You are on page 1of 91

Prof. dr.

Juraj Marusi6

ORGANIZACIJA

GRADENJA

-~lL1

.

.

.

.. "

Prof. dr Juraj Maruslc, dipl.ing.grad.

, ORGANIZACIJA GRADENJA

Urednik

prof. dr. Vilko Ziljak

Recenzenti

prof. dr. Gorazd Bucar prof. dr. Slavko Rex prof. dr. Vilko Ziljak

Za FS d.o.o. direktor Filip Marlcak

Oprema korica Jana Ziljak

CIP - Katalogizacija u publikaeiji Nacionalna I sveucillsna biblioteka, Zagreb UDK 69.05(075.8)

MARUSIC, Juraj

Organizacija gradenja I Juraj Marusic .• Zagreb; FS, 1994 .• 179 sir. : ilustr, ; 24 em Bibliografija: sir. 174·177.

ISBN 953·6051-04·4

940202010

PREDGOVOR

Sadrtaj knjige Organizacija gradenja namijenjena Ie studentima K, P, H usrnjerenla VII 11 stupnja Gradevinskog fakulteta u ZagrebJ. Takoder ovaj saorza] ce biti koristan i za strucniake u praksL Za nadopunu ovo] knjizi poslutiti ce izradeni separati koji ce biti pohranjeni u knjitnici fakuI:eta, a predstavljaju prosiren]e materije iz knjige kao i primjere P.O.G. izvedenih u praksl. Takoder su ovdje dodana i nova poglavlja 16 i 17. Poglavlje 16 je posveceno organizacijskom pristupu obnovi porusenin poorucja, a poglavlje 17 stanju i razvou podrucia Organizacije gradenja u zadnja dva desetljeca.

Autor ce biti zahvalan svakoj oobronamlemo] kr1ici i prijedlogu, koji ce posluzlti za dalji razvoj Organizacije gradenja.

Za pornoc i suradnju zahvaljujem recezentima p·of.dr. Gorazdu Bucaru, prof.dr. SlavkuBexc i prof.dr.Vilku Ziljaku.Posebno se za suradnju pri izradi slika i tablica

.. zahvaljujem gosp. Tornislavu Lovreckorn, te za kvalitetan prijepis trudeljubivosti gdice Stefice Katusic. Takoder moram se zahvaliti i svima onima koji su posredno iii neposredno pomogli da se ova knjiga objavi, a o\ldje bi posebno trebalo istaknuti kolege sa Gradevinskog fakulteta Sveucilista u ~rebu i Odjela za Organizaciju i ekonomiku gradenja. Za materijalnu pornoc za otraou ove knjige zahvaljujem se sliledeclm poduzecirna:

FS d.o.o.

GP NOVOGRADNJA HRVATSKA VODOPRIVREDA KIMINVEST

=cr KONZAL TING

1. UVOD

Prvsnstvenl zahtjev, koji se pojavljuje prilikom koncipiranja, projektiranja, proucavanla, oonosenla odluka i grac1enja je stvaranje konacnoq proizvoda, koji ce biti sagrac1en, koristan i prihvat/jiv. Grac1enje je proizvodnja koja se sastoji iz niza proizvodnih procesa, koji imaju svoju zakonitost i organizacijski redoslijed. Proces projektiranja, grac1enja i eksploatacije, kao i djelovanje niza struka prilikom realizacije, mora se sagledavati cjelovito u svrhu postizanja globalnog optimuma. Da bi se tekovine i naslijec1eni odnosi danasnle orqanizache sagledale u potpunosti, neophodno je iznijeti prikaz znacajnijih izvedenih objekata, izvrslti kvalitetnu analizu mjesta i vremena, kada su nastali, te iznijeti razvoj znanstvene misli u organizaciji.

1. 1. Pojam, definicija i osobine organizacije

Pojam organizacije izveden je iz grcke rijeti • organon sto doslovno znacl orude, sprava. Organon je i naziv Aristotelovlh logickih spisa, koji su im dali Aristotelovi komentatori u zelji da nag lase, kako oni mogu posluzltt kao oruc1e ispravnog

mi5ljenja. .

Prema Erichu Kosiolu "organizacija je posebna vrsta djelatnosti oblikovanja u poduzeCima. Pod organizacijom se u strucno] literaturi najcesce razumije smi51jena djelatnost koordiniranja, srec1ivanja i dodjeljivanja: stvari Ijudima iii Ijudi Ijudima, iIi stvari stvarima, vee prema odrec1enim ciljevima". Prema Taylor-u "organizacija je slstern pravila, koji koordinira sredstvau cilju ostvarenja odrec1enog rezuttata, a organiziranje znacl samo djelatno usklac1ivanje sredstava za ostvarenje cilja".

Najnoviji cjeloviti pristup (Maynard) definira organizaciju "pod-podjelom sa delegiranjem na opce zadatke, pri cernu se delegiraju oc1govornosti, kao i ovla5tenja za svrhu izvrsenja definiranog posla, te se odrec1uju mec1uodnosi koji postoje iIi ce postojati izmec1u raznihpolozala i stanja (funkcija i pozicija)". Takoder se pri pojmu organizacije pojavljuju izvori kao organizacijska formalna karta te neformalna organizacija, sto je potrebno definirati: Organizacijska karta, je graficki prikaz organizacije. Formalna organizacija je planirana i postavljena struktura (ustrojstvo) nekog poouzeca iii pothvata da se postignu pobuze odrec1eni ciljevi. Neformalna organizacija je dopunski postavljena struktura (ustrojstvo) unutar poduzeCa iii pri pothvatu, koja nema formalnu opisnu kartu, ali je stvorena za postizanje poblize oznacsnth ciljeva.

Zadatak organiziranja grac1evinskih djelatnosti je bitno razllclt od organiziranja proizvodnje u tvornicama. Graditelj se pri grac1enju bavi poslovima u okruzenju raznih lokacijskih i klimatskih uvjeta. Pri tome se pojavljuju razne neizvjesnosti, financijski rizici, promjene projektantskih zamisli i sf., sto zahtijeva posebnu f1eksibilnost i dtnarnlcnost u pristupu upravljanju i provedbi zamisli na terenu. Grac1evinske djelatnosti su vrlo osjetljive na promjene i varijacije, koje snazno djeluju na mec1ul[udske odnose, procese procjena i odluka, te odnose troskova i prihoda, tzv. tokove novca. U tvomicko], tj. industrijskoj proizvodnji promjene su rj ec1e , te su ulaznoizlazne komponente odrec1enije cime se stvara relativno stancka situacija obzirom na odnose u grac1evinarstvu. Mec1u ostalim potrebni dlnamlckl i fleksibilni pristup kod grac1evinskih djelatnosti proizlazi i iz neponovljivostitoka izvrsenia svakog objekta vezanih na atribute kao 5tO su lokacija, oblrn radova, klirnatske prilike u doba izvoc1enja, specificne situacije na terenu i st. Mec1utim dio grac1evinarstva nazvan mcustrllsklm naclnorn grac1enja nosi u sebi vise iii manje karakteristike proizvodnje

5

1.2. Znanstveni razvoj organizacije u 20. stolje6u

zadatak, definirano vrijeme i definirane metode, sto je joS uvijekosnovno snvacanie organizacije raca. Uz to sto dobri poznavalelji nje',J()\'og rada, koji je iznesen u tri najvaznija pisana djela, smatraju Taylora "ocem stuoja rada" sumiraju jedinstveni doprinos ovog znanstvenika kroz:

- znanstveno odre<1ivanje standarda rada,

- sistematizaciju razucltih elemenata rada,

- funkcionalno predvodenje,

- predvodenje duhovne revolucije, koju Taylor cpisuje kao prethodnicu institucije

znanstvenog rukovodenja.

Taylorov sistem je praktlcno ispitivao i uvodio u svole tvornice H. Ford (1863- 1947) stvorivsl svoj sistem organizacije rada pod nazivom tzv. 'fordizam" (uvodenje lancanoq sistema rada na mehanicko] traci, detalna podjela rada, prlbuzavania strojeva radnicima i sl.). "Taylorizam" je cesto puta bio hvalien i napadan. Hvaljen je zbog znacajnih doprinosa u lzucavanlu organizacije, a napadan zbog zanemarenja covieka u odnosu na potrebu sto efikasnijeg obavljanja procesa.

- Henry L.Gantt i njegovi doprinosi (Gantt je radio zajedno sa Taylorom). Ooprinosi Gantta su:

- lstraztvanle motiva, analiza ciljeva i sustava naoradlvanla (usplesnastirnulacla.,

- zastupanje obuke radnika pred upravom,

- priznavanje socijalne odgovornosti u poslovanju i industriji,

- postavljanje jedne metode planiranja (gantograrr), opcenito prihvacene u

praksi,

- mjerenje rezultata rukovodenja tehnikama planirarja.

Ook je Taylora kod problema rukovodenja prvenstveno zanimao tehnoloskt i znanstveni osvrt na rad, Gantt je ovim problemima prilazio vise sa humane strane.

Francuz Henry Fayol i Njemac Waiter Rathenau su :)ili europski pioniri u ovom pocruclu. Fayol rasclanjuje proizvodnju na sest funkcija: tehnicku, trgovacku, financijsku, sigurnost imovine i osoba, racunovodstvenu i administrativnu. Posljednju smatra najvatnijom, te se ista sastoji od predvi<1anja, organizi ranja, upravljanja, koordiniranja i kontroliranja. Administrativnu varijantu orientlra na razraou administrativnestrukture. kola moze biti stabna, linijska i kombinirana, pri cernu se analizira organizacijska struktura, organizacijska shema, podjela rada itd.

Bracni par Lillian i Frank Gilbreth iz SAD-a rade na razvoju metode studija pokreta. Frank Gilbreth je sve do svoje smrti (1924.) radio na odnosu izme<1u covleka i njegovog napora pri radu. Poznata je njegova stucija rada zidara. Naime, do tog vremena svaki zidar je imao svoj nacln raca. Studia Franka Gilbretha preporucuie jedinstveni nacin rada za zidara pri cemu se srnanluje broj pokreta, koristi se radna platforma i sl. sto znatno povecava produktivnost u radu,

Harrington Emerson predlaze dvanaest principa crga,lizacije za potrebe prakse, tj.: jasno davanjeciljeva; zdrav razum; sposobnostrasudivanla; disciplinu; neprtstrasan sistem poslovanja; pouzdane, neposredne i odqovaraluce izvjestaje: kontrolu izvrsenja;standarde i termine; standardne uvjete; standardne postupke; standard no pisana prakticna uputstva i efikasno nagra<1ivanje.

Njemacki sociolog Max Weber uvodi koncept struktura birokratske organizacije, pri cernu su osnovne postavke: hijerarhija, pravila i crocedure, autoritet i struktura.

u tvornici te se priblizava statickorn nacinu djelovanja. Oa bi potpuno izvrsenje radova na buducern objektu bilo sto efikasnije, potrebno je stvoriti sustavne i cjelovite pristupe rjesenla pojedinih zadataka organizacije, sa moqucnoscu valorizacije buducih rezultata u svrhu izbora varijante.

Neosporno je da su graditelji objekata kroz stolieca posjedovali organizacijska znanja i vjestine, sto je evidentno iz mnogih rjesenja kod raznih poduhvata. Me<1utim ista znanja nisu bila teoretski postavljena, do njih se dolazilo empirijskim putem, te nisu imala adekvatan transfer u prostoru i vremenu. Uglavnom su bila prenosena usmenom predajom, te su nakon odre<1enih vremena izgubljena.

Otkrice novih resursa i energenata, osnatenje industrijske proizvodnje, te ulaganja i buduca perspektiva ve6ih investicijskih zahvata stvorili su preduvjete za sustavne pristupe organizaciji u prvoj polovini 20. stolje6a. Zugaj i Horvatec te Vila dijele dosaoasnli razvoj znanosti 0 organizaciji u tri etape :

- etapa klaslcne teorije,

- etapa nsoklaslcne teorije,

- etapa moderne teorije.

Ook prva dva autora vezu klaslcnu teoriju uz period oc 1900. do 1920. godine, neoktaslcnu od 1920. do 1940., a modernu od 1940. do 1960., sa povremenim prijelazom u novu fazu, Vila tvrdi da klaslcna teorija pokriva razdoblje od cca 1900. do 1930., nsoklaslcna od 1930. do 1950., a moderna od 1950. godine do danas. Periodizacija je vezana uz evoluciju teoretskih postavki kOje su proizvod razvoja tehnologije cjelokupne privrede velikih poslovno-proizvodnih sustava, koji zadnjih desetljeea akceleriraju razvoje modernih tehnologija, racunala, kibernetike, automatizacije i robotike.

Klaslcna teorija se osniva na radovima F.W. Taylora (1856-1915), H. Fayola (1841-1925), M. Webera(1864-1920) idr.

Frederich W. Taylor bio je strojarski lnzenjer, koji vee na pocetku svojeg rada po<;inje sa ispitivanjem metoda rada razvijaju6i integralnu teoriju metodologije i principa rukovodenja. Poznata su njegova istrativanja i praktlcna otkriea vezana na povecarue ucinaka u industriji.

U Midvale Steel Company obavljao se radni proces prebacivanja zeljezne rude lopatom, pri cernu je bilo angatirano oko 400-600 radnika. Poslije studija procesa, te podesavanla tezlne i oblika lopate isti uclnak je obavljalo 140 radnika. Take je cijena istog rada smanjena sa 7 - 8 centi na 3 - 4 centa po toni. Druga obimna istrazivanla i promjena u procesu je izvrSena na utovaru zeljeznih odljeva u kolica za transport. Studijom i racionalizacijom procesa povecan je uclnak od 12 tldan za prosjecnoq radnika sve do 47 tldan za prvoklasnoq radnika (nova zarada 1,85 $ po danu, stara zarada 1,15 $ po danu. Pri oba procesa ostvareni su vecl efekti kako za zaposlene tako i za poouzscs),

Taylor prvi pokusava odgovoriti na pitanja: "Koji je najbolji nacln da se obavi postavljeni zadatak?" i "Sto treba da sacrzt dnevni uclnak?" Takoder je proucavao organizaciju poduzeca, metode rukovodenja, nagra<1ivanja i ostale aspekte rukovocerua. Njegova formula za maksimalnu proizvodnju sadrzt tri elementa: definiran

6

7

Bulat iznosi: "Najbitnija k-iticka primjedba birokratske organizacije je u tome sto ignorira covjeka, sto je neodrzvo kada se zna da su Ijudi ovakovi kakvi jesu, nose i ostvaruju organiza:iju, pa je i prirodno da u nju unose i dio svoje osobnosti".

N eo k I as i c nat e 0 r i j a. Poslije 1920. godine doslo je do prvih kritika klastcne teorije. Stvaraju se tzv. "human relation" odnosi. Glavni nositelji tog pokreta su Elton Mayo (1880-1949) i ,=.J. Roethlisberger. Najznacajnije karakteristike ove teorije su: potrebe ; motivi racrnka, neformalna organizacija, participacija, ponasao]e i stil rukovoditelja. Oko 1950. godine poCinje revolt prema ovim proucavanjirna, te stanovito gubljenje znacaja ovog prtstupa,

Mod ern ate o r i i a. Zugaj i Horvatec navode: "Radovi N. Wienera, L. von Bertalanffya, A. Rapoporta, A. Ackoffa, W. Ross Ashbya i drugih omoqucll' su pojavu opce teorije sistema i ti~e stvorili temelje za razvoj modeme teorije organizacije. Umjesto rnetatlzlckoq i mehanicisitickog stalallsta uvodi se koncepcija sistema organizacije kao otvorenoj, vlsestupruevltoq i dinamickog sistema. Sustavni prilaz polazi od toga da organizacija nije zatvoren sustav. Kao otvoren sustav orqanlzacila se ponasa prema okolini kao da su uspostavljeni odnosi nestabilni. U tom prilazu osobito je znacajna tzv, "povratna veza".

Potetke modeme teorije nalazimo kod C. Bernarda. Prema njemu, organizacija je svjesni sustav koordir.acije djelatnosti dviju iii vise osoba. Organizacija nije materijalni objekt vee se mote samo indirektno simbolizirati s obzirom na sredstva koja stoje na raspolaganjlJ i s obzirom na djelatnost Ijudi. Organizacija je sistem djelovanja. Postojanje tog sistema pociva na ravnotezl izmedu uCinka i place

." , .. cl?nova.organizacije. Ova se ravnotezamoze ocrzati materijalnim (novac).inema- , terijalnim stimulansima (prestii, moe, pohvala) iii idealima (sluzba bliznlemu, patrlotski iii religiozni motivi).

H. Simon u sredtste razmatranja stavlja odluku, proces odluCivanja i sve clmbenike koji utjecu na donosenje odluke. Iz ovih ucenla razvila se "teorija odluctvanla" u dva smjera: (a) rnaternatska teorija odlucivanja (operacijska istraiivanja) i (b) odlucivanje kao kriterij organizacijske strukture.

U uskoj vezi s teorijom odluCivanja stoji teorija informacija i komunikacija.

Spoznaje spomenutih dviju Cine osnovicu kibemetike. U ovim teorijskim problemima znaCajni su doprinosi takoder i sovjetskih znanstvenika medu koje se spominju: I.M. Gtuskov, A.I. Berg, A.J. Lerner, LB. Novik, N.P. Fedorenko i drugi.

U okviru modemih teoriia valja spomenuti soclolosko-pslholoska lstraztvanja (organizacija kao drustveni sistem). Tako Michigan skola proucava hijerarhijsko diferenciranje, sposobr ostucinka i grupni moral. Drugi autori analiziraju strukturu komunikacije u grupi, a sociometrija pomocu matrica oblasniava funkcionalni odnos

ugru~. '. ,

Medu; modeme teori;e svrstava se i teorija ponasanla. Ona se bavi socijalnom organizacijom. Kao empirijska znanost ona teli promatranjima i eksperimentom varijabli prognozirati ponasarre organizacije.

U sklopu suvremene teorije organizacije danas se sve vise pise i govori 0 tzv. projektnoj i matriCnoj organizaciji.

Na kraju treba navesti da moderna teorija, osobito njezin sistemski koncept, nije u potpunosti dao bitne novtna. U mnogome je i dalje zadrzana klasicna organizacijska struktura. Nadalje, prema D. Filipovlcu, "ni modema teorija 0 organizaciji, priznajuc! svu meduzavisnost Ijudi i organizacije, nije doreCena sa stanovtsta razvojnih moqucnosti coviaka uopce, pa i njegove uloge kao organizatora".

Ono u cernu je posebno znacenio modeme teorije, a osobito njezina sistemskog pristupa, jest pomicanje tezlsta od statickog na dinarntckl nacin misljenja. Pojave se u poduzecu promatraju u funkcionalnoj ovisnosti. To je jedna nova dimenzija. Ona omoqucule da se organizacijska struktura sagledava u uzrocno] povezanosti.

Bulat navodi: "Posebno mjesto izvan predotene klasifikacije pripada koncepciji organizacije u Sovjetskom Savezu, zbog bitno razlicitih uvjeta u odnosu na okotnosti u kOjima su nastale i razvijale se spomenute tri teorije".

Dalje napretke i razvoj za potrebe gradevinarstva treba vezati uz specijalisticki razvoj organizacije gradenja. U tom smislu poznan su napori i rezultati medunarodnog CIB-ovog udruzenja kroz rad komisije CIB-W65, a 0 cemu ce biti iznijeti detaljni prikazi i analize u poglavlju "Stanje podruCja".

1.3. Analiza organizacije graaenja kroz povijest

Uz osnovne potrebe Ijudi za proizvodnjom hrane, grac1enje je bilo jedno od prvih djelatnosti Covjeka. Niz grac1evina ostalo je kako bi se divili usplesnosti starih graditelja. Dokza nekepostoje pojedini napisi, za neke se i ne zna, niti tko ih je gradio, niti njihova prava namjena. Prema ostavljenim zapisima i objektima, prvi veci objekti gradeni su od 3500 god. pr.n.e. te kasnije. Najstariji pisani dokument 0 gradnji nalazi se uklesan klinastim pismom na stupu od crnog diorita, visokom 2,5 m u pariskorn muzeju. To je Zakonik iz coba kralja Hamurabija, kralja Babilona, koji je 1700 god. pr.n.e. dao provesti umjetno navodnjavanje Mezopotamije i uveo planiranje rada, kontrolu proizvodnje, proraCunavanje broja potrebnih radnika i radnih dana, upute za rad, minimalnu dnevnicu i kazne za losl rad. Kasnije slijedi opis iz 950. god. pro n.e. po kojem je Solomon prilikom izgradnje hrama u Jeruzalemu, odredio da sedamdeset tisuca nosaca i osarndeset tlsuca kamenolomaca rade pod nadzorom 3600 poslovoda. Slijede opisi Herodota "oca povl[esti" iz 450. god. pr.n.e. 0 radovima na piramidama iz Gizeha.

Za organizaciju izvodenja i gradevinarstvo pr. n.e. rnozo se reei da se radilo na velikim pothvatima i 5 velikim brojem radnika, ali su bila poznata odredena pravila organizacije, odredene tehnologije i 51. Npr. organizacija velikih transporta i pripremni raoovi za njegovo provodenje (piramide • kamen iz Libijskih planira, Kineski zid - prijevoz velikih masa, prijevoz drveta iz Libanona u Haifu i dalje u Jeruzalem - za gradnju hrama i 51.), naelnt upravljanja (na izgradnji piramida bilo je cetiri ranga rukovoditelja, tj. za 10, 50,100 i 1000 Ijudi, sto je savjetovaoJetro ~?jsij~; SOI?~On - na izgradnji hrama bllo je 3600 poslovoda), odreden~ tehnologIJe.(KI.nesk! =. jezgra.od nabijene gline, vapna i pijeska, obrada i zidanie kamenom I pnrucnt alati; poznavanje veziva kod Rimljana; problem rjesavanja trajnih temelja u do?iru .s morskom vodom • svjetionik u Aleksandriji; organizacija i tehnologija izvedbe VISOklh zgrada i arene u Rimu, te svjetionika u Aleksandriji i 51.).

Moze se zakljuciti, da je izgradnja velikih objekata u starom vijeku, ponekad bila uzrokovana ekonomskim i privrednlrn razlozima, kao sto su (svjetionik u Aleksandriji, Sueski kanal, navodnjavanje Mezopotamije, Rimski akvadukti), costo obram~eni (Kineski zid, Machu Picchu), cesto pitanje prestiia, vjerskim razlozima (piramide, arene, visoke zgrade u Rimu, hramovi i 51.). Kao materijal koristio se kamen, drvo, opeka, zemlja, vapno, mort i st. Bez obzira sto ne postoji dovoljno pisanih dokumenata 0 grac1enju u starom vijeku i sto je cesto gradenje bilo empirijski, moza se pretpostaviti da su nekadasn] graditelji posjedovali i stanovita teoretska znanja na nivou svojeg vremena, neophodno potrebna za izvodenje posebnih pothvata

8

9

(dizanje kamenih blokova na izgradnji piramida, gradjenje svjetionika u Aleksandriji i rimskih visokih zgrada i arena, Sueskog kanala, problemi temeljenja i 51.). Medutim, mote se takoder zakljuciti, da je transfer znanja, u odnosu na geografiju, kao i u odnosu na vrijeme - bio mali iii neznatan (posebni objekti po pojedinim lokacijama, uglavnom vezani uz pojedine zemlje i vrijeme).

Izgradnja u srednjem vijeku - u toku srednjeg vijeka, kolijevka kulture b.i.la je uglavnom Europa. U to se vrijeme medu vecirn objektima gra~e crkv~, ~od k~jlh se uocava znacajan razvo] zanatstva - posebno kIesarstvo. Za IzgradnJu tlh objekata trebalo je raspolagati vjestlnom organizacije i tehnologije koje su ornoqucavale otvaranje kamenoloma, transport kamena na m.jesto izgradnje, te poznavatlorqanlzaciju i tehnologiju zidanja kamenom, kao i vertikalnoq transporta na vece visme pn gradnji crkvi. Takoder se ponegdje nalaze i drugi tipovi objekata, koji su vezani uz potrebe geografskog polozaia (npr. u Holandiji -oduzimanje zemlje od mora i njezina zastita), ali ta znanja se razvijaju samo u tim navedenim sredinama.

Do stanovitog transfera znania dolazi tek nakon otvaranja prvih sveuclllsta u Europi. Medu nekim zemljama u Europi nisu postojale granice u pogledu prenosenia znanja i angaziranju posebno uspjesruh graditelja.

Vrijedno je spomenuti i upravljanje gradenjem mllansks katedrale, gdje se uocavaju no vi odnosi, u kojirna se regionalni i drzavni interesi povezuju sa izgradnjom (odrzavanle vodenih puteva na racun ''tvornice katedrale", financiranje drzave iz blagajne katedrale u izgradnji u slucalu neophodnih pot reba i 51.).

Gradenje poslije industrijske revolucije. Za ovo vrijeme karaktenstlcna je prolzvodnja ugljena, teljeza, cenka i etektrlcne energije, koncentracija financijske rnoci (iii kod privatnika iii u drzavnirn kasama), razvo] konstrukcija, postavllanle komerci: jalnih os nova i efekata, te niz izuma, kao sto su parni kotao, na pollu elektriciteta, prvi motori sa unutrasnjm sagorijevanjem i 51. iz cega se pocela razvijati i proizvoditi mehanizacija za vel ike radove.

lzgradnja Eiffelovog tornja uslijedila je nakon ovladane proizvodnje teljeza, razvoja konstrukcija i komercijalnih interesa. Izgradnja Sueskog i Panamskog kanala, kao i tunela u srednjoj Europi, povezani su komercijalnim interesima, povecanlsrn financijske rnocl , razvojem strojeva za iskope i transporte.lzgradnja HE vezana je na nove izume, kortstenle elektrtcne energije, komercijalne interese po pitanju proizvodnje energije, razvoj mehanizacije i financijsku moe. Visoke zgrade u prvoj polovici 20. st. su vezane uz razvoj konstrukcije i komercijalnih interesa, te razvoj odredene vrste mehanizacije.

Stambene krize nakon I i II svjetskog rata pospiesue su razvo] novih metoda u stambenoj izgradnji, kao i kod montatnog gradenja. Karakteristike ovih metoda su :

- smanjenje tetine zbog minimaliziranja troskova za horizontalne i vertikalne

transporte,

- ekonomlcna upotreba materijala,

- povecanie produktivnosti,

- smanjenje troskova za skele i opiate,

- smanjenje rada kvalificiranih radnika,

- prebacivanje odredene proizvodnje u pogone.

Uz ostalo poslije I svjetskog rata usavrsava se mehanizacija, pojavljuju se novi materijali (npr. siporex, raznclte epoksidne smole, proizvodnja na bazi plastlcnlh masa i sl.).

2. KARAKTERISTIKE GRADEVINSKE PROIZVODNJE

2. 1. Tipovi proizovodnje

Tipovi proizvodnje su razliciti. Oni su u ovisnosti od oblika i vrste objekata, od kolicine radova, te od samog pristupa proizvodnji sa strane proizvodaca/izvodaca. Razlikuju se tri tipa proizvodnje tj. poledlnacna, serijska i masovna.

2.1.1. Poledlnacna proizvodnja

Ovaj tip proizvodnje cesto se pojavljuje u gradevinarstvu, a mace je karakterizira zanatska proizvodnja. Pojedinacna prolzvodnla se pojavljuje kod manjih unikatnih objekata, kao sto su rnostovl, zgrade u lnterpotacl], skole, komunalna izgradnja i sl. Cak i kod objekata koji su tipizirani pojedini dijelovi imaju karakteristike pojedinacna proizvodnje. Kao primjer se mote navesti tipski most iii propust. Dijelovi radova na terenu kao sto su iskopi, izvedba upornjaka i stupova su unikatne proizvodnje, dok izvedba glavnih montaznih nosaca mote biti serijske proizvodnje. Medutim i kod takvih objekata na raznim lokacijama, kada se radi 0 vecem broju objekata mote se stvoriti pristup koji uvodi bonitete serijske iii masovne proizvodnje (rad sa specijaliziranim resursima, koji osrnlsllenlrn prebacivanjem kapaciteta sa lokacije na lokaciju uvode elemente ponavljanja). '

Kod poledmacne proizvodnje nema vecih rropucnostl za racionalizaciju, osim ako se ne radi 0 primjeni tipiziranih i standarcizlranih prolzvoda, procesa i metoda rada. Ovdje se pojavljuju slijedeei negativni efekti:

- Troskovl pripremnih radova su visoki u od:-osu na jedinicu proizvoda. Manji unikatni objekti imaju i relativno male koficlne radova, a pripremni radovi se moraju obaviti kao i za objekte sa znatnijim koftcinarna. Dakle, isti troskovi pripremnih radova se raspodjeljuju na man'u kollcinu radova za proizvodnju ugovorenog objekta.

- Proizvodni procesi nisu ustaljeni, tese radncl stalno premlestalu sajednog na drugi posao. Time se ne postize rutina u radu, uslijed cega je i nita produktivnost.

- Ovdje zbog manjeg obima radova, postcji cpravdanje za koristenje univerzalnijeg tipa radnika iii stroja. Isti su manje pr:x1uktivni nego specijalizirani resursi, koji se koriste kod serijske i masovne prcizvodnje.

- Obzirom da je uz ovaj tip proizvodnje vezana nita produktivnost, radovi traju duze nego kod serijske i masovne proizvodnje.Dutina trajanja radova djeluje na povecanie troskova dijela reiije.

- Zbog veceg ucesca troskova koji otpadaju na pripremne radove, te na dijelove retijskih troskova, [edinicne cijene radova 5U opterecena vlslm "taktororn".

- Kod ovog tipa proizvodnje zalihe materi,ala su proporcionalno znatno vece nego ked dr(.1ga dva tipa (zbog malcg obima prolzvodnja, zbog teteg ostvarenja kontinuiteta dobave i sl.).Zbcg ove karakteristike postoji potreba i za angaiiranjem veclh novcanh sredstava, sto povecava troskove kamata.

10

11

- Ovdje postoji potreoa za osposobljavanje znatno vecih skladisnih prostora za zalihe materijala neg::> kod ostala ova tipaproizvodnje.

- Zbog manjeg obima proizvodnje ne postoji opravdanih razloga za razradu tehnicke dokurrentadts do detaija, uslijed ceqa se lakSe pojavljuju zastoji, prekidi, razne .mprov'zacije is\., sto takoder povscava troskove.

- znatnija upotreba studije rada i pokreta,

- znatnije kortstanle matematskih metoda za optimalizacije,

- znatnije koristenje stanoarcizaclle, visokoproduktivne mehanizacije i opreme,

- uvodenje specijaliziranih tehnologija koje su opravdane kod izuzetno masovne

proizvodnje (npr. koristenje celije-montazni sustav u stanogradnji),

- koristenje sofisticiranih metoda kao npr. simulacije, operativna istrazfvanja, studij oblikovanja dijelova za sto jednostavniju i jeftiniju proizvodnju i sl.

Masovna proizvodnja ima visoke zahtjeve za pocetne troskove, zbog ulaganja s jedne strane u studijski dio, a s druge, sto je i utjecajnije, u uredaje i strojeve, te visokoproduktivne tehnologije.

2.1.2. Serijska proizvodnja

SerijSka prolzvoarua pojavljuje se kod: .. veeeg broja istovrsnlh objekata,

- veclh unikatnih objekata, ukoliko se isti mogu podijeliti po kriteriju dijelova sa jednakim poslovima u vecern broju,

.. veeeg broja objekata pojedlnaene proizvodnje, gdje izvooac kvalitetom pristupa ornoqucava kontinutet u radu za pojedine resurse,

- kod razvucsnih oblskata, koji se podijele u proizvodne objekte iii dionice.

Karakteristike ~ve proizvoonle su :

- perlodlcno ponavljanje istog procesa rada - omogucuje rutinu u radu i vecu produktivnost,

- upotreba specijaliziranH" radnika i strojeva - vsca efikasnos! nego kod univerzalnijih resursa - povecanle produktivnosti,

-priprerna se obavlja za 'i.eei opseg posla, odnos troskovaprorernet osnovnih radova je niti, te su i manji jedinicni troskovl po stavkama osnovnog objekta,

- krace trajanje istog opsega posla nego kod poledinacne proizvodnje

- smanjuje se die rezijskih troskova. sto djeluje i na smanjenje ukupnih

troskova graden,2,

.. postoje dobri raztoz: za bolju razradu tehnicke dokumentacije; moqucnost razrade varijanti i dolaska do najprihvatljivije; studlozna razrada detalja koji ce se pojaviti u velikom broju i prihvacanje racionalnih oblika i postupaka,

- uvodenje i korlsten]a takfnog sustava proizvodnje, sa svim beneficijama koje ista donosi,

- mocucnost koristanja 1ajkvalitetnijih tehnickih kadrova, obzirom na vece obime istovrsne proizvodnje.

Kod ovoq tipa prozvoonla dolaze do lzrazaja rjesenja koja su studiozno

napravtjena, sto se reflektira u financijskom efektu poouzeca. .

Obzirom da serija mote biti mala, srednja iii velika, proizvodnja se moze prlotlzavatl poiedlnacnol, ocncsno masovnoj proizvodnji.

2.1.3. Masovna proizvodnja

Masovna proizvodnja vezana je uz velike kolicine istovrsnih poslova kroz ouze vrijeme. tj. uz velike serije. Pcjavljuje se kod velikih zemljanih radova, autocesta, stambenih naselja. veCih hijmtehnickih radova, masovne proizvodnje poluproizvo.da kao sto su betoni, 2sfalti, opiate, armature i s\.

Kod ove proizvodnje .;os se vise potenciraju sve karakteristike koje se navode kod serija te se pojavljuju dodatni zahtjevi kao sto su :

.. razvoj prototipova,

2.1.4. Usporedba tipova proizvodnje

Opcenito se za tipove proizvodnje treba istaknuti da oni za pojedine proizvodne

subjekte mogu biti razliciti. To ovisi 00:

.. pristupa poslu,

- razvijenosti poduzeca,

.. utjecaja lzvodaca kroz udruzenla i gradevinsku industriju za razlicite stere drustva (investitore. projektante, dobavljace, transportne organizacije, razticlte kooperante i sl.),

'2"specijalizacije i ustrojstva izvOdac'a:d, •• .. kvalitete tehnickog kadra,

.. financijske pod loge lzvodaca i s\.

POjedinacna proizvodnja je cesce vezana uz zanatski tip pristupa poslu, te ce je na taj nacln obavljati i poduzeca na tom nivou.

Medutim uz kvalttetan studijski i izvodacki pristup poouzece ce iz niza objekata pojedinacne proizvodnje izvuci elemente na koje ce odgovoriti karakteristikama serijske proizvodnje. Na taj nactn ostvariti ce se veci efekti na trtistu i u vlastitoj proizvodnji. Za navedeno je neophodan kvalitetan studijski i f1eksibilan pristup uz kontinuirani razvoj raznih metoda vezanih uz sve proizvodne resurse.

2.2. Necini proizvodnje

Postoje tri osnovna nacina proizvodnje, te njihove razlicite kombinacije u pojedinim dijelovima izvedbe:

.. proizvodnja po redosljedu pojedinih dijelova iii objekata, .. paralelna proizvodnja pojedinih dijelova iii objekata,

- taktna iii lancana proizvodnja pri cemu su procesi kontinuirani.

Za primjer se mozs razmatrati proizvodnja tri objekta tipa bungalova, kod kojih su

pojedini radovi oznaceni sljedecim oznakama:

- iskop temelja i izvedba poda - _ - - - - - -

- zidanje zidova

- postava opIate i armature piece

- betoniranje ptoco

12

13

2.2.2. Paralelna proizvodnja

Kod paralelne proizvodnje radovi se paraleliziraju, u svrhu sto krace izvedbe cjelokupnog zadatka gradenja. Na proslorn primjeru prikazat ce se paralelna proizvodnja.

2.2.1. Proizvodnja po redosljedu

Karakterislika ove protzvodo]e je da se tek nakon zavrsetka jednog objekta nastavlja na izvedbi slijedecega. Redoslijed radova je isti kod svakog objekta. Na sljedeCoj slici su prikazani ovi radovi.

m = brej radnih etapa

n '" broj radnih procesa

k k 'ed" takt

RADI\lE ",vremens a ] Inlca -
ETAPE
/ V ./
/ /
/ 1/
Tu=K*n / V ./
/ /
/ 1/
/ 1/ ./
/ /
/ 1/ 2

3

5

7

8

4

6

9 10

11 12

TAKTOVI

T:>=k*n=! ,.4=4cJo.no.

TAKTJVI

Slika 2.2.2-1 Paralelna proizvodnja

Paralelni nacin proizvodnje pojavljuje se u praksi zbog tzv. visih ciljeva izazvanih posebnim okolnostima. Tako npr. posebna okolnost mogu biti ratna razaranja, potresi, potrebe za sto ranijim izvodenjem proizvodnih, turistickin, nastavnih iii sl. kapaciteta. U praksi se cesto pojavljuje paralelna proizvodnja kod kasnjenja radova, kako bi se konacni rokipak ispunio (pojava nezeljenih efekata, koje izvodacocjenjuje manjom "zrtvorn" nego kasnjenje u odnosu na ugovoreni rok). Ista proizvodnja zahtijeva veliku koncetraciju Ijudi i sredstava (mehanizacije, opreme, materijala i sl.) uslijed cega je i vrlo skupa. Ovaj nacln proizvodnje se pokusava izbjoci kada god je

to moquce. .

Slika 2.2.1-1 Proizvodnja po redoslijedu

Ako se usvoji da je tralanle takta 1 dan m == 3 i n =4, tada slijedi

T1 =k m n=1 3 4=12dana

Ovdje je evidentan prekid kontinuiteta u radu, zbog ceqa radna sredstva nisu kvalitetno lskortstena. Npr. betoniranje, kao i zidanje obavlja se svaki cetvrt' dan uslijed cega su mjeSalice za beton i mort iskoristene jedan dan po objektu, tj. 25% vremena. Slicno je i sa mehanizacijom za ostale radove. Obzirom, da bi uz uvjet da svaka kvalifikacija radi samo svoj posao, zidari kao i ostali bili korlstenl samo svaki cetvrf dan, te trebali biti seljeni na ostala gradilista, kao i ponovno vraceni, dobili bi se iznimno mali efekti. Zbog toga se nastoji, da se koriste univerzalniji radnici koji mogu raditi i na zidanju, temeljima, oplati, armaturi i betoniranju. Medutim, univerzalnost rada rezultira manjom produktivnoscu i kvalitetom radova. Ovaj nacin proizvodnje se pojavljuje kod manjih pojedinacnihobjekata, kod ogranlcenja u radnom prostoru (npr. zgrada u interpolaciji), kod objekata koji se rade sa skupom i pornicnorn opremom (skele kod montatnih hala) i sl, Efikasnost posla je vrlo malazbog korlstenia univerzalnijih radnika i strojeva, te zbog promjene vrste posla, sto zahtijeva i adekvatno vrijeme, da se postigne primjerena produktivnost.

2.2.3. Taktna iii lancana proizvodnja

Kod taktne proizvodnje ostvaruje se kontinuite: u proizvodnji, uz efikasno planiranje te odrzavanje stalne brzine u radu. Na vee promatranom primjeru prikazuje se taktna proizvodnja.

RADNE ETAPE( . .,

2

4

Slika 2.2.3-1 Taktna iii lancana proizvodnja

14

/

k=I ro=3 n=4

T3=I·Jro+n-j) D=I<3+4-\) T3=6c1o.no.

15

~od ovog naoma proizvodnje potrebno je uskladiti, na temelju dimenzioniranja, prolzvod~a sredstva, ~a .~i se ?stvario kontinuitet u radu. U promatranom primjeru wupa na lskopu temelJClI Izradl podova, grupa za zidanje, grupa za postavu opiate I armature, te grupa za izvedbu A.B. place mora izvesti svo] posao tocno u jed nom danu. Ukoliko pojedina grupa izvede posao ranije, tada je predimenzionirana i zbog n~dostatka posla nedO',lOljoo lskorlstena. U sluCaju da neka grupa ne izvede posao ~ jednom danu, tada se cjelokupni radovi na objektu produzavaju, a grupa koja slijedi iza proma~rane ~~ mote pravovremeno nastaviti posao, te se kod iste pojavljuju nepotrebnl zasto]l.

C?vdje se ~stvaru.~ pr<?izvodnja slicna in.dustrij~k~j, tj. proizvodnja na tekuco] !racl: Dok se u Industr.JI prozvod krece potrac do pOjedlnog radnika, ovdje se radnici I proizvodna sredstva krscu s objekta na objekt iii s jednog dijela na drugi dio objekta. Potrebno je ta~oder navesti, da dugotrajnija taktna proizvodnja stvara negativne efekte zamora I dosadrostl uslijed vrlo specijaliziranog i jednolicnoq posla.

Za ovakav nacln protzvodo]e neophodno je ostvariti slijedeee pretpostavke : - osigurati veci brc] objel<ata iii njihovih dijelova, koji imaju priblizno

iste kollclns racova,

- podijeliti radni proces, te izvedbu ostvarivati specijaliziranim radnicima,

• procese obavljati planiranom brzinom, kako ne bi doslo do nezeljenih smetnji,

• neizbjeine prekide ukljL'Citi u plan, da ne bi ometali cjelokupni tok,a sve osta Ie prekide ellrnlnl-atl.

Ova] nacln rada smatra se vrlo efikasnimi produktivnim, iako se kod dugotrajne . tancane proizvodnje sa visokospecijaliziranim procesima pojavljuju negativne dodatne pojave, koje se unaprijed osrnisllerum zahvatima mogu izbjeei.

Potrebno je naglasiti da se ovaj nacin proizvodnje mora detaljno planirati i studlratl, vee kod oblikovanja objekata u tehnicko] dokumentaciji, kako bi se projektirale adekvatne radne etape kao i tehnologije izvedbe. Efekti vise produktivnosti kod takvog naoma proizvodnje u odnosu na prethodno obradene proizlaze iz:

- najefiksnijeg koristenja strojeva i opreme,

- kontinuiranog koristenja specijalizkanih grupa radnika,

• elemenata kontinlJiteta u radu i ponavljanja pri cernu se ostvaruju efekti rutinskog rada.

Kod takove prolzvodrue koristi se pojam tzv. faktora potencijala. Faktor potencijala daje uvid u taktoost, pri cernu kada istioostize vrijednost 1 postoji potpuna taktnost u proizvodnji

Prilikom priblizavanja faktora potencijala vrijednosti 1 povscava se taktnost proizvodnje. Kod lndustrtlske proizvodnje isti faktor ima vrijednost 1. Faktor potencijala se takoder koristi koc dil1enzioniranja i projektiranja proizvodnje.

Slika 2.2.3-2 Oblikovanje faktora potencijala ukljucanjern pojedinih procesa

2.3. Efekti obucavanja i uhodavanja u proizvodnju

P~oce5 obucavarua i uhodavanja djeluje na rezultate gradevinske proizvodnje.

Da bl 5e zornqe mogao uoeiti taj utjecaj u odnosu na tipove i naCine proizvodnje iznose se rezultati jedne studije . sncna istrazivanla su provedena na mnogim lokacijama priprolzvodn]l velikog spektra objekata, Ie pri obavljanju raznovrsnih procesa. Medutim, vjeroiatno Jedan od najsustavnijih prikaza daje navedena studija provedena na industrijskoj proizvodnji stanova u Svedskoj.

Na temelju usmieravanja i pracsnia izgradnje 40.000 stanova i 6.000 individualnih porodlonlh objekata Svedsko Udruzenje za industrijsku izgradnju stanova lzvrsilo je lstraztvanie 1971. godine. Metodologije i rezultati iz studije mogu posluzm kaodobri pokazatelji akcijaza poveeanjeproduktivnosti. Jedinica mjere u odnosu na koju su valorizirani objekti je bila m3 gradevinskog prostora. Vee prvi rezultati pokazuju da se utrosak rada po jedinici smanjuje za priblizno 25% uz povecanio obima proizvodnje istovrsnih vi~epor~nih objekata za 10 x.

Promatrane su proizvodne metode: tradicionalna, racionalizirana tradicionalna i rnontazna, Utrosak radnog vremena za tradicionalnu metodu je bio prbllzno 5-10% veci nego kod racionalizirane, odnosno 15 - 20% vecl nego kod montazno.

U studiji je razradeno uigravanje i ooucavanle radnih ekipa, te se u ovom radu prenose rezultali preko jasnih grafikona sa komentarom.

Obuc(). v<lr, 'e

Ucen'e Uhcuo.vo.n·e

!<V,:):iFiCil'"'l')rii \ rocl~,ik

-,

"<,

8,' 0 j jediniC 0.

~------ - .. -.~--.---.--~-- ..

Slika 2.3-1 pokazuje utrosak vremena po jedinici u ovisnosti od broja jedinica i kvalitikacije radnika u tazi obucavanja.

16

17



I

7-tjo?dni z o.s t o, (.ZOrljenu ekipll)

~l__ _L Br_O_J~'~J_ed_i_nl~CO

u

·c 10 '6

Q;

., t

Novi ~Ion ekioe je :

Tr0~IClno

10 14 18 22 25 30

:!i

c

].

~ :~

>

Krivulja obucavanja za

r izradu zavrSnog sloja betona

3. PROJEKTIRANJE ORGANIZACIJE GRADENJA (P.O.G.)

3.1. Razlozi i faze za P.O.G.

Slika 2.3-2 prikazuje utjecaj zastoja cd 7 tjedana (iii zamjene ekipe) na produktivnost.

Vee je u prethodnim poglavljima naglasavano da se gractenje odvija u najrazlici· tijim uvjetima (Iokalnim, vremenskim, po kolicnarr a ivrsti posla, razlieiti zahtjevi za adaptacije, rekonstrukcije i novu izgradnju, te s.) sa korlstenlern najsirih spektara resursa.

Osnovna pravila optimalnog ostvarenja neko;:J p,'ivrednog poduhvata je unijeti u ostvarenje optimalni odnos izmectu kvalitete i troskova, tj. izvesti poduhvat na racionalan nacln. Kroz literaturu i vlastitu praksu mogu se pronacl razllclte zakonitosti u toku izgradnje.

Greven je prilikom modeliranja troskova za potrece izgradnje sportskln objekata u

Holandiji dobio slijedeee rezultate:

Slika 2.3-3 prikazuje utrosak vremena ekipe (3 clana) po jedinici proizvoda u ovlsnosti od obutavanja, te nakon procesa uhodavanja utjecaj na utrosak vremena ekipe po jedinici proizvoda pri zamjeni 1 i\i 2 clana ekipe.

MILS

Slika 2.3-4 prikazuje utjecaj zamjene 3- clans ekipe sa jednim novim etancrn u ekipi. Sluca] (a) novi clan ekipe ie obucsn vee u pocetku za ovu vrstu posla, ali se treba prila' godili novoj sredini (b) novi clan ekipe niie nlti obucsn ovoj vrsti posla nltl prilagoden novoj ekipi. Duze uigravanje za sluca] (b) u odnosu na sluca] (a) traje dok se proizvedu prlbllzno 4.5 jedinica proizvoda. Utrosak vremena po jedinici proizvoda se u oocetku zamjene sa novim clanorn ekipe povecava za priblizno 12-15% za sluca] (a) i 30% za slucaj (b).

.......... ~!~ L L. ::~::I:~:~~:::::::I::::::

Iii I i

2 ••·••• .] •• .. ••• •..• ~ .. •• .. • .. •• .. ·•• .. l······ .. ······ ,*···-··· - .. ·1·····

I I ! ! !

! Ii! !

.... ·· +t .. · ·· .. ··· .. ··t • · .. · .. ,··· .. • ·· .. • .. ·1·· _ .. , .

\ ~ i i :'1 DO"X xx X'''''"

, : I : •

PROGRAMIRANJE SPECIFIKACIJE GFADENJE

~ PROJEKllRANJE UGOVARANJE

ZAVRSETAK

Mogucnost utjecaja na troskove gractenja u raznih fazama

n

Slike 2.3-5 i 2.3-6 prikazuju utjecaj obucavanja na utrosak vremena ekipe po jedinici proizvoda (slika 2.3-5 izrada kalupa za konstrukciju; slika 2.3-6 zavrsetak betonskog poda). Utjecaj uhodavanja je duzi (od pocetka procesa do momenta asimptotskog pribliza· vanja krivulie pravcu paralelnom sa apscisom) i postotno vsci za komplaksnije procssa. Zakljucuje se da postoji funkcionalna za- . visnost izmedu vremena uhodavanja i kornpleksnosti radnog procesa.

