KRONIČKE ZAPISE SA IMENIMA SPARTANSKIH KRALJEVA. NITI JEDAN
STAROGRČKI KNJIŽEVNI RUKOPIS NIJE SAČUVAN, SVI SU KOPIJE NAPISANE NA PAPIRUSU,
KOŽI-PERGAMENT(IZRADA U PERGAMU), PLATNU. NAJVIŠE RUKOPISA JE SAČUVANO NA
PERGAMENU, NAJSTARIJI SU IZ 4. ST. N.E. A NAJSTARIJI SU IZ HELENISTIČKOG DOBA NA
PAPIRUSU NAĐENI U EGIPTU.(4. –1. ST B.C.)
RUKOPISI SU PISANI RAZNIM PISMIMA: UNICIJALNIM, MINUSKULNIM I NJIHOVIM
PODVRSTAMA
POEZIJA NAJSTARIJI PJESNIK JE HEZIOD – 8 ST. BC.
HOMEROVE PJESME, PJESME O ARGONAUTIMA, HERAKLU, EDIPU, STIH- HEKSAMETAR
ELEGIJA- 7.ST. BC. PJESMA PATRIOTSKOG, LJUBAVNOG, REFLEKSIVNOG SADRŽAJA PISANA
U DISTIHU (HEKSAMETAR PA PENTAMETAR) – KALINOS, TIRTEJ, SOLON, KSENOFAN
JAMPSKA POEZIJA – 7 ST.B.C. ARHILOK. SIMONID
LIRIKA ILI MELIKA, GRCI IMAJU 2 VRSTE INDIVIDUALNU POPJEVKU I KORSKU, U 7 I 6 ST .B.C
NA LEZBU ŽIVE LIRICI SAPFO I ALKEJ. NAJSLAVNIJI JE PINDAR KOJI PJEVA O ODE U ČAST
POBJEDNIKA NA SVEGRČKIM NARODNIM IGRAMA
FILOZOFIJA-(PHILOS – PRIJATELJ, SOPHIA – MUDROST) U 6 ST.B.C PITAGORA- POČELO JE
BROJ. NAJSTARIJI FILOZOFI SU PRIRODNJACI: TALES – POČELO JE VODA, ANAKSIMANDAR,
ANAKSIMEN- POČELO JE ETER SVI IZ MILETA
15
HERAKLIT- DIJALEKTIKA-SVE NASTAJE IZ SUPROTNOSTI
ELEJSKA ŠKOLA(JUŽNOITALSKI GRAD ELEJA): KSENOFAN, PARMENID, ZENON

ZANATSKA I UMJETNIČKA DJELATNOST

OSNOVE ZA KRONOLOGIJU – STILOVI KERAMIČKIH VAZA

SUBMIKENSKU EPOHU – PRVA DESETLJEĆA NAKON PADA MIKENE
EPOHA PROTOGEOMETRIJSKOG STILA – 11 ST. B.C.
EPOHU GEOMETRIJSKOG STILA – 10 I 9 ST. B.C.
EPOHU ZRELOG GEOMETRIJSKOG ILI DIPILONSKOG STILA – 8 ST B.C.
U ATENSKOJ NEKROPOLI KERAMIKOS NAĐEN JE MATERIJAL IZ SVIH EPOHA.

ARHITEKTURA – HRAM- KAD SE RAZVIO IMAO JE OBLIK MIKENSKOG I TROJANSKOG

MEGARONA-PERAVOKUTNE PROSTORIJE S PREDVORJEM NA ULAZNOJ STRANI.
NAJSTARIJI DOKUMENTIRANI HRAMOVI SU IZ 8 ST. BC. – ARTEMIDE ORTHIJE U SPARTI I
HERIN HRAM NA SAMOSU(HEREION). PRVI ARHEOLOŠKI POZNATI SU IZ 7. ST. BC.- NA KRETI,
U OLIMPIJI- HERAION

SKULPTURA- ARHAJSKA SKULPTURA- NAKON MIKENSKE EPOHE DSKULPTURA JE

SIROMAŠNA, NAJSTARIJE 10 ST. BC. SU TERAKOTA STATUETE I FIGURICE OD BRONCE ILI
KOSTI. U 7 ST BC, GRCI POČINJU IZRAĐIVATI VEĆE SKULPTURE, U 6 ST. BC. POTPUNO SE
FORMIRAO STIL KOJI ZOVEMO ARHAJSKIM- SKULPTURE, RELJEFI, VEZANO UZ HRAMOVE.
NA HRAM DORSKOG STILA IZNAD ARHITRAVA SE POSTAVLJA NIZ METOPA I TRIGLIFA A NA
JONSKOM IZNAD ARHITRAVA SE POSTAVLJA NEPREKIDNI FRIZ: TIMPANON NA
APOLONOVOM HRAMU U DELFIMA- PRIKAZ KVADRIGA BOGOVA I HEROJA, U OLIMPIJI NA
TEZAURU PRIKAZANA JE GIGANTOMAHIJA. PLASTIKA I RELJEFI NA STELAMA
TOREUTIKA- UKRAŠAVANJE LIMA TEHNIKOM UKUCAVANJA, ŽIGOSANJA, CIZELIRANJA ILI
GRAVIRANJA- IZVOZI SE IZVAN GRČKE- SITULE I CISTE.
KERAMIKA- KERAMOS-GLINA
OBLICI- PITOSI, AMFORA, KRATER, HIDRIJA, SKIFOS, KANTAROS, OINOHOE, PIKSIDA,
ARIBALOS I ALBASTRON ZA MIRISE.
UKRAŠAVANJE UREZIVANJEM, INKRUSTRACIJA, RELJEFNI ORNAMENTI-APLIKE.
OD 10 DO 8 ST. BC. VAZE GEOMETRIJSKOG STILA,
OD 8 ST. BC ATIČKE STILIZRANE LJUDSKE I ŽIVOTINJSKE FIGURE –DIPILONSKOG STILA.
U 7 ST. BC. ORIJENTALNI MOTIVI – BILJKE, SFINGE.
U 6 ST. BC. ATIČKE VAZE S CRNIM FIGURAMA NA SVIJETLOJ PODLOZI,
U 5 ST. CRVENE FIGURE NA TAMNOJ PODLOZI- ATENA
U 4 ST. BC. JUŽNOITALSKI GRCI IZRAĐUJU TZV APULSKE VAZE
NUMIZMATIKA
METALNI NOVAC- NUMISMA KUJE SE OD 7 ST. BC. PRVO MALOAZIJSKI GRCI POD
UTJECAJEM LIĐANA A ZATIM I EUROPSKI GRCI – ARGIVCI I EGINJANI
LIĐANI KUJU NOVAC OD ELEKTRONA, LIDIJSKI KRALJ KREZ KUJE SVOJE KREZEIDE OD
ČISTOG ZLATA, PERZIJSKI CAR DARIJE- DAREIKE OD ZLATA. MALOAZIJSKI GRCI
NAPUUŠTAJU ELEKTRON I KUJU NOVAC OD SREBRA- VEČINA GRČKOG NOVCA JE OD
SREBRA, MANJE VRIJEDNOSTI SU OD BAKRA ILI BRONCE. SAMO SPARTA I BZANT IMAJU
ŽELJEZNI NOVAC. KRAJEM 5 ST. BC. ATENJANI I SRAKUZA KUJU NOVAC OD ZLATA.
NOVAC JE IZVORNI POVIJESNI DOKUMENT: NATPIS, METAL, TEŽINA, DIMENZIJE. ANTIČKI
NOVAC – ISTIM IMENOM SE NAZIVA NOVAC I TEŽINA. NAJVEĆA JEDINICA MJERE ZA TEŽINU
JE TALENT – TALANTON EGEJSKI JE 36 KG A EUBEJSKI 26,2 KG OBA SISTEMA SU
BABILONSKOG PORIJEKLA.
DRAHMA SE KOVALA OD SREBRA, NAJVEĆA KOVANICA JE OD 4 DRAHME-TETRADRAHMA,
POLUDRAHMA-HEMIDRACHME, ŠESTINA DRAHME – OBOLOS. STARTER JE NAZIV ZA ZLATAN
NOVAC, IMAO JE TEŽINU SREBRNE DIDRAHME (2 DRAHME) A VRIJEDNOST OD OKO 25
DRAHMI. IMA I VEĆIH: DISTARTER, HEKSASTARTER. BRONČANI NOVAC- CHALKOS JE
OSMINA SREBRNOG OBOLA. NA SICILIJI I U JUŽNOJ ITALIJI TO JE BILA LITRA. EFEZ IMA
JELENA ILI PČELU, TEOS GRIFONA, EGINA KORNJAČU, ATENA OD 6 ST. BC. NA AVERSU
GLAVU ATENE SA ŠLJEMOM A NA REVERSU SOVU S NATPISOM «ATHE» 16
GRČKO-PERZIJSKI RATOVI

GLAVNI IZVOR ZA POZNAVANJE JE HERODOTOVA POVIJEST, PINDAR, ESHIL, TUKIDID,

KSENOFONT-HELENIKA, ARISTOTEL-ATENSKI USTAV
MEDIJA I PERZIJA
U SJEVEROZAPADNOM IRANU PRIJE 1 TISUĆLJEĆA B.C. ŽIVJELI SU MEDI-MADAI. U 7 ST. BC.
U MEDIJU UPALI SU SKITI I NJOME SU VLADALI 20-AK GODINA. ZEMLJU JE OSLOBODIO
KIAKSAR KOJI JE SRUŠIO ASIRSKU DRŽAVU,RAZVIO MEDIJU I OSVAJAO OKOLNE ZEMLJE.
RATOVAO JE S LIDIJOM 5 GODINA, PREMA HERODOTU TO JE BILO 585 G. B.C.
(ASTRONOMSKI ODREĐENO PREMA POMRAČINI SUNCA KOJU HERODOT OPISUJE). U 7 I
DIJELU 6. ST. B.C. MEDIJA IMA PREVLAST NAD PERZIJANCIMA. U 6 ST. UDRUŽUJU SE NEKA
PERZIJSKA PLEMENA POD VODSTVOM AHEMENESA I OSNIVAJU VLASTITU DRŽAVU KOJA
KRATKO TRAJE JER IH KIAKSAR PONOVO PODJARMJLJUJE. JEDNA SKUPINA PERZIJANACA
POD VODSTVOM KIRA 1 ODRŽALA SE, KASNIJE KIR DRUGI- VELIKI POSTAJE OSNIVAČ
PERZIJSKOG CARSTVA, ON JE UJEDINIO PLEMENA, OSVOJIO JE MEDIJU I ZAROBIO
KIAKSARA, OSVOJIO JE LIDIJU I ZAROBIO LIDIJSKOG KRALJA KREZA, UŠAO JE BEZ BORBE U
BABILON, OSVOJIO JE MALU AZIJU A 529. G. B.C. POGINUO JE BOREĆI SE SA SKITIMA NA
KAVKAZU. NJEGA JE NASLJEDIO KAMBIZ II KOJI JE OSVOJIO SJEVERNI EGIPAT, NJEGOV
NASLJEDNIK JE DARIJE(DAREIOS 522-486) KOJI JE PODJELIO ZEMLJU NA 20 SATRAPIJA-
POKRAJINA KOJIMA VLADAJU SAMOSTALNO SATRAPI KOJI PLAĆAJU CARU POREZ I DAJU
VOJSKU. U NJEGOVO VRIJEME PERZIJA JE BILA JAKA DRĆAVA KOJA SE RASPROSTIRALA
OD RIJEKE IND DO SREDOZEMNOG MORA I OD KAVKAZA DO INDIJSKOG OCEANA. U GRČKIM
MALOAZIJSKIM GRADOVIMA U TO VRIJEME VLADAJU TIRANI KOJI SU ODANI DARIJU(MILET
JE SAVEZNIK PERZIJE)-
DARIJEV POHOD NA SKITE I JONSKI USTANAK
513. G. BC. KRENUO JE S VELIKOM VOJSKOM NA EVROPU, PREŠAO JE BOSPOR I PROVALIO
U TRAKIJU, MJEGOVA MORNARICA SASTAVLJENA UGLAVNOM OD GRČKIH MALOAZIJSKIH
BRODOVA UŠLA JE U CRNO MORE PA U DUNAV. NA ISTRU SAGRAĐEN JE MOST I DARIJE JE
PREŠAO TRAKIJU I PREBACIO VOJSKU U SKITIJU. SKITI- PLEMENA KOJA ŽIVE SJEVERNO OD
DUNAVA, CRNOG I KASPIJSKOG MORA. POHOD NA SKITE JE PROPAO JER SU SE ONI
STALNO POVLAČILI I OSTVLJALI PERZIJANCE BEZ OPSKRBE. VRAĆAJUĆI SE DARIJE JE NA
TRAČKOJ OBALI OSTAVIO VELIKU VOJSKU POD ZAPOVJEDNIŠTVOM MEGABAZA KOJI JE
ZAUZEO TRAČKO PRIMORJE OD MRAMORNOG MORA DO RIJEKE STRUME- STRIMONA I
PRISILIO MAKEDONSKOG KRALJA AMNITU NA POKORNOST.
NAKON TOG NEUSPJEHA 499. G. B.C. PRVACI JONSKIH GRADOVA U MALOJ AZIJI POD
VODSTVOM BIVŠEG MILETSKOG TIRANINA HISITIJEJA I ARISTAGORE DIŽU USTANAK. U
POBUNJENIM GRADOVIMA UKINUTA JE TIRANIJA I VRAĆENA DEMOKRACIJA. ARISTAGORA
JE ZATRAŽIO POMOĆ SPARTE KOJA SE NIJE ODAZVALA I ATENE KOJA JE POSLALA 20
BRODOVA. NAKON 5 GODINA BORBI USTANAK JE UGUŠEN(PO HERODOTU ZBOG ULOGE
BIVŠEG ATENSKOG TIRANA HIPIJE KOJI JE BIO U SLUŽBI PERZIJANACA) ZBOG JAKE
FENIČKE MORNARICE U SLUŽBI DARIJA KOJA JE BLOKIRALA LUKE. MILET JE SPALJEN A
STANOVNICI PROTJERANI.
GRČKO-PERZIJSKI RAT U EVROPI
492. G. B.C. DARIJEV POHOD NA ATENU KOJI JE PROPAO JER JE BRODOVLJE UNIŠTENO
NEVREMENOM KOD HALKIDIČKOG RTA ATOSA.
490. ATENJANI I SPARTANCI UBIJAJU DARIJEVE GLASNIKE KOJI PROVJERAVAJU
POKORNOST GRČKIH GRADOVA. VELIKA PERZIJSKA MORNARICA DPLAZI U EGEJSKO MORE
OD OTOKA DO OTOKA DO EUBEJE GDJE SU OSVOJILI I POPLALILI ERETRIJU KOJA JE PRIJE
POMAGALA JONSKI USTANAK. NAKON TOGA PERZIJANCI SE PREBACUJU NA ATIČKU
OBALU- NA MARATONSKO POLJE. TAMO SE SUKOBLJUJU SA ATENJANIMA I PLATEJCIMA.
GRCI POD MILTIJADOVIM VODSTVOM POBJEĐUJU PERZIJANCE POD VODSTVOM HIPIJE-
PIZISTRATOV SIN KOJI JE BIO PROTJERAN IZ ATENE. NAKON PORAZA PERZIJANCI SU
BRODOVIMA KRENULU PREMA ATENSKOJ LUCI FALERONU DA NAPADNU ATENU ALI
«MARATONSKA TRKA» ATENSKA VOJSKA SE VRAĆA PA PERZIJANCI ODUSTAJU.
DARIJE UMIRE 486 G. A NASLJEĐUJE GA SIN KSERKSO KOJI OPET SPREMA POHOD NA
GRKE. 480. G. BC. NA HELESPONTU PREKO SPLAVI, MOSTOVA KSERKSO PREBACUJE
VOJSKU NA EVROPSKU OBALU. 17
OBRANU ATENE ORGANIZIRAJU DVA PRVAKA I SUPARNIKA ARISTID I TEMISTOKOLO.
TEMISTOKOLO JE ZAGOVARAO OBNOVU MORNARICE PODRŽAVAJU GA ATIČKI POMORCI I
TRGOVCI. ARISTID JE UZ POMOĆ BOGATIH ZEMLJEPOSJEDNIKA ZAGOVARAO OBNOVU
TEŠKE PJEŠADIJE. TEMISTOKOLO JE POBJEDIO I OBNOVLJENA MORNARICA (ZAJAM
BOGATIMA OD 1 TALENTA DA SVAKI SAGRADI 1 BROD)JE SPASILA ATENU OD PORAZA,
ARISTID JE OSTARCIZMOM PROTJERAN.
SAVEZ 31 GRČKOG GRADA POD VODSTVOM ATENJANA I SPARTANACA – 100 000 VOJNIKA I
400 TRIJERA PROTIV PERZIJANACA. TESALIJA I BEOTSKI GRADOVI, OSIM PLATEJE SU UZ
PERZIJANCE.
480 G. B.C. – BITKA KOD TERMOPILA KSERKSOVA VOJSKA NA PUTU OD TESALIJE DO
SREDNJE GRČKE MORALA JE PROĆI KROZ TERMOPILSKI KLANAC IZMEĐU GORE ETE I
OBALE MALIJSKOG ZALJEVA. TAMO SU IH DOČEKALI SPARTANCI POD VODSVOM LEONIDE
KOJI SU ZADRŽALI PRODOR NEKO VRIJEME I TAKO OMOGUĆILI ATENJANIMA DA SE
EVAKUIRAJU I SPASE
480 G. B.C. – BITKA KOD SALOMINE – ATENJANI SU SE PRED KSERKSOM KOJI JE PROŠAO
TERMOPILE SKLONILI NA SALAMINU, EGINU I U TROIZENU. U RUJNU 480 PERZIJANCI SU
SPALILI ATENU, OPUSTOŠILI AKROPOLU. TADA JE KOD SALOMINE DOŠLO DO VELIKE
POMORSKE BITKE U KOJOJ JE GRČKA MORNARICA POBIJEDILA PERZIJSKU KOJA JE IMALA
SPORE BRODOVE ZA BITKU U KANALU IZMEĐU SALAMINE I ATIČKE OBALE – TAKO JE
TEMISTOKOLO SPASIO GRKE JER PERZIJANCI VIŠE NISU IMALI BRODOVLJE KOJE JE BILO
OSLONAC NJIHOVIM KOPNENIM SNAGAMA. KSERKSO SE POVUKAO A U TESALIJI JE
OSTAVIO MARDONIJA SA VELIKOM VOJSKOM. MARDONIJE JE 479 G. B.C. PROFRO S
VOJSKOM IZ TESALIJE U BEOCIJU GDJE SU GA SAVEZNICI TEBANCI PRIMILI, PRODRO JE U
ATIKU, UŠAO U ATENU ALI SU GA GRCI POD VODSTVOM SPARTANCA PAUZANIJE PORAZILI
U BITCI KOD PLATEJE U BEOCIJI. PO PREDAJI ISTI DAN 479 G. B.C NA MALOAZIJSKOJ OBALI
KOD RTA MIKALE GRCI SU PORAZILI PERZIJANCE. UDRUŽENA GRČKA MORNARICA
OTPLOVILA JE NA SAMOS, ATENJANI SU OBILAZEĆI BRODOVIMA EGEJSKE OTOKE I OBALU
PROPONTIDE POMAGALI GRCIMA DA SE OSLOBODE PERZIJANACA I VRAĆALI SU SVOJE
NEKADAČNJE TRGOVAČKE POZICIJE. 478. G. B.C. ATENJANI SU ZAUZELI GRAD SEST NA
HELESPONTU – TO JE POSLJEDNJI DOGAĐAJ KOJI JE OPISAO HERODOT, ZAVRŠENI SU
RATOVI DARIJA I KSERKSA . U ISTO VRIJEME NA SICILIJI GCI SE BORE SA KARTAŽANIMA
KOJI SU SAVEZNICI PERZIJANACA. SIRAKUŠKI TIRANIN GELONA POTUKAO JE KARTAČKU
MORNARICU KOD HIMERE – NAVODNO NA ISTI DAN KAD JE BILA BITKA KOD SALAMINE.

ATENSKA HEGEMONIJA I PELOPONESKI RATOVI

ATENSKA PENTEKONTAETIJA – PO TUKIDIDU TO JE PEDESOTOGIDIŠNJI PERIOD IZMEĐU
GRČKO-PERZIJSKIH I PELOPONESKIH RATOVA KOJI POČINJE 480 G. BC. KADA SE KSERKSO
POVLAČI IZ GRČKE. TO JE PERIOD KADA ATENJANI IMAJU PREVLAST NA EGEJSKOM MORU,
EKONOMSKI, KULTURNO I DRUŠTVENO NAPREDUJU.
DELSKO-ATIČKI SAVEZ 478 G. BC. POMORSKI VOJNI SAVEZ – SIMAHIJA ATENJANA I GRČKIH
MALOAZIJSKIH GRADOVA, EGEJSKIH OTOKA U SVRHU OBRANE OD PERZIJANACA. SVEZNICI
GRADE ZAJEDNIČKU MORNARICU I PLAĆAJU SVAKE GODINE PHOROS – DOPRINOS ZA
IZGRADNJU BRODOVA, U SLUČAJU RATA VRHOVNI ZAPOVJEDNIK JE ATENJANIN. GLAVNI
ORGANIZATOR SAVEZA JE ATENJANIN ARISTID(REHABILITIRAN U DOBA SALAMINSKE BITKE)
KOJI JE ODREDIO VELIČINU DOPRINOSA – FOROSA ZA SVAKI GRAD. SAVEZ SE ZOVE
DELSKO-ATIČKIM JER JE NA POČETKU SJEDIŠTE SAVEZA BILO NA OTOKU DELU –
APOLONOV HRAM. TAMO SE 1 GODIŠNJE ODRŽAVAO SABOR(SYNODOS), U POČETKU SU
SVI BILI RAVNOPRAVNI A KASNIJE ATENJANI POSTAJU GOSPODARI SAVEZNIKA, ONI SU
BLAGAJNICI I VOĐE. GODINE 454. BC. ATENJANI PREMJEŠTAJU BLAGAJNU U HRAM ATENE
NA AKROPOLI. ATENJANI IMAJU HEGEMONIJU, SAMOVOLJNO KORISTE NOVAC, ATENA IMA
VRHOVNU VLAST NA EGEJSKOM MORU I TADA POSTAJE PRVA GRČKA DRŽAVA TOG DOBA.
TEMISTOKOLO JE OSTRACIZIRAN A ISTIČE SE KIMON KOJI JE ODRŽAVAO VEZE SA
SPARTANCIMA A RADIO PROTIV INTERESA ATENA PA JE I ON OSTRACIZIRAN. ATENJANI U
TO DOBA RATUJU S PERZIJANCIMA, S ČLANOVIMA DELSKO-ATIČKOG SAVEZA KOJI ŽELE
ISTUPITI; KORINT, EPIDAUR, EGINA, SPARTA. SA PERZIJANCIMA 449 G. BC. U SUZI
ZAKLJUČUJU MIR – KALIJIN MIR PO IMENU ATENSKOG IZASLANIKA KALIJE. PERZIJANCI
OBEĆALI SLOBODU GRCIMA U MALOJ AZIJI I ODUSTALI OD ULASKA U EGEJSKO MORE 18
PERIKLOVO DOBA – PERIKLO VOĐA ATENSKIH DEMOKRATA 15 GODINA 443 –429 G. BC.
TADA U ATENI IZVRŠNU VLAST IMAJU 10 STRATEGA, PERIKLO JE STALAN PA ATENA
NAPREDUJE. ON JE PROMJENIO USTAV U KORIST GRAĐANA, ODUZEO JE AREOPAGU NEKA
PRAVA A GRAĐANE JE USMJERIO DA UZMU VLAST NA MORU – SVJEDOČI ARISTOTEL.
PERIKLO JE UVEO MISTOFORIJU – PRIMANJE PLAĆE ZA DRŽAVNU SLUŽBU. PLATON I
PLUTARH MU TO ZAMJERAJU – NOVAC KVARI ATENSKI NAROD. SVAKI ATENSKI
PUNOPRAVNI GRAĐANIN MOŽE SUDJELOVATI U VLASTI, ATENA U PERIKLOVO DOBA IMA
OKO 40 000 PUNOPRAVNIH GRAĐANA, 140 000 ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI, 70 000 METEKA
– STRANACA.
PROBLEM ZEMLJOPOSJEDA RIJEŠAVAJU OSNIVANJEM NASEOBINA – KLERUHIJA-KLEROSA
ČIJI SU STANOVNICI ZADRŽAVALI ATENSKO GRAĐANSKO PRAVO. TAKO SU RAZVILI
POMORSTVO, TRGOVINU I OBRT. NASEOBINE SU NA EGEJSKIM OTOCIMA, NA TRAČKOJ
OBALI, U JUŽNOJ ITALIJI. ATENA TADA GOSPODARI SVIM ČLANICAMA DELSKO-ATIČKOG
SAVEZA I TROŠI NJIHOV NOVAC. PERIKLO UREĐUJE ATENU, ARHITEKT KALIKRAT I FIDIJA
PODIŽU PARTENON – HRAM BOŽICE ATENE PARTENOS (FIDIJINA DEKORACIJA I KIP ATENE).
ATENA JE SPOJENA S PIREJOM, SAGRAĐEN JE ATENSKI ODEON.
MNESIKLO GRADI PROPILEJE – MONIMENTALNI ULAZ U AKROPOLU. EREHTEJON I HRAM
BOŽICE NIKE NA AKROPOLI DOVRŠENI SU NAKON PERIKLOVE SMRTI.
PERIKLOVO DOBA JE ZLATNO DOBA ATENE – NAJVEĆE GRČKO KULTURNO SJEDIŠTE :
HERODOT, PROTAGORA, ANAKSAGORA, FIDIJA.

PELOPONESKI RAT
431 G. RAT IZMEĐU ATENE I DRŽAVA PELOPONESKOG SAVEZA. NA STRANI ATENE SU
GRADOVI DELSKO-ATIČKOG SAVEZA + PLATEJA, KORKIRA I GRADOVI LOKRIDE A NA
DRUGOJ STRANI SU SVI PELOPONESKI GRADOVI, KORINTSKE NASEOBINE U SREDNJOJ
GRČKOJ, MEGARA, SIRAKUZA.
PRVI DIO RATA TRAJE 10 GODINA , OD 431 DO 421 I ZAVRŠIO JE KOMPROMISNIM MIROM.
VODIO SE U ATICI I NA PELOPONEZU. U PIREJU I ATENI 430. VLADALA JE KUGA KOJA JE
UNIŠTILA 1/3 ATENSKOG STANOVNIŠTVA, PERIKLO UMIRE OD KUGE 429. NAKON NJEGA
ATENU VODI POLITIČKI PRVAK – KLEON – BOGAT I SPOSOBAN KOŽAR. NAKON
ISCRPLJUJUĆEG RATA ZAKLJUĆEN JE 421. TZV NIKIJIN MIR- POTPISAO GA NIKIJA U IME
ATENJANA. OBJE STRANE VRAĆAJU ZAUZETE ZEMLJE I ZAROBLJENIKE.

DRUGI DIO RATA OD 415 DO 404 ZAVRŠIO JE PORAZOM ATENE I USPOSTAVLJANJEM

SPARTANSKE HEGEMONIJE. ATENOM VLADA ALKIBIJAD, ATENSKI ARISTOKRATA, NEĆAK
PERIKLOV I UČENIK SOKRATOV. 415. G. ATENSKA MORNARICA POD ALKIBIJADOM, NIKIJOM I
LAMAHOM KREĆE U POHOD NA SICILIJU POD IZLIKOM POMOĆI GRADU SEGESTI A ZAPRAVO
DA ZAUZME SIRAKUZU I OSIGURA TRGOVAČKE POZICIJE ATENE NA SICILIJI. ALKIBIJAD JE
TADA PREBJEGAO SPARTANCIMA JER JE U ATENI OPTUŽEN DA SE IZRUGIVAO
ELEUZINSKIM MISTERIJAMA I IZNAKAZIO HERME. SIRAKUŽANI SU UZ POMOĆ SPARTANACA
TEŠKO PORAZILI ATENJANE. NAKON TOG KATASTROFALNOG PORAZA KOD SIRAKUZE
SPARTANCI SU POMOGLI MNOGIM GRADOVIMA DA ISTUPE IZ DELSKO-ATIČKOG SAVEZA.
412. G. SPARTANCI SU SKLOPILI SAVEZ SA DARIJEM KOJI IM DAJE VOJNU I NOVČANU
POMOĆ, SPARTA PRIZNAJE VLAST PERZIJE NAD GRČKIM GRADOVIMA U MALOJ AZIJI.
ALKIBIJAD SE RAZIŠAO SA SPARTANCIMA I PREGOVARAO SA RODNOM ATENOM I OBEĆAO
POMOĆ UZ UVIJET DA SE U ATENI UKINE DEMOKRACIJA, OLIGARSI SU TO 411.PRIHVATILI I
IZMJENILI SU USTAV TAKO DA IZVRŠNU VLAST U ATENI IMA VIJEĆE OD 400 BOGATIH
GRAĐANA A NARODNA SKUPŠTINA IMA 5000 NOVČANO SPOSOBNIH GRAĐANA. VIJEĆE 400
VLADA SAMO 4 MJESECA . U ATENI JE BUKNU GRAĐANSKI RAT VLAST PREUZIMA
SKUPŠTINA 5000 KOJA AMNESTIRA ALKIBIJADA I POSTAVLJA GA ZA ZAPOVJEDNIKA
MORNARICE. I TA VLAST KRATKO TRAJE, U ATENI JE PONOVNO USPOSTAVLJENA
DEMOKRACIJA IZ PERIKLOVA PERIODA. 407. G. ALKIBIJAD SE TRIJUFALNO VRAĆA U ATENU
SA BOGATIM RATNIM PLJENOM, OSIGURAN JE DOZOZ ŽITA IZ PONTA I ATENA JE SPAŠENA
OD GLADI. ALKIBIJAD ISTE GODINE UMIRE U NOVOM RATNOM POHODU.
406. G. ATENSKA MORNARICA JE PORAZILA SPARTANSKU KOD ARGINUSKIH OTOKA U
EOLSKOM MORU. U TOJ BITCI STRATEZI ATENSKE MORNARICE NISU SPASILI SVOJE
BRODOLOMCE IZ OLUJE PA SU (8) POGUBLJENI. 19
SPARTA NUDI MIR ALI ATENA TO ODBIJA.
405. G. SPARTA OBNAVLJA MORNARICU A NJIHOV NAUARH LISANDAR JE NA HELESPONTU
TEŠKO PORAZIO ATENSKU MORNARICU, ZAPLJENIO JE 160 TRIJERA A OSTALE UNIŠTIO. ON
JE ONEMOGUĆIO DOVOZ ŽITA U PIREJ I PRISILO JE 404. G. ATENU NA PREDAJU. ATENA SE
MORALA ODREĆI MORNARICE, SVIH POSJEDA IZVAN ATIKE, UČLANITI SE U PELOPONESKI
SAVEZ I PRIMITI PROTJERANE OLIGARHE. TADA U ATENI NASTUPA TIRANIJA
TRIDESETORICE KOJOJ JE SKUPŠTINA DALA PRIVREMENU VLAST. TIRANIJA KRATKO
TRAJE, DEMOKRATI PREDVOĐENI TRAZIBULOM VRAĆAJU SE IZ PROGONSTVA I U
GRAĐANSKOM RATU 403. G. VRAĆAJU DEMOKRACIJU

PREMA TUKIDIDU GLAVNI UZROK RATA JE STRAH PELOPONEŽANA OD VODSTVOM SPARTE

DA NJIHOV SAVEZ NE IZGUBI PREDNOST. TO JE BORBA S ATENOM ZA ZEMLJE, TRŽIŠTA I
NAMETANJE POLITIČKOG SISTEMA, TO JE STARI ANTAGONIZAM IZMEĐU DORANA I
JONJANA, ATENA JE DEMOKRATSKI POLIS A SPARTA ARISTOKRATSKOOLIGARHIJSKI.
ATENA JE IMALA MONOPOL NA MORU, MEGARA I KORINT KAO DVA VAŽNA TRGOVAČKA
GRADA PELOPONESKOG SAVEZA NISU SMJELI KORISTITI LUKAMA DELSKO-ATIČKOG
SAVEZA. TO JE BIO POVOD DA SE ATENI OBJAVI RAT.

HEGEMONIJA SPARTE I TEBE

PORAZOM ATENE 404. G. I RASPADOM DELSKO-ATIČKOG SAVEZA SPARTA JE

USPOSTAVILA SVOJU HEGEMONIJU KOJA JE TRAJALA 25 G. – OD 404. DO 379.G.
401. KIR MLAĐI U MALOJ AZIJI KREĆE U RAT PROTIV SVOG BRATA PERZIJSKOG CARA
ARTAKSERKSA II. U SVOJOJ PLAĆENIČKOJ VOJSCI KIR JE IMAO 13 000 GRČKIH PLAĆENIKA.
KIR JE U BITCI POGINUO A GRČKI ZAPOVJEDNICI SU NA PREVARU POGUBLJENI. PREOSTALI
GRCI SU IZMEĐU SEBE IZABRALI VOĐE, JEDAN OD NJIH BIO JE I KSENOFONT KOJI JE
POVLAĆENJE GRČKE VOJSKE OPISAO U SPISU «KIROVA ANABAZA».
400. G PERZIJANCI SU NAPALI MALOAZIJSKE GRKE ALI SU IH OVI PREDVOĐENI
SPARTANCIMA I VOJSKOM PELOPONESKOG SAVEZA PORAZILI. TADA SU PERZIJANCI
POTAKLI ATENJANE, TEBANCE, ARGIVCE I KORINČANE DA SKLOPE SAVEZ PROTIV SPARTE.
IZBIJA NOVI RAT- TZV KORINTSKI RAT 395 DO 387 KOJI ZAVRŠAVA ANTALKIDINIM MIROM ILI
TZV CARSKIM MIROM JER GA JE ZAKLJUČIO NA DVORU U SUZI SPARTANSKI IZASLANIK
ANTALKIDA. PREMA TOM MIRU SPARTA JE PERZIJI PRIZNALA VLAST NAD GRČKIM
GRADOVIMA U MALOJ AZIJI A OSTALI GRČKI GRADOVI PROGLAŠENI SU SLOBODNIMA I
SAMOSTALNIMA. TAKO SU SE SPARTANCI NAGODILI SA PERZIJANCIMA NA ŠTETU OSTALIH
GRKA.
378. G ATENJANI SU OSNOVALI DRUGI POMORSKI SAVEZ PREMA KOJEMU JE SVIM
SAVEZNIČKIM GRADOVIMA BILA GARANTIRANA SLOBODA, IZBOR UNUTARNJEG UREĐENJA
A BILI SU OSLOBOĐENI I OD PLAĆANJA FOROSA. KAKO JE TO BILO PUNO PRAVIČNIJE OD
ODREDBI STAROG DELSKO-ATIČKOG SAVEZA U NJEGA SU SE RADI ODBRANE OD
SPARTANACA UČLANILI GOTOVO SVI GRADOVI EGEJSKIH I JONSKIH OTOKA. IZBILI SU
SUKOBI KOJI SU TRAJALI DO 371. G KADA JE SKLOPLJEN MIR IZMEĐU ATENE I SPARTE
ZBOG STRAHA OD TEBANACA
HEGEMONIJA TEBE
U BEOCIJI JE NA INICIJATIVU TEBANACA 447 G. OSNOVAN SAVEZ BEOTSKIH GRADOVA.
BEOCIJA JE BILA PODJELJENA NA 11 OBLASTI NA ČELU SA BEOTARSIMA. BEOĆANI SU BILI
SVEZNICI I SPARTE I ATENE U NJIHOVIM MEĐUSOBNIM RATOVIMA. BORILI SU SE PROTIV
NJIHOVE HEGEMONIJE. 382. G. SPARTANCI SU ZAUZELI TEBU, VODIO SE RAT KOJI JE
KULMINIRAO 371. G. U BITCI KOD LEUKTRE KADA JE ZAPOVJEDNIK TEBANCA EPAMINODA
PORAZIO SPARTANCE. TOM POBJEDOM SRUŠENA JE SPARTANSKA HEGEMONIJA I
RASPUŠTEN JE PELEPONESKI SAVEZ. MNOGI GRADOVI SE OSAMOSTALJUJU A TEBANCI
USPOSTAVLJAJU SVOJU HEGEMONIJU. EPAMINODA JE 371. G POSTAO BEOTARH I DO
SMRTI JE BIO STRATEG I PRVI DRŽAVNIK TEBE. (POZNAT JE I PELOPIDA). EPAMINODA JE
IZVEO 4 VOJNA POHODA NA PELOPONEZ, U ZADNJEM POHODU 362. G. U BITCI KOD
MANTINEJE U ARKADIJI EPAMINODA JE POGINUO, TEBANCI SU POBIJEDILI SPARTANCE ALI
SU SE POVUKLI S PELOPONEZA I TAKO JE PRESTALA HEGEMONIJA TEBE. TEBA STALNO
PRIJETI MAKEDONCIMA(MAKEDONSKI TAOCI 368. G U TEBI) 20
GRCI NA SICILIJI I U NASEOBINAMA NA JADRANU
SICILSKI GRCI
NASEOBINE KOJE SU GRCI OSNOVALI NA SICILIJI OD 8 DO 6 ST. B.C NA SICILIJI RAZVILE SU
SE U SAMOSTALNE GRADOVE-DRŽAVE. POVIJEST TIH GRADOVA PUNA JE BORBI; GRAD S
GRADOM, GRCI PROTIV KARTAŽANA, GRCI PROTIV GRKA, GRCI PROTIV DOMORODACA,
RATOVI ZA ZEMLJU, TRGOVAČKU PREDNOST ITD. U SICILIJI KAO POSLJEDICA TIH RATOVA
RAZVILA SE TIRANIDA, TIRANI SU THERON U AKARGASU, KLEANDROS I HIPOKRIT U GELI, PA
NJEGOV BRAT GELON KOJI ZAUZIMA SIRAKUZU(5. ST. BC.). PROTIV GELONA I NJEGOVA
SAVEZNIKA TERONA IZ AGRIGENTA UDRUŽILI SU SE TIRANI RAZNIH GRADOVA KOJI SU
SKLOPILI SAVEZ SA KARTAŽANIMA, GOSPODARIMA ZAPADNOG DIJELA SICILIJE. IZBIO JE
RAT SICILSKIH GRKA SA GELONOM NA ČELU PROTIV KARTAŽANA, U BITCI KOD HIMERE 480.
G. BC.(DOBA KSERKSOVA POHODA NA BALKANSKE GRKE) GELON JE POTUKAO KARTAŽANE
I NAMETNUO IM RATNU KONTRIBUCIJU. GELON JE UMRO 478. G. A NASLJEDIO GA JE BRAT
HIJERON KOJI JE RATOVAO U ITALIJI S ETRUŠĆANIMA KOJE JE PORAZIO U BITCI KOD KUME
474. HIJERON JE RAZVIO SIRAKUZU, NAKON NJEGOVE SMRT 466. G. SIRAKUZA JE NEKO
VRIJEME BEZ TIRANA. KARTAŽANI SU SE NAKON 70 GODINA OPORAVILI OD PORAZA I
POČELI SU ZAUZIMATI GRČKE POSJEDE NA ISTOČNOM DIJELU SICILIJE, 406. ZAUZELI SU
AKARGAS, GELU I KAMARINU. SIRAKUZA POD VODSTVOM STRATEGA DIONIZIJA 406. I 405. G.
VODI RATOVE PROTIV KARTAŽANA ,ON IH JE 392, G PORAZIO I POTISNUO IH NA ZAPADNI
DIO OTOKA I POSTAO GOSPODAR SVIH SICILSKIH GRKA. STAROSJEDIOCIMA SIKULIMA DAO
JE NEKU AUTONOMIJU. SIRAKUŽANI SU OSNOVALI NASEOBINU NA VISU- ISSA KOJA JE
KASNIJE BILA METROPLOLA NASEOBINA TRAGURION I EPETION- STOBREČ, 384. G.
POMOGAO JE EGEJSKIM GRCIMA SA OTOKA PARA DA OSNUJU NASEOBINU NA HVARU.
DIONIZIJE OSVAJA GEADOVE U ITALIJI: ADRIJU- LUKU KOD PADA, ANKONU, NUMANU.
DIONIZIJE JE STVORIO SIRAKUŠKU DRŽAVU KOJA JE BILA U TO DOBA NAJVEĆA GRČKA
DRŽAVA A NJEGOVA MORNARICA JE BILA NAJJAČA NA ZAPADNOM MEDITERANU. DIONIZIJE
SE OSLANJAO NA PLAČENIKE I SIROMAŠNE, OSLOBODIO JE U SIRAKUZI MNOGO ROBOVA
KOJE JE UVRSTIO U SLOBODNE GRAĐANE, BIO JE OBRAZOVAN, PJESNIK I PISAC A NA
SVOM DVORU OKUPIO JE PLATONA, TIMOTEJA, FILOKSENA(PJECNICI).
GRCI I ILIRI NA OBALI JADRANA
ILIRIMA SE NAJPRIJE ZVALO JEDNO PLEME NA EPIRSKOM PRIMORJU. GRCI ILIRIMA ZOVU
ONE STANOVNIKE IZNAD MAKEDONIJE I TRAKIJE. TO SU RAZNOIMENA PLEMENA KOJA
ĆŽIVE OD EPIRA DO SAVE I DUNAVA I OD JADRANSKOG MORA DO GRANICA TRAKIJE.
PODACI POSTOJE U HEKATEJEVOM PUTOPISU I POMORSKOM PUTOPISU IZ 4 ST. BC. –
PERIPLU. AUTOR PERIPLA NAVODI MNOGA ILIRSKA PLEMENSKA IMENA: ILIRI STANUJU OD
RIJEKE KRKE DO KRFA, SJEVERNO OD KRKE ŽIVE LIBURNI I HISTRI. SPOMINJU SE ISSA,
PHAROS, KRATEIAI-BRAČ, KERKYIRA MELANIA, MELITA, OLYNTA-ŠOLTA, NARON – NERETVA,
ARION- RIJEKA OMBLA KOD DUBROVNIKA, BOUTHOE-BUDVA. NAJVAŽNIJI JE DIODOROV
PODATAK O PARSKOJ NASEOBINI NA PHARU-HVARU JE SADRŽI DATUM 385/4 G. BC. DIODOR
JE TO ZABILJEŽIO PREMA IZVORIMA SICILSKIH HISTORIOGRAFA KOJI KAŽU DA JE NA ISSI
NASEOBINA SIRAKUŽANA, NA KORYKIRI MELANIJI NASEOBINA KNIĐANA. POLIBIJE BILJEĆI
DA SU DELMATI PRIJE PRVOG RIMSKO-ILIRSKOG RATA NAPADALI ISEJSKI TRAGURION I
EPETIJ, VAŽAN JE I GRČKI NATPIS IZ LUMBARDE KAO I NALAZI NOVCA I KERAMIKE,
ŠLJEMOVA ITD.
ROBOVI- NATPISI IZ PILA SPOMINJU ROBOVE, TO SU SPARTANSKI HELOTI, TESALSKI
PENESTI, KRETSKI MNOITI, ARGOLIDSKI GIMNETI, ONI NISU BILI NI ROBOVI NI SLOBODNI –
KLASIČNI PREDTAVNICI U DRUŠTVENOM SMISLU SU SPARTANSKI HELOTI. TAMO GDJE SE
RAZVIJA ZANATSTVO RAZVIJA SE ROBOVLASNIŠTVO- RADNA SNAGA. GRCI SU U RATOVIA
POROBLJAVALI JEDNI DRUGE. NATPISI IZ ELEUZINA I DELFA GOVORE O BROJU ROBOVA
KOJI SU GRADILI HRAMOVE, EREHTEJON, TEZEJON,(PRIVATNI ROBOVI, DRŽAVNI ROBOVI,
HRAMSKI ROBOVI, OSLOBOŽENI ROBOVI KOJI IMAJU POSEBAN STATUS).OSLOBAĐANJE OD
ROPSTVA MOGLO SE POSTIĆI OTKUPOM, ZASLUGOM ILI OSLOBAĐANJEM. GORINTSKI
ZAKONIK REGULIRA PRODAJU ROBOVA, DRAKONOV ZAKONIK I SOLON. PREMA ARISTOTEL
ROB JE ORUĐE KOJE IMA DUŠU, ROBOVLASNIŠTVO JE PRIRODNO A BARBARI SU ROĐENI
ZA ROBOVANJE A GRCI ZA SLOBODU.