Slika 3.1-1

Slieni rezultati se mogu nael i u niz razlieiti;, slrcaleva, Ovdje je evidentno da moqucnostl za racionalizaciju progresivno paca]u od pocetnlh prema zavrsnlrn fazama. Mectutim ne treba zane mariti efekte orga'lizirenosti pri radu, te smatrati da isti nisu znatno razlicltl za razne pristupe. Nairne loSE. organiziranost omoguCava drastlcno povecanle kako troskova tako i vremeoa za izvedbu, sa velikim vjerojat· nostima za smanjenje kvalitete izgractenog·objefcta. Siika po Grevenu, kao i slicna .lstrazlvanla govore 0 moqucnostl utjecala na troskove gractenja u raznim fazama prefpostavllaiuci relativno kvalitetnu organiziranost sa izborom primjerene tehnologije. Koristenje odre<1enihsofisticiranih metoda (operatfvna tstrazlvania, simulacija, ergonomija, kao i principa podeSavanja upravlanla, te maksimalnog aktiviranja

in2

Na kraju studije predlaze se obucavanle buducih zaposlenih na pilot·objektima, sto daje izvanredne rezultate za potrebe proizvodnje.

18

19

motivirajucih Iaktora i sl.), koje se smatraju nestandardnim, rnoquce je napraviti jos dalje manje pomake u smanjenju troskova u toku gradenja.

Ako se gore navedenom doda jedan opel prikaz utroska financija od pocetnih taza prema zavrsnirn tada se mogu izvuci vrlo korisni zakliucci.

"

? IC;(, _ ~ ~ _

LJl-t-' "V....:i 0.' Il' ~ .~

LJl~

o

s :

-" c ",0. " J

Q-6

~o ~ c: "

~u

TROS,:OVI u rc~~, REALIZACIJE DBJE~TA

I I I

' .~. .~_~ . ,,1. __

Slika 3.1-2

- Utrosak novca do kraja projektiranja je na nivou od nekoliko %, a izvedba kosta od 90% na vise.

- Mogu6hosti racionalizacije su to veee stb je t'a'nija faza. .

- Veei trud u pocetnirn tazama poskupljuje projektiranje toliko da to u principu

rnoze predstavljati neznatna ulaganja u odnosu na rnoqucnostl racionalizacije, tj. ukupni utrosak financija se smanjuje.

Zbog ovih razloga misljenje je znanstveno-strucnih krugova u svijetu i kod nas, da se fazi projektiranja mora osigurati dovoljno vremena za izradu tehnicke dokumentacije, te da smisljeno ulaqarue u povecan]e kvalitete ove dokumentacije donosi opravdane ustede ukupnih troskova za realizaciju objekta. lnace i praksa u najrazvijenijim zsmljama ukazuje upravo na ovakvo ponasanie, gdje se iznimno mnogo racuna vodi 0 dobroj tehnlcko] dokumentaciji, koja daje maksimalnq dobre rezultate kroz sklad izmedu projektiranih tehnickih rjesenja i izvedbe. Cesto se mec1u manage rima spomin]e potreba za relativno duzfm rokovima projektiranja, te poslije

toga sto brzo] izvedbi.

Optimalni rezultati u realizaciji objekta cesto zahtijevaju kombiniranu izradu onog dijela projekta organizacije u fazi projektiranja koji djeluju na izbor optimalnih projektantskih rjesenja. Poznati su slucajevi u izgradnji da nevoc1enje racuna 0 organizacijskim potrebama pri projektiranju dovodi do bezizlanih situacija i znatno povecanlh troskova pri izvedbi objekata. Kompleksnost objekta te koristenle novih tehnologija povecava potrebu za ranije i detaljnije ukljucivanje organizacijsko tehnickih rjesenja u tazi izrade tenntcke dokumentacije. Ovdje se moze jOs samo razmatrati do kojeg nivoa i koje elemente je potrebno obraditi u projektu organizacije u toku projektiranja, da isti odraze pozitivni retleks na cjelovitost rjesenja kako dokumentacije take i objekta, a da ista dopusti relativno dovoljno slobode bucucem izvooacu za vlastitu kreativnost. Misljenje je autora, da bi vee pri izradi kompletne tennicke dokumentacije za izvedbu bila minimalna potreba da je izveden projekt organizacije na nivou idejnog projekta iii riesenla u svrhu maksimalne harmonije

20

lzrnedu rada u birou i izvedbe na terenu. Vjerojatno da ce sa osnazerusrn trzisnih prlncipa u cjelokupnoj privredi doci i do naglasene potrebe inteqrirajucih procesa izmedu taze izrade dokumentacije u uredu i vremena kada isti treba izvesti u omjeru 1:1, sto e~.naglasiti potrebe 0 sto ranijem cjelovitom znanju kako i oo kojo] cijeni ce se ostvariti zadatak, sto ce predstavljati poticaj za pooruc]e organizacije gradenja i projekta organizacije.

Ako bi se postavilo pitanje kome treba projekt organizacije gradenja objekta, tada se rnoze odgovoriti da je potreban svim sudionicima u buouco] realizaciji objekta. Projektant tehniCke dokumentacije ima potrebe da se objekt sto racionalnije izvede, da dobije informacije 0 stanovitim ograniCenjima te 0 troskovlrna pojedinih varijanti izvedbe, da bise u svom projektiranju usmjerio prema optimalnom rjesenju u odnosu na faktore izvedbe i funkcionalnu vrijednost buduceq objekta.

Najcesee, kod dovoljno obuhvatne i kvalitetne dokumentacije za izvodenje, vrlo rijetko ee se pojavljivati iznenadenja i tumacenla da postoje elementi "vise sile", a time i niz spornih tocaka izmedu investitora, lzvodaca, pa cak i projektanta. Pri tome ce rjede docl do probijanja u troskovima, pa tako i u cijeni izuzev inflacijskog povecanla, kolase takoc1er rnoze predvidjeti u granicama stanovitetocnosti. lzvodac bi trebao sagledavati svoje interese za potrebe fazne i kvalitetne izrade P.O., takoc1er u smislu izbjegavanja otezavajuclh okolnosti za izvedbu koje smanjuju stabilnost poslovanja, cjelokupnog poduzeca. Takodervecl porerneca] na gradilistu, koji se cesto pojavljuje upravo uslijed nedovoljnosti dokumentacije i sagledavanja problema na vrijeme, izaziva potrebu za intervencijama takve prirode, kola narusava relativno stabilnu i oceklvanu suku za resursnim zahtjevima na ostalim proizvodnim mjestima (gradilistima) zbog tzv. "gasenja vatre". Sve se ovo snazno retlektira upravo na financijskoj slici gradilista, te posredno poduzeca.

Nadalje se preporucada se dijelovi P.O. izrade u fazi formiranja ponude izvodaca za licitaciju u kojern se sagledava rok, troskovi izvedbe i kriticnl resursi za konkretan objekt. Slijedi P.O. u svojoj cjelokupnosti, koji se izraduje za potrebe neposredne izvedbe. U ovoj fazi se izraduje izvedbeni P.O., koji se izraduje za potrebe neposredne izvedbe. Naravno da i ukupnost radova odrec1uje nivo obrade u pojedinom zadatku. sto su obimniji radovi i sto su veei troskovi alocirani u pojedinim objektima iii radovima, to su i veci zahtjevi za preciznijim i kvalitetnijim rjesenjima. To prolstice iz principa da pri izradi velikog broja elemenata svaka racionalizacija za element se mnogostruko ponavlja. Stanovitidijelovi P.O. (najcesce plan i utrosak resursa u proizvodnji) se u slucaju odstupanja od zamisli u toku izvedbe revidira u skladu s neophodnim intervencijama, kOje ce ornoquciti postizanje krajnjih rokova te maksimalno uskJac1enje potrosn]e resursa u vremenu.

3.2. Metodolost« pristup P. O.

Projektorganizacije gradenja obzirorn na svoju kompleksnostzahtijeva u rjesavanju takav metcooloski pristup, koji ce osigurati optimalno rjesenie. Takav pristup dijeli

se na aktivnosti kOje se navode:

1 . Odredivanje ciljeva.

2. Sustav za rlesavanie problema.

3. Prikupljanje podataka i analiza.

21

4. Formuliranje problema.

5. Odrectivanje kriterija.

6. Izrada varijanti rjesenla.

7. Analiza varijanti.

8. lzbor optimalnog rjesenja.

9. Izrada P.O ..

Svaka od aktivnosti ima svoje uzrocno posliedicno djelovanje na ostale faze, zbog cega je potrebno rjosavatt cjelokupnu problematiku na nacln globalnog sagledavanja i rjesavanja, koje jedino osigurava dovoljno priblizavanje optimalnom rlesenlu. Mectuveze izmedu pojedinih aktivnosti prikazuju se na sljedeeoj slici:

MecIuvezeizMeclu po je d.n.h o k t.vnos t: .:

Na prikazanoj slici rnoze se evidennratlca S8 L toku proved be dobivaju pocaci iz izvo.ctenj~, koji su od kardinalne vaznostl u pojoonim segmentima za izgracnju bucucih oblekata (na pro 0 tehnologijama, 0 normama vremena i materijala, 0 rjesavanju uskih grla i sl.).

3.2.1. Ciljevi

Potrebno je odrediti ciljeve koji ce biti vodilia u izradi P.O. Cesto se pojavljuje, ~onfliktnost izmedu pojedinih ciljeva. Take na pro konfliktnost se rnoze polavlt izrnadu ubrzavanla rada i postizanja maksimalne procuktlvnosf i ekonomlenostl kac i u nizu slicnih slucajeva. U ovakvim slueajevima potrebno je odrediti globalni lnteras sudionika u izgradnji, te pri takvo] konfliktnosti Uatiti globalni optimum. Takocter se pojavljuju dvije vrste ciljeva tj. kratkorocni i dug:)iocni (na pro kratkorocni rnoze biti zaposllavanle radnika i slobodne mehanizacije, koristenie materijala sa zaliha i sl., a du.gorocni raz;~ojne tendencije poduzeca i st.). Neopnodno je da su ciljevi jasno i ~to Je?nostavnlJe odredeni, te da se po moguenosti rnoze izvrsiti kvantifikacija izlaznlh rezultata, kada god je to potrebno. Takoder je potrebno ustanoviti sve negativnosti koje se zele izbjeei (na pro sevlsne zastoje i gubitke, neravnorrjerno anqazlranle resursa i sl.).

Medu ciljeve mogu se spomenuti:

- ostvarenje taktnog sustava proizvodnje.

- postizanje ekonomlcnosf i produktivnosti,

- koristenje najpogodnijih tehnologija,

- ostvarenje zadanih rokova,

- ravnomjerno anqaziranjs res ursa i sl ..

SI.3.2-1

Obzirom na izneseni prikaz ~esavanja projekta organizacije slijedi cinjenica da vee kod slozenijih zahvata postoji potreba da se iz aktivnosti koje slijede vraca na prethodne aktivnosti, kako bi se cjelokupni P.O. uravnotezio u blizini optimalnog rlesenja.

Sam prolekt organizacije treba provesti na modelu 1: 1, koji manje iii vise potvrdule izracteno rjesenje. Gledajucl procese projektiranja i izvoctenja kao kontinuirane potrebe poduzeca i da se isti provodi za svaki objekt prikazati ce se na sljedeeoj slici njihov odnos:

( PROVEDEA\

REGULfiClJj I KDNTRDLA

'~

3.2.2. Sustav za rlesavanle problema

. Pot reba za izradom sto kvalitetnijeg P.O. zahtijeva kvalitetnu koncepciju za ~zradu samog elaborata. U tom smislu zahtijeva se definiranje projektnog zadatka za ~zradu P.O. kojemu ce biti pridodani resursi za lzradu i plan rada. Medu resurse za tzradu treba odrediti strucnlaks, opremu, novae koji je potreban za lzradu P.O .. U samom planu se definira izlazak na teren, obirn prikupljanja podataka, nlvo obrade, vremenski plan izrade, obrada varijanti, brcicanost tima, kao i troskove obr~de P .0 .. Cesto puta tim za izradu P.O. se rnoze sastojati od strucnlaka raznil orotna, a kod jednostavnijih zahvata isto se ~esava po pojedincu.

3.2.3. Prikupljanje podataka i analiza

Za buducu izradu P.O. potrebno je prikupiti slijedeee podatke:

- iz dokumentacije (dokaznice mjera, troskovncl 1acrti i sl.),

- sa ter~na (0 lokaciji, resursima na terenu, te komercijalnim i prometnim

pooaclrna),

- 0 raspolozfvirn sredstvima (resursi u poduzecu i izvan njega),

- iz tehnlcka domene (standardi, tehnologija i sl.),

- iz organizacijske domene (struktura i sustav rukovocenla, informacijski sustav),

- iz ugovora, 0 kooperantima i sl ..

SI.3.2-2

22

23

Analiza podataka se rnoze obavljati studijom projekta i tehnologije, metodama operativnih lstrazlvanla, metodom modeliranja i simulacije, metodama planiranja, stanstlcklrn metodama i sl ..

3.2.8. Odrec1ivanje optima!nog rjesenja

Na bazi analize dolazi se do optimalnog rjesenja, koje se ocjenjuje najcesce kvantitativnim metodama uz pornoc logike, iskustva i intuicije.

3.2.9. Izrada P.O.G.

Nakon odluke 0 izboru varijante izabrana varijanta se obraduje cjelovito. P.O. treba odgovoriti na pitanja sto i kako graditi, u kojem vremenu (dtnarnlckl planovi), koji nacm upravljanja koristiti i sl ..

Metodologija izrade projekta organizacija gradenja trazt postupnost i utvrdenl redoslijed rada. Pri kraju projekta organizacije potrebno je utvrditi cijenu kostanla objekta u realnim uvjetima izvedbe.

3.2.4. Formulacija problema

Pod formulacijom problema podrazumijeva se izrada projektnog zadatka za P.O., koji ce takoder definirati potrebu za pojedinim varijantama te nivo obrade za svaku varijantu.

3.2.5. Odredivanje krit~rija

Kriteriji $e postavljajJ za potrebe funkcije cilja, te kod veeeg broja istih moqucs su kvantifikacije . Isti su potrebnl za vrednovanje varijanti, te za odredivanje nepoznanica u sustavu nejMnadtbi izratenih u matematskom obliku. Problem se cesto razmatra kao visekriterijalan.

Medu kriterije se mogu 1abrojati:

- produktivnost i ekonornlcnost izratenim putem troskova iii nekog

drugog utroska,

- trajanje izgradnje,

- korist8<'lje raznih tehnolosklh rjesenia,

- brzin2 i efikasnost prenosenla inforrnaclla,

- pogodnosti organizacijskih oblika,

- raspo ozivost resursima,

- efikasnost i brzina intervencija,

- koordinacija djelovanja,

- kvalitata lzvedbe i sl ..

3.2.7. Analiza varijanti

Nakon izrade vanjanf ocie uuiu se i analiziraju rjesenja, kao os nova za buduci izbor rjesenja.

Zadaci projekta organizacije:

Projekt organizacije sadrzl slijedeee postupke i rjesenja:

- Prikupljanje osnovnih pod log a i podataka za izradu projekta organizacije (tehniCka dokumentacija, raspoloziva sredstva, terenske prilike ... ).

- Odredivanje karakteristicnih faza radova sa prethodnim radovima, uskih grla,

redoslijed faza i medusobnu zavisnost. - Zbirne koliclne glavnih vrsta radova.

- Iskaz koncina osnovnih rnaterijala za izgradnju objekta i ostalih radova.

- Rjesenje vanjskog transporta. s rnoquclm izvortstirna materijala i izborom

rjesenja uz proracun troskova.

- Mogucnost dobave materijala iz lokalnih izvora uz potrebno organiziranje kamenoloma, sljuncara, pi lana i sl ..

- ProuGavanje izvodenja pojedinih vrsta radova s izborom optimalnih tehnoloskth metoda za odredene procese.

- Rjesenje unutamjeg transports, privremenih prometnica na gradilistu i veza sa vanjskim prometnicama.

- Rjesenje i izbor najpogodnije mehanizacije za tehnoloske procese uz naznaku tlpa, vrste, kapaciteta, broja, pogonske energije i troskova po jedinici vremena iii proizvoda.

- Opskrba gradilista potrebnom energijorn.

- Konstruiranje specijalnih postrojenja za kabel kranove, dizalice, pogone,

specijalne opIate i skele uz potrebne proraeune i nacrte.

- Odredivanje potrebnog broja radnika za pojedine radove i pripremne radove po kvalifikacijama.

-Izrada vremenskih planova gradenja za pojedine radneaktivnosti, za pristizanje materijala, za radnu snagu i za boravak mehanizacije na gradilistu.

-Izraoa sheme organizacije upravljanja i rukovodenla na 9 radilist~ i prip~daj uci~ jedinicama (organigram), sodredivanjem broja cjelokupnog osob'ia (rezlja .. gradlhsta) po strucnosti i broju uz odredivanle potrebnog prostora za rad (kancelanje, crtaonice ... ). Podjela gradilista na radnejedinice (radilista, pogone ... ).

- Rjesenje potrebnih zgrada za srnjesta], prehranu i boravak radnika sa .

sanitarnim prostorima i ostalim potrebnim zgradama (izrada nacrta, dokaznice mjera i troskovnika za navedene objekte).

3.2.6. Izrada varijanti

Varijante P.O. se mogu raditi u odnosu na razne cinitelje kao sto su na pr.: - izbor resursa,

- odredivanje vremena izrade,

- odredivanje transportnih rjesenja,

- raspored i organizacija izvodenja l sl.,

- pojedina tehnicka rjesenja za dijelove objekta,

- troskovi i sl ..

Varijante se u svom djelc'krugu razmatranja izraduju do nivoa dovoljnosti za njihovu procjenu i lzbor optimalncq -jesenja.

24

25

- Rjesenje opskrbe pitkom i tehnlckom vodom uz izgradnju potrebnih objekata (kaptaza, pumpne stanice i sl.).

- Rjesenje otvorenog i zatvorenog skladista s komunikacijskim vezama.

- lzrada sheme uredenja gradilista s ucrtanim objektima, prometnicama, stroje

virna, rnrezama (vocovoo, struja ... ), skladistima i drugimsadriajima.

- Rjesenje osvjetljenja i oslquranla gradilista s potrebnim ogradama i cuvarskorn sluzborn.

- Nacln rada preko zime s rasporedom radne snage i ostalih kapaciteta kroz to vrijeme.

- Nactn provodenja kontrole izvodenja radova (Iaboratorij).

- Nacin i vrijeme obracuna osobnih dohodaka, nacin stimuliranja posebnih

radova i nagradivanje.

- Nacin vocenla potrebne dokumentacije u cilju evidencije, informiranja i statisti ke, kontrole izvrsenja i obracuna troskova proizvodnje.

- Organizaciju provodenja mjera zastlts na radu (radi se kao pose ban elaborat u smislu zakona i pravilnika).

- Odredivanje cijena proizvoda u cilju donosenja odluka za izbor nacina rada i sredstava kao i za izradu ponude investitoru.

- Izradu dinamike priliva i utroska financijskih sredstava.

3.3.2.1. Dokaznica mjera iii predmjer

Dokaznica mjera iii predmjer je dio tehnlcke dokumentacije, gdje su proracunate kolicine radova za pojedine objekte iii dijeloveobjekBta. Sve ove kolicine su svrstane po logicnom redoslijedu i u skladu 5 tradicijama prakse po vrstama radova i pozicijama. Na temelju proracunatih kolicina radova se :

- ugovara izvedba objekata,

- obavlja obracun izmedu investitora i izvodaca,

- planiraju proizvodni resursi i vrijeme lzvedoe.

lbog navedenih razloga kod dokaznice mjera se postavljaju slijedeei zahtjevi za: - tocnost proracuna u granicama moguceg,

- jasan tok proracuna, koji je vezan uz pozi:::ioniranje u nacrtima, odnosno 5

pozivom na pojedine nacrte,

- loqican raspored po vrstama radova i stavkarna,

Dokaznicu mjera, kao i ostalu tehnicku cokumentacliu izradu]e projektant.

Naqlasava se neophodnost, da dokaznicu mjera kao i troskovnlk izraduje strucnlak specijalist za navedeni dio posla, kako kasnije ne bi dolazilo do neieljenih posljedica obzirom na financijske moqucnosti, kao i meduodncse lzmsdu investitora i lzvodaca.

Radovi na izgradnji objekata svrstavaju se u tri osoovne grupe, tj.:

- osnovne iii grube gradevinske radove,

- zavrsne iii zanatska gradevinske radove,

- gradevinsko-instalaterske radove.

Nacin proracuna kollclna za pojedine radove ie oblasnlen u gradevinskim, zanatskim i instalaterskim normama, gdje je prkazano kako se uzimaju mjere, koje su otszavajuce okolnosti i kako se vrednuju (npr. kakve su rastresitosti kategorije zemnsta: kada se odbijaju iii ne ina koji nacm otvori u zidovima za ibukanje, bojanje i 51.).

Na temelju kollcina iz dokaznice slijedi izrada: - troskovnika,

- gradevinske knjige, situacije,

- P.O.G.-a.

Obzirom da su troskovnts, gradevinska knjiga te situacija komplementarni dokaznici mjera, oznake za vrste radova i pozi:::ije su u svim ovim dokumentima jednake.

Pozicije u dokaznici mjera se opisuju kratko i jasn:, acjelokupni proracun kolicina mora biti cjelovit i lako razumljiv za buducs korisnike dokaznice (investitora, nadzornog organa, izvodaca i sl.),

Dokaznlca mjera se moie raditi rucnlrn iii racunsrskim postupkom, sto ovisi od elemenata kao sto su : oprerna i znanje pro.ektanta, posjedovanje specificnih programa, da Ii se radi 0 tipskim iii netipskim objektma, jasroca pojedinih pristupa i sl.. Cesto se prilikom izrade dokaznice mjera koris:e tabele (iskopi i nasipi zemlje po pojedinim profilima, armatura, montaini elemen! i 51.).

3.3. U1azni podaci za P.O.G. 3.3.1. Opcenlto

Za projektiranje organizacije gradenja neophodne su slijedece podloge: - tehnlcka dokumentacija,

- raspoloiiva sredstva i

- terenske prilike.

P.O.G. se moie raditi na razllcitirn nivoima, tj. kao: idejno rjesenje, idejni projekt i izvedbeni projekt. Kao idejno rjesenje projekt se najcesce radi prije slijedeee faze projektiranja, ako varijante P.O.G.-a lrnalu presudni utjecaj na daljnja rjesenja u projektiranju. Takoder se te faze izraduju kao podloge za izradu ponude. Izvedbeni P .O.G. se radi za fazu izvedbe, kako bi se unaprijed koncipiralo, planiralo, te odredilo na koji nacin, u koje vrijeme, 5 kime i clrne, 5 kojim kontrolnim mehanizmima, sto i gdje ce sa raditi pri izvedbi. Medutim, da bl se izradio P.O.G. neophodno je, medu ostalirn, imati izradenu tehnlcku dokumentaciju (bilo u idejnom iii izvedbenom obliku - prema potrebnoj namjeni P.O.G.-a).

3.3.2. Tenrucka dokumentacija i kolicine materijala

Od dijelova tehnicke dokumentacije, koja sluzi kao podloga za P.O.G. navode se : - nacrti (skice, presjeci, tlocrti, detalji, uzduznl i poprecni profili i sl.),

- proracuni s naznakorn ispitivanja i zahtjeva u dijelovima koji se

odnose na izgradnju,

- dokaznica mjera,

- troskovruk,

- posebni tehnicki uvjeti i tehnicki opls u dijelu koji se odnosi na izgradnju.

26

27

3.3.2.2. Troskovnik ili precracun

Troskovnik iii precrac.m je pisani elaborat, koji se sastoji od pozicija s opisom, jedinicnim mjerama, kolcinarna, [edlnicnlm cijenama i ukupnom cijenom. Broj pozicija je istovjetan onoj u dokaznici mjera. Opis je detaljan iii sa pozivorn na prihvacene standarde i norme, odnosno tehnlckl lzvlesta], Jedinicne mjere i kolicine su istovjetne kao i u ookaznlci mjera. Jedlnlcna cijena se dobiva na temelju postoje6ih cijena na trzistu, odnosno na temelju analize cijena. Ukupna cijena za poziciju se dobiva mroienjem pripadajuce jedinicne cijene i kolicine. Na kraju svake vrste radova lzracunava se suma svih pozicija iste vrste radova. Troskovnlk zavrsava izradom rekapltu lacije po vrstama radova Cijom sumom se dobiva vrijednost ukupnih radova za objekt.

Formular za uplstvao]s troskovntka je prikazan na slijede60j slici:

3.3.2.3. Dio tehnickog izviesca koji se odnosi na izvedbu

o c 'U

.- 0 c c '5(}) OJ ::> >u

Ukupr"lO

U tehnickom izviescu se cesto nalaze podaci od bitne vainosti za izvedbu. Ovdje se medu ostalim opisuje :

- lokacija s karakteristikama terena i komunalnim prlkljuccima.

- sve nestandardne cinjenice koje nisu uobicajene (nestandardno temeljenje i st.),

- hidrogeografski uvjeti terena i drugo.

Oa bi se izbjegla ponavljanja opisa za izvedbu u troskovniku pri vecern broju pozicija isti se daje u tehnickom opisu. Tada se u poziciji troskovnika poziva na opis u tehniCkom lzvlescu. To se desava npr. kod :

- zemljanih radova: tehnologija, osiguranje i sl.,

- armiranobetonskih radova: potrebna ispitivanja, tehnologija izved-

be, zahtjevi u pogledu kvalitete sastavnih komponenti, armature i st.,

- p~ednaprezanja: sile prednaprezanja koje je potrebno unijeti u kablove, kvaliteta VV zlce, ispitivanja, opis injektiranja, zahtjevi u pogledu komponenti injekcijske mase i sl ..

Navedeni podaci su neophodni za izvedbu odnosno za prava i obaveze izmedu

sudionika u izgradnji. . . .

Redr"li broj Hi looz.

3.3.2.4. Odre<1ivanje kollcina materijala

Na troskovnik se postavlalu zahtjevi tocnosti, jasnoco i jednosmislenosti zbog slijede6ih razloga :

- to je osnovni dio tehnicke dokumentacije na temelju kojeg se ugovaraju i obracunavaju racovi,

- iscrpan i jasan opis radova (iii poziv na iscrpan i jasan opis u standardu iii tehnickom lzvlescu), propisule kvalitetu i zahtjeve za izvodenje radova, te sluzl kao os nova za odnose, tj. prava i obaveze izmedu investitora i izvodaca.

Troskovnlk lzradule proektna organizacija zaduzena za izradu tehniCke dokumentacije, te u tom smislu postoje zahtjevi za odgovornost projektanta za kvalitetu troskovnika. Projektant u t-oskovnik upisuje [eclnlcne proslecne trzlsne cijene u vrijeme izrade trosko'mika. Ovakav troskovnik 5 lzracunatorn ukupnom cijenom objekta 51 uti investitoru kao prva prlblizna vrijednost za sliku buduclh troskova.

Troskovnik sluzl takod€T i kao podloga pri natjecanju ponudaca (Iicitacija). Prije licitacije lzvodacl pribavljajt: tehnicku dokumentaciju, ciji su sastavni dijelovi medu ostallm dokaznica mjera i troskovnik. Troskovnik ovdje nema unesene jediniCne cijene, koje unosi svaki r:ojedini ponudac, te na temelju istih s rekapituliranim vrijednostima sudjeluje u natjecanju za dobivanje posla.

Obzirom da su jedinicne cijene u zemljama sa vlsorn inflacijom podlozne stalnim promjenama, razvijene su metode za obracun porasta cijena u toku izvedbe. Ove metode koriste kao podatke: "indekse", odnos porasta vrijednosti stranih valuta prema dornaco], kretanje cijena materijala kod dobavljaca i osobnih dohodaka prema kolektivnim ugovorina i sl.). Osnove primjene metodologije porasta cijena se unose u ugovornu dokumentaciju.

Materijali na gradilistu se dijele na:

- osnovni materijal- ugraduje se u objekt (opeka, cement, zeljezo itd.) - odre<1en projektom,

- pornocnl materijal - sluti za izradu i oblikovanje objekata (opiate, skete itd.) - odre<1en po izvodacu,

- pogonski materijal- sluzl za pogon strojeva (nafta, benzin, elektroenergija itd.) - odreden karakteristlkarna strojeva.

KoliCina materijala, koji ce se trositi na gradilistu, odreduje se na temelju koltcina iz dokaznice mjera te obracuna u lskazu materijala. Iskaz materijala se obraduje tabelarno.

Iskaz materijala je potreban za odredivanje nabave materijala te planiranje opskrbe

gradilistakao i za proracun potrebnih financijskih sredstava.

28

29

3.3.3. Raspoloziva operativna sredstva

4. UREDENJE GRADILISTA

Za gradevinsko poouzece operativna sredstva su: - mehanizacija.

- materijal.

- radnici,

- novcana sredstva.

Kao raspoloziva se smatraju onakoja su u pojedinim vremenskim razdobljima rnoquca za koristenje. Na pr.:

_ mehanizacija - vlastita, rnoqucnost posudbe i sl.,

_ maternal- na skladistima, ugovorena moqucnost nabavke i sl.,

_ radnici - po kvalifikacijama, slobodni kapaciteti, moqucnost iznajmIjivanja i sl.,

_ novcana sredstva prlllvl i odllvl, bankovni racunl i sl.,

4.1. Skfadistenje

3.3.4. Lokalne prilike i terenski uvjeti

Prije izrade POG-a potrebno je izvrslti obilazak buduceq gradilista,te ispitati lokalne i terenske uvjete. koji imaju utjecaj na pripremne radove i buducu izvedbu.

Osnovni podaci koje treba prikupiti su slijedeci:

- geografski i topografski,

- meteoroloski i klimatski,

- geoloski i geomehanicki,

- hldrcloskl,

- moqucnost opskrbe vodom, energijom i st.,

- moqucnost opskrbe materijalom,

- 0 prometu i uvjetima dopreme materijala, mehanizacije i 51.,

- moqucnost zaposlenja radne snaqe,

- imovinsko-pravni odnosi,

- kapacitet eventualnih kooperanata, dobavllaca, transportnih poduzeca,

- cijene resursa koji ce se koristiti lz regije u kojoj CO se graditi i 51..

Nakon prikupljenih i sortiranih podataka isti se koriste pri razradi P.O.G.-a.

4.1.1. Opcenito

Oa bi se proces gradenja mogao nesmetano odvijati potrebna je medu ostalim pravovremena opskrba dovoljnim kolicinama materijala.

Opskrba materijalom se mote obavljati pod vrlo razliCitim okolnostirna:

- lokacijskim - u pogledu udaljenosti, kvalitete prometnice. prilaza gradilistu i 51.,

- rnoqucnostl skladistenja na gradilistu - neogran.cene, djelomicno oqranlcene i

potpuno oqranlcene,

- kvalitete opskrbe materijalom, poluprolzvoclrna i raznim elementima - od moqucnostl dopreme u toe no vrijeme dana, do nestaslca materijala u du zern vremenskom periodu.

- uz uvjete stabilnih cijena za materijale, poluproizvode i razne elemente, do vrlo nestabilnih cijena (visoka inflacija, velike razlike u cijenama kod razlici tih prolzvodaca i dobavllaca).

Kod razllcttih moqucnostl donose se i razliclte ocluke. Prvo pravilo, koje se uvijek uvazava je:

- instalirani kapaciteti na gradilistu ne smiju oocl u situaciju zastoja zbog nestaslce materijala, jer to se drastlcno ocrazava na neopravdano povecanle troskova, a dlelomlcno mote utjecati i na prolongiranje rokova, te na niz popratnih neuskladenosti.

Idealna slika opskrbe materijalom bi bila posledovanle minimalnih zaliha materijala, odnosno direktno dovotenje i ugradnja materijala zbog sto manje zaledenih financijskih sredstava u materijale, smanjenja troskova na racun gradilisnih objekata i sredstava za manipulaciju, smanjenja troskova unutamjeg transporta i 51..

Medutim. ovakav nacin opskrbe kod mnogih objekata ne bi odgovarao zbog niza okolnosti, kao sto su:

- nemogucnosti neometane izvedbe na gradilistu,

- zastoja, koji bi se stvarali zbog kasnog pristizanja jednog iii vise materijala,

poluproizvoda, elemenata i 51 ..

Uz to se u vezi skladistenja pojavljuju elementi kao sto su:

" visoka inflatorna kretanja, pri cernu izvodac dotazl u situaciju da sva slobodna sredstva elm prije anqazira, kako mu proizvcdni resursi ne bi u vrlo kratkim periodima enormno poskoptli,

- moqucnost dobivanja povoljnijih uvjeta pri kupovini u veclrn koncmama (direktno od protzvodaca, obaranje cijena pri kupovini znacajnijih kolicina i sl.),

- nestaslca pojedinih materijala na trztstu, te neopravdano visoke cijene zbog kritlcnosti istih,

- neravnomjernost pristizanja materijala zbog utovarnih, transportnih i 51. uvjeta,

- neravnomjernost ugradnje materijala.

30

31

Takoosr se tEli naqtasiti, da je troskovno ucesce materijala iznimno visoko u strukturi cijena otjekata (od 5% do 60% ukupnih troskova, a kod veceg broja objekata 40 - 60% ukupnih troskova). Dobra rnanlpulaclla sa financijskim sredstvima u pogledu kupovine i ugradnje materijala rnoze stvarati i znacalne ekstra profite, a losa znacajne gubitke i osirornasenle privrednih subjekata te se u istom smislu treba od nivoa raontsta, do nivoa cjelokupnog poduzeca profilirati politika, kola se temelji na analizi i kvalitericm dorosenlu odluka.

Sto se tice skladlstenja, na gradilistu se mogu skladistiti:

- materijali koji se neposredno ugrac1uju (opeka, montatni elementi, crijep i sl.),

- koji se prije u\;radJe kroje (drvo, celik i sl.),

- koji se prije ugradbe prerac1uju u poluproizvode (pijesak, sljunak, cement t sl.).

Kod gradilista se trsbau zadovoljiti uvjeti:

- organizacijsko-ekonomski (pravovremenost dobave po asortimanu, najkrace rnoquce zadrtavanje, minimalne kolicine neophodne za kontinuitet grac1enja, sto manji troskovl manipulacije i samog skladistenja), .

- tshnlckl (materijal ne smije gubiti na kvaliteti zbog skladistenla, sigurnost radnika u skladlstu, dobra preglednost, urednost i manipulacija materijalom, nesmetanje obi nom prometu, procesima grac1enja, kao i Ijudima koji u okolici stanuju iii rade, doora rasvjeta is!.).

. ,~- , .

Kod skladistenj6. se postLije tzv. pravilo tezista, tj. da su teti i kabastiji tereti sto blite tezlstu ugradnje. Za racionalno manipuliranje kod skladistenla, te opskrbe procesa materijalima, koriste se razliciti strojevi i oprema kao dizalice, trakasti transporteri, sltosl, bunkeri, oatete te moqucnost korlstenla gravitaeije i sl..

Prema vrsti rnateriiala sklaclsta mogu biti:

- otvorena (za sljunak, pijesak, opeku l sl.),

- natkrivena u obliku naostresnlce (za izolaeijske trake, gips ploce, bitumen i sl., kao

i srniesta] raztlcitlh strojeva - rnlesalica, pila, kompresora i sl. (na slijedecoj sliei)) ,

- zatvorena i pokrivena (za cement, gips, vapno elektromaterijal, eksploziv i sl.).

Rigol

~'1:li,~&~~=. =.,«=.'~

~:~2~~.~::ql"l;oZni b!.ok iii "''':'\~ ~:,~tonsl-<i ter'lel _i ZO, S t up

DuSke

b)

B?tonske poJdloge

;/\ / Hosn,cE'

I '7i

:"(~0::X<'-.<4.~./R.('::~~~~'-:1::",v<.~~&t.:~<.f-;;' =-r

81.4.1.1-1 Nadstresnica a) sa drvenim podom b) bez poda

32

4.1.2. Dimenzioniranje skladista

4.1.2.1.0peenito

Za potrebe optimalnog dimenzioniranja skladista na qradiustu treba sagledati: - troskovs posjedovanja materijala,

- troskove nabave materijala,

- troskovs koji bi proizasf iz neposjedovanja materijala.

Troskov! posjedovanja nastaju zbog:

- smanjenja kvalitete materijala zbog suvlse dugog zadrtavanja u skladistu,

- troskovaoslquranla (osiguranje u % s obzirom na vrijednost materijala i trajanje

sktadtsterua),

- troskova zbog dodatnih manipulaeija u skladistu (pregledi materijala.penodlc no premjestanje nekih proizvoda i sl.),

- troskovl zbog zamrzavanja finaneijskih sredstava pri sk'acistenlu materijala (ovo je ujedno i naiznacalnl] dio troskova posjedovanja. Ovi troskovi nastaju zbog posudbe financijskih srestava iz pojedinih izvora - kamata. Ukoliko se raspolate vlastitim slobodnim finaneijskim sredstvima i sve ulate u materijal nece se isti rnoci plasirati na trzlsfu novca, te se nece ostvariti profit, sto se smatra takoder troskorn),

- troskovi posjedovanja objekata i opreme skladista . rroskovt nabave-nastalu zbog:

- troskova retijskog kadra na narudtbama,

- materijalnih troskova prolzasun iz telefonskih i telefaks kontakata sa dobavlja

cirna i prolzvooaclma, eventual no slutbeni putevi pri preuzimanju roba i slicno.

Troskovi neposjedovanja materijala nastaju zbog:

- zastoja i neefikasnosti na dijelu iii eijelom gradilistu,

- prolongiranja konacnoq iii mec1ufaznog roka, te odstupanja radova od stabilnog

napredovanja, da bi se odrzao konacan rok,

- interventnih situaeija u pogledu nabave i transporta materijala iz trqovacke mreze, od proizvodaca iii sa drugih qradlllsta i central nih pogona.

Troskovt neposjedovanja materijala mogu biti iznimno visoki, te se u principu izbjegavaju.

U nastavku ce se razmotriti matematski model za odrec1ivanje optimalnih koficina materijala.

4.1.2.2. Matematski model za odrec1ivanje optimalnih koticina sktadistenia

Oznake koje ce se koristiti:

C - trosak nabave za pojedinu narudtbu,

C: - trosa« posjedovanja materijala po jedinici mjere kroz godinu D - godisnja potreba za materijalom,

R - kolicina po pojedinoj narudtbi,

Cn := i, P; P - vrijednost materijala po jedinici mjere

33

i - izrazsn u %, tj. postotna vrijednost na materijal za dobivanje

troska posjedovanja,

d - kollcna potrosn]e materijala po danu,

U - vrijeme izrazeno u danima izmedu pojedinih narudzbi, Tuk - ukupni troskovi posjedovanje i narudzbl materijala za godinu.

Razmatra se slijedeci sluca]:

Poduzece na temelju pracenla visegodisnje potrosnle procjenjuje za neki pogon iii gradiliste da ce utrosak nekog artikla po jedinicama mjere u toku godine biti kako slijedi:

Mjesec Sijeeanj Veljaca Ozulak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

Ukupna godisnja potrosnla D = 60.000 Prosjecna rnjesecna potrosnia 5.000

Pretpostavlja se da ce se potrosnla i opskrba novim kolicinama odvijati sa 5.000 jedinica rnjesecno po slijede60j slici:

Potrosrua jedinica 5.300 5.100 4.800 4.700 5.000 5.200 5.300 4.900 4.800 5.000 4.800 5.100

SI. 4.1.2.2-2

Za slucaj dvomiesecna narudzbs slijedi graficki prikaz :

Br o j

jediniCO

V'-ijer'le

12 (1'ljeSec,)

Trazi se ekonornican broj jedinica po pojedinoj narudtbi

D R

T=C·-+C

uk 0 R n 2

Na slijedecoj slici se prikazuje graficki postupak za minimalizaciju troskova

SI. 4.1.2.2-3

BrOj T je diniCO i

I

5 O(JO I

2 soo~rD~e20n z cuho no SKlo.clistu

o 1 2 3 4 VrijtMe

(MjeSeci)

d TUk D C

--=-C '_+-!=O

d R 0 R*2 2

> o

->

-,.----~ ><1:;;1"1): ~r~':I:?h:

:':'05jt-?dovonjo

;=,.::>(L'~r\ji t'''OSkC'''., ::CI no.rudzbe

-

KOLlCI~.E FO NARUDZBI

R .. - ,'2DCo

-" c:-

- varijable sa zvjezdicom predstavljaju njezinu optimalnu vrijednost. Za razmatrani slucaj:

R* =~2' 25000·60000

1 250 1920

T'uk '" 25 000 . QQ.OOQ_ + 1920 . 1250 = 2 40,1 O}J Din

1250 2 -

~kd? :;e uzme da .i~ radnih dana 240 na godinu tada ce proslecot bro] cotrosenln je mica na dan bit!;

. . d = D/240 = 60,000/240 = 250 jedinica.

Pojedina narudtba ce se obavljati svakih:

SI. 4.1.2.2-1

Jedinlcm procijenjeni troskovi lznasalu:

Co = 25.000 din po pojedinoj narudtbi,

Cn = 1.920 din za posjedovanje po jedinici kroz godinu.

Ako se svaki mjesec obavlja jedna narudzba tad a slijede godisnji troskovi:

Za narudzbe 12 . 25.000 = 300.000 din Za posjedovanje 2.500 . 1.920 = 4.800.000 din

TUk = 5.100.000 din

34

35

U' = B.:_ = 1250 = 5 dana iii svakih 0,25 mjeseci (prosjecno 20 radnih dana

d 250

rnjesecno).

Slijedi izvod za rninirnalnl trosak:

izracunate su vrijednosti sliledece tabele

R*

2

1 2 3 4 5 6
Stvarni jedinicni luptlmalna Minimalan ::>tara I rosak uz
kollcina odluka staru Gubitak
troskovi narudzbe trosak o broju odluku
C n C R' T' R T", (Tfl'~ ·1)100 [%1
0 '"
1728 22500 1250 2160000 1250 2160000 0%
1728 27500 1382 2387970 1250 2400000 0,5%
2112 27500 1250 2640000 1250 2640000 0%
2112 22500 1131 2387970 1250 2400000 0,5% T~k =Y2CnDCo ="2·25000·60000·1920 = 2 400 000

Jos se moze razmatrati kada ce se narudzba obavljati. To zavisi od vremena koje je potrebno, da bi se nove kolicine dopremile u momentu kada su sklaoistene konclne naO.

Br o j .iE',:lirliC')

ako su e, i e2 - vremena izmedu pojedinih narudzbl

Dakle, osjetljivost rjesenja na ukupni rezultat troskova za zalihe kroz cijelu godinu sa procijenjenim vrijednostima jedinicnih troskova u granici ± 10% je svega 0,5%, te se zakliucuje da eventualne poqreske u procjeni jediniCnih troskova za ± 10% ne utlecu znatno na konaCni rezultat. Ukoliko bi gubici u koloni 6 bili znatno yeti, tada bi se trebala lzvrsltl tOCnija procjena jedinicnih troskova.

tad a mogu postojati razhciti odnosi stanja u skladlstu

4.1.2.4. Neki ostali moquct sluCajevi dopreme i trosenja zallha

Postoji niz slucajeva opskrbe i potrosnle, koji se mogu razmatrati. Na slijedecim slikama ce se navesti neki karakteristiCni:

Sluca] kada dolazi do nestanka materijala:

81. 4.1.2.2-4

Br o j ,

jedi[)iCO

Vrijer,e

4.1.2.3. Proracun osjetljivosti rjesenja

Pretpostavlja se da postoje poqreske u procjeni jedinicnih troskova za izvrSenje narudzbe i drtanje zaliha u granicama ± 10%, tj.

Cn = 1.920 ± 10%·1.920 = 2.112 din; 1.728 din

Co = 25.000 ± 10% . 2E,.000 = 27.500 din; 22.500 din

Uz kortstenle relacije

(MjeSeCi)

81. 4.1.2.4-1

Slucal kada zalihe ne padaju ispod minimalno odredene:

81. 4.1.2.4-2

36

37

Sluca] sa kontinuiranim povecanlern (t1) i smanjenjem zaliha (t2):

SI. 4.1.2.4-3

Ukupna kolicina materijala Q dobije se iz iskaza naterijala, a odnosi se na vrstu rada iii dio grac1evine za koji je potrebno odrediti broj dana u vremenskom planu grac1enja.

Odnos QfT daje jednodnevnu potrosnlu.

Br o j jediniCo

Zoubo Je ;

v'l2co. ad 2 500 jediniCo.

no. qr-c o.ct ocekivane potrosnJe 2 50'0 jedirtiCQ r-c n}c od 2 sao jedrntcc

Vrsta materijala Jedinica Koliclna Sredrja visina
kolicine po m2 m
Pijesak, sljunak, tucanik
u hrpi mJ 1,0 ... 4,0 1,0 .. .4,C
u boksovima mJ 1,0 ... 2,0 1,0 ... 2,C
u silosirna mJ 4,0 ... 14,0 4,0 ... 14,0
Opeka NF 1000 kom 0,70 1,50
Opeka suplja
blok 24x50x20 1000 kom 0,05 1,50
Cement u silosima I 7 ... 129 6-10
u vrecarna I 1 ... 2 0,9 ... 1,75
Drvena grada, obla mJ 1,3 ... 20 2,0 ... 3,0
rezana mJ 1,2 ... 1,6 2,0 ... 3,0
Betonsko zeljezo
u kolutima 06 ... 14 t 0,1 ... 0,3
u sipkama 06 ... 40 t 4,5 ... 5,5
u mrezarna 06 ... 12 t 0,8 ... 1,2
Bitumen t 0,80 0,80
Trstika t 0,30 2,50 Tablica vrijednosti specifienog opterecenla sklacista (q).

Slucaj kombinacija proslacva:

S I. 4.1.2.4-4 Naprijed navedeni slucaievl prikazuju tzv. deterrnlnlstlcke procese. Mec1utim u

praksi se u najvecern broju siucajeva kod zaliha pojavljuju tzv. stonastlckl procesi.

81. 4.1.2.4-5

n,q ,K i a se mogu dobiti statistlcklm praceniern minimalno potrebnih dana rezerve, . proizvodnja i dopreme rriaterijala, a Q i B se mogu::>reciznije odredivati. . Takoc1er se koristenlern racionalnijih metoda pri manipulaciji zalihama mogu snizavati troskovl (palete, mehanizirani utovari, istovari i prijenosi, silosi, bunari i sl.),

Kod stohastickoq pristupa zalihama koriste se normalna razdioba, odnosno simulacijski proracunl.

Za sve gore iznesene modele mote se sucno kao sto je izneseno u prethodnoj

analltlcko] obradi proracunatl oceklvane optimalne narudtbe.

4.1.2.5. Proraeun skladisnih povrsina

Na temelju optimalne dobivene kolieine za zalihu odreduje se povrstna skladista; F = R"1l q i 13 kao u donjoj relaciji.

q.p

U oosaoasnlo] oomaco] praksi povrsina se odreduje temeljem slijedeee relacije F=Q'n'K' a

gdje su: T . q . B

Q = ukupno potrebna kollclna odredenog materijala (m3, t. kom), n = broj dana za koje se stvara zaliha,

K = koeficijent neravnomjernosti potrosnle (1,10 do 1,30). a = koeficijent neravnomjernosti dopreme (1.10 do 1,20), T = vrijeme gradenja odrec1enim materijalom,

q = opterecenie po m2 skladista u m3/m2, korn/rn" itd.

(tablica ),

13= manipulativni koeficijent za mec1uprostor, komunikacije i manipulaciju materijala, a koji iznosi za otvorena sktaoista 0,5 do 0,7, a za zatvorena 0,6 do 0,8.

4.2. Transport na gradilistu

4.2.1.0peenito

Do gradilista, na samom gradilistu i do pojedinih pretovarnih stanica transporti se odvijaju u vrlo razucitlm uvjetima:

- transportiranja masovnih kao i manjih kOlieina,

- raznovrsruh prometnica (vodnih, teljezniekih .zieara, zracnoq prometa, cestov

nih - prirodni i gradilisni putevi, rayne i glatke povrsine i sl.),

- prijevoza najrazlieitijih materijala (prasinastt, zrnati, komadni, poluproizvodi, razllcite tetine i sl.),

- sa najrazlicitfjm prijevoznim sredstvima (zeljeznica, kamioni, konjska zaprega, plovila, avioni, helikopteri, zicare, vilicar], dizalice i sl.),

- sa prekidima i kontinuirani.

Transport je znacajan nosilac troskova pri grac1enju. Kod masovnih zemljanih ra?ova najvec~ stavka troskova otpaca na masovne transporte zemlje i materijala kOJI se ugrac1uJu. Kod stanogradnje trosi se oko 0,60 m3 betona'm' brutto povrSine objekta. Takoder se velike kohcine betona ugraduju i kod ostalih AS i betonskih konstrukcija. Pri tome se pojavljuju znatnl troskovl za prijevoz betona, callka i opiate.

38

39

Transport sedijeli na vanjski i unutarnji. Vanjski transportse definira kao transport koji se obavlja izmedu tszlsta dobavliaca (proizvodaca) i tezlsta skladistania, dok se unutarnji obavlja izmedu tezista skladistenja i tezlsta ugradnje. Troskovi transporta sa cijenom materijala kod cobavhaca formiraju cijenu materijala postavno (franco) gradiliste (koristi se za izradu kalkulacije). Troskovi unutarnjeg transporta se obracunavaju u analizi cijene zajedno sa raonirn procesom s kojlrn sudjeluju, a nekada i zasebno. Definicija pri vanjskom i unutarnjem transportu od tezlsta do tezlsta se koristi zbog pOjednostavljenja proracuna.