21
KLASIČNI GRČKI SPOMENICI

DRAMA- TRAGEDIJA NASTALA JE OD NARODNIH IGARA KOJE SU SE PRIREĐIVALE U ČAST

DIONIZIJA-BAKHA. PJEVALA SE KORSKA PJESMA DITIRAMB, PLESAČI I KOREUTI KAO SATIRI
ODJEVENI U JARČJU KOŽU – TRAGOI (TRAGOS=JARAC). NJIHOVA PJESMA JE TRAGEDIJA-
JARČEVA PJESMA. KORIFEJ RECITIRA STIHOVE O DIONIZU I DRUGIM BOGOVIMA, OSTALI
KOREUTI GA PRATE PLESOM. KASNIJE SE RAZVIO DIJALOG IZMEĐU KORIFEJA I KORA. U 6
ST. BC U DOBA PIZISTRATA JE ATIČKI PJESNIK TESPIS PRETVORIO DITIRAMB U DRAMU I
UVEO PRVOG GLUMCA. ATENA U 5 ST. IMA 3 DRAMSKA PJESNIKA:
ESHILA- UVEO DRUGOG GLUMCA, OKOVANI PROMETEJ, AGAMEMNNON, TRILOGIJA
ORESTIJA.
SOFOKLO- UVEO JE 3 GLUMCA I POJAČAO DIJALOG, ANTIGONA, ELEKTRA, KRALJ EDIP
EURIPID- IFIGENIJA, MEDEJA, ALKESTIDA.

KOMEDIJA- POJAVLJUJE SE U 6 ST. KAO OPHOD, PJESMA U ČAST DIONIZA(KOMOS-OPHOD,

ODE-PJESMA). U 5 ST. BC. KRATINOS ATIČKI KOMEDIOGRAF JE DAO KOMEDIJI KLASIČAN
OBLIK I POLITIČKI SADRŽAJ.
ARISTOFAN 5/4 ST. BC. NAPISAO 44 KOMEDIJE: OBLACI-NAPADA SOKRATOVU FILOZOFIJU,
MIR, PTICE, OSE, PLUTOS- ISMIJAVA ATENSKE SREBROLJUBCE.
DRUGA POLOVICA 4 ST. I HELENIZAM – NOVA ATIČKA KOMEDIJA- MEANDAR GLAVNI
PREDSTAVNIK KOJI JE POZNAT PO NJEGOVIM RIMSKIM IMITATORIMA: PLAUTU I TERENCIJU,
OSTALI FILEMON I APOLODOR.

FILOZOFIJA
KSENOFAN 6/5 ST. BC. JE U ELEJI OSNOVAO FILOZOFSKU ŠKOLU, FILOZOFI ELATI:
PARMENID, ZENON, MELISO. KSENOFAN JE ISMIJAVAO ANTROPOMORFIZAMU GRČKOJ
RELIGIJI I DAVANJE BOGOVIMA LJUDSKIH OSOBINA- SPIS: «O PRIRODI»

PREDSOKRATOVCI: ANAKSAGORA, EMPEDOKLO, DEMOKRIT, LEUKIP I EPIHARMO

SOFISTI: STARI GRCI SOFISTIMA ZOVU SVOJE NAJSTARIJE FILOZOFE I UČENE LJUDE
UOPĆE. OD 5 ST. DOLAZE U ATENU I PODUČAVAJU MLADEŽ.
PROTAGORA- 5 ST. BC. -ČOVJEK JE MJERILO STVARI
GORGIJA 5/4 ST. BC. SKEPTIK – NEMA NIČEGA; AKO IMA, MI TO NE ZNAMO
HIPIJA 5 ST. BC. DAJE PREDNOST ONOME ŠTO POSTOJI PO PRIRODI PRED ONIM OD LJUDI

SOKRAT- 5 ST. BC. «ZNAM DA NIŠTA NE ZNAM, SPOZNAJ SAMOGA SEBE» 399 G. BC.
OSUĐEN U ATEN POD OPTUŽBOM DA KVARIO MLADEŽ, NIJE PRIZNAVO DRŽAVNE BOGOVE,
UVODIO NOVE BOGOVE. NJEGOVO UČENJE POZNATO IZ RASPRAVA PLATONA I
ARISTOTELA.

PLATON 5/4 ST. BC. ATENSKI ARISTOKRATA I SOKRATOV UČENIK, OSNOVAO ŠKOLU,
AKADEMIJU KOJA SE TAKO ZVALA PO GIMNAZIONU- VJEŽBALIŠTU GDJE JE PLATON
PREDAVAO. SKOLON JE PITAGOREJCIMA I PREDSTAVNIK JE GRČKE IDEALISTIČKE
FILOZOFIJE, IZA SVIH STVARI POSTOJI EIDOS- SLIKA, LIK ILI POJAM. PISAO JE UFORMI
DIJALOGA.

ARISTOTEL 4 ST. BC.- PLATONOV UČENIK I UČITELJ ALEKSANDRA VELIKOG, OSNOVAO

ATENSKU LIKEJU- GIMNAZIJ APOLONA LIKEJSKOG U KOJEM SE PREDAVALO ŠETAJUĆI PA
SE TA ŠKOLA ZOVE PERIPATETIČKOM- PERIPATOS- ŠETALIŠTE. ARISTOTEL JE REALIST- OD
DVA PRIJATELJA PLATONA I ISTINE PREDNOST DAJEM ISTINI. ARISTOTELOVE SPISE
DIJELIMO NA: LOGIČKE SPISE- ORGANON, PRIRODOZNANSTVENE- PHYSIKA, SPIS PRVA
FILOZOFIJA ILI METAFIZIKA, I ETIČKO-POLITIČKI SPISI- POLITIKA.

RETORIKA- OD 5 ST. RETORIKA- GOVORNIČKA VJEŠTINA PREDAJE SE U ŠKOLAMA(KORAKS

I TIZIJA U SIRAKUZI). SOFISTI SU NAJČEŠĆE BILI I RETORI. ATENSKI DRŽAVNICI;
TEMISTOKOLO, PERIKLO, DEMONSTEN(FILIPIKE), IZOKRAT-OSNIVAČ RETORSKE ŠKOLE.
DEMONSTEN JE NAJVEĆI GOVORNIK STAROG VIJEKA. 22
ARHITEKTURA
POČETKOM 5 ST. BC. NASTAVLJENA JE GRADITELJSKA AKTIVNOST; DOVRŠEN JE
APOLONOV HRAM I HRAM AFAJE NA EGINI. NAKON PERZIJSKIH RATOVA ATENJANI SU
PODIGLI DORSKU RIZNICU U DELFIMA. OKO 470. G. SAGRAŽENA SU 2 ZEUSOVA HRAMA,
JEDAN U OLIMPIJI GDJE JE FIDIJIN KIP ZEUSA, DRUGI U AKARGASU(JEDAN OD NAJVEĆIH
GRČKIH HRAMOVA).
U DRUGOJ POLOVICI 5 ST. JE ZLATNO DOBA GRČKE ARHITEKTURE- PARTENON NA
AKROPOLI(U PERIKLOVO DOBA) –HRAM ATENE PARTHENOS JE GRAĐEN OD 447. DO 438 .
ARHITEKTKI IKTIN I KALIKRAT. TO JE DORSKI «PERIPETOS AMPHIPROSTYLOS» SA 8
STUPAVA NA UŽIM I 17 NA DUŽIM STRANAMA(69,5 X 30,86 MT.). CELA SE ZIDOM DIJELILA NA
DVA DIJELA, PREDNJI SA KIPOM ATENE PARTHENOS(FIDIJA) I STRAŽNJI U KOJEM SE
ČUVALA BLAGAJNA.
EREHTEJON- GRAĐEN OD 412. DO 406. ARHITEKT FILOKO JE OBUHVATIO NEKOLIKO STARIH
SVETIŠTA- EREHTEJEVO, PELOPOVO, ATENINO, POSEJDONOVO. JONSKI STIL HRAMA SA
LOĐOM S KARIJATIDAMA. MALI HRAM BOŽICE NIKE(KALIKRAT) PODIGNUT JE BOČNO OD
PROPILEJA- PRISTUPA AKROPOLI KOJI SE SATOJAO OD 2 TRIJEMA I 3 GALERIJE NA
STUPOVIMA U KOMBINACIJI DORSKOG I JONSKOG STIL
4. ST. BC. – POČINJE GRADNJA U KORINTSKOM STILU ALI I KOMBINACIJA SVA 3 STILA.
HRAMOVI: ASKLEPIEION- ASKLEPIJEV HRAM U EPIDAURU, ZEUSOV HRAM U STRATOSU,
HRAM ATENE ALEJE U TEGEJI – SVA 3 U DORSKOM STLU. ARTEMISON U EFEZU, ATENIN
HRAM U PRIJENI, DYDIMEION KOD MILETA – SVA 3 U JONSKOM STLU.
VAŽAN JE MAUZOLEJ U HALIKARNASU KOJI JE PODIGLA KRALJICA ARTEMIZIJA SVOM
MUŽU MAUZOLU.
PROFANA ARHITEKTURA- PRVA KAMENA KAZALIŠTA –THEATRON U 4 ST. PADINA
BREŽULJKA PODESNA DA SE U NJOJ USJEKUSJEDALA : U SIRAKUZI U DOBA DIONIZIJA
STARIJEG, NAJLJEPŠE JE U EPIDAURU NA PELOPONEZU OKO 330. G. KOJE JE IMALO
OKRUGLU ORKESTRU S DIONIZIJEVIM ŽRTVENIKOM U SREDINI I POZORNICU S VIŠE
DIJELOVA, DIONIZIJEVO KAZALIŠTE PODNO AKROPLOE U ATENI.
GRČKA KAZALIŠTA IMAJU 3 GLAVNA DIJELA: 1.GLEDALIŠTE-THEATRON REDOVI
POLUKRUŽNIH KAMENIH SJEDALA KOJI SU PRESJEČENI STUBIŠTIMA- KLIMAKES.
2.ORKESTRA- PARTER PODNO GLEDALIŠTA KOJI SLUŽI ZA PLES KORA.
3.POZORNICA KOJA IMA «SKENE» ŠATOR-SCENA, BOČNO PARASKENIE I POD ZA GLUMCE.
THOLOS GRAĐEVINE- OKRUGLE OSNOVE U KLASIČNIH GRKA
(PRIJE NJIH SU BILE MIKENSKE THOLOS GROBNICE). TO SU THOLOS U DELFIMA ZA
MUZIČKE PRIREDBE, SPARTANSKA SKIAS IZ 6 ST. U 5 ST. PERIKLO JE SAGRADIO OKRUGLI
ATENSKI ODEON – OIDEION O KOJEM PIŠU VITRUVIJE I PLUTARH. U 4 ST. PODIGNUTA SU
TRI VELIČANSTVENA THOLOSA KOJE SPOMINJU PISCI: U DELFIMA, U EPIDAURU, U OLIMPIJI-
PHILIPPEION.
SKULPTURA
U 5 ST.SE GRČKO KIPARSTVO RAZVILO OD ZRELOG ARHAIZMA DO ZLATNE KLASIČNE
UMJETNOSTI. NAJISTAKNUTIJI SU :
POLIKLET- HERIN KIP Z AHRAM U ARGU OD ZLATA I SLONOVE KOSTI, AMAZONKA,
DORIFOROS-KOPLJONOŠA.
FIDIJA- HRIZELEFANTINSKI KIPOVI, TEHNIKA – ZLATO I SLONOVA KOST : ATENA
PATRHENOS, OLIMPIJSKI ZEUS, ATENA PROMAHOS, AMAZONKA, ANADUMENOS(MLADIĆ S
TRAKOM OKO GLAVE) KOJI SE NISU SAČUVALI. SAČUVALI SU SE FRAGMENTI DEKORATIVNE
PLASTIKE SA FRIZA NA PARTENONU- ONO ŠTO JE NAJSVRŠENIJE NA PARTENONU
PRIPISUJE SE FIDIJI PA TAKO POSTOJI I FIDIJSKI STIL: KARIJATIDE NA EREHTEJONU,
RELJEFI NA NIKINOM HRAMU.
U 4 ST. – SKOPAS; DEKORACIJA MAUZOLEJA U HALIKARNASU, GLAVE S TIMPANONA
ATENINA HRAMA U TEGEJI- PATHOS U IZRAZU.
PRAKISTEL; HERMES S DJETETOM DIONIZOM NAĐEN U RUŠEVINAMA HERINA HRAMA U
OLIMPIJI, SVRŠENA AFRODITA U KNIDU
LIZIP; PORTRET ALEKSANDRA VELIKOG, KIPOVI ATLETA- APOKSIMEN, HERMES KOJI
OBUVA SANDALU, KIPOVI SA PRIRODNIM POZAMA-IMA PUNO RIMSKIH KOPIJA 23
SLIKARSTVO- NAJSTARIJE SU FRESKE KRETSKO-MIKENSKOG DOBA.
PREMA SAČUVANIM ETRUŠČANSKIM FRESKAMA IZ 7 ST. PRETPOSTAVLJA SE O SLIČNIM
RADOVIMA OD GRKA. SAČUVALO SE NEKOLIKO SPOMENIKA ARHAJSKOG SLIKARSTVA NA
VOTIVNIM I NADGROBNIM PLOČAMA- KORINTSKE PLOČE, LIDIJINA STELA U ATENI,
SARKOFAZI UKRAŠENI POLIKROMNIM SLIKAMA NAĐENI NA RODU. U 5 ST. U ATENI STVARA
POLGNOT KOJI FRESKAMA UKRAŠUJE HRAMOVE, DRUGI- ZEUKSIS, PARAZIJE. PREMA
PREDAJI NAJVEĆI GRČKI SLIKAR BIO JE APELLES S OTOKA KOSA KOJI JE ŽIVIO U DOBA
ALEKSANDRA VELIKOG TAKO BAR PIŠE PLINIJE.
KERAMIKA- 5. ST. ATENJANI SU USAVRŠILI PROIZVODNJU CRVENOFIGURALNIH VAZA ALI
NISU NAPUSTILI NI CRNOFIGURALNE. CRVENOFIGURALNE VAZE SE PO DEKORACIJI STILSKI
I KRONOLOŠKI DIJELE NA:
VAZE STROGOG ILI ARHAJSKOG STILA OD 520 DO 460 G- UKRAŠENE ARHAJSKIM SLIKAMA
VAZE SLOBODNOG STILA OD 460 DO 400 G – PODSJEĆA NA POLIGNOTOVU UMJETNOST
VRHUNAC SU VAZE S KRAJA 5 I POČETKA 4 ST.- STIL KERČ IZ KRIMA, HIDRIJA S PRIKAZOM
OTMICE LEUKOPOVIH KĆERI(BRIT. MUS. LON.) U APULIJI HELENISTIČKE GNATHIA VAZE –
VERTIKALNE KANELURE, UREZANI I INKRUSTRIRANI ELEMENTI, SLIKANI MOTIVI SVJETLIH
BOJA NA CRNOJ/SMEĐOJ PODLOZI( 4/3/2/ I 1 ST.)

NUMIZMATIKA.
U 5. ST. NAJVREDNIJI JE BIO DAREIK- ZLATNI NOVAC SA LIKOM PERZIJSKOG CARA NA
DRŽAVNOM NOVCU I LIKOVIMA STRAPA NA PROVINCIJALNOM NOVCU- TO SU PRVI LIKOVI
SMRTNIH LJUDI-POVJESNIH LIČNOST NA NOVCU. NA STARIJEM NOVCU OTISKIVANI SU
LIKOVI BOGOVA I ANTROPOMORFNIH MITSKIH BIĆA. OD GRČKIH NOVACA U 5 ST.
NAJRAŠIRENIJA JE ATENSKA TETRADRAHMA (NA AVERSU GLAVU ATENE SA ŠLJEMOM A NA
REVERSU SOVU S NATPISOM «ATHE» ), OBVEZNA ZA SVE ČLANOVE DELSKO-ATIČKOG
SAVEZA. SAMO JAČI, SAMOSTALNIJI GRADOVI SAVEZA KUJU SVOJ NOVAC. KAD JE ATENA
BILA NA VRHUNCU MOĆI ATIČKA TETRADRAHMA JE BILA NAJJAČA VALUTA NA ISTOČNOM
MEDUTERANU. PAD ATENE 404. G BC. POPRAĆEN JE POJAVOM NOVOG NOVCA ATENSKIH
SAVEZNIKA. S OBZIROM NA UMJETNIČKU VRIJEDNOST NAJVIŠE SE CIJENE SIRAKUŠKE
TETRADRAHME S NIMFOM ARTEUZOM I DUPINIMA NA AVERSU I POBJEDNIČKOM
KVADRIGOM I LEGENDOM NA REVERSU. 407. G. BC. ATENJANI SU ZBOG RATNIH OKOLNOSTI
POČELI KOVATI ZLATNI NOVAC JER SU IM NEPRIJATELJI U PELOPONESKOM RATU
PRESJEKLI VEZU S LAURIJSKIM RUDNICIMA SREBRA, MORALI SU PRETOPITI ZLATNE
KIPOVE NIKE SA AKROPOLE. FILIP II JE SA SVOJIM STATEROM POTISNUO GRČKI NOVAC I
UGROZIO PRIMAT DAREIKA, ALEKSANDROVA ZLATNA TETRADRAHMA JE BEZ
KONKURENCIJE.

MAKEDONJA DO FILIPA II
MAKEDONCI SU MLAD INDOEVROPSKI NAROD KOJI SE FORMIRAO OD ILIRSKIH I DRUGIH
ETIČKIH SKUPINA I OKO 7 ST. OSNOVAO SVOJU DRĆAVU NA PODRUČJU SJEVERNO OD
TESALIJE, OKO RIJEKE HALIAKOMA, U ZALEĐU SOLUNSKOG ZALJEVA. NAJSTARIJA
LITERARNA POTVRDA IMENA NALAZIMO U HEZIODOVOJ MITOGRAFSKOJ BILJEŠCI DA JE
MAKEDON SIN ZEUSA I HEROJINE THYIJE. PO HERODOTU DORANI PODNO PINDA SU SE
NEKAD ZVALI MAKEDONCIMA. NEKI MISLE DA SU MAKEDONCI ZAOSTALI GRCI A DRUGI DA
SU ONI MJEŠAVINA GRKA I ILIRA. U 5. ST MAKEDONCI SU OSNOVALI TERITORIJALNU I
POLITIČKU ZAJEDNICU, SAVEZ MAKEDONSKIH, ILIRSKIH I TRAČKIH PLEMENA. U TOJ
ZAJEDNICI BILE SU: DONJA MAKEDONIJA – JUŽNA, MAKEDONIJA U UŽEM SMISLU- STARA
PRIJESTOLNICA AIGAI I MLAĐA PELA, GORNJA-SJEVERNA MAKEDONIJA – PODRUČJE
RAZNIH ILIRSKIH PLEMENA ; LINKESTI, ORESTI, PELAGONCI I DR. I ISTOČNA MAKEDONIJA
PO HERODOTU PRVI KRALJ I OSNIVAČ U 7. ST. BIO JE PERDIKA.
U 6. ST. POČINJU PRVI POVIJESNI PODACI ZA MAKEDONIJU – VLADAR AMINTA I
5. ST. ALEKSANDAR I – SAVEZNIK ATENJANA I SUDIONIK OLIMPIJADE
PERDIKA II
ARHELAJ I – USAVRŠAVAO VOJSKU
4. ST. OREST
AMINTA II
PAUSANIAS 24
AMINTA III – SAVEZNIK PELOPONEŽANA KOJI JE IMAO TRI SINA:
ALEKSANDARA KOJEG JE UBIO I POSTAO KRALJ NJEGOV BRAT PTOLOMEJ
PERDIKA KOJI JE UBIO PTOLOMEJA I POSTAO KRALJ PERDIKA III ON JE BIO SAVEZNIK
ATENJANA A PROTIVNIK TEBANACA ALI JE S TEBANCIMA ZAKLJUČIO MIR I U TEBU
POSLAO SVOG BRATA FILIPA KAO TAOCA.

FILIP II – 359 –336

RODIO SE 382. G. KAO SIN AMINTE I EURIDIKE. NAKON SMRTI SVOG BRATA PERDIKE KOJI JE
POGINUO U BORBI S ILIRIMA FILIP JE VLADAO MAKEDONIJOM KAO SKRBNIK
MALJOLJETNOG PERDIKINOG SINA AMINTE IV. MAKEDONSKA SKUPŠTINA PROGLASILA GA
JE ZA KRALJA. POBJEDIO JE ILIRE I ZAUZEO PODRUČJA OKO LIHNITIDSKOG-OHRIDSKOG
JEZERA, ODUZEO JE ATENJANIMA AMFIPOLIS A DRUGIM GRCIMA PIDNU I POTIDEJU.
OSVAJA GRAD KRENIDE I PREIMENUJE GA U «PHILIPOI», U OKOLICI SU PANGEJSKI RUDNICI
ZLATA KOJE EKSPLOATIRA I KUJE VLASTITI NOVAC «PHILLIPEION» KOJIM JE SKUPIO I
ODRŽAVAO VELIKU VOJSKU.
356. G. IZBIO JE TZV. SVETI RAT IZMEĐU FOČANA I BEOĆANA OKO DELFIJSKOG HRAMA.
BEOĆANI SU POZVALI FILIPA U POMOĆ, ON JE SAVLADAO FOČANE, DIKTIRAO SVETI MIR I
KAO BRANITELJ SVETINJA POSTAO ČLAN DELFIJSKE AMFIKTIONIJE.
OD SVIH GRKA ATENJANI SU STALNO NAPADALI MAKEDONCE JER SU ONI UGROZILI
NJIHOVE INTERESE PA JE FILIP 346. G. SKLOPIO S NJIMA FILOKRATOV MIR(FILOKRAT JE BIO
IZASLANIK ATENJANA). FILIP TADA OSVAJA SJEVERNE ZEMLJE DO DUNAVA I TESALIJU. U
ATENI SE VODE POLEMIKE OKO ODNOSA PREMA FILIPU; EUBUL JE BIO ZA TAKTIZIRANJE S
FILIPOM, ESHIN JE BIO MAKEDONOFIL, IZOKRAT JE BIO IDEOLOG FILIPOVE POLITIKE U
ATENI- U SVOJIM GOVORIMA PANEGIRIK I AREOPAGITIK ZASTUPAO JE IDEJU
PANHELENSTVA POD FILIPOVOM ZAŠTITOM KOJI TREBA UJEDINITI SVE GRKE I OSVOJITI
PERZIJSKO CARSTVO. PROTIV FILIPA JE BIO DEMONSTEN – «FILIPIKE» GOVORI PROTIV
FILIPA. DEMONSTEN SE ZALAŽE ZA ATENSKE INTERESE I OČUVANJE DEMOKRACIJE ALI
GRČKI GRADOVI SU SE UDRUŽILI PREKASNO I U MALOM BROJU.
FILIP JE PREKO TESALIJE KRENUO NA ATIKU I BEOCIJU. 338. G. U ODLUČNOJ BITCI KOD
HERONEJE U BEOCIJI GRČKA VOJSKA JE PORAŽENA.
FILIP SA PORAŽENIM GRCIMA SKLAPA MIR POD POVOLJNIM UVJETIMA: ATENJANIMA JE
ODUZEO POSJEDE U TRAKIJI I NAREDIO IM DA RASPUSTE MORNARICU ALI IM JE PRIZNAO
SAMOSTALNOST. TEBA JE POSTALA MAKEDONSKA VOJNIČKA BAZA. 338.G. ZAKLJUČIO JE S
DELEGATIMA GRČKIH GRADOVA UGOVOR O OPĆEM MIRU KOJIM SE REGULIRAJU
MEĐUGRČKI ODNOSI I ODNOSI GRKA S FILIPOM, OSNOVAN JE RATNI SAVEZ- SIMAHIJA
KOJIM JE RUKOVODILA SKUPŠTINA SAVEZNIKA. ZANIMLJIVO JE DA JE SPARTA CIJELO
VRIJEME STAJALA PO STRANI, NIJE SUDJELOVALA U BITCI KOD HERONEJE NI NA
KORINTSKOM SKUPU. FILIP IM JE ODUZEO SVE ZEMLJE IZVAN LAKONIJE. 336. G. FILIP JE
POSLAO VOJSKU U MALU AZIJU I POČEO RAT S PERZIJOM ALI JE ISTE GODINE UBIJEN OD
SVOJIH PROTIVNIKA U MAKEDONIJI.
ALEKSANDAR VELIKI 336-323. G. – OSVOJIO JE PERZIJU I OTVORIO NOVO DOBA-
HELENIZAM
POVJESNI IZVORI: DJELA ARIJANA, DIODORA, PLUTARHA, KRUCIJA RUFA I TROGA
POMPEJA. U ALEKSANDROVOM ŠTABU PISALI SU SE DNEVNICI « KRALJEVSKE EFEMERIDE»
PO UZORU NA PERZIJANCE. KALISTEN – ALEKSANDROV PRATILAC I POVJESNIČAR U DJELU
«ALEKSANDRU PRAKSESIS» OPISAO JE NJEGOVA DJELA. PTOLOMEJ I ARISTOBUL,
ALEKSANDROVE VOJVODE DOPUNJAVALI SU EFEMERIDE.
ALEKSANDAR SE RODIO 23.7. 356. G. U PELI, MAJKA MU JE BILA OLIMPIJA IZ EPIRSKE
KRALJEVSKE OBITELJI A UČITELJ ARISTOTEL. KAD JE FILIP 336. G. UBIJEN-IZDAN
ALEKSANDAR JE PROGLAŠEN ZA KRALJA. ON JE SVOJU VLAST NAMETNUO TESALCIMA I
ČLANOVIMA DELFSKE AMFIKTIONIJE, U KORINTU JE POZVAO GRKE DA S NJIM KRENU NA
PERZIJU- GRCDI SU SE ODAZVALI I PRIZNALI GA ZA VOĐU.
335. G. ALEKSANDAR SE VRATIO U MAKEDONIJU, IZVRŠIO JE POHOD NA TRAČANE I ILIRE
DO DUNAVA I PREKO JEGA. OBRAČUNAO SE S TEBANCIMA I SRUŠIO TEBU I NAGODIO SE S
POBUNJENIM ATENJANIMA.
334. G. OSTAVIO JE MAKEDONIJU I KONTROLU NAD GRČKOM ANTIPATRU I S VOJSKOM OD
OKO 40 000 LJUDI PREKO HELESPONTA PREŠAO JE U MALU AZIJU. 25
U VELIKOM PERZIJSKOM CARSTVU KOJE OBUHVAĆA ZEMLJE RAZNIH NARODA TADA VLADA
DARIJE III KODOMAN(OD 336. G.) ON IMA VELIKU ALI NEHOMOGENU I TEHNIČKI ZAOSTALU
VOJSKU KOJA SE SASTOAJALA OD PUNO PLAĆENIKA. DIODOR PIŠE DA SU PERZIJSKI
SATRAPI I STRATEZI ZAKASNILI DA SPRIJEČE ISKRCAVANJE MAKEDONACA U M. AZIJU.
ALEKSANDAR IH JE U PRVOJ BITCI 334. G. KOD RIJEKE GRANIKA TEŠKO PORAZIO PA MU
MALOJ AZIJI PERZIJANCI NE PRUŽAJU OTPOR. ZAUZEO JE LIDIJU SA GRADOM SARDESOM I
KRENUO NA EGEJSKU OBAKLU OSLOBODITI GRČKE GRADOVE. BEZ BORBE OSLOBODIO JE
JONSKE I EOLSKE GRADOVE, U NJIMA JE UKINUO OLIGARHIJU I USPOSTAVIO
DEMOKRACIJU. ONE GRADOVE KOJI SU MU PRUŽALI OTPOR : MILET I HALIKARNAS
ALEKSANDAR JE OSVOJIO I SRUŠIO. ALEKSANDAR JE POSTAO GOSPODAR MALE AZIJE.
333. G. DARIJE JE DOČEKAO ALEKSANDRA NA GRANICI SIRIJE I MALE AZIJE. KOD GRADA
ISE-ISSOS DOŠLO JE DO BITKE U KOJOJ JE ALEKSANDAR POBJEDIO, ZAROBIO DARIJEVU
MAJKU I ŽENU I ZAPLJENIO VELIKO BLAGO I ODBIO DARIJEVU PONUDU DA ZAKLJUČI MIR.
DARIJE JE POBJEGAO U MEZOPOTAMIJU A ALEKSANDAR JE KRENUO NA JUG UZDUŽ
SREDOZEMNE OBALE I OSVOJIO JE SIRIJU, FENIKIJU I PALESTINU. OTPOR SU JEDINO
PRUŽILI GRAĐANI FENIČKOG TIRA I PALESTINSKE GAZE, NJIH JE ALEKSANDAR SRUŠIO I
POROBIO. POTOM JE KRENUO NA EGIPAT, BEZ BORBE JE UŠAO U MEMPHIS GDJE JE
DOĆEKAN KAO OSLOBODIOC. SVEČENICI SU GA PROGLASILI AMONOVIM SINOM I
ZAKONITIM NASLJEDNIKOM FARAONA. POČETKOM 331. G. OSNOVAO JE GRAD
ALEKSANDRIJU, PERZIJSKO BRODOVLJE SE PREDALO I UŠLO U SASTAV MAKEDONSKE JER
JE IZGUBILO LUČKE BAZE.
331. G. ALEKSANDAR JE PREŠAO EUFRAT I TIGRIS I STIGAO U ARBELITIDU- SREDIŠNJU
ASIRIJU. U 10 MJ. 331 KOD MJESTA GAUGAMELE(TELL GOMEL) DARIJE JE KATASTROFALNO
PORAŽEN. DARIJE SE S JEDNIM ODREDOM POVUKAO IZ BORBE I POBJEGAO U MEDIJU A
ALEKSANDAR JE UŠAO U BABILON I SUZU GDJE JE DOČEKAN KAO OSLOBODILAC. U
PERSEPOLIS- PRIJESTOLNICU AHEMENIDA JE UŠAO KAO OSVETNIK HELENA, SRUŠIO JE I
SPALIO GRAD. DARIJA JE UBIO BAKTRIJSKI SATRAP BES, TIJELO SU NAŠLI ALEKSANDROVI
VOJNICI A ON GA JE DAO SAHRANITI SA SVIM POČASTIMA. OD 330 DO 327. G. ALEKSANDAR
OSVAJA ISTOČNE PERZIJSKE SATRAPIJE POČEVŠI OD MEDIJE, HIRKANIJE. U GRADU
MARAKANDI NAŠAO JE BESA KOJI SE PROGLASIO ZA KRALJA I POGUBIO GA. SKITSKA
PLEMENA U TIM SATRAPIJAMA PRUŽALA SU VELIKI OTPOR. DOK JE RATOVAO U ISTOČNOM
IRANU ALEKSANDAR SE OBRAČUNAVAO SA NEZADOVOLJNIM VOJVODAMA, BIO JE
OKRUŽEN NEKIM PERZIJSKIM SATRAPIMA, NOSIO JE ORIJENTALNU ODJEĆU, VOJSKU JE
POPUNJAVAO S ISTOKA. MAKEDONSKI PRVACI SU NEGODOVALI A ALEKSANDAR JE 330 DAO
POGUBITI PARMENIONA I SINA MU FILOTU, 328. G. U PIJANSTVU JE UBIO KLITA KOJI MU JE
SPASIO ŽIVOT U BITCI KOD GRANIKA, POGUBIO JE I SVOG BIOGRAFA KALISTENA.
327. G. ALEKSANDAR JE IZ BAKTRIJE KRENUO NA POHOD U INDIJU. SVE OSVOJENE ZEMLJE
U INDIJI (PANDŽAB) DAO JE NA UPRAVU PIRU. PLOVIO JE PREKO HIDASPA I INDA DO MORA.
325 G. DOŠAO JE DO MORA I PODJELIO VOJSKU ZA POVRATAK U PERZIJU NA 3 DIJELA:
1 DIO VODI KRATER PREKO ARHOZIJE I DRANGIANE, 2 DIO VODI ALEKSANDAR PREKO
PUSTINJE GEDROZIJE, 3 DIO VODI NEARH MOREM PREMA PERZIJSKOM ZALJEVU. KRAJEM
325. G. SVE 3 VOJSKE SU SE SASTALE U KARMANIJI KOD PERZIJSKOG ZALJEVA.
325. G. ALEKSANDAR SE VRATIO U PERZIJU, 324. G. PRIREDIO JE MASOVNU SVADBU
MAKEDONACA S PERZIJANKAMA, ON JE ŽENI ROKSANI PRIDRUŽIO JOŠ 2 PERZIJSKE
PRINCEZE. 324. G. UMIRE HEFESTION OMILJENI ALEKSADROV VOJSKOVOĐA. ALEKSANDAR
JE OBOLIO I 13. 6. 323. G. UMRO U BABILONU. ALEKSANDAR JE U 10 GODINA OSVOJIO VELIK
TERITORIJ OD SREDOZEMNOG MORA DO RIJEKE IND, NA ISTOKU JE OSNOVAO 70-AK
GRADOVA, TRAGOVA IMA OD OKO 25. OSLOBOĐENIM MALOAZIJSKIM GRCIMA VRATIO JE
DEMOKRACIJU, U OSVOJENOM CARSTVU OSTAVIO JE STARI SISTEM SATRAPIJA. UZ SEBE
IMAO JE 7 GLAVNIH FUNKCIONERA KOJI SU IMALI NAZIV «TJELOHRANITELJA»-
SOMATOPHYLAKES. MAKEDONSKI HETARIOI SU MU BILI GLAVNI POMOĆNICI U
ZAPOVJEDANJU VOJSKOM.
GRCI I MAKEDONCI NA BALKANU
ALEKSANDAR JE 334. G. POLAZEĆI NA ISTOK OSTAVIO U MAKEDONIJI ANTIPATRA ZA
NAMJESNIKA. ON JE PRIMAO IZ AZIJE NALOGE, SLAO ALEKSANDRU POJAČANJA I UGUŠIVAO
OSLOBODILAČKE POKRETE GRKA, TRAČANA I DRUGIH. 331 . G U BITCI KOD MEGALOPOLISA
NA PELOPONEZU UGUŠIO JE POBUNU SPARTANACA I NJIHOVIH SAVEZNIKA. 26
ATENA JE U TO DOBA BILA VOJNA I POLITIČKA SILA KOJU JE ALEKSANDAR CIJENIO. U ATENI
SU PONOVO OŽIVJELE POLITIČKE BORBE KADA JE ALEKSANDAR KRENUO U POHOD NA
ISTOK. BOGATI OLIGARSI BILI SU ZA MAKEDONCE – ESHIN, FOKION I DEMARD A VOĐE
PROTU MAKEDONSKOG PORETKA BILI SU DEMONSTEN, LIKURG I HIPERID. ATENSKO
VIJEĆE JE NA PRIJEDLOG NEKOG KTEZIFONTA 336. G. ODLUČILO NAGRADITI DEMONSTENA
ZLATNIM VIJENCEM, ESHIN SE TOME USPROTIVIO I ODRŽAO GOVOR PROTIV TOGA.
DEMONSTEN UZVRAĆA NA OPTUŽBE I DRŽI BRILJANTAN GOVOR: «ZA KTEZIFONTA – O
VIJENCU» I POBJEĐUJE.
KAD SU DOZNALI ZA ALEKSANDROVU SMRT ATENJANI SU POZVALI SVE GRKE NA
OSLOBODILAČKU BORBU. ODAZVALI SU SE SVI TESALCI I EPIROTI A NISU BEOĆANI,
EUBEJCI I VEĆINA PELOPONEŽANA. GRČKA VOJSKA POD VODSTVOM ATENJANINA
LEOSTENA PORAZILA JE ANTPATRA KOJI SE POVUKAO U TESALSKI GRAD LAMIJU. IZBIO JE
LAMIJSKI RAT OD 323 DO 322 U KOJEM JE POBIJEDIO ANTIPATAR KAD JE DOBIO POJAČANJE
IZ AZIJE. ATENJANI SU MORALI IZRUČITI VOĐE ANTIMAKEDONSKOG USTANKA I UVESTI
TIMOKRATSKO-OLIGARHIJSKO UREĐENJE. DEMONSTEN JE NAPUSTIO ATENU I NA OTOKU
KALAURIJI JE POPIO OTROV I UBIO SE.

HELENISTIČKE DRŽAVE
DIJADOSI I STVARANJE NOVIH DRŽAVA

PRVA PODJELA VLASTI

NAKON ALEKSANDROVOVE SMRTI 323. U BABILONU JE NAKON DUGOG VJEĆANJA ZA
NJEGOVOG NASLJEDNIKA IZABRAN FILIP III – POLUBRAT ALEKSANDRA I FILIPOV SIN.
PREDEDSTOJNIK KRALJEVINE - HILIJARH POSTAO JE PERDIKA KOJEMU JE POMOĆNIK
MELEAGAR. ANTIPATAR JE PROGLAŠEN ZA UPRAVITELJA MAKEDONIJE I EVROPSKE
GRČKE S TITULOM «STRATEG EVROPE, NJEGOV POMOĆNIK JE KRATER KAO ČUVAR
DVORSKE BLAGAJNE. PTOLOMEJ JE DOBIO EGIPAT, LAOMEDONT SIRIJU. A 25 PRVAKA
DOBILO JE BIVŠE SATRAPIJE-OBLASTI: BABILONIJA, MEZOPOTAMIJA, SUZIJANA, MEDIJA
VEĆA, MEDIJA MANJA, BAKTRIJA, TRAKIJA , FRIGIJA, KAPADOKIJA, LIDIJA.

BORBE ZA VLAST IZMEĐU DIJADOSA - PRVIH ALEKSANDROVIH NASLJEDNIKA DOVODE DO

DRUGE PODJELE VLASTI U TRIPARADISU 321. :
321. UBIJEN JE PERDIKA KOJEG NAKRATKO NASLJEĐUJE ANTIPATAR KOJI UMIRE 319.
NASLOV STRATEGA EVROPE DOBIJA POLIPERHON ALI NJEGA SMJENJUJE KASANDAR –
ANTIPATROV SIN. KASANDAR OSVAJA NEKE GRADOVE BALKANSKE GRČKE I CIJELU
MAKEDONIJU, UBIJA KRALJICU OLIMPIJADU, ROKSANU I SINA ALEKSANDRA.
U AZIJI JE NAJJAČI ANTIGON JEDNOOKI- MONOPHTHALMOS. PROTIV NJEGA SE UDRUŽUJU
KASANDAR, LIZIMAH, PTOLEMEJ I SELEUK. NAKON 4 GODINE RATA 311. DOLAZI DO MIRA I
NOVE PODJELE: KASANDAR JE DOBIO GRČKU, LIZIMAH TRAKIJU, PTOLEMEJ EGIPAT A
ANTIGON AZIJU. SELEUK SE OSILIO U BABILONU I POČEO SE SPREMATI NA OSVAJANJE
AZIJE. TADA SE POJAVLJUJE NA SCENI DEMETRIJE POLIORKET, SIN ANTIGONA
JEDNOOKOG KOJI JE 307. ZAUZEO ATENU, POTUKAO KASANDRA I POLIPERHONA, RAZBIO
PTOLOMEJEVU MORNARICU 306. KOD SALAMINE(CIPAR). OTAC I SIN - DEMETRIJE
POLIORKET I ANTIGON JEDNOOKI 306. PROGLAŠAVAJU SE KRALJEVIMA. GODINU KASNIJE
305. KRALJEVIMA SE PROGLAŠUJU I KASANDAR, LIZIMAH, PTOLEMEJ I SELEUK.
LIZIMAH, PTOLEMEJ I SELEUK RATUJU U AZIJI SA DEMETRIJEM POLIORKETOM I
ANTIGONOM JEDNOOKIM KOJI GUBE RAT U BITCI KOD IPSA U FRIGIJI LJETI 301G.NAKON
TOGA OSNOVANE SU 4 VELIKE HELENISTIČKE DRŽAVE: EGIPAT SA PALESTINOM, SIRIJOM,
CIPROM I NEKIM EGEJSKOM OTOCIMA POD PTOLEMEJOM, KRALJEVINA SELEUKOVA-
SIRIJA SA AZIJOM OD RIJEKE IND DO SIRIJE I PALESTINE I ISTOČNOM MALOM AZIJOM.
MAKEDONIJA – KASANDROVA KRALJEVINA SA ZEMLJAMA BALKANSKIH GRKA, LIZIMAHOVA
KRALJEVINA – TRAKIJA I SJEVERNI DIO MALE AZIJE.
KELTI – 279. PRODRLI SU U MAKEDONIJU, GRČKU DO TERMOPILA A 278. PREBACILI SU SE
PREKO HELESPONTA I POČELI SU OSVAJATI MALU AZIJU. NAKON NEKOLIKO DESETLJEĆA
BORBI KELTI SU POTISNUTI NA PODRUČJE OKO ANKARE- ANKIRE. NAKON TOGA U MALOJ
AZIJI UČVRSTILE SU SE HELENISTIČKE DRŽAVE:
27
PERGAM – MIZIJA, FRIGIJA I DIO EGEJSKE OBALE, BITINIJA – SJEVEROZAPADNI DIO
POLUOTOKA UZ PROPONTIDU, PONT – SJEVEROISTOČNI DIO UZ CRNO MORE, GALATIJA –
DRŽAVA KELTA OKO ANKIRE
OKO 250 G. IRANSKI NAROD PARTI SU SE OSLOBODILI SELEUKOVE VLASTI I OSNOVALI SU
KRALJEVINU PARTIJU NA TERITORIJU ISTOIMENE SATRAPIJE JUGOISTOČNO OD
KASPIJSKOG MORA. U EVROPI SE ODRŽALA KRALJEVINA TRAKIJA, SAMOSTALNI EPIR,
DRŽAVA KRALJA PIRA I NA SICILIJI SIRAKUŠKA DRŽAVA.
PARTIJA, MAKEDONIJA, PERGAM, BITINIJA, PONT, GALATIJA, TRAKIJA, EPIR I SIRAKUZA
BILE SU U ZADNJA TRI SOLJEĆA B.C. ZNAČAJNE HELENISTIČKE DRŽAVE.

PRILIKE U MATIČNOJ GRČKOJ I MALOJ AZIJI

ŽIVOT GRČKIH POLISA ODVIJA SE U ZNAKU SUPREMACIJE MAKEDONSKE DINASTIČKE
VLASTI. PLATON U DRŽAVI OPISUJE BRATOUBILAČKE RATOVE
GRCI SU SLOBODU BRANILI UDRUŽIVANJEM U SAVEZE:
ETOLSKI SAVEZ SA SREDIŠTEM U DELFIMA(APOLONOV HRAM- SIMBOL PANHELENSTVA)
AHAJSKI SAVEZ

ATENA SE KATKAD U SAVEZU S MAKEDONCIMA SUKOBLJAVA I S ETOLSKIM I S AHAJSKIM

ATENA- USPRKOS TEŠKIM PORAZIMA KOD HERONEJE 338. I LAMIJE 322. ATENA JE U
HELENISTIKO DOBA UGLAVNOM AUTONOMAN POLIS, IMA JAKU MORNARICU I RAZVIJENU
TRGOVINU - ATENSKE SREBRNE TETRADRAHME I ATIČKA KERAMIKA NA CIJELOM
SREDOZEMLJU.

RODOS – OTEO JE PRIMAT ATENE NA EGEJSKOM MORU, DOBAR POLOŽAJ. GRAD RODOS
OSNOVAN JE 407 SINOIKIZMOM TRI GRADA – LINDOS, KAMEIROS I IALYSOS. RODOS SE
ODUPRIJEO OSVAJANJIMA DEMETRIJA POLIORKETA I PTOLEMEJA FILADELFA III JER JE BIO
TOLIKO BOGAT DA JE MOGAO IMATI VELIKU MORNARICU I NAJAMNIČKU VOJSKU. S
RIMLJANIMA JE STUPIO U SAVEZ PROTIV SELEUKIDA. PREMA DIODORU RODOS JE IMAO
NAJBOLJE GRADSKO ADMINISTRATIVNO UREĐENJE OD SVIH GRKA, ZNAMENITI SU
SPOMENICI RODSKE HELENISTIČKE ARHITEKTURE I KIPARSTVA.

DELOS I SAVEZ OTOČANA- ANTIGON JEDNOOKI, DIJADOH, GOSPODAR MALE AZIJE PRISILIO
JE STANOVNIKE KIKLADSKIH OTOKA DA SE UDRUŽE U SAVEZ OTOČANA – KOINON TON
NESIOTON. SREDIŠTE SAVEZA JE APOLONOV HRAM NA DELU- NAĐENI SU NATPISI S
PODACIMA O HRAMSKOJ IMOVINI, PRIHODIMA, DAVANJU NOVCA U ZAJAM, LUČKIM
CARINAMA.

KOS- HIPOKRATOVO MEDICINSKO SREDIŠTE

MALA AZIJA – ALEKSANDAR JE GRČKIM MALOAZIJSKIM GRADOVIMA DAO SLOBODU,

ZADRŽAO JE PERZIJSKI SISTEM SATRAPIJA, NEKI GRADOVI SU BILI OSLOBOĐENI PLAĆANJA
DAŽBINA – FOROSA, KAO KOD RIMLJANA «CIVITAS LIBERA ET IMMUNIS». NAKON NJEGOVE
SMRTI MALA AZIJA PRIPALA JE ANTIGONU JEDNOOKOM, MILET I EFEZ BILI SU VAŽNI I
SAMOSTALNI POLISI.
MILET- NOSIOC SVEG NAJBOLJEG U MALOAZIJSKOJ JONIJI. ZBOG JONSKOG USTANKA
PERZIJANCI SU GA SRUŠILI, MILETSKA LUKA NIJE NIKADA IZGUBILA SVOJU VAŽNOST,
TRGOVČKI PUT IZMEĐU EGEJSKE OBALE I ORIJENTA. HELENISTIČKI DINASTI; DEMETRIJE
POLIORKET, PTOLEMEJ, SELEUK NIKATOR HTJELI SU POSTATI NJEGOVI GOSPODARI PA SU
DEKRETIMA DAVALI MILETU AUTONOMIJU I PRIVILEGIJE.
PRIENA- MALI GRAD U MALOAZIJSKOJ JONIJI NASUPROT SAMOSU. VAŽAN ZBOG
SPOMENIKA I EPIGRAFSKIH NATPISA- POLIS IMA PORED PUNOPRAVNIH GRAĐANA I PUNO
DOSELJENIKA, METOIKOI, IZVAN GRADA SELJACI DOMOROCI PAROIKOI BEZ GRAĐANSKIH
PRAVA OBRAĐUJU ZEMLJU BOGATIH. GRAD JE IZGRAĐEN PO SVIM PRINCIPIMA
HELENISTIČKOG URBANIZMA, ULICE SE SIJEKU POD PRAVIM KUTOM, U SREDIŠTU JE TRG
OKRUŽEN SA TRI STRANE TRIJEMOM. POSTOJI ATENIN HRAM U JONSOM STILU,
GYMNASION, KAZALIŠTE I KANALIZACIJA - SVE ODLIČNO DOKUMENTIRANO.
28
PERGAM- MALOAZIJSKI GRAD KOD RIJEKE KAIKA U ZALEĐU EGEJSKOG MORA, NEKAD JE
PRIPADAO SATRAPIJI MIZIJI. U DOBA BORBI ZA POSJEDE IZMEĐU DIJADOHA PERGAM JE BIO
BAZA LIZIMAHA. LIZIMAH JE FILETERU POVJERIO ČUVANJE BLAGA – 9000 TALENATA ALI GA
JE FILATER IZDAO I PREDAO GRAD I BLAGO SELEUKU. FILETER JE OSNIVAČ HELENISTIČKE
DRŽAVE PERGAM KOJA SE VOJNIM OSVAJANJIMA KASNIJIH VLADARA PROŠIRILA NA
UNUTRAŠNJOST I PO EGEJSKOJ OBALI. 133. ATAL III OPRUKOM JE PERGAM OSTAVIO
RIMLJANIMA.
PERGAMSKA DRŽAVA JE KONSTITUCIONALNO UREĐENA PO EGIPATSKOM
PTOLEMEIDSKOM UZORU: IMA POLIS- GLAVNI GRAD PREGAM( KAO ALEKSANDRIJA U
EGIPTU) I KRALJEVSKU ZEMLJU-CHORA KOJA SE DIJELILA NA OKRUGE- TOPOI I NJIHOVA
SELA KOMAI. PERGAM JE IMAO VIJEĆE, NARODNU SKUPŠTINU, MAGISTRATE(ARHONTE I
DRUGE) I KRALJEVOG NAMJESNIKA.

HELENISTIČKI EGIPAT- DRŽAVA PTOLEMEIDA

ALEKSANDA VELIKI 332. ZAUZEO JE EGIPAT BEZ BORBE, OSNOVAO JE ALEKSANDRIJU 321 I
OSTAVIO JE ZEMLJU NA UPRAVU KLEUMENU IZ NAUKRATISA. NAKON NJEGOVE SMRTI
PTOLEMEJ JE U BABILONU IMENOVAN ZA SATRAPA EGIPTA, ON SE 306. PROGLASIO ZA
KRALJA, ZAUZEO JE PALESTINU, JUŽNU SIRIJU, CIPAR. PTOLEMEJ I JE OSNIVAČ DINASTIJE
LAGIDA (PO OČEVU IMENU LAGOS ALEKS. VOJVODA) ODNOSNO PTOLEMEIDA. DINASTIJA
PTOLEMEIDA VLADALA JE EGIPTOM SVE DO DOLASKA RIMLJANA 30.G.B.C.
PTOLEMEJ I SOTER
PTOLEMEJ II FILADELFOS
PTOLEMEJ X ALEKSANDER I
PTOLEMEJ XIV I KLEOPATRA VII
DINASTIJE PTOLEMEIDA/LAGIDA SU SA SELEUKIDIMA VODILE 6 «SIRSKIH» RATOVA ZA
POSJEDE U SIRIJI , PALESTINI I MALOJ AZIJI OD 274 DO 168. DO SREDINE TREĆEG
TISUĆLJEĆA EGIPAT JE POSTAO PRVA DRŽAVA NA MEDITERANU- PROŠIRILI SE NA DIO
KRETE I OTOK SAMOTRAKU I DIO MALE AZIJE. OD KRAJA TREĆEG TISUĆLJEĆA U EGIPTU SE
VODE DINASTIČKE BORBE PA SE GUBI DIO TERITORIJA IZVAN EGIPTA I OKO 188.G.B.C.
OSTAJE IM IZVAN EGIPTA SAMO CIPAR I CIRENAIKA A KASNIJE GUBE I TO, ŠTO SU
ISKORISTILI RIMLJANI 30 G.B.C. I ZAUZELI SU EGIPAT(DIVIDE ET IMPERA)
HELENISTIČKI EGIPAT JE VOJNOBIROKRATSKA CENTRALISTIČKA MONARHIJA, PTOLOMEIDI
SE POUT FARAONA PROGLAŠAVAJU BOGOVIMA- NA NOVCU DODAJU SVOM IMENU THEOS.
HELENISTIČKI EGIPAT SE DIJELIO NA AGRARNE OBLASTI NOME, NOME SE DIJELE NA
TOPE(TOPOS-MJESTO) A TOPE NA KOME(SELO).GRADOVI ALEKSANDRIJA, NAUKRATIS,
PTOLEMAIS I STARI MEMFIS NISU BILI U SASTAVU NOMA.
ALEKSANDRIJA JE BILA PRIJESTOLNICA, PRIVREDNO, KULTURNO I ADMINISTRATIVNO
SREDIŠTE U KOJOJJE BIO KRALJ SA VELIKAŠIMA KOJI SU PREDSTAVLJALI SREDIŠNJU,
VRHOVNU VLAST. PODREĐENI SU IM BILI NOMARSI, TOPARSI I KOMARSI. SVA ZEMLJA JE
BILA KRALJEVA, JEDAN DIO SE EKSPLOATIRAO U DVORSKOJ ORGANIZACIJI A JEADN
USTUPAN SVEĆENSTVU, VELIKAŠIMA I VOJNICIMA-KLEURSIMA. ZEMLJU SU OBRAĐIVALI
DOMAĆI SLOBODNI I POLUSLOBODNI SELJACI I ROBOVI. U PAPIRUSIMA SE SPOMINJU TZV
BASILKOI GEORGOI – KRALJEVSKI ZEMLJORADNICI , SLOBODNI TEŽACI KOJI DIO URODA
DAJU KRALJU .ALEKSANDRIJA JE BILA OKRUŽENA ZIDINAMA –18 KM , TREĆINU GRADA
ZAUZIMAO JE KRALJEV DVOR-KOMPLEKS ZGRADA MEĐU KOJIMA JE BIO MUSEION-
AKADEMIJA NAUKA SA GLASOVITOM BIBLIOTEKOM SA 20 000 DJELA NA PAPIRUSU. U
GRADU JE BILA GROBNICA ALEKSANDRA VELIKOG I GROBNICA PTOLEMEJA, LUKA JE BILA
SPOJENA NASIPOM S OTOKOM FAROM NA KOJEM JE KNIĐANIN SOSTRATES PODIGAO 280.
SJETIONIK «FAROS», JEDAN OD SEDAM ČUDA STAROG VIJEKA. U 1 ST. B.C. IMALA JE
300 000 STANOVNIKA(PO DIODORU) RAZNIH NACIJA. ALEKSANDRIJA JE NAJVAŽNIJI
HELENISTIČKI GRAD, TAKO SE HELENISTIČKA KULTURA ZOVE I «ALEKSANDRIJSKOM».
PTOLOMEJEVIĆI SU TEŽILI VELIKIM PRIHODIMA OD EKSPLOATACIJE ZEMLJE U DVORSKOJ
REŽIJI I OD NAMETANJA VELIKH POREZA. OBRT JE BIO RAZVIJEN- GRČKI MAJSTORI:
DRVODJELCI, KOVAČI, KOŽARI, STAKLARI, ZLATARI, KERAMIČARI .. RAZVILA SE TRGOVINA,
NOVČANA PRIVREDA I BANKARSTVO. PTOLEMEIDI SU KOVALI ZLATNI, SREBRNI I BAKRENI
NOVAC. 29
DRŽAVA SELEUKIDA
SELEUK- SIN FILIPOVA GENERALA ANTIOHA POSTAO JE 321. SATRAP BABILONIJE. NAKON
DESETAK GODINA BORBI SA SUSJEDIMA- EUMENOM I ANTIGONOM 312. POČINJENJEGOV
NAGLI USPON I STVARANJE VELIKE DRŽAVE. SELEUK JE ODUZEO NIKANORU I DRUGIM
SATRAPIMA SVE KRAJEVE OD MEZOPOTAMIJE DO INDIJE. 306. PROGLASIO SE ZA KRALJA,
RATOVAO JE S ČANDARAGUPTOM I S NJIM SKLOPIO SAVEZ 304. NAKON BITKE KOD IPSA U
FRIGIJI LJETI 301G S DEMETRIJEM POLIORKETOM I ANTIGONOM JEDNOOKIM KOJI GUBE
RAT DOBIO JE SJEVERNU SIRIJU. NAKON BITKE KOD KURUPEDIONA 281. POSTAO JE
GOSPODAR VEĆEG DIJELA MALE AZIJE. OKO 280. SELEUKOVA DRŽAVA OBUHVAĆALA JE
VELIK TERITORIJ OD HINDUKUŠA DO SREDOZEMNOG MORA I OD KAVKAZA DO PERZIJSKOG
ZALJEVA – ZEMLJE IRANACA: PERZIJANCI, MEŽANI, BAKTRI, PARTI, ZEMLJE SEMITSKIH
NARODA: BABILONCI, SIRIJCI, FENIČANI, JUDEJCI. SELEUK JE UBIJEN 280. KAD SE SPREMAO
NA POHOD NA MAKEDONIJU. SELEUK, NAZVAN POBJEDNIKOM – SELEUKOS I NIKATOR
OSNIVAČ JE DINASTIJE SELEUKIDA KOJA JE DALA 6 SELEUKA, 13 ANTIOHA, 3 DEMETRIJA, 2
FILIPA , 1 ALEKSANDRA I 1 KLEOPATRU. NAJZNAČAJNIJI JE ANTIOH III VELIKI (223-187.) KOJI
JE PRIVREMENO OBNOVIO DRŽAVU SELEUKA I NIKATORA I PRISILIO NA VAZALSKU
POSLUŠNOST GOSPODARE SVIH OTCJEPLJENIH ZEMALJA I IZVRŠIO U EVROPI VOJNIČKI
POHOD PROTIV TRAČANA. 190. RIMLJANI SU PORAZILI SELEUKIDA ANTIOHA III VELIKOG U
BITCI KOD MAGNEZIJE I IZBACILI GA IZ MALOAZIJSKOG PODRUČJA.
SELEUKIDI SU BILI NAJVIŠE ZAINTERESIRANI ZA ZEMLJE PTOLEMEIDA, ZA JUŽNU SIRIJU SA
FENIKIJOM I PALESTINOM. RADI TOGA SU VODILI 6 «SIRSKIH RATOVA». U POČETKU SU BILI
SLABIJI ALI KASNIJE SU JE OSVOJILI I ZADRŽALI. DRŽAVA SELEUKIDA JE U ZLATNO DOBA
IMALA 3 000 000 KILOMETARA, BILA JE MOĆNA I BOGATA. NJOME JE VLADAO KRALJ-BOG
KOJI JE STOLOVAO U PRIJESTOLNICI ANTIOHIJI NA RIJECI ORONTU, IZ ARISTOKRATSKIH
KRUGOVA ILI SU BIRANI KRALJEVI VIJEĆNICI, PRVI MINISTAR, UPRAVITELJI. U NEKIM
MALOAZIJSKIM I IRANSKIM PODRUČJIMA SAMOSTALNO SU VLADALI LOKALNI DINASTI KOJI
SU PRIZNAVALI VLAST SELEUKIDA, DAVALI SU VOJNU POMOĆ I DANAK. DRŽAVA JE BILA
PODIJEČJENA NA SATRAPIJE KOJIMA SU UPRAVLJALI SATRAPI KOJI SU U PRAVILU BILI
CIVILNI ADMINISTRATORI. UZ SATRAPA JE BIO STRATEG, VOJNI ZAPOVJEDNIK. PONEGDJE
JE ISTA OSOBA IMALA OBJE FUNKCIJE. SATRAPIJE SU SE DIJELILE NA HIPARHIJE ILI
MERIDE. U DRŽAVI SU CVJETALI GRADOVI KOJE JE OSNOVAO ALEKSANDAR VELIKI I
KASNIJE SELEUKIDI, SELEUK NIKATOR KOJI JE PREMA APIJANU OSNOVAO 60 GRADOVA.
IMAMO POTVRDU ZA 24 ANTIOHIJE(ANTIOH JE IME SELEUKOVA OCA) I ZA 14 SELEUKIJA,
NEKOLIKO APAMEJA( APAME JE IME SELEUKOVE ŽENE). VAŽNIJI GRADOVI SU;
PRIJESTOLNICA ANTIOHIJA NA ORONTU U SIRIJI- ZALEĐE SREDOZEMNOG MORA A NJEZINA
LUKA JE BILA SELEUKIJA NA UŠĆU RIJEKE ORONTA. BOGAT GRAD SA KIPOM TYCHE
FORTUNE KOJA JE SIMBOLIZIRALA BOGATSTVO I VELIČINU. ANTIGON NIKANOR JE 312.
OSNOVAO GRAD DURA EUROPOS NA EUFRATU KOJI JE ARHEOLOŠKI NAJBOLJE POZNAT
GRAD SELEUKIDSKE DRŽAVE(FRESKE, PERGAMENE, RIMSKI SPOMENICI. NAJVEĆI GRAD JE
BILA SELEUKIJA NA TIGRISU KOJU JE OSNOVAO SELEUK I ( BILA JE SJEVERNIJE OD
BABILONA NA MJESTU STAROG MEZOPOTAMIJSKOG GRADA OPISA). TO JE BILA
RASKRSNICA PUTEVA, STRABON BILJEŽI DA JE IMALA 600 000 STANOVNIKA.
PRIVREDA JE BILA ZASNOVANA NA RATARSTVU- MEZOPOTAMIJA I SIRIJA SU BILE
NAJPLODNIJE ZEMLJE PREDNJE AZIJE- ŽITARICE, VINOVA LOZSA, LAN. PO ORIJENTALNOJ
TRADICIJI KRALJ JE KAO I U EGIPTU BIO VLASNIK SVE ZEMJE I NJEZINIH DOBARA. GLAVNA
RADNA SNAGA BILI SU ROBOVI KOJIMA SE TRGOVALO U SIRIJI. U GRADOVIMA JE BIO
RAZVIJEN OBRT, FENIČKA MORNARICA JE TRGOVALA PO MEDITERANU.
NASLJEDNICI SELEUKA I NIKATORA NISU USPJELI ZADRŽATI SVE OSVOJENE ZEMLJE-
MALOAZIJSKI GRCI SU PAKTIRALI I UZ SELEUKIDE I UZ PTOLEMEIDE KAKO BI SE
OSLOBODILI I JEDNIH I DRUGIH I POSTALI SAMOSTALNI. NAKON TREĆEG STOLJEĆA
OSAMOSTALILE SU SE : PONT, KAPODOKIJA, BITNIJA, PERGAM I GALATIJA, HELENISTIČKE
DRŽAVE U BIVŠOJ SELEUKOVOJ MALOJ AZIJI. GRK DIODOT – SATRAP BAKTRIJE (SJEVERNI
AFGANISTAN) OTCJEPIO SE I OSNOVAO SAMOSTALNU GRČKO-BAKTRIJSKU DRŽAVU, OKO
250. IRANSKA PLEMENA – PARTI JUGOISTOČNO OD KASPIJSKOG MORA OSNOVALI SU
SVOJU DRŽAVU KOJA JE PREŽIVJELA SKORO 500 GODINA , PODRUČJE IRANA,
MEZOPOTAMIJE I ZEMALJA POD KAVKAZOM DO MALE AZIJE. KRALJEVINA SELEUKIDA
POTRAJALA JE DO 64. G. B.C. KADA SU OD NJE RIMLJANI STVORILI PRVINCIJU SIRIJU 30
HELENISTIČKA KULTURA

EPOHA HELEIZMA POČELA JE POJAVOM ALEKSANDRA VELIKOG A ZAVRŠILA JE 30 G. B.C.

KADA SU RIMLJANI POKORILI POSLJEDNJU HELENISTIČKU DRŽAVU.
IMA NEKOLIKO DEFINICIJA HELENIZMA: TO JE HELENIZIRANJE-GRECIZIRANJE ORIJENTA,
NASTAVAK RAZVITKA GRČKE KULTURE U NOVIM UVJETIMA, TARN DEFINIRA TAJ POJAM
KAO OZNAČAVANJE CJELOKUPNE CIVILIZACIJE TRIJU STOLJEĆA U KOJIMA JE GRČKA
KULTURA ZRAČILA DALEKO OD SVOG OGNJIŠTA. U EVROPI SU GRCI RAZLIČITO PROVELI
HELENISTIĆKU EPOHU. NA SICILIJI I U JUŽNOJ ITALIJI ODRŽALI SU SVOJ KLASIČNI POLIS DO
DOLASKA RIMSKIH OSVAJAČA. NA ISTOKU HELENISTIČKI POLIS IMAO JE ADMINISTRATIVNU
STRUKTURU KLASIČNOG GRČKOG POLISA. U EGIPTU JE BILO MALO POLISA A U
SELEUKIDSKOM CARSTVU MNOGO. AGRARNU I OBRTNIČKU PRIVREDU NA
HELENSISTIČKOM ISTOKU UNAPRIJEDILI SU GRCI, ONI SU STVARALI NOVO U NOVIM
PRILIKAMA. EKONOMIJI JE DALA VAŽAN PEČAT ALEKSANDROVA NOVČANA POLITIKA, ON JE
U PERZIJSKIM CARSKIM PALAČAMA NAŠAO VELIKU KOLIČINU ZLATA I SREBRA KOJU JE
STAVIO U OPTICAJ PRETVORIVŠI VEĆI DIO U KOVANI NOVAC. ALEKSANDROV NOVAC SE
KOVAO U MNOGO MJESTA U CARSTVU I VELIKIM KOLIČINAMA. ALEKSANDROV SREBRNJA JE
U STVARI ATENSKA TETRADRAHMA SA NJEGOVIM LIKOM.TAJ NOVAC JE DUGO KOLAO
NAKON ALEKSANDROVE SMRTI(100 G.). RAZVILA SE TRGOVINA JER JE ZAVRŠILA EPOHA
ROBNE RAZMJENE. EGIPAT NIJE KOVAO NOVAC PRIJE HELENISTIČKE EPOHE A EGIPATSKI
NOVAC JE SLJEDIO STANDARDE; VELIČINU I TEŽINU FENIČKOG NOVCA. O BOGATSTVU
HELENISTIČKIH DRŽAVA GOVORI POLIBIJE KAD OPISUJE KOLIKU SU POMOĆ HELENISTIČKI
DINASTI PRUŽILI RODU NAKON KATASTROFALNOG POTRESA. CENTAR KULTURE BILA JE
ALEKSANDRIJA GDJE SU SE OKUPLJALI KNJIŽEVNICI, UČENJACI, FILOZOFI, UMJETNICI. U
300 GODINA HELENIZMA RAZLIKUJEMO DVIJE KULTURNE EPOHE: STARIJU(NAJBOGATIJU
DJELIMA) U DOBA SAMOSTALNIH GRČKO-MAKEDONSKIH DRŽAVA I MLAĐU U PRILIKAMA
RIMSKE OKUPACIJE.
HELENISTIČKA KNJIŽEVNOST I NAUKA
SLUŽBENI JEZIK U SVIM HELENISTIČKIM DRŽAVAMA BIO JE JONSKO-ATIČKI DIJALEKT
PRILAGOĐEN NOVIM POTREBAMA – TZV. OPĆI JEZIK
POEZIJA- ISTAKLA SE GRUPA 7 TRAGIKA – PLEJADA, ALI HELENISTIČKA TRAGEDIJA SE NIJE
MOGLA MJERITI SA KLASIČNOM ATIČKOM.
KOMEDIOGRAFI: FILEMON I MENEANDAR
EPICI: APOLONIJE RODSKI – EP ARGONAUTIKA U KOJEM OPONAŠA HOMERA
PJESNICI: KALIMAH IZ KIRENE, UPRAVNIK ALEKSANDRIJSKE BIBLIOTEKE, NAPISAO 800
DJELA U STIHU(«JA NE GRMIM; TO JE ZEUSOV POSAO) I PROZI, SASTAVIO VELIKU POVIJEST
GRČKE KNJIŽEVNOSTI- PINAKES
TEOKRIT IZ SIRAKUZE PISAO JE PASTIRSKE PJESME, LIRIK
RETORI IZ RODSKE ŠKOLE
HELENISTIČKA FILOZOFIJA
U ATENI SU PLATONOVI SLJEDBENICI OSNOVALI «SREDNJU AKADEMIJU» A KASNIJE «NOVU
AKADEMIJU»
ARISTOTELOVI SLJEDBENICI: TEOFRAST, STRATON I EUDEM
SKEPTICI: OSNIVAČ JE PIRON
STOICI: ZENON KOJI JE PREDAVAO NA ATENSKOM TRIJEMU STOAPOIKLE, STOICIMA JE
NAJVAŽNIJA ETIKA
EPIKUR
MATEMATIKA
EUKLID-OSNIVAČ ALEKSANDRIJSKE MATEMATIČKE ŠKOLE, ARHIMED – NAJVEĆI ANTIČKI
MATEMATIČAR IZ SIRAKUZE, ERATOSTEN- OSNIVAČ ZNANSTVENE GEOGRAFIJE
(IZRAČUNAO OPSEG ZEMLJE, TOPOGRAFIJA S KARTOM) I POVIJESNE KRONOLOGIJE

HIPARH II ST. B.C. IZ BITINIJSKE NIKEJE JE NAJGLASOVITIJI HELENISTIČKI ASTRONOM,

SASTAVIO JE ATLAS NEBA I IZRAČUNAO UDALJENOSTI: ZEMLJA-MJESEC-SUNCE
HERAKLID PONTSKI JE USTVRDIO DA SE ZEMLJA OKREĆE OKO SVOJE OSI
MEDICINA: HEROFIL IZ KOSA
31
UMJETNOST
ARHITEKTURA- MNOGI NOVI HELENISTIČKI GRADOVI IZGRAĐENI SU U SKLADU S
URBANISTIČKIM PLANOVIMA, NIKEJA U BITINIJI IMALA JE PRAVILNE ULICE KOJE SU SE
SJEKLE POD PRAVIM KUTEM, DVIJE GLAVNE ULICE SJEKLE SU SE U SREDIŠTU GRADA
GDJE SE NALAZIO TRG – AGORA S REPREZATITVNIM GRAĐEVINAMA.
ALEKSANDRIJA U EGIPTU S KRALJEVSKOM PALAČOM I LUKOM I SVJETIONIKOM, DURA
EUROPOS NA EUFRATU S GRADSKIM ZIDINAMA, HRAMOVIMA. MAGNEZIJA, PERGAM, MILET,
EFEZ IDR. NAJBOLJI PRIMJER ZBOG OČUVANOSTI SU HELENISTIČKI DIJELOVI GRADA
POMPEJA SA FORUMOM, VELIKOM BAZILIKOM, GLAVNIM HRAMOM, KAZALIŠTEM, TERMAMA,
ULICAMA KOJE U RIMSKIM PRILIKAMA IMAJU U OSNOVI HELENISTIČKU STRUKTURU.
TRIJEMOVI SU OSOBIT UKRAS HELENISTIČKE ARHITEKTURE GDJE SU SE OKUPLJALI
GRAĐANI. BAZILKE-PROFANE MONUMENTALNE ZGRADE(NAJBOLJE SAČUVANA U
POMPEJIMA)
HELENISTIČKI HRAMOVI: DIDYMEION KOD MILETA, OLYIMPEION-ZEUSOV HRAM U ATENI
KOJI SE POČEO GRADITI U PIZISTRATOVO DOBA A ZAVRŠIO SE U HADRIJANOVO DOBA 131
N.E., ARTEMISION U MAGNEZIJI
SKULPTURA- HELENISTIČKI KIPARI SU POD UTJECAJEM VELIKIH MAJSTRA IZ
4.ST.:PRAKISTELA, LIZIPA, SKOPASA. BOGOVI I BOŽICE(PROFANIZIRANE) DOBIVAJU NOVI
PRIKAZ. AFRODITA MILSKA- NEPOZNATI KIPAR PRAKISTELOVOG STILA, POSEJDON S MILA,
NIKA IZ SAMOTRAKE – DAR DEMETRIJA POLIORKETA, TYCHA- KIP BOŽICE GRADA
ANTIOHIJE – BRONCA U LIZIPOVOM STILU.
PERGAMSKI OLTAR – 2 ST.(U BERLINU) U ČAST ZEUSA I ATENE. NAS GLAVNOM FRIZU JE
GIGANTOMAHIJA, BORBA GIGANTA SA ZEUSOM PRIKAZANA KAO SINTEZA STAROG I NOVOG
STILA, NA DRUGOM FRIZU JE PRIKAZ LEGENDE O TELEFU U NARATIVNOJ
KOMPOZICIJI(PEJZAŽ U POZADINI)
POZNATI SU I PERGAMSKI SPOMENICI: APOLON I MARSIJA, GAL SA ŽENOM, GAL NA UMORU
RIMSKE KOPIJE: DJEČAK S GUSKOM, DJEVOJČICA S GOLUBICOM, STARI RIBAR ITD.
U ALEKSANDRIJI SE NALAZIO GLASOVITA MARAMORNA FIGURA NILA(SADA U VATIKANU),
NIL JE PRIKAZAN KAO DOBROĆUDNI STARAC, LEŽI A NA NJEMU JE 16 MALIŠANA- 16 LAKATA
DUBINE NILA
RODSKA SKULPTURA: APOLON I DEVET MUZA, LAOKONT, FARNESKI BIK- MONUMENTALNI,
PRIKAZUJE KAŽNJAVANJE DIRKE KOJU TREBAJU KONJI RAZNJETI.
GLIPTIKA- UREZIVANJE SITNIH ORNAMENATA U DRAGOM KAMENJU, BLELOKOSTI, KORALJ,
ŠKOLJKE IDR. NAJPOZNATIJI MAJSTOR JE TEODOROS KOJI JE IZRADIO PRSTEN POLIKRATU
PIRGOTELES KOJI JE IZRADIO PRSTEN ALEKSANDRU VELIKOM
TAZZA FARNESE- KAMEJA OD OKRUGLOG ONIKSA SA PRIKAZOM GORGONE NA JEDNOJ I
PRIKAZOM NILA KAO ALEGORIJSKA PREDOĐBA PLODNOSTI EGIPTA NA DRUGOJ STRANI
OBLICI: GEME I KAMEJE
MOZAIK- NAJSTARIJI MOZAIK NA GRČKOM TLU JE PRIMITIVAN RAD OD CRNOG I BIJELOG
ŠLJUNKA IZ 6 ST. NAĐEN U DELFIMA. NAJSTARIJI RAZVIJENI MOZAIK KOJI SE MOŽE
DATIRATI JE IZ KRAJA 5 ST. IZ GRADA MOTYJA NA SICILIJI. HELENIZAM JE DOBA KLASIČNOG
MOZAIKA, MALO JE ORIGINALNIH HELENISTIČKIH A NAJVREDNIJI SU ONI IZ 2 ST U
PERGAMU. PLINIJE SPOMINJE SOSOSA, MAJSTORA MOZAIKA IZ PERGAMA, SPOMINJU SE
MOZAICI NA BRODOVIMA PTOLOMEJA IV I HIJERONA II SIRAKUŠKOG. U POMPEJIMA SU
NAĐENI LIJEPI MOZAICI ZA KOJE SE PRETPOSTAVLJA DA SU NEKI PRENESENI SA
HELENISTIČKOG ISTOKA. NAJZNAMENITIJI JE IZ POMPEJA U «CASA DEL FAUNO», TO JE
NAJVREDNIJI I NAJVEĆI MOZAK S PRIKAZOM BITKE ALEKANDRA VELIKOG SA DARIJEM. U
VILLA DEL CICERONE JE MOZAIK SA ŠALJIVIM MOTIVOM- ULIČNI SVIRAČI.
NOVCI- OD 7. ST DO HELENIZMA KOVANJE NOVCA USAVRŠILO I RAŠIRILO. NA RAZNIM
TIPOVIMA ALEKSANDROVA NOVCA JE NJEGOV IDEALIZIRAN LIK ILI LIK HERAKLA S
ALEKSANDROVIM IMENOM. ON JE UVIJEK PRIKAZAN KAO BOŽANSTVO. U KASNO
HELENISTIČKO I RIMSKO DOBA PRIKAZIVAN JE NA NOVCU KAO KRALJ S DIJADEMOM.
NAKON NJEGOVE SMRTI U MAKEDONIJI FILIP ARIDEJ KUJE NOVAC SA ALEKSANDROVIM
LIKOM A SA SVOJIM IMENOM. DEMETRIJE POLIORKET KUJE NOVAC S PRIKAZOM NIKE
SAMOTRAČKE NA JEDNOJ I SA POSEJDONOM I TROZUBOM NA DRUGOJ STRANI. NA NOVCU
FILIPA V I PERZEJA SU UMJETNIČKI PORTRETI VLADARA. SELEUKIDI KUJU NOVAC SA 32
SVOJIM DEIFICIRANIM LIKOM. SAČUVALO SE DOSTA LIZIMAHOVIH ZLATNIH STATERA I
TETRADRAHMA. MNOGOBROJNI GRČKI GRADOVI KOVALI SU SVOJ NOVAC I U
HELENISTIČKO DOBA, KAD JE ATRENA BILA OPSJEDANA OD DEMETRUJA POLIORKETA 296-
294 G. B.C. UPOTREBLJENO JE ZLATO IZ PARTENONA I DIJELOVI FIDIJINE ATENE PARTENOS
KAKO BI SE PLATILA PLAĆENIČKA VOJSKA.

GRCI, MAKEDONCI I RIMLLJANI

MAKEDONIJA I BALKANSKI GRCI
319. UMRO JE ANTIPATAR KOJEG SU U BABILONU NAKON ALEKSANDROVE SMRTI PRIZNALI
ZA STRATEGA EVROPE, GOSPODARA MAKEDONIJE I BALKANSKIH GRKA. U MAKEDONIJI
NASLJEDIO GA JE POLIPERHON ALI JE NJEMU OTEO VLAST KASANDAR-ANTIPARTOV SIN.
ONI SU SE BORILI ZA VLAST, U NJIHOV SUKOB UMJEŠAO SE DEMETRIJE POLIORKET – SIN
ANTIGONA JEDNOOKOG KOJI IH JE POTUKAO I POSTAO VLADAR MAKEDONIJE KOJOM JE
VLADAO KAO KRALJ 7 GODINA(ON JE DVA PUTA ZAUZIMAO ATENU). DEMETRIJE POLIORKET
JE OSNIVAČ MAKEDONSKE DINASTIJE ANTIGONIDA. 287. G. B.C. NAPALI SU GA S ISTOKA IZ
TRAKIJE LIZIMAH A SA ZAPADA EPIRSKI KRALJ PIR I IZBACILI GA IZ MAKEDONIJE.
DEMETRIJE POLIORKET JE PREOSTALE ZEMLJE KOJE SU MU OSTALE OSTAVIO SVOM SINU
ANTIGONU GONATU A ON JE KRENUO S VOJSKOM U MALU AZIJU PA U SIRIJU GDJE
PORAŽEN I ZAROBLJEN OD SELEUKA, UMRO JE 285. KAO SELEUKOV ZAROBLJENIK.
NAKON DEMETRIJA PRIVREMENI GOSPODAR MAKEDONIJE BIO JE LIZIMAH, KAD JE ON
UBIJEN U BITCI NA KURUPEDIONU 281. MAKEDONIJA JE TREBALA PRIPASTI SELUKU. I
SELEUK JE UBIJEN A ZA KRALJA MAKEDONIJE PROGLASIO SE PTOLEMEJ KERAUNOS. I ON
JE POGINUO U BORBI S GALIMA. ANTIOH I – SELUKOV NASLJEDNIK SPORAZUMOM JE VLAST
U MAKEDONIJI DAO ANTIGONU GONATU – SINU DEMETRIJA POLORKETA – UNUKU
ANTIGONA JEDNOOKOG.
ANTIGON GONAT JE PUNO RATOVAO, PRISILIO JE NA POKORNOST MNOGE GRČKE
GRADOVE. DVA PUTA GA JE PORAZIO EPIRSKI KRALJ PIR KOJI JE POMOGAO DA SE NEKI
GRČKI GRADOVI OSLOBODE MAKEDONSKE HEGEMONIJE. PIR JE POGINUO 272. U ARGU.
ANTIGON GONAT JE U KREMONIDSKOM RATU 270-260(KREMON JE ATENSKI VOJSKOVOĐA)
PORAZI VOJSKU ATENJANA, SPARTANACA I DRUGIH GRKA KOJIMA JE POMAGAO EGIPATSKI
KRALJ PTOLEMEJ II.
ANTIGONA GONATA NASLJEDIO JE SIN DEMETRIJE II KOJI JE POGINUO U BORBI S
DARDANCIMA. DEMETRIJE JE IZGUBIO DIO TERITORIJA. NJEGA JE NASLJEDIO ANTIGON III
DOZON KOJI JE OPET POKORIO GRKE I USPOSTAVIO MAKEDONSKU HEGEMONIJU. U TO
DOBA NASTALI SU ETOLSKI I AHAJSKI SAVEZ GRČKIH GRADOVA. ANTIGON DOZON JE
POGINU U BORBI S ILIRIMA, NASLJEDIO GA JE FILIP V – PRETPOSLJENJI KRALJ
HELENISTIČKE MAKEDONIJE KOJI SE SUKOBIO S RIMLJANIMA.

ATENA – ATENJANI SU NAKON BITKE KOD HERONEJE 340-388 KAD IH JE TEŠKO PORAZIO
FILIP MAKEDONSKI NEOČEKIVANO DOBRO PROŠLI. KAD JE UMRO ALEKSANDAR VELIKI
DIGLI SU SE S MNOGIM DRUGIM GRCIMA NA USTANAK – LAMIJSKI RAT 323-322 ALI SU OPET
PORAŽENI. U DOBA MAKEDONSKIH DINASTIČKIH BORBI ZA VLAST IZMEĐU POLIPERHONA I
KASANDRA ATENA SE PRIKLONILA POLIPERHONU KOJI JOJ JE OBEĆAO SAMOSTALNOST I
DEMOKRACIJU. KASANDAR JE POBIJEDIO POLIPERHONA, ZAUZEO JE ATENU I POVJERIO JE
NJENU UPRAVU DEMETRIJU IZ FALERONA KOJI JE KAO TIRANIN VLADAO ATENOM 10 G. –
317-307. DEMETRIJA FALERONA JE IZBACIO DEMETRIJE POLIORKET KOJEG SU ATENJANI
DOČEKALI KAO OSLOBODIOCA. NAKON BITKE KOD IPSA( BITKA KOD IPSA U FRIGIJI LJETI
301G SELEUK POBJEĐUJE DEMETRIJA POLIORKETA I ANTIGONA JEDNOOKOG KOJI GUBE
RAT ) ATENJANI SU OBJAVILI DA VIŠE NE ŽELE SAVEZE NI S JEDNIM KRALJEM. DEMETRIJE
POLORKET 2 GODINE OPSJEDA ATENU – 296-294 I SILOM JE OSVAJA. POSLIJE 280.
GOSPODAR ATENE BIO JE ANTIGON GONAT PROTIV KOJEG SE ATENJANI, SPARTANCI I DR.
U SAVEZU S PTOLEMEJEM II BEZUSPJEŠNO BORE. U DOBA DEMETRIJA II IMALI SU PERIODE
SLOBODE ALI TO SU IZGUBILI OD ANTIGONA III DOZONA. KAD SU RIMLJANI ZARATILI S
MAKEDONIJOM ATENA JE PAKTIRALA S RIMOM, KAO I OSTALI GRCI 146 PALI SU POD
RIMSKU VLAST ALI SU DOBILI PRIVILEGIRANI POLOŽAJ I BILA JE KULTURNO SREDIŠTE.

33
ETOLSKI SAVEZ
DORSKI STOČARI I RATARI, GRCI U ETOLIJI BILI SU KULTURNO ZAOSTALIJI, NAPREDNI GRCI
SU IH PREZIRALI I SMATRALI BARBARIMA. NO ONI SU U DOBA MAKEDONSKE HEGEMONIJE
OKO 280. OSNOVALI VOJNOPOLITIČKI SAVEZ- KOINON TON AITOLON SA SREDIŠTEM U
GRADU THERMOSU. SVI ETOLSKI GRADOVI U SAVEZU SU BILI AUTONOMNI A U
OBRAMBENOM I NAPADAČKOM RATU DJELOVALI SU ZAJEDNIČKI. ONI SU U ZAJEDNIČKOJ
SKUPŠTINI – SYNEDRION BIRALI VRHOVNOG VOJKOVOĐU I ODLUČIVALI O ZAJEDNIČKIM
POSLOVIMA. RATOVALI SU S KELTIMA KOJI SU SE 279 PROBILI SA SJEVERA ČAK DO DELFA,
S MAKEDONCIMA, PAKTIRALI SU S RIMLJANIMA PROTIV MAKEDONSKIH ANTIGONIDA.
RIMLJANI SU 189. RASPUSTILI ETOLSKI SAVEZ.
AHAJSKI SAVEZ
AHAJA JE POKRAJINA NA SJEVERNOM PELOPONEZU UZ KORINTSKI ZALJEV, PROSTOR
MIRNIH DORSKIH STOČARA I SELJAKA KOJI SE NISU UPUŠTALI NI U GRČKO-PERZIJSKE NI U
PELOPONESKE RATOVE. OKO 281. AHAJCI SU OSNOVALI SAVEZ AHAJSKIH GRADOVA KOJI
JE BIO SLIČAN ETOLSKOM. S VREMENOM SAVEZ JE OJAČAO PA SU MU SE PRIDRUŽILI
GRADOVI ARGOLIDE, DIJELA ARKADIJE, ELIDE, MESENIJE, KORINT, SIKION, MEGARA.
KORINT JE BIO SREDIŠTE AHAJSKOG SAVEZA SA ISTI USTROJEM KAO I ETOLSKI SAVEZ:
ZAJEDNIČKA SKUPŠTINA, STRATEG, FINANCIJE.