4.2.2. Vanjski transport

- Neritmi6ki (transport opeke sa skladlsta do mjesta ugradnje i ugradnja). Ovdje treba samo osigurati dovoljne rezerve opeke za zidanje, da ne bi doslo do zastoja zbog nedostatka materijala.

U nutarnji transport se u sklopu procesa proucava i analizira uz pornoc dijagrama toka i karte procesa.

Obzirom da postoje vrlo rezlicita transportna sredstva, postoji veci broj rnopucih transportnih rjesenia, sto sa sobom nosi razlicite troskovs izvedbe. lato se koriste metode za ispitivanje i tzbor varijante.

Za obavljanje vanjskog transporta koriste se iii postolece prometnice (gradska jezgra sa kompletnom cestovnom mretom) iii novo izgradene (HE, kod novih naselja i sl.).

Namjena novih prometnica moze biti za izgradnju i za potrebe odvijanja aktivnosti u buduce izgradenim objektima iii samo za izgradnju objekata. Ako je ikako rnoquce nove prometnice se grade prije pocetka izgradnje buducih objekata, kako bi se . olaksao prijevoz masovnih te ostalih tereta.

Posebno visoki troskovl mogu nastati za izgradnju privremenih prometnica kao prilaznih puteva za vanjski transport u svrhu izgradnje razvucenih objekata.

Vanjski, a ponekad i unutarnji transport se rnoze obavljati po razllcitlrn prometnicama te se u nastavku navode neke usporedbe. Snaga od 1 kW pokrece na cesti (kamion) 2 kN tereta, kod zeljeznice 7,0 kN, a na vodi 54 kN tereta. Uz to je odnos masa kamiona i rijecnog tegljaca 2:1.

lbog rnoqucnosf direktnog transporta izrnedu dobavljaca i gradilista cestovni transport je najjednostavniji. Ovaj transport se obavlja pri kracirn transportnim udaljenostima, a pri duzirn se isti kombinira transportom zeljeznicom iii plovnim putem. Pogotovo se to odnosi na prijevoz masovnih tereta.

Transport zicararna se koristi lznimno, kada bi druga riesenla bila skuplja (izgradnja u planinskim masivima - na primjer gradenje skijaskog centra u Kaprunu Austrija, brane "Grande Dixence" u SVicarskoj. Zracnl transport se koristi vrlo rijetko na pro za hitne posiljke (avionske), kod specllainih tereta (prijenos dalekovodnih stupova helikopterima na nepristupacna mjesta) i sl..

U okvlru godisnjeg plana gra(1enja radi se plan vanjskog transporta za cjelokupno poduzece. Ovaj plan se radi za buduca poznata qradlllsta, a mote se dopuniti sa odredenim procjenama. Za potrebe gradenja na pojedinim gradilistima se radi plan transporta u okviru P.O.G.-a. Na temelju planova transporta planira se koristenje vlastitoq voznog parka, angatiranje transportnih poduzeca, te kupnje novih transportera. Takoderse na isti nacin odreduju potrebe za gorivom, mazivom, rezervnim dijelovima i sl ..

4.3. Gradilisne prometnice

4.3.1. Opcenito

Promet sa gradilista i na gradilistu se obavlja vanjskim i unutarnjim prometnicama. Odmah pri pocetku izgradnje postoje i potrebe za obavljanje prometa, te ukoliko postoiece prometnice ne zadovoljavaju potetke izgradnje, tada se medu prvim pripremnim radovima pojavljuje izgradnja privremenih prometnica. Ovi objekti se mogu graditi i u kasnijim fazama, ako to nije neophodno na pocetku izgradnje. Po privremenim prometnicama se obavlja transport izmedu dobavliaca, skladista i pogona te izmedu sklacista i pogona do mjesta ugradnje. Odabrana varijanta prometnice.te njena kvaliteta lrna vecl iii manji utjecaj na troskove gradenja. Koliki ce se tu utjecaj pojaviti ovisl oc troskova cjelokupnog transporta u gradenju (to je povezano sa proucavanjem transporta, sagledavanjem razlika za pojedine vrste prometnica i prometala - na pro izbor teljeznice iii ceste, izbor kamiona iii dempera; izbor nosivosti i vrste kamiona i sl.), kao i kvalitete prometnice, te odrtavanja (nagibi, obrada kolnlcke plohe; nema odrtavanja, intenzivno odrtavanje i sl.), Vee u P .O.G.use definiraju elementi kao: smjer kretanja, obilaznice i sl. Transport se na gradilistu i za gradiliste mote obavljati putevima, kolosjecima, zlcararna, usplnlacama i st.

4.3.2. Putevi na gradilistu.

4.2.3. Un~tarnji transport

Transport mote sa procesom ugradivanja biti povezan:

- Rltrnicki (izrada betona, prijenos dizalicom i ugradnja). Ovdie se obraca posebna paznia harmoniji i uskladenosti tokova kod sredstava raca.

Najcesee se za potrebe obavljanja prometa na gradilistu koriste putevi. Kod puteva je potrebno maksimalno uskladiti vozila, brzine, vrstu i kvalitetu puta, a sve to u funkciji minimalnih troskova gradenja uz uvjet obavljanja radova u zacrtanim rokovima. Takodsr je potrebno na temelju projektanske dokumentacije objekta u P.O.G.-u sagledati koji ce putevi biti stalni, a koji privremeni. Na puteve se postavlja zahtjev pravilne regulacije i signalizacije za potrebe povezivanja gradilisnih prometnica sa javnim, kao i za potrebe reguJacije gradilisnog prometa.

Obzirom da su gradilisni putevi najcosco znacajan trosak u pripremnim radovima, te zajedno s transportom sudjeluju osjetno u troskovlrna gradenja, iste je potrebno rjesavatl varijantno u idejnim fazama P.O.G.-a, a izabranu varijantu detaljno obraditi. Naime, za puteve je potrebno izraditi kompletnu tehnicku dokumentaciju. Lose izabrana varijanta iii lose izvedeni put rnoze stvarati neopravdano visoke troskove gradenja. U shemu gradilista ucrtava se izabrana varijanta puteva na gradilistu, a u odnosu na istu se odreduju transporti, te do nose vitalne odluke 0 izboru resursa i proizvodnje u toku daljeg projektiranja P.O.G.-a.

40

41

U odnosu na prolaznost postojetri vrste puteva:

- obilazni (kruzni) putevi Gednosmjerni, brzi prolaz, skuplji),

- prolazni putevi (kada javni putevi prolaze s dvije strane gradilista),

- slijepi putevi sa skretistem Oedan prikljucak na javnu cestu}.

Sirina kolnika iznosi:

- put po jednoj traci 3 m za sirinu vozila od 2,4 m i 4 m za sirinu vozila preko 2,6 rn),

- dvije trake od 5 do 6 m.

Mimoilaznice se izraduju na svakih 100 do 200 m za visokogradnju i 300 do 500 m za razvucena gradilista (analizom se mogu trazltl optimalne udaljenosti).

Na slijedeco] slici su prikazane mimoilaznice, te okrettsta,

Za toranjske dizalice se na shemi gradilista ucrtava: - poloza] kolosjeka,

- granice dosega dizalice,

- ako ima vise dizalica, odnos uskladenja njihovih dosega i sl.,

ana pogledima kada se radi 0 koristenju ve-::eg broja toranjskih dizalica njihovi medusobni odnosi.

4.4. Energija na gradilislu

4.4.1. Opceruto

IS-10M

6-8r1

Potrosnia energije na gradilistu je velika, a mogu se koristiti razne vrste energije kao sto su: Ijudska, toplinska, elektrlcna i dobivena od tekucih goriva.

Kod potrosnie energije na gradilistu se pojavljuje:

- neuiednacenost u potrosnll,

- oeste promjene u cijeni energenata, pri {emu se pojavljuju i situacije kada do

jucerasnji skuplji energent postaje jeftinij. u sllledecem razdoblju.

lbog znatnog ucesca troskova energenta u t.oskovlma gradenja, postavlja se

. zahtjev da se sa energijom gospodari sto racionalnije. Iz toga proizlaze potrebe za ispitivanjem varijantnih rjesenja u smislu dobivar:ja optimuma.

4.4.2. Elektroenergija za gradiliste

Elektricna energija se koristi za najraz!icitije potrebe, kao sto su: - mehanizacija,

- rasvjeta,

- komunikacijske veze.

liz ovaj energent vezana je jednostavnost prenosenla, brza spremnost za rad te isti ne proizvodi buku i zagadenja.

Na gradilistu se koristi elektrtcna energija:

- napona 380 V (trofazna) za strojeve, napona 220 V (jednotazna) za rasvjetu,

- 12 i 24 V za komunikacije.

Prijenos elektricne energije se rnoze obavllati podzemnom i nadzemnom mrezorn, Obzirorn da je struja opasna za zfva blca. neophodno je provestl sve zastitne mjere (zastita vodca od presijecanja strojevima za iskop, transformiranje na napon neopasan za covjska i sl.) - tako na pr. struja od 20 mA je stetna, od 30 mA opasna, a od 100 mA smrtonosna. Bezopasni napon za ecvleka je 65 V. Transformiranjem se za pervibratore, busillce i sl. smanjuje napon na 42 V.

MIMDILAZNICA

41'1 MINIMALNA DUZINA 41'1

SI. 4.3.2.-1

Mimoilaznica na putu sa jednom voznom trakom.

OKRtTlSTA.

Okretiste (za 2-3 osovinska vozila Omin = 15 m, a za vozilo sa prikolicom Dmin = 21 m).

Vanjski radiusi okretlsta su:

- R = 30 m - teski teren, teska vozila, III ktg puta,

- R = 250 m - laki teren, laka vozila, I ktg puta,

- R = 12 - 30 m - qradllista stambene i industrijske izgradnje.

Gradilisni putevi se mogu izvesti kao: zemljani (izravnat i poravnat teren), tucanlcki, sljunkoviti, od rnontaznlh elemenata, stabilizirani, betonski i asfaltni.

Privremeni putevi od montatnih elemenata se grade kada pocuzece posjeduje takve elemente, koji su podbacili u kvaliteti, te se ne mogu upotrijebiti za ugradnju.

4.3.3. Kolosjeci na gradilistu

Kolosjeci na gradilistu se korlste najcesce za kretanje toranjskih dizalica te kod raoova u tunelu (dovoz materijala i izvoz iskopa te za uspinjace).

Za kolosjeke je potrebno izraditi kompletnu tehnicku dokumentaciju, a pri tome se koriste upute proizvodaca prometala i materijala za izradu gornjeg strola, te standardi i karakteristike rezirna rada na gradilistu.

42

43

Dimenzioniranje eleb::energije qracutsta.

U blizini izgradnje jedns iagistralne ceste prolazi dalekovod. Potrebno je odrediti tip trafostanice.

Na gradilistu se nalaze slijejeci potrosacl sa instaliranom snagom:

- drobilisno postrojenje 136,50 kW

- transportne trake 50,60 kW

- mje~alice za beton 24,55 kW

- putni transporter 3,00 kW

- skrejper 7,50 kW

- vibro sita 11,00 kW

- aparat za varenje 3,00 kW

- grijanje u laboratoriju 10,00 kW

- grijanje u kancelarijarra 12,00 kW

- pumpe za vodu 2 x 2,5 kW 5,00 kW

- vanjska rasvjeta 15,00 kW

- kruzns pile 7,50 kW

Pi = 285,65 kW

4.5. Voda na gradilisfu 4.5.1. Opskrba

Vec na samom pocetku gradenja potrebna je voda. Mreza i objekti za voooopskrbu spacaju rneou prve pripremne radove.

Za potrebe gradilista se koristi:

- pitka voda (pice, kuhanje, sanitarije i sl.),

- tehnlcka voda (tennoloskl procesi koji koriste vodu, pranje strojeva i vozila,

hladenje, gasenje pozara i dr.).

Nekada su pitka i tehnlcka voda odvojene, dok nekada imaju iste cjevovode.

Voda na gradilistu se mozs dobivati iz: - jayne vodovodne rnreze,

- rijeka, potoka, jezera,

- podzemlja,

- od kise i sl..

Potrebne koticina vode se odreduju na temelju: - specificnih potreba pojedinih potrosaca,

- plana gradenja,

- gubitaka,

- kolicina za ga~enje pozara,

- koliclna za ci~cenje,

Potrebne kolieine vode se dobivaju uz pornoc gradevinskih normativa i tab lice spscificne potrosnle.

SHjedi tablica specificne potrosnle vode:

Pi - instalirana snaga

Prividna snaga se dobije na ternsf]u relacije

Po' = Pi'· a' + PI ... a" + P;''' . a"

h . CJS <p Pi' - instalirana snaga strojeva

Pi" - instalirana snagaza g,-i.arje

Pi"'" instalirana snaga za [avru rasvjetu

a', a", a'" - faktor istovrernenosti - ad 0,4 do 0,85 h- koeficijent iskoristenja rnotcra 0,6 - 0,9

cos j - faktor uclnka 0,6 - 0,9

p .. = 248,65 . 0,4 + 22 . 0,85 + 15 . 0,85 = 226,47 kVA

0,95' 0,60 Izabire se trafostanica od 2!::,() kVA.

Dimenzioniranje mroze, teprojektiranje detalja i trasa obavljaju specijalisti po zahtijevima opskrbe koje odrsduju gradevinski strucnlaci, koji projektiraju P.O.G ..

4.4.3. Komprimirani zrak na g~adilistu

Komprimirani zrak se koristl kod izgradnje tunela, podzemnih radova, temeljenja pod tlakorn (kesoni) i slien:r radova.

Upotrebu komprimiranog Zf3kE. karakterizira:

- siguran pogon,

- jednostavnost rukovaoja.

- bezopasnost pri radu,

- neprisustvo stetnlh p inova,

Kollcina zraka se odrecuje prema potrosnil strojeva i faktorima istovremenosti, sto se razraduje u tehnolo3k:m dimenzioniranju procesa. E?imenzionir~nje i projektiranje mreza i uredaja ob.::vljaju specijalisti prema zahtjevrma potrosn]e.

Vrsta potrosn]e Za jedinicu mjere Potrosnja vode [m3]
Tehnlcka voda:
- priprema betona, m3 0,12 ... 0,20
- priprema morta, m' 0,15 ... 0,30
- zidanje, m3 0,09
- zbukanje m2 0,022
- vlazanje betona, m2 0,03
- ga~enje vapna, t 0,45
- pranje agregata, m3 1,0 ... 3,0
- hidroseparatori horizontalni, m3 2,0 ... 4,0
- protustrujni hidroseparatori, 0,5 ... 1,5
- pranje strojeva i vozila, kern 0,15 ... 0,20
- pranje cesta i pista, m2 0,04
- vlazen]s opiate, m2 0,005
Pitka voda
- na gradili~tu, radnik/dan 0,030
- u stambenom raselju, " 0,040
- tusiran]e, " 0,070
- kupanje, " 0,120
- ispiranje nuzrrika, " 0,007
- kuhanje, " 0,008
- pranje, " 0,020
- gasenje pozara, m3/s kroz 3 h 0,005 ... 0,5 44

45

Zgrade mogu biti izvedene kao modularne, montazne, na osnovu celija i sl.. Na slijedecim slikama se prikazuju neki primjeri rjesenja privremenih objekata.

Na temelju potrosnje dimenzionira se i projektiracjevovod i ostali uredaji tese isto unosi u shemu gradilista.

Primjer: Na gradilistu jedne magistralne ceste potrebno je odrediti potrosnlu vode. Slijedi proracun:

- betonara 84 mJ/dan 84 . 0,20 16,80 mJ

- voda za vlazenle betona 100m2 100 . 0,03 3,00 mJ

- voda za pranje strojeva i vozila 15 kom 15 . 0,20 . 3,00 mJ

- pranje piste ispred betonare 250 m2 250 . 0,04 10,00 mJ

- vlazenje opiate 50 m2 50 . 0,005 0,25 mJ

- pitka voda po radniku 50 radnika 50 . 0,03 1,50 mJ

- voda za ispiranja nuznlka 50 radnika 50 . 0,007 0,35 mJ

Ukupno: 34,90 mJ

- voda za gasenje pozara 3 . 3.600 sec . 0,005 54 mJ

Na temelju proracunatin kollclnadlrnenzlonirase rnreza i ostali objekti vodovoda.

U toku eventualnog pozara prekida sa rad na gradilistu (dimenzije cjevovoda i kollclne za potrebe gasenja pozara zadovoljavaju ostale potrosnle).

v v...,
L-...l_..l
r
v I~ ~
..
=> I>
~
, l'v'l
!...-, ..
~ ~ ..., ._--
I'v1 4.5.2. Odvodnja na qradllistu

Na gradilistu je potrebno rijesiti kvalitetno odvodnju, kako ista ne bi bila uzrokom otezanlh transporta i procesa. U blizini komunalne kanalizacije ista se koristi za

odvode fekalnih i oborinskih voda. .

Na udaljenijim gradilistima od naseljenih mjesta koriste se jos septicke jame.

Za odvodnju i otjecanje sa qradilista koriste se razni postupci (nagibi povrslna - slobodno otjecanje, prepumpavanje, izrada sabirnih okana u gradevinskim jamama i pumpanje, obrana sa nasipima, postavljanje odredenih objekata na povlsenirn mjestima - poplava, izvedba tunela sa nize strane i sl.).

SI. 4.6·1 Kontejnerski tip objekata

4.6. Privremene zqreae i nase/ja na gradilistima

Na gradilistima su potrebne odredene privremene zgrade vee na samom pocetku, a ostale se izgraduju u skladu sa potrebama,

Ove zgrade se dijele na:

- poslovne zgrade i laboratorije,

- stambena naselja za zaposlena na gradilistu,

- zgrade za dnevni boravak (zastita oc nevremena),

- sanitarne prostore, .

- servisne radionice,

- skladista, garaze i sl.. .

Na ove zgrade se postavljaju zahtjevi sto nizih troskova koristenia i sto vise funkcionalne vrijednosti za rad i zivot zeposleruh.

Privremene zgrade semogu graditi od razticltin materijala (drvo, zeljezo, beton, opeka i sl.). One mogu biti gradene kao rnontazno-dsrnontazna, kao satori, zidane i sl.. Takoder se u slucalu manjih radova koriste pokretni objekti (prikolice pri popravku pruga i sl.).

46

1

it-:-' "

.1]

SI. 4.6-2 Montazne celije sa cslicnlm okvirom80/20 mm prema firmi B6hm

N.aselja na gradilistu se lociraju na veco] udaljenosti od raduista zbog buke i prasine (500 - 1000 m).

47

Povrslne i pojedini sadrtaji privremenih stambenih objekata se dimenzioniraju u skladu sa uvjetima stanovanja, koji se navode u slliedeco] tablici:

5. PLANIRANJE PROIZVODNJE

Sadrza] Jed. Sarnacki Ostali tra]- Privremeni
mjere hoteli ni objekti objekti
- Najveci broj lezaja
u sobi 4 4 4
- Stambene povrsine rn=st. 4,5 ... 5,0 4,0 .. .4,5 4,0 .. .4,5
- Stambena zapremina m3lst. 15,0 ... 20,0 10 10
- Tus s toplom i
hladnom vodom stlkDm. 15 ... 20 20 ... 25 25 ... 30 st./kom
- Umivaonik stlk:)m. 8 ... 12 12 ... 20 20 ... 25 st./kom
- Zahod (cucavac) stlk:lm. 8 ... 10 10 ... 15 10 ... 25 st./kom
- Pisoari st'korn. 20 ... 25 25 ... 30 25 ... 30 st./kom
- Suslonlca za rublje m-/st. 0,20 0,20
- Cajna kuhinja m2/st. 0,30 0,50
- Radna obuca i
odleca m2ist. 0,50 0,50
- Drustvens prosto- upotrebljava
rije m3lst. 0,50 0,50
se i blagovaonica
- Dnevni boravak m2/st. 0,50 0,50
- t.eza] za bolesnika st./korn. 50 50 50
- Blagovaonica m2/st. kao ugost. objekti 0,5-1,0 5. 1. Opcenito

Planiranje je procjenjivanje vremena za lzvrsen]e dijelova iii cjelokupne proizvodnje u datim uvjetima uz oganizacijske postavke i uz pridodane proizvodne resurse. Planiranje se radi za razliclte svrhe. Tako se planovi obzirom na svrhu dijele na:

- makro planove - procjena razvoja i proizvodnje na nivou drzava, regije, privredne grupacije i sl.,

- mikro planove - na nivou poduzeca, tvornice, qradlltsta, jednog procesa iii narudzbe

i sl.,

- duqorocne planove - za pet i vise godina,

- kratkorocne planove - za jednu godinu,

- idejne iii okvime planove- planiranjeosnovnih elemenata i vremena bez nepotrebnih

detalja,

- operativne iii izvedbene planove - razrada idejnog plana sa detaljima po kojima se predvida operacionalizacija postavljenih zadataka.

Kvalitetno planiranje u sebi sadrzava realnu procjenu optimalnog odnosa vremena i troskova proizvodnje.PlaniranjeIzgradnje objekata u sebi sacrzava odredivanje niza rnedusobno zavisnih i nezavisnih varijabli pri dobavi , transportu, sktadlstenlu, pripremnim radovima, samom gradenju, demontiranju privremenih objekata, trosko-

vima i sl .. Tehnike planiranja su najcesce vezane sa ostalim zadacima P.O.G.-a.

Tablica minimalnih uvjeta stanovanja na gradilistu.

5.2. Vrste planova

Objekti stambenih naselja na ~radilistu, kao i ostale privrem~ne zgr~de se ~roje~tiraju u skladu sa iskustvima i znanjem koji osiguravaj~ dovoljnu kvahtetu smiestaia efikasnog poslovanja, kao i ostalih namjena na qradilistu.

U odnosu na vremensku komponentu planovi mogu biti staticki ocnosno dlnarnickl iii vremenski.

Staticki planovi se rade za predvidanje potreba ukupnih proizvodnih res ursa iii financija u odredenom periodu (za poduzece. pogon iii gradiliste). Ovdje se medu ostale statlcke planove, rnoze navesti iskaz materijala (za period trajanja izvedbe objekta, novcana sredstva i sl.). Podloge za izradu ovih planova su ugovoreni radovl, procjene i sl..

Dinarnickim plan om se predvlda vremenski raspored proizvodnih resursa na qraditlstu. Dinami6ki planovi mogu biti direktivni iii okvirni i detaljni iii operativni. Direktivni planovi stuze za procjenu medurokova gradenja, glavnih materijala i strojeva, radnih brigada, redoslijeda izgradnje pojedinacnth objekata i sl.', Ovi planovi sluze za rukovodenje na visern nivou i kao pod log a za izr~du op.eratlvnlh planova. Njihova vremenska jedinica moze biti tjedan, dekada, rnjesec lSI.. Detaljni iii operativni planovi se rade detaljnije u svrhu operacionalizacije izg.radnje, Kod njih je nalcesce vremenska ptanska jedinica dan (rjede sat odnosno tiecan), sto zavisi od vrste i veli6ine objekta koji ce se izvesti.

Planovi takoder mogu biti radeni po pojedinim fazama, za posebne vrste radova, za procjenu dinamike koristenja proizvodnih resursa i novcanlh sredstava i dr ..

48

49

5.3.3. Gantogram

5.3. Metode planiranja

5.3.1. Opeenito

Navode se planovl u odnosu na metode: - brojni - tabele,

- grafitki tj.:

· histogram,

· gantogram (linijski),

· ortogonalni i ciklogram (prostorni),

· rnrezni (matematsko - grafitki). . .

Takoder postoje i ostale moguenosti planiranja koje nisu tipitne, vee speclfltne za

pojedine potrebe.

To je najpoznatija tehnika planiranja. Razvio ju je pocetkorn stot[eca Henry Gantt, ameritki pionir u znanosti 0 upravljanju.

Ovaj plan prikazuje radove podijeljene logitki na indivldualna aktivnosti, a iste su prikazane linijama. Duzina linije je proporcionalna vremenu izvrsenla svake aktivnosti. Ovaj plan je najlakSe razumjeti, te su mu skloni u upotrebi graditelji sa slabijim poznavanjem podrutja planiranja. Zato S8 testo relativno sloteniji mretni plan prikazuje sa gantogramom. Meduodnosi izrnedu aktivnostl nisu u potpunosti propisani. Metoda takoder ima nedostatke u smislu kontrole i pracenla resursa, te troskova izgradnje. Zato se isti primjenjuje za retatlvno manje i jednostavnije zadatke, posebno kada postoji njihova nezavisncst od ostalih objekata u vee em kompleksu izgradnje. Gantogram se medu ostalim pokatkad koristi da se prikaze boravljenje strojeva na qradilistu.

Prikaz gantograma za izvedbu sjevernog potporncg zica na Aleji Bologne II.

Brojtani vremenski plan

Koli¢ina Mj.a3ec i godina
Red Opis Jed. 10.19 ...
br. rada mj. Plan Dne 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
zvrs vno P U S C P S N' P U S C P S N
1. Siroki iskop m3 7.ml 366
sa prijevozom
2. Opiate stopa m2 ZIDl 112
i zida
3. Annatura kg pam: 1100
zida
4. Beton m3 112i8: S4
M20 5.3.2. Brojni planovi

Ovdje se svrstavaju okvirni statitki planovi, te brojtano planiranje resursa po mjesecima, kvartalima i sl.. ..' lh zid AI ., U slijedecem primjeru se prikazuje orolcaru plan za tzvecou potpornih zi ova na " eJI

Bologne " . Ukupno Kvartall Kvartalll

73.200 m3 12.200 31.500

22.500 m3 3.825 9.650

220.700 kg 37.519 95.000

12.780 m3 2.172 5.500

1. Siroki iskop s prijevozom 2.0plata

3. Armatura zlca

4. Beton M20

Godina 19 ...
Redni Opis Jed. Ukupna mjesec mjesac
broj rada mjera koli¢ina Plan Plan
I II III IV V VI
Siroki iskop m3 73200 2200
1 sa prijevozom ,go-~ 4000 6200 3~~ 0.000 ~O~ 1.000
_p1!".!.~n~ _ - - ------- --- ,~ ;\~ ~ 85% 95% gifi:
izvrSeno s.soo 10.000
Oplata stope m2 2250 3825
2 i zida 3450
800 1200 1825 9.650 3000 3200
planirano ------- --- - - - - - - - - - - - - 1-0--
f--.-~--- - --
izvrseno
Annature kg 220700 ~7519 [15.000
3 zida 1---
------- - -"- - - - - - - - - - - - -
------ - --
Beton m3 2172 5.000
4 M20 12780
--- - - - -:' - - - - - - - - 1---
------ - -- ------- Plan boravka mehanizacije na gradilistu.

Red. Opis Jed. Koli¢ina (jO{Hr>B 19 ...
Kvartal I Kvartal II Kvartai III
br. mjer. 3 & s R R
1 bager kern 3
2 Aut~umpe 1
60mfll kern
3 Autornikser korn 4 Kasnije metode razvoja gantograma kretale su se prema tZV. metodi miljokaza, sto je ujedno bio i prvi pokusa] da se prikazu meduveze lzmedu aktivnosti. To je inate

znatan napredak u odnosu na gantogram.

50

51

Radn! plan
Vrsta P L S C P S P
rada
A ~ - .... 0
~
B ® ........ \V
-- ...-.. y ---;...
C --_ I~ " l6) - __ .. 7)
<, ~ - ....
0 (8) / ' ......
(9: 8roj radnlka

Vfem. jedinica

5

I
PKV
Bolo
Uk'-9
I---
------ j--1g__ - -- -- - -1
,.- .J~ -- '--r
I 7 I
I 4 51 ':-=-:;'
I
3 I I
J \ I radnlci -

nfrcl _

noradnika_

Slika 5.3.4-3

Naime, neujednaeenost u zahtjevima s vremenom izazvala bi niz stresnih situacija na gradilistu (velika oscilacija u broju radnika, problemi prijevoza, nocsnta, ishrane i sl.).

Idealan histogram bi prikazivao stalni broj radnika, pojedinih strojeva i st., sto je moquce postlcl u industriji.

Radovi u grac1evinarstvu imaju slijedeea svojstva:

• pocetak radova je manjeg intenziteta,

• nakon obavljenih pripremnih radova i pocetnin radova, otvaraju se frontovi rada za vect intenzitet,

• na kraju se intenzitet smanjuje.

U navedenom smislu se krece i intenzitet korlstenia resursa. Prikaz resursa na histogramu je poligonalnog oblika. Obzirom na izneseno najpovoljniji nistogrami bi bili sa poligonalnom linijom, koja slijedi normalnu krivulju raspodjele . Postoje odrec1ene metode za optimalizaciju histograma.

5.3.4. Histogram

Paralelno sa ostalim planovima kao dopuna se koristi histogram. Histogram je prikaz broja radnika odnosno stroje' .. a u toku vremena na gradilistu. Radi se na temelju koliclna i ucinaka,

Prikaz histograma radnika.

20

15

10

3 2

I I
-
3 Rovo
-- ~et
-'- 2

-It- -- --- -- ~l.._ -- I-- -- -- --1 n
I kopac -pumpa - --

5.3.5. Ortogonalni plan

To je vrsta plana koja se najcesce primjenjuje za izvedbu razvucerun objekata na kojtrna se u sklopu trase nalaze tzv. objekti "prepreke" (most, vijadukt, iznimno visoki nasip iii usjek, razne zgrade i sl.). Za cjelokupnu izvedbu ovakvih zaoataka mogu se vrlo lako planirati i uskladiti modurokovl i trajanja izvedbe. Sami objekti na trasi tj. "prepreke" se mogu planirati nekom od drugih metoda u svrhu detaljnijih razrada. Tada se u ortogonalni plan ukljueuje planirani pocetakt zavrsetak izvedbe navedenih objekata. Ortogonalni planovi su vrlo eitki, te se u svakom momentu mote lako uocitl na kojoj se staclonazl trebaju odvijati koji radovi. Takocer postoji moqucnost njihove lagane kontrole (uz originalni plan se ucrtava odrec1enom bolorn stvarno stanje, te se vrlo lako uocavalu razlike stvarnog i planiranog).

To su grafieki planovi kod kojih se na jednoj osi prikazuje staclonaza (iznad te osi se obicno daje i presjek objekta), a na drugoj osi vrijeme. Pojedini radovi se prikazuju sa zasebnim linijama, svaka tocka na Iiniji odgovara ujedno i stacionazi kao i vremenu u kojem se rad na toj stacionazi obavlja.

Brzina napredovanja se moze uocltl i odrediti na temelju nagiba linije izvedbe i osi. Ako je u toku planiranja u svrhu usklaoenla potrebno ubrzati iii usporiti buducu izvedbu, tada se ista mijenja nagibom navedene Iinije. Nagib linije je proporcionaIan sa ucincirna i brojem operativnih sredstava, koja se koriste. Na slijedeeoj sliei se prikazuje ortogonalni plan za izvedbu sjeverne trake na Aleji Bologne II.

Slika 5.3.4-1

Prikaz histograma strojeva.

Vrem, jedinlca

4

Slika 5.3.4-2

Cesto puta se zbog vel ike os:::ilacije u broju res ursa histogram u prvom prikazu ne rnoze prihvatiti.

52

53

Q) +

5.3.6. Ciklogram

Tijekom II svjetskog rada za potrebe planiranja i kontrolu masovne proizvodnje americka mornarica razvija metodu ciklograrra. Nakon rata trebalo je stanovito vrijeme, da istu metodu prihvati industrija. Britanska iskustva govore, da je Philipp Lundsen dao snazan doprinos u razvoju i usplesno] primjeni ove metode na programiranju onih radova koji se ponavljaju kao na pro kod izgradnje stambenih objekata. National Building Agency (NBA) 1968. u svrhu iniciranja povecanja javnog interesa za efikasnost ove vrste ptaru-anla kao snatnog upravljaekog oruda objavljuje rezultate Philipp-a Lundsen-a.

Postoje mnogi objekti sa procesima koji se ciklieki ponavljaju po raonirn etapama iii prostornim jedinicama s prlbllzno jednakom kolicinom radova. za jednu etapu iii ciklus dimenzioniraju se operativna sredstva, kr:>ja se krecu s prethodne prostorne jedinice na slijedecu, odnosno prethodne etape 113 sljedecu.

Predvic1ene prednosti ove tehnike su:

1. Kombiniranjem logike analize rnreznoq planranja sa principima ciklograma osigurava se vrlo detaljan uvid u lzvodenie objekata na radovima koji se ponavljaju.

2. Osiguranje vrlo jednostavnog i efikasnog oruda za programiranje naruczbl i opskrbe materijalima te njihovu ugradnju u objekte.

3. Kontrolom napredovanja, oni individualni poslovi koji kasne mogu se lako otkriti te se vrlo rano u pogledu istoga mogu poduzeti razne korektivne akcije.

Ovaj nacln planiranja se koristi kada postoje slijedeci uvjeti:

- veci broj proizvoda iii dijelova objekata koji imaju iste iii prbllzno iste opsege i naclne rada,

- rnoqucnost podjele rada na specijalizirane dijelove (obavlialu specijalizirani radnici),

- svaka racna grupa treba postizati planiranu brzinu,

- kontinuiranost i ravnomjernost u radu i odrzavanle ritrna.

Na slijedecoj slici se prikazuje ciklogram izvedbe radova u tunelu na Aleji Bologne II.

r'o;.IO.'U:

Z(L .JE:tJl( I [ f.'O r F'[JI='~:_!_~

III IV V VI VII

VIII IX X XI

____ <.?9_'llil_~t!Ql _

Asfalt

Slika 5.3.5·1

Komentar ortogonalnog plana.

Praktickl o~mah nakon pocetka radova u XI, XII i I mjesecu izvrsenl su pristupi tun~lu. Me~utlm, poouzecs koje je ponudilo izvedbu tunela nije zadnjih deset godlna gra.dllo tun~le (nedostatak operativnih sredstava- minera, strojeva, eeliene r~menate I sl.), te je uz to ponudilo i prihvatljiviju tehnologiju izvedbe nego sto je bila ra.zr~dena po projektantu. Zbog navedenih razloga u svrhu anqazlranla o~eratlvnlh sredstava I razrade predlozenoq tehnoloskoc riesenia izgubljeno je tri ~jeseca. T ek nakon. toga je bilo mocuce krenuti u nesmetano napredovanje Izvedb~ na tunelu. Slivna vode koje na neklrn mjestima napadaju buducu trasu cokupl[ene su drenatama i kanalizacijama, sto je sve koncentrirano na dva vec~ propusta, koji s.u izvedeni.u do?a s rnanje oborina. Do zavrsetka izvedbe propusta, vode su evakulrans provizormm cjevovodima, pumpama i sl.. Pri zavrsatku svih radova izveden je gornji stroj i izvrseno asfaltiranje. Preostali zavrsni radovi ~~stovne siqnalizaciie, sitnija douredenja, postava odbojnika i sl. je izrac1eno tlJekom XI mjeseca, nakon eega je uslijedio tehnlcki pregJed te pustanls prom eta u svom definitivno zarnisljenom rjesenju.

TJEDNI 1 2 3 L 5 67 a 9 11,n, J i2< - 1
ZlAZNI 010 TUNE~+625,20
13 +604,50 Ii VVv
12 +597,50 / WV
11 +590,50 MV
10 +583,50 II ~ Vii /.:
W 9 +576,50 IJf :z •
~ 8 +569,50 ~V Z
Q.. 7 +562,50 oV ~ ~
.~. 6 +555,50 .sli i:f! If' v:
c-X- 5 +548,50 j ~ :;::;>' ·'s 5",
4 +541,50 "V ~ l?' ~ "' g
3 +534,50 JV fi,';f
2 +527,50 Ii N I.~
1 +520,50 / l,I / i .
UlAZNI 010 TUNELA +513,77
TJEDNI 5+483,55 1 2 3 4 5 6 7 a 9 11121, cil ~(~ 12 132 Slika 5.3.6-1

54

55

Na slijedeco] slici se prikazuje proracun ukupnog trajanja radova kod ciklograma.

TSVflA<:l1"N<.) J

Prema slikama koje slijede i tabeli obracunava se broj potrebnih radnika (drugih operativnih sredstava) potrebnih za lzvrsenle rada prema D. Cornlcan-u.

Tp. z •• oslo T ZA AADOVE U CIKLOGAAMU _1 T mo;z. T" l

J~~m?' 1

RAONI DANI 1 2 3 4 5

1-.Qt-JSfRULC!_lA '::;::UF"'f,(UH [~;.'J1V,";.,\_[NTi~[ L:i,',':l

ZA HIS TDGRAM

Rucln,Ci - 4 t e sor-c pc gt'up;

11

10- 3

"T" • 3 = 10

., 8

o -- ukupni or-o j poncvt jcn jc t r-o jc o je c k ttvno s ti

-- ptc nn-oot nc pr-e do k (jedjntca I t jectc n)

KALENDAA. DANI 4 5 6 7 9

o

,~ 7

'"

.~ 6

Slika 5.3.6-2 l!L;;G:;:;:O~DI~NA~MU~E.:::SE:..::C:.a_ _

Slijede neki od moquclh slucajeva u ciklogramu.

Pri ~emu su m -etapa

Tpz - vrijeme za pripremne i zavrsne poslove TR - vrijeme za rezervu

K -vrijeme izvedbe za etapu (ciani po etapi) n - bro] procesa

pi • tehnoloskl zastoji

i • 1 ... 0 bro] tehnolosklh zastoja

bi

r".

_,.- --- --

.- - -- -- --_,_ --_.-

_. -- ~ .. -_._-

Cli

kr"'itil:no toCk() r,

" -c'

·t~~_~~~_1_~~ -~}- .. ---~.~~-+

t jecro:

Slika 5.3.6-4

PI

r"-r-._r----'---"r'l~,.. zjnc r

2. s t c r-merve je cu-

I ruc e po tJ€'dnl)

II II II II II

__ .LI_ _ 30 r

, ....... f----'?Id- lj _ _ 25·U ~

I I 20 'co Oi

I I 15 ~ s,

10 fr 'c Cl

elJ

PPORA(UN POTRE BNIH 13

RADI~IKA 12

EBL

o ,

y = w = k

lz dijogrol"lol Ak:ivnost Grupa

A "

B 4

C 8

D 1

010 ~9 C

"U8 ~C!:, 7

l=O

Tu = kCI'",+n-j) +::;; p. i~l I

Slika 5.3.6-3 Neke od pojava kod ciklograma a) kontinuirano neujednaceni procesi, b) ritmicki neujednaceni procesi, (povecano koristenje pocetnih kapaciteta), c) pojava kritlcne tocke, d) promjena smjera proizvodnje (zavrsno opremanje), e) linearno uskladeni procesi.