SPARTA - REFORME AGISA I KLEOMENA. NABIS

BITKOM KOD LEUKTRE 371. – (TEBANCI SU POD VODSTVOM EPAMINODE TEŠKO PORAZILI
SPARTANCE- TO JE POČETAK TEBANSKE HEGEMONIJE NAD SPARTOM I ATENOM) SPARTA
JE IZGUBILA HEGEMNIJU KOJU JE IMALA NAD BALKANSKIM GRCIMA I PREMOĆ NA
PELOPONEZU. U 3 ST. B.C. UGROŽAVAO IH JE ETOLSKI I AHAJSKI SAVEZ A NAJVIŠE
MAKEDONSKI ANTIGONIDI KOJI SU IMALI SVOJE POSADE I ODANE TIRANE U MNOGIM
GRADOVIMA BALKANSKE GRČKE PA I NA PELOPONEZU. SPARTA JE OSLABILA, IMA SAMO
700 PUNOPRAVNIH GRAĐANA OD KOJIH 100 POSJEDUJE SVU OBRADIVU ZEMLJU. OKO 245.
SPARTANSKI KRALJ AGIS IV POKUŠAO JE PROVESTI SPASONOSNU REFORMU. DONIO JE
ZAKON DA SE SVA SPARTANSKA ZEMLJA PODIJELI NA 9000 KLAROSA PO STAROJ
LIKURGOVSKOJ TRADICIJI I DA SVAKOM SPARTIJATU PRIPADNE JEDAN. BROJ
PRORIJEĐENIH SPARTIJATA TREBAO SE POPUNITI DO 9000 PERIJECIMA I STRANCIMA KOJI
SU SPOSBNI ZA ORUŽJE. AGIS JE UZ POMOĆ NARODNIH MASA UKINUO EFORAT I POĆEO
PROVODITI REFORME. NJEMU SU SE SUPROTSTAVILI EFORI, VEĆINA U GERUZIJI I DRUGI
KRALJ LEONIDA. TADA U NA PELOPONEZ PROVALJUJU ETOLJANI PA AGIS ODLAZI U RAT.
NJEGOV ODLAZAK ISKORISTILI SU PROTIVNICI KOJI SU UKINULI REFORME, OPTUŽILI GA ZA
TIRANIJU I OSUDILI NA SMRT. 241 KAD SE VRATIO IZ RATA AGIS JE BIO POGUBLJE ŠTO JE
OPISAO PLUTARH U AGISOVOJ BIOGRAFIJI.

KRALJ KLEOMEN, SIN AGISOVA PROTIVNIKA KRALJA LEONIDE POKUŠAO JE PONOVO

PROVESTI REFORME. 235 KLEOMEN JE UKINUO GERUZIJU I EFORAT, PODIJELIO JE ZEMLJU
I BRISAO JE DUGOVE. S VOJSKOM KOJA SE POJAČALA NOVIM SPARTIJATIMA POTUKAO JE
VOJSKU AHAJSKOG SAVEZA I BIO JE PRED USPOSTAVLJANJEM SPARTANSKE HEGEMONIJE
NA PELOPONEZU. TADA JE ARAT – STRATEG AHAJSKOG SAVEZA POZVAO U POMOĆ
ETOLSKI SAVEZ I MAKEDONSKOG KRALJA ANTIGONA III DOZONA. SAVEZNICI SU 222. U BTCI
KOD SELASIJE TEŠKO PORAZILI KLEOMENA KOJI JE POBJEGAO U EGIPAT SVOM
PRIJATELJU PTOLEMEJU EUREGETU. MAKEDONSKA I AHAJSKA VOJSKA UŠLA JE U SPARTU,
UKINUTE SU KLEOMENOVE I AGISOVE REFORME A VLAST SU PONOVO DOBILI SPARTANSKI
OLIGARSI. POBJEDOM 222 KOD SELASIJE MAKEDONCI SU OSIGURALI SVOJU PREVLAST NA
PELOPONEZU I POSTALI SU KRUTI NADZORNICI SPARTANACA.
NABIS- 207. NABIS SPARTANSKI KRALJ IZ DINASTIJE EURIPONTIDA POSTAO JE TIRANIN U
SPARTI, IZVE JE NAJREVOLUCIONARNE REFORME: KONFISCIRAO JE ZEMLJE I POKRETNU
IMOVINU BOGATIH POLITIČKIH PROTIVNIKA, STVORIO VOJSKU OD SPARTANSKIH
BEZZEMLJAŠA I NJIMA PODIJELIO ZAPLJENJENU ZEMLJU I IMOVINU, OSLOBODIO JE MNOGE
HELOTE. POLIBIJE POGRDNO PIŠE O NJEMU(ŽENIO JE OSLOBOĐENE ROBOVE ŽENAMA I
KĆERIMA PROTJERANIH GOSPODARA, ZVAO IH JE NOĆNIM LOPOVIMA I UBOJICAMA. 34
U NABISOVO DOBA RIMLJANI SU RATOVALI S MAKEDONSKIM KRALJEM FILIPOM V. NABIS JE
PRVO BIO SAVEZNIK FILIPA V A POSLIJE
RIMSKI. KAD SU RIMLJANI SAVLADALI FILIPA PORAZILI SU I NABISA I SPARTANCE SU 192
PRISILILI DA PRISTUPE AHAJSKOM SAVEZU. NABIS JE POGUBLJEN.

DOLAZAK RIMLJANA NA BALKAN I HELENISTIČKI ISTOK

SREDINOM 3 ST. B.C. NA ISTOČNOJ OBALI I ZALEĐU JUŽNOG JADRANA BILA JE DRŽAVA
ILIRSKIH ARDIJEJACA. AGRON, ARDIJEJSKI KRALJ BIO JE OKO 230. GOSPODAR JADRANSKE
OBALE OD RIJEKE CETINE DO EPIRA, ZAUZEO JE I GRČKE NASEOBINE NA OTOCIMA OSIM
ISSE-VISA. NAKON NJEGOVE SMRTI 230. TEUTA NJEGOVA UDOVICA SA GUSARIMA
UGROŽAVA GRČKE I RIMSKE TRGOVCE-MORNARE NA JADRANU. STANOVNICI ISSE MOLE
RIMLJANE ZA POMOĆ, RIMJANI SU SE ODAZVALI I TAKO JE RIMSKA VOJSKA PRVI PUTA
DOŠLA U BALKANSKE KRAJEVE, TO JE BILI IZMEĐU 1 I 2 PUNSKOG RATA. RIMLJANI SU
POSLALI TEUTI POSLANIKE KOJI SU OD NJE TRAŽILI DA ZABRANI GUSARENJE, ONA JE
OBEĆALA DA NJENA MORNARICA NEĆE GUSARITI ALI JE ODBILA ZABRANITI POJEDINCIMA
DA GUSARE. RIMSKI POSLANIK LUCIJE KORUNKANIJE JE NA POVRATKU BIO UBIJEN, TO JE
BIO POVOD PRVOM ILIRSKOM RATU – 230-229 IZMEĐU TEUTE I RIMLJANA. RAT SE VODIO UZ
JUŽNU JADRANSKU OBALU I KOD ISSE. RIMLJANI SU POBIJEDILI, OSLOBODILI SU KORKIRU-
KRF, EPIDAMNOS I DRUGE POSJEDE KOJE SU AGRON I TEUTA OKUPIRALI. TEUTA JE
TRAŽILA MIR, U UGOVORU SE OBAVEZALA DA NEĆE SVOJE BRODOVLJE SLATIJUŽNIJE OD
LISSOSA-LJEŠA. RIMLJANI SU PREDALI UPRAVU NAD ZAUZETIM KRAJEVIMA DEMETRIJU
FARSKOM, GRČKOM DINASTU KOJI JE ANIJE KAO AGRONOV I TEUTIN POVJERENIK
UPRAVLJAO FAROM-HVAROM. DEMETRIJE FARSKI VJEŠTO JE TAKTIZIRAO S TEUTOM I
RIMLJANIMA, ZA NEKOLIKO GODINA POSTAO JE GOSPODAR VELIKOG DIJELA TEUTINE
DRŽAVE. STUPIO JE U SAVEZ S MAKEDONSKIM KRALJEM ANTIGONOM III DOZONOM I
POČEO JE PRKOSITI RIMLJANIMA ŠALJUĆI BRODOVLJE NA JUG USPRKOS TEUTINOM I
RIMSKOM UGOVORU O MIRU. TO JE UZROKOVALO DRUGI ILIRSKI RAT 219. RIMLJANI SU
POBIJEDILI, ZAUZELI FAROS A DEMETRIJE FARSKI JE POBJEGAO U MAKEDONIJU. SREDNJA
DALMACIJA JE BILA U RIMSKIM RUKAMA. KAKO JE TADA BUKNUO DRUGI PUNSKI RAT
RIMLJANI SU DALI AUTONOMIJU SVIM SVOJIM SAVEZNICIMA U DALMACIJI – NPR. ISEJCIMA
NA VISU.(PIŠU: POLIBIJE, LIVIJE, APIJAN)
RIMLJANI ZAUZIMAJU MAKEDONIJU I GRČKU. FILIP V KOJI JE NASLJEDIO ANTIGONA III
DOZONA STALNO JE RATOVAO: BIO JE NA STRANI ETOLSKOG SAVEZA U RATU 220-217
PROTIV AHAJSKOG SAVEZA, ELIDE I SPARTE. ZAUZEO JE EPIRSKE KRAJEVE S EPIDAMNOM
I APOLONIJOM, PRUŽIO JE ZAKLON DEMETRIJU FARSKOM. KADA JE 215. SKLOPIO SAVEZ SA
HANIBALOM SUKOBIO SE SRIMLJANIMA – IZBIO JE PRVI MAKEDONSKI RAT KOJI JE TRAJAO
10 GODINA – 215-205. RIMLJANI SU POSLALI SVOJU VOJSKU NA EPIRSKU OBALU I PRISILILI
SU FILIPA V DA SE POVUČE. BILI SU ZAUZETI BORBAMA SA HANIBALOM PA SU PREPUSTILI
SVOJIM SAVEZNICIMA; ILIRSKOM KRALJU PLEURATU, ETOLCIMA, SPARTANCIMA I
PERGAMSKOM KRALJU ATALU DA RATUJU SA FILPOM V I NJEGOVIM SAVEZNICIMA;
AHAJCIMA, TESALCIMA I BEOĆANIMA. SUKOBI SU ZAVRŠILI MIROM U EPIRSKOM GRADU
FOINIKE ŠTO JE RIMLJANIMA ODGOVARALO JER SU SPRIJEČILI FILIPA V DA POMOGNE
HANIBALU. KAD JE ZAKLJUČIO MIR SA RIMLJANIMA FILIP V JE UDARIO NA TRAČANE I NA
MALU AZIJU ČIME JE UGROZIO PERGAMSKOG KRALJA ATALA. U SAVEZU SA SIRIJSKIM
KRALJEM ATALOM SPREMAO SE NA POHOD NA EGIPAT. FILIP V BIO JE NA VRHUNCU MOĆI,
GOSPODAR KOPNA I MORA, HEGEMON BALKANSKE GRČKE. ATENJANI, ROĐANI I
PERGAMSKI KRALJ ATAL BILI SU UGROŽENI PA SU POZVALI RIMLJANE. RIMLJANI SU SE
ODAZVALI, 202. POBJEDLI SU U 2 PUNSKOM RATU I MOGLI SU RATOVATI NA ISTOKU. FILIP
JE ODBIO VRATITI ZAUZETE ZEMLJE PA JE IZBIO DRUGI MAKEDONSKI RAT KOJI JE TRAJAO
OD 200 DO 197. RIMSKA MORNARICA IZBACILA JE MAKEDONSKU IZ SVIH VAŽNIJIH POZICIJA
NA EGEJSKOM MORU. RIMSKA VOJSKA POD ZAPOVJEDNIŠTVOM KONZULA PUBLIJA
SUPLICIJA GALBE ISKRCALA SE KOD APOLONIJE (ALBANIJA) 200. G. CESTOM VIA
EGNATIA(EGNACIJEVOM CESTOM) PRODRLA JE DO LIHNIDSKOG-OHRIDSKOG JEZERA I
PORAZILA JE FILIPA V KOD OTOLOBOSA BLIZU RIJEKE ERIGONA-CRNA REKA. ISTODOBNO
SU DARDANCI, SAVEZNICI RIMLJANA NAPALI FILIPA SA SJEVERA I POHARALI PEONIJU. KAD
SU SE RIMLJANI POVUKLI FILIPOV SIN PERZEJ USPIO JE ODBITI DARDANCE. 35
U JESEN 199. RIMSKA VOJSKA POD ZAPOVJEDNIŠTVOM KONZULA PUBLIJA VILIJA TAPULA
POKRENULA JE NOVU OFANZIVU PROTIV FILIPA KOJU JE POBJEDOM ZAVRŠIO KONZUL
FLAMININ. RIMLJANI SU SE UPUTILI S JADRANSKE OBALE, PRODRLI U TESALIJU I PORAZILI
FILIPA V U ODLUČNOJ BITCI U LIPNJU 197. KOD KINOSKEFALA U TESALIJI. AHAJCI KOJI SU
NENADANO PREŠLI NA STRANU RIMLJANA POTUKLI SU FILIPOVU VOJSKU KOD KORINTA.
FILIP V JE ZAKLJUČIO MIR SA RIMLJANIMA, MORAO JE PLATITI VELIKU GLOBU, PREDATI
SVOJE BRODOVLJE, NAPUSTITI SVOJE POSJEDE U MALOJ AZIJI I POVUĆI VOJNE POSADE IZ
KORINTA I HALKIDE.
NA ISTMIJSKIM IGRAMA 196. KONZUL FLAMININ OBJAVIO JE ODUŠEVLJENIM GRCIMA
SLOBODU OD MAKEDONACA. FILIP JE USPRKOS PORAZU OSTAO KRALJ A GRCI SU
NASTAVILI PO STAROM – MEĐUSOBNIM SUKOBIMA. FLAMININ JE OSTAO U GRČKOJ,
ZAJEDNO SA FILIPOM V, AHAJCIMA I ETOLCIMA PORAZIO JE 195. SPARTANSKOG TIRANINA
NABISA A ZATIM SE TRIJUMFALNO VRATIO U RIM.

RIMLJANI SU SE 192. SUKOBILI S ANTIOHOM III, OBNOVITELJEM CARSTVA SELEUKIDA.

ANTIOH III JE 200. G. PROŠIRIO SVOJU VLAST NAD VEĆIM DIJELOM MALE AZIJE. NJEGOV
SAVEZNIK BIO JE HANIBAL U EFEZU. ANTIOH III JE 192 NA POZIV ETOLJANA DOPLOVIO S
BRODOVLJEM NA ISTOČNU OBALU GRČKE I POČEO OSVAJATI TESALIJU. PROTUV ANTIOHA
III FORMIRALA SE KOALICIJA- (AHAJSKI SAVEZ I FILIP V )POD VODSTVOM RIMLJANA. SUKOB
JE ZAVRŠEN 191. BITKOM KOD TERMOPILA U KOJOJ JE ANTIOH III PORAŽEN. NAKON BITKE
ANTIOH JE POBJEGAO, RIMLJANI SU PODJARMILI ETOLJANE, PREŠLI U MALU AZIJU I
DEFINITIVNO PORAZILI ANTIHA 190 U BITCI KOD MAGNEZIJE.
FILIP V MAKEDONSKI UMRO JE 179., NASLJEDIO GA JE SIN PERZEJ – POSLJEDNJI
MAKESDONSKI KRALJ. PERZEJA SU 171. NAPALI RIMLJANI, TO JE BIO TREĆI MAKEDONSKI
RAT 171-168. RIMLJANI SU UZ POMOĆ SAVEZNIKA; DARDANACA, AHEJACA I RODSKE
MORNARICE POBIJEDILI VELIKU PERZEJEVU VOJSKU I MORNARICU OSNOVALI SU SVOJU
PROVINC. KONZUL EMILIJE PAUL ZADAO JE PERZEJU KONAČAN UDARAC 22. LIPNJA 168. U
BITCI KOD PIDNE U MAKEDONIJI. PERZEJ JE BIO ZAROBLJEN I ODVEDEN U RIM GDJE 165.
UMRO U ZAROBLJENIŠTVU. ISTU SUDBINU DOŽIVIO JE PERZEJEV SAVEZNIK ILIRSKI KRALJ
GENTIJE KOJEG SU RIMLJANI POBIJEDILI I ZAROBILI U ILIRSKOM RATU 168 KOD SKODRE –
SKADRA.
OSVOJENU MAKEDONIJU RIMLJANI SU PODIJELILI NA 4 AUTONOMNE POKRAJINE –
TETRADE S GLAVNIM GRADOVIMA: AMFIPOLISOM, TESALONIKOM- SOLUNOM, PELOM I
PELAGONIJOM.
151. U MAKEDONIJI SE POJAVIO ANDRISKOS KOJI SE PREDSTAVLJAO KAO PERZEJEV SIN.
USPIO JE PRIVREMENO ZADOBITI KRALJEVSKU VLAST I PODIĆI USTANAK ZA OSLOBOĐENJE
MAKEDONIJE OD RIMLJANA. RIMLJANI SU GA 148. POBIJEDILI A OD MAKEDONIJE, EPIRA I
NEKIH ILIRSKIH OBLASTI OSNOVALI SU SVOJU PROVINCIJU MAKEDONIJU. 148 G. JE PRVA
GODINA «MAKEDONSKE ERE» PO KOJOJ SE KASNIJE DATIRALO.
GODINE 146. ČLANOVI AHAJSKOG SAVEZA UDRUŽENI S TEBANCIMA, HALKIĐANIMA I
DRUGIM GRCIMA DIGNULI SU SE NA USTANAK PROTIV RIMLJANA KOJI SU IM BILI
GOSPODARI, IAKO SU IM FORMALNO PRIZNAVALI SLOBODU. BORBE SU POČELE U TESALIJI
GDJE SU AHAJCI NAPALI STANOVNIKE HERAKLEJE. GRCI SU OPET PORAŽENI, RIMSKI
KONZUL LUCIJE MUMIJE JE U BITCI KOD LEUKOPETRE, NEDALEKO OD KORINTA IH JE
ŽESTOKO PORAZIO. RIMLJANI SU SPALILI I SRUŠILI KORINT, TEBU, HALKIDU A SAVEZNIČKI
GRADOVI ATENA I SPARTA SU DOBILI PRIVILEGIRAN POLOŽAJ. U NAČELU SU SVI GRADOVI
BALKANSKE GRČKE DOBILI UNUTRAŠNJU AUTONOMIJU BEZ PRAVA NA STVARANJE
MEĐUGRADSKIH SAVEZA. ZA SVA VOJNIČKA I SUDSKO-ADMINISTRATIVNA PITANJA GRKA
BIO JE NADLEŽAN RIMSKI NAMJESNIK U MAKEDONIJI. U CARSKO DOBA RIMLJANI SU
BALKANSKU GRČKU PROGLASILI POSEBNOM PROVINCIJOM AHAJOM( IZVORI: POLIBIJE,
LIVIJE I PAUZANIJA)

36
RIM

IZVORI ZA POVIJEST RIMA DO KRAJA REPUBLIKE

RIMLJANI NEMAJU NI JEDNOG STAROG PISCA NI LOGOGRAFA, NAJSTARIJI IZVORI SU KOD
GRČKIH PISACA:
STEZIHOR IZ HIMERE 7/6 ST – LEGENDA O DOLASKU TROJANCA ENEJE U ITALIJU
HIPIJA IZ REGIJA, ANTIOH SIRAKUŽANIN - PIŠU O SICILSKIM I ITALSKIM GRCIMA
U HELENISTIČKO DOBA GRČKI PISCI VIŠE PIŠU O ITALIJI I RIMU:
TEOFRAST KOJEGA SPOMINJE PLINIJE
TEOPOMP – GALSKO OSVAJANJE RIMA
KLITARH – RIMSKO POSLANSTVO UPUĆENO ALEKSANDRU
DINIZIJE HALIKARŠNANIN PIŠE DA SE HIJERONIM IZ KARDNIJE PRVI OSVRNUO NA RIMSKU
ARHEOLOGIJU
RIMSKOJ KLASIČNOJ HISTORIOGRAFIJI PRETHODILO JE SASTAVLJANJE KALENDARA,
MAGISTRATSKIH LISTA A POTOM ANALISTIKA.
POLIBIJE SPOMINJE STARE DRŽAVNE SPISE FIDES PUBLICA KOJI SU SE ČUVALI U
CERERINU HRAMU NA KAPITOLIJU U ARHIVU TABULARIJU
FASTE – VRHOVNI SVEĆENIK – PONTIFEX MAXIMUS JE OBJAVLJIVAO NA POČETKU GODINE
FASTE – KALENDAR RADNIH – DIES FASTI DANA I PRAZNIKA DIES NEFASTI. TI SU SE FASTI
RAZVILI U ANALE, LJETOPISE. U 2 ST. PONTIFEX MAXIMUS JE SVAKE GODINE IZLAGAO
OBIJELJENU PLOČU S IMENIMA MAGISTRATA I VAŽNIH DOGAĐAJA NA ZIDU SVOJE
REZIDENCIJE NA FORUMU
PONTIFEX MAXIMUS MUCIJE SCEVOLA IZ 2 ST. B.C. PUBLICIRAO JE SAČUVANE PLOČE U
PUBLIKACIJI ANNALES MAXIMI. IZ TIH DOKUMENATA POTJEČU: FASTI CONSULARES ET
TRIUMPHALES KOJI SE ZOVU I FASTI CAPITOLINI JER SE ČUVAJU U MUZEJU MUSEO
CAPITOLINO. TO SU NATPISI IZ AUGUSTOVOG DOBA OTKOPANI NA RIMSKOM
REPUBLIKANSKOM FORUMU A SADRŽAVAJU POPIS KONZULA PREDAUGUSTOVOG DOBA.
ANALISTI I KATON- NAJSTARIJI RIMSKI HISTORIOGRAFI NAZIVAJU SE ANALISTI,
SASTAVLJALI SU KRONIKE GRADA RIMA, KRONOLOŠKI EVIDENTIRAJU POVIJESNE
DOGAĐAJE NAVODEČI GODINE PO REPUBLIKE PREMA IMENIMA KONZULA. SLUŽE SE
FASTIMA I ANALIMA PONTIFEX MAXIMUSA – NJIHOVIM LISTAMA MAGISTRATA,
DOKUMENTIMA ARISTOKRATSKIH OBITELJI I DR. ANALISTIČKA POVIJEST RIMA PRVO SE
PISALA NA GRČKOM JEZIKU A POSLIJE NA LATINSKOM.
FABIJE PIKTOR (KRAJ 3 I ½ 2 ST) KOJI JE NA GRČKOM JEZIKU NAPISAO POVIJEST RIMA OD
ENEJE DO SVOG DOBA. POLIBIJE, DIONIZIJE HALIKARŠNANIN I LIVIJE CITIRAJU GA KAO
IZVOR. DRUGI ANALISTI KOJI PIŠU NA GRČKOM: KLAUDIJE KVADRIGARIJE, CINCIJE
KATON(234-149) RIMSKI DRŽAVNIK JE PRVI POVJESNIČAR KOJI PIŠE NA LATINSKOM JEZIKU.
NJEGOVO DIJELO ORIGINES – POVIJEST RIMSKIH KRALJEVA, ITALSKIH GRADOVA I
REPUBLIKE DO DRUGOG PUNSKOG RATA NIJE SAČUVANO ALI SU GA MLAĐI PISCI PUNO
CITIRALI.
HISTORIOGRAFI U II I I ST. BC
SALUSTIJE KRISPUS – 1 ST BC. – NAPISAO JE HISTORIAIE – OSTALI SAMO FRAGMENTI,
SPISE O KATALINI I JOGURTI KOJI SU SAČUVANI
CEZAR – COMMENTARII DE BELLO GALLICO, COMMENTARII DE BELLO CIVILI, I
MEMOARSKA DJELA KOJE SU NAPISALI NJEGOVI SURADNICI; DE BELLO ALEXANDRINO, DE
BELLO AFREICANO, DE BELLO HISPANIENSI
KORNELIJE NEPOT – CICERONOV SUVREMENIK NAPISAO JE BIOGRAFIJE SLAVNIH LJUDI:
MILTIJADOVA, TEMISTOKOLOVA, ARISTIDOVA, HANIBALOVA, KATONOVA I ATIKOVA
TROG POMPEJ – 1 ST. OPĆA HISTORIJA POD NASLOVOM HISTORIAE PHILIPPICAE,
SAČUVANE SU SAMO EPITOMAE- NEKOLIKO ODLOMAKA IZVORNOG TEKSTA IZ 2. ST.
LIVIJE- TITUS LIVIUS (59. BC. – 17. AC.) AUGUSTOV DVORSKI ČOVJEK KOJI JE NAPISAO
POVIJEST RIMA OD OSNUTKA AD URBE CONDITA LIBRI, DIJELO OD 142 KNJIGE KOJE SU
IZDAVAČI PODJELILI NA DEKADE, SAČUVANO JE 35 KNJIGA. KAO IZVOROM SLUŽIO SE
POLIBIJEM I ANALISTMA; FABIJEM PIKTOROM, KLAUDIJEM KVADRIGARIJEM I KATONOM.
DJELO AD URBE CONDITA LIBRI ODLIČAN JE IZVOR ZA PROUČAVANJE RIMSKE POVIJESTI U
KRALJEVSKO I REPUBLIKANSKO DOBA. LIVIJEVA VJERODOSTOJNOST JE VEĆA ŠTO SU 1
MU OPISANI DOGAĐALI VREMENSKI BLIŽI. OD TREĆE DEKADE – HANIBALOVOG POHODA JE
TOČNO.
GRČKI IZVORI IZ II I I ST.
POSEJDONIJE – U SVOJIM HISTORIAE NASTAVIO JE OD 144 G. (TADA ZAVRŠAVA POLIBIJE)
DO 86 G. BC.
ALEKSANDAR POLIHISTOR – PIŠE O RIMSKIM MITOGRAFSKIM PODACIMA
POLIBIJE – POVIJEST PRVOG PUNSKOG RATA
DIODOR- POVIJEST USTANKA ROBOVA NA SICILIJI
DIONIZIJE HALIKARŠNANIN – ŽIVIO JE U RIMU OD 30. G. BC DO 8. G. AC. NAPISAO POVIJEST
RIMA – ROMAIKE ARCHAIOLOGIA U 20 KNJIGA, IZVOR SU MU ANALISTI

IZVORI ZA POVIJEST RIMSKOG CARSTVA

VELLEIUS PATERCULUS – DJELO HISTORIAE ROMANAE LIBRI II – OPISUJE TIBERIJEVU
VLADAVINU
JULIUS FLORUS – DJELO BELLORUM ROMANORUM LIBROS II – POVIJEST RIMSKIH RATOVA
KOJA ZAVRŠAVA AUGUSTOVIM POTHVATIMA
TACIT 1 ST AC. KOJI JE POD CAREM NERVOM BIO KONZUL A POD TRAJANOM PROKONZUL
U PRVINCIJI AZIJI JE NAJVEČI POVJESNIČAR CARSKOG DOBA. SAČUVANA SU DJELA;
GERMANIA(VAŽNO ZA POZNAVANJE POJAVE STARIJH GERMANSKIH PLEMENA)
ANALES - POVIJEST CARSKOG RIMA OD 14. DO 68. U 16 KNJIGA
HISTORIAE - DOGAĐAJI OD 69. DO 96. ZA ANALE I HISTORIAE SLUŽI SE SENATSKIM AKTIMA I
CARSKIM DVORSKIM DOKUMENTIMA- JEDAN GOVOR KLAUDIJA KOJI JE PRONAĐEN NA
SAČUVANOM NATPISU DOKAZUJE TACITOVU VJERODOSTOJNOST
DIALOGUS DE ORATORIBUS - RASPRAVA U CICERONSKOM STILU O GOVORNIŠTVU U RIMU
AGRICOLA – BIOGRAFIJA TACITOVOG TASTA AGRICOLA NAMJESNIKA U BRITANIJI
AMIJAN – 4. ST. AD. GRK KOJI NA LATINSKOM PIŠE RES GESTAE, 31 KNJIGA OD DOBA
NERVA DO VALENSA

EPIGRAFSKI I NUMIZMATIČKI IZVORI

EPIGRAFSKI SPOMENICI SU OD SVIH PISANIH DOKUMENATA NAJIZVORNIJI
PO SADRŽAJU: VOTIVNI – U ČAST BOŽANSTVA
POČASNI – U ČAST ZNAMENITIH LJUDI – CAREVA
NATPISI NA ZGRADAMA – TKO I ZAŠTO IH GRADI
DRŽAVNI DOKUMENTI ACTA PUBLICA U OBLIKU NATPISA – ZAKONI CARSKI
DEKRETI, DEKRETI MAGISTRATA, FASTI
PRIVATNI DOKUMENTI ACTA PRIVATA – OPORUKE NA PLOČICAMA
GRAFITI NA POMPEJIMA
NATPISI NA RAZNIM PREDMETIMA- AMFORE, UTEZI, MOZAICI IDR

T. MOMMSEN – CORPUS INSCRIPTIONUM LATINARUM – 16 VOLUMENA

DESSAU - INSCRIPTIONES LATINAE SELECTAE
DE GRASSI - INSCRIPTIONES ITALIAE

NUMIZMATIKA
RIMSKI NOVCI S LIKOVNIM PREDODŽBAMA I NATPISIMA PRATE POVIJEST
NA NOVCU SE PRIKAZUJU IZGUBLJENI SPOMENICI KOJE BEZ NOVCA NEBI POZNAVALI:
IZGLED JUPITEROVOG HRAMA NA KAPITOLIJU ILI OBLIK VESTINA HRAMA NA FORUMU
NA NOVCU SU ZNAOVI RIMSKIH LEGIJA, ČESTI SU I KULTNI MOTIVI,
CARSKI NOVCI SU POVIJESNO SADRŽAJNI- POČASNI ARSKI NASLOVI; CONSERVATOR
ORBIS, FUNDATOR PACIS, RESTITUTOR REI PUBLICAE, SPOMINJU SE VOJNE POBJEDE:
PARTICA, GERMANICA
IZVORI ZA POZNAVANJE: KATALOZI- BRITISH MUSEUM. MOMMSEN – NAJBOLJE DJELO

HISTORIOGRAFIJA RIMA U NOVOM VIJEKU

NIEBUHR- 19.ST ROMISCHE GESCHICHTE UVIĐA NEPOUZDANOST IZVORA O NAJSTARIJOJ
RIMSKOJ POVIJESTI, OBRADIO POVIJEST RIMSKE REPUBLLIKE DO PRVOG PUNSKOG RATA
2
MOMMSEN 19 ST. ROMISCHE GESCHICHTE – 3 TOMA POVIJESTI RIMA DO CEZAROVE
DIKTATURE. U 5 TOMU RIMSKE PROVINCIJE OD CEZARA DO DIOKLECIJANA
ETTORE PAIS 19. ST – STORIA DELL' ITALIA ANTICA E DELLA SICILIA OD POSTANKA DO
PUNSKIH RATOVA
GAETANO DE SANCTIS – STORIA DEI GRECI, STORIA DEI ROMANI
LUIGI PARETI – O SPARTI , SCILIJI I CJELOKUPNA POVIJEST RIMA U 6 TOMOVA
ROSTOVCEN, MAŠKIN

PRAPOVIJEST ITALIJE
POKRAJINE- CISALPINSKA GALIJA, ETRURIJA, LACIJ, KAMPANJA, APULIJA, KALABRIJA,
LIKANIJA, BRUCIJ

PALEOLITIK- SPILJA ROMANELLI KOD OTRANTA- APULIJA

SPILJE GRIMALDI U LIGURIJI, BALZI ROSSI – ČOVJEK IZ MENTONE
NEOLITIK- DIANA, ARENE CANDIDE, REMENDELO
BRONČANO DOBA – 3 FAZE
KULTURA GROBOVA ZGRČENACA
KULTURA GROBNIH HUMAKA
KULTURA POLJA SA ŽARAMA
TERAMARE TERAMINSKA KULTURA (TERA AMARA)- KASNOBRONČANA NASELJA SA
OKRUGLIM KOLIBAMA NA DRVENOJ STRUKTURI /RAZLIČITO OD SOJENICA/.
KARAKTERISTIKA- BIKONIČNE URNE, FIBULE, RITUS- INCINERACIJA
SOJENICA U PESCHIERI- LAGO DI GARDA
APENINSKA KULTURA- SKELETNI UKOP
ŽELJEZNO DOBA – STARIJE – HALLSTAT U ITALIJI JE TO VILLANOVA KULTURA
VILLANOVA KULTURA (KOD BOLOGNE)- BIKONIČNE URNE S PEPELOM U GROBOVIMA, IMA I
BRONČANIH I KERAMIČKIH S GEOMETRIJSKIM ORNAMENTOM, NAKIT VILLANOVA STILA, U
REGIJAMA EMILIA I TOSCANA. U ST ŽELJ. DOBA NA SJEVERU PREVLADAVA INCINERACIJA A
NA JUGU INHUMACIJA, IMA I KOMBINACIJA.
VEZA LIBURNA SA ITALIJOM(ANCONA-PESCARA)

STANOVNIŠTVO
DO KRAJA 3 TISUĆLJEĆA NEINDOEVROPSKI NARODI
U 2 TISUĆLJEĆU DOLAZE INDOEVROPSKI NARODI

NEINDOEVROPSKI NARODI- LIGURI, EUGANEJI, AZILI, ELIMI(SICILIJA)

NA SREDNJEM JADRANU ŽIVJELI SU PICENI – PICENUM , SAČUVANI SU NATPISI NA GRČKO-
ETRUŠĆANSKOM ALFABETSKOM PISMU – EPIGRAFSKI SPOMENICI PREDINDOEVROPSKOG
STANOVNIŠTVA.
EUGANEJI- ŽIVJELI SU OD SJEVERNE OBALE JADRANA DO ALPA
U 1 TIS. U LIGURIJI SU KELTI I ITALICI
ANTIOH SIRAKUŽANIN PIŠE DA SU ZEMLJI KOJA SE SADA ZOVE ITALIJA OD DAVNINA ŽIVJELI
ENTORI KOJIMA JE VLADAO KRALJ ITAL – LEGENDA O HEROJU EPONIMU STARIH ITALA
U ITALIJI SU NOSIOCI KULTURE STARIJEG BRONČANOG DOBA BILI NEINDOEVROPSKI
ŽITELJI, KULTURE RAZVIJENOG BRONČANOG DOBA VEĆINOM ITALICI S
NEINDOECROPLJANIMA A KRAJ BRONČANOG DOBA PRIPADA ITALICIMA.
STARIJI ITALICI SU IMALI RITUS INHUMACIJE A MLAĐI INCINERACIJE U URNAMA
U STARIJE ŽELJEZNO DOBA(KRAJ 1 I POČETAK 2 TISUĆ.) JE VRIJEME POSTANKA
NAJSTARIJIH NASELJA U LACIJU, ITALIČKIH ZAJEDNICA KOJE POSTOJE U PUNOJ
POVIJESNOJ EPOHI RIMA.
POVJESNIČARI I LINGVISTI DIJELE ANTIČKE ITALIKE U DVIJE SKUPINE:
1.LATINI= FALISCI I SIKULI
2. UMBRO – OSCI
UMBRI SU ZA VRIJEME RIMSKE DOMINACIJE IMALI SVOJA NASELJA UZ SJEVERNI TOK
TIBERA I NA APENINIMA. ISTOJ JEZIČNOJ SKUPINI PRIPADALI SU SABINI, MARSI, PELIGNI,
VESTINI
OSCI – ITALIČKA PLEMENA U JUŽNOJ ITALIJI, OGRANAK SU SAMNIĆANA 3
SUSJEDI LATINA: AEQUI, VOLSCI, HERNICI, SABINI SU SE LATINIZIRALI DO 2 ST. BC.
NELATINSKA ITALIČKA PLEMENA STALNO MEĐUSOBNO RATUJU – POZNATA JE INVAZIJA
SABELSKIH PLEMENA U 5/4 ST IZ CENTRALNIH APENINA U PLODNE KRAJEVE KAMPANIJE I
NA JUG.

UMBRIJSKI NATPISI – IGUVINSKI NATPISI NA 7 BRONČANIH PLOČA KOJE SU NAĐENE U

UMBRIJSKOM MJESTU GUBBIO-INGUVIUM. NA TABULAE INGUVINAE S VJERSKIM TEKSTOM
IZ 3 ST. BC. , U JEDNOM SE PROKLINJU JAPODI

VENETI – ENETI OD SJEVERNE OBALE JADRANA DO ALPA – INDOEVROPSKI NAROD

SRODAN ILIRIMA I ITALICIMA. HERODOT SPOMINJE JADRANSKE ENETE GR. ENETOI, BILI SU
POZNATI GRČKIM POMORCIMA. VENETI SU BILI NOSIOCI KULTURE ESTE(BRONČANE
SITULE) ŽELJEZNOG DOBA. NJIHOVI NATPISI SU SAČUVANI NA NDGROBNIM STELAMA,
PISMO IM JE GRČKOG PORIJEKLA, JEZIK ITALIČKI S MNOGO ILIRSKIH ELEMENTA

ILIRI SA ISTOČNE OBALE JADRANA OD DAVNINA KONTAKTIRAJU SA ITALSOM OBALOM.

KONTAKTI I MEĐUSOBNI UTJECAJI HISTRA I VENETA, LIBURNA. PLINIJE KAŽE DA JE U
PICENUMU BILO ILIRA. ILIRI KOJI SU SE NASELILI U APILIJI ZVALI SU SE JAPIGI, ŠIROJ DRUPI
JAPIGA PRIPADALI SU MESAPI(OKO BRINDISIJA), DAUNI I PEUKETI.
SAČUVANO JE PUNO MESAPSKIH NATPISA KOJI SU VAŽNI ZA PROUČAVANJE ILIRSKOG
JEZIKA.

KELTI - ILI GALI SU DO 4 ST. ZAUZELI PODRUČJE SJEVERNE ITALIJE OD ALPA DO RIJEKE PO
NAKON DUGIH BORBI S LIGURIMA, VENETIMA, ETRUŠČANIMA

GRCI – OSNOVALI SU OD 8 DO 6 ST B.C. PUNO NASEOBINA U JUŽNOJ ITALIJI – MAGNA

GRAECIA I NA SICILIJI. NAJSTARIJA JE KUMA IZ 8 ST. NA OBALI KAMPANIJE, METAPONTOS,
PANDOSIA, SYBARIS, CROTON, TARAS – JUŽNA ITALIJA.
NA SICILIJI: NAKSOS, SIRAKUZA, KATANA, MEGARA HYBLAIA

ETRUŠČANI

PO KATONU I POLIBIJU CIJELA ITALIJA JE BILA ETRUŠČANSKA.

GRCI SU IH ZVALI TYRHENOI – ZEMLJA TYRHENIA, RIMLJANI SU IH ZVALI TUSCI, ETRUSCI –
ZEMLJU TUSCIA, ETRURIA
PREMA HERODOTU TIRSENI SU SE DOSELILI MOREM IZ LIDIJE U UMBRIJU POD VODSTVOM
KRALJA TIRSENA. DINIZIJE HALIKARŠNANIN TVRDI DA SU TIRSENI U ITALIJI AUTOHTONI
NAROD.
OD 8 ST, IMALI SU SVOJE GRADOVE I ONI SU STAROSJEDIOCI I KAO TAKVE IH JE ZATEKLA
PISANA POVIJEST.
GRADOVI ETRUŠČANA SU CVJETALI U SREDINOM 1 TISUĆLJEĆA B.C.
CAERA – OKO 8 KM OD RIMA, BILI SU U SAVEZU S RIMOM, POBIJEDILI SU U POMORSKOJ
BITCI FOKEJCE KOD KORZIKE
TARQUINI – DANAS TARQUINA KOD VITERBA, TO JE BILO OPĆEETRUŠĆANSKO KULTNO
SREDIŠTE, PUNO GROBOVA IZ RAZNIH EPOHA
VOLCI – VELIKI GRAD S NEKROPOLOM GDJE JE NAĐENA VAZA FRANCOIS- GRČKI IMPORT I
FRESKE U NEKIM GROBOVIMA
VEII – NEDALEKO OD RIMA I TIBRA, AGRARNO SREDIŠTE, RIMLJANI SU GA ZAUZELI 396. G.
POSTOJAO JE ETRUŠČANSKI DODEKAPOLIS: CAERA, TARQUINI, VOLCI, VEII, PERUSIA,
CORTONA, ARRETIUM. RIMLJANI SU OD ETRUŠČANA PUNO PRIMILI U RELIGIJI, KULTURI,
DRUŠTVENOM ŽIVOTU.
OD KRAJA 6. ST. ETRUŠČANI SE POVLAČE IZ LACIJA I KAMPANJE. U RIMU JE 509. G.
ZBAČENA ETRUŠĆANSKA DINASTIJA TARKVINIJEVACA.
506. GRCI I LATINI SU IH POTUKLI KOD ARICIJE U KAMPANIJI
474. KUMANSKI I SIRAKUŠKI GRCI SU IH POTUKLI U POMORSKOJ BITCI KOD KUME
ETRUŠĆANI SU BILI SAVEZNICI KARTAŽANA I NEPRIJATELJI GRKA
4
ETRUŠĆANSKA HEGEMONIJA JE TRAJALA DO OKO KRAJA 6. ST, TADA SU SE RIMLJANI
(LATINI) POČELI ŠIRITI IZVAN LACIJA I OSVAJATI ETRURSKE GRADOVE. BORBE SU BILE
DUGOGODIŠNJE, KADA SU IH GALI 390 NAPALI SA SJEVERA POSTAJALI SU SVE SLABIJI. DO
SREDINE 3 ST. RIMLJANI SU NAMETNULI SVOJU VLAST CUJELOJ ETRURIJI.
PRIVREDA- RATARSTVO, STOČARSTVO, RUDARSTVO, METALURGIJA, BRODOGRADNJA,
POMORKA PRIVREDA, OBRT I TRGOVINA.
DRUŠTVO – PRVO RODOVSKO PA KASNIJE KLASNO DRUŠTVO, DRŽAVA I MONARHIJA
ARISTOKRACIJA-PLUTOKRACIJA – ISTO KAO I KOD GRKA
KLASIČAN JE ETRUŠĆANSKI KRALJ PORZENA
RELIGIJA- SLOŽENA, GRČKI, ITALSKI I ORIJENTALNI ELEMENTI. GLAVNI BOG JE VOLTURNUS.
TRIJADA BOGOVA: TINIA – UNI – MENRVA , ŠTOVALA SE I NA KAPITOLIJU- JUPITER-JUNONA-
MINERVA. IMENA NEKIH ETRUŠĆANSKIH BOŽANSTVA ANALOGNA SU GRČKIM:APLU-APOLON
ARTUME-ARTEMIDA, HERKLE-HERAKLO
PISMO I JEZIK – SAČUVALO SE PREKO 8000 NATPISA SA ETRURSKIM PISMOM. ONO JE
NASTALO OD GRČKOG HALKIDSKOG PISMA KOJIM SU VEĆINOM PISALI GRČKI NASELJENICI
U ITALIJI INA SICILIJI. NAJDUŽI RUKOPISNI NATPIS JE ONAJ SA PLATNA EGIPATSKE MUMIJE
IZ ARH. MUZEJA U ZAGREBU
ARHEOLOŠKI SPOMENICI- NAJSTARIJI SPOMENICI SU GROBOVI U ETRURIJI – TOMBE A
POZZO(BUNAR) U NJIMA SU NAĐENI NALAZI VILLANOVA STILA STARIJE EPOHE- BIKONIČNE
URNE, BRONČANO I ĆELJEZNO ORUŽJE
TOMBE A FOSSA(JAME) VILLANOVA STILA DRUGE EPOHE
U 8 ST GRADE GROBOVE KOJI POKAZUJU PRIJELAZ OD JAMSKOG KA KLASIČNOM
ETRURSKOM GROBU. OD KRAJA 8 ST. BOGATI SAHRANJUJU MRTVE U SOBNIM
GROBNICAMA- TOMBE A CAMERA, ZIDOVI NEKIH GROBNICA UKRAŠENI SU SLIKAMA,
FRESKAMA I SA DOSTA GROBNIH PRILOGA
NAJZNAMENITIJI JE TUMULUS IZ CAERE – CERVETERI : GROBNICA ETRURSKOG GENSA OD
7 DO 5 ST., U GROBNOJ DVORANI SU NIŠE
ARHITEKTURA: FORMA KLASIČNE RIMSKE BOGATAŠKE KUĆE PREUZTA JE OD ETRUŠĆANA
KOJI POZNAJU ; SVOD, LUK I KUPOLU ŠTO JE VIDLJIVO IZ NJIHOVIH GROBNICA.
SLIKARSTVO – NAJSTARIJA ETRUŠĆANSKA LIKOVNA UMJETNOST JE U ZNAKU
GEOMETRIJSKOG STILA
U 7 I 6 ST. ORIJENTALIZIRAJUČI STIL
U 6 I 5 ST. GRČKI STIL
U 5 ST. TKZV. STROGI STIL
MOTIVI SU ; RATNE SCENE, LOV, GOZBE
KIPARSTVO – NAJVIŠE OD PEČENE GLINE, TERAKOTA STATUETE, IMA I BRONČANIH KAO
NPR KAPITOLINSKA VUČICA IZ 4 ST.

LACIJ I RIM
LACIJ JE ZEMLJA LATINA KOD TIRENSKE OBALE SREDNJE ITALIJE, JUŽNO OD TIBERA DO
APEMINSKIH PADINA. NAJSTARIJI SPOMEN IMENA LATIN JE KOD HEZIODA. DO 8 ST B.C.,
PRIJE OSNUTKA RIMA GLAVNO POLITIČKO SREDIŠTE LATINA BILA JE ALBA LONGA NA
VISORAVNI ALBANSKIH BRDA. PLINIJE NABRAJA 31 ZAJEDNICU I PLEMENSKA NASELJA
LATINA. MNOGA OD TIH NASELJA RAZVILA SU SE U OPIDIJE. NALAZI: GROBNICE I URNE «A
CAPANA».
POSTANAK RIMA – 753. B.C. PO VARONU, LIVIJU I KAPITOLINSKIM FESTIMA
RIM JE NASTAO SINOIKIZMOM NEKOLIKO LATINSKIH NASELJA: PALATIN(2 NASELJA),
KVIRINAL, VIMINAL, KAPITOLIJ, AVENTIN, CELIJ(1 NASELJE) I ESKVINIL(3 NASELJA).
BREŽULJAK PALATIN JE JEZGRA NAJSTARIJEG RIMA – OTKRIVENI SU TRAGOVI KOLIBA IZ 8
ST. B.C. I NAJSTARIJA RIMSKA NEKROPOLA SA UKOPIMA INCINERACIJOM- LATINSKI I
INHUMACIJOM – SABINSKI , KAO I KERAMIKA VILLANOVA TIPA.
ROMUL I REM – GRČKO-RIMSKA LEGENDA(LIVIJE, DIONIZIJE HALIKARŠNANIN, PLUTARH)
KAŽE DA JE TROJANSKI JUNAK ENEJA (SIN VENERE I ANHIZA) NAKON PADA TROJE DOŠAO
SA SINOM JULOM U LACIJ. JULOVOG POTOMKA KRALJA NUMITORA U ALBI LONGI S VLASTI
ZBACIO JE BRAT AMULIJ, JULOVOG SINA JE POGUBIO A KĆER REJU SILVIJU UČINIO
VESTALKOM. REJA SILVIJA JE S BOGOM MARSOM RODILA BLIZANCE ROMULA I REMA,
DJECA SU BAČENA U TIBER. SPASILA IH JE VUČICA A NAŠAO I ODGOJIO PASTIR FAUSTUL. 5
KAD SU BRAĆA ODRASLA I SAZNALA ZA SVOJE PORIJEKLO ZBACILA SU AMULIJA, VRATILA
NA PRIJESTOL DJEDA JULA I OSNOVALA GRAD RIMA NA PALATINU. ROMUL JE UBIO REMA I
POSTAO PRVI RIMSKI KRALJ.
U MITOLOGIJI INDOEVROPSKIH NARODA I KOD GRKA KAO DIOSKURI POJAVLJUJU SE
BLIZANCI.
JUL JE OSNIVAČ GENSA JULIJEVACA
RIMA IMA ODLIČAN PRIRODNI POLOŽAJ; 25 KM OD MORA NA RIJECI TIBER KOJA JE PLOVNA
DO RIMA, TAMO JE BIO MOST I GRANICA IZMEĐU LATINA I ETRUŠĆANA.

SEDAM KRALJEVA 753. - 509.

PREMA PREDAJI RIMOM JE OD OSNUTKA DO 510. VLADALO 7 KRALJEVA:
ROMULUS – PRIPISANO MU JE OSNIVANJE SENATA I KURIJA, PODJELA GRAĐANA NA
PATRICIJE I PLEBEJCE, PODJELA ZEMLJE, OSNIVANJE VOJSKE, RIMU JE PRIPOJENA JEDNA
GRUPA SABINJANA – LEGENDA O OTMICI SABINJANJKA. RIM JE BIO LATINSKO-SABINSKI –
NA NEKROPLOLI GROBOVI S INCINERACIJOM SU LATINSKI A ONI S INHUMACIJOM SABINSKI
NUMA POMPILIJE – BIO JE SABINJANIN, BAVIO SE MIRNODOPSKIM I ADMINISTRATIVNIM
POSLOVIMA.
TUL HOSTILIJE – HEROJ EPONIM GENSA HOSTILI BIO JE RATNIK, ZAUZEO JE I RAZORIO
ALBU LONGU
ANCUS MARTUS – SABINJANIN I OSNIVAČ OSTIJE – RIMSKE LUKE U 7 ST. B.C., S NJIM
ZAVRŠAVA TZV LATISKO-SABINSKO KRALJEVSTVO
TARKVINIJE PRISKO – DOBA ETRUŠĆANSKIH KRALJEVA - DRUGA POLOVINA 7 ST.
SERVIJE TULIJE – SREDINA 6 ST. BIO JE ETRUŠĆANIN KOJI JE DOBIO RIMSKO IME.
PRIPISUJU MU DRUŠTVENU REFORMU KOJA JE SLIČNA SOLONOVOJ U ATENI; GRAĐANE JE
SVRSTAO U RAZREDE(5) PREMA IMOVINI, PREMA RAZREDIMA SU SE STVARALE VOJNE
JEDINICE. LIVIJE PIŠE DA JE UVEO CENZUS KOJIM SU REGULIRANE OBAVEZE U RATU I
MIRU:1. RAZRED ONI KOJI IMAJU 100 000 ASA SASTAVLJAJU 80 CENTURIJA- 40 JUNIORA+40
SENIORA, 2 RAZRED ONI KOJI IMAJU 75 DO 100 000 ASA SASTAVLJAJU 20 CENTURIJA. OVA
PODJELA IPAK NIJE ISTINITA JER NE ODGOVARA STUPANJ RAZVOJA RIMA U 6 ST. DRŽI SE
DA JE KOVANJE RIMSKIH ASA POČELO U 4 ST. ZAPRAVO TO JE BIO OBLIK TIMOKRATSKO-
PLUTOKRATSKOG OBLIKA VLADANJA, IMUĆNIJI SU IMALI VEĆA PRAVA I OBAVEZE- DRŽAVU
SU ČUVALE CENTURIJE IMUĆNIH GRAĐANA. SERVIJE TULIJE JE PODIGAO GRADSKE ZIDINE,
UREDIO JE SISTEM KANALIZACIJE.
TARKVINIJE OHOLI- SUPEBUS – POSLJEDNJI JE RIMSKI KRALJ, PROTIV NJEGA SU RIMLJANI
509. G. PODIGLI USTANAK, ZBACILI GA S VLASTI I PROTJERALI IZ RIMA.

PRIVREDA I DRUŠTVO KRALJEVSKOG RIMA

UNUTARNJE I MEĐUPLEMENSKE BORBE ZA ZEMLJU JER SU POSJEDI BILI MALI. RATARSTVO
I STOČARSTVO JE BILO OSNOVA PRIVREDE. ROMUL JE PO PREDAJI PODIJELIO GRAĐANIMA
PO JEDAN HEREDIUM OD 2 JUGERA (1/2 HEKTARA).
OBRT: DRVODJELCI, LONČARI, ZLATARI. ROBA SE TRAMPILA NA GRANIČNIM PAZARIMA, U
POČETKU JE ROBNI EKVIVALENT OVCA A KASNIJE BAKAR. CIVILIZACIJA ISTOČNOG
MEDITERANA DOŠLA JE PREKO FENIČKIH I GRČKIH POMORACA I TRGOVACA. RIMLJANI
IMAJU GRČKE NAZIVE ZA LUKSUZNE PREDMETE.

DRUŠTVENE USTANOVE
RIMSKA DRŽAVA JE NASTALA OD RODOVSKIH ZAJEDNICA. POIMENIČNO SU POZNATI MNOGI
RIMSKI RODOVI: GENS JULIJEVACA, CORNELIA, PORCIJA, SEMPRONIJA.
RIMSKO IME – TIBERIUS(PRAENOMEN)
SEMPRONIUS( NOMEN GENTILE)
GRACCHUS(NADIMAK)
GENS JE SASTAVLJEN OD FAMILIJA KOJIMA JE NA ČELU PATER FAMILIAS. ČLANOVI
OBITELJI SU MEĐUSOBNO JEDNI DRUGIMA AGNATI. ROĐACI OBITELJI SU COGNATI –
(KUNJADO U DAL.) NA ČELU GENSA-RODA JE STARJEŠINA PATER, STARJEŠINE RODOVA
PATRES-OČEVI ČINE VIJEĆE OČEVA KOJE SE KASNIJE RAZVILO U SENAT. PO TRADICIJI
DESET RODOVA ČINILO JE KURIJU – PANDAN GRČKOJ FRATRIJI.
DESET KURIJA ČINI PLEME- TRIBUS - PANDAN GRČKOJ FILI. 6
TRI SU STARA RIMSKA TRIBUSA –FILE : RAMNES, TITIES, LUCERES.
KAO KOD GRKA 3 DORSKE FILE ILI 3 ATENSKE TERITORIJALNE OBLASTI- TRITIJE.
PATRICIJI I PLEBEJCI
PATRICIJI SU POTOMCI STARIH RIMSKIH OTACA
PLEBEJCI SU PUK – LATINI IZ OKOLICE RIMA KOJI SU POKORENI OD RIMSKIH KRALJEVA, A
PO DRUGOJ TEORIJI ONI SU RIMSKI STAROSJEDIOCI KOJE SU OSVAJAČI –SABINI ILI
ETRUŠČANI STAVILI U PODREĐEN POLOŽAJ.
DRŽAVNA KONSTITUCIJA-ORGANI UPRAVLJANJA
COMITIUM( KOMICIJA)– NARODNA SKUPŠTINA U KOJOJ ČLANOVI KURIJA, PUNOPRAVNI
GRAĐANI, RIMSKI NAROD GLASANJEM ODLUČUJE O RATU I MIRU, O DRŽAVNIM POSLOVIMA
A BIRAJU I KRALJA.
SENATUS- VIJEĆE STARACA (GRČKA GERUZIJA) RODOVSKE STARJEŠINE ODNOSNO
PATRES-OČEVI KOJI SU OVJERAVALI SVE VAŽNIJE ODLUKE KOMICIJA. NAKON KRALJEVE
SMRTI DO IZBORA NOVOG KRALJA JEDAN SENATOR POSTAJE INTERREX. KASNIJE SU
DOBILI MOĆ I UKINULI MONARHIJU TE VLADALI DRŽAVOM.
REX- KRALJ – PLEMENSKI STARJEŠINA, VOJSKOVOĐA, VOĐA KULTA. TARKVINIJI SU PRVI
MONARSI U RIMU. ROMUL JE KLASIČAN MONARH, TVORAC PRVOG DRŽAVNOG USTAVA I I
SVIH DRŽAVNIH USTANOVA . RIMA NEMA DINASTIJU KRALJEVA
RELIGIJA
NAJPRIJE SU OBOŽAVALI APSTRAKTNA BIĆA – NUMINE- IDEALIZIRANE SILE I BOŽANSKA
BIĆA. S VREMENOM NASTAJE KULT NEKIH VAŽNIJIH BOŽANSTAVA KOJI JE VIDLJIV U
RIMSKIM KALENDARIMA: JUPITERA, MARTA-KVIRINALA. TO SU BLAGDANI: SATURNALIJE,
VESTALIE I DR.
SATURN – BOG ITALSKIH TEŽAKA
CERES – ŽITA
VESTA- OGNJIŠTE
VULKAN – VATRA
JANUS BOG SA DVA LICA- PRVI ANTROPOMORFNI BOŽANSKI LIK U RIMLJANA
KUĆNOJ RELIGIJI RIMLJANA PRIPADAJU LARI I PENATI KOJIMA SE PRINOSE ŽRTVE
VELIK JE UTJECAJ ETRUŠČANA: PRVI HRAM U RIMU JE PODIGNUT U DOBA TARKVINJA
PRISKA, HRAM JUPITERA, JUNONE I MINERVE NA KAPITOLIJU.
OD GRKA SU PREUZELI KULT APOLONA, AFRODITE, HERAKLA I DRUGIH.

AFRODITA-VENERA
HERAKLO – HERKUL
KRONOS- SATURNUS
ZEUS – JUPITER
HERA- JUNONA
HESTIA – VESTA
ATENA – MINERVA
DEMETRA – CERES
ARTEMIDA – DIJANA
ARES – MARS
DIONIZ – LIBER
HEFEST – VULKAN
HERMES – MERKUR
POSEJDON – NEPTUN
GRČKO-RIMSKIM SINKRETIZMOM STVORENO JE 12 GLAVNIH BOŽANSTAVA KLASIČNOG
RIMA: JUNONA, VESTA, MINERVA, CERES, DIANA, VENERA, MARS, MERKUR, JOVIS, NEPTUN,
VULKAN I APOLON
KULTNA – SVETA MJESTA PRVO SU BILI GAJEVI. KULTNE RADNJE: ŽRTVOVANJE NPR
SOUVETAURLIJA – CEREMONIJA ČIŠĆENJA NAKON ISTEKA PETOGODIŠNJEG MANDATA
CENZORA KAD SE PRINOSE ŽRTVE-OVCA, SVINJA I GOVEDO. VESTALKE SU ČUVARICE
SVETE VATRE U VESTINU HRAMU. VISOKI SVEĆENICI – FLAMEN MAIORES, FLAMEN DIALIS
JE BIO JUPITEROV PRVOSVEĆENIK. ČUVALE SU SE SIBILINSKE KNJIGE.
AUGURES – SVEĆENICI KOJI TUMAČE LET PTICA I DAJU TUMAČENJA :AUGURIJE ILI
AUSPICIJE. HARUSPICIJ – TUMAČENJE ZNAKOVA U UTROBI ZAKLANIH ŽIVOTINJA. 7
RIMSKA REPUBLIKA 509. – 27. OSNIVANJE I ORGANIZACIJA
RIMSKI NAROD JE PREMA TRADICJI KRAJEM 6. ST POD VODSTVOM JUNIJA BRUTA UKINUO
MONARHIJU I USPOSTAVIO REPUBLIKU, S VLASTI JE ZBAČEN TARKVINIJE OHOLI KOJI SE
PREMA LIVIJU PONAŠAO KAO TIRANIN. RIMLJANI SU MONARHIJU ZAMJENILI
JEDNOGODIŠNJOM UPRAVNOM VLAŠĆU DVOJICE KONZULA(PRVO SU SE ZVALI PRAETORES
I IUDICES). GLAVNE UPRAVNE INSTITUCIJE U RIMSKOJ REPUBLICI BILE SU MAGISTRATURA,
SENAT I NARODNA SKUPŠTINA.
MAGISTRATUS - U DOBA KRALJEVSTVA TO JE NAZIV ZA ZAPOVJREDNIKA I CIVILNOG
RUKOVODIOCA, MAGISTRATUS JE NAZIV ZA POJAM VISOKOG UPRAVNOG POLOŽAJA I ZA
OSOBU KOJA JE TAJ POLOŽAJ IMALA.
MAGISTRATI SE DIJELE PREMA SLUŽBI I OVLASTIMA NA VIŠE I NIŽE, MAIORES I MINORES.
SVI SU IMALI POTESTAS – VLAST, PRAVO NA ODRŽAVANJE ZBOROVA S NARODOM, PRAVO
IZDAVANJA NAREDBA.
IMPERIUM – NAZIV ZA NAJVEĆE OVLASTI, ONAJ KOJI IMA IMPERIUM OSIM OVLASTI KAO
POTESTAS JOŠ I PRAVO DA KUPI VOJSKU I NJOM ZAPOVJEDA

KONZUL – NAJVIŠA MAGISTRATURA U REPUBLICI (2 KONZULA VLADAJU RIMOM NAKON

PADA MONARHIJE). NOSILI SU GRIMIZOM OPTOČENU TOGU, SJEDILI SU NA KURULSKOJ
STOLICI. NJIHOVA INSIGNIA SU BILI SVEŽNJEVI PRUĆA SA SJEKIROM(FACES – PRUĆEM SE
ŠIBA-KAŽNJAVA A SJEKIROM POGUBLJUJE). PRED NJIMA JE 12 LIKTORA NOSILO PO 1
SVEŽANJ. U RIMU SU KONZULI NAIZMJENIČNO SA PRAVOM PRVENSTVA VLADALI PO 1
MJESEC. U STARIJOJ REPUBLICI KONZULI SU IMALI CJELOKUPNU UPRAVNU, SUDSKU I
VOJNU VLAST- SVE NEKADAŠNJE KRALJEVSKE OVLASTI OSIM SVEĆENIČKIH KOJE JE
OBAVLJAO VRHOVNI SVEĆENIK- REX SACRORUM. POSTEPENO SU IM ODUZETE SUDSKE,
FINANCIJSKE I NEKE DRUGE OVLASTI. KONZULI SU SAZIVALI SENAT I PREDSJEDAVALI MU.
IMENIMA KONZULA DATIRANI SU VAŽNI DOGAĐAJI, LISTE KONZULA- FASTI CAPITOLINI.
LIVIJE PIŠE DA SU PRVI KONZULI BILI LUCIJE JUNIUS BRUT I LUCIJE TARKVINIJE
CONLANTINUS.

DIKTATURA – U TEŠKIM VREMENIMA A NAJVIŠE NA ROK OD 6 MJESECI KONZUL JE MOGAO

PROGLASITI DIKTATURU KADA SU SVE MAGISTRATURE PRESTALE VAŽITI OSIM AKO IH
DIKTATOR NIJE TREBAO. PREMA CICERONU PRVA JE BILA 10 G. NAKON OSNUTKA
REPUBLIKE.

PRETURA – NAJVIŠA MAGISTRATURA NAKON KONZULATA, PRVA JE OSNOVANA U 4 ST-367.

IZ KONZULSKE KOMPETENCIJE IZDVOJENO JE SUDSTVO KOJE JE POVJERENO PRETORU.
OD 367. BIRAO JE SE 1 PRETOR SA JEDNOGODIŠNJIM MANDATOM A OD 227. PO DVA –
JEDAN JE BIO NADLEŽAN ZA SPOROVE IZMEĐU GRAĐANA- PRAETOR URBANUS, DRUGI ZA
SPOROVE IZMEĐU RIMSKIH GRAĐANA I STRANACA – PRAETOR PEREGRINUS. BROJ
PRETORA SE POVEĆAVO JER SU SE MAGISTRATI TOG RANGA POSTAVLJALI ZA UPRAVNIKE
PRVIH RIMSKIH PROVINCIJA, KRAJEM REPUBLIKE BILO IH JE 16.

CENZURA – OSNOVANA JE 443. IZ KONZULSKE KOMPETENCIJE IZDVOJENI SU POSLOVI KOJI

SE ODNOSE NA PROCJENJIVANJE PRIHODA GRAĐANA-CENZUS I SVRSTAVANJE GRAĐANA
U RAZREDE I CENTURIJE. DVOJCA CENZORA IMALA SU MANDAT OD 5 GODINA A BIRANI SU
IZ REDOVA BIVŠIH KONZULA. CENZURA JE VAŽNA MAGISTRATURA- ČUVANJE DRŽAVNIH
FINANCIJA, NADZIRANJE JAVNIH RADOVA, SASTAVLJANJE POPISA SENATORA – TKO IMA
PRAVO BITI SENATOR.

VISOKE MAGISTRATURE(MAIORES): KONZULAT, DIKTATURA, PRETURA, CENZURA I SLUŽBA

ZAPOVJEDNIKA KONJICE- MAGISTER EQUITUM .

NIŽE MAGISTRATURE(MINORES):
KVESTORI- TIM SU SE IMANOM NAZIVALI VISOKI CIVILNI I VOJNI FUNKCIONERI, ZAMJENICI-
POMOĆNICI KONZULA I PRETORA U RAZNIM RESORIMA. NA POČETKU REPUBLIKE KONZULI
POSTAVLJAJU PO 2 KVESTORA ZA SVOJE POMOĆNIKE, U 3 ST. BIRAJU SE 4, KASNIJE 24 A
KRAJEM REPUBLIKE ČAK 40. 8
EDILI- BRINULI SU SE ZA OPSKRBU RIMA HRANOM, ZA ORGANIZIRANJE NARODNIH IGARA
(CURA LUDO), RAZNE REDARSTVENE I ADMINISTRATIVNE POSLOVE U GRADU. U RANOJ
REPUBLICI BILI SU POMOĆNICI NARODNIH TRIBUNA, BIRANI SU NA PLEBEJSKOJ SKUPŠTINI.
OD 366. UZ TA 2 PLEBEJSKA EDILA BIRAJU SE I 2 PATRICIJSKA- KURULSKA EDILA. U DOBA
RAZVIJENE REPUBLIKE IZJEDNAČILA SU SE PRAVA PLEBEJSKIH I KURILSKIH EDILA.

KOMICIJE – U DOBA KRALJEVSTVA RIMSKI JE NAROD U SVOJIM KURIJATSKIM KOMICIJAMA

BIRAO KRALJEVE, ODLUČIVAO O RATU I MIRU, ZAJEDNIČKIM POSLOVIMA. RAZVOJEM
DRUŠTVA I PRIVREDE, FORMIRANJEM GRAĐANSKIH RAZREDA I ODGOVARAJUĆIH VOJNIH
ODREDA- CENTURIJA PREMA IMETKU, PROCJENI PRIHODA –CENZURI, POLITIČKU ULOGU
KURIJA PREUZELE SU CENTURIJE. ULOGU NARODNE SKUPŠTINE PREUZELE SU
CENTURIJATSKE KOMICIJE- ZBOROVI NA KOJE JE NAROD DOLAZIO RAZVRSTAN PREMA
CENTURIJAMA. CENTURIJATSKE KOMICIJE SAZIVAO JE I PREDSJEDAO IM KONZUL,
DIKTATOR ILI PRETOR.
CENTURIJATSKE KOMICIJE BIRALE SU KONZULE A KURIJATSKE KOMISIJE SU FORMALNO
IZABRANIM KONZULIMA DAVALE IMPERIUM.

TRIBUSI – PLEMENA POD KRAJ KRALJEVSTVA RIM JE IMAO 4 TERITORIJALNA TRIBUSA, U

PRVIM POČECIMA REPUBLIKE U 5 ST. OKO GRADA SU OSNOVANA 17 TRIBUSA. RIM IMA 4
GRADSKA I 17 TERITORIJALNIH = 21 . TERITORIJALNE JEDINCE SU BILE SREDIŠTA
AKTIVNOSTI PLEBEJACA, RAZVILA SE KOMICIJA TRIBUTA – NARODNI ZBOR PRETEŽNO
PLEBEJACA RAZVRSTANIH PO TERITORIJALNIM TRIBUSIMA. OD 5 ST. TRIBUTSKE KOMICIJE
SU GLAVNI OBLIK RIMSKE NARODNE SKUPŠTINE I ZA PATRICIJE I ZA PLEBEJCE. ODLUKE
DONESENE NA SKUPŠTINI IMALE SU NAKON DOBIVANJA SUGLASNOSTI SENATA ZAKONSKU
VAŽNOST ZA SAV RIMSKI NAROD. KOMICIJE: KURIJATSKE, CENTURIJATSKE I TRIBUTSKE
SASTAJALE SU SE PREMA POTREBI.

SENAT U REPUBLICI SENATORES-PATRES SU BILI GLAVNI NOSIOCI DRŽAVNE POLITČKE

AKTIVNOSTI. PATRUM AUCTORITAS – MIŠLJENJE SENATORA BILO JE VAŽNO, U DOBA
STARIJE REPUBLIKE I VRHOVNA SANKCIJA. TRADICIONALNI NAZIV ZA SENATORE U DOBA
REPUBLIKE JE PATRES CONSCRIPTI I PO TOM SE NAZIVU ONI RAZLIKUJU OD DRUGIH
PATRICIJA. SENAT NA POČETKU REPULIKE IMA 300 ČLANOVA, U 2. ST. IMA 600, U 1 ST. IMA
900 ( U DOBA JULIJA CEZARA). SENAT NIJE IMAO IZVRŠNU VLAST.

TRADICIJA O RANOJ REPUBLICI

PUNO PODATAKA O RANOJ REPULICI NALAZI SE U LIVIJEVIM KNJIGAMA; LEGENDE,
POLUPOVIJESNE I POVIJESNE BILJEŠKE, OPIS DOGAĐAJA KOJI SU DATIRANI GODINOM OD
GODINE OSNUTKA GRADA I DR. GLAVNI IZVOR PODATAKA SU ANALISTI, LIVIJE SE NA NJIH
ČESTO KRITIČKI OSVRĆE. LIVIJEVI PODACI SE MOGU USPOREDTI SA ONIMA DIONIZIJA
HALIKARŠNANINA, POLIBIJA, CICERONA I PLINIJA STARIJEG.
ANALISTIČKA I POVIJESNA TRADICIJA JASNO GOVORI DA JE RIM DO KRAJA 5 ST. MALI GRAD
U LACIJU. SA SJEVERA IH UGROŽAVAJU ETRUŠĆANI, SA SJEVEROISTOKA SABINJANI, SA
JUGOISTOKA EKVI A SA JUGA VOLŠČANI. RIMLJANI SU SE SA SABINJANIMA
ASIMILIRALI(LEGENDA O SABINJANKAMA KOJE SU OTELI RIMLJANI, SABINJANI SU PLEME
KOJE JE ŽIVJELO NA KVIRINALU). SA SVOJIM – LATINIMA SU NAKON DUGOGODIŠNJIH BORBI
ZAKLJUČILI SAVEZ PROTIV EKVA I VOLŠČANA. SA ETRUŠČANSKIM GRADOM VEJOM SU
RATOVALI A SA GRADOM CEROM SU BILI SAVEZNICI = 5 ST.

NARODNI TRIBUNI – POČETKOM 5 ST. PLEBEJCI SU USPJELI IZNUDITI OD PATRICIJA PRAVO

DA NJIHOVE INTERESE ZASTUPAJU PUČKI TRIBUNI. IZNUDA: PRESELJENJE PLEBEJACA NA
SVETO BRDO, PATRICIJI SU IH UVJERILI DA NE MOGU JEDNI BEZ DRUGIH. PLEBEJCI SU BILI
POTREBNI KAO VOJNICI. NARODNI TRIBUNI BIRALI SU SE NA PLEBEJSKIM SKUPŠTINAMA,
PRVO 2, PA 5, PA 10, A NA KRAJU PO 2 SA MANDATOM OD 1 GODINE. IMALI SU
NEPOVREDIVO PRAVO, PRAVO PROSVJEDOVANJA I ONEMOGUĆIVANJA DA SE IZVRŠE
SUDSKE ILI SENATSKE ODLUKE, PRAVO POMAGANJA SVOJIH PLEBEJSKIH ŠTIĆENIKA,
PRAVO PRISILE, PRAVO SAZIVANJA I VOĐENJA NARODNIH SKUPŠTINA. IMALI SU PRAVO
VETA NA ODLUKE KONZULA, MAGISTRATA I SENATA KOJE SU NA ŠTETU PLEBEJACA. 9
KRAJEM REPUBLIKE IMALI SU PRAVO VOĐENJA SENATSKIH SJEDNICA.

ZEMLJOPOSJED – AGER PUBLICUS ZEMLJA OTETA NEPRIJATELJU KOJA SE SMATRA

DRĐAVNIM VLASNIŠTVOM. PATRICIJI SU TU ZEMLJU SVOJATALI A PLEBEJCI SU SE BORILI
ZA SVOJ DIO. PLEBEJCI SU TRAŽILI DA SE DONESE LEX AGRARIA – ZAKON O PODJELI
DRŽAVNE ZEMLJE, OKO TOGA SE STALNO VODE SUKOBI.

ZAKONI XII PLOČA – 3 ST. PRVI PISANI ZAKON, NISU SAČUVANI, OSTALO JE 40 CITATA.
LIVIJE PIŠE DA JE TO BILO OKO 450 G. KAD JE VLAST PREDANA 9-ORICI DECEMVIRIA KOJI
SU NAPISALI ZAKONE NA 12 PLOČA. U CICERONOVO DOBA TI SU SE ZAKONI UČILI
NAPAMET, ON DAJE NAJVIŠE PODATAKA O NJIMA. RIMSKO PRAVO CARSKOG I BIZANTSKOG
DOBA BAZIRALO SE NA TOM IZVORU JAVNOG I PRIVATNOG PRAVA. BRONČANE PLOČE SU
BILE IZLOŽENE NA FORUMU A UNIŠTENE SU POŽAROM PRILIKOM UPADA GALA U RIM –OKO
390. DISKUSIJE: IZVORNI TEKST JE DOPUNJAVAN I DOTJERIVAN, POSTOJI EVIDENTAN
KULTURNI UTJECAJ GRKA (LIVIJE KAŽE DA SU RIMLJANI POSLALI LJUDE U ATENU DA
PREPIŠU SOLONOVE ZAKONE), NO ONO ŠTO SE SAČUVALO IZ CICERONOVOG DOBA JE IZ 5
ST.
PLEBEJCI – NAKON ODSTUPANJA DECEMVIRA PREDLOŽENO JE DA ODLUKE TRIBUTSKIH
KOMICIJA BUDU OBAVEZNE ZA NAROD. U DOBA RATOVA SA EKVIMA, VOLŠČANIMA I
SABINJANIMA USPJELO JE PLEBEJSKOM TRIBUNU GAJU KANULEJU ISHODITI DA SE
DOPUSTE BRAKOVI IZMEĐU PATRICIJA I PLEBEJACA I DA KONZUL MOŽE BITI PLEBEJAC-
OSNOVANA JE NOVA MAGISTRATURA : TRIBUNI MILITUM CONSULARI POTESTATE.

ŠIRENJE RIMSKE VLASTI U ITALIJI – 4 ST. BC.

OSVAJANJE VEJA – POČELO JE 406. A ZAVRŠENO JE 396. POD VODSTVOM MARKA FURIJE
KAMILA. TO JE BILA PRVA RIMSKA OPSADA KOJA JE TRAJALA NEPREKIDNO, LOGOROVANJE
LJETI I ZIMI.
NAVALA GALA- PRVI PRODOR GALA PREMA LIVIJU JE BIO U DOBA TARKVINIJA PRISKA, OKO
600. U OKOLICU PADA-VENETO. POČETKOM 4 ST PREKO APENINA PRODRLI SU U ETRURIJU,
OPSJEDALI SU GRAD KLUZIJ ČIJI SU STANOVNICI POZVALI RIMLJANE U POMOĆ. GALI SU
TEŠKO PORAZILI RIMLJANE KOD RIJEKE ALIJE, DOŠLI SU DO RIMA, OSVOJILI I SPALILI GA.
RIMLJANI SU ISPLATILI GALIMA VELIKU OTKUPNINU, TO JE BILO OKO 390. PREMA LIVIJU.
PROVALA GALA JE PRVI DOGAĐAJ U RIMSKOJ POVIJESTI KOJI OPISUJU GRČKI PISCI. LIVIJE
PRIČA O POGUBLJENJU SENATORA, OPSJEDANJU KAPITOLIJA I GUSKAMA KOJE SU
PROBUDILE STRAŽARE – VAE VICTIS.
OD 390. DO 340. RIMLJANI OBNAVLJAJU GRAD I NASTAVLJAJU OSVAJATI ETRUŠČANSKE
POSJEDE KAKO BI OSNIVALI NASEOBINE ZA SVOJE BEZEMLJAŠE. 377. IZGLASANA SU NA
NARODNOJ SKUPŠTINI 3 NOVA ZAKONA: ZAKON O AGRARU, O DUGOVIMA I PRAVU
PLEBEJACA DA SE IZ NJIHOVIH REDOVA BIRA KONZUL. PO TOM ZAKUNU OD 366. SEKSTIJE
JE POSTAO PRVI PLEBEJAC KONZUL. 356. PRVI PUT PLEBEJAC POSTAJE DIKTATOR, OD 337
SVE SU MAGISTRATURE DOSTUPNE PLEBEJCIMA.

343. PRVI SAMNITSKI RAT -RIMLJANI SU SE SUKOBILI SA SAMNIČANIMA RADI KAMPANIJE –

PLODNE RAVNICE UZ TIRENSKO MORE. SAMNIČANI SU PRETHODNO 424. OSVOJILI KUMU ILI
KAPU. NOVA GRUPA SAMNIĆANA JE 343 POKUŠALA OSVOJITI KAPU, STANOVNCI SU
POZVALI RIMLJANE U POMOĆ, ONI SU POBJEDILI OSVAJAČE I PRIPOJILI KAPU(KAPUA) I VEĆI
DIO KAMPANIJE RIMU.

LATINSKI RAT 340 –338. ZBOG INTERESA U KAMPANIJI IZBIO JE IZMEĐU VEĆINE LATINSKIH
GRADOVA I RIMLJANA RAT. RIMLJANI SU POBIJEDILI I POSTALI GOSPODARI CIJELOG
LACIJA, SAVEZ LATINSKIH GRADOVA SE RASPAO. GRADOVI SAVEZNICI RIMA DOBILI SU
STATUS «SOCII» STATUS SAVEZNIKA

DRUGI SAMNITSKI RAT 327. - 304. RIMLJANI SU 326. VOJNIM PREPADOM PRISILILI
STANOVNIKE GRČKOG GRADA NEAPOLISA KOJI JE BIO NA INTERESNOM PODRUČJU
SAMNIČANA DA STUPE U SAVEZ SA RIMOM. TO JE BIO POVOD ZA DRUGI SAMITSKI RAT 10
U PRVOJ FAZI RATA RIMLJANI SU UPALI U ZASJEDU U KLAUDIJSKOM LANCU I SRAMOTNO
SU PORAŽENI. POBJEĐENI SU MORALI PROĆI KROZ VRATA NAPRAVLJENA OD KOPALJA. U
DRUGOJ FAZI RATA RIMLJANI SU USPJELI PORAZITI SAMNIĆANE, MIR JE POTPISAN 304.

APIJE KLAUDIJE – CENZOR I NOSILAC REFORMI 312.-308. POČETKOM DRUGOG SAMNITSOG

RATA U RIMU JE DONESEN ZAKON O UKIDANJU ROPSTVA ZBOG DUGA. PRI PROCJENI
IMOVINE – CENZURI POČELA SE U OBZIR UZIMATI OSIM ZEMLJE I POKRETNA IMOVINA. NA
OSNOVI TOGA UTVRĐUJE SE POREZ TRIBUTUM. CENZOR APIJE KLAUDIJE BIO JE
POKRETAČ JAVNIH RADOVA, GRADNJE CESTE RIM- KAPUA VIA APPIA, NOVOG RIMSKOG
VODOVODA AQUA APPIA

3 ST BC.
TREĆI SAMNITSKI RAT 298. – 290. KAD SU GALI NAPRAVILI NOVI PRODOR DO RIMA,
ETRUŠČANI I ITALICI(UMBRI, SABINI, LUCANI) POD VODSTVOM SAMNIĆANA DIGLI SU SE
PROTIV RIMLJANA. GALI SU PRVO POHARALI OKOLICU RIMA A ONDA SU SE PRIDRUŽILI
ETRUŠČANIMA I ITALICIMA. RIMLJANI SU 295. PORAZILI UDRUŽENE GALE, UMBRE I
SAMNIČANE, SA SAMNIČANIMA SU 290. POTPISALI SU MIR I OBNOVILI SAVEZ.
RIMLJANI OSVAJAJU PICENUM, POBJEDILI SU GALE I DOŠLI DO POSJEDA U SJEVERNOM
JADRANU, OSNOVALI SU NASEOBINU SENA GALLICA. POMAKLI SU GRANCU RIMSKE
DRŽAVE NA SJEVER DO RUBIKONA. PROŠIRILI SU VLAST NA APULIJU I LUKANIJU, STGLI SU
NADOMAK «MAGNE GRECIE». GRADOVI U OSVOJENIM ZEMLJAMA POSTALI SU RIMSKI
MUNICIPIJI. NA VAŽNIM STRATEŠKIM I TRANZITNIM PUNKTOVIMA OSNOVANE SU RIMSKE
KOLONIJE- GRADOVI PUNOPRAVNIH RIMSKIH GRAĐANA.

HORTENZIJEV ZAKON – 286. NA PRIJEDLOG DIKTATORA PLEBEJCA, HORTENZIJA

DONESEN JE ZAKON DA SVAKA ODLIKA NARODA DONESENA U TRIBUTSKIM KOMICIJAMA
IMA ZAKONSKU PRAVOVALJANOST I BEZ TRAŽENJA SUGLASNOSTI SENATA.

RIMLJANI OSVAJAJU JUŽNU ITALIJU- JUŽNA ITALIJA JE OD 2 TISUĆLJEĆA ZEMLJA

SABELSKIH ITALIKA. TAMOŠNJI GRADOVI OSNOVANI SU U DOBA VELIKE GRČKE
KONOLIZACIJE; TARENT, METAPONT, SIBARIS, KROTON, REGION, SIRIS, POSEJDONIJA,
KUMA I NEAPOLIS.
RIMSKO-TARENTSKI RAT- GRCI IZ TURIJA SU ZVALI RIMLJANE U POMOĆ PROTIV LUKANACA
RIMLJANI SU POSTAVILI VOJNU POSADU U TURIJU, UŠLI U NEKE GRADOVE A SVOJE
BRODOVLJE SE 282 POSTAVILI PRED TARENTSKU LUKU. (TO JE BILO U SUPROTNOSTI S
RIMSKO-TARENTSKIM UGOVOROM IZ 304.) TARENĆANI SU NAPALI BRODOVLJE, ZAROBILI
POSADU A IZ TURIJA SU IZBACILI RIMSKU VOJNU POSADU. IZBIO JE RIMSKO-TARENTSKI
RAT, TARENĆANI SU POZVALI U POMOĆ EPIRSKOG KRALJA PIRA. PIR JE SA BALKANA
DOVEO U ITALIJU VELIKU VOJSKU SA SLONOVIMA I KONJCOM. PIR JE IZ TARENTA KRENUO
PO JUŽNOJ ITALIJI I SICILIJI. U BITCI KOD HERAKLEJE 280. PORAZIO JE RIMLJANE(SLONOVI
I HELENISTIČKA TAKTIKA), POVUKAO SE NA JUG I TAMO JE 279. OPET PORAZIO RIMLJANE
ALI JE PRETRPIO VELIKE GUBITKE- PIROVA POBJEDA. PIR JE OTIŠAO NA VOJNI POHOD NA
SICILIJU, ALI PO POVRATKU U ITALIJU RIMLJANI SU GA 275. KOD BENEVENTA PORAZILI.
PIR SE VRATIO NA BALKAN I POGINUO U BITCI KOD ARGA 272.
RIMLJANI SU ZAUZELI TARENT 272 A DO 270 POKORILI SU CIJELU JUŽNU ITALIJU.
265. OSVOJILI SU ETRUŠČANSKI GRAD VOLSINI. PRIJE PRVOG PUNSKOG RATA KOJI JE
POČEO 264 RIMLJANI SU POKORILI ITALIJU DO RIJEKE ARNO I RIJEKE RUBIKON NA
SJEVERU. TADA JE RIMSKA DRŽAVA OBUHVAĆALA: LACIJ, JUGOZAPADNU ETRURIJU,
ZEMLJE SABINA, ISTOČNU UMBRIJU, PICENUM, STARI AGER GALLICUS NA JDARANSKOJ
OBALI(U ZALEĐU PISARUMA-PESARO) I VELIKI DIO KAMPANIJE.

GRADOVI I GRAĐANSKO PRAVO

RIMSKO GRAĐANSKO PRAVO- CIVITAS ROMANA JE U DOBA KRALJEVSTVA I RANE
REPUBLIKE PRIPADALO SAMO PATRICIJIMA, A OD 3 ST. PATRICIJIMA I PLEBEJCIMA U
GRADU RIMU.
PUNOPRAVNI GRAĐANI IMALI SU POLITIČKA PRAVA- IURA PUBLICA I CIVILNA PRAVA – IURA
PRIVATA. 11
IURA PUBLICA OBUHVAČA : IUS SUFFRAGII –PRAVO GLASA
IUS HONORUM – PRAVO NA ČASTI, MAGISTRATSKE POLOŽAJE

IURA PRIVATA OBUHVAČA : IUS CONNUBII – PRAVO SKLAPANJA BRAKA

IUS COMMERCI – PRAVO PRIVREDNOG POSLOVANJA

GRAĐANI DRUGOG REDA, LIBERTINI IMALI SU U RIMU SMANJENA GRAĐANSKA PRAVA,

BEZ PRAVA GLASA ITD.