56

Slika 5.3.6-5

57

1 2 3 4 5 6 7
~~~~k Bro] Max. Ekvivalentna 60vjek tjeda".'
Trajanje Broi liudi br~~i baza iz. po aktivnosti
Akt. (tjedni) u grupi (t><2) grupa his_!2grama (5x6)
A 1 2 2 2 4 6,5 26
B 2 -; 14 4 28 6,5 1B2
C 4 3 12 8 24 6,5 156
D 0,5 2 1 1 2 6,5 13 ProraCun ekvivalentne baze

EBL(C) = 13 - 8 + 4 = 6,5 tjedana 2

5.3.7. Mrezno planiranje

5.3.7.1. Uvod

o

T -) p,

m u ~ l_n+1;m-L

k L.

Ovije najvatnije metode mretnog plariranja se mogu naei u literaturi pod nazivom CPM (Critical Path Method - metoda kritiCnog puta) i PERT (Program Evaluation and Review Technique - tehnika procjene i revizije programa). Ove tehnike su razvijene da bi pomogle u prethcdnom i detaljnom planiranju, u kontroli velikih poduhvata te kao pornoc pri donoSenju odluka vezanih uz operativna sredstva (novae, strojevi, strucni kadrovi, materijal) i vremena izvrsenja zadataka.

PERT je bio razvijen 1958. godine za pcmoc pri planiranju u ranijim i kasnijim fazama realizaeije raketnog naorutanja Polaris, u kojem je sudjelovalo vise od tri tisuce razliCitih ugovornih organizacija. Izlazni uspjeh projekta Polaris je uCinio popularnim prihvat PERT-a kao planirajLce i kontrolne metode za vladine i poslovne projekte. CPM je razvijen nezavisno u isto vrijeme od Ou Pont Company da bi osigurao tehniku za kontrolu odrtavanja njezinih kemijskih tvornica.

Ove tehnike su gotovo identiCne u odnosu na njihove osnovne koncepcije, koje se odnose na proracun i razmatranje aktivnosti, dogadaje, kritiCni put i trajanje projekta. Zato se cesto u literaturi nalazi pojam CPMlPERT. Ook je kod PERT -a vise naglasena neizvjesnost i proracun vjerojatnosti nastupanja dogadaja i ukupnog trajanja, kod CPM metode trajanje aktivnosti i cijelog prolasta je deterministiCke prirode. PERT je vise upotrebljavan za planiranje i kontrolu zranstvenih i razvojnih projekata, dok je CPM usmjeren ViS9 na upotrebu kod gradeviflskih projekata. CPMlPERT anallze su primijenjene u brojnim projektima, kao na primjer kod izgradnje brodova, autoputa, teljeznica, odrZavanja rafinerija, zgradarstva itd .. Novije tendencije u rnreznorn planjranju se usmjeruju prema upotrebi simJlacijskih tehnika za proracun plana i

donosenle odluka na temelju prethodno oporasarm mretnih sistema.

Potrebno je naglasiti osobine mreznog planiranla zbog kojih se kod brojnih objekata ova metoda preporuca za primjenu. Ove oscobine se navode:

- grafiCkom prikazu putem mretnog planlrana pripada dobra preglednost radova i

tennoloskt slijed aktivnosti,

- pogodnost za analitiCku obradu,

- kritiCne aktivnosti odreduju rok trajanja izvedbe,

- rezerve vremena nekritiCnih aktivnosti mog:J se koristiti za izgladivanje resursa

(broj radnika i strojeva, oprema i materijal) ,

- moqucnost optimaliziranja roka uz najman}e troskove,

- moqucnost procjene buducih troskova u bill) kolern reznom momentu na temelju

povezivanja mreznog planiranja sa drugim pia lirajucim i proqnozlraluclrn metodama,

- pogodnost primjene velikih elektronskih i malih poslovnih racunala za obradu mrei.nih planova,

- rnoqucnost strateskoq donosen]e odluka vezano uz povezivanje mreznog plana sa procjenom troskova bucucln aktivnosti i trajanja. .

U sluCaju da je unaprijed zaoan ~ok Izved~e za ne.kl obJe~, mo~e :;e ~raCunati na temelju ciklogramskih prikaza bro] etapa, ruena duzlna te dlmenzlomra~1 sredstva za izvedbu. To je prikazano za slucal izvedbe dijela raoova na tunelu AleJe Bologne If.

REDDSLIJED T JEDNI
RADOVA 1 2 3 4 5 6
A t:13
B ~ ~
C ~
D ~ Slika 5.3.6-6 Tehnicki normal

o

T = k {rn + n - 1) +k p

u 1~1 I

o

Tu -2: PI

1-' - n + 1 =..b..

k L

a

L =91 m

Tu ::: 17 tjed.ana Pi = P, = 1 tledan n=4

K = 1

58

L. = __ -,L~ __

o

T, - 2: PI

_-"i=;;;.:.I __ n + 1

L - dutina cijelog objekta L. - duzlna jedne etape

k

La = _---"'-9-'--1 _- == 7 m 1I..:..1.. - 4 + 1

1

m = ill_ = 13 etapa 7

59

II Pc z c

ANAL! ZA VR[M[NA

proracunava dodavanjem Irajanja aktivnosli na najraniji pocetak EFI = ESi + T,

LS je najkasniji vremenski moment kada neka aktivnosl rnoze poceti bez opasnosli da se prolongira Irajanje cijelog projekta

LSI = LFI - Ii'

LF je najkasniji vremenski momenl kada neka aktivnosl mozs zavrsitibezopasnosti da se prolongira Irajanje cijelog projekta

LFI = LSI + Ii'

TF je iznos vremena za koji se rnoze pocetak iii kraj neke aktivnosli odloziti, a da se pri lome ne odlozi i zacrtani kraj cijelog projekta.

TFI = LFI - EFI = LSI - ESI·

FF je iznos vremena za koji se zavrsstak neke aktivnosti rnozo odloziti bez omelanja najranijeg pocetka za sljedscu iii slijedeee aktivnosti,

FFI = ESI+1 - EFI·

Kriticni put je serija medupovezanih aktivnosti kroz mretu za koju svaka aktivnost ima vrijednost ukupne rezerve O. Kriticni put odreduje minimum zahtijevanog vremena za zavrsetak promatranog projekta. Ova osnovna naoma prikazivanja mretnih planova su:

- pornocu strelica,

- pornocu cvorova,

Kod prikazivanja sa strelicama aktivnost se nalazi lzrnedu cvorova koji prikazuju dogadaje.

Oogadaji su stanja u kojlrna nema aktivnosti. (Na primjer, iskop zemlje je aktivnost, ciji pocetn' dogadaj .se zbiva u 0 vremenu te aktivnosti, a zavrsava se dogadajem, kada je cijeli iskop izvrsen),

poc e tn: clogodoj z c vr sn: dogodoj

~

Dijagram toka planiranja obuhvaca tri osnovne faze:

Slika 5.3.7.1-1

lit fa.zo

Im",,,",,",

Pri odredivanju vremena kod pojedinih aktivnosti kombinira se vrijeme izvrSenja s kapacitetima operativnih srecstava, pri cernu postoje moqucnostl znatnog variranja u odnosu na vrijeme izvrserjja i na anqazrnan dodijeljenih operativnih sredstava,

koji u konacnlcl mogu devest: do optimalnih iii suboptimal nih rjesenja.

5.3.7.2. Oefiniranje termina i simbola kod mretnog planiranja

Kao i kod ostalih metoda planiranja projekt se dijeli na "aktivnosti" koje se mogu definirati kao pozicije trcskov'ilka, razni procesi u proizvodnji, u administriranju, u razvoju i sl..

Prilikom pocetka rada na mretnom planu potrebno je: • dati oznaku aktivnosti,

- odrediti meduzavisnost svake od aktivnosti u mreti,

- odrediti trajanje svake aktivnosti.

Kod mreznoq planiranja se korlste slijedeee oznake: ~ = trajanje i-te aktivnosti,

ES, RP, - najraniji pocetak aktivnosli (Earliest Start), LS, KP, - najkasniji pocstak aktivnosti (Latest Start), EF, RZ, - najraniji zavrsstak aktivnostl (Earliest Finish), LF, KZ, - najkasniji zavrsstak aktivnosti (Latest Finish), PA - prethodna aktivnost,

NA - naredna aktivnost,

LEF - najkasniji od svih najranijih zavrsetaka, EES - najraniji od svih najranijih pocetaka, ELS - najraniji od svih najkasnijih pccstaka, TF, UR - ukupna rezerva (Total Float),

FF, SR - slobodna rezerva (Free Float).

ES je najraniji vremenski momerl u kojem jedna aktivnost rnoze pocetl.

EF je najraniji vremenski moment u kojam jedna aktivnosl mozs zavrsiti, To se

o.kt B

Slika 5.3.7.2-1 Prikaz za strijelni dijagram

I -
ES ti LS
-
opts i broj TF
ck t.vno s t,
I -
EF FF LF
--~- - ()kt ti
br .
ES EF
LS LF ("~~t

ES /',LF \ // "-

<-0

Slika 5.3.7.2-2 Prikaz za cvorni dijagram

Kod cvomoq dijagrama aktivnost se prikazuje u cvoru.

60

61

5.3.7.3. Prikaz raznih odnosa izmedu aktivnosti (Gantogram, strijelni i cvorni plan)

GANTDGRAM STRIJELNI CVDRNI
A
B ~~) ~
2. A
B ~ ~
C
3. A X
B ~
C
D D
I
4. A 1 A 5 X
_B_
C
A
_8_ 2 B E 5 E
5. A =:
_8_ ~ ~
..£...
_L E D
_E_ E
6. _A_ ~ J:
B ~
_c_
_D_
D
7. A ~
B J:
_c_
D ~
D
8. - ~.
_B_ B
_c_ ~~
D
_E_
62 IO._A_ B

- C

D f_-r

~

~

B D

~

E r

~

II.~B

L_L_B

Pr-tkc z r c zruh oono sc .zne ou c k t! v -os t:

Slika 5.3.7.3-1

~

C \----__j

5.3.7.4. Primjer riesavanla mreznoq plana

Nakon riesavanla medusobnih odnosa, kre ra se tabela u kojoj su isti odnosi prikazani. U skladu s tehnoloskim rjesenjem proracunata su trajanja za svaku aktivnost. Mrezni plan se prikazuje bez mjerila, obzirom da se osniva na odnosima

i redoslijedu.

A. Opis P'thod. Naredna Uspored.
br. ak1ivnosti Oznaka Nil
1 A B,C,O
2 B II D,P C,O
3 C II D B,O
4 D B,C E O,P
5 E D F,H OP
6 F E G H,I,K,O,P
7 G F M H,I,K,O,P
8 H E I F,G,O,P.
9 , H K F,G,O,P
10 < I M F,G,O,P
II M G,K,O N P
12 N M A P
13 0 II M C,D,E,H,I.K
14 P S A C.E.F .G.M.N
15 R P.N 63

Poc e t no konc= t.'U~<CijO MI'E'Zf)Og dijogroMo

ES ti Er

ProracunClti Mrezni c!ijagl'Clr1

J=F-I~l_ _ __ _ ti_t1

1[+1 tir-

Qktlvn. rr

LS rr Lr

Slika 5.3.7.4-1

ES i LF za bilo koju aktivnost 5e proracunava na temelju relacije:

i m ~_ 1 sto bi se drugim rijecima moglo objasniti

ES = max L t zbrclem trajanja po najduzem putu izmedu

xi=.' I pocstne i prornatrane aktivnosti.

Na primjer, za aktivnost M postoje slijedeei putevi:

A - C - D - E - H - I - K - M == 1:) + 2 + 2 +4 + 2 + 2 + 1 = 23 vremenske jedinice A - B - D - E - H - I - K - M = 10 + 10 + 2 + 4 + 2 + 2 + 1 == 31 vremenska jedinica A - C - D - E - F - G - M == 10 + 2 + 2 + 4 + 4 + 6 = 28 vremenskih jedinica

A - B - D - E - F - G - M == 10 + 10- + 2 + 4 + 4 + 6 = 36 vremenskih jedinica A - 0 - M = 10 + 2 = 12 vremenskih jedinica

Najjednostavniji postupakp-oracuna ES nekeaktivnosti je proracun po koracima od prve do zadnje aktivnosti, pri cemu bilo koja aktivnost ES je jednaka EF one

aktivnosti koja od prethodnih ima najkasniji EF. x

Na primjer, ESf>4 = EF G zbog toga sto aktivnost M ne moze pocetl, dok ne zavrss i aktivnost G, K I O.

Pri zavrsetku proracuna svih najranijih pocetaka i zavrsotaka EF se lzjeonaci sa LF kod zadnje aktivnosti (proracun "naprijed")

EFR = LFR

i pocinje s proracunom nazad.

Slika 5.3.7.4-2

Na primjer, za aktivnost E postoje slijedeei putevi:

R - N - M - K - J - H - E = 46 - 4 - 5 - 1 - 1 - 2 - 2 = 31 R-N-M-G-F-E=46-4-5-1-6-4=26

Takoder i pri proracunu "nazad" najjednostavnije se proracuna LF za bilo koju aktlvnost nacinorn korak po korak pri cernu prornatrana aktivnost ne rnoze zavrslti kasnije od najranijeg LS narednih aktivnosti te se LF izjednacuje sa najranijim LS od

narednih aktivnosti. -

Na primjer,

LFE:: LSF iii LFA = LSa

Na slijedecoj slici je prikazan kaskadnl Gantogram za izvedeni rnreznl plan.

i = x + 1

LFx = LF R - 2: ~

i e r

"," ';JM' ;;,-" rr ~!~
- r IOi"oooo~~ <"! r-n-e--n
A -r-- -
,
B
C
D
E
F
G
H
1
I<
M
~I 'I · tlj'
0 I I i",-t - - I
P 1 JuttlLhIJrrh
iF?
~- Slika 5.3.7.4-3

64

65

5.3.7.5. Primjer rjesavania sa probablllsticklrn trajanjem aktivnosti

Razmatra se projekt s aktivnostima od a do c.

Ovdje postoje moqucnosti rjesavanja pomocu PERT metode i simulacijskih tehnika.

Kod PERT metode se pojavljuju slijtldeci termini:

- Opttmlsticko vrijeme (ail) - naikrace rnoquce vrijeme za koje se moze ocekivati da ce se promatrana aktivnost (i,j) zavrsiti, Ovdje postoji vjerojatnost od priolizno 0,01 da ce se ista aktivnost u tome vremenu i zavrsltl.

- Srednje oceklvano vrijeme zavsetka (m) - ako se je ista aktivnost pratila u nizu prethodnih slucaleva ona zavrsava najc~sce u tom vremenu.

- Pestrnlsticko vrijeme (b) je najduze moquce vrijeme u kojem ce se promatrana aktivnost (i,j) zavrsitl. O~dje postoji takocer mala vjerojatnost od priblizno 0,01 da ce se isto zavrsiti u tom vremenu.

Procjenjena
Aktivnost Cvorovi vrijednost
Optim. sr.ot. Pesim. Beta dislribucija
aktivnosti a;i mij bii ~j Vij
a i1,2! 5 8 17 9 4
b 1,3 3 12 15 11 4
c t,3j 4 7 10 7 1
d 2,5 5 8 23 10 9
e 3,4 1 1 1 1 0
! t6l ,,~ 1 4 13 5 4
~ 5,8 3 6 9 6 1
4,7 1 2,5 7 3 1
i t8l 1 1 1 1 0
j 6,9 2 2 2 2 0
k 8,9 5 8 11 8 1 Prosiecno vrijeme se racuna prema:

x kriticnl pUI

Srednje vrijeme za projekt je:

E{t) =t'2+b+t58 +t89= 9 + 10 + 6 + 8 = 33 dana.

t &1 +4mli +bll

11- •

6 2

v =[~l .

II 6

Prema stohasticko] obradi postoje razne razdiobeyremena u funkcionalnoj zavisnosti s vjerojatnoscu ocekivanla. A

!(Iij)

a varijanca prema:

B

!(Iij)

C

!(Iij)

Varijanca projektnog vremena:

V{ t) = V,2 + V25 + V58 + V89 = 4 + 9 + 1 + 1 = 15 dana.

Da bi.se pronasla vjerojatnost zavrsetkaprojskta u unaprijed zahtijevanom vremenu

uvodl se: r - E to

Z=--

gdje je t' vrijeme za koje se zell pr~nati vjerojatnost.

Na primjer, zeli se saznati koja je vjerojatnost da s~ razmatrani projekt zavrsi za 40 dana.

P (t s r) = P (t s 40) = P (fl ~ 4~3l = P (Z ~ 1,8)

za koji se iz tabel~ vjerojatnosti za nO!m~lnu distribuciju oclta da je vjerojatnost 0,9641, sto govon da se rnoze ocekivati da ce razmatrani projekt zavrsif sa vlerojatnoscu 96,41 % u roku od 40 iii manje dana.

1(1)

~/fT\

L-- ---l._--L _." I ij

L- --'-- I ij

ail lij=mij bij

Slika 5.3.7.5-1 Beta razdiobe za vremena aktivnosti (A)-pomaknuto na lijevo (B)-pomaknuto na desno i (C)-simetricno

66

.fiiN, :.873

Z= 1,8

E(I) = 33 1 ~ 40

P (1910) .0,9641

Slika 5.3.7.5-2 Vjerojatnost da ce S8 projekt zavrsiti za 40 dana iii manje.

67

5.3.7.6. Izgladivanje resursa

Dani 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
11O'A - - 1-- - -
1 I®
°120'S
J, @
4;C - - 1-- - r-
® I@
2'C
3 @)
I 5:81 I - - 1-- - r-- -
@ !@
4'C
@ @
radnici 130 30 130 ~O 17 11 11 7 7 2 2 2 2 4 4 4
resurn A 1 1 1 1
~ 1 1 1 1 1 ~ J 1 J _1 1 1 .i .i _1 _1 Vrlo cesto je neophodno zbog poslovnih i praktiCnih razloga izgladiti zahtjevane resurse za neki projekt. Nakon izraCunatog poCetnog mreznoq plana te proracunatog histograma, rnoze se uociti, da promjenljivost u odnosu na neki prosjek nije pogodna te ce se zahtilevatl "evidiranje rnrezo u svrhu kvalitetnijeg i jednakomjemijeg zahtjeva za resursima u toku vremena. Na primjer, ako se za neko gradiliste zahtijeva rad sa toranlskorn dizalicom u toku 12 mjeseci, a negdje u sredini perioda potrebna je jos jedna toraniska dizalica, tada ce se pokusati urediti da se samo sa

jed nom dizalicom izvrsi cjelckupni posao. '

Kao primjer izgrac1ivanja resursa razmatrat ce se sluca], kada se unaprijed zna

da je moquce i najpodesnije raspolagati s 20 struCnih radnika te sa mehanizacijom:

tip A -1 kom

tip B-1 kom

tip C - 1 kom.

Potrebno je odrediti taka .. plan i odnos izmedu aktivnosti da se isto zadovolji.

Slika 5.3,7.6-3 Gantogram pocetni plan

Histogram sa slijedeee slike je izraCunat na temelju gantograma s prosle slike gdje sve aktivnostl poCinju sa najranijim pOCetkom.

Zahtjevi za strucnlrn radnicima:

zahtjevi za radnicima u prva Cetiri dana nadmasuju unaprijed zadana ograniCenja od 20 radnika. Obzirom da je aktivnost 1-3 kritiCna, ona mora ostati na svom mjestu da se ne bi odgodio zavrSetak cijelog projekta.

Aktivnost 1-2 posjeduje rezervu i ona ce se pomaknuti za Cetiri dana udesno. Ovo znatno umanjuje problem u odnosu na zahtjev za radnicima. Mec1utim u 6 i 7 danu je potrebno anqazirati 21 radnika. Pomicanjem aktivnosti 2-4 na desno pri Cemu 6e ista biti izvrsena u 10 i 11 danu, zahtjevza radnicima necevlse prernasvaf dopustenu granicu.

brei radnika

Resursi A, B i C

aktivnost traianle zah!ievani radnici zahtievana mehanizaciia
1-2 :5 10 A
1-3 4 20 8
2-4 2 4 C
3-4 9 2 C
3-5 5 5 8
4-5 3 4 C 30 25 20 15 10 5

2

resurs A _ _ _ resurs B ._._. __ . resurs C

ciani

Slika 5.3.7.6-1

a 5 10

Slika 5 3 76-4

20H. ~ O. I 5

Islogram - pocetnl pan

15

10

15

20

aktivnost trajanje .2Q.¢etak kra ukupna
na'ranlli n<!lkasnjji nairani]i nalkasnif rezerva
1-2 5 0 6 5 11 6
1-3 4 0 0 4 4 0
2-4 2 5 11 7 13 6
3-4 9 4 4 13 13 0
3-5 5 4 11 9 16 7
4-5 3 ~3 13 16 16 0 ...
Dani 1 2 I 3 4 5 6 7 8 9 110 11 12 13 14 15 16 17 18 19
I 10'AI
O'S ®
1 @ 4;C
e @
2'C I
3 @)
5'8 J 4'C
@ ® @) ®
radnici 20 20 20 20 17 17 17 17 17 6 6 2 2 4 4 4
resurs A 1 1 1 1 1
B 1 1 1 1 1 1 1 1 1
C 1 1 1 1 1 2 2 1 1 1 1 1 Slika 5.3.7.6-2

Slika 5.3.7.6-5 Gantogram izgladenje broja radnika

68

69

Zahtjev za mehanizacijom:

zahtjevi za 2 stroja tipa C u desetom i jedanaestom danu prsmasule postavileni limit. Nijedna aktivnost koja koristi stroj C ne moze biti premaknuta na lijevo. Aktivnosti 2-4 mora slijediti iza 1-2 i aktivnost 3-4 mora slijediti iza 1-3. Dakle, postoji rnoqucnost pomaka jedne aktivnosti koja koristi stroj C samo na desno. Ako se aktivnost 2-4 pomakne na 14 i 15 dan i aktivnost 4-5 na 16, 17 i 18 dan tada ce

se zadovoljiti ooranlcenla od jednog stroja C.

kasnlenla neke od aktivnosti (kriticne aktivnosti; koj nekriticnlh aktivnosti oqranicenje u pogledu radnika iii strojeva).

5.3.7.7. Optimalizacija u odnosu na troskove

Razmatra se optimalizacija troskova na slijedeeem primjeru.

brej radnika

Resu A.BiC

resursA resursB resursC

20 15 10 5

,_ . ..,

! i

I I i i

1, - .. -:_ . .:._A L._··-·-·1

dani i dani

~nnTTrMTTrMn+Tn~----~

15 0 5 10 15 20

Histogram. izgladenje broja radnika i resursa A. B, C

5

10

Aktivnest Trajanje Pocetak Kra Ukupna
na)ra",)1 najl<asniji nairaniil najkasniji rezerva
1·2 10 0 0 10 10 0
2·5 12 10 12 22 24 2
3·5 14 10 10 24 24 0
4·5 11 10 13 21 24 3
5-6 10 24 24 34 34 0 Slika 5.3.7.6-6

Dani 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
I hO'AI I I
1 ~
~:B 't>:-i~ :.":,: ., .... ". " • po·'
1 ®
4;C
(g) @
2'C
0> ®
I I 15:81
<ID @
4'C
@ @
radnici A 20 20 20 20 17 17 17 17 17 2 2 .2- 2 4 4 4 4 4
resurs 1 1 1 1 1
~, 1 1 1 1 1 ~ ~ 1 l 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Sitka 5.3.7.7-2

Prije pocetnoq koraka potrebno je razmotriti ~~je su aktivnosti na krlticnom putu i koje se mogu skratiti.

Normalno Moguee Normalan I Skracena TrooaKpo
Aktivnost vrijeme skracenie trosak aktivnost danu
vremena aktivnosl' trosak
Oznaka Dani Dani Nov¢ana 'edinica
1·2 10 0 1000 . .
2-5 12 1 800 I 850 50
3-5 14 3 1600 1720 40
4-5 11 4 1100 1200 25
5-6 10 2 1000 1090 45 o 5 10 15 20

Histogram - zadnja verzija

dani

Sitka 5.3.7.7-3 Korak 1:'

\ .Aktivnost 1-2 s.~ n~. moze.skrati~i. O?zirOm daje aktivnost 3-5 na kriticnorn putu, a uJedn~ o.dmah shjedllza aktlvnostl1-2 ista ce se skraclvati u prvom koraku. Pri tome se skracule rezerva vremena za 1 dan na aktivnostirna 2-5 i 4-5.

Korak 2:

ponov? se s~racuje aktivnost 3-5 i smanjuje se pooovo rezerva vremena za po 1 dan na aktivnostima 2-5 i 4-5. Aktivnost 2-5 postaje kriticm.

Korak 3:

rnoze se skratiti aktivnost 5-6 iii aktivnost 2-5 i 3-5.

Moqucnost a: Mogucnost b:

Aktivnost: Usteda po danu: Aktivnost: usteca po danu:

5-6 45 2-5 50

3·5 40

590

Slika 5.3.7.6-7 Gantogram zadnja verzija

20 15 10

2

resurs A rasurs B resurs C

broj radnika

Resursi A, B i C

uani

1 , - - ,,-:' .. ·, .. ··· .. ··· ...... · ...... ·1

• ! !

Slika 5.3.7.6-8

Da bi se postigao zahtjevani ciljtrajanje projekiase mora produzlti za dva dana . Pri tome je broj radnika izgladen is pod copustene gran ice i broj strojeva izniveliran s raspolozivlm moqucnosttma. Ovaj prirnjer takoder potencira potrebu za drtanjem zacrtanog plana, kako ne bi doslo u pitanje odlaganje zacrtanog roka prilikom

70

71

Skracujs se aktivnost 5-6 koja je jeftinija. Korak 4:

skracujs se aktivnost 5-6, sa cime je i iserpljena rnooucnost njenog daljnjeg skracenia.

Korak 5:

~kracuju ~e akti.vnosti 2-~ i 3-5 za po 1 dan. S ovim se je doslo i do zavrsnoq koraka, !e~ su aktlvnost~ ~-5, 2-5 I 5-6 na kritiCnom putu. Iz proracuna je evidentno da bi se JOS '"!l0gla skratm aktivnost 4-5 koja je nezavisna, ali posto njoj paralelne aktivnosti 3-5 I 2-5 se ne mogu vise skratiti, skracen]e kod aktivnosti 4-5 bi izazvalo vece troskovo ali ne bi izazvalo i skracenie ukupnog roka.

5.3.8. Ostali planovi i izbor metode

Nove. }edinica

5760

Do sad~ izn~sen.e glavne metode planiranja u potpunosti ne obunvacalu sve rnoqucnosf planlranla. Postoje vrlo speeifiCni radovi i objekti, za koje do sad a nema r~z~adenih meto?a, koje bi d.obro odgovarale potrebama planiranja, vee se plan iranje I kontrola krelra na temelju potreba. Autor je u svojoj praksi nalsao na sluCajeve, koji su rijeseni na specltican nacln. Neki od primjera co se navesti. Rok za dovrsetak jednog poslovnog objekta u Zagrebu nije se smio ootozltt, Ova tjedna prije zaertanog zavrsetka objekta startle izvedenih radova nije obecavalo da ce se ispuniti rok. Naime, brojni obrtnlckl radovi nisu ni poceli, a kod mnogih radovi nisu bili u poodmakloj fazi. Radilo se 0 objektu P+1, a u prizemlju i prvom katu su brojne pro~torije. lzvodac je u dogovoru sa konzultantom organizirao sastanak svih podlzvodaca, nadzome sluzbe, glavnog tzvocaca, predstavnike investitora i konzultanta. Pri kraju sastanka podizvodaCi su preuzeli obaveze lzvrsenla povecanih dnevnih uclnaka uz uvjet nesmetanja u radu. Nakon toga je glavni izvocac u suradnji sa konzultantom izradio plan na tlocrtnim shemama, u kojima je na temelju kolieina za prostoriju i obecaruh uclnaka svaka prostorija dobila vremensko razdoblje u kojern co se obavljati pojedina vrsta posla. Svaki podlzvodac je dobio takav plan i slozlo se da ce svoje obaveze lzvrsltl, Svakako da je trebalo planom uskladiti neometanost u radu izmedu podlzvodaca, Izvodenje sa striktnom kontrolom i eventualnim intervencijama zavrsllo je sa ostvarenjem zacrtanog roka.

Objekt produbljivanja umjetnog jezera te izrade nasipa karakterizirala je razliCita dubina iskopau pojedinim tockarna. To je problem planiranja iskopa promjenljivih koticina, koji se efikasno rijesio podjelom ukupne povrslne jezera na sektore, te planiranja izvedbe po sektorirna. sucna rjesenja su se primijenila i kod nasipa platoa promjenljive debljine (pozadinska skladlsta Skrljevo).

Jedna od najbitnijih odluka za planiranje izvedbe buducm radova je izbor metode planiranja. Cesto sevect i kompleksniji objekti se planiraju kombinaeijom metoda (na pro HE, ceste sa viaduktima i tunelima i vecorn promjenljivoscu usjeka i nasipa uz pornoc ortogonalnih planova, zgrade tehnikom rnreznoq planiranja, manji objekti gantogramima, a brane ciklogramski).

Za cjelokupni kompleks obicno 5e radt generalni plan, u kojem su pojedine aktivnosti pojedlnacni objekti. Ovaj plan se obicno radi tehnikom rnreznoq planiranja pri cemu se pojedine aktivnosti (objekti) detaljno planiraju vee navedenim metodamao

Poznato je ca su radeni pianovi, koji nisu najpogodniji bilo za planiranje bilo za kontrolu napredovanja radova. Ovo se je desavalo bilo zbog pomanjkanja znanja 0

metodama planiranja, bilo zbog drugih neopravdanih zahtjeva.

Aktivnost Prije ko raka 1 Poslije koraka 1 Poslije kora ka : Poslije koraka ~ Poslije koraka j Posliie koraka5
Moguce '" Oslatak ~ Ostatak '" Ostatak ~ Ostatak ~ Ostatak '"
Bro] Tr~ak skracenje ~ m~uceg m~uceg ~ m~uceg m~uceg moguceg ~
1£ I~~m~~~a £ 1 e~;;,c:~a 1 e~mc:~a ·e~;;,~~a N skraeenJa ~
vremena &1 r'fl Ir'fl &!.
vremena
1-2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2-5 50 , 2 , , , 0 , 0 , 0 0 0
3-5 40 3 0 2 0 , 0 , 0 , 0 0 0
4-5 25 4 3 4 2 4 2 4 2 4 2 4 2
5-6 45 2 0 2 0 2 0 , 0 0 0 0 0 Slika 5.3.7.7-4

Vrijeme lzvedbe Indirektnl trcskovl Dlreldnltro!kovi Ukupni troskovi
(dani) (nOY6.jedinlca] [noveana jedlnlca] [ncvcana Jedinica]
34 1700 5500 7;K)()
33 . 1650 5540 7190
32 1600 5500 7180
31 1550 5525 7175
30 1500 5570 7170
29 1450 5760 7210 Slika 5.3.7.7-5

danl 29

Nove. jedinlc.

7210 7200

7170

1700

1450 5500

34

5.4. Prorecun resursa

Slika 5.3.7.7-6

Za izgradnju svakog objekta je potrebno odrediti resurse, kao sto su operativna sredstva, materijali, novae i vrijeme.

Dinamika operativnih sredstava i materijala te priliva i odliva novea se odreduje u skladu 5 potrebama za izvrsenje ukupnih koflcina radova i vremena izvrsenja. oblcno se unutar ukupnog vremena za izvedbu planom odredi trajanje pojedinih aktivnosti, nakon ceqa slijede proracuni dina mike operativnih sredstava, materijala

Iz tabele odnosno sa slike evidentno je da su ukupni troskovi najniz: pri trajanju projekta od 30 dana tj.7.170.

72

73

te troskova i nap late. U siucalu da se u pocetno] varijanti uoce nsuskaceoosf u histogramima, tada ce se izgladiti resursi kako je vee izneseno. Postoje situaciie kod kojih se skra6enje iii produzenle vremena izvedbe pojedinih a~ivnosti.ili cijel?g pla~a bolje uklapa u potrebe graclenja. Tada se provodi ponovlieno dlmanzlonrrarue operativnih sredstava, opskrbe materijalom, troskovl i naplata. Ukupni troskovi se sastoieoc roroja ~ektflift tfOSKov8 bVaK€ aktivnosti s indirektnim troskovlrna. Zbog razloga mogu6ih optimalizacija potrebno je dobiti uvid u kretanje direktnih troskov~ u ovisnosf od vremena izvedbe za aktivnosti. Ovi troskovl imaju stanovite zakonltosti

eiji prikaz se daje na slijede60j sllci,

~. / ~~

Pri kombinaciji strojeva s raznim uclncima (na pr. ueinak bagera razllch):

m

c , I U.·t

PI " i = 1

T

Q

m gdje je,

.I Up;·tsi

1=1

Vr~IJEME

i = 1 ... m - broj raznih istovrsnih strojeva, Up; - ucinak po pojedinim strojevima,

tSI - vrijeme rada sa pojedinim strojem,

T - ukupno vrijeme rada strojeva sa kollclnorn Q.

Kada se radi samo 0 vremenu radnika bez strojeva, vrijeme se mozs odrediti 5:

T Q.v, di .

= Na• t, [dana] 9 Ie Ie,

~r - potrebno vrijeme za jedinicu proizvoda (norma), N. - broj radnika odredene kvalifikacije u procesu, ts - dnevno trajanjeradnog vremena u satima.

Kao primjer se navodi dimenzioniranje operativnih sredstava kako sHjedi.

Za potrebe procjene troskova i vremena izgradnje nizinske pruge izradene su podloge za dimenzioniranje sredstava rada i utroska materijala za svaku stavku. utrosak resursa za izvedbu rasponskih konstrukcija (beton, oplata i montaza) •. -: (armauira, prednaprezanje i ostalo je u drugim tabelama) prikazani su u slijede60j

tabeli:

Slika 5.4-1 Normalno vrijeme za neku aktivnost je on~, kod kojega su neposredni troskovi minimalni.

Pri skraclvanlu vremena u odnosu na normal no vrijeme za odabranu aktivnost dolazi do povecanla troskova zbograzlpga kao stosu: prekovremeni rad, radpo noel s manjim ucmcirna, smanjenja fronta rada zbog veeeg broja strojeva i Ijudi od normalnog i sl.. Produzenje ovog vremena u odnosu na normalno vrijeme povecava troskove zbog duzeg kortstenla strojeva (manji intenzitet rada sa njima) , nego sto je potrebno (najam), zbog nedovoljne uskladenosti kod operativnih sredstava i 51.. Sam odnos vremena izvedbe neke aktivnosti i troskova se moze ponasati po vno razhcitirn zakonitostima prirasta, a sto zavtsl od niza faktora.

Postoji naiuza povezanost izmedu planiranja vremena izvedbe i izbora kapaciteta za kolicina rada koji se izvrsava. Ova povezanost se izrazava brojnim relacija-

ma, koje se navode: Q ..

T=- gdlele,

C

T - vrijeme trajanja izvedbe odabrane aktivnosti, Q - kolieina raca koju treba izvesti,

C - kapacitet sa kojim se izvrsava taj rad.

Kod rada vise istovrsnih strojeva (n), dnevni kapacitet se odreduje po:

C = Up • n . t, gdje je,

Up - praktlcni ucinak stroja po satu,

t, - vrijeme rada pojedinog stroja u satima.

I

.~ RAONICI STOOJEVI MATEAIJAL ~
.Q 5
'c STAVKA· OPIS :~ ~ (grupa, utroSak sati ~1' snaga stroja (koli¢ina pojedinih :5 ~
-g 19 prema kva lifikaeiji) k vremooa i pog mater.u iedmiWoj -g:~
a: mater., radna snaga) stavcn -,'"
8.2 BETON M·450 R70•36 m2,~f~8AZA yEMEN} PS-5S0:
RASPONSKE KON· m' R6 1,87 S 0,0594 ~~Ns,. pc.3S0:
STRUKCIJE U MON· Rs 4,,9 IJTOVARIVAf:::I5(l KS kg.15.45
TAiNOJ IZVEDBI R4 2,98 l8t~IKSER 6m3 AGAEGATI:
m30.7S7
R3 3,88 EAUPTlVNI AGREGATt
R2 6,99 ~8t~ETOIl PUMPA: 0>30.67
RI 0,17 VODA:
50296 0>30.293
OPLATNI VBRATOR S FUSTIFIMTOA:
PRETV. NAPONA: ~~A~AN UlJE:
~8t~1ZAU:A 32T: ~ZABRTVWENJE
SO,449 mS
AUTODIZAU:A lOOT: JUVIDUR ClJEVI:
~~IVLAK100T: m 0.76
BETONSKO 2EWEZO:
50,06 ~~\'i(1 MATEAlJAl
BULDOZERT6-00, lOOKS
50,01 ~~~:
BULOOZER 0-6, ~ 0030,016
50,04 DASKE 48 rm'I:
WUIK'Ml'CCN: <"20,0077
BN~ AEZANA GAADA:
soma 0>3 0,0204
IfII%ffillf ?~~~N~~hli.f;"J
EET(I';4;
T.Q~ CAVU:
\ornlOTATPA ~~~~4NA 2:CA:
SOl! kg 0.006 Utrosak betona po m2 rasponske konstrukcije za objekte ve6eg raspona od 20 m je 0,62 m3/m2, U stavci s betonom je takoder ukljueena oplata i montaza, Tipski most koji se promatra je tlocrtne dimenzije d = 22 m, S = 8 m,

74

75

Q = 22 . 8 . 0,62 = 109,12 m3 Slijedi utrosak radnih san radnika:

R7 109,12·0,36 = 39,30 sati R6 109,12 . 1,87 = 204.10sali R5 109,12·4,19 = 457,20 satl R4 109,12·2,98 = 325 20 sati R3 109,12·3,88 = 423 40 sati R2 109,12·6,99 = 762,70 sati R1 109,12·0,17= 1860sati

6. CIJENE, TROSKOVI, KALKULACIJE

6.1. Uvod

2.2~,0,5

13,94 == 14 radnika

Dva su osnovna cinltelia preko kojih se mote valorizirati usplesnost realizacije gradevinskih objekata ukljucivo i opremu u svojoj cjelokupnosti. Vee u pocetnirn fazama prilikom koncipiranja objekata pojavljuje se upotrebna vrijednost i pitanje troskova te cijene objekata, da bi se isti clnlteljl manje iii vise mijenjali u fazama uznapredovalog projektiranja, gradenja i oprernanla te takoder i doba eksploatacije objekata, gdje posebni znaca] ima potvrdivanje upotrebne vrijednosti po svim

elementima. .

Kod raznih vrsta objekata postavljaju se razllclti zahtjevi na upotrebnu vrijednost, koja je oblcno vezana na osnovnu funkciju buduceq objekta. Za primjer ce se navesti neki zahtjevi u svezi funkcija i upotrebe razllcltih objekata:

Ukupno sati

2.230,5 sati

Ako se teli utrosltt 20 radnih dana na ove procese (ne uzima se u obzir tehnoloske prekide zbog sazrijevanja betona - to bi se jos trebalo dodati na vrijeme od betoniranja), tada bi trebao 51ijedeei broj radnika uz 8 sati rada dnevno:

2C·8

Mote se postaviti zahtjev, da se lzracuna vrijeme izvedbe navedene stavke sa brigadom od na pro 17 Ijudi te slijedi:

2.230,5 = 16,40 dana 17·8

Ovdje se treba navesti, da je prvenstveno potrebno odrediti brigade po sastavu, kab i strojeve, opremu i st. za efika·sahrM. To znaci da u promatranoj stavci treba sastav brigade globalno odrediti u odnosu utroska vremena po kvalifikacijama, da ne bi radnici vislh kvalifikacija lzvrsavaf posao nite kvalifikacije (povecanl troskovl), odnosno nitih kvalifikacja poslove visih kvalifikacija (pitanje kvalitete i efekta izvedbe). Slicno se odnosi na optimalni sastav strojeva, kao i meduodnosa strojeva

i radnika.

5.5. Kontrola izvrsen]a radova

- most (vijadukt) - osnovna funkcija: nesmetani prijelaz preko korita iii neke prometnice - dodatne funkcije: estetska vrijednost objekta, koristenje prostora ispod mostova iii vijadukataza razne namjene (trgovine, skladista, zanatske radnje i sl.): za vojne svrhe itd.,

- sportski objekti - osnovna funkcija: odrtavanja sportskih priredbi na zahtje vanomnlvou kvalitete dodatne funkcije: upotreba istih objekata za treniranje gradana, skolske omladine i raznih klubova: upotreba dijelova objekata za zabavne, kulturne i sl. priredbe; upotreba pojedinih dijelova za skladlsta, trgovine, sklonista i sl.,

- stan - osnovna funkcija: stanovanje - dodatne funkcije: estetska vrijednost; funkcije pojedinih elemenata (mikroklima, podesnost prostora za razne namje ne u sklopu stanovanja, osvjetljenje, izolacija od zvuka, vibracija i st.) vezanih na udobnost stanovanja; funkcija jeftinog odrtavanja; funkcija malih troskova korlstenla i sl..

U spomenutim primjerima prikazane su uz osnovnu funkciju i dodatne funkcije, koje povscavalu upotrebnu vrijednost objekata. Drugi cinitelj je cijena objekta, koja je najcesce vrlo cvrsto vezana uz troskove izgradnje.

U toku realizacije objekta od zamisli sve do koristenia pojavljuju se glavni sudionici u procesu, koji imaju razlicite ciljeve. Glavni ciljevi investitora (najcssce i korisnik objekta): s financijskim sredstvima kojima raspolate elm prije realizirati i koristiti objekt (npr. useliti u ustanove, kod industrije poceti proizvodnju i otptaclvatl kredite itd.); dobiti sto vecu upotrebnu vrijednost objekta; realizirati objekt uz sto manje troskove. Glavni ciljevi projektanta: zadovoljiti potrebe investitora u sto veco] mjeri zbog vlastite reputacije i budueegosiguranja poslova na trzistu, te ostvariti prihvatljivi profit. Glavni ciljevi izvodaca: zadovoljiti potrebe investitora iz slicnih razloga kao i kod projektanta; izgradnja objekata uz sto nite troskove uz ostvarenje vece kvalitete nego sto je minimalno zahtjevana, zaposlenje vlastitih kapaciteta, ostvarenje profita i sl.,

Saqledavaiuci upotrebnu vrijednost i troskove za realizaciju objekta narnacu se zakliucci 0 kompleksnim meduvezama izmedu upotrebne vrijednosti i troskova rsalizac]e.

Da bi pogodnosti planirarja dosle do svoga punog izrataja, neophodno je da se izvrsava kontinuirana kontrola napredovanja radova. U tom se smislu evidentira postignuto napredovanje, koje se unosi u originalne planove. Na taj nacin postoji nova moqucnost uocavanla razlika stvarnog i planiranog, dijagnoza uzroka te intervencija u svrhu potrebnih korekcija.

Svakodnevnom kontrolorn i evidencijom lzvrsavanla ornoqucava se ocjena dnevnog, tjednog, mlssecnoa, kvartalnog i sl. lzvrsenia. Iz ovoga proizlaze moquc,,"osti analize produktivnosti, ekonornlcnostl kao i ostalih karakteristika proizvodnje. Na temelju istoga mogu se ::ldrediti akcije za pobollsan]e proizvodnje u najsirern spektru kao sto su: povecanle produktivnosti, razvoj metoda i tehnologije, povecanle kvalitete itd .. Evidentirani uclncl kasnije slute za planiranje izvedbe i troskova sllcnih radova odnosno objekata.

76

77

Najnovije tendencije sagledavanja upotrebnih i troskovnih vrijednosti vode racuna 0 uskladenju istih, te se razvijaju metodevrednovanja, koje teze optimiranju ukupne vrijednosti objekata (metode ponderiranja svakog bitnog elementa). Ovdje se postavljaju granicne vrijednosti na zahtjeve, koji moraju biti ispunjeni (npr. maksimalno prihvatljiva cijena, minimalno postavljeni zahtjevi u odnosu na mikroklimu, minimalno postavljeni zahtjevi u odnosu na sadrzal i 51.), a ukoliko nisu projekt se iii korigira iii odbacuje. Takoder se pri cjelokupnom razmatranju istovrsnih objekata postavljaju tzv. etalon objekti, u odnosu na ko]e se mjeri uspiesnost novih

riesenla. .

Oa bi se dalje moglo pratiti financiranje gradilista i gradevinskih poduzeca, kao i ostalih sudionika u proizvodnji neophodno je dati glavne pojmove vezane uz financiranje.

Troskovi; izracunavaju se za razliclta potrebe, osnovu i nadogradnju njihove teorije daje ekonomika, a sa aspekta prolzvodaca znace sumu financija potrebnih da se izradi jedan iii grupa proizvoda. Isti ce se s gradevinskog aspekta prikazati u slijedecem poglavlju. Cijenu predstavljaju troskovl uvecant za profit (fondove). "Kalkulacija" (Iat. calculus - kamenclc, koji j!3 sluzlo za racunanie), racun, proracun, obracunavanle, odmjeravanje. U proizvodnji, trgovini, bankarstvu i osiguranju kalkulacijom se tzracunava visina svih troskova za jednu jedinicu proizvedene iii lsporucene robe, odnosno za jednu manipulaciju bankovnog iii osiguravajuceg aparata. Svrha kalkulacije je ustanoviti najniZe granice djene robe, kOja osigurava najvisi stupanj rentabiliteta. Prethodna kalkulacija operira s aproksimativnom rnasom troskova. Analiza cijena.je postupakizracunavanja cijene nabazi troskova pojedinih resursa za pojedine iii grupu pozicija, a uz pornoc iste se formira troSkovnik.

6.2. Troskovi izgradnje

Osnovni materijal je onaj ko] se ugraduje u objekt i kao takav iii preraden ostaje u gradevini (opeka, bitumen, armatura, beton, mort, montazni nosaci, vrata, prozori, staklo, itd.). Isti materijal je definiran po kvaliteti i koliCini prema tennicko] dokumentaciji konkretnog objekta teslandardima i normativima.lzradena tehnicka dokumentacija preko nacrta, troskovnika i tehnlckoq opisa defi.lira kvalitetu lkolicine pojedinih radova te se uz pornoc standarda, kao i normativa [ednoznacno odreduju koliclne i konkretna kvaliteta pojedinih materijala. Iz navedenoq proizlazi da projektant ima maksimalnu slobodu projektiranja kvalitete i kolicine osnovnih materijala.

Pornocnl materijali se koriste za ugradivanje osnovnih materijala iii poluproizvoda, a nekada sluze i za oblikovanje povrsina. Ovdje soadalu opiate, skele i svi njihovi sastavni dijelovi. Ovi materijali ne ostaju ugradeni te se mogu visekratno upotrijebiti. Kod pomocnlh materijala dolazi u mnogim stucalevima do slobodnog izbora po lzvodacu (npr. tradicionalna, velikoplosna, tunelska cplata; opiate od raznovrsnog drveta, plastike, gume, metala i sl.), a sto je cesto puta u svezi s opremom koju

posjeduje tzvodac. .

Pogonski materijali su oni koji 5e koriste pri radu stroieva (nafta, benzin, elektroenergija i sl.), Oni su odredeni po kvaliteti i kolicini, te prema karakteristikama odabranih strojeva.

Troskovi za materijale izracunavaiu se na temelju cijene kod dobavljaca uz dodatak vanjskog transporta (utovar, prijevoz, istovar, sldadisterie) uz manipulativne troskove, a kod izvoza se dodaju jos carine, takse, letarine i sl. Na jedinicnu cijenu nekog materijala (cijena kod dobavllaca + vanjski transport) dodaje se i dozvoljeni rastur koji

·senalazi u normativima. za troskove vanjskog trans porta koriste se normativi za utovar, istovar, skladistenje te tarife za transport prometom za vrstu materijala koji se prevozi, odnosno, kod kracih iii gradskih prijevoza po cijeni sata usluge vozila. S proracunatlrn cijenama materijala formiraju se tabele cijena materijala kod dobavljaca i tzvodaca. Veca poduzeca nalcesce posjeduju katc.log cijena rnaterilaia i vanjskih transporta iz kojih se mogu izvesti troskovl za potrebne stavke.

Na temelju tehnicke dokumentacije i projekta organizacije radl se proracun troskova, a dodavanjem fondova (profita) formiraju se cijene za ponudu. Troskovi gradenja se dijele na neposredne iii direktne troskovs te na posredne iii indirektne troskove,

6.2.1.'2. Neposredni troskovl za rad radnika

Troskovi za rad radnika se izracunavaju na osnovu utroska vremena radnika za pojedine pozicije i kalkulativnih satnica radn.ka, Utrosak vremena radnika po pojedinim pozicijama kao i potrebnu kvalifikaciju radnika odreduje se na bazi normativa. Kalkulativne satnice se odreduju u sarnorn poduzecu, Proslecne norme za gradevinske radove dijele radnike na os am grupa tj.:

I grupa - NKV,

II i III grupa - PKV, IV,V i VI grupa - KV,

VII i VIII grupa - VKV.

Prosjecne norme za zanatske i instalaterske racove dijele radnike na catiri grupe:

I grupa - VKV, II grupa - KV,

III grupa - PKV, IV grupa - NKV.

6.2.1. Neposredni troskovt

Nepo5redni troskovl nastalu zbog trossrqa materijala te rada strojeva i radnih sati

radnika. .

6.2.1.1. Neposredni troskovl materijala

Kolicine materijala za jedinicu proizvoda iii cijeli objekt proracunavaju sa na temelju normativa utrosaka, Troskovl materijala se izracunavaju na temelju dooivenih koncina i [edinicnih cijena materijala postavno (~co) gradiliste.

Materijal 5e dijeli na tri osnovne grupe tj.:

- osnovni materijal,

- pornocni materijal,

- pogonski materijal.

78

79

6.2.1.3. Neposredni troskovi za rad strojeva

Troskovl strojeva seobraduju u uzern podruciu "Gradevinski strojevi". Uglavnom se u troskovima strojnog rada nalaze amortizacija, odrtavanje i pogonski troskov' te trosak za rad strojara, kao i odredeni profit.

Troskovi stroja se mogu razmatrati kao neposredni kada se njima optereti odredena pozicija na osnovi ucinka i cijene kostanja sata stroja (vozila, dizalica, dozer i 51.). Kada stroj radi na vise pozicija, tada se troskovi rada takvog stroja obicno obracunavaju kao posredni troskovi (rezija gradilista). Takav je primjer dizanje

razlicitih materijala toranjskom dizalicom iii 51..

6.2.2.1.2. Zajednicki troskovl

Ovi troskovi su opceq karaktera i rasporeduju se na sve djelatnosti.

Ovdje se nalaze troskovi: novcanoq i platnog prometa, kamate, troskovi obrazovnog karaktera, troskovl razvoja, razna osiguranja, amortizacije koje nisu obuhvacsne na drugi nacln u kalkulaciji, clanarine, stipendije, nagrade, naknada za dane drzavnlh praznika, za godisnje odmore, za bolovanja na teret poouzeca i sl.,

Dio ovih troskova rnoze se prebaciti na rezije gradilista i pogona.

6.2.2.1.1. Troskovi zajednicklh sluzbi

Zalednicke sluzbe u pocuzecu obavljaju poslove od interesa za svaku jedinicu u smislu cjelovitog koordiniranja, prodaje, ugov:sra~ja, nabave, kadrov.s~e probl~.ma: tike i 51. sto se obavlja na nivou poduzeca. Zajednicke sluzbe opterecuiu rnaterjalnl

troskovi te troskovl osobnih dohodaka. .

Materijalne troskove formiraju :

- potrosni i uradski materijal, ogrjev, veda, energija,sredstva zastlte na radu

gorivo i dr.,

- odriavanje zgrada i inventara,

- usluge HPT-a, prijevoza, kopiranja i sl.,

- reprezentacija, sluzbena putovanja, takse i sl ..

U osobne dohotke zajednickih sluzb! spadaju dohoci za sluzbsnlke i radnike koji rade u zajsdnlcklm sluzbarna, a nisu u neposrednoj proizvodnji.

6.2.2.2. Troskovi koji formiraju promjenjivi dio faktora

Promjenjivi dio fa kto ra formiraju rezije gradilista i raomsta. Ove rezije obuhvacaju slijedece troskove :

- troskove organizacije i rukovodenla gradilistem i raditlstirna,