KOLONIJE- GRADOVI SA PUNIM RIMSKIM GRAĐANSKIM PRAVOM ZOVU SE KOLONIJE, PRVA

JE OSTIA I ANTIUM, OSNOVANA 338. GRADOVI S UMANJENIM RIMSKIM GRAĐANSKIM
PRAVOM ZOVU SE MUNICIPIJI

KOLONIJE SU SE OSNIVALE DEDUKCIJOM, ODVOĐENJEM GRAĐANA BEZEMLJAŠA U NOVU

POSTOJBINU, PROCESOM SU RUKOVODILI POSEBNI MAGISTRATI – TRIUMVIRI COLONIAE
DEDUCENDAE. KOLONIJA JE BILA AUTONOMAN GRAD – «MALI RIM» SA SVOJIM SENATOM,
KOMICIJOM, MAGISTRATIMA. GRAĐANI KOLONIJE BILI SU VOJNICI-POLJOPRIVREDNICI,
GLAVNA DUŽNOST IM JE VOJNO OSIGURANJE KRAJA U KOJEM SU ŽIVJELI A BILI SU
OSLOBOĐENI SLUŽBOVANJA U LEGIJI.

MUNICIPIJ – JE DRŽAVNOPRAVNI NAZIV ZA AUTONOMAN RIMSKI GRAD ČIJI GRAĐANI NISU

DOSELJENICI IZ GRADA RIMA. GRAĐANI- MUNICIPES IMAJU RIMSKO GRAĐANSKO PRAVO
ALI NE I PRAVO GLASA I PRAVO ČASTI, OBAVEZNI SU PLAĆATI POREZ I SLUŽITI U VOJSCI.
ETRUŠČANSKI GRAD CAERE OSVOJEN U 4. ST DOBIO JE STATUS MUNICIPIJA, OSTALI
GRADOVI: U LACIJU- LANUVIUM, U KAMPANIJI – CUMAE, CAPUA. MUNICIPIJI SU IMALI SVOJU
GRADSKU UPRAVU, MAGISTRATE, SVOJ SENAT I NARODNU SKUPŠTINU. NEKI GRADOVI SU
IMALI PERFEKTE DELEGIRANE IZ RIMA. U MUNICIPIJU JE BILO I PEREGRINA – STANOVNIKA
KOJI NISU IMALI NIJEDAN OBLIK RIMSKOG GRAĐANSKOG PRAVA.

SAVEZNICI – RIMLJANI SU SA SVAKIM GRADOM IZVAN TERITORIJA RIMSKE DRŽAVE KOJEM

SU NAMETNULI HEGEMONIJU (MILOM ILI SILOM – SOCII) SKLOPILI POSEBAN SAVEZNIČKI
UGOVOR – FOEDUS U KOJEM SU IH PROGLASILI SAVEZNIČKIM GRADOM. OBAVEZA SVIH
SAVEZNIČKIH GRADOVA JE DA DAJU I UZDRŽAVAJU DODATNE ČETE RIMSKOJ VOJSCI.
KOHORTE SAVEZNIKA BILE SU POD RIMSKIM PERFEKTOM. POMORSKI SAVEZNIČKI
GRADOVI DAVALI SU RIMLJANIMA BRODOVLJE, OPREMU I OPSKRBU ZA MORNARICU ILI
SAMO BRODSKU POSADU, BORCE MORNARE. SAVEZNIČKI GRADOVI BILI SU AUTONOMNI
ALI BEZ PRAVA DA SKLAPAJU SAVEZ S GRADOVIMA KOJI NISU IMALOI VEZE S RIMLJANIMA.
U UNUTRAŠNJOJ UPRAVI BILI SU SUVERENI, IMALI SU SAMOUPRAVU, KOVALI SU SVOJ
NOVAC.

LATINSKE KOLONIJE – HADRIJA, AQUILEIA, CREMONA, ARIMINUM, BONONIA

NAKON LATINSKOG RATA I RASPADA LATINSKOG SAVEZA 338. RIMLJANI SU POČELI
OSNIVATI NOVE LATINSKE KOLONIJE IZVAN LACIJA. SIROMAŠNI RIMSKI GRAĐANI KOJI SU
ISELJENI GUBILI SU RIMSKO GRAĐANSKO PRAVO I SA OSTALIM GRAĐANIMA TIH KOLONIJA
DOBIVALI PRAVA KAO CIVES LATINI. GRAĐANI LATINSKIH KOLONIJA SU U RIMU IMALI IUS
COMMERCII – PRAVO TRGOVANJA, ONI KOJI SU U SVOJIM KOLONIJAMA POSTIGLI HONOR,
BILI MAGISTRATI AUTOMATSKI SU U RIMU STJECALI GRAĐANSKO PRAVO. GRADSKA
ADMINISTRACIJA JE BILA BEZ OBAVEZA PREMA RIMU OSIM OBAVEZE DAVANJA KOHORTI U
VOJSKU.

RIMSKA VOJSKA – U NAJSTARIJE DOBA SVA TRI RIMSKA PLEMENA, TRIBUSA – TITIES,
RAMNES, LUCERES DAVALA SU GRADU-DRŽAVI SVAKA PO 1000 PJEŠAKA I 300 KONJANIKA
KAKO BI SE FORMIRALA LEGIJA. DO KRALJA KRALJEVSTVA (309) VOJSKA SE
UDVOSTRUČILA, IMALA JE 2 LEGIJE = 6000 PJEŠAKA I 600 KONJANIKA. PO REFORMAMA
SERVIJA TULIJA NAJBOGATIJI SU DAVALI 18 KONJANIČKIH CENTURIJA. 12
PET RAZREDA PREMA CENZUSU DAVALO JE PJEŠADIJU. OSNOVNA TAKTIČKA JEDINICA JE
BILA CENTURIJA. LIVIJE OPISUJE NAORUŽANJE VOJNIKA PREMA RAZREDIMA :
PRVI RAZRED :NAJIMUĆNIJI, IMALI SU KACIGU- GALEA, ŠTIT OD BRONCE-
CLIPEUS, KNEMIDE-OCREAE, OKLOP-LORICA, KOPLJE-HASTA I MAČ- GLADIUS.
DRUGI RAZRED: SVE OSIM OKLOPA A ŠTIT IM JE BIO DRVEN
TREĆI RAZRED: NISU IMALI OKLOP NI NAZUVKE-OCREAE
ČETVRTI RAZRED: IMAO JE SAMO KOPLJE I LAKU SULICU
PETI RAZRED: SAMO PRAĆKU

RIMSKA VOJSKA TADA SE BORILA FORMIRAJUĆI FALANGE KAO I MAKEDONSKA, KASNIJE SE

BORILA U BOJNIM REDOVIMA PO MANIPULIMA A NE VIŠE PO CENTURIJAMA.
U 4. ST. NAPUŠTEN JE STARI VOJNI RASPORED PO CENZUSU(IMOVINSKOM STANJU) I
UVODE SE BOJNI REDOVI PREMA DOBI I SPOSOBNOSTI. U PRVOM REDU SE BORE
NAJMLAĐI- KOPLJONOŠE-HASTI. U DRUGOM REDU STARIJI BORCI – PRINCIPES, S NJIMA SU
BILI I LAKO NAORUŽANI VOJNICI- VELITES. U TREĆEM REDU SU BILI NAJSTARIJI – TRIARI.
U 3 ST. LEGIJA JE IMALA 4000 VOJNIKA= 1200 HASTATI, 1200 PRINCIPES, 600 TRIARI I 1000
VELITES. SVAKA VRSTA JE IMALA PO 10 MANIPULA KOJIMA SU ZAPOVJEDALA 2
CENTURIONA: PRIOR I POSTERIOR. IZMEĐU MANIPULA JE BIO MANEVARSKI PROSTOR,
BITKA JE POČINJALA BACANJEM KOPLJA A NAKON TOGA SE JURIŠALO MAČEM NA
NEPRIJATELJA(POLIBIJE).

PRVI PUNSKI RAT 264. – 241.

POVJESNI IZVORI: POLIBIJE, LIVIJE, TROG POMPEJ I FASTI CAPITOLINI
FENIČANI IZ GRADA TIRA SU OSNOVALI 814. KARTAGU(NOVI GRAD), SVOJU NASEOBINU NA
SJEVERNOJ OBALI AFRIKE. KARTAŽANI ILI PUNI(LAT.) TAMO SU RAZVILI JAKU AGRARNU
PROIZVODNJU, OBRT, TRGOVINU I POMORSTVO U DUHU FENIČKE TRADICIJE.
KARTAGA JE IMALA HEGEMONIJU – KARTAŠKI SAVEZ: FENIČKI GRADOVI NA OBALI
SJEVERNE AFRIKE, NA PIRINEJSKOM POLUOTOKU GADES/CADIZ, NASEBINE NA SARDINIJI
KARALIS/CAGLIARI, NA SICILIJI.

STOLJTNI SUPARNICI KARTAŽANA NA ZAPADNOM MEDITERANU BILI SU GRCI, A SAVEZNICI

SU IM BILI ETRUŠĆANI. DO 3. ST. RIMLJANI SU BILI SA NJIMA U DOBRIM ODNOSIMA, IMALI SU
3 VOJNA SAVEZA ( 279. PROTIV PIRA)
KAD SU RIMLJANI ZAGOSPODARILI JUŽNOM ITALIJOM SPUSTILI SU SE NA SICILIJU GDJE SU
BILE GRČKE I KARTAŠKE NASEOBINE. KARTAŽANI SU RATOVALI SA GRCIMA I MALO PO
MALO POTISKIVALI GRKE I OSVAJALI GOTOVO CIJELU SICILIJU. RIMSKA VOJSKA SE 264.
ISKRCALA U MESINSKOJ LUCI DA INTERVENIRA U SUKOBU IZMEĐU GRKA I KARTAŽANA KOJI
SE PRETVORIO U RIMSKO-KARTAŠKI SUKOB POZNATIJI KAO PRVI PUNSKI RAT. RIMLJANI SU
ZAUZELI MESANU, POBIJEDILI SIRAKUŽANE I S NJIMA ZAKLJUČILI MIR I SAVEZ. MESANA IM
JE POSLUŽILA KAO BAZA ZA OSVAJANJE CIJELOG OTOKA I KARTAŠKIH NASEOBINA. RAT SE
VODIO NA MORU, RIMLJANI SU DOBILI DIO BRODOVLJA OD JUŽNOITALSKIH GRKA I PORAZILI
SU KARTAŠKU MORNARICU 260. KOD RTA MILE KOD MESSINE. NAKON TOG USPJEHA
RIMSKA VOJSKA SA 330 BRODOVA ISKRCALA SE U AFRICI NA KARTAŠKO TLO. KOD
KARTAGE SU 255. TEŠKO PORAŽENI I MORALI SU SE VRATITI NA SICILIJU GDJE SU
NASTAVILI RAT. TEK KAD SU RIMLJANI SAGRADILI NOVO BRODOVLJE I POD VODSTVOM
KONZULA GAJA LUTACIJA KATULA BLOKIRALI KARTAŠKA UPORIŠTA LILIBEJ I DREPAN
USPJELI SU 241. KONAČNO PORAZITI KARTAŽANE U POMORSKOJ BITCI KOD EGADSKIH
OTOKA. POTPISAN JE MIR UZ UVIJETE DA KARTAŽANI MORAJU NAPUSTITI SVE OTOKE
IZMEĐU ITALIJE I SICILIJE, MORAJU PLATITI 3000 TALENATA U ROKU 10 GODINA I NESMIJU
RATOVATI PROTIV SIRAKUŽANA-RIMSKIH SAVEZNIKA. HAMILKAR ZAPOVJEDNIK KARTAŽANA
JE TO PRIHVATIO I DOBIO ZATRAŽEN MIR. RIMLJANI SU ISKORISTILI NOVE PRILIKE I
OSVOJILI KORZIKU I SARDINIJU KOJI SU BILI U POSJEDU KARTAŽANA.
PRVE PROVINCIJE - SICILIJA, KORZIKA I SARDINIJA SU PRVI RIMSKI POSJEDI IZVAN ITALIJE
SICILIJOM JE UPRAVLJAO JEDAN A KORZIKOM I SARDINIJOM DRUGI RIMSKI PRETOR KAO
NAMJESNIK SA JEDNOGODIŠNJIM MANDATOM. NA SICILIJI JE HIJERONU PRIZNATA VLAST U
SIRAKUZI RADI SAVEZNIŠTVA U SUKOBU S KARTAŽANIMA.
(STARI ODNOSI-NOVI GOSPODARI) 13
ILIRSKI RATOVI
ZA RIMLJANE, PRIMORSKA PLEMENA; HISTRI, LIBURNI, DALMATI, ARDIJEJCI, PLEREJI,
DAORSI, BILI SU ILIRI. NA PRVI POHOD NA ILIRIJU RIMLJANI SU KRENULI NAKON PRVOG
PUNSKOG RATA. U TO SU DOBA ARDIJEJCI NAMETNULI SVOJU VLAST RAZNIM ILIRSKIM
PLEMENIMA I POSTALI GOSPODARI JUŽNOG JADRANSKOG PRIMORJA, DIJELA
JADRANSKOG ZALEĐA I OTOKA HVARA (OSIM ISSE). SVE SU GRČKE NASEOBINE NA TOM
PROSTORU OSIM ISSE POTPALE POD VLAST ILIRSKOG KRALJA AGRONA.
PRVI ILIRSKI RAT 229. - 228.
SREDINOM 3 ST. B.C. NA ISTOČNOJ OBALI I ZALEĐU JUŽNOG JADRANA BILA JE DRŽAVA
ILIRSKIH ARDIJEJACA. AGRON, ARDIJEJSKI KRALJ BIO JE OKO 230. GOSPODAR JADRANSKE
OBALE OD RIJEKE CETINE DO EPIRA, ZAUZEO JE I GRČKE NASEOBINE NA OTOCIMA OSIM
ISSE-VISA. NAKON NJEGOVE SMRTI 230. TEUTA NJEGOVA UDOVICA SA GUSARIMA
UGROŽAVA GRČKE I RIMSKE TRGOVCE-MORNARE NA JADRANU. STANOVNICI ISSE MOLE
RIMLJANE ZA POMOĆ, RIMJANI SU SE ODAZVALI I TAKO JE RIMSKA VOJSKA PRVI PUTA
DOŠLA U BALKANSKE KRAJEVE, TO JE BILI IZMEĐU 1 I 2 PUNSKOG RATA. RIMLJANI SU
POSLALI TEUTI POSLANIKE, KAJA I LUCIJA KORUNKANIJA KOJI SU OD NJE TRAŽILI DA
ZABRANI GUSARENJE, ONA JE OBEĆALA DA NJENA MORNARICA NEĆE GUSARITI ALI JE
ODBILA ZABRANITI POJEDINCIMA DA GUSARE. RIMSKI POSLANIK LUCIJE KORUNKANIJE JE
NA POVRATKU BIO UBIJEN, TO JE BIO POVOD PRVOM ILIRSKOM RATU – 230-229 IZMEĐU
TEUTE I RIMLJANA. RAT SE VODIO UZ JUŽNU JADRANSKU OBALU I KOD ISSE. RIMLJANI SU
POBIJEDILI, OSLOBODILI SU APOLONIJU, KORKIRU-KRF, EPIDAMNOS I DRUGE POSJEDE
KOJE SU AGRON I TEUTA OKUPIRALI, ISSA JE OSLOBOĐENA OPSADE. TEUTA JE TRAŽILA
MIR, U UGOVORU SE OBAVEZALA : ISPLATITI KONTRIBUCIJU, DA NEĆE SVOJE BRODOVLJE
SLATI JUŽNIJE OD LISSOSA-LJEŠA, JUŽNIJE SMIJU PLOVITI SAMO PO 2 ILIRSKA LEMBOSA
BEZ ORUŽJA. TEUTA JE ABDICIRALA, RIMLJANI SU PREDALI UPRAVU NAD ZAUZETIM
KRAJEVIMA DEMETRIJU FARSKOM(SKRBNIKU TEUTINA SINA PINESA), GRČKOM DINASTU
KOJI JE ANIJE KAO AGRONOV I TEUTIN POVJERENIK UPRAVLJAO FAROM-HVAROM.
DEMETRIJE FARSKI VJEŠTO JE TAKTIZIRAO S TEUTOM I RIMLJANIMA, ZA NEKOLIKO
GODINA POSTAO JE GOSPODAR VELIKOG DIJELA TEUTINE DRŽAVE. STUPIO JE U SAVEZ S
MAKEDONSKIM KRALJEM ANTIGONOM III DOZONOM I POČEO JE PRKOSITI RIMLJANIMA
ŠALJUĆI BRODOVLJE(50 BRODOVA) NA JUG USPRKOS TEUTINOM I RIMSKOM UGOVORU O
MIRU. TO JE UZROKOVALO DRUGI ILIRSKI RAT 219. RIMLJANI SU POBIJEDILI POD
VODSTVOM LUCIJA EMILIJA, ZAUZELI FAROS (STARIGRAD) A DEMETRIJE FARSKI JE
POBJEGAO U MAKEDONIJU KOD KRALJA FILIPA V. KOJI JE BIO PRIJETNJA RIMLJANIMA JER
JE SAVEZU SA HANIBALOM NAMJERAVAO OSVOJITI BALKAN. SREDNJA DALMACIJA JE BILA
U RIMSKIM RUKAMA. KAKO JE TADA BUKNUO DRUGI PUNSKI RAT RIMLJANI SU DALI
AUTONOMIJU SVIM SVOJIM SAVEZNICIMA U DALMACIJI – NPR. ISEJCIMA NA VISU.(PIŠU:
POLIBIJE, LIVIJE, APIJAN)

DRUGI PUNSKI RAT 218. – 201.

NAKON ZAVRŠETKA PRVOG PUNSKOG RATA KARTAŽANI SU 5 GODINA RATOVALI U AFRICI
S POBUNJENIM PLAĆENICIMA I POKORENIM STAROSJEDIOCIMA(TZV. AFRIČKI RAT) A
POSLIJE SU POČELI OSVAJATI HISPANIJU. OSVOJILI SU VELIKA PODRUČJA NA PIRINEJSKOM
POLUOTOKU I OSNOVALI SU JAKO UPORIŠTE «NOVU KARTAGU». ZA ISTA PODRUČJA BILI
SU ZAINTERESIRANI KELTI, GRČKI NASELJENICI I RIMLJANI. PREMA JEDNOM UGOVORU S
RIMLJANIMA RIJEKA EBRO BILA JE GRANICA KARTAŠKOG PODRUČJA NA SJEVERU. KAD JE
219. HAZDRUBAL UBIJEN OD UROTNIKA ZA ZAPOVJEDNIKA JE IZABRAN HANIBAL(29 G.). ON
JE UBRZO IZAZVAO RAT JER JE OSVOJIO HISPANSKI GRAD SAGUNTUM KOJI JE BIO U
SAVEZU S RIMOM. HANIBAL JE U PROLJEĆE 218. PREŠAO PREKO PIRINEJA, ZATIM I PREKO
ALPA I DOŠAO U SJEVERNU ITALIJU SA VELIKOM VOJSKOM- 50 000 PJEŠAKA, KONJICA I
SLONOVI.( O DRAMATIČNOM PRIJELAZU PIŠU POLIBIJE I LIVIJE) RIMSKI KONZUL PUBLIJE
KORNELIJE SCIPION KRENUO JE BRODOVIMA U MASALIJU S NAMJEROM DA SAČEKA
HANIBALA NA RIJECI RODANU. HANIBAL GA JE NADMUDRIO I PREŠAO JE RONU NA DRUGOM
MJESTU. SCIPION JE OSTAVIO VOJSKU I VRATIO SE U ITALIJU, PREUZEO JE VOJSKU KOJA
SE DO TADA BORILA S GALSKIM PLEMENIMA I DOČEKAO JE HANIBALA. POZVANA JE DA SE
VRAT I VOJSKA KONZULA SEMPRONIJA KOJA JE KRENULA BRODOVIMA NA KARTAGU.
HANIBAL JE DIO VOJSKE KOJU JE IZGUBIO PRELAZEĆI ALPE POPUNIO SA 14
SJEVEROITALSKIM GALIMA. KONZUL SCIPION JE 218. DOČEKAO HANIBALA U DOLINI IZMEĐU
PADA I TICINA. HANIBAL GA JE TEŠKO PORAZIO A DIO GALA IZ RIMSKE VOJSKE PREŠAO JE
HANIBALU. HANIBALOVA VOJSKA PREZIMILA JE U CISALPINSKOJ GALIJI, I POTOM KRENULA
U ETRURIJU. U BITCI KOD TRAZIMENSKOG JEZERA 217. (LAGO TRASIMENO – PERUGIA)
PORAZIO JE RIMSKU VOJSKU I UBIO JE NJENOG ZAPOVJEDNIKA KONZULA FLAMINIJA.
HANIBAL JE IZ ETRURIJE PREKO APENINA PREŠAO U UMBRIJU, PA PREKO PICENUMA
UZDUŽ JADRANSKE OBALE KRENUO U APULIJU I KAMPANIJU. U RIMU JE ZAVLADALA PANIKA
PA JE POSTAVLJEN DIKTATOR FABIJE MAKSIM. FABIJE MAKSIM SE NIJE UPUŠATAO U
SUKOB S HANIBALOM VEĆ GA JE RADIJE SAMO PRATIO KAKO BI GA ISCRPIO( ZATO JE
FABIJE MAKSIM PROZVAN CUNCTATOR-OKLJEVALO). HANIBAL JE OPLJAČKAO KAMPANIJU I
VRATIO SE U APULIJU. FABIJU MAKSIMU JE ISTEKAO DIKTATORSKI MANDAT(6 MJESECI) A
NOVI KONZULI EMILIJE PAUL I TERENCIJE VARON ODLUČILI SU SE ZA SUKOB SA
HANIBALOM. U VELIKOJ BITCI KOD KANE U APULIJI 216. HANIBAL JE TEŠKO PORAZIO
RIMSKU VOJSKU: POGINULO JE 70 000 RIMSKIH VOJNIKA, MEĐU NJIMA KONZUL EMILIJE
PAUL, 80 SENATORA, 2 KVESTORA, 21 VOJNIČKI TRIBUN – IZVOR POLIBIJE I LIVIJE. HANIBAL
SE POSLIJE BITKE USPRKOS NAGOVARANJU NIJE USUDIO NAPASTI RIM.
RIMLJANI SU NAKON TOGA RATOVALI S USPJEHOM U HISPANIJI, NA SICILIJI GDJE SU
NAKON TRI GODINE OPSADE USPJELI 211. OSVOJITI SIRAKUZU(OPSADA SE UBRAJA U
NAJZNAČAJNIJE VOJNE PODUHVATE STAROG VIJEKA – ARHIMEDOVA ZRCALA). NA
ISTOČNOJ OBALI JADRANA NATJERALI SU FILIPA V DA SE POVUČE I DA NE UGROŽAVA
NJIHOVE POSJEDE, KORKIRU, APOLONIJU I EPIDAMNOS. STALAN PRITISAK I
POTPOMAGANJE ETOLSKOG SAVEZA I SVIH GRKA KOJI SU SE BORILI PROTIV FILIPA V
REZULTIRALI SU 205. MIROM U GRADU PHOINIKE KOJIM JE FILIP V PRIZNAO RIMLJANIMA
SVE PRIMORSKE POSJEDE NA BALKANU I KORKIRU.
211. RIMLJANI SU U KAMPANIJI ZAUZELI KAPU I STEKLI VELIKE AGRARNE POSJEDE I TAKO
SU JAKO POVEĆALI AGER PIBLICUS.

HANIBAL JE 211. DOŠAO DO RIMA I ULOGORIO SE NA UDALJENOSTI OD 3000 KORAKA ALI SE

KASNIJE POVUKAO.

U HISPANIJI JE KONZUL PUBLIJE KORNELIJE SCIPION 209. ZAUZEO GLAVNU KARTAŠKU

BAZU NOVU KARTAGU I DOČEPAO SE VELIKOG PLJENA U ZLATU, SREBRU I BAKRU. DO 206.
KARTAŽANI SU POTISNUTI SA GOTOVO SVIH HISPANSKIH POSJEDA.

KONZUL PUBLIJE KORNELIJE SCIPION NAGOVORIO JE SENAT I NAROD DA SE KRENE

NAVOJNIČKI POHOD U AFRIKU. KAD MU JE ISTEKAO KONZULSKI MANDAT SCIPON JE
PRISTAO S BRODOVLJEM I VOJSKOM KOD UTIKE I POČEO JE OPSJEDATI. KARTAŽANI SU
MORALI POZVATI U POMOĆ HANIBALA KOJI SE VRATIO IZ ITALIJE. U ODLUČNOJ BITCI
IZMEĐU HANIBALA I SCIPIONA 202. KOD ZAME (BLIZU KARTAGE) RIMLJANI SU PRVI PUTA
PORAZILI HANIBALA. SCIPION DOBIVA NADIMAK – SCIPION AFRIČKI. KARTAŽANI SU
KAPITULIRALI I TRAŽILI MIR. UVJETI MIRA: KARTAŽANI MORAJU NAPUSTITI SVE POSJEDE
STEČENE U RATU, MORAJU U 50 GODINA ISPLATITI RIMLJANIMA 10 000 TALENATA, MORAJU
PREDATI SVE RATNE BRODOVE OSIM 10 TRIREMA, PREDATI SVE SLONOVE I NESMIU
NABAVLJATI NOVE, MORAJU VRATITI SVE ZAROBLJENIKE I UZDRŽAVATI RIMSKU VOJSKU
DOK JE U AFRICI, NESMIJU RATOVATI BEZ ODOBRENJA RIMA.

IZMEĐU DRUGOG I TREĆEG PUNSKOG RATA

DRUGI MAKEDONSKI RAT 200. – 196.
205. MIROM U GRADU FOINIKE ZAVRŠIO JE PRVI MAKEDONSKI RAT. NA HELENISTIČKOM
ISTOKU SAVEZNICI; FILIP V I ANTIOH III VELIKI SIRSKI UGROŽAVAJU INTERESE GRKA I NEKIH
MANJIH HELENISTIČKIH DRŽAVA. UGROŽENI PERGAM, RODOS, EGIPAT I ATENJANI SA
ETOLSKIM I AHAJSKIM SAVEZOM SKLOPILI SU SAVEZ S RIMLJANIMA. NA NJIHOV POTICAJ
200. RIMLJANI SU POČELI POHOD NA MAKEDONIJU – DRUGI MAKEDONSKI RAT. KONZUL
FLAMININ JE 197 IZVOJEVAO ODLUČUJUĆU POBJEDU NAD FILIPOVOM VOJSKOM KOD
KINOSKEFALA U TESALIJI. MIR JE ZAKLJUČEN 196., FILIP V SE MORAO ODREĆI VLASTI NAD
GRCIMA, PLATITI 10 000 TALENATA, PREDATI BRODOVE. NA ISTAMSKIM IGRAMA 196
FLAMININ JE SVEČANO PROGLASIO SLOBODU GRKA. 15
SIRSKI RAT 192. – 188.
ANTIOH III VELIKI, KRALJ SIRIJE I OBNOVITELJ VELIKOG SELEUKIDSKOG CARSTVA UGROZIO
JE INTERESE RIMSKIH SAVEZNIKA; EGIPTA, KRALJEVINE PREGAMA, GRADA RODOSA I
PRUŽIO JE UTOČIŠTE HANIBALU 195.
RIMLJANI SU GA PORAZILI : 192. U BITCI KOD TERMOPILA, ANTIOH SE POVLAČI U M. AZIJU
189. U BITCI KOD MAGNEZIJE NA MEANDRU
MIR JE SKLOPLJEN U APAMEJI – ANTIOH JE MORAO NAPUSTITI SVE POSJEDE U MALOJ AZIJI
DO RIJEKE HALISA, PREDATI SVE BRODOVE I SLONOVE, PLATITI 15 000 TALENATA U ZLATU.
HANIBAL SE OTROVAO I UMRO 183.

TREĆI MAKEDONSKI RAT 171. – 168.

FILIPA V NAKON SMRTI NASLJEDIO JE SIN PERZEJ. PERZEJ JE SA ILIRSKIM KRALJEM
GENCIJEM ORGANIZIRAO VOJNU PROTURIMSKU KOALICIJU SA GRCIMA KOJI SU BILI
RAZOČARANI RIMSKIM OSLOBODIOCIMA. SAVEZNIK RIMLJANA BIO JE PERGAMSKI KRALJ
EUMEN NA ČIJI POTICAJ JE POČEO TREČI MAKEDONSKI RAT 171. – 168.
U ODLUČNOJ BITCI KOD PIDNE U SOLUNSKOM ZALJEVU KONZUL EMILIJE PAUL PORAZIO JE
PERZEJA. PRETOR LUCIJE ANICIJ PORAZIO JE KOD SKADARSKOG JEZERA ILIRSKOG
KRALJA GENCIJA I TIME SU RIMLJANI UNIŠTILI MAKEDONCE, ODNOSNO HELENISTIČKO
KRALJEVSTVO ANTIGONIDA. RIMLJANI SU OSNOVALI 4 POSEBNE MAKEDONSKE REGIJE,
MAKEDONCIMA SU OSTAVILI SLOBODU I AUTONOMIJU A MORALI SU PLAĆATI POREZ. TAKO
SU RIMLJANI SEBI MAKEDONIJU ORGANIZIRALI KAO BAZU ZA NOVA OSVAJANJA NA ISTOKU.

POSTUPAK PREMA ILIRIMA – ZEMLJU GENCIJA PODIJELILI SU U 3 SAMOSTALNA PODRUČJA.

ILIRI KOJI SU BILI SAVEZNICI: ISEJCI, TAULANTI I PIRUSTI BILI SU OSLOBOĐENI PLAČANJA
POREZA A OSTALI SU PLAČALI 1/3 POREZA KOJI SU DAVALI GENCIJU. TA RIMSKA UREDBA
JE MOŽDA I DEKRET O OSNIVANJU RIMSKE PROVINCIJE ILIRIK ?

POSTUPAK PREMA GRCIMA – ATENJANIMA SU PRIZNALI SAMOSTALNOST A NEKIM

ČLANOVIMA AHAJSKOG SAVEZA SU NAMETNULI POREZ

PROVINCIJA MAKEDONIJA
NAVODNI PERZEJEVSIN JE DIGAO USTANAK U MAKEDONIJI PROTIV RIMLJANA. IMAO JE
PRISTAŠE I KOD GRKA, STUPIO JE U KONTAKT S KARTAŽANIMA I U PRVIM BORBAMA
PORAZIO JE RIMSKU VOJSKU. U BITCI KOD PIDNE 148. PORAŽEN JE I ZAROBLJEN OD
PRETORA CECILIJA METELA. TADA SU RIMLJANI PROGLASILI PROVINCIJU MAKEDONIJU A
SJEDIŠTE RIMSKOG NAMJESNIKA – PROKONZULA POSTALA JE THESSALONIKI

SJEVERNA ITALIJA, ILIRIK, HISPANIJA

U 2 ST. I ZA VRIJEME MAKEDONSKIH RATOVA RIMLJANI SU RATOVALI NA RAZNIM
STRANAMA. U CISPADANSKOJ GALIJI GALSKA PLEMENA I LIGURI STALNO SU SE BORILI S
RIMSKIM NASELJENICIMA. LIGURI SU SE POSEBNO ODLUČNO BORILI U SJEVERNOJ
ETRURIJI. UZ VELIKE BORBE I ŽRTVE RIMLJANI SU IH SAVLADALI.
OKO 156. RIMLJANI SU NA TRAŽENJE ISEJACA I DAORSA IZVRŠILI POD VODSTVOM
KONZULA K. MARIJA FIGULA POHOD NA DELMATE. POBJEĐIVALI SU IH ALI SU I DUGO
OPSJEDALI GRAD DELMINIJ(DELMINIUM) KOJI SU TEK 155. PORUŠILI A STANOVNIKE
PRODALI U ROPSTVO.

HISPANIJA – HISPANIJU SU RIMLJANI DOBILI MIROVNIM UGOVOROM NAKON DRUGOG

PUNSKOG RATA. OSNIVALI SU GRADOVE-KOLONIJE ALI SE I STALNO BORILI SA
STAROSJEDIOCIMA. S LUZITANCIMA (PORTUGAL) I IBERIMA SU VODILI TEŽAK I DUG RAT
DOK IH NISU POBIJEDILI.

TREĆI PUNSKI RAT 149. – 146. (KARTAGU TREBA RAZORITI – KATON U SENATU)
50 GODINA JE BILO PROTEKLO OD DRUGOG PUNSKOG RATA. KARTAGA SE OPRAVILA,
PROTIVNO UGOVORU O MIRU SAGRADILA JE BRODOVLJE I ZARATILA JE S RIMSKIM
SAVEZNIKOM NUMIDSKIM KRALJEM MASSINISOM. SENAT JE 149. KARTAŽANIMA OBJAVIO
RAT I POSLAO BRODOVIMA VOJSKU U AFRIKU. UTIKA I NEKI FENIČKI GRADOVI SU SE 16
PREDALI . KARTAŽANI SU SE HTJELI NAGODITI SA RIMLJANIMA ALI KAD SU ONI TRAŽILI DA
NAPUSTE SVOJ GRAD I DA SE ODSELE DALEKO OD MORA ODLUČILI SU BRANITI SVOJ GRAD
POLIBIJE JE BIO OČEVIDAC HRABRE BORBE KARTAŽANA ALI OD NJRGOVIH ZAPISA NIJE
NIŠTA SAČUVANO, IZVORI SU APIJAN, DIODOR I KATON. JUNAK RATA JE BIO SCIPION
AFRIČKI MLAĐI – POSINAK SCIPIONA AFRIČKOG. KARTAGA JE RAZORENA, OPLJAČKANA I
SPALJENA, ZEMLJIŠTE JE PROKLETO I UZORANO A STANOVNIŠTVO PRODANO. NA ŠIREM
PODRUČJU KARTAGE OSNOVANA JE RIMSKA PROVINCIJA AFRIKA. NEKOLIKO GRADOVA NA
AFRIČKOJ OBALI DOBILO JE STATUS SLOBODNOG GRADA- CIVITATES LIBERAE : UTIKA,
LEPTIS MAGNA, TEUDALIS.

OSVAJANJE BALKANSKE GRČKE

BITKA KOD LEUKOPETRE(KOD KORINTA) 146. RIMLJANI SU PORAZILI VOJSKU AHAJSKOG
SAVEZA I RAZORILI KORINT. KASNIJE JE KORINT PONOVO SGRAĐEN KAO RIMSKI GRADA
COLONIA CIVIUM ROMANORUM A NJEGOVO AGRARNO PODRUČJE BILO JE PRVI RIMSKI
AGER PUBLICUS U AHAJI. POŠTEĐENI SU GRADOVI KOJI NISU SUDJELOVALI U RATU.
BALKANSKA GRČKA JE POTPADALA POD KOMPETENCIJU PROKONZULA PROVINCIJE
MAKEDONIJE. POSEBNOG NAMJESNIKA DOBILA JE 27. KAO PROVINCIJA AHAJA.

RIMSKA REPUBLIKA SREDINOM II ST. B.C.

NA OSVOJENOM IZVAN ITALSKOM PODRUČJU RIMLJANI SU OSNOVALI 6 PROVINCIJA. U
POKORENIM GRADOVIMA KOJI NISU PRETVORENI U PROVINCIJE UVODILI SU
PROTEKTORAT POD IMENOM SAVEZNIŠTVA.
PROVINCIJA- ISPRVA NAZIV ZA VOJNIČKI ILI ADMINISTRATIVNI MANDAT POVJEREN
KONZULU ILI PRETORU. OD PUNSKIH RATOVA TO JE NAZIV ZA IZVANITALSKU POKORENU
ZEMLJU KOJOJ JE DAT POSEBAN USTAV – LEX VINCIAE KOJOM JE UPRAVLJAO RIMSKI
NAMJESNIK.
PRVE PROVINCIJE: 1.SICILIJA, 2.SARDINIJA I KORZIKA, 3.HISPANIJA CITERIOR, 4.HISPANIJA
ULTERIOR, 5.AFRIKA I 6.MAKEDONIJA
PROVINCIJSKO STANOVNIŠTVO DOBIVALO JE NOVI STATUS, TERITORIJ PROVINCIJE JE
POSJED – DOMINIUM RIMSKOG NARODA. DIO PROVINCIJSKOG TERITORIJA KOJI JE
PRIPADAO POKORENIM KRALJEVIMA(PERGAM) ILI DRŽAVI (KARTAGA) PRETVOREN JE U
AGER PUBLICUS I DAN JE POJEDINCIMA ILI GRUPAMA GRAĐANA NA ISKORIŠTAVANJE
(PLAĆAJU POREZ PREMA CENZUSU), PREOSTALA ZEMLJA PROVINCIJE, VLASNIŠTVO RIMA
DANA JE NA KORIŠTENJE POKORENOM STANOVNIŠTVU POD UVIJETOM DA PLAĆA POREZ.
U NEKIM PROVINCIJAMA PLAĆAO SE TRIBUTUM – DIO PRIHODA U NATURI, U NEKIMA
STIPENDIUM – FIKSIRANA SUMA NOVCA ILI PROTUVRIJEDNOST U PROIZVODIMA.
STIPENDIUM JE OPČENITO NAZIV ZA PROVINCIJSKI POREZ.

STATUS PROVINCIJSKIH GRADOVA:

CIVITAS FOEDERATA – ISTA PRAVA KAO I SAVEZNIČKI GRADOVI U ITALIJI, FOEDUS=SAVEZ
CIVITAS LIBERA – AUTONOMNI GRADOVI
CIVITAS LIBERA ET IMMUNIS – AUTONOMIJA I OSLOBOĐENJE OD STIPENDIJA - POREZA
CIVITATES ILI OPIDIA – SREDIŠTA LOKALNOG STANOVNIŠTVA, VOJNA I POLITIČKA, NEKA
KASNIJE POSTAJU RIMSKI GRADOVI U STATUSU MUNICIPIJA ILI KOLONIJA.

PRIVREDA- RIMSKOJ EKONOMIJI OSNOVA JE POLJOPRIVREDA- AGER PUBLICUS JE HRANIO

RIMLJANE. POBJEĐENIMA SE ODUZIMA ZEMLJIŠTE KOJE POSTAJE NOVA DRŽAVNA ZEMLJA
– AGER PUBLICUS, OD TOG ZEMLJIŠTA SE GRAĐANIMA DIJELILA PO JEDNA PARCELA.
PRIVATNO ZEMLJIŠTE – AGER PRIVATUS S VILOM, KATON GA OPISUJE KAO POSJED OD 60
HEKTARA, VILA S VRTOM, VINOGRAD, MASLINIK, NJIVA ZA ŽITO, PAŠNJAK I ROBOVSKA
RADNA SNAGA . VILLA RUSTICA. NASTAJU PROBLEMI- BRAĆA GRAKHO SU RIJEŠILI
PROBLEM UZURPIRANOG FONDA AGER PUBLICUS. U PRVOM ST. VOJSKOVOĐE SU DIJELILE
SVOJIM VETERANIMA ZEMLJE KOJE SU ODUZETE VELEPOSJEDNICIMA-LATIFUNDISTMA.
OSIM POLJOPRIVREDE RIMLJANI SU RAZVILI OBRT I TRGOVINU, DOBRO SU EKSPLOATIRALI
PRIRODNA BOGATSTVA OSVOJENIH ZEMALJA.
NOVAC – DO 5. ST TRGOVALO SE TRAMPOM, PRVI ROBNI EKVIVALENT JE STOKA – PECUS
(PECUNIA = NOVAC). KASNIJE TO POSTAJE BAKAR, LJEVANE INGOTE BAKRA SA ŽIGOM 17
PRVI RIMSKI NOVAC JE AS LIBRATUM, TEŽINE JEDNE LIBRE BAKRA – 327 GRAMA, U
UPOTREBI JE OD 5 ST. NA JEDNOJ STRANI JE GLAVA JANUSA A NA DRUGOJ LAĐA.
SREDINOM 3. ST POČEO SE KOVATI SREBRNI NOVAC
DENARIUS VRIJEDNOSTI 10 ASA,
QUINARIUS 5 ASA,
SESTERTIUS 2,5 ASA
SVA TRI SREBRNA NOVCA – NUMMI (GRČKI-NOMISMA OD SICILSKIH GRKA) IMAJU NA
JEDNOJ STRANI GLAVU BOŽICE ROME S KACIGOM A NA DRUOJ DIOSKURE NA KONJU.
PREVLADALI SU SESTERCIJI, PA SE I VELIKE SUME IZRAŽAVAJU U SESTERCIJIMA. ZLATO SE
U FORMI INGOTA ČUVALO U DRŽAVNOJ BLAGAJNI

DRUŠTVENE PRILIKE
KRAJEM 4. ST. DONESEN JE OVINIJEV ZAKON – LEX OVINIA PO KOJEMU SE SENAT
POPUNJAVA BIVŠIM KONZULIMA I DRUGIM VIŠIM MAGISTRATIMA NAKON ISTEKA NJIHOVOG
MANDATA NEOVISNO JESU LI PATRICIJSKOG ILI PLEBEJSKOG RODA. CENZORI SU PO TOM
ZAKON SASTAVLJALI SENATORSKE LISTE. STVORENA JE NOVA VLADAJUĆA KLASA;
PATRICIJSKO-PLEBEJSKA ARISTOKRACIJA – NOBILITAS. NOBILES SU DOBILI PRIVILEGIJ NA
MAGISTRATURE I NA MJESTA U SENATU, NOBILITET JE BIO NASLJEDAN. KASNIJE JE
ZAKONOM ODREĐENO DA SE U JEDNOJ GODINI NE SMIJU VRŠITI DVIJE MAGISTRATSKE
FUNKCIJE, UTVRĐENA JE POSTUPAK U NAPREDOVANJU: PRVO IDE KVESTURA PA
PRETURA, ZATIM KONZULAT PA CENZURA POD UVJETOM DA NAPREDOVANJE U KARIJERI –
CURSUS HONORUM BUDE U SKLADU S ŽIVOTNOM DOBU; KVESTOR 29 G., PRETOR 40 G. A
KONZUL 43 G.

TRIBUTSKE KOMICIJE BIRALE SU NIŽE MAGISTRATE – KVESTORE, EDILE I VOJNIČKE

TRIBUNE
CENTURIJATSKE KOMICIJE SU BIRALE VIŠE MAGISTRATE – KONZULE, PRETORE I CENZORE

ROBOVLASNIŠTVO
ROBOVI – SERVI
ETRUŠČANI I GRCI SU POZNATI ROBOVLASNICI, UTJECALI SU NA RIMLJANE.
U RIMU ROBOVI SU PRISUTNI OD POČETKA REPUBLIKE. KAKO SE RAZVIJALA DRŽAVA TAKO
SE RAZVIJALO I ROBOVLASNIŠTVO, ODNOS DOMINUS- SERVUS.
FAMILIJA JE ČEST NAZIV ZA KOLEKTIV ROBOVA U VLASNIŠTVU GOSPODARA KUĆE – PATER
FAMILIASA, ON JE VLASNIK I DJECE ROBOVA KOJA SU SE RODILA U NJEGOVOJ KUĆI.
ROBOVI SU VEĆINOM BILI RATNI ZAROBLJENICI, ALI I RIMLJANI SU PRODAVANI U ROPSTVO
ZBOG DUGOVA . ROBOVI SU VOJNICI, U DOBA PUNSKIH RATOVA OSNOVANE SU 2 LEGIJE
OD ROBOVA ( 2 X 8000 ) KOJE JE DRŽAVA KUPILA OD PRIVATNIH VLASNIKA. DO KRAJA 2. ST
ROBOVLASNIŠTVO SE JAKO RAZVILO, U RIMSKIM BOGATAŠKIM KUĆAMA ROBOVI KOJI SU
INTELEKTUALCI ILI STRUČNJACI NABAVLJAJU SE KAO SKUPA ROBA..

SERVI PUBLICI – DRŽAVNI ROBOVI, RADE U RUDNICIMA, PROIZVODE ORUŽJE, VESLAJU NA

RATNIM BRODOVIMA , ERGASTULUM – ZATVOR ROBOVA.

PRVI USTANAK ROBOVA NA SICILIJI 138. – 132.

USTANAK JE POČEO ROB EUN (I KLEUN), PORIJEKLOM SIRAC, SKUPIO JE SEOSKE ROBOVE,
OSLOBODIO ROBOVE I FORMIRAO VOJSKU OD 70 000 ROBOVA KOJI SU NAPADALI VOJSKU.
KONZUL PUBLIJE RUPILIJE JE 132. SAVLADAO POBUNU ROBOVA ŠTO JE OPISAO DIODOR

DRUGI USTANAK ROBOVA NA SICILIJI 104. – 101.

SENAT JE DONIO ODLUKU DA RIMSKI SAVEZNICI NE SNIJU BITI ROBOVI. NAMJESNIK U
SICILIJI LICINIJ NERVA PROVEO JE ISTRAGU I OSLOBODIO JE 800 ROBOVA. SVI ROBOVI NA
SICILIJI SU SE PONADALI OSLOBAĐANJU, NO UTJECAJNI ROBOVLASNICI SU
PROSVJEDOVALI KOD NAMJESNIKA I ON JE OBUSTAVIO OSLOBAĐANJE ROBOVA. ROBOVI
SU SE POBUNILI. SIRAKUŠKI ROBOVI SU NA PRIJEVARU SAVLADANI JER JE JEDAN ROB
POTPLAĆEN. DRUGA GRUPA ROBOVA JE USPJELA ZAUZETI GRAD ENE, ZA VOĐU SU
IZABRALI SALVIJA - TRIFON, ROBA IZ SIRIJE. TREĆA GRUPA ROBOVA POD VODSTVOM 18
ATENEJA BILA JE DOBRO ORGANIZIRANA. SVE GRUPE SU SE UDRUŽILE I IMALE SU
USPJEHA U SUKOBU S RIMLJANIMA. POBUNA JE ZAVŠENA KAD JE 101. KONZUL MANIJE
AKVILIJE DOŠAO S VELIKOM VOJSKOM I UNIŠTIO ROBOVSKU VOJSKU, ATENEJ JE POGINUO
U SUKOBU.

REFORME BRAĆE GRAKHA - PRVA TIBERIJEVA 134. – 133., DRUGA GAJEVA 123. – 122.
TIBERIJE I GAJ GRAKHO BILI SU IZ UGLEDNOG PLEBEJSKOG RODA SEMPRONIJA, NJIHOV
OTAC BIO JE KONZUL, CENZOR, VOJSKOVOĐA U HISPANIJI I UTJECAJAN POLITIČAR U RIMU.
NJIHOVA MAJKA JE BILA KĆI SCIPIONA AFRIČKOG STARIJEG.
STANJE: PLUTARH PIŠE DA SU RIMLJANI ZEMLJU ODUZETU U RATU DIJELOM PRODAVALI,
DIJELOM PROGLAŠAVALI ZA DRŽAVNO- AGER PUBLICUS I DAVALI GA UZ MALU ZAKUPNINU
NA OBRADU SIROMAŠNIM GRAĐANIMA. BOGATAŠI SU POČELI PLAĆATI VEĆU ZAKUPNINU I
TAKO SU TJERALI SLOBODNE SIROMAŠNE GRAĐANE SA ZEMLJE. DA SE TO SPRIJEČI
DONESEN JE ZAKON DA NITKO NESMIJE POSJEDOVATI VIŠE OD 500 JUGERA ZEMLJE, NI TAJ
ZAKON NIJE PROVEDEN JER SU BOGATI NA TUĐE IME UZIMALI ZEMLJU U ZAKUP, ZA NJIH
SU RADILI ROBOVI. TAKO SU BOGATI ZEMLJOPOSJEDNICI ISTJERALI SLOBODNE GRAĐANE
SA ZEMLJE I OSIROMAŠILI IH.
TIBERIJE SEMPRONIJE GRAKH JE POSTAO NARODNI TRIBUN 134. , U SVOJIM GOVORIMA
UPOZORAVAO JE NA TEŠKO STANJE SIROMAŠNIH GRAĐANA, NA OPASNOST KOJU NOSI
VELIK BROJ ROBOVA(POBUNE U SICILIJI): «LAŽU VOJSKOVOĐE KADA PRI BOJEVIMA POTIČU
VOJNIKE NEKA SE S NEPRIJATELJIMA BORE ZA GROBOVE I SVETINJE, KOLIKO JE RIMLJANA
BEZ KOJI NEMAJU NI OČINSKOG ŽRTVENIKA NI GROBA PREDAKA, A BORE SE I GINU ZA
RASKOŠ I BOGATSTVO DRUGIH».
TIBERIJE JE STAVIO NA DNEVNI RED STARI ZAKON DA NITKO NE SMIJE IZ FONDA AGER
PUBLICUS IMATI VIŠE OD 500 JUGERA ZEMLJE A ZA DVA SINA JOŠ 250 JUGERA, MAKSIMUM
PO OBITELJI NE SMIJE PRELZITI 1000 JUGERA.

DA SE ONIMA KOJI POSJEDUJU VIŠE DRŽAVNE ZEMLJE OD 1000 JUGERA ODUZME VIŠAK UZ
NADOKNADU NJIHOVE INVESTICIJE.

DA SE OD ODUZETOG VIŠKA KAO NASLJEDNA I NEOTUĐIVA KONCESIJA PODJELI RIMSKIM

BEZEMLJAŠIMA ALI I STANOVNICIMA SAVEZNIČKIH KRAJEVA U ITALIJI- ITALICIMA PO 30
JUGERA UZ GODIŠNJU RENTU RIMU.

DA KOMISIJA OD TRI ČLANA – TRIUMVIRI AGRIS IUDICANDIS, KOJU SVAKE GODINE MIJENJA
TRIBUTSKA KOMICIJA PROVODI TE UREDBE. PRVA KOMISIJA: BRAĆA GRAKHO I APIJE
KLAUDIJE

DA SE BEZEMLJAŠIMA ZA KOJE NEMA ZEMLJE NA DODJELU ISPLATI NOVAC IZ IMOVINE

KOJU JE PERGAMSKI KRALJ ATAL OSTAVIO RIMSKOM NARODU.

ZAKON JE USVOJEN NA TRIBUTSKOJ SKUPŠTINI UZ VELIKO OPIRANJE VELEPOSJEDNIKA.

SENATORI SU USPJELI PRIDOBITI DRUGOG NARODNOG TRIBUNA MARKA OKTAVIJA KOJI JE
ULOŽIO VETO. TIBERIJE JE SMIJENIO MARKA OKTAVIJA S POLOŽAJA NARODNOG TRIBUNA A
SAM SE PROTIVNO PRAKSI JOŠ JEDNOM KANDIDIRAO 133. ZA NASTAVAK MANDATA
NARODNOG TRIBUNA. BIO BI IZABRAN ALI JE UBIJEN I BAČEN U TIBER SA SKUPINOM
SVOJIH PRISTAŠA.

GAJ GRAKHO BIO JE KVESTOR NA SICILIJI I VRLO POPULARAN, 123. I 122. IZABRAN JE ZA
NARODNOG TRIBUNA. PREDLOŽIO JE PUNO ZAKONA I UREDBI KOJE SU USVOJENE:
OBNOVIO JE TIBERIJEV LEX AGRARIA I TRIJUMVIRSKU SLUŽBU AGRIS IUDICANDUS
DONIO JE ZAKON O ŽITU – LEX FRUMENTARIA, SNIZIO JE GRAĐANIMA RIMA CIJENU ŽITA
ZAKON O OSNIVANJU NASEOBINA – LEX DE COLLONIS DEDUCENDIS, 6000 KOLONISTA
DOBILO JE ZEMLJU NA TLU PORUŠENE KARTAGE I OSNOVAN JE GRAD JUNONIJA
ZAKON PO KOJEMU SU VITEZOVI- EQUITES POSTALI NADLEŽNI DA SUDE O
ZLOUOTREBAMA RIMSKIH FUNKCIONERA U PROVINCIJAMA( RANIJE JE BIO SENAT)
ZAKON O PROVINCIJI AZIJI – LEX DE PROVINCIA ASIA 19
ZAKON O TRAJANJU VOJNE SLUŽBE - LEX MILITARIS
NIJE USVOJEN PRIJEDLOG DA SE SVIM LATINIMA DADE PUNO RIMSKO GRAĐ. PRAVO
GAJ JE POSTEPENO ODUZIMAO SENATU A DAVAO TRIBUTSKOJ SKUPŠTINI NADLEŽNOST U
NAJVAŽNIJIM DRŽAVNIM POSLOVIMA – O DRŽAVNIM FINANCIJAMA, O KOLONIZACIJI, O
UPRAVLJANJU PROVINCIJAMA, O SUDSTVU. NA ŠTETU SENATA DAVAO JE USTUPKE
VITEZOVIMA. SENAT I NOBILIES SU LUKAVOM TAKTIKOM SRUŠILI GAJA GRAKHA,
PREDLAGALI SU VEĆE USTUPKE ZA NAROD: OSNIVANJE VIŠE NASEOBINA, DAVANJE
ZEMLJE I ŽITA UZ POVOLJNIJE UVJETE. KADA JE GAJ BIO U AFRICI AGITIRALI SU PROTIV
NJEGA PA NAKON POVRATKA NIJE TREĆI PUTA IZABRAN ZA NARODNOG TRIBUNA.
121. IZBIO JE ORUŽANI SUKOB PA JE SENAT OVLASTIO KONZULA OPIMIJA DA INTERVENIRA.
UBIJENO JE 3000 GAJEVIH PRISTAŠA, GAJ JE NAREDIO SVOM ROBU DA GA UBIJE. PLUTARH
– BIOGRAFIJA GAJA GRAKHA.
SENAT JE POSTEPENU UKIDAO GAJEVE ZAKONE. 111. UKINUT JE ZAKON O AGRARU – LEX
THORIA, NEKI ZAKON SU OPSTALI.

RIMSKE VOJNE AKCIJE OD 133. DO 100. B.C

PROVINCIJA AZIJA- ATAL, PERGAMSKI KRALJ OPORUKOM JE OSTAVIO SVOJE

KRALJEVSTVO RIMSKOM NARODU. TO JE ZAPRAVO BILA PREDAJA KOJA JE OSIGURALA
POVOLJAN STATUS PERGAMA POD RIMSKOM OKUPACIJOM JER SU RIMLJANI OKO
PERGAMA IMALI SVOJE LEGIJE I BILI STVARNI GOSPODARI. ARISTONIK, ATALOV POLUBRAT
JE DIGAO USTANAK I OSPORAVAO NASLJEĐIVANJE. U USTANKU SU SUDJELOVALI GRAĐANI
HELIOPOLISA – OSLOBOĐENI ROBOVI. RAT JE TRAJAO OD 132. DO 129. , U BITCI KOD
STRATONIKEJE 129. ARISTONIK JE ZAROBLJEN I UBIJEN, OD PERGAMSKE KRALJEVINE
OSNOVANA JE PROVINCIJA ASIA, A U RIM JE PRENESENO ATALOVO BLAGO.

RATOVI U HISPANIJI I GALIJI

OKO 120. RIMLJANI SU SAVLADALI GRUPU GALSKIH PLEMENA U SREDOZEMNOM GALSKOM

PRIMORJU OD PODNOŽJA ALPA DO PIRINEJA. NA TOM PROSTORU OSNOVALI SU
PROVINCIJU GALLIA TRANSALPINA ILI GALLIA NARBONENSIS PO IMENU GLAVNOG GRADA
NARBO.

ILIRIK
POBJEDAMA U PRVOM (229-228) I DRUGOM (219) ILIRSKOM RATU RIMLJANI SU OSNOVALI
SVOJA UPORIŠTA NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA. NOVA PODRUČJA STEKLI SU POBJEDOM
NAD GENCIJEM, PRETOR LUCIJE ANICIJ PORAZIO JE KOD SKADARSKOG JEZERA ILIRSKOG
KRALJA GENCIJA SAVEZNIKA PERZEJA – SINA FILIPA V MAKEDONSKOG.
OKO 156. RIMLJANI SU NA TRAŽENJE ISEJACA I DAORSA IZVRŠILI POD VODSTVOM KONZULA
K. MARIJA FIGULA POHOD NA DELMATE. POBJEĐIVALI SU IH ALI SU I DUGO OPSJEDALI
GRAD DELMINIJ(DELMINIUM) KOJI SU TEK 155. PORUŠILI A STANOVNIKE PRODALI U
ROPSTVO.
135. NAPALI SU S MORA ARDIJEJE I PLEREJE KOJI SU ŽIVJELI OKO UŠĆA NERTVE I PRISILILI
IH DA SE PRESELE U UNUTRAŠNJOST DALJE OD MORA DA NE UGROŽAVAJU NJIHOVE
SAVEZNIKE. RIMSKA BAZA ZA KOPNENE INVAZIJE BILA JE KOLONIJA AKVILEJA (OSNOVANA
183.). PREKO TERITORIJA SAVEZNIKA VENETA OSVAJALI SU ISTRU, TREĆI RIMSKI RAT SA
HISTRIMA ZAVRŠIO JE 178.PADOM NEZAKCIJA U RIMSKE RUKE . RIMLJANI SU
ZAGOSPODARILI DO RIJEKE RAŠE – ARSA. UZ JADRAN DO RIJEKE KRKE – TITUS FLUMEN
ŽIVJELI SU LIBURNI, U ZALEĐU JAPODI(LIKA) A NA SJEVERU NORCI. U NORIK SU RIMLJANI
UPADALI IZ SJEVERNE ITALIJE - CISALPINSKE GALIJE. KONZUL CECILIJ METEL IZ ŽELJE ZA
TRIJUMFOM JE IŠAO U POHOD NA DELMATE NO ONI SU GA PRIJATELJSKI PRIMILI, PREZIMIO
JE KOD NJIH U SALONI.

MARIJE – PLEBEJAC I PRETOR U HISPANIJI 115., KONZUL 107, (ŽENA MU JE BILA IZ GENSA
JULIJEVACA) NAPRAVIO JE VELIKU VOJNU I POLITIČKU KARIJERU. BIO JE ZAPOVJEDNIK
VOJSKE U JUGURTINSKOM RATU, POBIJEDIO JE I TRIJUMFALNO SE VRATIO U RIM SA
ZAROBLJENIM JUGURTOM. 20
MARIJE JE SPASIO RIM OD NAJEZDE GERMANSKIH PLEMENA, CIMBRA I TEUTONA KOJI SU
PORAZILI RIMLJANE I TAURISKE 113. G. KOD NOREJE U ŠTAJERSKOJ. GERMANI SU
NASTAVLJLI PRODIRATI , JEDNI U CISALPINSKU I TRANSALPSKU GALIJU, A DRUGI NA
BALKAN. CIMBRI SU U TRANSALPINSKOJ GALIJU 105. G. KOD ARAUSIONA PORAZILI
RIMLJANE. JEDNA GRUPA CIMBRA KRENULA JE U HISPANIJU A DRUGA U ITALIJU. MARIJE JE
102. G PORAZIO TEUTONE A 101. G. CIMBRE KOD GRADA VERCELLAE(U DOLINI PADA KOD
VERONE) I TAKO SPASIO RIM. ZBOG SVOJIH USPJEHA 6 PUTA JE BIRAN ZA KONZULA,
NJEGOV ŠESTI KONZULAT U KOJEM SU GA PODRŽAVALI POPULARI A OSPORAVALI
OPTIMATI OBILJEŽILE SU ŽESTOKE POLITIČKE BORBE IZMEĐU TE DVIJE STRANKE. KONZUL
MARIJE I NARODNI TRIBUN SATURNIN SU BILI VOĐE POPULARA, NASLJEDNICI POLITIKE
GAJA GRAKHA. DOŠLO JE DO SUKOBA U KOJEM SU OPTIMATI UBILI SATURNINA, MARIJE SE
NAKON ĐESTOG KONZULATA POVUKAO. MARIJE JE BIO ZNAČAJAN ZBOG REFORME
VOJSKE. U DOBA RATA S JUGURTOM, U VOJSKU JE PRIMIO SVE GRAĐANE BEZ OBZIRA NA
CENZUS I OPREMIO IH TEŠKIM ORUŽJEM. TAKTIČKA JEDINICA POSTALA JE KOHORTA
(RANIJE JE BILA MANIPULA), RIMSKA LEGIJA TADA JE IMALA 6000 VOJNIKA PODIJELJENIH U
DEST KOHORTI, KOHORTA (600) SE SASTOJALA OD 3 MANIPULA (200) A MANIPUL OD DVIJE
CENTURIJE (100). PRIMANJE U VOJSKU SIROMAŠNIH IMALO JE DALEKOSEŽNE POSLJEDICE,
U VOJSKU RADO IDU BEZEMLJAŠI I SIROMAŠNI KOJI SU TAKO RJEŠAVALI EKONOMSKO
PITANJE. VOJSKOVOĐE SU IM OBEĆAVALE DIO RATNOG PLJENA I ZEMLJU. TI VOJNICI SU U
1 ST. OSLONAC ZA IZVOĐENJE DRŽAVNOG UDARA. TO JE UZROKOVALO GRAĐANSKE
RATOVE, PAD REPUBLIKE I UVOĐENJE CARSTVA – VOJNE DIKTATURE. TAJ PUT JE OTVORIO
MARIJE SVOJOM VOJNOM REFORMOM.

POČETAK PRVOG STOLJEĆA B.C - SULINO DOBA

91. G. DRUZ JE DONIO NEKOLIKO ZAKONA U DUHU BRAĆE GRAKHO; AGRAR, ŽITO,
SUDSTVO. ZALAGAO SE DA SE SVIM ITALICIMA DADE RIMSKO GRAĐANSKO PRAVO, TO NIJE
USPJELO. ITALICI SU SE POČELI SPREMATI NA USTANAK, DRUZ JE POTAJNO UBIJEN.

SAVEZNIČKI RAT 91. - 88.

UOČI PRVOG PUNSKOG RATA ITALIJA SE DO ARNA I RUBIKONA DIJELILA NA RIMSKU I
SAVEZNIČKU. POKORENI GRADOVI SKLOPILI SU S RIMLJANIMA SAVEZE(FOEDERA) I
POSTALI MILOM ILI SILOM SAVEZNICI RIMA. NAKON DRUGOG PUNSKOG RATA RIMSKIM
SAVEZNICIMA, OSOBITO NELATINIMA POLOŽAJ SE OTEŽAO. ODUZETO IM JE PRAVO NA
VOJSKU I SAVEZE SA DRUGIMA, PRAVO NA KOVANJE NOVCA I DR. SAVEZNIČKOM VOJNIKU
U RIMSKOJ VOJSCI BILO JE ODUZETO PRAVO NA PRIZIV NARODNE SKUPŠTINE U SLUČAJU
SMRTNE KAZNE, U PODJELI PLJENA BIO JE ZAKINUT ILI GA UOPĆE NIJE DOBIO, SAMO
RIMSKI VETERANI DOBIVALI SU ZEMLJU. JEDINI IZLAZ JE BIO U STJECANJU RIMSKOG
GRAĐANSKOG PRAVA, POTPUNOG(CIVITAS) ILI BAR LATISKOG( IUS LATII). NEKI ITALICI SU
TO POSTIGLI DOSELJAVANJEM U RIMSKE GRADOVE-KOLONIJE ILI U MUNICIPIJE. KAD JE
NASELJAVANJE DOBILO VELIKE RAZMJERE SENAT JE DONIO POSEBNU UREDBU KOJOM SE
ZABRANJUJE DOSELJAVANJE U RIM, KOLONIJE I MUNICIPIJE. TAKVI POSTUPCI I UBOJSTVO
DRUZA IZAZVALI SU USTANAK SAVEZNIKA. RAT JE POČEO 91. G. U PICENUMU. USTANIČKA
PLEMENA SU FORMIRALA DVIJE GLAVNE SKUPINE: 1. SABELSKU (SJEVER) 2. SAMNITSKU
(JUG). SREDIŠTE USTANIKA BIO GRAD CORFINIUM NA PODRUČJU PLEMENA PELIGNA.
CORFINIUM, PREIMENOVAN U «ITALIA» KOVAO JE NOVAC NA KOJEM ITALSKI BIK GAZI
RIMSKU VUČICU, IMAO JE DVA KONZULA I SENAT. RAT SA POBUNJENIM SAVEZNICIMA
TRAJAO JE 3 GODINE, OD 91-88, RIMLJANI SU PRVO RAZJEDINILI USTANIKE TAKO DA SU
NAJPRIJE DALI GRAĐANSKO PRAVO SAVEZNICIMA KOJI NISU PREŠLI NA STRANU
USTANIKA, A POTOM SU TO OBEĆALI I DRUGIMA AKO POLOŽE ORUŽJE U ROKU 2 MJESECA I
ZATRAŽE TO PRAVO. SABELSKA - SJEVRNA GRUPA JE TO UČINLA I DOBILA JE GRAĐANSKO
PRAVO. SAMNIĆANI-JUŽNA GRUPA BORILI SU SE DO 82. G. OKO 81. G. ITALIJA JE DO
RUBIKONA POSTALA RIMSKA DRŽAVA, DRŽAVNA ZAJEDNICA GRADOVA S GLAVNIM
GRADOM RIMOM. U ITALIJI JE PRESTALA PODJELA GRADOVA NA KOLONIJE I MUNICIPIJE.
MUNICIPIJ JE OTADA NAZIV ZA SVAKI RIMSKI GRAD U ITALIJI, GRAD PUNOPRAVNIH RIMSKIH
GRAĐANA.
21
PRVI RAT S MITIRADATOM – 89. G.
U BITCI KOD STRATONIKEJE 129. ARISTONIK JE ZAROBLJEN I UBIJEN, OD PERGAMSKE
KRALJEVINE OSNOVANA JE PROVINCIJA ASIA. TOJ PROVINCIJI PRIPADALA JE I EGEJSKA
MALOAZIJSKA OBALA. NA SJEVEROISTOČNOJ OBALI MALE AZIJE BILO JE HELENISTIČKO
KRALJEVSTVO PONT GDJE JE VLADALA DINASTIJA MITRIDATIDA PERZIJSKOG PORIJEKLA.
KRALJ MITIRIDAT VI EUPATOR 93. SVRGAVA KRALJEVE BITINIJE I KAPADOKIJE – SAVEZNIKE
RIMA I POSTAVLJA SVOJE VAZALE. SULA, RIMSKI NAMJESNIK U KILIKIJI 92. INTERVENIRA I
VRAĆA STARO STANJE. SULA ODLAZI U ITALIJU A MITIRIDAT IH OPET SVRGAVA, RIMSKI
LEGAT OPET VRAĆA STARO STANJE. IZBIJA RAT S MITRIDATOM U KOJEM SU RIMLJANI I
SAVEZNICI BITINJANI PORAŽENI – TO JE PRVI RAT S MITIRADATOM – 89. G.

RIMLJANI SU 88. ZAUZETI TEŠKIM BORBAMA U SAVEZNIČKOM RATU, MITRIDAT TO KORISTI I

OSVAJA RIMSKU PROVINCIJU AZIJU. DAO JE POBITI SVE RIMLJANE I ITALIKE, APIJAN PIŠE
DA JE ZAROBLJENOM LEGATU AKVILIJU LJEVAO RASTOPLJENO ZLATO U GRLO DA GA SE
NASITI. MITRIDAT JE U AZIJI VRATIO STARI SISTEM SATRAPIJA, PREBACIO JE VOJSKU U
EVROPSKU GRČKU I ULAZIO 88. G. KAO OSLOBODILAC U GRČKE GRADOVE.

SENAT ŠALJE VOJSKU NA MITRIDATA, VOJSKA JE POVJERENA KONZULU SULI KOJI JE BIO
VOĐA OPTIMATA. NA PRIJEDLOG NARODNOG TRIBUNA SULPICIJA NARODNA SKUPŠTINA NE
PRIZNAJE ODLUKU SENATA O SULI, VOJSKU ŽELI POVJERITI MARIJU. TADA JE SULA SA
VOJSKOM KOJU JE VODIO U SAVEZNIČKOM RATU UŠAO U RIM, UKINUO JE SVE ODLUKE
NARODNE SKUPŠTINE, SULPICIJE JE UBIJEN A MARIJE SE SKLONIO IZVAN RIMA. SULA JE
DONIO NOVI USTAV, SENATU SU PROŠIRENE OVLASTI, NARODNIM TRIBUNIMA SU
SMANJENJE, CENTURIJATSKE KOMICIJE IMAJU PREDNOST NAD TRIBUTSKIM. SULA JE
NAMETNU SVOJU VOLJU POPULARIMA I KRENUO U RAT S MITRIDATOM. VLAST JE OSTAVIO
KONZULU GNEJU OKTAVIJU (SVOM OPTIMATU) I LUCIJU KORNELIJU CINI(POPULARU I
PRISTAŠI MARIJA). TADA SU CINA I MARIJE IZVELI KONTRAREVOLUCIJU POPOLARA, UBIJEN
JE GNEJ OKTAVIJE. 86. G. CINA I VALERIJE FLAK SU IZABRANI ZA KONZULE. PROGLAŠENO
JE SMJENJIVANJE SULE SA POLOŽAJA ZAPOVJEDNIKA VOJSKE NA ISTOKU, NA ISTOK JE
POSLAN KONZUL VALERIJE FLAK, ON JE POTJERAO MITRIDATOVU VOJSKU IZ MAKEDONIJE
ALI JE I UBIJEN U MAKEDONIJI OD POBUNJENIH VOJNIKA KOJI SU PREŠLI NA SULINU
STRANU. U ITALIJI JE NAKON TRI GODINE KONZULATA UBIJEN I CINA.
SULA JE POBIJEDIO MITRIDATA 87-86 I MOGAO JE DALJE OSVAJATI ALI JE ZBOG STANJA U
RIMU PRIVATIO MITRDATOVU PONUDU ZA PREGOVORE. MIR JE ZAKLJUČEN 85. G. U
DARDANU, MITRIDAT JE NAPUSTIO PODRUČJE RIMSKE PROVINCIJE AZIJE, BITINIJU I
KAPADOKIJU, PLATIO JE ODŠTETU A PRIZNATA MU JE VLAST NAD MALOAZIJSKIM
ZEMLJAMA PREMA STANJU IZ 89. G.

SULINA DIKTATURA - PRVI GRAĐANSKI RAT

SULA JE 83. G. PREBACIO VOJSKU PREKO BRINDIZIJA U ITALIJU I KRENUO PREMA SJEVERU.
U KAMPANIJI MU SE SUPROSTAVILA VOJSKA KONZULA POPULARA, KAJA NORBANA I LUCIJA
KORNELIJA SCIPIONA. BRATOUBILAČKI RAT ZAVRŠIO JE 82. G. SULINOM POBJEDOM.
SULINOJ VOJSCI PRIDRUŽIO SE GNEJ POMPEJ I LICINIJ KRAS, ODLUČNE BITKE VODILE SU
SE KOD GRADA PRENESTE I POD ZIDINAMA RIMA – PORTA COLLINA. SULA JE UŠAO U RIM
82. G., SENAT GA JE PROGLASIO DIKTATOROM S NEOGRANIČENIM MANDATOM I
ZAKONODAVCEM. U RIMU JE OBJAVIO TABULAM PROSCRIPTIONIS – PLOČU S POPISOM
MARIJEVACA OSUĐENIH NA SMRT, NJIH JE SVATKO MOGAO UBITI ILI PREDATI UZ
NAGRADU. UBIJAO JE PROTIVNIKE I KONFISCIRAO IM IMOVINU. ON JE NOVIM USTAVOM
UKINUO SVE ŠTO SU POSTIGLI BRAĆA GRAKHO, SATURNIN I MARIJE.
PO SULINOM USTAVU :
1.SENATU SE KAO NEKAD VRAĆA VRHOVNA VLAST I POVEĆAVA BROJ ZA JOŠ 300
2.SULA JE JEDINI NADLEŽAN ZA DONOŠENJE NOVIH ZAKONA, IMA SVE SUDSKE OVLASTI
3.CENZORI VIŠE NISU NADLEŽNI ZA POPUNJAVANJE SENATA
4.MAGISTRATURE- KONZULI SU KOMPETENTNI ISKLJUČIVO U ADMINISTRATIVNIM
POSLOVIMA U RIMU I NE MOGU DOBITI VOJNI MANDAT. KAD IM ISTEGNE GODINA
KONZULATA POSTAVLJAJU SE ZA UPRAVITELJE PROVINCIJA-PROKONZULE S VOJNIM
OVLASTIMA. 22
5. BROJ PRETORA SE POVEČAVA NA 8, KVESTORA NA 20. NOVA MAGISTRATURA SE MOŽE
DOBITI DVIJE GODINE NAKON ISTJECANJA MANDATA STARE, ISTA SE PONOVO MOŽE
DOBITI TEK NAKON DESET GODINA.
6. ITALICIMA JE PRIZNATO RIMSKO GRAĐANSKO PRAVO KOJE SU STJEKLI U SAVEZNIČKOM
RATU

IAKO JE BIO DIKTATOR SULA JE 81. G. OMOGUĆIO DA SE IZABERU NOVI KONZULI, 80. G. I
SAM JE BIO KONZUL A ZATIM SE ODREKAO SVAKE VLASTI I POVUKAO.

OD SULE DO CEZARA

SULA JE 79. G. UMRO I BIO JE SVEČANO SAHRANJEN U RIMU. NOVI KONZULI KATUL I LEPID
BRZO SU SE SUKOBILI. LEPID JE NASTOJAO DA SE ITALICIMA VRATE ODUZETE ZEMLJE,
IZABRAN JE ZA PROKONZULA U TRASALPINSKOJ GALIJI( DAKLE PO SULINOM ZAKONU IMA
VOJSKU ) I ONDA JE S VOJSKOM ZAPOČEO GRAĐANSKI RAT SA KATULOM. LEPID JE
PORŽEN USRED RIMA A NJEGOVA VOJSKA PREBAČENA U HISPANIJU.
RIMLJANI SU 78. –77. RATOVALI U ILIRIKU GDJE SU DELMATI ZAUZELI SALONU ALI JE
PROKONZUL KOSKONIJE OPET PREOTEO.

SERTORIJEV RAT – TRAJAO JE 8 GODINA, SERTORIJE JE BIO SULIN PROTIVNIK I U HISPANIJI

JE ISTJERAO PRIJAŠNJE PRETORE KOJI SU BILI SULINE PRISTAŠE. ON JE UDRUŽIO VOJSKU
ITALIKA, OSNOVAO JE U HISPANIJI VIJEĆE OD 300 PRIJATELJA I NAZVAO GA RIMSKIM
SENATOM. KAD JE UMRO SULA A ONDA I LEPID, SERTORIJ JE POVEĆAO SVOJU VOJSKU.
SENAT JE U HISPANIJU POSLAO POMPEJA SA VOJSKOM JER SE BOJAO DA BI SERTORIJ
MOGAO KRENUTI NA RIM. SERTORIJ JE BIO UBIJEN A NJEGOVU VOJSKU JE POMPEJ USPIO
SAVLADATI 72. G.

SPARTAK – USTANAK ROBOVA 73. – 71.

GLADIJATOR SPARTAK, TRAČANIN ZAROBLJEN U RATU POVEO JE USTANAK GLADIJATORA I
ROBOVA U KAPUI. SAVLADO JE STRAŽARE, POBJEGAO, I SKLONIO SE NA VEZUV. U SVOJE
REDOVE PRIMIO JE MNOGE ODBJEGLE ROBOVE I SELJAKE. RIMLJANI SU POBUNU
SMATRALI MANJIM INCIDENTOM I RAZBOJNIŠTVOM PA SU PRVO POSLALI VARINIJA I
PUBLIJA VALERIJA S NEUTRENIRANOM I NEISKUSNOM VOJSKOM. SPARTAK IH JE PORAZIO,
VARNIJU JE ODUZEO KONJA, A NJEGOVA VOJSKA JE NARASLA NA 70 000 LJUDI. IZ RIMA SU
TADA POSLANE DVIJE KONZULI S DVIJE LEGIJE. SPARTAKOV POMOĆNIK KRIKS I NJEGOVI
LJUDI SU PORAŽENI KOD GARGANSKOG BRDA. SPARTAK JE NAMJERAVAO PREKO
APENINSKIH BRDA I ALPA PRIJEĆI U GALIJU. KONZULI SU GA SUSTIGLI ALI SPARTAK IH JE
JEDNOG PO JEDNOG PORAZIO. SPARTAK JE UBIO 300 RIMSKIH ZAROBLJENIKA U POČAST
KRIKSU A PREPLAŠENI KONZULI SU SE POVUKLI. SA 120 000 PJEŠAKA KRENUO JE NA RIM.
KONZULI SU GA PONOVO NAPALI U PICENUMU ALI SU OPET PORAŽENI. SPARTAK JE IPAK
ODUSTAO OD NAPADA NA RIM I ZAUZEO JE GRAD TURIJ KAKO BI SE DOBRO OPREMIO I
NAORUŽAO. SUKOBI SU TRAJALI VEĆ TRI GODINE. RIMSKO ZAPOVJEDNIŠTVO PREUZEO JE
LICINIJ KRAS KOJI JE S 6 NOVIH LEGIJA KRENUO NA SPARTAKA. ON JE KAZNIO PORAŽENE
KONZULSKE LEGIJE TAKO DA JE POGUBIO 4000 VOJNIKA. KRAS JE DOSTIGAO SPARTAKA I
PORAZIO GA, UBIO JE 12 000 VOJNIKA. SPARTAK SE POVLAČIO PREMA SICILIJI. KAD SU
RIMLJANI ČULI DA SU ROBOVI OPKOLJENI POSLALI SU JOŠ I POMPEJA(UČESNIK
SERTORIJEVA RATA) DA SE ŠTO PRIJE ZAVRŠI RAT. KRAS JE DA SLAVA NEBI PRIPALA
POMPEJU POŽURIVAO SUKOB, ODBIO JE SPARTAKOVU PONUDU ZA NAGODBOM. SPARTAK
SE IPAK NEKAKO PREBACIO PREKO RIMSKIH LINIJA BRUNDIZIJU- BRINDIZIJU. MEĐUTIM U
BRINDIZI SE VRATIO LUKUL NAKON POBJEDE NAD MITRIDATOM. SPARTAK NIJE IMAO
IZBORA I SUKOBIO SE S KRASOM. U BTICI JE SPARTAKOVA VOJSKA DESETKOVANA A ON
SAM UBIJEN. KRAS JE PROGONIO OSTATAK SPARTAKOVE VOJSKE KOJI SE PODJELIO U 4
GRUPE, SVI SU POUBIJANI. PREŽIVJELE JE RAZAPINJAO NA KRIŽ UZDUŽ PUTA OD KAPUE
DO RIMA. SVE TO OPISUJE APIJAN, PLUTARH DAJE PODATKE O SASTAVU SPARTAKOVIH
ODREDA; GALI I TRAČANI BILI SU VEĆINI, ODNOSI IZMEĐU ITALIKA KOJI SU HTJELI OSTATI I
TRAČANA I GALA KOJI SU HTJELI POBJEĆI NISU BILI IDEALNI. PREMA PLUTARHU, SPARTAK
JE IMAO HRABROST, SNAGU ALI I HUMANOST – PODSJEĆAO JE NA HELENA. 23
DRUGI RAT S MITRIDATOM – 83. – 82.
RAT JE IZAZVAO MURENA, RIMSKI NAMJESNIK U PROVINCIJI AZIJI.
SULA JE POSREDOVAO U SUKOBU I SVE JE ZAVRŠILO MIROM NA OSNOVI UVJETA
UTVRĐENIH U DARDANU(VIDI PRVI RAT S MITRIDATOM)
POSEBNU ZADAĆU JE IMAO PRETOR M. ANTONIJE KOJI JE S MORNARICOM VODIO
OPERACIJE PROTIV GUSARA KOJI SU SE UČVRSTILI NA KRETI. KAD JE PORAŽEN U JEDNOJ
BITCI M. ANTONIJE JE IZVRŠIO SAMOUBOJSTVO.

TREĆI RAT S MITRIDATOM – 74. – 64.

POČEO JE TEŠKIM OKOLNOSTIMA ZA RIMLJANE: SUKOB S SERTORIJEM U HISPANIJI,
SPARTAKOV USTANAK U ITALIJI, RAT PROTIV GUSARA NA SREDOZEMLJU. MITRIDAT JE TO
ISKORISTIO I SKLOPIO JE SAVEZ SA SVIM NEPRIJATELJEM RIMLJANA, TIGRANOM –
KRALJEM ARMENIJE I NJEGOVIM ZETOM. MITRIDAT JE OKUPIRAO BITINIJU JER JE NIKOMED
III KRALJ BITINIJE ZEMLJU PRED SMRT OSTAVIO RIMLJANIMA. IZBIO JE RAT S
PROMJENJLIVIM USPJESIMA JEDNE I DRUGE STRANE. RAT S MITRIDATOM ZAVRŠIO JE
POMPEJ KOJI JE PRIJE TOGA UNIŠTIO GUSARE NA ISTOČNOM MEDITERANU. ON JE
ZAMJENIO LUKULA I NATJERAO MITRIDATA DA SE POVUČE IZ MALE AZIJE, PRODRO JE U
SIRIJU GDJE MU SE PREDAO TIGRAN. OD TOG VREMENA RIMLJANI SU U MALOJ AZIJI IMALI
NOVE PROVINCIJE: KILIKIJU, BITINIJU I PONT, SIRIJU. OSNIVANJEM RIMSKE PROVINCIJE
SIRIJE 64. G. UGASILA SE HELENISTIČKA DRŽAVA SELUKIDA

CICERON I CEZAR

70.G. POMPEJ I KRAS BILI SU KONZULI, TADA SU UKINUTE GLAVNE SULINE ZAKONSKE
ODREDBE: VRAĆENE SU KOMPETENCIJE NARODNIM I TRIBUTSKIM KOMICIJAMA,
OSLABLJENA JE MOĆ SENATA. OBNOVLJENA JE CENZURA, NARODU SE OPET DIJELILO ŽITO

CICERON – MARCUS TULLIUS CICERO 106-43 HELENISTIČKI OBRAZOVAN FILOZOF I RETOR

KOJI SE PROSLAVIO JAVNIM GOVORIMA, TE KAO OPONENT ILI ZASTUPNIK POLITIČKIM
LIČNOSTIMA. KONZUL JE POSTAO 63. G.

CEZAR – CAIUS IULIUS CAESAR 100 – 44 PRIPADNIK JE PATRICIJSKOG GENSA JULIJEVACA.

SAČUVANE SU DVIJE OPŠIRNE BIOGRAFIJE: PLUTARHOVA I SUETONIJEVA. VOJSKOVOĐA I
POLITIČAR, PRVO JE BIO VOJNIČKI TRIBUN, KVESTOR, EDIL, PONTIFEX MAXIMUS, 62. G.
PRETOR U RIMU I PROPRETOR U HISPANIJI, KONZUL U RIMU 59. G.

KATILININA UROTA – LUCIUS SERGIUS CATILINA 108-62 OSIROMAŠENI PATRICIJ I

SENATOR, BIVŠI SULIN PRISTAŠA KOJI SE 66. G. NATJECAO ZA KONZULAT. KAD NIJE USPIO
ORGANIZIRAO JE UROTU DA SILOM DOBIJE KONZULSKU VLAST. TA, PRVA KATALININA
UROTA JE OTKRIVENA I SPRIJEČENA. ZA KONZULSKO MIJESTO NATJECAO SE OPET 64. G.
ALI GA JE POBIJEDIO NJEGOV TAKMAC CICERON. ZA VRIJEME CICERONOVE
KONZULATURE, 63. G. ORGANIZIRAO JE DRUGU UROTU, OVAJ PUT S NAMJEROM DA SE
UBIJE CICERON I NEKI SENATORI, I DA SE TAKO DOĐE NA VLAST. UROTNICI SU HTJELI
PROVESTI REFORME PRIVLAČNE ZA MASE: UKIDANJE DUGOVA, DIJELJENJE ZEMLJE..
PRISTAŠAMA SU OBEĆALI VISOKE POLOŽAJE. CICERON JE POKUŠAJ UROTE SPRIJEČIO
SVOJIM GOVORIMA U SENATU I PRED NARODOM. PRIKAZAO GA JE KAO MORALNU
PROPALICU I PROTIVNIKA POLITIČKOG SISTEMA. U 4 GOVORA – IN CATILINUM, KATALINA JE
RASKRINKAN PA JE POBJEGAO U ETRURIJU GDJE JE U PRIPREMI IMAO ČITAVU VOJSKU.
CICERON JE DAO POGUBITI(UZ OVLASTI SENATA) GLAVNE KATALININE SURADNIKE,
POSLAO JE VOJSKU U ETRURIJU KOJA JE SAVLADALA KATALINU. U BITCI KOD PITORIJE 62.
G. POGINUO JE I KATALINA . NAVODNO JE MEĐU KATALININIM PRTISTAŠAMA BILI I
UGLEDNIH POLITIČARA, MOŽDA I CEZAR.

CEZAR – PRVI TRIJUMVIRAT 60. G. B.C.