- troskove pripremnih radova (za upravnu zgradu, stambeno naselje, centralno

skladlste, pojedine pogone na gradilistu i radhlstu i sl.), .

- troskove izgradnje privremenih prometnica, radionica, vodovoda, instalacija, mrezeosvjetljenja, uredenja pojedinih skactsta. raspremanje i ciscenje radinsta i gradilista,

- ostale troskove uprave gradilista i radillsta,

-materijalne't'i"o~kovegradilista i radlllsta kao sto su: za kancela-

rijski materijal i pribor, za ogrijev, materijal za ciscenle, tehnicku zastitu, vodu, rasvjetu, HPT troskove, zakupnine i sl.,

- troskove osobnih dohodaka za izvrsenle pripremnih i zavrsnih radova, sluzba nika i pornocnoq osoblja raclnsta i gradilista koji rade kao servis iii koordinator za neposrednu proizvodnju,

- troskove prijevoza radnika i osoblja,

- terenske dodatke l naknade za odvojeni tivot.

Dio materijala koji se samo ojelcmicno koristi na gradilistu , te se prenosi na druga gradilista (barake i sl.) opterecule troskove retije gradilista s djelomicnim utroskorn (amortizacija).

6.2.2. Posredni troskovl

Posredni troskovi saobracunavaiu posredno po odredenim metodologijama. Oni se odnose na troskove za grupu pozicija, za cijeli objekt, a dio i za cijelo poduzece,

Ovi troskovl se mogu podijeliti na :

- troskove zajednickih sluzbi,

- zajednicke troskove,

- reziju upravnih jedinica (ooduzece.sektorl.qracuista i racnlsta, pogoni).

Ovdje je potrebno obuhvatiti sve troskove koji nastaju posredno u poduzeCu, a da

su isti uskladeni s knjigovodstvom. . _

6.2.2.1. Troskovi ko] formiraju stalni dio faktora

Dio posrednih troskova formira tzv. stalni diofaktora, koji se proracunavaza cijelo poduzece za slijedecu godinu. Isti faktor se dobiva na temelju procjene troskova poduzeca za slijedecu godinu, koji se izvodi izstanja trosko~a poduze?a u prethodnoj godini uz potrebne korekcije, koje ovise od trendova ko] se oceku]u. Medu ove troskove spadaju troskovl zajeonicklh sluzbi i zalednlcki troSkovi.

6.2.3. Fondovi - profit

Fondovi su financijska sredstva potrebna za poslovanje, te se dijele na : - poslovni fond,

- rezervni fond,

- i fond zajsdnlcke potrosn]e.

Ovi fondovi djeluju djelomicno na proslrenu reprodukciju. Ook s~. kod. nas obracunavaju pod vidom fondova, isti se cesto puta nazivaju u kalkulaci]i profitorn. Naravno da velicina profita ovisi od trzisnih uvjeta, nivoa orqanizacijsko-tehnoloska osposobljenosti poduzeca, te 0 kvaliteti poslovanja.

80

81

6.2.4 Proracun cijene kostanla

Dosadasnia praksa kod nas]e ~gla~nom pozn~val~ o~racun cijen~ ~os~a~ja preko tzv. faktora. Postoje razru pnstupi z~ odr~lvanje clj~ne k?stanja !edlOice proizvoda u grac1evinarstvu kao i razni fakton. Najcesce relaci[e kOje se konste kod nas su:

6.3.2. Ugovorni tok novca

Na slijedetoj slici prikazan je nacin financiranja jednog projekta.

=.c. =A+B·F p.e:= (A+B+S) .F,

p.e. i p.e: - prodajna cijena jedinice proizvoda, F i F,- faktori,

A - trosak materijala za jedinicu proizvoda, 8 - brutto aD za jedinicu proizvoda,

S - trosak stroja za jedinicu prizvoda.

16Q[ ~ 120

z '

~ IOl~

..,

~ 80

-c 60 z

2: 40

...

'"

:5 20

:E

~ 10

6.3. Financiranje gradenja i projekata

Slika 6.3.2-1 Ovdje je prikazan prihod koji se stvara za izvodaca, troskovi koji terete lzvodaca, plac':anje od izvodaca za materijal, rad, strojeve, podizvooace, uredenje gradilista i placanie izvodacu. Naravno da ti odnosi mogu biti vrlo razliciti, a ovise od ugovora, brzine izgradnje i sl.. Vet prilikom izrade P.O.G.-a konstruira se buduca financijska slika izgradnje, koja se u toku izgradnje mozs manje iii vise mijenjati ovisno od utjecaja nlza varijabli.

6.3.1. Uvod

Troskovl gradenja te ptacanle gradenja irriaju svoj .~ok, k?ji ~ir~~no.djelui~ ~a solventnost iii nesolventnost izvodaca. Kod lose strateqile odllva I pnhva flnancilsklh sredstava moze docl do niza problema, koji mogu djelovati na oslrornasenle izvodaca (visoki troskovi kamata), zastoja na.gradilistima (n~~e resurse je n~mog~: ce koristiti, kao npr. zbog neplacania nema Ispo~~ke. maten!~la od dob~~ljaca nltl moguceg iznajmljivanja strojeva, dolazi do socljalOlh tenzua na gra~lhstu zb?g zakasnlellh iii smanjenih isplata i sl.). Svakako da rukovodstvo uz SVOjU .strateglju poslovanja poduzeca treba. ,,:oditi politi~u fi~an~ij.ske s?lvent~o~ti za .~jel~kupno pocuzece, te da se u dlnarnicl poslovanla pOjavljuju prehjeva~ja.fln~nclja s.ledn~g gradilista iii sektora u drugi. Nalrne, cesto ~ut~ se ne moz~ IZ~jetl v~e ~h marne kreditiranje pojedinih objekata po lzvodacu, jer je to nekada I uVjet doblvanla posla. Da bi se mogla dobiti integralna slika fi~aneijskog :,tanja gr~d~vinsk?g poduz~ te finaneiranja po investitoru neophodno je saqlecatl karaktenstICne slika za pojeoine siucajeve te moquce metode i strategije izrade ponuda i pracenla ~ov<?anog.toka .. Da bi se pojasnilo relativno nerazvijenonaslijede starqa u pnrrueru procjena I obracuna navesti ce se jedan primjer utjecaja inflacije na promjenu cijene.

Kod nas je do danas uglavnom koristena praksa proracuna razlike u cijeni zbog inflacije preko tzv. formule klizanja. Na to je djelovalo i zakonodavstvo, koje j~ stltilo izvodaca od veceq rizika, kada se inflacija poclnle obracunavatl autornatskl preko formule klizanja pri dostizanju odredene veliclne. U zemljama sa izrazito trzisnlrn poslovanjem zakon~avstvo ~e dalek? ma.nje mijesa u I?Oj~~ne n:'ed~odnose izmedu privrednih subjekata te trn ostavlia da isto srede. Kvalitetniinvesitorl traze za sebe daleko manji rizik te ocekulu da izvodac unaprijed ponudi takav nacln obracuna gdje se zna sto ce se pri tome do kraja izgradnje desavaf u financijskom smislu. Zato izvodac pri izradi ponude treba ukljuciti daleko sofistieiranije metode procjena, koje s jedne strane osiguravaju realnost ponude, as druge strane sagledavaju i smanjuju eventualno rnoquce rizike.

6.3.3, Projektni tok novca

Investitori kod nalveceq broja pothvata vode racuna da im njihova investicija stvara financijsko oboqacenle vece nego stc bi bilo da je novae relativno umrtvljen u banci uz neku kamatu. Oa bi se kod objekata razliclta namjene moglo isto analizirati neophodno je konstruirati kumulativni tok novca od momenta zamisli, preko izgradnje do koristenla, te demoliranja objekta. Na slijedetoj slici prikazan je kumulativni tok novca za jednu novu tvornicu.

I(n) 2S «

u

>

" z

~

;:

'"

"l

"' ZC

g~

_ z

z -c « ~ ex - _N

Z ::> «w ...J'" a. a.

£-2I.1M £20.2n

P:o!DCJ(NA

Slika 6.3.3-1 Ovdje je evidento da kasnjenje u zavrsstku objekta iii poqresna procjena u buducem rastu proizvodnje tvornice rnozs znatno umanjiti konacno oceldvani profit.

Postoje razliciti financijski kriteriji koji se ispituju za ocjenu podobnosti investicija, koji omogucuju donosenls odluka u smislu de. Ii iii ne nesto graditi, gdje treba uloziti relativno oqrantcena finaneijske resurse i sl..

82

83

Da bi se novcana rrasa u vrernenu mogla komparirati za razne vremenske presjeke koristi se tzv. diskontiran]e, tj. svoc1enje na sadasnju vrijednost prema relaciji:

gdje je,

Promatrano vrijerne Troskovi i prihodi svedeno na pocetno T = 0 :nllaciJa
Po godini [lObi Kumulalivno II Obi r = 10% 11061 r-41.5"" 11061 IS"" god,Snle IIOGI
LQadina ·0.66 ·066 ·066 ·047 ·076
2 oodioa ·0 98 ·1 64 ·081 -049 ·130
3_godina ·126 ·290 -095 -044 ·1 92
4 qadina ... 079 ·211 ...0.54 ...0 20 +1 38
5_Qadina ... 129 ·082 ...0 80 ...0 23 +259
6 qodina ... 135 053 ...0 76 ...0 17 +312
~adina +1'63 216 ...0 84 ...0 14 +4 34
8 gadina +180 396 ...0 84 ...011 +551
9_gadina +171 567 ...0.73 ...0 08 +6 02
10 oodina +555 1122 +214 ...017 +22,45
11 oodina +422 1544 +148 ...009 +1963
12 Qadina +542 20 86 +173 ...0.08 +29 00
13godina +554 264 +1,80 +006 +3409
::1+904 ::1-007 ::;;+12415 p - sadasnia vrijedncst,

C, - novcani tok u vrsrnenu n,

r - diskontna rata za vrenenski period.

Na primjer: ukoliko ce se dobiti 3,000 HRD za 2 godine, a rediskontna rata (kamata) je 15% tada sliiedi;

p = 3:)00 = 2.268 HRD

(1 + C,15)2

I ____f_o_ =0

T ': + r) n

T - trajanje ugovora iii projekta

Na temelju procjena proracunalu setroskovi izgradnje kao i prihodi od proizvodnje kroz cijeli tok od zamisli do prestanka rada tvornice sa sacasnprn cijenama. To bi ujedno bila vrijednost uz ratu r = 0 i kada u toku buduceq promatranja ne bi bilo inflacije. Uz diskontnu ratu r = 10% i r = 20 % dobiva se vrijednost prema slici, a uz prlblizno r = 41 ,5 % godiSnje dobiva se interna rata povrata. Ukoliko bi se uvela potreba za proclenorn inflacije od 15% godisnje i uz r = 0 tada bi se ocekivao profit na kraju perioda sumarno od 124,15 m, sto je prikazano na sli[edecoj slici( tako visoki

profit u iznosu od 124,15 ·1 06 proizlazio bi iz 15% inflacije godisnje).

Znaci da 3000 HRD (uz uvjet da nema inflacije) kroz dvije godine je isto kao i vrijednost od 2.268 HRD saoa. Ako bi pod tim uvjetima oroeili 2.268 HRD, kroz dvije godine bi iz bankedobili ::.000 HRD. Ako se trazi sumarni izraz za promatrani period sa vremenskim odsjeccima gdje se dobiva kao rezultat vrijednost 0, tada se radi 0 tzv. intemoj rati povrata, sto se dobije preko relacije:

';,M) ;:1

§? 22 :=: 20 2 18

> 16 Jo\ 12 10

( C f'fJ, '" 1,,6 ".lE'.ECU I L02_t~/i
25 - C. 124,15 r .
.., , i
CJ
> 20 / ' i
~ r'IO\/L:~I'H TOK L,c"J TO'
e SA INrLACIJOfI
15
z
> 10 ~TIJE
~
<
-' 5
:::J 1
z
:::J
'" + 0
80 100 120 140 MJESECI
1.16 PDVECANJE CIJENA Interna rata povrata poxazuje takoc1er mjeru uspjesnosti nekog pothvata. Tako npr. za prethodno promatranu tvornlcu racunate su diskontne rate te je i pronac1ena interna rata povrata od priolizno 41,5%, sto je evidentno prema sllleoeco] sllci i tablici.

Slika 6.3.3·2

Slika 6.3.3-.3

Postoje takoc1er i druge mjere ocjena lnvesticija. Navodi se tzv. mjera povrata investicije. U promatranom su slijedeci podaci.

Profit: 26,4 rn:

Vrijednost investiranja: 2,9 m. Vrijeme povrata: 68 mjeseci.

Vrijeme grac1enja (investiranja): 36 mjeseci. Vrijeme koristenla tvornice: 10 god.

prosiecni god. povrat

Povrat investicije

-------- , 100

vrijednost investiranja

26,4 m x _1_x 100 = 91%

10 godina 2,9 m

84 85

~s SA OEZIN,TEGRACIJilMl

LL'::."'::"::=~~~.~ ::'_u'~·'1 '~" ~.

ULAZNI ( p'weES )<// . PI<OIZVODI

MATERIJAL \ . ~

~/ ~

,

I PROCES SA lI,nEGRACIJOM]

7. PROCESI U GRADEVINSKOJ PROIZVODNJI

PROCES ) FRCIZVOD •

ULAZ

PROCE S )f--~l Z=L"",AZ,--_

7. 1. Opcenito

Izgradnja gradevinskih objekata obavlja se uz razne uvjete :

-Iokacijske (temperatura,oborine,vlainost, prasina, osvjetljenje,mikroklima iSI.),

- smiestalne (prehrana, prijevoz, objekti za odmor i sl.), uz to se ovdje radi 0

citavorn nizu raznovrsnih poslova i specijalnosti u podruclu kao 5tO su:

- grubi gradevinski radovi,

- zanatski radovi,

- instalaterski radovi,

Uz razlicitost objekata, kole graditelj gradi, ovdje se pojavljuju los razne tehnologije i proizvodni resursi primjenljivi na istom gradevinskom zadatku.

Obzirom na sve navedene okolnosti, gradenje je kom pleksan posao, a gotovo da nema u cjelokupnosti izgradnje bilo kOjeg objekta potpune ponovljivosti u smislu jednakih uvjeta, zadataka i toka proizvodnje. Oa bi se postigli sto kvalitetnijiizlazni rezultati zadatak treba planirati, koordinirati i kvalitetno operacionalizirati. Koristeni resursi stvaraju troskove, a da bi se postigao optimalni izborfunkcionalne vrijednosti objekata odnosno njegovih dijelova i troskova, potrebno je proucitl, analizirati i donijeti odluke za kompleksne procese. U tom srnislu razvijene su brojne inZenjering metode, meou kojima se spominju :karte procesa, dijagram toka, studija pokrsta, metoda uzimanja uzoraka, mjerenje rada, modeliranje i simulacija, funkcionalna analiza vrijednosti, inzenjering analiza vrijednosti i or ..

Slika 7.2-1

Radni procesi u gradevinarstvu su vrlo r<;lZliciti, kao sto su: lskop zernlle, zida~j: opekom priprema opiate transport i sl.. OVI procesi se obavtalu s razrurn ma~~r Ja lima, a i~vr5avaju ih iii poj~dinci iii kompleksnegrupe iii specijalizirane grupe sa III bez

konstenla mehanizacije i opreme ..

Svaki rad se dijeli na svoj osnovni i pornocnl dlo tj. : .

_ osnovni proces se odnosi na nepos red no gradenje (betoniranje, ugradnJu

opiate i sl.), .. .

_ pornocni proces, koji seodnosi na pornocne rac~)Ve, = koJlh se csoovru proces ne bi mogao obavljati (prijenosi, pnprema prolzvoda I sl..

Na slijedeeim sllkarna se prikazuje dijagram toka i karta procesa za betoniranje katne ploce.

»: I PROCES DSNDVNI PROCES '1

I POMOL-N '" I '"

7.2. Radni proces

Vee u toku projektiranja radi se dokaznica mjera. Pri njenoj izradi objektse u svrhu gradenja, ugovaranja, situiranja te ostalih razloga rastavlja u grupe racova i pozicije. Kod koncipiranja i lzvrsavanja proizvodnje dolazi do daljnjih podjela u svrhu lakSih analiza, koordinacije i oonosenla odluka za operacionalizacije objekta. U tom smislu potrebno je detaljnije poznavanje organiiacije i tehnologije gradenja.

Pri razmatranju procesa u odnosu na ulazne iizlazne velicine postoje tri razliclta odnosa, sto je prikazano naslijedeeoj slici :

~ ~ ~
=






.E 9 I Il sno vnr I ponodm pr-cce s -I DIJAGRAI1 TOKA I

Slika 7.2-2

87

86

• : -I, _!I_' ~ . \ !'\ {,

~("\ :,~',t-"i.I··,,'-,lr·\

:!~I.,'~~'IJ r.'_!1 It:

, ..... l JK [IJ(-\ T ~\

f., Ol~ TF:OL':'

.-,_ I~

i F'PlJEVOZ ~CJIICIH{\

- mehaniziran - strojem upravlja radnik (rad na dizalici, tiniseri i st.).

- polumehaniziran - kada se radi uz pomoc mehaniziranog alata (busen]e

busitlcorn, rad sa pervibratorom i sl.),

- rucnl rae - uz pornoc mtstca (montata armature, kopanje lopatom, razastiranje betona rucno i st.).

, - t- iLl I

I:: :-~'[~-O/(

,

IIDl_,\.-,i\NF l-

iT I

. . " I I' L'

"".",::, ;L, '.'J I"'j UE,,\CIVANJl U I [Wf"U

,,_,,~,IL, I]' Lr 1 'I~EPENJE

LlBA[\\II\tU[ .11 ,.ClRIJU. ()------<,i MJESAI~JE B[TONA

I N.Il~ ~i\I_I[Lj '- J"

l~ r~ONTROLA

(}. UBACIVANJE U ,;ORPU TOPANJSKE IlIZALlCE

'T TRc,NSPORT

!

,'I lQpESMU[

'-.l~

I KART~~O..l:TS_i~

() K:AZI\STIPMUE

r~ UG""IV'NJE

••• ~._ ( <, ? KDNTROLA

v _" C-L I·UE ._)

U OT'/RDNJAVANJE

7.3. Stozeni proces i podjela

Sioteni iii kompleksni radni proces se sastoji od veceg broja radnih procesa medu kojima postoji vremenska i organizacijska povezanost u svrhu dobivanja zacrtanog proizvoda. Podjela slozenosti procesa prikazana je na slijedeco] skici .

::iRANlCA - - - - - - - - -

Slika 7.2-3

Osnovni procesi su odredeni tehnologijom gradenja, a rad je proporcionalan kollclnarna koje treba ugraditi. Kolicina rada kod pomocnoq procesa je ovisna 0 kolicinl pripremnih radova te 0 izabranoj tehnologiji i transportu proizvodnje poluproizvoca. Kao primjer mote se navesti, da se beton rnoze proizvoditi u centralnoj betonari, na gradilistu, a Jertikalni i horizontalni transport betona obavljati lift dizalicom, toranjskom dizalicom, pumpom i sl. (razlicite kolicine posla za pornocnl proces zavlsno od izbora varijante),

U odnosu na mehaniziranost proces mote biti :

- automatiziran - prolzvo.fnja u automatiziranim pogonima, tj. nakon pustania u pogon rad se odvija bez ucesca racnika.

Slika 7.3-1 Kod radnog procesa se za vrijeme njegovog trajanja ne mijenja sastav radne grupe. Kod radne operacije se za vrijeme njezinog trajanja ne mijenja materijal, atat, te sastav radne grupe.

Radni postupak je vezan uz specificni dio radnje iii postupka. Kod radnog pokreta radnik lzvrsava elementarne dijelove rada udovima, t;jelom, glavom i sl..

Slozeni radni proces se uz navedenu podjelu dijeli i na nacln prikazan na prosloj skici, sa horizontalnom Iinijom (granica). Gornjim dijelom iznad grani?e sluzimo. se u svrnu lznalazenla normi, kod organizacije rada i tehnoloskog redos~ljeda, planlr~nja i sl.. Donji dio ispoo granice sluz! za proucavan]e, analiziranje I unapreoenie radnog procesa.

Pioniri na podrucju proucavanla i unapredenja pokreta bili su Fred:ric Tayl~: te Frank i Lilian Gilbreth (krajem 19. i pocetkorn 20. stolieca, bracni par Gllbret.h korl su radili istovremeno sa Taylorom, ali odvojeno te razvili nesto potpuniju analizu). S'nl su posao podijelili na dijelove koje su smatrali elementarnim, ist~ pro~cava" ~.e uklanjali nepotrebno. Nakon toga vrsili su sintezu elemenata .. Na tar.nacln srnaniif su broj pokreta kod zidara, pri zidanju zida, sa 21 na 7 (uvodenie rad~lck~ pla~orme na podesnoj lokaciji za tbuku i opeku). To je predstavljalo znatnu raclonah~~clju k?d istog procesa. Na stiiececo] slici prikazana je skica zidanja (lzvrsavano prqe studi]e i poslije studije po Gilbreth-ovima).

88

89

Proces prije studije Slika 7.3-2

Proces poslije studije Slika 7.3-3

Obzirom da su radovi u gradevinarstvu vrlo naporni, studija pokreta omoguCava znatne rezultate u pogledu uclnaka, smanjenja tezlne posla i troskova te moqucnost ostvarenja boljih karakteristika. Primjer podjele jednog slotenog procesa dan je u

slijede60j tabe!i.

Mjesto GradiliSte Broj radnika Strojevi: Alat:
VKV ... KV ...
PKV ... NKV ..
Izrada opiate NamjeStanje Pokret rukom
Sipke na stolu do l;ipka
Montaza oplats Ispravljanje
telj. Navtacanja Zahvacanja
Izmdaannature kljuca sipke
Betoniranje CiScenje
armiranobat. Izrada baton a ISavijanje sipke
konstrukciie Kretanje
Sijecenja sipkorn do
Ugradba betona Skidanje kljuca mjasta
Donossnle sipki savijanja
Transport opi. na mjesto Odlaganje Namjestanja
Transport arm. [SaVijanje r'- sipke slpke
Transport bet Odnosanle
KOMPLEKSN I RADNI RADNE RADNI RADNI
PROCES PROCES OPERACIJE POSTUPCI POKRETI - NOVA OTKRICA

-ZNANSTVENI PROGRAMI

-ZNANSTVENO ORJENTIRANI RAD

-TEHNICKO OSOBLJE PARU:l?IRA

U ZNANOSTI

ZnQnstv2no-pr~zvodno-otrQz~vne ~e~uveze

VEKTDR IZDATAKA DIREKTNDG RADA


~ VEKTOR
IZDATAKA
UKUPNDG
DLB,6 RADA
¢
TELE ql
qz ,
!
+ M
q3
qn
I MATRICA KOEf"ICIJENATA DIREKTNIH IZDATAKA

---GIn)

--- G2,,'

JEDNA RAVNO

Q = ,QA

Hodel r o dno - prod~ll .. d vnog sus-tuvo

90 91

7.4. Tehn%ski proces

Takoder se ponekad koristi tzv. hodogram. Kod nas se relativno vrlo malo koristi metoda modeliranja i simulacije procesa, koja obecava izrumno dobre rezultate za uskladenje proizvodnih resursa kod kompleksnijih procesa.

Osnove svih ovih metoda ce se prikazati u nastavku.

7.4.1. Tehnologija i proces

Tehnologija se bavi nacinorn proizvodnje, te je u najuzo] vezi s radnim procesom.

Da bi se sto bolje odredili tehnolosk: procesi potrebno je poznavati utjecaje i meduodnose svih faktora u proizvodnji te produktivnost tehnoloskih postupaka u stvarnim okolnostima na terenu i u pogonu. Na temelju kohcma i produktivnosti (ucinaka) dimenzionira se cbavljanje gradevinskih zadataka (odredivanje izbora i kapaciteta proizvodnih resu ·sa).

Radni procesi se odvijaju u vrlo razlicltim uvjetima :

- lokacije i klime (mjesto u odnosu na transport i dr., praslna, svjetlo, klima i st.),

- prostora (oqranlcent, razvucenl, zakrcenost i sl.),

- grupnog i individualnog rada (oo najjednostavnijih do iznimno slozenih procesa

s upotreborn brojnih materijala, strojeva, grupacije radnika i sl.), - raznih metoda izrade.

Najcesce se isti proizvod riozs Izvestt sa raznirn tehnolosklrn postupcima, sto ovisi od izbora proizvodnih rssursa.

Osnova za izbor organizacijskih rjesenja i planiranja izvodenja je odabrana tehnologija. Kod kompleksnih unikatnih objekata potrebno je prostudirati tehnologiju izvodenja te paralelno iii tek potorn donositi odluke, odnosno dimenzionirati mehanizaciju, opremu, postrojenja i sastav radnih brigada. Dalje se izraduju ostali dijelovi projekta organizacije gradenia. na temelju kojega se odrede troskovi gradenja, kao i njihova podjela po pojedlnlrr nositeljima.

Odluke 0 naclnlma rada mcqu donositi bilo strucniaci pojedlncl, bilo cijele ekipe

(ovisno 0 kompleksnosti zadatka) unutar odjela pripreme raca u poduzscu.

Prije i u toku proucavanja procesa rada treba razraditi : - izbor proizvodnih resursa -:

- transport,

- raspored radnih mjesta,

- uskladiti meduovisnosti procesa i kapaciteta,

- norm irati vremena izvrserja,

- proracunan troskove.

Zbog dobivanja racionalnog procesa neophodno je otkloniti rnoquca uska grla, posvetiti maksimalnu paznju masovnim radovima, kao i onlrn radovima koji se

ponavljaju u toku duzeg vremena s upotreborn veceg broja Ijudi i strojeva.

7.4.2.1. Dijagram toka

Dijagramom toka se graficki prikazuje r?Oloz~j m~hanizacije.' .mate~ijala, poluproizvoda te njihov tok kretanja. Proces se prikazu]e bll~ u tlocrt~. Iii presj.eku, ~dnosn? kombinirano. Proizvodni resursi se prikazuju u nalpoqodmiem obliku (sirnoboii, crtezi, oznake i sl.).

Nekada se smatralo da je potrebno definirati kljucnu operaciju, u odnosu na koju se dimenzioniraju ostale, te proizvodni resursi. Razvoj matematskih metoda 0r:nog~clo je ostvarenje maksimalnog sklada izmedu operacija i resursa uz postizanje minimalnih troskova,

Na slijedecim skicama prikazuju se dijagrami tokova:

DIJAGRAM TDf:A PPIJIZVDDNJE STRDPNIH PLD(~A

lR~-""

BETONARA 350 M ~ ~

13 0 l::d~

2R

ARt-1A 1 lJRIi

PRDIZVOD~JJA ZAVPS~IIH FASADNIH EI.EMENATA

V[L11<'; PROIZVODNA HALA

7.4.2. Metode prikazivanja tennoloskoo procesa

Da bi se radni proces mogao pratiti, analizirati i donositi odluke 0 njegovom izboru iii pobotjsan], potrebno je kcristiti odredene metode za njegovo prikazivanje i pracenie. Obicno se u tom smislu koristi :

- metoda dijagrama toka i

. metoda karte procesa.

Kod navedenih metoda rastavlja se proces na njegove dijelove te se ispituju tokovi, medusobni odnosi i usktadsnost proizvodnih resursa.

I DEF'Ct·j:.JA

, [L!:r~Er IA T ~\

"",,"~--;:---'S""Tr:A'"'7"A'11 I ~.

, II ~ I __

OKRETNI , TOLOVI II 'l.hoz ro (~pon;~ t-

ell f:R,,'N (1:r~a()5pOr"t betonoJ : _

I<RAN r tr cnspcr t el~Me()oto) l~ 0 O! Il, ~PET~'/AR"l

Ir' Lj "lLO~

~'IO t c ~

:.. ol-eo I

_, __ ,_·-,2~.':"·_.':::":C::··':....'::':.'-'-':2'_· ,_. ,J

Slike7.4.2.1·1 i7.4.2.1·2

92

93

7.4.2.2. Karta procesa

Gilbrethovi su 1912. godine predlozili Americkom udruzenju strojarskih inzenjera prikaz svojih prvobitnih metoda studije pokreta. Oni su za razmatranje procesa predlozili sliiedece oznake :

o za operaciju,

o za transport,

o za kontrolu,

v za skladistenle iii zastoj.

Kasnije su ovi simboli nadopunjeni prema sliedecim oznakarna sa primjerima:

RADNJA

o

Vellkl krug pokczuje r-cunju

priMJ~r ~

Karta procesa i dijagram toka koriste se za analizu broja radnji, skladtstenla, kontrole i transporta sto se prikazuje na sljedeeoj slici:

DOPREHA OOPREMA """"",A
C(t((NIA IrIGR[UATIo AGREGATA
SKLADIST[NJE SKlADI~TENJ( SKLt\tH~T[NJ(
CEMENTA AGR(UATA (BOKSOv[)
KONTROLA kONTROLA I(CWTR(l.A ZASTOJ

D

slo v o D pokaZUje zc s t o j pr""'Jer _

Zabijon 'e cavia bu~en e r"upe

lRANSPORT

SKLADI~lENJE

V

s r-etcc pokazuje 1:ransport priM er_

fuID

p-ijevcz no1erljo.lQ. transport PiI11erljO.IQ

kollClno. ko\o1:uror"l

1rClMu1. ·poko.zUj£, .klo.dl~ tenJ<' priMJer -----+

S'kIQdr~tenJi' pljesko.

::o.vr~t'nl prolZvodi '"' sklo.dl~t'"'

KONTROLA

D

kvcdr-c t pokczvje kon"trolu

prinjer ---0

~ .: ~

kontr~o. wvo.tltete korrrrotc pr-eko .., koliCN I"III1terijOlo. ra.t;unalo.

Slika 7.4.2.2-1

Nekada se [os koriste kombinirane oznake kao npr. za kontrolu.

Razmatra se karta procesa proizvodnje pregradnih zldova sto je prikazano na slijedecoj slici.

transport armature
Iz armlracnice
odvoz na uskladiStenje
deponiju kontrola prtprema beto-
na I kontrola kontrola
odlaganje prijenos sa prijenos do zatvaranje
'uskladi£;tenje deponija silose kalupa
odlaganje pored prtjenos u kontrola
stoia silos
kontrola betoniranje
prijenos na prtjenos do
stol stoia vlbriranje
prijenos kontrola
uskladi~tenja zaparivanje

kontrola Slika 7.4.2.2-2

94

DOVOl B(mNA

$KLADI S T(NJ( PR(TDVAAIV~

UBACNIINJE U KOkPV OIZALlct

TRANSPORT (KRAHl

ISTRtSANJ(

RAZASTJRI\NJ£'

UGR~IVAN..£

I 2 l
BROJ RADNJI • 7 s
BROJ SKLAD. s 3 ,
BROJ IWNTR. s • 1
BRDJ TIMNSP. 7 • ,
SV(UKUPNO as " 10 OJ>/::i:DH,JAVNiJ(

Slika 7.4.2.2-3

95

Karta proce~.~ tako~er se rnoze obradivati na obrascima, a pri tome se mogu takoder naznacin udalienostt, trajanje pojedinih procesa i slika, sto se daje na slijedecoj slici.

7.4.2.3. Hodogram

Hodogram takooer sluzt za studij procesa. Na slijedeco] slici prikazuje se primjer jednog hodograma.

[IKRETNI s TOLD/I

1:'·),1,,-,

~D

~ ,~"" " ,"vme

I T-T KALUPI

.- YRETAr;JE RADNIKA KOD LlsteNJA I ",.\ZMU·\ KALUPA

KI'IRTA PPOr:.[:;A - tr-co s pcrt oe-:,_V'lO toranj~ko,., ruanr.co ...

1-,";,,11.::', (r,,"\l()/'I'

HODOGPAM PADNIKA KOD P,'OIZVODNJE ZAVR~"ilH FASADNIH ELEMENATA

Slika 7.4.2.3-1

r---,.,----

__________ . __ ~~__I2,

\' iJ -. Ii I"

7.4.2.4. Modeliranje i simulacija

Za potrebe koristenja proucavania procesa ugrac1enjuu SAD je prije 15-tak godina razvijen simulacijski program CYCLONE. Oznake koje se koriste kod modeliranja prikazuju na slijedeeoj slici:

D IlllP11r,L

MODELSKI ELEMENT NDRM~LNOG RAONOC ZAD,\H:A ,KOJI JE NEmj,:A'IIi':E11 U O\IJJOJ POCETNOJ l_[IGlel I ,'F:E U::: Tr,vl__Il. AKTIVlm PROCESIRAlUE BIHIIH RESUP:::~

Slika 7.4.2.2-4

Karta procesa sluzl za :

- snimanje obavljanja rada

- sagledavanje povezanosti, redoslijeda i mec1usobnih odnosa u procesu,

- projektiranja tehnologije i izvecbe grac1evinskog zadatka.

D CDMBI

,~DDELSKI ELEMENT DGRA'JlCENOG RADI,OG ZADA TKA .KDJ! J[ LOGICNO OGRANIC[N U

$VOJDJ PO~ETNOJ LOGICI ,!NAC[ J[

$LI~AN MODELSKDM [LEMENTU NORMALNOG RADNDG ZADATKA

(~\ Q CVDR

_y

STANJE JASTOJA NEKDG BITNOG R[SURSA SIMBOLlCKI PRIKAZUJE STVARANJE REDA ILl C[KANJE tj PASIVN[ STANJE RE<:URSA '

USMJERAVANJE TOKA BITNIH R[SURSA

Na s/ijedecim s/ikama prikazuju se mode/ski prikazi prema CYCLONE-u za odebrene procese:

1 - cokanie utovarivaca, 2 - utovar vozila,

3 - voznia punim vozilom,

4 - istovar vozi a na deponliu (nema oqrantcenja), 5 - povratak praznih vozila,

6 - prazna vozila cekaiu utovar.

96

97

7.5. Analiza i izbor neclne rada

Uz pornoc analltlcklh metoda koje se koriste kod proucavania procesa mogu se umanjiti gubiei te izabrati najpogodnija varijanta. Naqtasava se da postoje mnogobrojni nacini kako izvesti objekt zbog:

- mnogobrojnih vrsta i pozieija posla te kompleksnosti objekata,

- velikih rnoqucnosti variranja vee i pri istoj tehnologiji (variranje resursa),

- brojnih tehnologija za iste vrste posla,

- razlicitln uvjeta pod kojima se gradi i sl..

Primjer: Hazmatrase izvedba betonske ploce, Kod iste je rnoquca medu ostalim

primijeniti: .

1.0platu:

1.1 velikoplosnu prijenosnu (drvenu), 1.2 izradenu na lieu mjesta (drvenu). 2. Transport betona:

2.1 lift dizalieom,

2.2 toranjskom dlzallcom 2.3 betonskom pumpom. 3. Sazrijevanje betona: 3.1 prirodno,

3.2 zaparivanjem,

3.3 primjena dodataka za ubrzano ocvrscivanie.

Slika 7.4.2.4-1

Model prijevoza (bez ograniCenja): 7 - deponija pripremljena za utovar,

8 - deponija pripremljena za razastiranje i obradu.

1

3.1

+33

2

2

2.2

Slika 7.4.2.4-2

Slika 7.5.-1

Postoji moqucnost izvedbe u 18 varijanti.

Broj varllantt se rnoze proracunatl prema relc..ciji:

N = n1 • n2 • n3 ... nm N -broj varijanti,

n., nn ... nm - naclnl izvedbe iii resursi za pojedinu operaciju. U razmatranom primjeru:

n, = 2; n2 = 3; n3 = 3;

N = 2 . 3 . 3 = 18.

Obzirom oa svaka varijanta soborn nosi troskove, vrijeme izvedbe i ostale karakteristike, samo ispitivanje varijanti bi bilo relativno dugotrajno. lato se vee u

98

99

pocecima loqlcklrn puternskliucuju neke alternative. Tako na pro u promatranom slucaju mote se postupl:l na shjececl nacin:

1. Oplata - poduzeco raspolaze sa vecorn kollcinom velikoplosna opiate, te ne dolazi u obzlr da se korisf izradena na lieu mjesta.

2. Transport - obzirom da se radi 0 suvise malim koticioarna betona po etazl, odbaeuje se upotreba betonska pumpe.

3. Sazrijevanje betona - prmjena dodataka za ubrzano ocvrscavan]s ne dolazi

u obzir zbog projektanskih za.htjeva.

U ovom slucaju se dcblva: n,* = 1; n/ = 2; n3* = 2;

N* = 1 . 2·2 = 4 varijante.

Pri tom se odabire ieona od eetlri v~rijante uz kri.terij tro~ko~a, vreme~~, slobodnih resursa i st.. Naravnc da postoje lOS rnoqucnostl podvanlantl (oplata kOllh dimenzija rnodula: broja dizalica i sl.).

U nastavku ce se navesti odredeni bro] objekata, procesa i strojeva u svrhu

prikaza razlicltlh pristupa iz;;radnji.

Setoniranje s betonskorn pumpom: a) betonska pumpa:

- konstrukeija: stabilna, prijenosna, samohodna;

- vrsta: mehanicka, hldra.nicna, klipna i neklipna;

b) ejevovod:

- odvojen iii u sastavu betonska pumpe,

- premiestanls: rue no Ii 'l~jr3.ucno,

- spremnost za rad: odrra if nakon montate ejevovoda.

e) obzirom na tehnicke rnoqucnostt dometi horizontal no i vertikalno, ucinci na sat, tlakovi na lzlazu i sl.,

Kod AS konstrukeija S" mote promatratl:

~
oplata armatura betoniranje
od lesonita, vrsta celika, mjosanje na raolustu,
od iveriee, vezivana, transportni beton,
od sper i panel ploca, zavarivana, prirodno otvrdnjavanje,
od punog drveta, slagana na objektu, beton sa dodaeima,
od lima, montatni sklop, zaparivanje,
od plastlcne mase, jednostavna, vakumirani beton,
od cenka, slozona, oblcan beton,
od impregniranog prednapregnuta. transport lift dizalicom,
katrana,
od gumenih folija, , transport pumpom.
I
betonske, krojene na
qradilistu, vellkoplosna,
transport toranjskom di-
maloplosna, tunelska,
klizna i sl .. Kod mostova se mote razmatrati:

- materijal: beton, eelik, dNO, kamen, prednapregnuti beton i sl.,

- nacln rada: montatni, polumontatni, monolitni, slobodno konzolno betoniranje

i prednaprezanje,

- konstrukeija: gredna, luena, zglobna, res etkasta ,

- poprecrn presjek u odnosu na visinu, na oblik poprecnoq presjeka nosaca i st.,

- skele: drvsne, cellcns, sa visekratnom upotrebom iii bez i sl ..

Kod izvedbe tunela mogu se razmatrati varijante u odnosu na: - broj napadnih mjesta,

- postupak razrade profila,

- podgradivanje,

- u odnosu na oblaganje tunela,

- u odnosu na geoloski sastav,

- u odnosu na primjenu strojeva.

Kod izvedbe kolnika mogu se razmotriti varijante u odnosu na: - materijal: asfalt iii beton,

- transport i raznovrsnost transportera,

- ugradivanje: ucinct, strolevl, radne grupe'i st ..

Da bi se sto lakse moglo doci do najpovoljnije varijante kod karte procesa

postavljaju se slijedeca sistemska pitanja:

1. Sto ce se raditi? Da Ii se rnoze nesto drugo raditi?

2. Kako ce se raditi? Mote Ii se drugaeije raditi?

3. Tkocs to raditi? Moze Ii to netko drugi raditi?

4. Gdje ce se raditi? Moze Ii se to negdje drugdje raditi?

5. Kada ce se raditi? Mote Ii se u drugo vrijeme raditi?

6. S elms ce se raditi? Mote Ii se drugim sredstvima raditi?

Na svako postavljeno pitanje potrebno je odgovoriti 0 realnosti i trosku izbora unutar moqucncstl i oqranlcenja, te tek na kraju odlueiti 0 izboru varijante.

100

101

8.1. Opcenito

Kod svake proizvodnje postoje zastoji i gubici. Gradevinarstvo je vrlo podlozno gubicima zbog tesklh uvjeta rada i malih serija. sto je sredina proizvodno razvijenija, to ima kvalitetniju organizaciju, bolje uvjete rada i sl., s clme se omogucavaju manji gubici i zastoji. . .

Verschuren prije petnaestak gOOina izvjestava: "Upravljanje gradenjem je odqovorno za postavu gradilista, izbor mehanlzaclle i kadrova te za organizaciju gradevinskog procesa.Iskustva u 5vedskOj iNizozemskoj pokazuju, da ukoliko je neki od ovih faktora nedostatan, prOOuktivnost pada. Gubitak 00 1 %u prolzvodn] stvara smanjenje vrijednosti 00 $ 125 po radniku godisnje. U Nizozemskoj je proslecnl gubitak u gradevinarstvu10% sto je ekvivalentno gubicima 00 $ 215 milijuna na gOOinu. To naqlasava vrijednost ekonomije rada",

Da bi se rad mogao kvalitetno organizirati, proucavatl na terenu, te donositi kvalitetne odluke u pogledu minimaliziranja zastoja i gubitaka, pot reb no je poznavati

njihove izvore nastajanja. .

Navode se isti:

- zastoji prlroone naravi,

- gubici organizacijske naravi,

- zastoji tehnoloske naravi,

- gubici u materijalu,

- zastoji kod korlstenia mehanizacije,

- gubici kOO rada radnika.

8.3. Gubici organizacijske naravi

Gubici. organiza?ijSk~ naravi se pojavljuju wog nedovoljnih priprema iii zbog odstupanja od pr?pl.~~mh proc.~dura. Razlozi za njih mogu biti razliciti, kao sto su: lose odre~en vanjski II~ unutarnjl.transport, los raspored radnih mjesta, neusaglaseni vreme~skl plan, los lzbor proizvodnlh resursa, pojava neocekivanih okolnosti n:kvahtetno rukovodenje, kvarovi na mehanizaciji, povremeni nedostatak energe~ nata, los~ prcved~e kontrole, neadekvatno primjenjivanje proplsa, nap lata, isplata, ~ose tehnicke zastlte, nepotpune tehnlcke dokumentacije - P.O.G.-a, radnih naloga lSI..

8. ZASTOJI I GUBICI U PROIZVODN,JI

8.4. Zastoji tehnotosk« naravi Tehnoloski zastoji nastaju zbog:

- promjene ~ duzinl tr~ns~rtnih puteva (kod mostova, nebodera, HE i sl.),

- zbog .promjene raorun mlesta (uzduzne ceste, prijelaz iz et.aze u etazu i st),

- promje.n~ kon~trukcije po presjeku (na pro zidar pri zidanju i Zbukanju nailazi

na. ra~hcitu t~zmu r~da zbo~ p~omjene oblika zidova, te se mijenjaju i njegovi UClncl. Prornjena ucinaka djeluje na zastoje kod pomocnoq radnika iii zldara zbog neuskladenosti rada.),

- neujednacenosti radnih procesa u kompleksncm procesu.

8.2. Zastoji prirodne naravi

Zastoji prirodne naravi leze u vanjskim utjecajima. Ovi utjecaji djeluju na pojavu i velicinu navedenih zastoja, oni se ne mogu ukloniti, ali se odredenim zahvatima mogu umanjiti efekti vanjskih utjecaja.

Neke pojave se predvidaju i procjenjuju, ali se ne moze odrediti tocno vrijeme i intenzitet istih. To su kisa, hladnoca, susa, smrzavica i sl.. Ove pojave se odredulu temeljem pracenla i statistike za odredena podrucja i gOOii!lnja doba. Putem navedenog predvidaju se neradni dani po mjesecima i u godini po pojedinim regijama. Utjecaj ovih pojava se moze smanjiti raznim postupcima (zasnta nadstresnicarna 00 kise, prebacivanje izvodenja u toplija pocrucla, osiguravanje izvodenja unutrasnjlh radova u objektu i prebacivanje rada u industrijske hale zimi i sl.).

N eke pojave se ne mogu niti predvidjeti niti procijeniti (potres, pozar) , dok se neke mogu procijeniti sa rizicima u pogledu ispunjenja i obima (rat, pobune, obustava rada, poplava, odroni i sl.). Na sve ove pojave se moze trazlti odgovor kako reagirati. Medutim, ostvarenje apsolutne sigurnosti u tom pogledu zahtiievalo bi utrosak e~orm~i.h financijskih sredstava, koje sudionici u izgradnji niti bi rnogH niti zeljeli prlhvatltl.

Ovakvi poremeca] se oznacuiu pojmom "vise sile", te se njihova eventualna pojava regulira iskljucenjem odqovomostl po pitanju rokova izvedbe u ugovoru 0 gradenju.

PRIPREKA BETONA

TRANSPORT

TCikl=2'

Slika 8.4.-1 Dijagram toka za betoniranje AB ploce,

Moqucnost dovoza betona u kolicini od 30 rnvn, a kapacitet ugradnje od 50 m3/ h betona.

Slika 8.4-2

102

10a

- rada strojeva i Ijudi pod dielomicnlm opterecenjem (prijevoz i prijenos stiropora), dizanje montatnog elementa na granici nosivosti dizalice iii mnogostruko manjoj od

nosivosti iste. '

Ovi zastoji se mogu smanjtl kvalitetnim dimenzioniranjem sredstava rada.

Ispitivanja lzvrsena na jednom gradilistu su dala slijedecu sliku prilikom betoniranja AS ploca.

8 ::f.

2, t'-

\'.5

",I

S[_-L ~~' ~

-;;- 1 ~ 1 J ~ , ~~Oj ,r'Odn;ko :

9 12 \5 1S 21 2-' 27 30 N opt.g N opt,1II f-bpt,fJopt,p

- nedostatka rezervnih dijelova, goriva, maziva i ostale energije,

- zakrcenosti radnog mjesta,

- loseg rasporeda,

- neuskladenosti procesa,

- kvarova,

- loseg odrtavanja,

- neadekvatnog koristenja,

- lose organizacije i planiranja.

Neuklonjivi zastoji nastaju zbog: - promjene radnog mjesta,

- promjene dijelova i alata,

- tekuceq odrzavanla i sl.,

Slika 8.4-3

Evidentno je ca se gubici u ravedenorn slucaju mogu smanjiti na 5-7% uz uskladenje broja betoniraca transportnim rnoqucnostlma.

B.7. Gubici radnog vremena radnika

B.5. Gubici u materijalu

Ovi gubici nastaju zbog: - lose organizacije,

- neuskladenosti i slabe uvjetbanosti,

- loseq odnosa rnedu radnicima,

- krsenja radne discipline,

- loseq rukovodenla, nagradivanja, srnlestaja i

- promjene radnog mjesta.

Ovi gubici mogu biti: - uklonjivi i

- neuklonjivi.

Uklonjivi gubici se mogu elirhinirati dobrom organizacijom i uvjetima rada.

Nastaju kao rastur pri transportu i sklaoisteniu, zbog neracionalnog krojenja i rezanja, nepridriavanje tehnickih propisa i uputa prolzvodaca te sl..

Neuklonjivi gubici nastaju takocer kod transporta, uskiadtstenla, krojenja materijala i sl.. Dio ovih gubitaka je neuklonjiv u svome minimal nom dijelu, a sve sto se zbivazbog neracionalnog gospo::larenja i manipulacije je uklonjivo. U normativima postoji dio dozvoljenih gubitaka, rnedutirn u praksi isti mote biti manji iii Yeti, sto zavisi od kvalitete pristupa.

Gubici po mjestu mogu nastati kaotransportni, sklaclsnl, kod prerade materijala, ugradivanja i sl.,

B.B. Neki rezultati istraiivanja gubitaka u proizvodnji

U nastavku ce se prikazati dio rezultata iz jedne studije izradene na Gradevinskom takultetu u Zagrebu, a provedene u proizvodnji elemenata u jed nom velikom gradevinskom pogonu.

- Izmjereni rezultati kod finalizacije sanitarnih kabina:

GUBICI '

Isti se dijele na: - uklonjive i

- neuklonjive.

Uklonjivi zastoji nastaju zbog:

- nedostatka materijala za preracu i transport,

o kor+s t or. rod

<;.21. § odnor-:

IIHlI

m:±!i gubici

22.

o pr"?~id zbog r o dntk o H pre-kid orgo.lliZo.CijSKe r.c r-o v:

B.6. Zastoji kod koristenja strojeva

Slika 8.8-1

104

105

Koristenle vremena radnlka.

- Izmjereni rezultati kod proizvodnje fasadnih elemenata:

9. OSNOVNA NACELAI PRINCIPI ORGANIZACIJE

KORl~TENJE STROJA (KRANA)

14.88'l'. .. § r-c dt

One r-c cn

85.17'1.

9. 1. Opcenito

Slika 8.8-2 - Izmjereni rezultati kod proizvodnje pregradnih zidova:

o pr ek.dt Or"ga.nizaCljske nQr"a.vi tmJ pr-ekrcn zbog r-o dntku

U dosadasniem izlaganju su iznesene metode i zadaci organizacije gradenja te naclni s kojtrna.se projektira i ocjenjuje kvaliteta organizacije. Ostala je [os potreba da se sustavno obrazloz! dio nacela i principa organizacije gradenja, koja u dosadasnio] obradi nisu obradena.

PRIKAZ GUBI TAKA

9.2. Nacela organizacije

o korlston .r-c d

~ tehnolo~kl pr-ektdt run odr-or-t

mg,UQiC{

Pod osnovna nacela organizacije spada: - primjena standardizacije,

- vrsta pripreme,

- stupanj mehanizacije,

- natiripioiz~~nje,""'"

- nacin provjeravanja.

Pod standardizacijom se podrazumijeva unifi.:iranje, tipizacija i specifikacija.

Unifikacijom, tipizacijom i specifikacijom se omoguCava stvaranje serije u proizvodnji, s time proizvodnja postaje efikasnija. Unificirati znacl odrediti takve elemente u proizvodnji, koji ce s jedne strane ornoqucltl, de. se zadovolji potreban asortiman, a s druge da sa u proizvodnji navedeni elementi proizvode serijski. Tipizacija je vezana uz izabrane dimenzije I tolerancije, a specifikadja predstavlja odredivanje sastava,

. tehntckin svojstava, trajnosti i cvrstocs prolzvoda. Navode se neki primjeri standardizacije u gradeviriarstvu:

- prolzvodnla tipskih nosaca za mostove (tv-:>rrlca Viadukt u Pojatnu);

- industrija gradevinskog materijala "Sarnotorka" u Samoboru - velika serije.

: :. ".' -~ ; ':, ....... ' " - .

I GRAFICKI PRIKAZ ZA 1. SI'lIMAKI KORI~TEN..E RADA

3.6%

PRIKAZ GUBITAKA

66'~.'.

~

o pr"'ekidl orgo.n1zo.ciJske ncr-c vt III prekidi zbog r-c dntkc

\GRAFICKI PRIKAZ ZA SNIMAK 2 1'"31:

KDRl~TENJE RADA

§l Ndl One ro.dl

.

42.0%

. Nalcesce se u zgradarstvu, a ponekad i u drugim gradevinskim podrutjima pojavljujepojam modularne koordinacije. Nairne, modul predstavlja osnovnu jed in icusa svojim dimenzijama, a sastavljanjem modula ostvaruje se gotovi proizvod . Moduli se u gradevinarstvu mogu koristiti za elemente, cijevi, opiate i sl. (montaini modulami elementi, tunelske opiate i sl.), Kori~~enjem modula omoguCava se serijska proizvodnja. Na taj naeln se djelomiCno ogranitava sloboda projektanta, ali i znatno smanjuju troskovl proizvodnje.

Obzirom da su sva ostala nacoia obradena u prethodnim poqlavtllma, razmatra-

nje istih se nece ponavljati. .

PRIKAZ cueu AKA

44.8% 0 pr-ekrdr cr-quntz c cf jske ncr-cvr II prekid\ zooQ ro..dniko..

; ~ pre-kid necvrson '0 r-c dnlku mn oeec pOSlQ'

Slika 8.8-3

U ObZir" s u uze-tr p"OSje~ni podc ct iz 2. i 3. sniMko.,

106

107

- metoda dedukcije - ovdje se donose zakljucci na osnovu pretpostavki. Na pr. pretpostavke i procjene za korlstenle novih tehnolosklh riesenla i sl..

Za potrebe oonossnla zakonitosti koriste se matematske metode.

9.3. Principi organizacije

9.3.1. Opcenito

Oa bi se organizacija sto kvali.etnfje rjesavala, potrebe nalazu kortstsnle principa

organizacije. Osnovni principi organizacije se navode:

- princip analize i sinteze,

- princip racionalizacije, tj. stalnop usavrsavania proizvodn]e,

- princip ekonomlcnostt,

- princip produktivnosti,

- princip planiranja i evidencije.

9.3.3. Racionalizacija

Racionalizacijom se ostvaruje proizvod uz manje utroske energije. Racionalizacija se koristi u svim proizvodnim sferama, upravi i drugim institucijama. Kod proizvodnje se koriste razne vrste energije, pri cernu se samo dio energije koristi za korisni rad. Racionalizacija se lzrazava preko stupnja racionalizacije (r):

9.3.2. Princip analize i sinteze

Q - kolicina proizvodnje tzrazena u m3, m2, m', kom, kg, E - energija lstrazena kW iii J.

Za analizu racionalnosti proizvodnje razmatraju se varijantna rjesenja (Na pr. za betoniranje AS ptoce dijagrami tokaprocesa. Ako bi se proracunorn za svaku tehnologiju odredili sati rada radnika i strojeva, mogli bi se izracunatl energetski utrosci za varijante betoniranja ploce. Nakon toga se za svaku varijantu rnoze odrediti stupanj racionalizacije te izabrati rjesenje kojim ce se izvesti betoniranje).

Oa bi se bolje sagledale mjere racionalizacije iste se iznose u sliledeco] tabell:

Analiza i sinteza su osnovni principi koji se koriste u znanosti, a u primjeni su od

17. stoljeca, Da bi se slozeni problemi mogli sagledati sto kvalitetnije te poduzimati . preporuclllve akcije, iste je potrebno rasclanltl na jednostavnije elemente. U tom slucaju promatraju se elementi potedtnacno, analizira njegovo ponasanle te donose odluke 0 usmjeravanju istoga. Kasnijim spajanjem elemenata slozeni element se dovodi u stanje blizu optimalnom. Za primjer se rnoze navesti sluca] betoniranja AS ploce i podjele ovog siozenoc procesa do radnih postupaka i pokreta (primjer je obraden u jednom od prethodnih poglavlja). Ovdje se mote razmotriti na pro postupak narnlestania sipke ra stolu, koji se sastoji od vise radnih pokreta. Kao primjer ce se uzeti radni pokret zahvacanta sipke - ovdje se pracerqem i anahzom rnoze docl do zakljucka 0 rnoqucncstl korlstenia boljeg alata, boljeg uredenja radnog mjesta i sl.. Analizom brojnih radnih pokreta, postupaka i operacija mogu se donijeti kvalitetne promjene, a sintezom svih elemenata kod betoniranja AS ploce postlze se proizvod s povecanorn kvalitetom, u pogledu utroska vremena i sl. te ujedno i manjim troskovima proizvodnje.

Kod gradenja se osnovna rasclanjivanja pojavljuju kod podjele objekata na vrste radova, pozicije, potpozicije i sl., sto ornoqucava jednostavnije pracenle, analizu i donosenle zakliucaka, Prvo se objekt podijeli u svoje dijelove. Zasvaki dio se odrede rnoquce varijantne tehnologije, dimenzioniraju sredstva rada, vrijeme i troskovi izvedbe za varijante tehnolog;je po dijelovima. Nakon analize i izbora rjesenja potrebe nalazu sintezu. Sinteza bi predstavljala izradu vremenskog plana, ukupnih troskova i sl..

Za provodenje analize se koristi:

- metoda apstrakcije (zanema-ivan]e nebitnih dijelova iii cinitelja - tzv. apstrahiranje). Na primjer kod proizvodnje betonskih elemenata nekad se rnoze razmatrati samo utrosak sati rada, a apstraniraju se ostali resursi,

- metoda indukcije - dolazak do zakliucaka na temelju oqranlcenoq broja cinjenica. Na pr. pocetna proizvodnja u novoj tvornici za proizvodnju betonskih elemenata. Kod ovog slucaja ce S8 za prakticne potrebe postaviti normativ, procijeniti buouca proizvodnja i sl.,

MJEAE

• odklanjanje povralnih

tokova rganizac

• uklanjanje ~Ielnih razmaka ehniCke

• kori~lenje gravitacija '-'-..:;..;.:;--' L.:---r-'

• princip leti~ta

• izv~enja priprema

• pedvidanja. vrijeme. tokovi • radn? mijeslo

• podjela 2adu!enja • radni pokreti

• koordinacija • procesi • lzbor radnika

• ujednatenost proizvodnje • izbor alat~

• specijali2acija • tehnologl)a

• kocperacija • mehaniziranost

• opce mjere: plan, disciplina

• rad i odmor

• radni ritam

• uvjetbav. pokr.

• oplimalno ooteretenja:

• izbor radnika

• fiziolo~ki uvjeli (tivotni, radni)

Tabela

108

• pravilna podjela rada

• raspored duzrosn

· ovlasten]e i delegiranje odgovorncsti

· informiranje sistema ,.....-L--, . reagiranje

.~ '5-
'"
..
> ..
'6 s
it.~ ~
",oe .n "2
c: .::::= ..
==::J
»e ~'8:g '"
N
H'Zi -c
L...,---> 0.
~ .. sf
ee
>
l5.N .. .<::
.I!.~ ~ 8.
~:g:~
o.~> 109

Danas se ekonomlcnost gradenja obraduje u mnogim svjetstim institucijama sa raznih aspekata. Navesti Ce se zadnji me<1unarodni simpozij (1990. Sydney) iz podrucla ekonomije i upravljanja gradenjem, kod koga su obradene teme sa naslovirna "Ekonomija gradenja i urbani razvoj" i "Projektiranje ekonomije".

Medutim ovdje ce se u nalkracim crtama iz.nijeti pogledi u vezl ekonornlcnosti, ne pretendiraucl za slrirn i detaljnijim razlaganjima. Pod stupnjem ekonornlcnosti (e) podrazumijeva se:

Q

e=-

T

u

Da bi se mogli usporeoiti rezultati, gradevinskcg poduzeca, rnedusobno iii za razne periode te odrediti zajednicki nazivnici za raznovrsnu proizvodnju u poduzecu (beton za trzlste, izgradnja mostova, cesta, stanova i sl.), koristi sa tzv. stupanj zbirne produktivnosti, Ovaj stupanj se izrazava sa:

Pt= x dinara za promatrani period proslecnl broj radnika

na pro u jednom poduzecu Pz moze biti 100.000.000 HRD/god./po radniku. Produktivnost je danas u centru razmatranja, jer povecanle produktivnosti ima znacajne efekte na standard radnika, profit, razvoj poduzeca i sl.. Zato ce se u nastavku izlozltl faktori koji djeluju na produktivnost.

Kroz radove niza autora zadnjih desetljeca produktivnost je evoluirala od definicije ogranicenih na vezu izlaznih podataka s ogranicenim brojem faktora, do definicije i modela, koji ukljucuju svu kompleksnost meduodnosa ulaznih varijabli i izlaznih rezultata. SHADDAD-ova adaptacija za potrebe gradevinarstva RUCH-ove i HERSCHAU ER-ove definicije se do danas smatra najcjelovitijim pristupom produktivnosti u gradevinarstvu: "Produktivnost je velicina proizvodnje, tj. iznos proizvedenog izlaza ad jedinice proizvodnog faktora. Varirajuei ulazne faktore, pri cemu se [ecan iii vise faktora drti konstantnim, odre<1uje se veza izlazne proizvodnje i raz.matranog faktora",

Za ispravno usmjeravanje ulazno-izlaznih rezultata produktivnosti, neophodno je

vrsiti kvalitetnu kontrolu. .. .: .

Cesto upotrebljavani prikaz produktivnosti preko odnosa izme<1u proizvedene kolicine posla i utrosenlh sati rada zaposlenih rje<1e dovodi do adekvatnih i upotrebljivih podataka. Da bi se kvalitetno djelovalo na produktivnost prvo treba navesti sve produktivne faktore te ustanoviti naclne kontrole i regulacije. Gold je ostvario relativno dobre rezultate uvodenjem pojma sistemske produktivnosti te razvojem i izgradnjom rnodela produktivnosti. Navode se glavne grupe faktora koje utjecu na produktivnost gradevinskog projekta: pslholoska, tshnlcka, strukturna, vezana uz okolis, personalna i upravliacka,

Bez obzira sto je ulozeno mnogo truda kod odre<1ivanja produktivnosti pii mjerenjima, analizama i sintezama za strucne, razvcjna i istrazlvacke planove, vrlo je malo napravljeno na integralnom programu. Naime, integracijavarijabli kompleksne prirode produktivnosti i upravljanja u jedan jedinstveni i cjeloviti model, koji bi posluzio za jedinstveni pristup u razno vrijeme i u raznim situacijama, nije do sada razvijen, te se ocekule dalji rad u tom pravcu. Takav integralni model bi poslutio pri odre<1ivanju puteva za bolje izlazne rezultate posJovanja, kako po pojedinim projektima, tako i za poouzsca u cjelini. Usporedno s postavljenim koncepcijskim mode- 10m, pojaviti ce se problemi optimaliziranja ulazno-izlaznih podataka (rezultata), sto ce zahtjevati postavlianle metodologija oponasanla na modelu, uvodenje iterativnih postLipaka i izbor i<valitetnih metoda procjenjivanja.

Slijedeca tabela prikazuje glavne faktore produktivnosti u odnosu na gradevinske p~oje.kte, koji su J?Odijeljeni u sedam glavnih grupa. Obzirom na niz faktora, koji djeluju na produktivnost, evidentno je, da je mecuocnose pojedinog faktoral izlazne produktivnosti cesce tete odrediti (problem, sto je u duzern periodu tesko zadrzatl ostale faktore konstantnim, pri cernu bi se varirao samo onaj u odnosu na koji se anallzlra promjena utjecaja na produktivnost).

9.3.4. Ekonornicnost

Q - koristan proizvod iii ostvareni uctnak, Tu - ukupni troskovl proizvodnje.

Pod ukupnim troskovima podrazumijeva se zbroj posrednih i neposrednih troskova.

Moze se raz.motriti primjer betoniranja AB place. Najbolja varijanta u odnosu na racionalizaciju ne mora ujedno biti i najekonomicnija. C8k se pojavijuju slucalevl da neka varijanta u proizvodnji koja je najracionalnija i najekonomicnija u odre<1enom momentu nakon odre<1enog vremena ne mora zadrzatl status najpovoljnije varijante

u pogledu ekonomiCnosti. Status racionalnosti varijante ce se zadrzatl u odnosu na druge, me<1utim status ekonornlcnostl se rnoze mijenjati u slucalu razlicitih promjena cijene res ursa. Na pro za grijanje raznih prostora koriste se razlicite alternative .

energenata, u zavisnosti od momentalne cijene jednog energenta u odnosu na drugi.

9.3.5. Produktivnost

Stupanj produktivnosti (p) se lzrazava kroz odnos: p=Q

f

Q - kolicina proizvoda,

f - bilo koji faktor, koji ueestvu]e u proiivodnji (operativna sredstva, materijal, energija).

Obzirom da u mnogim slucalevlma rad ucestvule sa znacalnirn ucescern, cesto se produktivnost izrazava sa:

Q Pt=t

t - utroseno vrijeme radnika.

Navodi se utroseno vrijeme radnika za m2 povrslne stambenog prostora kod

raznih tehnologija: .

- tradicionalni nacin gradenja 35 -.40 sati,

- poturnontazno gradenje 25 - 30 sati,

- montatno gradenje 8 - 15 sati.

110

111

Tabela

10. COVJEK U PROIZVODNJI

I VANJSKI II KOAI5TENJE III PAII.4JENI. lNA· IV INFORMACIJ· V STRUKTURNI VI 06UCA VAt<JE I VII FAKTORI MO·
UTJECAJI RESURSA NST. t.lETCCA SKI FAKTORI FAi<TORI FAKlOAI SELEKCIJE TIVACIJE
1. Ugovori. 1. Studija 1. Upravljanje 1. Velitina 1. ObuCavanje 1. Upravljanje
1. Faklori rada informacijama projekta 2. Selekcija motivacijom
okolisa odnosi i 2. Kodovi 2. Lokacija 3. Znanje 2. Potrebe
2. ~re~no
2. Zaposlenje stanje posla p,aniranje pn'kazivanja posla 4. Vjestina 3. Zadovoljstvo
u regiji 2. IndUSlrija' i ana!ize 3. Informacijska 3. Kof~ina 5. Vladanje (salisfakcija)
3. Financije lizaciia 3. Tehnik'a nezavisnosl raspolo~ivog 6. Sposobnosl 4. Stupanj
4. Utj.upr.inst. 3. Mehanizac. 4. Mogutnost posla 7. Nivo razlitnosti
5. Ekon.fak. 4. T eh. inov. operativ-
nih lstraz, informiranja. 4. Kompleksnost kvamete zadatka
6. Nacional.fak. 5. Ekonomski 4. Simulaci,'a jedinstvenost projelda 8. Nezgode 5. Sistem
7. Regulativa opseg 5. Ergonw.ija i primjenjljivost 5. Vel~ina RO i ne5reee nadzora
I kadrovi 6. Faldor
6. Metoda i tp ugovora 6. Kontinuitet
8. Udrutenja projeldiranja rada 6. Broj zaposlanja
g. Soc.stavovi 7. Specijaliz. 7. Pouzdana ukljutenih 7. Sistem i
10. Relig.utj. i proizvodjenje opskrba proizvoda~ vrijeme
11. por~.uti. 8. Efikasn. proje ktiran In 7. Gradevinska nagradivanja
12. Opskrblji- zaposlen. I1ls~rsima tehnologija 8.G~ni
vaoS radnika 8. Detaljni 8. Natin meduodnos.i
13. Projektanti g. Marketing plan zapOOljavanja g.lnteznel
14. Investnori 10. Gubicina gradil'sla g. Slruktura obrta
15. Geografska materijalima 9. Plan:ranje projekta 10. Prekidi i
Iokacija 11. Zasto] rada 10. OvlaStenje odbijanje
16. Klima, leran (gubici) 10. Ciklus 11. Sistem rada
i sl.prirodni vremena nadzora 11. Izostajanje
radne
uti· 12. KoriSL aldivnosti 12. Autonomija 5 radnog
17. Nezgode strojeva 11. Vrijeme projelda mlesta
i nesreCe izvrSenja 13. Vel.cad.brig 10. 1. Opcenito

Radnici su na gradevinskim poslovima lzlozont mnogim utjecajima, kOji djeluju na organizam. zdravlje, radnu sposobnost, produktivnost, kvalitetu proizvoda i sl.. Od osobitog znacaja za proizvodnju, te za zdravlje i produktivnost radnika su fizioloski, psiholoski i motivacijski utjecaji te pojam ucenja odnosno obucavanja radnika,

10.2. Fiziologija rada

Kod radnika se prilikom proizvodnje pojavljuje umor. Uz termin umora pojavljuju

se nuspojave koje se navode: .

- osjeca] iscrpljenosti,

- fizioloske promjene u tijelu,

- smanjenje kapaciteta U obavljanju posta.

Sa fizioloske tocke gledista Ijudsko tijelo se mozs razmatrati kao stroj koji trost gorivo te pri izlazu proizvoot korisnu energiju. Umor je rezultat akurmnlrarua stetnih produkata u misiclrna i krvi. Nakon kracrh iii duiihodmora umorse uklanja. Kva I it eta n pristup za efikasno uklanjanje umora je pravilanraspored rada i odmora te odreclvanje smjene rada u skladu sa duzim promatranjem i analizom utjecaja rada u smjenama. Inace pri umoru se pojavljuje osieca] bezvoljnosti i razdrazljivosti, smanjenje produktivnosti te povecanle nesroca na radu.

U nastavku ce se prikazati rezultatl lstraztvanja provedenih u SAO·u zadnjih desetljeca.

Na slijedeeoj slici je prikazan odnos izmedu brzine hOdanja i utroska energije u kalorijama u min uti:

Svaki od ovih utjecaja razraden je u br~!noj kvalitetnoj literaturi, ali detaljniji studij ovih utjecaja nadilazio bi predmet ove knJlge.


v
V
vV'
- 7-
V
l 81. 10.2·1

2

3

3r-zina bocio 4 (r1i\je/so.t)

Kod covjeka se rao obicno prati s brojem otkucaja srca u minuti, odnosno s utroskorn kisika u litrama na minutu.

112

113

Na slijedeeoj sliei se prikazuje efekt treninga na broj otkueaja srca za standardni posao iii vjezbu (voznla bieikla sa ergometrom od 20' odgovara optereceniu teskim poslom). Trening je obavljan vozniorn bieikla pod jednakim opterecenlern 4 dana

tjedno - jedanput na dan.

200
180
~
:l 160
c

:l 140
o
u 120
\..
III
0 100
. ,
0
u 80
:l
1.
+' 60
0
.,
0 40
\..
c:o
20
0
SI. 10.2-2 Na slijede60j sllcl izneseni su rezultati .... .

jed nom industrijskom pogonu. raea fOJ,ce radmka razlicitim brzinama u

c- rpoJno vozL I
r- v;=
/' -22 done oaken pcce tne vo:!nJe
fr. ~ _56 done nokon poze tne vcznje
r-r- ~84 ocno !"Iakan pcze toe voznje
.........
r ..... v
I- .... :\"
r- t\~ r--- ~
h .. =- " . ~.:
.......
.....
r-
r-
~l"'Ioren vJezb (rad) oporcvck
:;60 k -n/Min
I- o

10

VriJeMe 60 (Min)

20

30

40

50

utrosak energije, broj otkucaja srca i utrosak kisika je u zavisnosti od tezina radnika, osobnih karakteristika covleka j vrste posla.

Na slijedeeoj slici pril<'.azani su rezultati mjerenja utroska energije j teztne covleka prt hodanju raznim brzinama.

SI. 10.2-3

SI. 10.2-4

~ 6r

! ~

Q. 5 d E

.'2, i:: o

] 4

:l UJ -,

en \.. (lJ c (lJ

.x o lVl o I. +' ::l

/

/

/

• _.o.SMI1;h

..-'_'_'_

,., Jones:

...... .. ...... _ ..... ~Brown

-_-e---a;:;J otkucQJa srCQ po I'linuti

l""I.p.h. - MitJo. no. sat

Na slijedeeoj sllcl se prikazuje hi te ka ,~. _"

u toku odmora, rada j oporavka. po ts pre "JeCna k, IvulJa za broj otkucaja srca

i :::r

o 110 c.

d

~ 100

III

o

J 90 u

:l

x

'c; 80

1 O'--~80"--'1';!;OO~12c.!-0 ---;".-f;;O---',""60:-;';,8!::-O -2=-='00' Te~ina o sobn u funtof"lQ

Prj tome je pronaden odnos:

C = 1 ,0 . V + 1,2

gdje je C utrosak energije u kalorijama po minuti, a V brzina hodanja u miljama po satu. Medutim, utrosak energije je takoder proporcionalan tezinl COvjeka. Jedna . studija koja je mjerila utrosak energije u odnosu na tezlnu covieka pri hodanju brzinom od 3 milje po satu pokazuje odnos:

C = 0,047· W + 1,02,

gdje je W tezlna osobe u kg. Tako na pro osoba od 60 kg pod navedenim kondieijama trost oko 3,8 kalorija po minuti, a osoba od 100 kg oko 5,70 kalorija po

minuti. .

114

I

: \

I ,

I !~

Odl"lor I RCld I

60 L:==~~:t==~~~:;==:=~O~::>:or=Q=V=Cl=k==J

VRIJEME_

.,

o

J; 70r- ~.

SI. 10.2-5

115

10.3. Radno vrijeme

- smanjenja trosenla vremena za vlastite potrebe unutar vremena rada. Klasifikacija vremena radnika prikazuje se na sliledeco] slici.

Izbor radnog vremena zna:no utjeCe na produktivost.

Na sliiedeclm slikama je prikazano kretanje produktivnosti u toku radnog vremena u danu.

8-00 soo :):00 '\,00 12:00 13,00 \J,QO 15:0016,00 Ih10

p'·'.Ir:r:.(/n~· popoctoe

KRSENJE RADN[ DISCIPLINE

H;pott!tS\,(L ;!'jv_!l~(L Jno vnc P,"..:,j;:v'-ldr,jP /" po jo,'l!in,·_,) ;::oPl_l~;l.~Il(ln "' ... -r-Io -_1~51'dll' (i.:,,~j'fH'1 il'lSlll

SI. 10.3-1

2

"3 f---+--+-~~+--+-

> N

6

cL

8,00 9·00 :0,),00 11,00

t' > .. , -, L o

C

pr";_lepe,.:Jn.::

poooone

SI. 10.3-3

Neste stariji podaci za domacu sredinu preporucivali su slijedeci raspored

odmora u grac1evinarstvu u zavisnosti oc intenziteta rada:

- za vrlo teski rad 30-35% (rucno razbijanje betona),

- za teski rad 20-25% (rucnl iskop tvrde zemlje),

- za srednje teski 12-15% (zidanje, opiate, armiranje),

- za laki rae 8- 10% (bojadisanje, oplocenia).

Danas se teski radovi u velikoj mjeri obavljaju strojevima.

U toku smjene zakonom je predviden prekid od 30 min., koji se oblcno koristi za uzimanje jela, a iznosi 6,3% od 8-satnog trajanja smjene. Prekidi zbog fizloloskf potreba i odrzavanla IiCne higijene iznose od 3 do 8% sto ovisi 0 udaljenosti sanitarija, stupnju prljavstine i dr ..

IZrlj€:'r"en, \,lCil(i u tol-,u r-r),;lnO'd vrc nenc kC'r1 vrto lo.goflog pOS1:l

SI.10.3-2

tllrnor mecu ostalim ovisi od slijedecih taktora: - sati raca, dnevno i tjeojno

_ broju i duzlnl odmora te -nikroklimi u kojoj se radnik odmara.

1915. god. u Velikoj Britanji je radni dan trajao od 1 ~ - 15 satl. .Razne a~alize?u pokazale da ce se skracenem rad00g dan~ poS!icl ekon?mlCna prolzvodnJa:

Detaljna prouCavanja su qovodla da Je 8 satru radnl dan optirnalan u odnosu nat

dnevne uCinke.

Odmori su potrebni zbop:

- povecanla dnevnog ucinka,

- raonlci vole ocrnor,

- smanjenja promjene CI ucinku,

- smanjenja fiziCkog umOr3,

10.4. Radno mjesto

Radno mjesto treba biti urec1eno tako da se rnoze nesmetano obavljati rad, da su pravilno razrniestena sredstva, da je rnoquce slobcdno kretanje bez sudaranja i sl.. ZakrCenost i neurednost radnog mjesta predstavlja opasnost za radnika. Los raspored sredstava na radilistu uzrokuje suvisno kretanie radnika i materijala, a time i trosenje energije uz povecane napore.

Kod grac1evinskih objekata postoj cesto ograniCen prostor (tuneli, mostovi, na skelama i dr.). Potrebe ukazuju da prostor treba racionalno koristiti.

117

116

Urednost na radnom mjestu djeluje na vecu produktlvnost, sigurnost pri racu, na zadovoljstvo radnika te daje vaznost istome radu. Urednostse posttze redovnim spremanjem i slaganjem rnateriiata i atata u toku rada, nakon zavrsenoq rada, na sklaolstu i u drugim prostorima.

Slijedi prikaz rezultata studije utroska energije, te broj otkucaja srca za premjestanle opeka tesklh 5 funti sa minimalnim i zr.atnim pokretima tijela.

Tabela

10.5. Uljecaji radne oko/ine

10.5.1. Opcenlto

Na rad radnika imaju utjecaje uvjeti radne okoline (sastav zraka, temperatura, vlaga, tlak, praslna, padavine, osvjetljenost, buka, potresi, vibracije i 51.). Naravoo da na radnika djeluje kombinirani utjecaj raznih faktora. medutim za proucavanle

se treba ograniciti na utjecaj pojedinacnih cimbenika.

Metoda A
utrosak energije u Broj otkucaja
Radnik kalorijama po minuti. u minuti.
Broj opeka preba:cenih Broj opeka prebacenih
u minuti. u minuti.
16 22 28 34 16 22 28 34
1 5.4 5.7 6.8 8.5 102 104 109 131
2 5.4 6.8 7.9 10.2 110 126 134 155
3 5.3 6.8 8.5 11.7 102 113 126 159
Prosjacno 5.4 6.4 7.7 10.1 105 114 123 148
Metoda B
1 2.8 3.1 3.3 5.8 92 92 92 113
2 2.3 2.6 3.3 3.8 100 " 97 107 109
3 2.5 2.7 3.0 3.8 90 97 97 95
Prosjecno 2.5 2.8 3.2 4.5 94 95 99 106 81.10.4-1

118

.P

" " I' " / ,," /

" /

_.d' /

,/ / ,/,/ /

.",.. / ,

METODA I!..D< ./

/.. .".-

.--,..,..'" .,..'" Br('J o tkuco jc

..... ,.."" sr cc po .... ,Inutl

_-""

___

0-

METODA B ' ~.

~o.kenergije u kcior-: jar-°1U po f"Iinuti

Br o j pOf'lUknutih oper.o po "'inuti

METODA A

1 0.5.1.1. Zrak, tlak, temperatura i vlaga

Zrak je prosjecnog sastava od 78% dusika, 21 % kisika i 1 % ostalih plinova. U zraku se nalazi ugljicni dioksid, ko] se proizvodi u zatvorenim prostorijama prilikom disanja (potrosak kisika te proizvodnja ugljicnog dioksida). Takoder se CO;: pojavljuje kod gradenja podzemnih objekata.

Pcrast CO2 preko 1 % izaziva umor i pad uclnka, a preko 8% izaziva nesvjesticu i paralizira centar za disanje. te je potrebna hitna lijeenicka intervencija. Kod podzemnih radova (tuneli) svjezi zrak se dovodi ventilatorima priblizno sa 30 m3 po radniku za 8 sati i brzinom 6 do 8 mlmin.

c"Utjecaj tlaka zraka sejavlja kod ronilaca, kod rada u kasonima iii kod radova na velikim nadmorskim visinama (preko 1.500 m). Povecani tlakpoveCava umor, (na pro potreono je privikavanje organizma u ulaznoj komori kesona te skracenje radnog vremena). Na vectm nadmorskim visinama javlja se niski tlak, koji djeluje na organizam mehantckt i otezava disanje, uslijed caga kod nenaviknutih radnika nastaju poteskoce. U oba slutaja je potreban redoviti lijeenicki pregled.

Kod visokih i kod niskih temperatura smanjuje se sposobnost covjeka za rad, a time i uclnak, pa je potrebno dodatno vrijeme za odmor.

Visoka temperatura izaziva ubrzano disanje i brze cirkuliranje krvl clme se opterecu]e rad srca. Kod niskih temperatura tros! se viSe-energije radi htadnoce

koja usporava rad. ' .

Osim vanjske temperature, toplinu Ijudskog tijela. povecava i intenzitet rada (teski rad). Organizam se oslobada visoke temperature zratenjem kad je vanjska temperatura nib od covjeeje. Oa bi se tijelo ohladilo mora se zno] isparavati, na sto povoljno utlece strujanje zraka, a nepovoljno visoza vtaznost u zraku. Kombinacije ovih utjecaja daju velicinu efektivne temperature kojom se pokazuje toplotni osieca] covjeka.lspitivanjem je ustanovljeno da sposobrost za rad od 100% pada na 30% kada Te = 18°C poraste na Te = 30°C. Za odredivanje efektivne temperature sluze tablice i nomogrami.

Pogodna temperatura za vrlo laki rad je 18°C, za laki rad 16 do 18°C, a za intenzivno teski rad od 13° do 16°C.

Kod visokih temperatura poduzimaju se mjere prekida rada za najtoplijeg dijela dana, prirnjenjujese pogodna odleca, aklimatizirana radna snaga i 51.. Kod niskih temperatura, prilagodava se tehnologija uvjetima hladnoce, koristi se pogodna odieca i obuca, koristi povremeno zagrijavanje i sl.,

METODA B

119

Na slijedecoj slici rJrik.azuju se. rezulta~i utro~ka kisika i bro] otk~Ca.ja s~ca u n:inut~ pod raznim uvjetima. Nairne. rad Ie obavlien pn ~emperatu.n = 22 C I 5~ Yo re.latl~n?1 vtaznosti (Iaksi uvjeti) te pri temperaturi od 32°C 182% relativno] vlaznosti (tezl uvjeti).

Rad su obavljali rnuskarcl.

c:-

~ l!1

i: 1.0

~

o

>!_J1

~ "l

::> ~

10.5.1.2. Buka i vibracije

Buku karakterizira intenzitet lzrazen u decibelima (dB) i frekvencija u hercima (Hz). Na nervni sistem covieka utjece buka od 65 do 90 dB, a buka od 90 do 120 dB je stetna.

U gradevinarstvu se pojavljuje utjecaj buke kod rada s pneumatskim cekicirna (tuneli), kod drobilica, u kovackirn radionama i sl.. Zastitns mjere su: zastita usiju antifonima i poklopcima, izolacija, snizenje vibracija, prigusivaci i sl..

Potresi se javljaju kod rada s vibracijskim napravama, djelovanjem strojeva i postrojenja (drobilice ... ) i kod voznle po neravnom terenu. Ublazavanje se postize ugradivanjem pogodnih naprava (amortizeri), pogodnim temeljenjem i uredenjem prometnica.

Buka i vibracije mogu lzazazlvatl znatne posljedice kod osoba labilnih na ovu vrstu optereCenja.

-- "!':'.:; 1.lv,jeli

------- LrJ!c;; LIV jet;

10.5.1.3. Osvjetljenje

---~ ... --.----~-

Najveci dio radova izvodi se kod dnevnog svjetla. Neki radovi se rade nocu iii u mraku, apodzemni radovi kod umjetnog osvjetljenja.

Osvjetljef'lje radnog mjesta ovisl 0 strukturi procesa (detalji), 0 udaljenosti od ociju

". (kranista), 0 faktoru refleksije, 0 raspolozlvom vremenu promatranja, odnosno 0 brzini kretanja predmeta. Za racionalno osvjetljenje se trazi da bude stalnog intenziteta, bez kontrasta i sjena, da nije bljestavo i zasljepljujuce. Dobro i pravilno osvjetljenje utjece na pravilan rad i na sprocavan]e nssrsca na radu.

Osvjetljenost neke povrsine ovisi 0 intenzitetu izvora svjetla, 0 udaljenosti izvora svjetla od povrslne i 0 ku(u koji cine zraci svjetla sa normalom na tu povrsinu.

0.0

!.u.uL.w I"" I,,, ,~r:'~I~'~'~'~'~I"" 1",01", II"" I" "I o LLlS 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65

SI. 10.5.1.1-1

Slijedi prikaz rezultata :njerenja otkucaja srca nakon obavljenog posla (u tazi

oporavka). Rad se je c-:>avljao:

A - sa normalnim radnim odijelom,

B - sa odijeJom koje je ventilirano sa zrakom okoline (32°C),

C - sa odijelom koje je ventilirano ohladenim zrakom (22°C)

SI. 10.5.1.1-2

120

SI. 10.5.1.3-1

gdje je: E = osvjetljenost u luksima (Ix),

I = intenzitet izvora svjetla u lumenima (1m),

r = udaljenost izvora svjetla od povrslne u metrima. Zahtjevi osvjetljenosti mogu biti:

- veoma mali 30 - 50 lx, skladiSta, siabo prometni putevi. .. ,

- mali 50 - 80 lx, radovl u tunelima, gruba montaza, putevi ... ,

- srednji 80 - 150 lx, armlracki i tesarski radovi, montaza ... ,

- veliki 150 - 300 lx, crtaone, radovl sa finim detaljima i sl ..

E'

I

-

.~ '1(1~~~~~.J---___::--'>-..t-~---i

- 1

I

IOC f----~-j--·----l- ....... - - I I

. ..._

Cl.\ \~~\···· \

: . i . II IL __ J

70\---·---1------i-----\ ---- I

, I . . J

~.(~~ __ . l ._._ .. __ .~. __ ._. . _ _!__~-~-

I .

121

Kao izvori svjetla k?riste se:

- oblcne zarulje (14! ImIW, trajanje 1000 sati),

- fluorescentni (40-bo ImIW, trajanje 3000 h),

- halogene zarulje (b ImIW, trajanja 2000 h).

za usmjerenje svjJtlOSti koriste se reflektori.

10.7.0bucavanje

P~naVlj~njem.ciklusa povecava se ucinak po jedinici proizvooa. U nastavku c

~e pnkazatl efektl obucavana kod razlieitih procesa. e

c

Or: NAKON e SAT!

'-" 0.]0 zoe KOM/SAT

~

'" ~

~ 0.25 U

o 0.

'" E

.'!!, <:

>

NA.KON IS00 SATJ 444 K()o1/SAT

10.5.1.4. Prasina

Prasina je u gradevinarstvu prisutna gotovo svugdje, pa stvara osjeca] nectstocs, a negdje uqrozava i tdravlje. U veco] mjeri se pojavljuje kod manipulacije s cementom i drugim vezivima II vrecama, u kamenolomima i separacijama, kod minerskih radova, zemljanih radova i sl.. Djeluje na ocl, grlo i disne organe. Stetna je prasina siliciuma (silikoza).

Poduzimaju se mjere: otklanjanje prasfne cikionima (separacije), korlStenje zastitnih maski i respiratora, prskanje vodom i sl..

-.-._.

o ,0 0.10

'" . ..,

'" o

'a.

10.6. Psiholoski utjecaji

Utjecaj psihologije u gradevinarstvu se otituje kroz sklonost prema radu, postizanje zadovoljstva na radu, poboljsanje radnih odnosa, sigurnost na radu, kolektivno rukovodenje I drustvene aktlvnostt.

Uzroci i ciljevi koji poncu Covjeka na rad mogu biti prvenstveno stjecanje sredstava za zlvotne potrebe sebe i obitelji. Motivacija se ispoljava u naklonosti prema radu i elm je jaca stavlja na raspolaganje vece kolitine energije.

Utjecaje rada na psihu covjeka proucava psihotehnika koja uocava odnos osobe prema radu, pruza pomoc kod usavrsavanla Ijudi i kod pobollsania uvjeta rada. CilJ proucavania je racionalno korlstenle kadrova uz profesionalnu orijentaciju, selekciju, usavrsavanle, tehnike skolovanja i uz lstrazlvan]s najpovoljnijih radnih uvjeta.

Ovdje se koriste pslnotehnlcke metode koje se temelje na izravnim zapazanllma, logitnim zaklluccirna I sistemima testova. Testovi mogu biti grupni iii individualni, testovi dispozicije, znanja, vjootine i sl..

Za usplesan rad vazna je i psiholoska atmosfera, koja pokazuje kakav je medusobni odnos clanova kolektiva, njihovo uvjerenje 0 korisnosti rada, sudjelovanje u upravljanju, odnos rukovodilaca prema radniku, utjecaj administrativnih i disciplinskih postupaka i dr .. Dobra psiholoska atmosfera postize se organiziranim radom, upoznavanjem s korisnosti rada, upuctvanlern, druzenjem, takmitenjem i sl..

4

5

SI.10.7-2

Na rad moze utjecati i emocionalno raspolozenle tj. da Ii se rad vrslu oobrorn iii losem raspolozenju. Potrebno je razmotriti i navike kod pojedinih Ijudi iii U pojedinim krajevima gdje se gradi, jer one mogu biti dobre iii lose.

122

123

81. 10.8-1

Rezultati studije na drugom proizvodu pokazuju da je do 15. travnja bio prosjek proizvodnje od 22 komada na sat (proizvodnje manjeg broja komada po satu u toxu 16. travnja pojavila sezbog odredenih nedostatakaproizvodnje). Rukovodstvo je 17. travnja predtozuo stanovita poboljsanja u proizvodnji, te je ucinak stalno rastao negdje do 7. i 8. svibnja, kada se stabilizirao na negdje 58 do 60 komada po satu. Na taj nacin radnik je zaradio 20 - 25% vecu placu, nego sto mu je bilo omoquceno prije postavljanja nagradivanja prema radu i tehnolosklh inovacija.

Slijedi vrlo interesantnc razmatranje povecania ucinka pri rnontazi i varenju, broj izvrsenlh kvaliteln h prornlana te srnanjenje odsutnosti s posla u toku vremena na istovrsnim poslovirna.

.,

"2 (10

~~ -\---'-'---~r"----l' - -_ 7' r'- "or--:;~

C "....--

n- ./

~ HOi'JT ~\2 ,":. ./ /"

is .,/

'c

"3 6J.na

'"

').1.00

---I - T -:.r::-::-,I-'::-_:;::-:::-=-'-

..,.,

./ ...-

(

'"

~ -15.0u -.._

o 3600 r

flJ 27.00 C

~ IS.OO

Q 9.00

I - I 1 -I

1

ZAVIIRIVANJE

b 7 8

T Jedn; no. ts t or-r poslu

MEIUUA UVEDENIH PRDMJENA

5 6

8

;"(1'-1

£HOU

0.00

i 21·S'oO i-r--r--f---l----1---r---r---r---+---+---+-+ !. -+--+--+-+-+-+-, ~ . t-t-t-t-t-I--r-1r-1r-1r-1r-1--t--t--+-+-+- rf-

f-

C.90 1-f-I---,HH---r---+---+---+---+---+-+-+-+-+-f--+-+--1

(0.00 'SO!;;;O -L-"'Q!;;;Q -'-c;i90hlO -L.lmIOhl,) -'-"\13""OO--'-;1;tohlO -L,I ~'o,,,- -'-;-,19:hOO_L--'2bIOO,,-L~2JOC' PROIZvODNJA (kOM/8 s o t»

81. 10.7-3

~

o 65 ~

'- 6

6 .

" 55 <t 5 -,

Z 45 o > ' N

o 35

g' 3

er Z

'U

w 2 -, V) o U c,

0
l- i- --- I- -'-- j--
0
I
0 r-
II r-
O /':"-
/
0 ~
~ r-
0 t:-- V NORHATIV PO KOH. 1.25 Mitl
5 I III 48 KOH. NA SliT
0 f- r- ..... V r- Il I
Sl--t-----,--··-\---i----·-- ~,--\,-~,-,- i'- \ ___ -1J± - .-
~ =H--1t-t1 . t I j I J- r- t---
I r-i- f I '
- ---i-r- l- t--
0 -, , ~ , -, ~ ? '5

10.B. Nagraoivanje prema radu

U odredenim sredinama prihvacena je isplata zaposlenih s prosjecnlm satnicama rada. Ovdje se uzima da se primjerena kvaliteta postize na nacln da svaki zaposleni radi na prosjecan nacln, Naravno da postoje donje i gornje granice u kojima se uclnak o~ekJje. Ovakav pristup je narocito preporucljv I<ada se kod proizvoda zahtjeva vrhunska kvaliteta, a svaka zurba u radu bi mogla stvoriti nesagledive stete. Meoutlrn, potrebno je naglasiti da nagradivanje po ucinku daje stanovite rezultate z.a poduzece i za radnike. Prikazuju se rezultati dviju studija.

U prvoj studiji cromatrant su troskovi po izradenom komadu do 1600 koml8 sati sa stalnom naoruco n, te je nakon postizanja uclnka od 1600 kom/8 sati placena

nagrada. Rezultati su prikazani na slileoeco] slici.

81. 10.8-2

124

7 8 3 10 11 1·\ IS h l7 l8 21 ,_~ 23 24 2'5 cB 29 .,,(1 • _ ;J '-' ! t 1... 1] 14

TRAVANJ ::viBAru

125

Operacija

1 0.9.2.Tabela utroska energije za razne vrste poslova

60

Nor-r-otnc kriVUlj~
~r- Pr-o smo c
/
I- X=76J
1\ S=1O.7
N=294
/
I-
7 1\
) I N_ -;_J
,
._ Kr-rvut jc distribuClje u prOSineu, prij€ nego sto je ukljuCeno nogro.divo.nje pre ..... o. rQdu. Prosjecno IzvrsenJE' 76.7% U odnosu no. ncrMo.tiv (sto.ndo.rdno vrljE'Me)

sjedenje - zastoj

posao sluzbenik - sjedeci lagani posao rastavljanja crtanje

posao sluibenika stojeci rucno sivanje

50

« 40 "

z

COl

« 30

'"

-,

o

'" 20 cc

10

Energetski utrosak kalorija u min uti

1,2 1,65 1,80 1,80 1,90

2,0

';'~ ~~~ R~ g~ g~ 8 ~ c)

o - L

"" 0.

'" % lZVRSENJA U DDNDSU NA NDRMATIV

strojno sivanje 2,6

busenje rupa na kot.i presom 3,8

81. 10.8-3

guranje kolica po glatkoj povrsini (brzina 4,5 kmlsat i tezlna 56 kg) 5,0

Kr-ivut ]c dlstrlbuclje u tcol ovozw

I rujnu po suje ukljuCenjo. no.gro.Cl;vo.njo. preMo. ro.du. Prosje~no Izvr~"nje je 120% u odno.su no. nor ..... c tav (sto.ndo.rdno vriJ€l"'le).

guranje kolica po prillcno glatkoj povrslni (brzina 4,5 kmlsat i teiine 150 kg) 7,0

Iskopi u cvrsto] glini

x IZVRSENJA U ODNOSU NA NORMAT1V

81.10.8-4 10.9. Prilozi

10.9.1. Tabela utroska.ktslka i energije te broj otkucaja srcaza razne tet.ine poslova

Radno Utrosak kisika Utrosak energije Broj otkucaja
opterecenle u litrama u.katorilama srca u toku
pominuti po minuti rada po
minuti
Lagano 0,5 -1,0 2,5- 5,0 60 -100
Srednje 1,0 - 1,5 5,0 - 7,5 100 - 125
Tesko 1,5 - 2,0 7,5 - 10,0 125 -150
Vrlo tesko 20·25 100-125 150 ·175 126

8,5.

127

11. TEHNICKO ~~ORMIRANJE

11. 1. Opcenito

Kao primjer mote se navesti rucni iskop zemlje trece kategorije koji obavlja R " grupe sa 3 sat a rada po rn-.

Norma ucinka se proracunava izrazom:

GNu = Q ,gdje je

T

GNu - norma uclnka (jedinica mjere/satu iii danu i sl.),

Q i T kao i u normi vremena.

Norma ucinka se koristi obicno za rad strojeva.

Na pro iskop zemlje III ktg. u slrokom otkopu 25 mJ/sat.

Norme vremena i ucmaka se izdaju na nivou drzava, udrutenja i poduzeca.

Za utvrdivanje normativa potrosn]e materijala i rada koristi se tennlcko norrniranje. Normativi se dobivaju na osnovi proucavanla i mjerenja radnih procesa i njihovih elemenata.

Norme se koriste za:

- dimenzioniranje proizvodnih resursa u vremenu te donosenie odluka za izbor

tehnoloske varilante,

- proraeun neposrednih troskova pri gradenju,

- izradu analiza cijena, troskovnika, iskaza materijala i sl.,

- izradu planova,

- usporedbu stvarnog g-adenja s onim prema epee prihvacenim normativima,

- za projektiranje prototcova u proizvodnji i sl..

11.,2.2. Norme materijala

GNT =l , gdje ie Q

Da bi se dobile specifikacije pojedinih materijala za izgradnju objekata koriste se normativi materijala. Norma materijala predstavlja utrosak kolicine materijala za jedinicu proizvoda standardne kvalitete uz standardne postupke rada, Kao primjer se mote navesti da se za m3 betona M 20 odreduje normativom potrebna kolicina cementa, agregata i voce.

Norma utroska materijalase izrazava sa:

Np = Nk + No + Ng, gdje su

Np - puna norma utroska materijala, Nk - ctsta norma utroska materijala, No - norma dopustenih otpadaka, Ng - norma dopustenih gubitaka.

Ojpacl nastaju uslijed prirode radnog procesa (na pro krojenje od daske koja ima standardnu duzlrur 4 m. Ako treba krojiti komade od 3,80 m tada je otpadak 0,2 rn).

Gubici nastaju prilikom manipulacije s materijalom (na pro gubitak prilikom

transports agregata za beton).

Za normiranje utroska materijala postoje slijedeci postupci: - proizvodna metoda,

• eksperimentalno laboratorliska,'

• racunsko analltlcka,

• metoda tehnicke evidencije.

Norma materijala se proracunava s izrazom:

NM =M ,gdje je

N .. I Q

m - norma materna a,

M - kolicjna materijala,

Q - kolicina proizvoda.

11.2. Oblici normi

11.2.1. Norme vrsrnena

Norme se dijele prema naciou promatranja na: - elementarne,

- kompleksne iii operativne,

- norme vremena,

- norme ucinaka.

Elementarne norme se cdnose na pojedine radne operacije iii postupke (lspravIjanje, ciscenje i savijanje zel;eza, izrada te postava opiate i sl.). Kompleksne norme se odnose na pojedine radne procese (izrada armature, ugradnje betona i sl.). Ove norme se sastoje iz zbroja vrernena kod elementarnih normativa operacija koje sudjeluju u radnom procesc.

Norme vremena predstavialuutrosak vremena za jedinicu mjere proizvoda standardne kvalitete uz star, oaro ne uvjete raoa. Norme vremena se koriste kod rada radnika. Normativ se proracunava izrazom:

GNT - norma vremena (S2ti'jedirici rnjere), T - vrijeme utrosano U satirna,

Q _ koticlna proizvoda iz'c:.t.ena u jedinicnim mjerama (rn", rn", rn', kg, kom).

128

129

Proizvodna norma se proracunava u standardnoj proizvodnji mjerenjem ugradenog materijala i otpadaka.

Laboratorijska metoda se koristi za izradu probn.ih tijela zahtiJevane kvali!ete (kocke za beton - odredivanje cementa, agregata I vode). ovole se utroscirna materijala dodavaju oeekivana rasipanja.

Racunsko-analiticka metoda koristi se proracunom materijala za odredenu

konstrukciju (drvene i cellcne konstrukcije i sl.). '

Metoda tshnlcke evidencije se koristi izmjerom prije pocetka radova i po dovrsetku radova. Na temelju razlike, u kolicini materijalai koliCine proizvoda odredi se

norma. Ovo odredivanje norme ne mora biti pouzdano.

11.4. Mjerenja i obrada inroske vremena

11.4.1. Opcenito

11.3. Postupak kod normiranja vremena

Za odredivanje normativa (stand~rda), p!~es se mora odvijati pod n?~malni!f1 (standardnim) uvjetima sa prosjecnim radniclrna u pogledu uvlezbanosti I radmh kapaciteta.

Za odredivanje normativa provodi se slijedeei postupax:

- proces se dovodi u normalu tj. u svoje standardne oblike (sastav i opskrba

proizvodnim resursima, organiziranoradno mjesto i tehnicka zastita),

- proces se rasclanjuje na radne operacile,

- utvrdi se radno vrijeme i izvrsi podjela radnog vremena iii stroja,

- lzvrse se i upisu mjerenja vremena po elementima procesa te izmjeri proizve

dena kolicina u toku snimanja,

- obrade rezurtati snimanja,

- analizom se izdvoji neproduktivno vrijeme,

- sastavi se operativna norma uz detaljan opis radnog procesa.

Kod svih metoda mjerenja vremena treba imati dovoljan broj snimanja (isti se proracunava, da bi norma bila pouzdana).

Prije snimanja potrebno je prikupiti podatke:

- 0 radnom mjestu: bliZa oznaka objelda rrnlesto na oblektu (desni upornjak '

mosta "A"), na pogodnom obrazascusklclra radno mjesto uz opis tehnoloskog procesa,

- 0 radnlcima: prezime i ime, stupanj kvalifikacije, vrijeme provedenou struci i vrijeme provedeno na radu kOji je predmet snimanja, poloza] tijela i stupanj

zalaganja, '

- 0 materijalu: oznaCiti dimenzije, tezlnu, uklapanje u standards. utlecal stetnostl kod rukovanja materijalom (prasina, ostri bridovi, stetnost za kozu iii organe disanja), nacin rukovanja tim materijalom i dr.,

- 0 strojevima i alatu: naziv, tip i oznaka, teoretski i prakticki ucinak, vrsta energije, naeln kretanja l.sl., ";'

- 0 uvjetima okoline: temperatura, vlaga, strujanje zraka, buka, osvjetljenje, zaprasenost itd ..

U slucaju da se snimanje obavlja pod uvjetima okoline koji odstupaju od prosjecnih normativ ce trebati korigirati.

Pocecl studije vremena su vezani uz Taylor-ova istraiivanja krajem 19. i pocetkom 20. stolje6a. Studija vrem~na zbog s~oje efikasne prif!'jene povezuje se sa studijom pokreta (predlotena po Gllbreth-u, all tekoko 1930. prlhvacena za Slroku prlrnienu).

Studija pokreta i vremena proucava radne process sa sljede6im ciljevima: - razvoja preferiranih sustava i metoda,

- standardiziranja navedenih sustava i metoda,

- odredivanja standardnin vremena,

- pomaganja pri obucavaniu radnika.

Rezurtat studije vremena je vrijeme koje je potreono obucenom radniku uz koristenje odredene metode i rada cia pod normalnim tempom obavi odredenl posao. To vrijeme se naziva standardnim vremenom za operaciju.

Procedura izrade studije vremena ima slijedeee korake: - informacije 0 operaciji i radniku (stroju),

- podjela operacile na elemente i prikaz kompletoog opisa rada,

- promatranje i upisivanje vremena operatora,

- odredivanje broja ciklusa koji sa mjeri ,

- upisivanje ucesca operatora u operaciji,

- kontrola da je dovoljan broj ciklusa snimljen,

- odredivanje vremena odbitaka,

- odredivanje vremenskog standard a za operaciju.

POslije izvrsenih mjerenja treba odgovoriti na pitanja:

- mote Ii se brzina rada operatora povecati, ada se ne smanji kvaliteta rada i da

operator neorenpt preopterecenle,

- mote Ii se promijeniti stroj iii alat, da bi se reduciralo ciklusno vrijeme,

- mote Ii se promjenom mjesta materijala smanjiti vri}eme rukovanja istim,

- da Ii je operacija izv~ena na siguran nacin?

1940. godine L.H.C. Tipett uvodi pod nazivom "iznoszastoja" u britansku tekstilnu industriju metodu uzimanja uzoraka. Ova metoda se bazlra na zakonima vjerojatnosti. Uzorak je uzet iz velike grupe sluGajno i ima tendenciju, da se ponasa po istoj distribuciji kao i grupa. ToCnost rezultata je funkcija broja uzetih opazanla. Uzimanje radnih uzoraka se provodi u slucajnlm intervalima za jednog iii vise radnika iii strojeva iii njihovu kombinaciju. U toku opazania biljeZi se da Ii operator stoji iii radi. Kod obrade je neophodno osigurati dovoljnu tocnost, ali u isto vrijeme imati i ekonornlcan broj opazanla. Prednost ove metode leti u mogucnosti odredivanja broja opazanla za zahtjevanu tocnost unaprijed.