CEZAR, POMPEJ I KRAS SKLOPILI SU 60. G. POLITIČKU KOALICIJU. POMPEJ SE VRATIO
S ISTOKA I 61. G. PROSLAVIO TRIJUMF, KRAS POBJEDNIK NAD SPARTAKOM BIO JE
BOGAT I UTJECAJAN, CEZAR SE VRATIO IZ HISPANIJE GDJE JE BIO NAMJESNIK. 24
TRIJUMVIRI SU SE DOGOVORILI DA ĆE UZ POMOĆ PRISTAŠA CEZARU OSIGURATI
KONZULSKO MJESTO ZA 59. G. ŠTO SU I USPJELI. SVA TROJICA BILI SU POPULARI,
SLJEDBENICI BRAĆE GRAKHO I CEZAROVA UJAKA MARIJA. POGODOVALI SU I
ISKORIŠTAVALI TRIBUTSKU SKUPŠTINU. POSTATI NARODNI TRIBUN POSTALO JE VAŽNO,
CEZAROV PRISTAŠA, PATRICIJ KLODIJE DAO SE POSVOJITI OD PLEBEJCA DA MOŽE
POSTATI NARODNI TRIBUN. CEZAROVI GLAVNI PROTIVNCI BILI SU KONZUL BIBULUS I
SENATOR KATON. CEZAR JE POMPEJEVIM VETERANIMA DODIJELIO ZEMLJU, DONIO NOVI
AGRARNI ZAKON. JAČAO JE POLITIČKE POZICIJE POPOLARA NA ŠTETU SENATA. TRIBUTSKA
SKUPŠTINA DALA MU JE PETOGODIŠNJI MANDAT NAMJESNIKA U CISALPINSKE GALIJE I
ILIRIKA, SENAT MU JE DODAO I MJESTO NAMJESNIKA U TRANSALPINSKOJ- NARBONSKOJ
GALIJI.
NAKON ISTEKA KONZULATA U RIMU CEZAR JE POVJERIO POLITIČKE POSLOVE NARODNOM
TRIBUNU KLODIJU. ON JE OTIŠAO KAO NAMJESNIK U GALIJU I TAMO JE 8 GODINA RATOVAO.
56. G. TRIJUMVIRI SU SE SASTALI U LUKI (LUCCA ETRURIJA) TAMO SU DOGOVORILI DA 55.
G. KONZULI BUDU POMPEJ I KRAS, A DA SVAKI OD NJIH IMA PETOGODIŠNJI PROKONZULSKI
MANDAT: CEZARU PRODUŽENJE U GALIJI, POMPEJ U HISPANIJI PREKO SVOG LEGATA, A
KRAS U SIRIJI SA ZADAĆOM DA TAMO RATUJE PROTIV PARTA. (53. G. KRAS JE PORAŽEN I
UBIJEN OD PARTA)

GALSKI RAT-
CEZAR U SVOJIM KOMENTARIMA O GALSKIM RATOVIMA KAŽE DA SE GALIJA DIJELI NA TRI
DIJELA; ZEMLJE GDJE ŽIVE BELGI, AKVITANCI I KELTI-GALI. U BLIZINI RIMSKE
TRANSALPINSKE-NARBONSKE GALIJE ŽIVJELI SU ARVERNI, AEDUI, SEQUANI I HELVETI.
POVJEST GALSKIH RATOVA POČINJE S HELVEĆANIMA KOJI SU HTJELI PREKO RIMSKE
PROVINCIJE PRESELITI NA ZAPAD. CEZAR IH JE VRATIO NA MATIČNO PODRUČJE. NAKON
TOGA NAPAO JE GERMANE KOJI SU PREŠLI RAJNU I ZAUZELI NEKA GALSKA PODRUČJA.
CIJELA GALIJA JE OSVOJENA ZA TRI GODINE, JEDAN DIO CEZAR A ZAPADNI DIO KRAS.
OSNOVANA JE RIMSKA PROVINCIJA GALIJA KOJA SE POČELA BRZO ROMANIZIRATI. U TIH 8
GALSKIH GODINA CEZAR JE VODIO EKSPEDICIJE NA BRITANIJU, 52. G. UGUŠIO USTANAK
GALSKIH PLEMENA(VERCINGETORIKS), POHARAO BOGATE HRAMOVE….

RIM OD 58. – 50.

U RIMU SU POLITIČKE BORBE IZMEĐU POPULARA- KLODIJE I OPTIMATA- MILON
KLODIJE, NARODNI TRIBUN I CEZAROV ČOVJEK DONIO JE 4 ZAKONA: O ŽITU, O OBNOVI
GRAĐANSKIH ZBOROVA, O SMANJENJU ULOGE CENZORA KOD POPUNE SENATA I O
KULTNO-ADMINISTRATIVNIM POSLOVIMA. KLODIJE JE INZISTIRAO DA SE CICERON PROGNA
IZ RIMA ZATO ŠTO JE BEZ SUĐENJA POGUBIO KATALININE PRISTAŠE. CICERON SE IZ
PROGONSTVA VRATIO 57. G. KAD SE ZA NJEGA ZAUZEO POMPEJ.
SUKOB IZMEĐU KLODIJA I MILONA IZBIO JE KAD SU SE BIRALI NOVI KONZULI I MAGISTRATI,
52. G. KLODIJA SU UBILI MILONOVI LJUDI. POMPEJ JE TADA SASVIM PREŠAO NA STRANU
OPTIMATA I SENAT MU JE PREDAO VLAST, DOBIO JE DIKTATORSKE OVLASTI. OPTIMATI SU
POČELI BORBU PROTIV CEZARA TRAŽEĆI DA BUDE SMJENJEN S MJESTA PROKONZULA U
GALIJI. CEZAR JE DO KRAJA 52. G. UGUŠIO POBUNU GALA, DO 50. G. ORGANIZIRAO JE I
PROVINCIJU, IMAO JE VELIKU VOJSKU I ODBIO JE ZAHTJEV SENATA DA RASPUSTI VOJSKU I
DA SE VRATI U RIM. OD SENATA I POMPEJA S KOJIM JE TADA RASKINUO VEZE TRAŽIO JE
DA GA U ODSUTNOSTI IZABERU ZA KONZULA. NA KRAJU NADMUDRIVANJA ODLUČIO SE NA
OBRAČUN S PROTIVNICIMA. 11. SJEČNJA 49. G PREŠAO JE RUBIKON I KRENUO S VOJSKOM
NA RIM.(APIJAN: KOCKA JE BAČENA). TO JE POČETAK DRUGOG GRAĐANSKOG RATA I
CEZAROVE DIKTATURE. POMPEJ, KONZULI, VEĆINA SENATORA I OPTIMATSKI PRVACI
POBJEGLI SU S VOJSKOM U BRUNDIZIJ, A ODATLE BRODOVIMA NA EPIRSKU OBALU. CEZAR
JE S VOJSKOM KRENUO OD RUBIKONA I GRADA ARMINUMA-RIMINI PREKO UMBRIJE I
PICENUMA. NEKE POMPEJEVE JEDINICE SU MU SE PREDALE ALI NIJE USPIO SPRIJEČITI
POMPEJEV BIJEG. CEZAR JE POSTEPENO OSVAJAO ITALIJU, ZA 60 DANA BEZ BORBE UŠAO
JE 1. TRAVNJA 49. G. U RIM. KAO ISKUSAN POLITIČAR BIO JE MILIOSTIV PREMA
PROTIVNICIMA KOJI SU MU SE PREDALI JER SU OPTIMATI I POMPEJ BILI GOSPODARI SVIH
PROVINCIJA OSIM GALIJE, IMALI SU JAKU MORNARICU I LUKE NA SREDOZEMLJU. MOGLI SU
ZAUSTAVITI OPSKRBU RIMA I NAPASTI GA. 25
CEZAR JE DA SE OSIGURA BRZO POSLAO SVOJE LEGATE S VOJSKOM U SARDINIJU I
SICILIJU, U PROVINCIJE AFRIKU I CISALPINSKU GALIJU, NA ISTOČNU JADRANSKU OBALU.
ON SAM JE POVEO JAKU VOJSKU U HISPANIJU DA SE OBRAČUNA SA POMPEJEVOM
VOJSKOM. SARDINIJU I SICILJU SU OSVOJILI I TAKO SI OSIGURALI OPSKRBU ŽITOM. AFRIKU
NIJE OSVOJIO.
CEZAR JE KAO PROKONZUL GALIJE I ILIRIKA SVOJU PAŽNJU POSVETIO UGLAVNOM GALIJI,
U ILIRIKU JE BIO 2 PUTA; 57/56 G.(O TOME SVJEDOČI NATPIS IZ SOLINA) I DRUGI PUTA 54. G.
DA OBUZDA PIRUSTE KOJI SU NAPADALI DIJELOVE ILIRIKA.
KAD SU DELMATI 50. G. NAPALI LIBURNE – SAVEZNIKE RIMA I ODUZELI IM DIO TERITORIJA S
GRADOM PROMONOM, RIM JE POSLAO VOJSKU U POMOĆ NO DELMATI SU IH PORAZILI.
49. G. CEZAR JE POSLAO LEGATA ANTONIJA S VOJSKOM U SJEVERNI ILIRIK DA ONEMOGUĆI
EVENTUALNI POVRATAK POMPEJEVE VOJSKE U ITALIJU PREKO JADRANA. TA CEZAROVA
VOJSKA JE BILA PORAŽENA KOD KURIKTE-KRKA OD POMPEJEVE.
AKCIJE NA JADRANU CEZAR OPISUJE U KOMENTARIMA O GRAĐANSKOM RATU: OPISUJE
OBRANU SALONE KOJU JE OPSJEDAO POMPEJEV LEGAT MARKO ANTONIJE . MARKO
ANTONIJE JE USPIO PRIDOBITI NA SVOJU STRANU DELMATE I GRAD ISSU. HEROJSKOM
BORBOM SALONITANCI, CEZAROVE PRISTAŠE USPJELI SU ODBRANITI SALONU. NA
JADRANU BITNU ULOGU JE IMAO CEZAROV LEGAT PUBLIUS VATINIUS KOJI JE 47. G.
PORAZIO POMPEJEVO BRODOVLJE KOD OTOKA TAURIS – ŠIPANA.

U HISPANIJI CEZAR JE USPIO PORAZITI POMPEJEVU VOJSKU. GLAVNA BITKA BILA JE 49. G.
KOD GRADA ILERDE I KOD MASILIJE. KAD SE VRATIO U RIM BIO JE PROGLAŠEN ZA
DIKTATORA I IZABRAN ZA KONZULA ZAJEDNO SA SERVILIJEM ISAURIKOM. SLJEDEĆE
GODINE, 48. G. PREKO BRUNDIZIJA JE MOREM PREBACIO VOJSKU NA EPIRSKU OBALU
GDJE SE ODMAH SUKOBIO S POMPEJEVOM VOJSKOM. POMPEJ IAKO JAČI SE POVUKAO U
TESALIJU, U KOLOVOZU JE TAMO KOD GRADA FARASALA KATASTROFALNO PORAŽEN.
PREŽIVJELI VOJNICI KOJI SU BILI IZ ITALIJE SU SE PREDALI I PREŠLI U SASTAV CEZAROVE
VOJSKE. POVJESNIČARI SMATRAJU DA JE UZROK POMPEJEVOG PORAZA VELIKI BROJ
ORIJENTALACA U NJEGOVOJ VOJSCI KOJI SU SE POVIKLI PRED CEZAROM. ZA VRIJEME
BIJEGA U EGIPAT POMPEJ JE UBIJEN PO NALOGU FUNCIONERA KRALJA PTOLEMEJA XII.
CEZAR KOJI GA JE PROGONIO DOPLOVIO JE U ALEKSANDRIJU GDJE SE UMJEŠAO U
DINASTIČKE BORBE IZMEĐU BRATA I SESTRE, PTOLEMEJA XII I KLEOPATRE. NARAVNO,
CEZAR JE STAO NA KLEOPATRINU STRANU. NAKO TE LJUBAVNE AVANTURE KRENUO JE U
MALU AZIJU GDJE SE OBRAČUNAO S MITRIDATOVIM SINOM FARNAKOM KOJI JE BIO
SAVEZNIK POMPEJEVACA , U RIM JE POSLAO PORUKU VENI, VIDI, VICI.
U ODSUTNOSTI JE I DRUGI PUTA PROGLAŠEN ZA DIKTATORA.
U RIM SE VRATIO 47. G. I GOTOVO ODMAH KRENUO U PROVINCIJU AFRIKU DA SE
OBRAČUNA SA POMPEJEVIM PRVACIMA SCIPIONOM I KATONOM MLAĐIM KOJI SU BILI U
SAVEZU SA NUMIDSKIM KRALJEM JUBOM. NJIH JE SAVLADAO 46. G. U BITCI KOD TAPSA,
KATON JE POČINIO SAMOUBOJSTVO A OD ISTOČENE NUMIDIJE STVORENA JE «AFRICA
NOVA».
KAD SE U SRPNJU 46. VRATIO U RIM CEZAR JE PROSLAVIO 4 TRIJUMFA: EX GALIA, EX
AEGYPTO, EX PONTO, EX AFRICA. NAKON TRIJUMFA KRENUO JE U HISPANIJU DA SE
DEFINITIVNO OBRAČUNA S POMPEJEVCIMA, NJEGOVIM SINOVIMA GNEJOM I SEKSTOM. U
ODLUČNOJ BITCI 45. G. KOD MUNDE CEZAR JE POBJEDIO I PROSLAVIO U RIMU PETI
TRIJUMF.

CEZAR JE BIO NA VRHUNCU SLAVE ; PROGLAŠEN JE TREĆI PUTA ZA DIKTATORA NA 10 G,

POVJERENA MU JE CENZURA NA 3 GODINE, NJEMU U ČAST MJESEC QUINTILIS JE
PREIMENOVAN U IULIUS, POSTAVLJENI SU KIPOVI U NJEGOVU ČAST, PROZVAN JE OCEM
DOMOVINE, NUDILI SU MU KRUNU KOJU JE ODBIO, DOBIO JE NASLOV IMPERATOR – VOJNI
DIKTATOR …..

CEZAROVI ZAKONI – LEGES IULIANE

BROJ SENATORA JE POVEĆAN NA 900, POVEĆAN JE BROJ MAGISTRATA(NAGRADA
ZASLUŽNIMA) VETERANIMA JE DAO PREDNOST PRI PODJELI ZEMLJE, IZJEDNAČIO JE
ADMINISTRACIJU U SVIM GRADOVIMA ITALIJE – LEX IULIA DE MUNICIPISS 26
U RIMU SE DIJELILO ŽITO I PRIREĐIVALE SU SE JAVNE ZABAVE. U DUHU ZAKONA BRAĆE
GRAKHO NASTOJALO SE SVE GRAĐANE BEZ ZEMLJE RASELITI U KOLONIJE, POSEBICE OKO
KARTAGE I KORINTA. MNOGI STANOVNICI RIMSKIH PROVINCIJA DOBILI SU RIMSKO
GRAĐANSKO PRAVO, OSOBITO U TRANSALPINSKOJ GALIJI.
CEZAR JE UVEO NOVE VOJNE SLUŽBE, ZAKONE O SUZBIJANJU KRIMINALA, NA NJEGOV
ZAHTJEV REFORMIRAN JE KALENDAR. U RIMU JE SAGRAĐEN FORUM IULIUM SA BAZILIKOM
I HRAMOM BOŽICE VENERE GENETRIX.

15. OŽUJKA 44. G. NA DAN MARTOVSKIH IDA UBILI SU GA UROTNICI, GLAVNI ORGANIZATOR
BIO JE GAJ KASIJE LONGINUS I BRUT. BRUT JE BIO POTOMAK ONOG BRUTA KOJI JE UBIO
TARKVINIJA.
NAKON CEZAROVE SMRTI UBOJICE SU ZAPOSJELE KAPITOLIJ.17. OŽUJKA 44, DVA DANA
NAKON UBOJSTVA MARKO ANTONIJE SAZVAO JE SENATORE KOJI SU SE RAZBJEŽALI,
SENAT JE DONIO ODLUKU DA SE UBOJSTVO SMATRA ZABORAVLJENIM U INTERESU SLOGE.
ANTONIJE JE OBJAVIO NARODU CEZAREVU OPORUKU KOJOM SVAKI STANOVNIK RIMA
DOBIVA 300 SESTERCIJA, U NARODNO VLASNIŠTVO PRELAZE CEZAREVI VRTOVI.
PO CEZAROVOJ OPORUCI POLOVICU NJEGOVE IMOVINE DOBIO JE GAJ OKTAVIJE, SESTRIN
NEĆAK, ON JE ADOPCIJOM DOBIO I CEZAROVO IME – GAJ JULIJE CEZAR OKTAVIJAN.
CEZAROVO TIJELO PRENESENO JE NA MARTOVO POLJE I SPALJENO. DIKTATORSKA ČAST
JE ZAUVIJEK UKINUTA.

DRUGI TRIJUMVIRAT – 43. G.

MARKO ANTONIJE JE ISKORISTIO SVOJ POLOŽAJ I POSTAO JE KONZUL, DOBIO JE

NAMJESNIŠTVO U MAKEDONIJI I CISALPINSKOJ GALIJI. OKTAVIJANA JE VIJEST O
CEZAROVOJ SMRTI ZATEKLA U EPIRU GDJE JE S VOJSKOM TREBAO KRENUTI U POHOD NA
PARTE. KAD JE DOZNAO ZA UBOJSTVO VRATIO SE U ITALIJU DA OSVETI POOČIMA,
PRIDRUŽILI SU MU SE MNOGI CEZAROVI VETERANI. U POLITIČKIM BORBAMA ZA UTJECAJ
OKTAVIJAN JE POBJEDIO M. ANTONIJA. CICERON, PRVAK KONZERVATIVACA U SENATU
DRŽI GOVORE PROTIV M. ANTONIJA.

43. G. ANTONIJE JE S VOJSKOM HTJEO SMIJENITI PROKONZULA U CISALPINSKOJ GALIJI.

SENAT JE NA TO U STRAHU DA BI ANTONIJE MOGAO POSTATI DIKTATOR POSLAO NA NJEGA
KONZULSKU VOJSKU KOJOJ SE PRIDRUŽIO I OKTAVIJAN. ONI SU PORAZILI ANTONIJEVU
VOJSKU KOD MUTINE-MODENE. OKTAVIJAN JE TO ISKORISTIO I ZAUZEO JE RIM 43., SENAT
GA JE MORAO PROGLASITI KONZULOM.
U RIMU SE TADA VODE POLITIČKE BORBE SVIH SA SVAKIM PROTIV SVAKOG. IZ INTERESA I
OKOLNOSTI U LISTOPADU 43.,U BONONIJI-BOLONJI, OKTAVIJAN, ANTONIJE I LEPID SKLOPILI
SU KOALICIJU KOJU ZOVEMO DRUGI TRIJUMVIRAT. UDRUŽILI SU VOJSKU, UŠLI U RIM I
ZAVELI VOJNU DIKTATURU. NA TRIBUTSKOJ KOMICIJI NAROD JE LEGALIZIRAO
TRIJUMVIRSKI DOGOVOR IZ BOLONJE, ONI SU DOBILI KONZULSKE OVLASTI NA 5 GODINA.
DOBILI SU OVLASTI DA POSTAVLJAJU MAGISTRATE, DIJELE ZEMLJU, PRAVO DA IZRIČU
SMRTNE KAZNE BEZ PRAVA PRIGOVORA OSUĐENIH. LEPID JE DOBIO UPRAVU NAD
TRANSALPINSKOM-NARBONSKOM GALIJOM I HISPANIJOM, ANTONIJE CISALPINSKU GALIJU
A OKTAVIJAN AFRIKU I SICILIJU. ČIM SU DOBILI VLAST KRENULI SU SE OBRAČUNATI S
PROTIVNICIMA I OSVETITI CEZAROVU SMRT: OBJAVLJENI SU LISTE OSUĐENIH NA SMRT-
PROSCRIPTIONES(SUROVIJE OD SULE) ZA DONEŠENE GLAVE DOBIVALA SE NOVČANA
NAGRADA A ROBOVI I SLOBODU. UBIJENO JE 300 SENATORA I 2000 VITEZOVA,
CICERONOVA GLAVA I RUKA SU BILE IZLOŽENE NA FORUMU.

BRUT I KASIJE , CEZAROVI UBOJICE NEPOSREDNO NAKON UBOJSTVA BILI SU POSLANI KAO
NAMJESNICI NA ISTOK, U SIRIJU I MAKEDONIJU. PRIJE DOLASKA TRIJUMVIRA NA VLAST
POSTALI SU GOSPODARI SVIH ISTOČNIH PROVINCIJA, IMALI SU POD VLAŠĆU SVE ISTOČNE
RIMSKE I SAVEZNIČKE TRUPE, NA ZAPADNOM MEDITERANU SEKST POMPEJ, SIN GNEJA
POMPEJA KAO ZAPOVJEDNIK MORNARICE OMETAO JE OPSKRBU ITALIJE.
KAD JE SENAT 42. G. PROGLASIO JULIJA CEZARA BOGOM, OKTAVIJAN JE KAO DIVI FILIUS,
SIN BOŽJI DOŠAO U PRILIKU DA SE OBRAČUNA SA BEUTOM I KASIJEM. 27
TRIJUMVIRI SU SE PRIPREMALI NA VOJNI POHOD NA ISTOK A BRUT I KASIJE ZA OBRANU
ISTOKA I POHOD NA ITALIJU. LEPID JE OSTAO U ITALIJI A OKTAVIJAN I ANTONIJE SU PRVO
POSLALI LEGATE PREKO MORA U MAKEDONIJU DA KOD FILIPOIA PRIPREME BAZU.
BITKA KOD FILIPA 42. G. BORBE SU TRAJALE MJESEC DANA, BRUT I KASIJE SU NAKON
PORAZA POČINILI SAMOUBOSTVO, NJIHOVA VOJSKA SE PREDALA ANTONIJU I OKTAVIJANU.
SA SEKSTOM POMPEJEM SE NISU TADA OBRAČUNAVALI.
NAKON BITKE KOD FILIPA ANTONIJE JE KRENUO NA ISTOK PRIPREMITI POHOD NA PARTE A
OKTAVIJAN SE VRATIO U ITALIJU DA PODJELI VETERANIMA ZEMLJU.
OKTAVIJAN MORA RATOVATI U ITALIJI SA ZEMLJEPOSJEDNICIMA KOJIMA JE ODUZEO
ZEMLJU, NJIMA SU SE PRIDRUŽILI ANTONIJEVI VETERANI KOJI SU BILI USKRAĆENI, NJIH SU
VODILI ANTONIJEV BRAT LUCIJE I ANTONIJEVA ŽENA FULVIJA – IMALI SU UPORIŠTE U
GRADU PERUZIJI – ETRURIJA.
42. G. SPORAZUM ANTONIJE-OKTAVIJAN U BRUNDIZIJU. ISTOČNE PROVINCIJE PRIPALE SU
ANTONIJU, ZAPADNE OKTAVIJANU S TIM DA GRANICA BUDE ILIRSKI GRAD SKODRA,
AFRIKOM JE TREBAO UPRAVLJATI LEPID.

39. G. SPORAZUM SA SEKSTOM POMPEJEM U GRADU PUTEOLI – TRIJUMVIRI SU SEKSTU

POMPEJU PRIZNALI NJEGOVU VLAST NAD SICILIJOM, SARDINIJOM I PELOPONEZOM JER JE
UGROŽAVO OPSKRBU RIMA ŽITOM. UGOVOR NIJE POŠTOVAN PA JE IZBIO RAT,
OKTAVIJANOVA MORNARICA JE USPJELA POBIJEDITI POMPEJEVU U RATU OD 38. DO 36. G.
ZA VRIJEMA RATA TRIJUMVIRI SU 37. SPORAZUMOM U TARENTU OBNOVILI PAKT I
PRODUŽILI TRIJUMVIRAT NA JOŠ 5 GODINA.

ILIRIK – ILIRSKI RAT 35. – 32.

U VRIJEME SUKOBA IZMEĐU BRUTA-KASIJA I OKTAVIJANA-ANTONIJA , BRUT JE KAO

NAMJESNIK U ILIRIKU POVUKAO IZ NJEGA 3 LEGIJE DA MU POSLUŽE U MAKEDONIJI.
DELMATI SU TO ISKORISTILI I OSLOBODILI SU SALONU I SVOJE ZEMLJE RIMSKE VLASTI.
OKTAVIJANOV IZASLANIK POLION JE PONOVO POKORIO DELMATE 39/38, NO TO JE BILO
KRATKOG VIJEKA. OD 35. G. DO 32. G. RIMSKA VOJSKA POD VODSTVOM OKTAVIJANA I
LEGATA KORVINA RATUJE I POKORAVA MNOGOBROJNA ILIRSKA PLEMENA. APIJAN IH
SPOMINJE 16 – JAPODI, DOKLEATI, KARNI, DELMATI ITD… ZNAČI DA SU RIMLJANI OSIM
OBALE PRODRLI I PREKO SJEVERNE ITALIJE U DOLINU SAVE – OSVAJANJE SISCIE, U LIKU –
OSVAJANJE METELUMA, ZALEĐE – OSVAJANJE PROMONA-SYNODIUM-SETOVIA – DRNIŠ-
SINJ-MUĆ.

ANTONIJE NA ISTOKU – DOK JE OKTAVIJAN NA MORU RATOVAO S POMPEJEM, ANTONIJE JE

RATOVAO S PARTIMA. U TARSOSU(KILIKIJA) 41. G. POSJETILA GA JE KLEOPATRA. ZIMU
41./40. PROVEO JE KOD NJE U EGIPTU. POVREMENO JE BORAVIO U RIMU I ATENI NO
VEĆINU VREMENA POSVETIO JE ISTOKU. 36. G. PORAŽEN JE OD PARTA NA IRANSKOJ
VISORAVNI A PRI POVLAČENJU IZGUBIO JE I VELIKI DIO VOJSKE. KLEOPATRA KOJU JE
OŽENIO 37. G. I S KOJOM JE IMAO 2 SINA I 1 KĆER USPJELA JE DA ANTONIJE USTUPI EGIPTU
RIMSKE POSJEDE U SIRIJI I KILIKIJI, KRETU I CIPAR. ANTONIJE JE BIO OŽENJEN
OKATVIJANOVOM SESTROM OKTAVIJOM, RADIO JE NA ISTOKU PROTIV INTERESA RIMA.
OKTAVIJAN SE 33. G. IZABRAO ZA KONZULA – TAD JE ISTEKAO JE DRUGI 5 GODIŠNJI
TRIJUMVIRAT(LEPID JE KAO NELOJALAN 36. G. IZBAČEN). 32. G. KONZULI SU BILI
ANTONIJEVI PRISTAŠE, ONI I 300 SENATORA – ANTONIJEVACA, NAPUSTILI SU RIM I OTIŠLI
NA ISTOK. OKTAVIJAN JE TADA USPIO U SENATU ISHODITI ODLUKU DA SE KLEOPATRI
OBJAVI RAT. RAT JE KULMINIRAO U BITCI KOD AKCIJA 31.G. I ZAVRŠIO JE PADOM
ALEKSANDRIJE 30. G. U BITCI KOD AKCIJA KOJE ZAPRAVO I NIJE BILO, KLEOPATRA JE
IZNENADA NAPUSTILA BOJIŠTE I SA SVOJIH 60 BRODOVA OTPLOVILA U EGIPAT, MARKO
ANTONIJE JE USRED BITKE NAPUSTIO SCOJU VOJSKU I KRENUO ZA NJOM. SVE JE
ZAVRŠILO DEZERTIRANJEM ANTONIJEVIH BRODOVA NA STRANU OKTAVIJANA. ISTAKNUO
SE AGRIPA. OKTAVIJAN SE VRATIO U RIMA ODAKLE JE ZA PAR MJESECI KRENUO OPET U
EGIPAT, PADOM ALEKSANDRIJE 30. G. PALA JE I ANTONIJEVA I KLEOPATRINA VOJSKA.
ANTONIJE I KLEOPATRA SU SE UBILI, EGIPAT JE PRESTAO BITI HELENISTIČKA DRŽAVA I
UŠAO JE U SASTAV RIMA. 29. G. OKTAVIJAN SLAVI 3 TIJUMFA, EX ILIRICO, EX CLEOPATRA 28
OSNIVANJE RIMSKOG CARSTVA – AUGUST
29.G SENAT POD AUGUSTOM NA ČELUIMA 1000 ČLANOVA
AUGUST JE PRVI UVEO PRINCIPAT, PRINCEPS SENATUS BIO JE TRADICIONALNI NAZIV
PRVOG SENATORA, ONOG ČIJE JE IME NA POPISU SENATORA BILO NA PRVOM MJESTU,
PRVI JE IZNOSIO SVOJE MIŠLJENJE
13. SJEČANJ 27.G – JANUARSKE IDE TRADICIONALAN JE DATUM OSNIVANJA PRINCIPATA I
RIMSKOG CARSTVA. TADA SE OKTAVIJAN U SENATU ODREKAO SVIH DRŽAVNIH FUNKCIJA I
STAVIO IH NA RASPOLAGANJE SENATU I NARODU. TADA JE NA MOLBU SENATA NA 10
GODINA DOBIO PROKONZULAT VANJSKIH PROVINCIJA: HISPANIJE, GALIJE (BEZ
CISALPINSKE I NARBONSKE), KILIKIJE, SIRIJE I EGIPTA. U SVIMA JE BILA POTREBNA STALNA
VOJNA POSADA. OSTALE PROVINCIJE OSTALE SU POD UPRAVOM SENATA.
KAO PROKONZUL – VOJNI ZAPOVJEDNIK OKTAVIJAN JE IMAO IMPERIUM, A OD 23. G. IMA I
IMPERIUM MAIUS, VRHOVNO ZAPOVJEDNIŠTVO U SVIM PROVINCIJAMA, SVOJIM I
SENATSKIM.
IMPERIUM PROCONSULARE JE BIO OSNOVA VLASTI SVIH KASNIJIH RIMSKIH CAREVA.

16. SIJEČNJA 27.G. OKTAVIJAN JE DOBIO OD SENATA NAZIV AUGUSTUS (UZVIŠENI-VJERSKI

ZNAČAJ) IMPERATOR CAESAR AGUSTUS
23. G. DOBIVA «TRIBUNICIA POTESTAS – OVLASTI DA U NARODNIM KOMICIJAMA PREDLAŽE
NOVE ZAKONE, OBUSTAVI SVE ODLUKE SENATA I MAGISTRATA. ON KAO PATRICIJI NIJE
MOGAO BITI NARODNI TRIBUN.
12. G. POSTAJE PONTIFEX MAKSIMUS – VRHOVNI SVEĆENIK
2. G. DOBIVA NASLOV OTAC DOMOVINE
IMPERATOR CEZAR OKTAVIJAN AUGUST BIO JE MNOGO PUTA KONZUL, CENZOR I NOSILAC
REPUBLIKANSKIH MAGISTRATURA. NAJBITNIJE ZA NJEGOVU VLAST I KOMPETENCIJE BILI
SU IMPERIUM I TRIBUNICIA POTESTAS

TACIT PIŠE: OKTAVIJAN JE ODREKAVŠI SE TRIJUMVIRSKOG IMENA, NASTUPAJUĆI KAO

KONZUL I ZADOVOLJAN ŠTO IMA OVLASTI NARODNOG TRIBUNA ZAŠTITNIKA NARODA,
PRIDOBIO JE VOJSKU DARIVANJEM, PUK HRANOM, SVE BLAŽENIM MIROM, POČEO SE MALO
PO MALO IZDIZATI, GRABITI U SVOJE RUKE PRAVA SENATA, MAGISTRATA I ZAKONA.

AUGUSTOVA VLADAVINA – VOJNA DIKTATURA

DEMOBILIZIRAO JE STARIH 37 LEGIJA I NOVČANO NAGRADIO VOJNIKE
OSNOVAO JE NOVU VOJSKU OD 25 LEGIJA – OKO 150 000 LEGIONARA
IMAO JE DVIJE MORNARICE; TIRENSKU I JADRANSKU
U RIMU JE IMAO 3 PRETORIJANSKE KOHORTE(CAREVA GARDA), A PO ITALIJI JOŠ 16
KAO NOSILAC TRADICIONALNIH REPUBLIČKIH FUNKCIJA, NARODNOG TRIBUNATA AUGUST
JE DONIO MNOGO ZAKONSKIH PROPISA, REFORMI I ODLUKA. U NJEGOVOM MANIFESTU
RES GESTAE STOJI DA ŽELI OBNOVIT DOBRE OBIČAJE PREDAKA, MORAL I OBITELJ.
ZAKONOM JE OBAVEZAO SENATORE I VITEZOVE DA SE ŽENE, ZABRANIO JE PRELJUB,
OGRANIČAVAO JE OSLOBAĐANJE ROBOVA. SENATORI SU MOGLI BITI SAMO JAKO BOGATI
LJUDI-AGRARNI ZEMLJOPSJEDNICI. 17. GODINE PRIREDIO JE IGRE – LUDI SAECULARES
NA ISTOKU JE DOBIO BOŽANSKI KULT- GRADE SE HRAMOVI AUGUSTA I ROME.

ŽENIO SE TRI PUTA –

SA SKRIBONIJOM JE IMAO KĆER JULIJU
SA LIVIJOM, ONA JE IMALA DJECU IZ PRVOG BRAKA SA PATRICIJEM IZ KLAUDIJEVOG
RODA :TIBERIJA I DRUZA. AUGUST IH JE POSINIO, DRUZ JE POGINUO U GERMANIJI A
TIBERIJU JE LIVIJA OSIGURALA PRINCIPAT
AUGUSTOVI GALAVNI SURADNICI SU AGRIPA (DOBAR VOJKOVOĐA) I MARCEL – SIN
NJEGOVE KĆERI JULIJE.
ON JE I POMAGAO ISTAKUNTE UMJETNIKE: VIRGILIJA, HORACIJA I OVIDIJA.
AUGUST JE PRED SMRT REKAO DA JE PRIMIO RIM OD OPEKE A OSTAVLJA GA U MRAMORU.
DOVRŠIO JE IZGRADNJU FORUMA I BAZILIKE JULIJA CEZARA, IZGRADIO JE SVOJ FORUM S
HRAMOM MARSA ULTORA, DVA TEATRA I JEDAN AMFITEATAR, PANTEON I TERME( FINACIRA
AGRIPA, ŽRTVENIK MIRA – ARA PACIS SA RELJEFIMA NA MARTOVU POLJU. 29
AUGUST JE DUGO VLADAO, UMRO JE 14. G. NOVE ERE 19. DANA MJESECA SEKSTILISA KOJI
JE U NJEGOVU ČAST NAZVAN AUGUST. SAHRANJEN JE U MAUZOLEJU U RIMU.
SEUTONIJEVA BIOGRAFIJA DAJE OPŠIRAN PRIKAZ AUGOSTOVA ŽIVOTA.

RIMSKI IMPERIJ U AUGUSTOVO DOBA

SEUTONIJE PIŠE DA JE AUGUST OSOBNO VODIO 2 RATA: PROTIV DELMATA KAO MLADIĆ I
KANTABRIJSKI RAT NAKON POBJEDE NAD ANTONIJEM. OSTALE RATOVE VODIO JE PUTEM
SVOJIH LEGATA. POKORIO JE KANTABRIJU I AKVITANIJU(FRANCUSKA), PANONIJU,
DALMACIJU, ILIRIK, RECIJU, GERMANE JE POTISNU PREKO RIJEKE LABE.

ILIRIK – RIMLJAN SU POSTEPENO OSVAJALI ILIRIK, PRVI ILIRSKI RAT 229-228 AGRON&TEUTA
DRUGI ILIRSKI RAT 219. DEMETRIJE FARSKI, U TREĆEM MAKEDONSKOM RATU 171-168
PERZEJ&IL.KRALJ GENCIJ PROTIV RIMLJANA, 173. PAD NEZAKCIJA – HISTRI,156.-155 POHOD
NA DELMATE, 135. NAPAD S MORA NA ARDIJEJCE I PLEREJE, CEZAR U ILIRIKU 57-56. NATPIS
IZ SOLINA I 54. –RATOVI PROTIV PRIUSTA I DELMATA (ODBRANA SALONE) I ZADNJE
OKTAVIJANOV-AUGUSTOV POHOD 35.-32 G. NA ILIRSKA PLEMENA.
167. G. NAKON ŠTO JE PORAŽEN GENCIJE POČELO JE FORMIRANJE PROVINCIJE ILIRIK –
PODJELA ILIRSKE ZEMLJE NA 3 SAMOSTALNA PODRUČJA.
59. G JULIJE CEZAR DOBIJA UPRAVU NAD GALIJOM I ILIRIKOM, 44. VATINIJE POSTAJE PRVI
POZNATI PROKONZUL ILIRIKA.

PRI PODJELI PROVINCIJA NA SENATSKE I CARSKE (27.G ) ILIRIK JE UVRŠTEN U SENATSKE.

11. G ILIRIK POSTAJE CARSKA PROVINCIJA KADA AUGUST ŠALJE TIBERIJA DA POKORI DO
TADA NEPOKORENA PLEMENA- PANONCE.
RIMSKA PROVINCIJA ILIRIK NAKON AUGUSTOVOG-TIBERIJEVOG PROŠIRENJA DIJELI SE NA
JUŽNU-GORNJU ILIRICUM SUPERIOR (KASNIJE PROVINCIJA DALMACIJA) I NA SJEVERNU-
DONJU ILIRICUM INFERIOR(KASNIJE PROVINCIJA PANONIA)

U ALPSKIM KRAJEVIMA (ŠVICARSKA I BAVARSKA) ŽIVJELI SU RAETI I VIDELICI KOJE SU

RIMLJANI DRŽALI ILIRIMA. NJIH SU 15. G POKORILI I OSNOVALI PROVINCIJE RAETIA I
VINDELICIA.
ILIRSKI NORICI – NA PODRUČJU ŠTAJERSKE I KORUŠKE , BILI SU RIMSKI SAVEZNICI,
PROVINCIJA NORICUM.
PANONSKO-DALMATINSKI USTANAK 6.G. – 9. G. NOVE ERE. POVOD USTANKU JE RIMSKA
MOBILIZACIJA PANONACA I DELMATA ZA VOJNI POHOD PROTIV GERMANSKIH MARKOMANA.
U VELIKOM USTANKU POD VODSTVOM BATONA –BREUCA, BATONA-DEZITIJATA I PINESA
JEDNI ILIRI SU OKUPIRALI MAKEDONIJU, DRUGI SU SE SPREMALI NA POHOD U ITALIJU A
TREĆI SU OSTALI BRANITI ZEMLJU. AUGUST JE OVAJ TROGODIŠNJI RAT PROTIV ILIRA
POVJERIO TIBERIJU. TIBERIJE SE PRVO NAGODIO S MARKOMANIMA I TAKO OSIGURAO
LEĐA I OPSKRBU ZA VELIKU VOJSKU – 15 LEGIJA.
OD 6. G. N.E. DO 8. G. N.E. SAVLADANI SU PANONSKI USTANICI POD VODSTVOM BREUCA –
BATONA I PINESA. ONI SU KAPITULIRALI 8. G N.E. JER SE BATON NAGODIO S RIMLJANIMA I
IZDAO PINESA.
DRUGI BATON, VOĐA DEZITIJATA(BOSNA) NAPADAO JE RIMSKE PRIMORSKE GRADOVE OD
SALONE DO EPIRSKE APOLONIJE. POMAGAO JE I PANONCIMA : POGUBIO JE IZDAJNIKA
BATONA- BREUCA. NO I ON JE KAPITULIRAO ALI SU SA NJIM RIMLJANI ČASNO POSTUPALI.

MAKEDONIJA- NAKON BITKE KOD AKCIJA (OKTAVIJAN PROTIV M.ANTONIJA I KLEOPATRE)

31. G OKTAVIJAN JE POSTAVIO MARKA LICINIJA KRASA (TRIJUMVIROVOG SINA) ZA
NAMJESNIKA U PROVINCIJI MAKEDONIJI. ILIRSKI DARDANCI STANOVALI SU NA
SJEVEROZAPADU A MEZI-TRAČANI JOŠ SJEVERNIJE OD MAKEDONIJE. RIMLJANI SU U
AUGOSTOVA DOBA OSVOJILI ZEMLJE DARDANACA I MEZIJACA I OSNOVALI SU PROVINCIJU
MEZIJU-MOESIA.
PROVINCIJA AHAJA – AUGUST JE KLASIČNE GRČKE OBLASTI ODVOJIO OD PROVINCIJE
MAKEDONIJE I OSNOVAO NOVU PROVINCIJU AHAJU. ATENU I NEKE GRADOVE PROGLASIO
JE SLOBODNIM. SJEDIŠTE JE BIO KORINT. 30
 PROVINCIJE U HISPANIJI – AUGUST JE 26. – 25. RATOVAO U HISPANIJI. BORBE SU
ZAVRŠILE U TZV. KANTABRIJSKOM RATU(KANTABRI I ASTURI) KAD IH JE 19. G. POKORIO
AGRIPA. TADA JE POKOREN CIJELI IBERSKI POLUOTOK, U HISPANIJI SU 3 PROVINCIJE:
1. HISPANIJA TARAKONENSIS, 2. LUSITANIA (DANAS PORTUGAL). 3. BAETIKA

GALIJA I GERMANIJA – TRI GALSKE OBLASTI KOJE CEZAR SPOMINJE KAO ZASEBNE:
AKVITANSKA, BELGIJSKA I GALSKA U AUGUSTOVO DOBA BILE SU UREĐENE KAO POSEBNE
ADMINISTRATIVNE JEDINICE KOJIMA SU UPRAVLJALI POSEBNI NAMJESNICI. U GRADU
LUGDUNUMU-LYON BILO JE SJEDIŠTE GLAVNOG NAMJESNIKA.
12. G. DRUZ JE POVEO RIMSKU VOJSKU IZ GALIJE PREKO RAJNE U SJEVERNU GERMANIJU.
OSVOJIO JE TERITORIJ DO RIJEKE LABE ALI I NESRETNO IZGUBIO ŽIVOT. TIBERIJE JE
DOVRŠIO RAT S GERMANIMA. NAKON 20 GODINA GERMANI SU POTISNULI RIMLJANE, 9. G.
N.E. U TEUTOBURŠKOJ ŠUMI GERMANI SU U ZASJEDI POBILI ČITAVE 3 LEGIJE KOJE JE
VODIO LEGAT KVINTILIJE VAR.

PROVINCIJE U AZIJI – DO AUGUSTOVOG DOBA U MALOJ AZIJI SU BILE OSNOVANE

PROVINCIJE: 1. AZIJA SA FRIGIJOM, LIDIJOM, KARIJOM, GRČKOM JONIJOM, 2. PONT I
BITINIJA NA CRNOM MORU, 3. GALATIJA, 4. KILIKIJA, 5. CIPAR KOJI SE ODVOJIO OD KILIKIJE.
6. SIRIJA – 64. OSNOVAO JU JE POMPEJ(PALESTINSKA JUDEJA- SAVEZNIK HEROD 37.- 4.N.E.
AUGUSTOVI PRETHODNICI SU STALNO TEŽILI OSVAJANJU PARTA, ON JE PAK VODIO
POLITIKU SAVEZNIŠTVA S PARTIMA. PARTSKI KRALJ FRAHAT IV PRIJATELJSKI MU JE
VRATIO INSIGNIJE POBJEĐENIH KRASOVIH LEGIJA.

EGIPAT – OKTAVIJAN JE 30.G NAKON PADA ALEKSANDRIJE PROGLASIO PROVINCIJU

EGIPAT(ANTONIJE I KLEOPATRA SU SE UBILI). 27. G. KOD PODJELE PROVINCIJA NA CARSKE
I SENATSKE EGIPAT JE DOBIO POSEBAN STATUS- PREPUŠTENA JE AUGUSTU.
TAMO GA SE SMATRALO NASLJEDNIKOM FARAONA I HELENISTIČKIH DINASTA. EGIPAT JE
BIO ŽITNICA RIMA, 1/3 POTREBA.

AFRIKA – PADOM KARTAGE 146. G. OSNOVANA JE PROVINCIJA AFRIKA, GLAVNI GRAD JE

UTIKA, CEZAR JE 46. G. OSVOJI NUMIDIJU KOJA JE PRVO DOBILA SAMOSTALNOST

31