Navodl se procedura za izradu studije radnih uzoraka: - definiranje problema,

- odredivanje zahtjevane tocnosf krajnjih rezultata.

130

131

- izrada preliminarne proejene postotnog pojavljivanja aktivnosti iii zastoja koji se mjere,

- projekt studije,

· odredivanje broja opazanla,

· ooredivanle broja potrebnih snimatelja,

· odredivanje broja dana iii radnih smjena potrebnih za studiju,

· izrada detaljn::lg plana za uzimanje opatanja (vrijeme kretanja i sl.),

· prijedlog i izrada formulara opazanla,

- izvedba opatanja prema prethodnom planu,

· izvrSenje i upisivanje opatanja,

· sumiranje podataka na kraju svakog radnog dana,

· proracunavanie podataka kontrolne karte na kraju svakog dana, - analiza i sumiranje podataka,

- kontrola tocnostl podataka na kraju studije,

- priprema lzviestaia i zakljucaka te izrada prijedloga.

Prednosti metode uzoraka u odnosu na studiju vremena:

- mnoge operacije su neprakticne iii skupe da se mjere studijom vremena te se primjenjuje metode uzoraka,

- u isto vrijeme jedan snimatelj vrsl opatanja na vise operatora,

- pri studiji uzimanja uzoraka kod mnogih procesa troskovi iznose od 5% - 50%

u odnosu na troskove studije vremena,

- za dijelove studije uzimanja uzoraka mogu se koristiti promatraci s manjim iskustvom,

- studija uzimanja uzoraka se mote prekinuti u bilo koje vrijeme, bez da se utlece na rezultate,

- radnici bolje prlhvacaju ovu studiju nego studiju vremena s kontinuiranim opatanjem.

Mane studije uzimanja uzoraka:

- studija uzimanja uzoraka nije ekonornlcna za promatranje jednog operatora iii za opatanje na prostorima s velikim udaljenostima izmedu radnih mjesta,

- studija vremena pogodnija je za postavljanje standardnih vremena

kod kratkociklusnih operacija koje se ponavljaju,

- studija vremena dopusta finije razlaganje aktivnosti i zastoja te osiqurava detaljnije lnlorrnacl-e,

- kod studije uzimanja uzoraka radnik iii stroj rnoze promijeniti radno

mjesto i operaciju, a da to prornatrac ne opazi na vrijeme (tada su rezultati vrlo male vrijednosti),

- ~t~?ijda uZI imanja. uzoraka prikazuje grupne rezultate i zato nisu evidentne IVI ua ne razliks,

- kruodkOVodtSodtvo i za~sleni tete shvate obradu pri studiji uzimanja uzoraka nego

me e studlje vremena. '

11.4.2. Statistlcka obrada podataka 11.4.2.1. Studija vremena-obrada podataka. Proracun potrebnog broja mjerenja:

gdje je: a x =-SL.

-{N'

a' - standardno odstupanje ad prosjeka distribucije

a x - standardno odstupanje od opce vrijednosti za dati element N - stvarni broj mjerenja za element, '

a = V (Xl _X}2 +(X2 -~ + ... +(Xn _X}2 = V t (xN-X}2

A lv: X2 -2

a=·V~_x ,

gdje je X - svako individualno opatanje, X - prosjek svih opazanja,

obzirom da je: X = t X N

a ="1/ ~ X2 -(tNXr = ~ ,.,IN t X2 -(t X2)

kombinacijom poeetne i zavrsno relacije dobiva se : .L ,.,IN I X2 -(I X)2

ax =,-,N,--_~=- _

.fN:

~k~ se uzme. nivo sigurnosti od 90% s relativnom greskom od 10% sto se koristi u gradevlnarstvu slijedi:

132

133

Druga relacija za odredivanje troja ciklusa je:

N.=(MJJi" '''':~-X-2---(L-X)-2-N-)2za N < 30

LX V N-1

Potrebno jeosigurati dovoljnu tocnost pri uzimanju uzoraka rada, ali u istovrijeme imati i akonomican broj opatanja.

Postoje pogodne okolnosti da se kod ove metode rnoze unaprijed odrediti broj opazania za zahtjevanu tocnost. Za mnoga mjerenja se uzima tocnost s ± 5% odstupanja. Na temelju binomne distribucije koristi r-se...,-~

S,p=2'\jfp{1-P)

Ako je poznata tocnost, postoje jos dvije nepoznaniJ u jednadZbi (p iN), koje se dobiju na temelju preihodne studije.

Primjer: Pretpostavka da je 100 opazania u prethodnoj studiji i da 25 opazania predstavlla zastoj.

. SHjedi P = 0,25; S :: ± 5 % :: ± 0,05

N' - zahtjevani broj mjerenja o = -v r. X2 - {r. X)2 1 N N -1

sto se upotrebljava kada je broj mjerenja manji (na taj nacin se dobivaju toenije vrijednosti).

11.4.2.2. Metoda uzimanja uzoraka - obrada podataka Uzima se primjer opazania kako sHjedi:

Na slijedeCoj sliei je prikazano starije od 40 uzoraka u radu i u zastoju.

STANJE BROJ OPA~ENIH STANJA UKUPNO
RADI lHflHf.lllf.l!Ir.lf.f.lllr.lllr.lllr.lllr 36
STlJJl .lIIr 4 S· P = 2~P(1N- p) ; 0,05· P =2~ N = 4.800 mjerenja Ako je zahtijevana tocnost u granicama ±10% kao u gradevinarstvu

SI. 11.4.2.2-1

Metoda- uZil"\a-nja- uzor okc - :Jril"\jer opo z cnjc

slijedi 0,10 P = S· p:: 2~P{1N- p) Odredivanje tocnostl za dati broj opazania.

8roj opazanla rada stroja 1.300

8roj opazanja zastoja stroja 700

Ukupno opazanle 2.000

tada je p = 700: 2.000·100 = 35% = 0,35

S . P = 2/1 J'PT1:pf ; S :: 2 .... ,"-0-,35'-'('-1 -- 0.,....,35~1 --1-:-.

. . V~ 'V 2000. 0,35

N = 1.200 mjerenja

Ako je to stanje za 8 sati rada nekog radnika iii stroja onda slijedi: 400pazanja

4/40 = 10% ukupnog vremena u stajanju, 36140 = 90% ukupnog vremena u radu.

Normalna krivulja raspodjele jetipiena krivulja frekvencije raspodjele. Ova krivulja ima veliki znaca] za metodu uzlmanla uzoraka, jer grafieki prikazuje vjerojat-

nost neke pojave.

S = ±O,0609 = ± 6,09%, 5tO znacl da je tocnost ± 6,()9"10.

uz P = 35% granlce zastoja se dobivaju (0,0609·35%:: 2,13%): donja granica 35% - 2,13% = 32,87%,

gornja granica 35% + 2,13% = 37,13%.

Prikazuje se konstrukcija gornje i donje kontrolne linije.

Promatra se proces kroz 10 dana, a svakog dana sa uzeo 100 opazanla.

SI. 11.4.2.2-2 Oznacena povrsina predstavlja vjerojatnost dogadaja sa raznim standardnim

odstupanjima o(± 0; ± 20; ± 30).' .... . ..

ooicno se usvaja vleroiatnost od 95% tj. za ± 20.

Za odredivanje vellclne uzorka za stuoan] sigurnosti od 68% iii

za ± 0 primjenjuje se relaeija

.. ;;p (1 - p)

S·p= .~~e~

N S - zahtijevana relativna tocnost,

p - postotak lzrazen u decimalama ,

N - broj slucajnih opazanla (veliclna uzorka).

134 135

Datum Ukuprii broj Broj opazanla Dnevni postotak
studije ooazanla zastoja zastoja
5.12 100 9 9
6.12 100 10 10
7.12 100 12 12
8.12 100 i 8 [)
9.12 100 6 6
12.12 100 9 9
13.12 100 23 23
14.12 100 9 9
15.12 100 8 8
16.12 100 9 9
19.12 100 9 9
20.12 100 8 8
1200 120 11.4.3. Metode mjerenja utroska vremena 11.4.3.1.0peenito

Utrosak vremena rnoze se evidentirati iz mjerenja iii koristenlem tzviestaja s gradilista.

.. Mjerenje. vremena se moze izvrsltl putem prornatraca uz mjerne instrumente, kOJlh danas irna razlicitlh vrsta. Za izmjeru se koriste razne vrste satova, elektronicki

sakupqacl podataka, kamere, video kamere, rekorderi i sl..

Tabliea

Ako se uzme vjerojatnost od + 1 % slijedi relaeija za kontrolne limite:

p' : p ± 3{¥, gdje ie

N - 1200 bro] ukupni1 opazania, n - broj dnevnih opazania 100,

P = broj opazanja zastoja .:J1Q._: 0,10

ukupni broj opazanja 1200

p': 0,10±3~0,1~~,90 0,10±0,09=+0,19;+0,01 p' : + 19%; i +1 %, sto se prikazuje na slijedeCoj sliei.

11.4.3.2. Metoda kronometraze

Ova metoda mjerenja utroska vremena rada radnika iii stroja se provodi pornocu kronometra s tocnoseu od 0,2 do 1 sec. Koristi se za poslove kraceg te eiklickog karaktera. ootcno se snima koristan rae, a u obradi se istome dodaju neizbjezru prekidi.

Postoje dva pastupka:

- povratni nacfn iii pojedinacna mjerenja, gdje se izmjeri vrijeme svakog elementa posebno s vracanjem kronometra na pocetnl poloza],

- protocni nacln iii kontinuirano mjerenje, gdje se vrsi upisivanje vremena ocitano na satu izmedu dva elementa, bez vracanja na pocetni potoza].

Primjer koristenla kronometrazs prikazuje na slijedeeoj sliei.

SI. 11.4.2.2-3

w 2('

>

:; I, ... . . ... , ...

o Q_ Ii

;_r

0- o ,t)

o

0.. ,~~n~:3rt~n2_ ~cLO~~ ~ _ ~ _ ~ _ ~ - ~ - ~

D,', T',,; S ill[1: _IF

.. .'.
l~radiliSte, Pogon Objek1: I Datum snimanjaJ Pocetak __ -:1 Vrijeme: _ - - Just tIr.
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SVT~tak: _ . Temperalura:
OPIS PROCESA: Prijenos grade za konstrukciju toranjskom dizalicom
Red. PodJela procesa l~lH~ UTRoSAK VR MEN PO ZAHVA TU tsec chi SREOENO -
br. /operaci[a, postupakl sec. % 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 '!'.:;, SB;. X
Hvatanje spec.
1 posude 799 26,0 54 52 56 51 5 55 52 5653 51 55 52 53 54 52 15 799 53.27
2 Horizontalnl transport 548 17.8 3638 3732 3833 31!@' 3436
za 10m 3834 3738 39 14 501 35.79
3 Vertikalni transport 4L4 14,4 2928 3132 29 30 32 27 33 29 2830 2728 31 15 444 29.60
za 10m
4 Radijalni okrel 195 6,3 12~ 10 14 11 10 13 15 13 12 14 12 13 11 15 14 175 12,50
5 Skidanje spec. 109 35,5 72 70 74 89 70!@ 71 71 74 73 89 70 71 72 70 14 996 71,14
posude
Snimao: ______ :JOI lW A.s.nog uld."'M'lj.: Obrad. ,.zullato: c\",1,l2
lod~.Od SI·l,&7 £2-",08 202,3
Provjerio: ______ nortNIIlnlh "'1e1a/ 8,-2.55 sec.
t,P'OYjerali,. S:J..1,88 £3",3,49
2-P!'O'o1erawrota S .. "l,66 e ... 7,61
3-Sporotll. filii::!" •• S5·',60 ~5::::1,29 81. 11.4.3.2-1

Mogu nastati i vsca odstupanja radi neadgovarajuceg materijala, nepaznie kod radnika (razgovor), nepredvidenih smetnji i nastalih uvjeta iii pooresnlm upisivanjem prornatraca, Takva odstupanja se iskljuce uz obrazlozenje, jer ne spadaju u predvideni skup.

_ i=o

Arttmeticka sredina: X =l I. x, n i = 1

Pouzdanost se dokazuje standardnom devijaeijom iii varijaneom te relativnom poqreskom. za n > 30 koristi se Gaussova, a za n < 30 Studentova raspodiela.

136

137

Standardno odstupanje: I f {~_X)2

o = i ~ 1 za n > 30

N

.Ko:<1 miesovltoq fotopreg!eda ~o~iste se isti otxascl, a iznad linija koje oznacuju tralan.le na odredenom staruu upisuje se bro] racnika i kvalifikacija koji rade iii su u zastoju.

U nastavku je prikazan obrazac brojnog fotopregleda.

BROJNI FOTOPREGLED:

If (~_X)2

S= ;=1 za n-c so

N -1

Relativna poqreska: e = S· 100· t~ 10o/r,(u gra:1evinarstvu)

iN·X

za N = 10 do 30; t = 2,228 - 2,042 (za stupanj slobode K = n -1).

Kod n - 1 = 500 lzlednacule se t sa Gaussovim koeffcijentom ( 1= 1,96).

SI. 11.4.3.3-2

9montera

RALlNOVRIJ

pt>Jt" Ivcm. nata VRIJEME oblatno RACI-IA f3RAOII .. I~~ TEMP. + 180C GRU? ... ~IO OBJEKTA loW.

I>000o

DATUM

LIST bt".

OP'S PfIOCESA:

1 te !In" nn' Ivn.

MonI.>J:a lasadnlh greda

Fotopregled se koristi za ejelovito promatranje i mjerenje utroska radnog vromena u kojem je obunvaceno produktivno i neproduktivno vrijeme, a proces se obicno rastavi na radne operaeije. Koristi sa za procese du1eg trajanja bez periodickih ponavljanja u odredenom vremenu (betQniranje, ziclanje ... ) tako cia se snimanje vlSi tokom eijele smjene iii viSe smjena dol< proces nije u eijelosti zavrsen (gruba i fina zbuka),

Postoje tri nacina upisivanja podataka: brojni, graficki i mjesoviti. U gradevinarstvuje korisno primjeniti graficki nacin snimanja kod cega se koristi obrazaeza biljezenje utrosenoq vremena na radnim operaeijamaili na raznim vrstama zastoja. Tocnost biljezenja moze biti od 0,5 do.t min. ovisno 0 vremenskom trajanju koji predstavljaju vertikalne linije (1 iii 2 min.). Slijed linija kojima se oznacuie trajanje na odredenom stanju omogucuje kontrolu kontinuiteta. Na slijedeeoj sHei prikazan je obrazac grafickog fotopregleda. Popunjeni obrazac predstavlja jedan uzorak, a ponavljanjem snimanja dobije se broluzoraka koji se statisticki obradi kako je prikazano ranije.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 1011 1213 14 1516171~ 1SI2C 2112:<

II

23

w ELEM. PROCE.SA I VREMENA

.., ~~'NUJ w

o W::E ~8- ~W 8 w~::>Z; S2 U

a: w..., <0 ~ ~~ w2:5 ~6 s

<Xl 'Cit w.., §5 ~>ll! II! & :)"0 ~~ ex: ..I -6

liS -c z <~ - 0 z°t,§?;1- BlLJEW

- ~> z Ci!w ~c:J;s iil~ ~- 8::;; ~J:N ~a~

z < 1-:2 ex: - >", iCN N

ow.., I/J;&' Q. 0 z:::> "' ..... 0... :.:

w~ r- <t-;;;;;::7;':;:;'~==;;;;;:-!-:-.=::A':':::-:-~~-I----I

ex: a: SROJ I STRu(;NQST AADNIKA Cnl UTAOS. VRIJ. U MIN. ~l

,. n I n I n I n I n IJ n! I n I n I n I

11.4.3.3. Metoda fotopregleda

11.4.3.4. Metoda trenutacnin opazanla

GAAFICKI FOTOPREGLED:

SI. 11.4.3.3-1

To)e n?vija me~o~a ~~ijen~ prije.50-tak godina u Engleskoj, a osniva se na zakontt?stlma. statlstlke .' vje.rojatnostl, buduci da se na temelju velikog brola op~eOlh st~nja, be~ k~nstenja sata, do nose zakljuC:ci. Moguce je promatrati vise radnika na vise radnlh rniesta kada rade rucno iii sa strojevima. Postupakje sllleoeel;

- u s~tu~ciji radilista, poqona iii radionice oznacs se radna mjesta rastucim brojevima po smieru obi laska, uz oznake za radnike i strojeve,

- odredi.se stanje koj~ se teli ustanoviti za radnike (pripremno _\, , operatvno -\, , prekid - ~ , odmor - ~ i dr. i za stroj da Ii radi iii ne radi), - za biljetenje pripreme su pogodni obrasci,

- proc~s se normalizira iii se snima nadeno stanje u eilju ustanovljavanja raznih

zastoja,

- izvrsi se nekoliko obilazaka uz probno snimanje,

- potrebno je objektivno zabiljeziti nadeno stanje i nakon obilaska

provjeriti cjelovitost upisivanja,

- obrade se rezultati prema postavtjenom cilju.

Sva~o zabili~1eno stanje j~ jedan podatak, a nj,hov broj se odreduje prema tralenoJ toC~~~tl,p~ s~ s~lmanJe vrsl nekoliko dana ii sa vise promatraca. Snimanje se nT(lze vrSttI , penodlcki u odredena vremena.

138

139

RADILISTE: I SUIMAC: DATUM:l POCETAI TRENUTNA lIST-SR
ZAPAZANJA J
VRIJEME 000 lp to 'N Ie tRN ~O OR STROJ ER
SAn MIN ~ESTO N, JFi ~J~ ~ J;_ N41R Ns IR Ns IR N7 IR Ns IF! RADI 't UKUPNO
N, IH N, IR AC
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
8 00 1 / 1 //2 3
2 / 1 //,/ 3 4
3 I ,#// 4 4
4 1 // 1 2
5 //, 3 3
6 //,# 3 3
7 // "2 /1 ,# 2 5
8 15 1 /// 3 3
2 ,#// 4 4
3 // 2 // 2 4 11.4.3.5. Tehnicka evidencija

. Kor~sti se tame gdje se ne trazl velika tocnost, kao ni detaljiranje vremena rada I zasto]a. Sluzi i za orijentacijsko provjeravanje realnosti postojecih normi iii za

ustanov)jenje postotka izvrsenja norme tokom rada.

GRADILI~TE:

OBJEKT: RADNA GRUPA: POSLOVOOA: VRIJEME: LIST

_______ g_r!!_dnlk.!! BR. .

RADNOMJESTO: £llY BRIGADIR: EMPERATURA: DATUM:

_______ B~ _

OPIS RADA: Eo.!!ny_arue_ogra_Qn_i!l ~d_Qv.!! qpi~n!!r' _ _ _ _ _ _ _ _ _ KOLIC INA: UTAO~ENO

!l>'2_en~j~m__u!!"<..rt,<-n.!!~a_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 40m2

reda - _ - _ _ _ _ POJEDINA- I ~u-

----------------------- CNO ~NO

Za obradu podataka koris:i se binomna raspodjela. Zbroj opazania jednoga stanja (npr. operativno vrijeme) oblllezl se n, (i = 1, 2, ... ), a sva opazanla sa N (N =tn). Odrede se apsolutna i relativna pogreSka za pojedina stanja:

- apsolutna pogreSka: f, = ±). _VPI'(1~0 - Pi)

SATIIs

13

,4 SATI % SATI

9

,0

"

12

RAD

ZASTOJ' a

EVIDENTIRAO: BILJE~KE:

a • zakasnjenje

b - dnevni odmor

PROVJERIO: c - necostatak rnaterljala

Konlrola norme:

GN 361.102-22 potr, 0.36 hlm2 40 m x 0.36 ~ 14,42 NS IlVR~ENJE

~~ ~2 x 100 ~ 104.5 %

gdje je:). = 1,96 koeflcllent sigurnosti za tocnost od 95% ,

PI =!1 = opazano stanje u postotku, N

f . 100 .

- relativna poqreska Ei = _'_p_1 - < 10 %(u grEdevlnarstvu) .

Prema ukupno eviden:iranom vremenu za snimanje rnoze se odrediti i pripadaiuce vrijeme za opazeno stanje na temelju Cega se dolazi do zbirne iii pojedinaCne norme. Metoda je narocito :x>godna za ustanovljenje raznih zastoja i gubitaka u cilju

pobollsania proizvodnje.

81. 11.4.3.5-1

140

141

11.4.3.6. Koristenje dnevnih izvjestaja

12. ZASTIT A NA RADU

ONEVNA EVIOENCIJA I GRAOILI~TE OBJEKT
ZAOAN 19 I RAO. VRIJEME 00 00 SMJENA
IZVR~ENI RADOVI UTRO~AK EFEKTIVNIH SATI
~ SIFRA Z ~ ~ I Ii UKUPNO
~ffi KOU· ~ i
c:i RADA OPISRADA CINA SATI
1lJ:! ~~


-.


.C,'c" .,
,;'


PREKIDI: UKU?NQ
SAT!
RADNIKA
NARAD'J
RADNiKA
...ii..:',flill
UTROSAK MATERUALA: STAaJEVI
RADIU I I
SAT!
,
NAPOMENE: : SASTAVIO:
PREGi.EDAO: 12. 1. Opcenito

Medu ostalim obavezama poduzece je duzno izraditi slaborat, te provoditi mjere zastite na radu (ZN R) za svako radno mjesto. ZN R 51 uzi za izvodenje radova na siquran nacln, pri kojem nece dolaziti do nesreCa, ozljeda, materijalnih steta za Ijude i strojeve, koji su nepos red no zaposleni te naselja i Ijudi u okolici gradilista. Takoder ZNR propisuje uvjete rada za sve zaposlene te za osobe 5 umanjenim radntm sposobnostima. Pravila ZNR sa dijele na osnovna i posebna,

Osnovnim pravilima zastlte na radu uklanja se iii smanjuje opasnost za osobe na

radu. Ona sadrZi zahtjeve u pogledu na:

- sredstva rada i okolinu,

- alektrlcnu anargiju. pozar i eksploziju,

. - radne povrslne, putave za prolaz i evakuaciju, - clstocu, temperaturu, vtaznost, kretanje zraka,

- osvjetljenje, buku, vibracije i potrese,

- atmosferske i k1imatske utjecaje,

- opasne tvari i zraeenja,

~ prostorije za osobnu higijenu,

- posebne poslovs (rad u kesonima ... ) i trajanje posla,

- zastitna sredstva, naprave i napitke,

- znakove upozorenja opasnosti,

- postupak sa ozlijedenim i oboljelim osobarna.

Ako se primjenom osnovnih pravila ne rnogu uklonii opasnosti, primjenjuju se posebna pravila 5 kojima se sprecavalu nezeljene posljedice. Pri posebnlrn pravllma posebno sa vodi racuna 0:

- dobu zivota, spolu i strucnim sposobnostima, ,- zdrastveno-qelesnom i pslhlckom stanju,

- psihofizioloskim i psihofizickim sposobnostima.

Opcim aktima poduzeCa ureduje se narocito:

- specificiranje povreda na teze i lakSe,

- poslovi koje obavljaju osobe 5 posebnim uvjetima,

-paslovi koji sa moraju obavljati uz koristenje zastitnih sredstava,

- radna rniesta na kojima se obavljaju poslovi u vez zastite na radus opisom i

uvjetima strucne spreme,

- nacln izvodenja obuke radnika za rad na siguran nacln, za provodenje evakuacije i spasavanje, za sluca] pozara i eksplozije, pop lava te pruzanja prve

pornoct.: .

- korlsten]e i odrzavanie sredstava za ZNR te vrijerr e i nacln njihovog pregledavanja,

- nacin osiguranja prve pornoci u slucaju ostecenla zdravlja radnika,

- duznosti prema organima inspekcije rada.

za dnevnu evidenciju koriste se oblcno obrasci koji se popunjavaju nakon zavrsens smjene i predaju rukovoditelju racnlsta radi provjere izvrsenia dnevnog zadatka i radi plana za.iducl dan. Izvjestaj radi poslovoda koji ujedno lzviestava rukovoditelja 0 eventualno nastalim smetnjama. U izvjastaju se upisuju radovl koji

142

143

12.2. Obaveze poiiuzece

13. INDUSTRIJALIZACIJA I MONTAZA

Obaveze poduzeca su da:

_ osposobi svakog zaposlenog, da obavlja rad na siguran nacin. U tom smislu poduzece organizira teoretsku i prakticnu nastavu iz ZNR, gdje svaki zaposleni upoznaje pravila indivdualne i kolektivne zastite:

- utvrc1uje poslovs s posebnim uvjetima;

- organizira upuclvanie radnika na prve i perlodlcne preglede, koji testiraju

pslho-flzlcke sposobnosti zaposlenog za vrste poslova, kOje ce obavljati;

- odredi mjesta s opasnostima te osobna zastitna sredstva;

- ispita radnu okolinu te u slucaiu potrebe provede smanjenje

opasnih materija i pojava na dozvoljenu mjeru;

_ izradi elaborat ZNR te dostavi inspekciji rada najkasnije 8 dana prije pocetka

izvoc1enja;

- osposobl radnike za pruzanla prve pornoci:

- odredi odgovorne osobe u vezi provodenja ZNR;

_ obavijesti mspekcilu 0 tszim ozljedama i smrtnom slucaju (u roku 48 sati od doqadaia).

13.1. Opcenlto

Grac1enje je kroz povijest bilo vezano sa zanatskom proizvoonlorn, koja je bila manje efikasna. Mec1utim i do XIX stoqeca bilo je objekata, cije grac1enje je u sebi sadrtavalo elemente taktnog sistema, ali to su bile rjec1e pojave s lokacijskim, sustavnim i vremenskim oqranlcenllma, Tek u grac1evinarstvu XIX i XX stolieca koriste se osobine industrijske prolzvodnle. Sto je bila podloga za razvoj industrijskog nacina grac1enja? Prije svega Europa je prosla dvije industrijske revolucije s pojavom novih energenata i materijala te razvoja strojogradnje. Tijekom XIX i XX stolieca postoji intenzivan razvo] znanstvene misli u podrucju pristupa grac1enju (razvoj metoda i sustavnih pristupa). S jedne strane postojeCi Ijudski potencijali, no vi materijali, strojevi, metode i pristupi, te s druge promjene u potrebama stanovnlstva (prijelaz stanovnistva u gradove, potreba za obnovorn regija i zemalja zbog dvaju svjetskih ratova) stvaraju novu sliku svueta. Promjena moqucnostl i pot reba uvode izgradnju s novim kvalitetnim i kvantitetnim skokom poznatim pod pojmom industrij-

skog nacina grac1enja.

13.2. Zahtjevi i efekti industrijskognacina grac1enja

Kod industrijskog nacina grac1enja u odnosu na zanatski poiavljuiu se efekti: vece

brzine, efikasnosti i nizih troskova.

Ovdje se pojavljuju zahtjevi za: - taktnorn proizvodnjom,

- vscorn pripremom objekta u fazi izrade tennlcke dokumentacije,

- tipizacijom i standardizacijom te primjenom modularne koordinacije,

- znacajnijim serijama,

- naiuzorn suradnjom tzvodaca i projektanta,

- industrijskom proizvodnjom materijala, instalacija i zavrsnih radova,

- relativno veclrn investicijama u pripremi,

- izrade sveobuhvatnijeg i kvalitetnijeg P.O.G.-a,

- integracijom sagledavanja troskova i izvedbe od zamisli, preko projektiranja,

izvedbe i dsmontaze objekata,

- analizom trzlsta i sl ..

Radi razmjerno velikih troskova za investlci]e potrebne su detaljne analize ! proracuni troskova, kao i sagledavanje buduceq trzlsta, Ekonomske prsdnosf industrijalizacije temelje se na:

- dovoljno velikim serijama,

- efikasnoj izradi tehnicke dokumentacije i projekta organizacije,

- pravilno lociranim stacionarnim tvornicama i njihovom dometu,

- smanjenju utroska radne snage i smanjenju tszlne konstrukcfJa.

145

144

Elementi industrijskog nacina grCldenje se danas mogu upotrijebiti kako u visokogradnji tako i u niskogradnji. Na pr. kod dugackih tunela, velikih autocesta postlze se kontinuiran, ravnomjeran i ritmlckl rad. Da bi se nave Ii samo neki slucaievl razlika izmedu industrijskog i zanatskog rada iznijeti ce se odredeni rezultati u stanogradnji.

U tablici koja slijedi iznosi se razlika u produktivnosti izmedu raznih sistema gradenja tj. tradicionalnog s opekom i sistema koji ukliucuju znatnije karakteristi-

ke industrilskoc nacina oradenla:
Materijal s kojim se gradi
Sistem Opeka Veliki blokovi Povrsinskl Celije
Aktivnost pane Ii
Izrada
materijala 16,8 h 24% 15,4 h 31% 14,'lh 41% 20h 79%
Troskovi
transporta 2,8h 4% 2,6 h 5% 1,6 h 5% 1,2 h 5%
MontaZa
(izrada) 50,4 h 72% 31 h 64% 19 h 54% 4h 16%
Ukupno 70 h 100% 49 h 100% 35 h 100% 25,2 h 100%
Odnos ., .. ",.vjJ.'H·:'100%': 70% '"50% 36% Tabela - U tabeli prikazani sati se odnose na izgradnju m2brutto povrslne. Takoder se ovdje pojavljuju razlike u tezini objekata za razne sisteme, te se iznosi:

Tezlna konstrukcija kod nekih sistema izgradnje stanova iznosi: .

- gradenje opekom: 30 kN/m2 ,

- gradenje velikim blokovima: 27, 7 kN/m2,

- panelno grad. s uzduznimnosvlm zidovlrna : 20,9 kNlm2,

- panelno grad. s poprecno noslvlrn zidovima: 15,9 kN/m2 ,

- skeletni sustavi : 13,3 kNlm2 ,

- sustavi prostornih telija: 10,3.kNlm2.

Vee je spomenuto da je za industrijski nacln gradenja potrebna skupa oprema i

mehanizacija sto zahtijeva serijsku proizvodnju. . '

Na slijedeeoj slici vidljivje odnos broja jedinica i cijene ukupne proizvodnje, gdje postoji granicna tocka za uvodenletndustrilskoq sistema, sto ukazuje na pazljivo i dobro proqramtranle uz. potrebne proracune za razllcita moqucnosti odnosno varijante, jer su potrebna velika pocetna ulaganja.

ctjeno ukupne

or orz vocrnje I _.;..--~~B •• ~

&:i:::: {

. podrv.cJE' podr uc je

f trodiCiOno.trpJg industri.,.iskog sustvVI) : sustava

I

J_ ~--~

9r~'.;:·'''~J'; bre'j br o j "J'edinico

jl?diniCO

146

13.3. Proizvodnja i ugradnja monteznm elemenata

Industrijski naclh gradenja je cesto najuze vezan uz izradu gotovih elemenata i rnontazu, te ce se u nastavku isto izloziti.

13.3.1. Proizvodnja rnontaznlh elemenata

13.3.1.1. Opcenlto

I?anas~je gradevi~ars!V0 koristi brojne elemente za gradenje, koji nisu proizvedent na rnlestu ugradlvanja.

Da bi se dobio kvalitetniji uvid u odnos izmedu izrade gotovih elemenata industrijalizacije slijedi koncept modela industrjallzacfje:

KDNCEPT MDDELA INDUSTRIJALIZACIJE

SI. 13.3.1.1-1

(>cs~bno mjesCb'rnedu. izradeni~ gotovim elementima zauzimaju betonski elem~~t'. Opca crta gotovrh betonskih etemenata (ezi u primjeni visokovrijednih matenjala, te suvremenih postupaka proizvodnje.

Korektna klasifikacija velikih gotovih elemenata rnoze se provssf na: -linijske elemente kao sto su stupovi, grede, pioti,

147

y~.

l--;;j~~X'~J~----1- . i ~~,:,:~,~~A!-:;,~~,; ,,-J

~:"\_U:JI' r--~:_=~~~--------

[ PO?RAVKA __ J L D[PC~HR4r'IJ[ EL[r-\E":':"-~

[L[~D'A TA

---

1920-1930. izrada betonskih konstrukeija u Evropi, hale i rnontazne stambene zgrade, a u SSSR se propisima utvrc1uje industrijska rnontazna izgradnja, poslije 1930. u Evropi se grade hangari raspona 30 - 40 m. Do " svjetskog rata izgrac1en je vecl broj objekata pornocu montatnih glavnih nosaca (mostovi, hale i druge konstrukeije).

Poslije " svjetskog rata brz razvoj montatnih konstrukeija, uz doprinos prednaprenutog betona (mali presjeei, kvalitetan beton):

-Stanogradnja - sistemi u Franeuskoj: Kamus, Coignet, Barets, Foulquier i drugi,

- u SSSR sistematizaeija tipova i dimenzija, studijski rad,

- u Skandinaviji, rjesavanje oplata i sistema: Larson-Nielsen, Jaspersen,

Ohlzen-Skarne, Albeton i drugi.

Danaskod nas ima veci broj sistema i dizallca, tvornica za proizvodnju montazrnh

elemenata, pa su realizirani:

- stupovi, duzina 40 m, tetina i do 700 kN,

- grede, raspona 20-25 m, tetina oko 350 kN,

- resetkasti nosact raspona do 60 m,

- lukovi na 3 zgloba raspona 30-40 m,

- lukovi na 2 zgloba raspona do 60 m, tezlna do 700 kN,

- ukljesteni lukovl raspona 35 m, tetina 350 kN,

- kompletne krovne konstrukeije oko 72 x 112 m sa 34000 kN,

- razni drugi: stupovi delekovoda, Ijuskasti gredni nosaci, betonski pragovi za

teljezniee, elementi za silose, obaloutvrde, mostovi raznih velicina i vrsta i dr..

_ povrsinske e'emente kao sto su ploce stropova, zidova, fasada, krovova, mostova i st.,

_ prostorne elemente kao sto su Ijuskasti.~rovni elementi, ~Io.teni fasadni elernenti, sloteni elementi mostova, ceh]e za stanooradnu lSI.

Izrada gotovih elemenata se rnoze obavljati u eentralnim pogonima poduzeca proizvodaca, na gradilstu i sl..

Na shemi koja ::lijedi prikazuje se proees izrade gotovih elemenata:

SI.13.3.1.1-2 13.3.2. Montata

13.3.2.1. Razvoj montaze betonskih elemenata

Vee od XVII do XIX stoljeca grade se rnontazne drve_ne zgrade za smj~st~j vojnika (Engleska i Njemacka). Mec1utim, za razvoj montaze AB elemenat~ bio 1e potreban kraci period nakon pojave prvih elemenata od betona (Lam bot 1855, Monle

1867).

1900. u SAD pr mjena montaznih krovnih ploca sirine 120 em.

1905. u Pensilvaniji je izrac1ena zgrada sa stupovima na lieu mjesta, sve ostalo je montirano.

1906. u Evropi se pejavljuje prvi resetkasti nosac od betona.

1907. u SAD lzradera zgrada kompletno montazna. cak i zidovi. 1912. u SAD prijavljen patent za izradu vtsekatnih zgrada u betonu.

13.3.2.2. Preduvjeti za rnontazno grac1enje Preduvjeti za rnontazu se stvaraju kroz: - kadrove,

- izbor arh.-konstruktivnih sustava,

- izbor metoda izvoc1enja radova,

- izbor tshnoloskin rjesenja,

- odluke 0 mehanizaeiji (vlastita - rnopucnost posudbe),

- paralelizaeiju svih aktivnosti.

13.3.2.3. Uvleti ekonomske primjene montatnog grac1enja Potrebno je dobro rijesiti osnove koje se navode:

- lzbor dobrog materijala,

- ukrupnjavanje elemenata,

- ujednacavanje teiina elemenata,

- analiza nacina montiranja,

- jednostavne veze,

149

148

- tok montate sa vozila,

- rnontaze bez prekida,

- tok montate-sukcesivna predaja objekta,

- rad sa kompleksnim brigadama,

- spremiti spisak priprema i potreba,

- zastltne mjere pri radu,

pri cemu se mote ocekvatt ekonornlcan rad.

14. GRADEVINSKO PODUZECE

14.1. Proizvodno poouzece - etreteeko ispitivanie i dinamicki model

13.3.2.4. Specficne aktivnosti u organizaciji montatnih radova

Kod donosenla bilo koje odluke potrebno je odqovorttl na strateska pitanja: sto, kako, gdje, tko, zasto i kada? Uz pornoc odgovora na ova pitanja do nose se kvalitetne odluke. Pri utemeljenju nekog poduzeCa treba odgovoriti na pitanja:

- koje sluzbe (djelatnosti) trebalu djeloyati u poduzeCu?

- kakvl odnosi trabaiu postojati izmedu slutbi?

- kako su razqranicena ovlastenia slutbi?

Na ova pitanja je potrebno kontinuirano odgovarati kod postoleclh poduzeca te u toku donositi odluke i vrsltl promjene, da bi poduzeCe bilo 5tO efikasnije. Poduzeca ne samo da su promjenljivog karaktera u svojim unutraSnjim meduodnosima, vee su i uvjeti njegove okoline vrlo promjenljive kako u prostoru tako i u vremenu.

Na sliledeco] slici se prikazuje jedan dinamiCki sustavni model proizvodnog poduzeCa.

Kod montatnih radovase pojavljuju specficneaktivnostl za organizaciju kao sto su: - povezanost montatnog dijela 5 ktaslcnlrn,

- kontrola montatnog dijela projekta,

- vrste i broj elemenata,

- oblik i velicina,

- kvaliteta materijala (mogucnosti?),

- vrste spojeva,

- povrSine oslanjanja,

- spoj i poloza] armature;

- tolerancija mjera,

- izrada klasicnog dijela (izmjene?),

- kontrola crteza (racunske i lzvodacke).

Kod rnontaze za potrebu P.O.G.-a se pojavljuju jos i dodatne obrade u odnosu na: - tehnotoskl proces rnontaze za svaki element, sheme veza ele-

menata, sheme pojacavaoja konstrukcije (ako treba),

- crteze pomocnin uredaja, postrojenja, skela, projekte skiaotsta, detalje tran

sportnih sredstava,· .

- dijagram uskJadivanja izrade i rnontaze elemenata.

U P.O.G.-u je takoder potrebno izraditipreglednutabelu montaznin elemenata

cije zaglavlje se prnaze, . . '

Tabela elemenata

INFORWl(IJ~I(A STANJE OKOLINE
AKClJE/STRATEGIJE UPRAVLJANJE POVRATNA
r ~~ DONUSENJEH ODLUKA VEZA :'_=-iJRHACIJA
OKD_:~:' KONKURENCIJE
RESURSI - ;:.;;:.:. .'NE - PROCJENA PRODAJE
._ NOVAC UJ - ~C::_lALWE - VELICINA TRZISTA
'" - ::::L~~Ji:I<:E - RAST _
- STROJEVI ;: - £,;.·:::-.;JMSo([ - ,AZA ZlVOTNOG CI-
- ZNANJE :; - -:-£><-OL(i;KE KLUSA
- TEHNOLOGIJA 0
Q_ - ISTRA!\VANJE I
- RAD LJUDI RAZVOJ
- HATERIJALI
T1INFORMACIJSKA
;1 POVRATNA· VEZA
>- PROlZVODNJA .1 ZAVRSEN PROIZVOD I
I nastavak tablice

SI. 14.1-1

Obzirom na svu slozenost, koja je evidentna iz iznesen:>g izlaganja, donosenle kvalitetnih odluka je slozen i tszak zadatak, a tek izlazni rezultati pokazuju, da Ii su odluke bile uputne. Zbog svega toga, kadrovi koji predlatu odluke 0 akcijama, strategijama i politi kama, moraju biti u strucnom (znanstvenom) smislu dovoljno potvrdeni, jer provodenje odluka na temelju prijedlo;;a slabijih kvaliteta mogu katastrofalno zavrsttl,

Poloza] el. u konstrukciji Prijedlog tipa dizalice Usvojen tip dizalice

pri cernu treba rijesiti broj oplata, kao i broj koristenja pojedinih oplata.

150

/ 151

14.2. Osnovne karakteristike gradevinskih poduzece

ni~acije_ (grac1e_nj~), prate zahtj~~e trzista, postavljaju organizaciju i struktun. zaJedn.lcklh sluzbl, pogona, gradilista, prate sredstva (financije, materijali, kadrovi oruda I sl.j.brinu se 0 projektiranju organizacije, i sl.: ,

- izvrsenje (rea'izacija) koje obuhvaca organizaciju operative, pripremne r~.d?ve, osno.~n~ I zavrsne radove, koordinaciju, sagledavanje objektivnih srnetnjl, mtervenchu I korekciju, ooracun, i sl.:

-. k~nt~ola za razna podruc]a i nivoe s kortsteruern evidencije, analitickih metoda

statistickih usporedbi, operativnih istrativanja i sl.. '

Da bi rad bio sto bolje obavljen potrebno je da se:

- regulira,

- dirigira,

- izvrsava

- kontrolira.

14.2.1. Zadaci

Grac!evinsko poduzece ima vrlo razhcite zadatke, koji bi se uglavnom mogli podijeliti obzirom na osnovna poorucla:

- zadaci, koji sluze za neposrecno grac!enje objekata,

- zadaci, koji se odnose na posredne aktivnosti funkcioniranja gradevinskog

poduzeca u cjelini.

Za kontinuirano i kvallterio poslovanje gradevinskog poduzeca treba osigurati: - radove prilagodene kapacitetima i djelatnosti poduzeca,

- kvalitetnu proizvodnju na temelju oobro osmlsllenlh procesa, koja se dobro

uklapa u optimalnu izgradnju objekata i funkcioniranje poduzeca,

Da bi se operacionalizacija provela na maksimalno zacovollavajuct nacln, potrebno je imati:

- moqucnost nabave odnosno prisutnosti proizvodnih resursa (zaposleni, stroje

vi, materijali u prostoru i vremenu),

- dobru orqanizacllu svakog dijela poduzeca te odtlcne mec!uveze izrnedu istih,

- kvalitetne informacijske, kontrolne i razvojne sustave,

- dobar podsustav za interventno djelovanje,

- primjerene firancljskenoqucnosn,

- dobar P.O.G. za izgradnju bucucih objekata.

Siotenost radne organizacije i zadataka zahtijeva podjelu rada i zadataka, kako bi.se mogli izvrsiti planirani radovi ito prerna vrstama i funkcijama. Podjela ovisi 0 vslicinl radne organizacije te 0 kolicini istovrsnih zadataka. Manje organizacije imaju manje jedinica opcenitlleq karaktera, a vece radne organizacije imaju vise jedinica i to specijaliziranih.

Radne jedinice, zalednlc-te sluzbe, gradilista, pogoni, radilista, mogu se podijeliti na sektore, sluzbe, odjele, odsjeke, referade, objekte, radna mjesta i sl.. Toj organizacijskoj podjeli ne treoa pristupiti shematski, vee je pot reb no odrediti zadatke s opisom poslova, stupanj o:igovornosti i veze koje oznacuju tok naloga i koordinaciju. Rezultat ovih razmatranja i rjesenja prikazuje se graficki sh~mom orqanizacl]e upravljanja i rukovodenja, L kojoj se oznaculu mjesta sa stupniem odqovomosti, Ovakav prikaz funkcija i orqanizaciiskih jedinica naziva se orqaruqram.

Regulirati (regula lat. zakon) znact propisati zakonitosti na koji nacin nesto izvesti

kako ce funkcionirati i sl.. '

Dirigirati znact planirati izvrsavanle svakog zadatka uz osiguranje potrebnih resursa.

. l~vrSava.llje i kontroliranje u gradevinarstvu je u dosadasnnm poglavljima dovol- . jno iscrpno izlozeno,

Rukovodenje se provodi uz: - intuiciju,

- iskustvo,

- logicku analizu i

- kvantitativnu analizu.

Zanimljivo je prikazati opes prihvacena stalansta U znanosti 0 upravljanju kao i 0 nivou vjestina obzirom na aktivnosti vezane na tehniku i komuniciranje sa zaposlenima u poduzecu.

Na slici kOja slijedi iznose se isti odnosi.

VISOKI NIVO

',- V jestino. kOMl.mikc..c,J';: 5 !jUdir-IO

14.2.2. Osnovne funkcije ru covodenla u grac!evinskom poduzscu

Osnovni zadatak rukovocenia je ocrzatt sustav zajednlckoq rada. Upravni subjekti djeluju povremeno na sjednicama i donose odluke trajne iii dugorocnije vrijednosti.

Rukovodenje obuhvaca provodenje u zivot odluka i smjernica upr~vnih su~jekatao Rukovodenje za potrebe izvrsavania tekucih zadataka se provodi nepreldcno.

Osnovne funkcije rukovodenja u grac!evinskom poduzecu su:

- organizacija i planiranje koje obuhvacalu i usmjeravaju zadatke radne orga-

UlSf(1 I-I:VO

81. 14.2.2-1

• Hladi Sto.rljl Ko.l'lt'-o.lo.- S.-eelnJI [};'-"\" •. Q'- Pr~dSJ~d .... '"

ClnOvnik clno"'",;!": rVkOVOClitelj ,..",10<0"':'0 ~",IJ

Regulacija se provodi u slucaievirna kada dode do devijantnih pojava u provedbi zacrtanog zadatka. Na slijedecoj slici se prikazuje otklanjanje devijacije.

152

153

Slike glavnih struktura se prikazuju u nastavku.

INFORMACIJA

-,

DEVIJACIJA

T r c dictono.lno 5 +r-uk t ur o upr c vt jo 1J).

REZULTAT

INT[RVENCIJA

FUNKCIONIRflNJE _________

SISTEMA

81. 14.2.2-2

DD~EL

DDS~EK

fUNKCIDN~LN<: DDGDVDRNDSTI

14.3. Osnovne strukture poduze6a

Cjelokupne aktivnosti se kod razlicitihpoduzeCa. odvijaju na razlitite nacine.

Ovdje ce se prikazati osnovne strukture i iznijeti osnovne razlike u pristupima upravljanju i rukovodenju poduzeCima. Obrazlotenja ne pretendiraju nacjelokupnostiznosenla strategija, kvaliteta odluka, m€!todologija lzbora i projektiranjaustrojstva, jer je to ipak zasebno podruqe tije iznosenje prelazi okvire uteg podrucja organizacije gradenja. Medutim, teli se naglasiti vaznost ovog podrucja, jer ispravno odabrana, osmlsliena, regulirana, provodena i kontrolirana struktura rjesava os novne vitalne probleme svakog poslovnog sustava.

Vrlo debar graficki simbolicki prikaz tzv. organizacijskih karata iznosi H. Kerzner.

Na istome je simbolicki odnos upravljanja u razftcltlm sredinama, sto inicira na razlike u kollcinama rezultata, te postizanju postavljenih ciljeva.

TRADlClDNALNI

~

ARAPSKI o 0 o

o 0 0 o

VATIKAN

!

81. 14.3-1

154

RUSKI

~

KINESKI

~

LAT INSKO AMERICK I'

5h;

81. 14.3-2

l:isti proizvodni sus to v

81. 14.3-3

~ENSKJ

'~

Cisti proizvodni sust~v upravljanja

Kod ~istog proizvodnog. sustava poduzece je podijeljeno na dijelove, koji su zaduzeni za odredene prolzvode. Kod ovestru-dure postoje veca ovlastenla i odgovornost pojedinih subjekata.

TAUJANSKI

RODEZIJSKI

~'

155

Na slijedeco] slici prikazuje se cista rnatricna struktura.

Meduodnosi izmedu rukovoditelja projekta i rukovoditelja odjela prikazan je na sliiedecern prikazu.

DIR[..; TCR FRO.J[KT A r

r············LEGENDA·u_·· ···i

:-._-_ ••••••• _ 0{

! -FORMAlNO QVlASTENJE ! ! AUKO'v:JOENJEM :

! - FOP MALI'.<) IU NEFOR- 1

; MALNO O'JLASTENJE I

: RUKOVOOENJEM tu i

l .... ~~~~.~~~~:_.J

" "

Slika 14.3-4

Ovdje postoji funkcionalna odgovornost po vertikali, a po horizontali odgovornost za projekt (objekt poduhvat i sl.), s time su prava i obaveze znacajnije definirane.

Da bi se upotpuniloprikazivanje struktura za upravljanje i rukovodenje slijede prikazi tzv. projektnog upravllania.

SI. 14.3-7'

Sto se tice odnosa i odgovornosti postoji hijerarhijsko i funkcijsko upravljanje i rukovodenje. Hijerarhijski odnosl su definirani kroz strogu ovisnost nizih organa prema vtslm. prema kojima su prvl ovisni do te mjere, da nemaju nikakve samostalnosti i da moraju tzvrsavaf naredbe visih organa, ponekada cak i onda kada su protuzakonite. Hijerarhijski odnos se nekad provodi kod manjih poduzeca, a cesto se prl tome proizvode vrlo devijantni rezultati i pojave.

14.4. Podjefa i mecfuodnosi ugracfevinskom poduzecu

U gradevinskim poduzeclma se upravljanje i rukovodenje moze provoditi na vrlo razlitite nacine. U nastavku ce se prikazati pojedini primjeri podjele gradevinskih poduzeca kao i njegovih dijelova.

SI.14.3-6

SI.14.4-1

!

I

SI. 14.3-5

Postoje strukture projektnog upravljanja, gdje se uz ostale sektore ukljucuje sektor upravljanja. 0'10 je prikazano na slljedaco] slici.

DrR(KTO~ S[l<lOR." V.

PROJ[KTtl[ '.;FR,., .... L_ilf.lj( L..---'_.-- __

I 'Si'ktQr, tldj('i'

I

156

157

Slijedeca slika prikazuje shemu organizacije opCeg i kadrovskog sektora.

SheMo. tskl pr-ikc z cdnosc gro.clilisto. I rc.dlliSto.

SI. 14.4-4

SI. 14.4-2

Obzirom da se radovi u poduzecu 66avl\aji:i preko pogona, gradilistil itadilista u nastavku se prikazuju njihove sheme orqanlzacile.

BRIGAJE RAIlNICI

SI. 14.4-5

Kod poqonaqradlllsta i radllista postoje mogucnosti na.razlicitijih meduodnosa kako unutar njih samih, tako i prema utoj i siroj okolini. Naime, uz raznovrsnost objekata koji se izvode, gradenje se obavlja na koncentrlranrn, dekoncentriranim i razvucenimlokacijama, manja iii vise udaljenim od uprave. Takoder se gradenje mote obavljati sa kompleksnim i specijalistickim brigadama, uz primjenu najrazlicitijih tehnika i tehnologija te uz razne materijale. Kod pogona postole razlike izme<1u uslui.nihi proizvodnih pogona. Svi ovi uVjeti, kao i niz ostaJih, te tradicionalnost ustrojstva u poduzecu zahtijevaju da se za svaki projekt (objekt, poduhvat) odredi

shema organizacije i meduveza unutar poduzeCa i prerna blolini.

.{

81. 14.4-3

iJBRACUN RAJ>-jIKA I

~~ .

AABAVA ~T£]

158

159

J

15. UVJETI IZ GRADEVINSKE REGULATIVE ZA IZGRADNJU OBJEKATA

- rok pocetka i zavrsetka radova, garantne rokove, nacm preuzimanja radova

obracun i naplatu, '

- popis imenovanih rukovoditelja izgradnjei nadzorne sluzbe,

- ugovorne kazne i nagrade u zavisnosti od rezultata buduce izgradnje i sl..

15. 1. Opcenito

Gradevinska regu ativa propisuje uvjete koji se odnose na dokumentaciju, dozvole, dobivanje posiova ugovor 0 gradenju, ouznosti lzvodaca, kontrolu i inspekciju vezanu uz izgradnju, dozvolu za upotrebu, obracun i primopredaju te minimalnu potrebnu dokurnentacl]u pri gractenju.

Ove regulativne od "edbe;:;e propisuju kroz sluzbsne listove i Narodne novine(Zakon 0 izgradnji objekata), Obzirom da su nastupile nove okolnosti u drustvu (privatizacija· trziste, pot reba obnove) ocekuju se novi regulativni uvjeti za izgradnju objekata primjereni sadasnpm i buduclm potrebama. Takoder se moraju uzimati u obzir najnovija dostiqnuca dornace i ino-prakse, standardi te ostale tekovine kole koriste svim sudionicirra investirania od prolzvodaca gradevinskih materijala, preko projektanta, lzvooaca sve do buduciu korisnika objekata. Regulativa propisuje samo pravno-tenntcke uvjete izgradnje. U nastavku ce se iznijeti krace informacije 0 regulativnim uvjetima za izgradnju objekata.

15.2. Gradevinska dozvole

15.5. Duznosti izvodece

Za izgradnju novih i rekonstrukciju postoiecin objekata potrebna je gradevinska dozvola.

Gradevinsku dozvclu izdaje opcinski odnosno drzavni organ uprave (prema tome u cije ovtastenje spada). Pri zahtjevu za izdavanje gractevinske dozvole (trazl investitor) potrebno je priloziti tehnlcku dokumentaciju,. uvjete uredenja prostora (posebni zakon), dokazo pravu investitora za koristenle zernlllsta te suglasnosti ko]e se zakonom propisuju. Cozvolu izdaje u propisanom roku organ uprave, cija valjanost je oqranlcenoq trajanja. U slucaju da se zele izvesti izmjene od bitnog znacenla na vee postojecern objektu, takocter se trazl gractevinska dozvola.

lzvodac radova je duzan:

• izvoditi radove prema propisirna i standardima,

• osigurati laboratorijske kontrole po ovlastentm institucijama te dokumentirati kvalitetu radova, materijala i cijelog objekta propisanom dokumentacijom,

• ugractivati materijale, elemente, uredaje i opremu prema standardima i propisi

ma,

- poduzimati mjere sigurnosti na radu te sigurnosti okoline,

- prlorzavatl se tehnicke dokumentacije,

- osigurati i provoditi unutrasnju kontrolu kvalitete i poslovanja,

- osigurati minimalne uvjete standarda zivota za zaposlene na gradenju,

- upozoriti na nedostatke, kOje primijeti u tennlcko] dokumentaciji tezaustaviti

gractenje, ako isti ugrozavaju sigurnost objekta te zivot i sigurnost ljudi.

15.6. Kontro/a gracJenja

15.3. Ustupanje radova

Postoje trivrste kontrole: - drustvena,

- investitorova,

- vlastita,

Drustvena kontrola se obavlja preko inspekcija. To su gradevinska, elektroenergetska i sanitarna inspekcija te inspekcija rada, za promet i dr ..

Gractevinska inspekcija kontrolira da Ii se lzvodac drzi standarda, propisa, te da Ii vodi propisanu dokumentaciju. U.sluca]u da se pri izgradnji pojave nepravilnosti gractevinski inspektori moraju narediti, ca se isti uklone, a u krajnje opasnirn slucajevlrna zaustaviti izgradnju, odnosno cak zatrazltl rusenie objekta.

Inspekcija rada kontrolira provoctenje higijensko-tehnickih mjera zastite na gradilistu te u slucaiu nesreee prisustvuje radu kOmisije.

Sanitarna inspekcija kontrolira pravilnu primjenu sanitarnih propisa (vodovod, pitka voda, odvoctenje otpadnih voda, dezinfekcija, deratizacija i sl.).

Kontrola investitora se provodi trajno u toku gradenja preko nadzornog organa imenovanog po investitoru. Ova kontrola provjerava ispunjenje ugovornih obaveza, trosen]e financija, odrzavanie rokova izgradnje, kvalitetu radova i sl .. Kontrola investitora provodi se preko imenovanih osoba koje trebaju posjedovati minimalno propisanu strucnu spremu i vrijeme provedeno u struci.

Postoje dva nacina ustupanja racova, tj. ustuoanie put em natjecaja iii rieposrednom pogodbom. Kada se radi o veclrn i skupljim objektima radovl se ustupalu putem natlecaja, Procedure ustupana radova u ino-praksi na razvijenijim trzlstlma su znatno osmlsllenlle, te se u tern pogledu i kod nas ocekuju vece promjene.

15.4. Ugovor 0 gracJenju

Izmedu investitora i ,]la'ln'JoJ izvodaca sklapa se pismeni ugovor 0 gradenju. U ugovoru se definiraju rncduscbna prava i obaveze, a svaki ugovor uglavnom sadrzi slijedece:

- naziv obiju strana, irnenovane zastupnike osobno, predmet ugovora, lokaciju radova i uqovoreru vri[ednost,

- popis lsporucene dokume itacje. te potvrdu 0 osiguranim novcanim sredstvi ma,

160

161

Nadzorni organ investitora je duzan: pravovremeno preuzimati pojedine radove, upozora vati izvodaca 0 uoCenim nedostacima gradenja, pravovremeno provjeravati radove u radionicama, pogonima i gradilistima, provoditi komuniciranje sa lzvodacern preko gradevinskog dnevnika, podnositi investitoru perlodlcno pismene izvjesta]e 0 gradenju, napredovanju i eventualnim problemima, kontrolirati gradevinsku knjigu, ovjeravati privremene situacije (obracune) i konacnl ooracun, rjesavati zahtjeve za povecanie cijena i rokova i sl.,

Vlastita tj. unutrasnja kontrola izvodaca oouhvaca provjere 0 gradenju objekta prema standardima i propisima, tehnitkoj dokumentaciji i gradevinskoj dozvoli, prati

provodenje mjera za sigurnost pri gradenju lsl..

15.9. Dokumentacija na gradilistu

15. 7. Dozvola za upotrebu izgra(fenog objekta

lzvodac na gradilistu mora imati: - gradevinsku dozvotu,

- izvedbenu tehnicku dokumentaciju,

- dokaze 0 kvaliteti ugradenih materijala i radova

- rjesenje 0 upisu u registar poduzeca,

- gradevinski dnevnik,

- gradevinsku knjigu,

- elaborat 0 zastiti na radu,

- ostalu dokumentaciju, ovisno od specificnosti gracilis:a.

Dozvola za upotrebu se izdaje po zavrsetku svih radova na objektu. Zahtjev za izdavanje dozvole za upotrebu podnosi investitor opCinskom iii drzavnom organu, koji je izdao gradevinsku dozvolu.

Prije izdavanja dozvole za upotrebu obqyljcl se tehnicki pregled po komisiji osnovanoj ad organa koji je izdao gradevinsku dozvolu. Hadu komisije prisustvuju predstavnici lzvodaca i investitora (ne u svojstvu ctanova komisije).

, Tehnickim pregledom seu\Vrduje da Ii je objekt izgraderi'u's'ki§~~'s'~iradevi~~korri

dozvolom, tehnickcm dokumentacijom, propisima, standardima i sl.,

Komisiji za tennickl pregled daje se na uvid:

- kompletna tennicka dokumentacija i gradevinsku dozvolu,

- gradevinski dnevnik,

- atesti koji dokumentiraju kvalitetu ugradenih materijala i izvedenih radova, koji

su zahtijevani po projektnoj dokumentaciji.

Nakon pregleda dokumentacije i objekta komisija sastavlja zapisnik s misljenjem da se objekt moze korlstitlcornah iii poslije ul~anjanje specificiranih nedostataka. Pozitivno misljenje komisije za tehnicki prijeiTl 0 koristenju objekta, prethodi izdavanju dozvole za upotrebu.

15.9.1. Gradevinski dnevnik

15.8. oorecun radova i ptimopreaei«

U gradevinski dnevnik se upisuju sva vatnija zbivanja u toku izgradnje. Vodi se u duplikatu, pri csmu original odnosno kopiju dobiva nadzomi organ i lzvodac. Svaka stranica se numerira rednim brojem. Na prvoj stranici, tj. na poCetku radova u dnevnik se upisuje: naziv izvoda¢?:i...i(,westitora, lokacija gradilista, broj uqovora, ug6V'crena vrijednost, broj l datumgradevinske dozvole, datum prijema projektne dokumentacije, imena odgovornog rukovodioca i nadzomog organa, rokove poeetka i zavrsetka radova.

Dnevnik se vodi svakodnevno i u njega se upisuje: - datum,

- meteorolosko stanie, radno vrijeme,

- opis i mjesto rada, broj zaposlenlb tog dana na gradiliStu po kvalifikacijama,

- podatke u toku izvodenja, koji su podloga za ooracun, a kasnije bi se teze

ustanovili (kategorizacija1emljista poslojevima u toku zvodenla, promjena u

odnosu na tehrucku dokllmentaciju i sl.). '

U dnevnik se upisuju narocito svi dogadaji kojr daju sliku graderija, a mogu ,predstavllati pad loge za n!z svrha. Tuspada prijem graditista 5 kotama, prijem proiekata, preuzimanje adnosno suglasnost nadzorne sluzoo za armaturu, oplatu

, temelja,ispitivanje materijala i radova, pojavu plina iii pcdzemnlh voda, eventual nih arheolosklh ostataka, sve izmjene zbog kojih ce doCi do promlene u kolicinama radova j' cijeni, obustavljanje radova, razuclta komisijska ispitivanja, zastoje, datum i broj sltitbenih dopisa ad interesa za rok izvedbe i sl..

Sva upisivanja u gra1evinski dnevnik se obavlja svakoonsvno i upisuje se sto se istog dana na gradilistu dogadalo.

Gradevinski dnevnik sluzl zbog niza razloga, koji se navode:

- s istim se koriste inspekcije (analiza zbivanja na gradUisau,upis pojedinih naloga po inspekcijama i sl.),

- u slucaiuspora izmedu investitora i lzvodaca sluzl kao dokurnent, koji moze biti podtoga za pojasnjenje niza okolnostl,

U toku radova obracun se obtcno obavlja jednom mlesecno. Naplata s~ obavlja preko privremene situacije,

Izvedene kolicine radovaunose se u gradevinSkuknjigu,' a isle potpisuju rukovodilac radova i nadzorni organ. Potpisane kolicine izvedenih radova, kao i jedinicne cijene po ugovornom troskovniku koriste se za formiranje privremenih situacija, koje su kumulativne. Poslije zavrsene itgradnje te uspjesnog tehnickog prijema investitor i izvodac provode konatni obracun, Pri tome se izraduje okoneana situacija (ovdje se zaracunava eventual no zadrzanl depozit, odbici na racun nekvalitete za dio radova, kazna za zakasnj~nje iii nagrada za raniji zavrSetak i sl.).

162

163

- u slucaju nesreca i nezqoda mote biti podloga za dobivanje uvida u uzroke,

- u slutaju zakas iiena sluzi za analizu uzroka te mote pojasniti niz okolnosti

(pojavu vise sile, prernaf broj operativnih sredstava, neadekvatna opskrbljenost materijalima, z2.f:aSnjela Hi neadekvatna projektna riesen]a i sl.);

- dokument na tel1::-IjL' kojega se cesto dokumentiraju izmjene dijelova projekta, kao i razni rezijski sati, a sto je podloga za obracune.

Gradevinski dnevni-; potpisuje odgovorni rukovodilac radova i nadzorni organ.

16_0BNOVA I ORGANIZACIJA GRADENJA

16. 1. Opcenito

15.9.2. Gradevlnska knjiga

Obnova objekata u razviienirn zemljama predstavlja problem, kojemu se je razvijao sustavni prilaz zadnjih desetak godina.

Oa bi se dao prikaz stanja, pristupa i problematike iznose se doneseni stavovi unutar medunarodne komisije za Organizaciju i upravljanje gradenjem 1987. god. u Londonu.

Unutar CIB-a komisija W-65 . seposljednjih godina znatajnije angatira na problemima vezanim uz obnavljanje objekata. Sadasnje vrijeme je zbog objektivnih okolnosti u znaku smanjenih investicija za nove objekte te u povecanlu ulaganja u obnavljanje objekata. Nedavna istrativanja na podruciu Velike Britanije pokazuju da je priblitno1, 1 milijun stanova nepodobno za stanovanje, 0,9 milijuna stanova nema najmanje jedan od 5 bitnih uvjeta za stambeni standard, a 1,0 milijun zahtijeva popravke u iznosu do 7. 000 £.

Vee sad a kolicina posla u projektnim uredima u Vel. Britaniji pokazuje da negdje izmedu 20% i 25% kapaciteta otpada na obnavljanje objekata. Oa bi se adekvatnije odgovorilo na buduct trend obnavljanja, treba sagledati posebno okolnosti i uvjete za koje se potrebno pripremiti, da bi obnavljanje objekata biloatraktivno za graditelje, investitora i slru drustvsnu zajednicu.

Problemi vezani uz obnavljanje objekata:

Gradevinska knjiga sluzt kao podloga za obracun izmedu investitora i izvodaca.

Oznake i redoslijed s:3.vki adekvatne su pozicioniranju u dokaznici mjera i troskovniku. Vodi se uz razradu obratunskih nacrta. Onaj dio radova koji u potpunosti odqovara projektnoj dckernentacf] obracunava se prema nacrtima i dokaznici iz projektne cokurnentacje.a za jio koji ne odgovara vode se posebni nacrti, upisii sl., kako bi se odredile prpadajuce kolitine radova, U gradevinskoj knjizi podaci se unosetintom iii kemijskom olovkorn. a u sluca]u racunsklh poqresaka isto se ne brtse vee evidentira precrtavanjem. Obracun stavki u gradevinskoj knjizi se upisuje jednom mjesecno, cc rosno PJ zavrsotku pojedine stavke. Gradevinska knjiga je podloga za izradu privrerrenih i konacne situacije te za interne obracune,

Ustove knjige ovieravaiu odgovorni rukovodilac radova i nadzorni organ. Nakon zavrsetka konatnog cbracuna i primopredaje objekta lzvodac predaje gradevinsku

knjigu investitoru, kao dokument trajne vrijednosti.

- Rad:

· posao cesto tezak i izvrsavan u nsekonomlcno malim koticinarna,

· pristupi gradilistima te rad u normalno radnovrijeme oqraniceni (paralelni rad u istom objektu sa zaposlenima kod investitora, problem ometanja okolnih stanova i sl.),

· priroda posla oqranicava upotrebu veceg broja mehanizacije i alata,

· posao opasan, prljav i tetak (bolje nagrade za rad),

· problemi zbog nedovoljnog broja zanatlija i klasicnih majstora. - Materijal:

· distribuiranje i opskrba materijalom je cesto vezana uz dvostruke i visestruke

manipulacije i dizanja,

· problemi vezani uz kombinaciju novih i starih - klasitnih materijala,

· kupnja i opskrba materijalom u malim koliclnarna.

- Opce stavke i usluge:

· cesto tesko ispuniti standarde sigurnosti na radu, te su zastitne stavke znatno skuplje nego kod novih radova,

· skladisne povrsine su cesto ooramcene i rezultiraju uskaoisteniern izvan gradilista,

164

165

· problemi cuvanja materijala i otudenia,

· povecanie niza noskova (npr. za struju, za odvodenje prasme, za nathodnike iznad prolaza itd.),

· naczor i koordinacija su otazane, jer se radi 0 nizu malih i tzouranlh radnih

mjesta,

ugovorne stavke cesto nisu dobro definirane, sto dovodi do zastoja i nepovolj-

· nijeg novcanoq toka ("Cash flow"), a stoje uzrok niza sukoba i poteskoca,

· nepovoljni odnos u potrebnoj dinamici izgradnje (veliki bro] radne snage i ma terijala u "spicama").

Ovdje su sumarno naqlasenl probfsml sprtstupima, opskrborn i uskladistenjem, zastitorn, produktivnoSGu, izborom rada i upravljanja.

16.2. Prilike u drzevl

U toku rata protiv Hrvatske unisteni su brojni obJekti. Tako se taksativno moze navesti:

_ do pocetka 1992. god. je sto razoreno, sto osteceno preko 500 objekata kulturnog nasljeda (od najnizih do najVlsih ~.t~..9.9.rij'!k,· ..• ":,,,, .' '.

" _". ' - -", ...

- do lipnja 1992. je osteceno iIi sruseno 64 mostova,

_ racuna se da je sto osteceno sto razoreno na kraju 1992. god. od 200.000- 250.000 stambenih jedinica.

Ratne stete na kraju 1992. god. za Hrvatsku se racunaju na preko 20 milijardi arnerickih dolara.

16.3. Postavke organizacije gradenja

Da bi se sto kvalitetnije ostvarila obnovapre~lazu ~e sustavnl pristupi istoj .:

Kao tezisni faktor za izbor smjernica organizacije graditeijs~e~bnove pose~n~ se pojavljuju razne stete i razaranja objekata. lako se u opisu steta mog~ definlrati razne podjele, smatra se da jeza organizaciju gradenjaprimjerena podjela na:

1. Manje osteceneooleke - pojecJinacna ostecenla detalja ~ez veeil1 pukotina,

odnosno proboja, uz potpuno nsostecene konstruktivne elemente. ,

2. Srednje osteceni objekti .~ s pukotinama i probollrna, uz vece stete na instalacijama i zavrsnim radovima, konstruktivfli elementi neos,teeeni.

3. Jako ostecenl objekti - potpunounlstenl pojedini manji dijelovi objekata; iii vece stete s ostecenjrna konstruktivnih elemenata koji se niogu i lspiate iii moraju sanirati.

4. Unistenl objekti - objekti zarusenle na kojima se ne rnoze iii ne isplati vrsltl sanacija, ostecene konstrukcije i razoreni iii spaljeni dijelovi.

5. Neosteceni iii nelzqradenl objekti - cija je rekonstrukcija iii izgradnja u funkciji razvoja zemlje.

166

Za potreoe organizacije gradenja tokom obnove prtlozenu podjelu steta treba valorizirati kroz: stanje prostora u kojem je objekt; veliein u samog objekta; status i znaca] objekta i korisnika objekta.

Samu koncepciju rada na organizaciji grac!enja treba za sluca] graditeljske obnove razvijati kroz tri oblika:

- Izrada klasienog P.O.G.-a za poledlnacne objekte vece vrijednosti i znacaja s kategorijom steta 3, 4 iii 5. Voditelji izrade ovih projekata trebaju biti gradevinska poduzeca kOja ce graditi objekt, ali uz obvezu revizije iii pregleda P.O.G.-a od kvalificirane i nepristrane strane. POCetak radova uvjetovan je lzrnedu ostalog i gore opisanim postupkom.

- Izrada integralnog P.O.G.-a za pojedina podrucja velikih i masovnih steta razlicitih kategorija 1-5, tj. podrucja koja se cjelovito obnavljaju. Voditelji izrade ovog projekta trebaju biti nadlezni regionalni i drtavni organi, s time da strucnl nositelji zadataka budu najkvalitetniji raspolozlvi potencijal graditeljske struke u driavi (npr.

instituti, fakulteti ... ). . .' .

- lzrada opeeg P.O.G.-a s rjesenjima tipskih steta i zahvata na stambenim zgradama, koje bi zapravo predstavljale upute privatnim osobama za brzi i ekonomlcan popravak. Voditelji izrade ovog opeeg projekta za vtsekratnu uootrebu trebaju biti . nadiezm regionalni i d~vni. or9ani, s !ir:ne da se prakticni rad.()(jvija na dvije razine: prvo kroz tim eksperatana -ratini drfuve iii regije, gdje bi manji bro] vrhunskih strucnlaka sustavno davao slikovna i pisana rjesE'..nja po sistemu "uradi sam" (npr. izoiacije, popravke krovova, i sl.); drugo kroz timove mladih arhitekata i gradevinskih inzenjera koji bi po sisternu "non-stop" djelovali u grupama na terenu (zoni veeeg gradenja) i besplatno pruzall strucne usluge gradanima od urbanizma, proracuna statike, izdavanja rjeSenja koja izradi navedena ekipa i dr ..

Za pretpostaviti je da ee korisnici stambenog prostora biti najbrti i najaktivniji u graditeljskoj obnovl, pa bi vjerojatno drzava trebala uspostaviti operativne zone gradenja podietorn ukupnog prostora koji podlijeze obnovi stambenog fonda. U svakoj zoni oslm ekipe mladih ~trucnjaka trebalo bi joo hitno rijeSiti:

"

- p~os~?r za prihvat I deponiju gr1:idevin_SkOg otpada tj. rusevina (nadziru mladi

. stru{;nJB.91 lostale potrebne sluZbe), ','. ',... .

. - ukOlikovec ne postoji - opskrbumaterijala kroz skJadista koja posluju n~

principu tJ'ZiSta, . '.' " , .

:' ~ ~;' .J

-' burzu potraznle i ponude gradevinskih strojeva i opreme (vode mladi strucnjaci

za svaku zonu), ' ,

• nek~IiI<O pril11jer~nih zi~arsko-g.~devinskih gf1Jpa na podrutju svake lokacije (od 4-51~udi) za POl!loC s~r~ma, soclalno ugrozenim i obiteljirna stradalih u ratu (u pogledu Istoga usmjeravaju I donose odluke nadletne sluzbe opc'na a strucno vode

mladi strucnlacl), ..•. . . '

- prostor za prihvat i organizaciju rada pri izgradnji tipskih iii rnontaznlh objekata (rade specljauzlrana gradlteljska poduzeca).

Sr~is~jim ~r~kupljanjem poda~aka iz sv!~ ~.O.G.-ova (sve1ri vrste) mogao bi se na najvlsoj razlnJ,.uz.rad ma!e ekipe. razyitl mformaticki sustav koji bi osiguravao podloge za upravlJanje praktlcrom provedbom ukupne graditeljskeobnove.

17. STANJE PODRUCJA

17.2. Aktivnost CIB W-65 u periodu 1978-1990.

17.1. Op6enito 0 CIB-u f komisiji W-65.

Prvi CIB W-65 simpozij je odrzan 1976. godine u Washingtonu D.C. (SAD). Drugi je odrzan u Haifi 1978. godine (Izraol), a sudjelovalo je 124 autora.

Obradivale su se slijedeee teme:

- Organizacijske forme za gradenje (19 radova),

- Upravljacke metode u gradenju (23 rada),

- Upravljanje poouzecern i projektiranjem, projektiranje u projektnom uredu (18

radova),

- Upravljanjei vodenje pothvata (objekta) od koncepcije do zavrsetka (20 radova),

- Obrazovanje i trening (19 radova),

Treci simpozij je odrzan 1981. godine u Dublinu (Irska). Sudjelovalo je 147 autora, a teme su bile slijedece:

- Upravljanje projektima, vodenje poduhvata (objekta) od koncep cije do zavrSet

ka (29 radova), .

- Upravljanje projektiranjem u projektnom uredu (16 radova),

- Ljudski resursi (14 radova),

- Odgoj i trening (14 raoova),

- Medunarodno ugovaranje (5 radova),

- Zemlje urazvoju (17 radova),

- Upravljanje pocuzecern (16 racova),

- Organizacijske forme (11 radova).

Cetvrti simpozij je odrzan 1984. godine u Waterloo-u (Kanada). Na njemu je sudjelovalo 150 autora, a obradivale su se ove teme:

- Veliki projekti, vodenje pothvata (objekta) od koncepcije do zavrsetka (10

radova),

- Organizacija i upravljanje (19 radova),

- Hacunala (20 radova),

- Prcouktlvnost (16 radova),

- Zemlje u razvoju (23 rada),

- Znanost (15 radova).

Peti je simpozij odrzan 1987. godine u Londonu (Velika Britanija) sa 230

sudionika, a obradivale su se slijedeee terne:

- Upravljanje i sistemi ugovaranja (20 radova),

- Planiranje i kontrola (24 rada),

- Upravljanje informacijskim sustavima (24 rada),

- Produktivnost (25 radova),

- Ljudski faktori (21 rad).

Da ~i s~ ~!o ~valitetnii~ prikazalo stanje podrucja organizacije i upravljanje gradenJem izrujet ce se aktivnostl medunarodne komisije za organizaciju i upravljanje CIB W·65 od njenog osnivanja do danas, kao i razvo] ekspertnih sustava unutar podrucla organizacije gradenja.

CIS je medunarodni savjet za istrazfvacke studije u gradevinarstvu i dokumentaciji ciji sekretarijat ima sje,jiste u Rotterdamu. Nastao je 50-ih godina te je do sada kao punopravne i pridrutene ctanove okupio niz ustanova i sveucillsta iz razlicitih zemalja. Vee prilikom utemeljenja CIB-a postavljeni su glavni ciljevi Savjeta, koji se navode:

- medunarodna suradnja na znanstvenom planu (poticanje, usmjeravanje, izmjena iskustava, indr\/idualni i kolektivni kontakti i sl.),

- smanjivanje jaza izmedu teorije i prakse s nadopunjavanjem jedne drugom i njihovim integraln.m djelovanjem,

- zajednicko djelovanje izmedu pojedinih specijalnosti clme ce se savladati relativno prazni prostori u njihovirn granicnim zonama.

Da bi se odgovorilo na zahtjeve medunarodne suradnje, te ostvarivali integracijski procesi izmedu znanosti i prakse unutar CIB-ova podrucja djelovanja, organizirane su razne grupe prema pojedinim specijalnostima. Grupe su sastavljene oo eminentnih znanstvenika i eksperata iz raznih zemalja. Uz redovite sastanke na kojima se odreduju pravci djelovanja i razmatra tekuca problematika, perlodlcno se, svake tri do cetiri godine, odrzi simpozij iz odredenog podruc]a, na kojern se okupi znatniji broj znanstvenika i strucnjaka, Tako se kontinuirano usmjeruju akcije u zajednlckim pravcima djelo'la1ja.

Da bi se odgovorilo na prernoscivan]e praznih granicnih prostora izmedu specijalnosti, svake tri godine organiziraju se tzv. Triennial kongresi, na kojima sudjeluju sve radne grupe sa zajednicdrn temama. Pri tome su odredene teme od narocitoq interesa za vise specijalnosti, sto rezultira razmjenom iskustava i integralnim djelovanjem specijalnosti u gra.nicnim zonama.

Medu ostalim brojnim gn:pama u Savjetu djeluje i grupa za organizaciju i upravljanje gradenjem (CIS '\'V-65). Cilj grupe je dati doprinos i poticaj organiziranom pristupu i razvoju podrucja na medunarodnom planu. Da bi se donekle prikazali glavni pravci razvoja posljednjeg desetlleca, u nastavku se daju oocrucla i zastupljenost radovima u razdoblju 1978-1990. (pet simpozija), te analizira stanje podrueja ekspertnih sustava, s obzirom na atraktivnost njegovog razvoja u slljedecern cesettlecu.

168

169

Posebno se istice da su u sklopu teme Upravljanja infor(TI.acij~kim sustavima bile podteme ekspertni sustavi i umjetna inteligencija te racunala i ekspertni sustavi.

Sesti simpozij odrzan je u Sydney-u (Australija)1990-a, obradivale su se slijede-

ce teme:

Podrucja:

- Gradevinsko trziste, (28 radova),

- Ekonomika gradenja i urbani razvoj (15radova),

- Projektiranje ekonomije (18 radova), .

- Ekspertni sustavi (29 radova), .'

- Upravljanje gradevinskom aktivom (22 rada),

- Medunarodno gradenje (12 radova),

- Upravljanje projektima (49 radova),

- Kako ueiniti znanost efikasnom (17 radova),

- Upravljanje gradenjem u zemljama u razvoju (21 rad),

- Ostaliaspekti gradenja (9 radova) ,

- Upravljanje gradevinskim poduzecima (43 raoa):

jOs vaznije, zrcale njegovo razmisljanje tesezboq toga vrlo efikasno ukljueuju u konstenie, Pozitivno djeluju dopustaiuci da se stvore interakcije s korisnicima te odbaculucl tvrdnje izradene koristeniem moqucih losih rnodela, koje bi nekad razvio Ijudski rad. S obzirom na to da koriste konvencionalne racunarske programe na isti nacin kao i Covjek, oni se mogu koristiti za analizu, objasnjenje i istraiivanje postavljenih modela bez ogranicenja, kOja slijede iz potencijala snage IjUdskog mozga". Autor navodi da se odredene stvari jos moraju dokazati, odnosnorazviti, a

stalaliste Warszawskog je u tome isto. .

KBES sa poCinje razvijati koncem 70-tih, a znacajniji razvoj nastupa od pocetka 80-tih godina.

Ctiin navodi da KBES sadrzt tri osnovne komponente, tj. bazu znanja, sistem izvoda i kontekst.

Da bi se dobio veei uvid u mogucnosti koristenja ekspertnih sustava, navest ce sa do sada razvijeni sustavi za sire podrucje organizacije i upravljanja gradenjem.

17.3.2. Poznaf do sada razvijeni ekspertni sustavi za podru~je orqanizacile gradenja

~;. -_ :

Sa Stanforda (SAD) se navode tri KBES-a. Paulson i Sotoodeh-Khoo su razvili

sustav za korist~.njekod gradevinske mehanizacije. Primjenjen je kod rada skrejpe- ":'f,£f"",-.,~··· ra. Ovdje je kreiran instrumentarijza direktno mjerenje rezultata pri radu strojeva, sto

se u isto vrijeme dojavljuje u racunarski sustav koji istovremeno provodi optimaliza-

ciju te daje potrebne naloge za optimalno korlstenle strojeva na terenu. Na taj nacin

se odreduje optimalno opterecujuci ciklus baziran na analizi podataka. Ovaj sustav

je vee testiran na radu jednog skrejpera, a nastavlja se rad na kreiranju i testiranju

rada grupe skrejpera. Korist€ se racunarskl programi nelineamog programiranja za

rad jednog stroja, te simulacijaza rad grupe strojeva. Interesantno je navesti uvjete

razvoja pojedinih pornocnlh disciplina i sredstava, koji su omogucili kreiranje ovog

sustava. Za ostvarenje ovog sustava neophodno je bilo raspolaganje: teoretskim osnovamanelinearnoq programiranja te simulacije, adekvatnim raeunarskim pro-

gramima,c rnlkroracunalorn, direktnim mjeraeima na terenu - senzorima I raznim

dojavnim sustavlrna. Povezivanlern navedenog razvijenog posljednjih desetije¢a, a

'sto je zahtijevalo znanja niza specijalista, bilo je omoquceno dola1enje do ovakvog svrsishodnog sustava koji obecavaznacalnile povecanle produktivnosti i iskoriste-

nosti u sektoru mehanizacije. Vjerojatnose ovdje nece stati sarno na radu skrejpera, ; .

vee ce se proslritl na vise vrsta stroleva. Autori navode da se slieni principi mogu

koristit.i kod miniranja, izgradrlje brodova i drugih operacija .

- .

De La Garza i William Ibbs sa Sveucilista u IIlinoisu (SAD) iznose razvitak prototipa ekspertnog sustava za vertikalnu analizu u kontroli projekta (pothvata), pri cernu se obraduju kvatiteta, projekt organizacije i troskovi. Faznim razvojem model a autort dolaze do tzv. semaoucicn mreza, pomocu kojih razmatraju i analiziraju pojedine aktivnosti u odnosu na sve relevantne varijable. Ovim naclnorn se postlzu

sllledece cetiri prednosti: .

- ubrzavanie procesa (optimatno vOCienje),

- lstrazivaci izbjegavaju teoretske procedure clrne su usredotocenl na projekt,

- pogodnost kod gradenja (organiziranje i planiranje procosa kOji su djelomic

17.3. Ekspertni sustavi

17.3.1. KBES iii ekspertni sustavi (definicije i pogtedi)

Za ekspertne sustave cesto se natazi u literatu ri oznaka KBES (knowledge based expert systems-ekspertni sustavi temeljeni na struenom znanju).

EDWARD FEIGENBAUM sa Stanford University-a, iz SAD-a, definira ekspertni sustav kao U .... inteligentni racunarskl proqramko] koristi procedure temetjene na znanju i lzvodu (tj. zakljueivanju), da bi rijesioprobleme koji su takvs tezine, za sto ~e in~ee zahtijeva znacaina IjudSka snuenost Znanla, koja su potrebna da se lsto Izvrsl: te koristene ~rocedure izvoda, mogu u modelu uklj!leiti misljenja najbo-Ijih

prakticara u podruciu". . " . .'.

,. . ,. " '

Warszawski navodi da suekspertni sustavt cesto defini~~ni ,~6 intera:ktivni racunarskl programi s posebnom strukturom, koja je usrnjerena M rjeSavanje problema koji obieno zahtijevaju Ijudsko strucno znanje.lsti autor smatra da KBES ima znacalan aplikacijski potencijal pri gradenjiJ s promjenljivom okolinom zbOg nepotpuno stru~urira~ih procesa. donosenja odluka. Njihov intelektualno najveci izazovru potencfjat letl u upotrebl za modeliranje opseznln procesa gradevinske organi~aCije (planiranje i koncipiranje gradenja). Danas, S obzirom na.teskoce sa stvarnim ponovnim pnhvacanlem pravsa ootuctvanla i domenomosnovnihznanjaza ovu svrhu, jos su nedovoljne moqucnosn primjene i razvoja. U meduvremenu, dok se ove teskoce ne rijese, oni semogu pogodno zaposliti za i"jesenje ogranitenih problema koristenlem glavnog fakticnog j normativnog znanja,

Vjerojatno jedan od najoriginalnijih i najblizih pristupa za podruCje daje Brandon:

"Espertni sustavi su najprirodniji pokosa] da se kopira proces razmisljanja strucniaka. C.ak i ~siholozi koriste takve sustave kao modele mozga u svrhu produbljivanja znarua 0 Ijudskom ponasano. Sustavi su 'transparent" za korisnika, a sto je mozda

170

no kvantitativni, a djelomi:5no subjektivni),

- ~oguen~~t stvaranj~ nove :eorije u kojoj se integriraju troskovl.kvauteta, lntorrnaciia za plan I organizacija. Pri tome se razvijaju heuristicki principi koji su neophodni za svaxioasnju praksu.

. Brandon sa Sve~cilist~ Salf:)r~ (Engleska) iznasa razvitak ekspertnog sustava u koiern se razrnatraju nevi upravljackl modeli za vezu lzmecu opskrbe, vremena provedbe, razvoja procjene i financijskog budzeta. Autor navodi slijedeee koristi od buouceq koristen]a sustava:

- rnoquce sudjelovanje u strucnorn znanju unutar malih poouzeca,

- povecanjs brzine razvoja kvalitete te rano donosenje procesnih

odluka,

- razvoj u brzini ucenia kod stateskoo planiranja za rnlace osoblje,

- strukturiranje strucnlh znanla.

Za poorucle orpanlzac'[s i u::>ravljanja gradenjem mogu biti interesantni podaci kod los nekoliko ekspertnih sustava:

PROJCON-KBES razvijen za usluqe konzultanta na vodenju projekta, CONTPLANT razvijen na LOUGHBOROUGH University of Technology (Englesk~) za.potrebe izbora mehanizacije u visokogradnji, DSCAS-KBES razvijen na University of Colorado (SII,o) za razvoj ugovornih gradevinsko-pravnih analiza.

Chin navodi potencijalru upotrebu KBES-a kod zernafja u razvoju za: - sintezu projektiranja i interpretaciju kodova gradevinske regulati ve,

- proceduru procjenjivanja i troskovne kontrole,

- analizu i razvoj projekiranja orqanlzacfja,

- izbor gradevinske mehanizacije,

- koristenje u procesu skolovanja.

Chin dalje navodi da postoje dobre rnooucnosf da se isti ekspertni sustavi preuzmu s onih sveucllista na kojima su vee razvijeni, te da se odmah primjene u zemljama u razvoju.

Jos je potrebno spornenutl ca je na 10. CIB-ovom Triennial kongresu jed no pocruc]e bilo posveceno ekspertnirn sustavima. Ovdje je od 19 radova 7 bilo vezano uz upotrebu ekspertnih sustava za pocrucje organizacije gradenja.

KORISTENA LlTERATURA:

1. Ataev S.: "Construction Technology", MIR Publishers, 1980 .

2. Bakkenits Management Consultants: "Construction Technology 2000", Den Haag, 1986.

3. Barnes, R .M.: "Motion and Time Study Design and Measurement of Work", John Wiley and Sons, New York ETC., 1980.

4. Blake, L.S.: "Civil Engineer's Reference Book", Butterworths, London - Boston - Singapore - Sydney - Toronto - Wellington, Fourth Edition, 1989.

5. Brana, P.:"Primjena toranjskih dizalica na gradilistima visokogradnje", FTN IIG, Posebno izdanje br.17, Novi Sad, 1991;, str. 1-167

6. Bucar G.: "Radni vijek i fizlcka sposobnost qradavlnsklh radnika kao posljedica danasnjeq nacina proizvodnje", Zbornik radova organizacije gradenja, Cavtat 1989., str. 65-74.

7. Burgess, R.A., White, G.: "Building Production and Project Management", Construction Press, 1979.

8. Cormican, D.: "Construction Management: planning and finance", Construction Press, London and New York, 1985.

9. {) u kan, P., K rstu lovlc, P.: "Prog rams ka oocrs ka interaktivne obrade sta nda rdne kalkulacije" GI Zagreb, II simpozij iz Organizacije gradenja, Opatija 1986., str. 299-310.

10. Freund; J.E., Williams, F.J.: "Elementary Business Statistics", Prentice-Hal/, Englewood Cliffs, New Jersey, 1987.

11. George, F.H.: "Philosophical Foundations of Cybernetics", Abacus Press, Great Britain 1979

12. Gould, F.J., Eppen, G.D.: "Introductory Management Science", Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs, New Jersey, 1987.

13. Halpin, D.w., Woodhead, R.W.: "Construction Management", John Wiley and Sons, New York ETC., 1980.

14. Halpin, D.w., Woodhead, R.W.: "Design of Construction and Process operations", Learning Systems, Inc., 1989.

15. tzetoeqovlc. J.: "Optimalizacija ucinka prijevoznog sustava na linijskim gradevinama", disertacija, Gradevinski fakultet, Zagreb, 1993.

16. IGH: "Standardna kalkulacija radova u visokogradnji" Bilten XII-1992.

17. Jurecka, W., Zimmermann ,H.J.:"Operations Research im Bauwesen", SpringerVerlag, Berlin - Heidelberg - New York, 1972.

18. Katavic, M.: "PredvidanjetrZiSnih kretania za potrebe investicijskih projekata u uvjetima neizvjesnosti", Iisimpozij iz Organizacije gradenja, Opatija 1986., str. 667-674.

19. Kerzner, H.: "Project Management - a systems approach to planning, scheduling and controlling", Van Nostrand Reinhold Company, New York, 1984.

20. Klepac, J.: "Proucavanje rada", Fakultet gradevinskih znanosti, Zagreb, 1982.

172

173

21. Klepac, J.: "Organizacija gradenja, uredenje gradilista",·Fakultet gradevinskih znanosti, Zagreb, 1982.

22. Koncz, T.: "Handbuch der Fertigteil-Bauweise", Band I, II, ''',3. izdanje., Bauverlag GmbH Wiesbaden - Berlin, 1970.

23. Kosiol, E.:"T emelji i metode istrativanja organiiacije", Informator, Zagreb, 1972.

24. Krastavcevlc, M.: "Transport i montaza prefabrikovanih armirano-betonSkih kon strukcija", Savremena tehnologija str. 167-190., Izdavacki centar Beogiad, 1976.

21. KrastavCevic, M.: "Orqanlzaclja montamin radova", FGZZagreb, postdiplomska

nastava, 1984. . ,

25. Lee, S.M., Moore, L.J., Taylor, B.W.: "Management Science", Wm. C. Brown' Company Publishers, Dubuque, Iowa, 1984.

26. Linaric, Z., Marusic, J., Radujkovic, M.: "Prerada gradevinskog otpada", DHGK, Graditelji u obnovi Hrvatske, Zbomik radova knjiga II, Brijuni 25-27.6.1992.', str. 387-392.

27. Loncartc, R.: "Primjena - Anallze uzroenogdjelovanja kod po~emeCaja ii pro,.,,,. cesima gradenja", IV SimpOzij iz organizacije gradenja, G I, Dubrovnik,1991.,

str.65-74. .

28. Makrid~kis, S., Wheelwright, S.C.,: "Forecasting, Methods and Applications",

JO~~,Wlley and Sons, Toront.0r4~Z~"\ .. ;"': .... ,;c,;, ..... " . '.' _.;.:,,:.( ...

29. Marusic, J.: "Prilog optimalizacijl resursa u fazi projektiranja gradevinskih radova", disertacija, Fakultet gradevinskih znanosti, Zagreb, 1982.

30. Marusic, J., Oreskovlc, M.: "Expected changes in construction industry caused ?y last years' trends", Construction Project Modelling and Productivity, ProceedIngs of International Conference, Dubrovnik 1991., p.p. 187-193.

31. ~arusic, J., Ziljak, V.: "Simulation and Determination of Resource Requirements In Crane Operations", 10TH Trienniall?ongres.s of CIB, Washington, D.C.," . 1986., p.p. 3957-3964.

32. ~aru?ic, J.: "Organizacija gradenja -stanje iper~pektive", IV Simpozij iz orga-

nlzaclje gradenja, GI, Dubrovnik199,1., SIr. 7-22. .' .1." .; .• ,,' •• ' '.

33. Marusic, J., Radujkovic, M., LinariC, Z.: "Obnova danas I prilog za raspravuu svrhupoveeanja njene efikasnoSli u-buducem razdobljU", DHGK, Graditelji' u obnovt Hrvatske, Zbornik radov~,knjiga II, Brijuni 25-27.6.1992. str, 311-314;

34. Marusic,. J . .' Radic, J.:"Bri~ge:Maintanance Managemenf _ Technology Trans-

• fer to BUilding. In: Proceedings of International Symposium on Property Maint- . anance Management and Modernisation, Singapore, 7-9 March, 1990.,. Vol.. 2, .

p.p.813-822. .. ".' . .

35. Medanic, B.': "Iskoristenost instaliranih kapaciteta u gradevinarstvu", " simpozij'

iz Organizacije gradenja, Opatija 198(,)., str. 639-651. . .

36. Pause, Z.: "Vlerolatnost", SkolSka knjiga, Zagreb, 1978:

37. Pe~rifoy, R.L.: "Construction Planing, Equipmentand Methods",3izd., McGraw -Hill BookCompany, New York, Madrid, New Delhi, Paris, Sydney, Tokyo, 1979.

38. Philipp I., Bleiweiss H.: "Organizacija gradenja I ill", 5 izd., Gradevinski skolski centar Zagreb, 1977.

. Proceedings of the CIB'W-65 second Symposium on Organization and Management of Construction, Haifa, 1978.

39. Bagby, D.G.: "Industrialized building costs", p.p. IV-1 - IV-23.

40. Bj6rnsson, H.: "The numbers game: Quantitative techniques in construction

manaqsment', p.p. 11-73 - "-90. .

41. Boland, T.F.: "Educational requirements of des:gners and constructor organizers in the construction industry", p.p. V-19 - V-32.

42. Greven, E.D.W.: "The use of a building cost element model in the early design stage", p.p. 111-157 - 111-176.

43. Nunnally, S.W.: "A practical approach to probability in scheduling", p.p. 11-273- "-284.

44. Verschuren, P.: "The value of labour economy i:1 the buiiding industry", p.p. II-

335 - 11-340. • .'.

45. Wallin, S.: "Productivity in the building industry', p.p. IV-297 -IV-310.

. Proceedings of the CIB W-65 Third Symposium on Organisation and

Management of Construction, Dublin, 1981. . ..

46. Chromokos, J.; Mc Kee, K.E.; Bortz, SA: "Improving construction productIVity",

p .p. D 1.45 - D 1.54. .. .

47. Eg'Uchi;' T.: "Four levels of organization phenomena In construc~on Indu~try"a. conceptual framework and a few aspects of recant movements In Japan, p.p. D 2.49 - D 2.61.

48. Lluch, J.; Halpin, D.W.: "Microcomputers for the management and control of

construction processes", p.p. A 1.195 - A 1.209. . ,.

49. Pigott, P. T.: ''The application of the Sfb System to project manaqement , Dublin,

1981., p.p. A 1.409 - A. 1.415. . .

SO. Sey, Y.; Orhon, I.; SOzen, Z.: "T~e preoosal Of. the,!ramewOrk of an analytical model of the effectiveness of project orgamzaltons , p.p. D 2.27 - D 2.36.

51. S6zen, Z.: "Operationalization and measurement of tlTee strat~gi.? variables in . the study of building organizations: Structure, technology and SIze, p.p. D 2.17-

- D 2.26.' '., "

52. Wissema, J.G.; Benes, J.;Diepeven, W.J.: "Future technological and structural trends in the construction sector", p.p. 2.1-2.16.

CIB W-65 Proceedings 4TH Inernational Symposium on Organization and Management of, Construction Waterloo - Canada 1984. '. .,

53. AU,T.; Hedrickson, C.T.: "Measuring the overall return otaconstructlon project ,

Vol. 1 p.p.7-15. ..' j •

54. Freorlksson, G.; Larsson, B.: "Adaption of new technology in the construction firm", Vol. 3 p.p. 939-949.

55. Hammarlund. Y.; Hesselgren, J.: "Constructlon Management Games - tools for

Learning", Vol. 2 p.p. 399-410. "

56. Lansley, P.R.: "Management research and the construction industry", Vol. 3 p.p. 965-9;'4.

57. Lewis, T.M.: "Technological change and civil engineering", Vol 3 p.p, 975-987

17.1

. ':.'; "~:

58. Ryan, T.C.: "Dimensions of mega construction measurements for common understanding", Vol. 4 p.p. 1179-1187.

59. Shaddad, M.Y.!.; Pilcher, R.: "The influence of management on construction system productivity - towards a conceptual system causal research model", Vol. 2 p.p. 613-627.

60. Waagenaar, K.D.: ''Total management-an advanced approach to project man agemenf', Vol. 1 p.p. 309-:;:19.

Proceedings ofthe CIS W-65 5TH International Symposium, London, 1987.

61. Bishop, D.: "Organisation and management of construction: Chairman's report and reflections", Vol.Three p.p. 3-11.

62. Brandon, P.S.:"Expert Systems-Modelling Professional Expertise ?", Vol. One' p.p. 580-590.

63. Chin, MW. :"Some potential aplications of expert systems in construction engineering and management in West Indies", Vol. One p.p. 591-597

64. De La Garza, J.M., IBBS, C.W.:"lssues in Construction scheduling knowledge representation", Vol. One p.o. 543-553

65. Douglas, N.: "Refurbishment, rehabilitation and renovation", Vol. Three p.p. 67- 81.

66. Dressel, G.: "Corporate culture as a basis for organisation and management",' Vol. Two p.p. 907-918.

67. Marusi6, J.,; Oroskovic, M.; Bandi6, M.: "Management of the project ot acaptation and reconstruction of structures for sports programme and accommodation of Universiade '87. Zagreb", London 1987., Vol. One p.p. 274-285. .

68. Paulson B.C., Sotoodeh-Khco, H.:"Expert systems in Real-time construction operations", Vol. One p.p. 554-565.

69. Peer, S.: "Effect of overhead Allocation on biding strategy", CIB W-65 The organisation and management of construction", Vol. one p.p. 148-152.

70. Schaaf, T.V.: "The scheidt barrier", Vol. three p.p. 41-66.

71. Shaffer, L.R.: "Education and training in continuing professional development',

Vol. Three p.p. 96-102. .

72. Trimble, G.; Warszawski, A.: "Management information systems and expert systems", Vol. Three p.p. 125-133.

73. rvrvatnen, H.; Salo, E.; Koskela, L.: "Information management on building sites", Vol. I p.p. 470-476.

Proceedings of the CIS 90 - SuildingEconomics and construction management, Sydney, 1990.

74. Saba, I.: "Value engineering in construction sites", Vol. 4 p.p- 56-67.

75. Bentil, K.K.: "Construction automation: is it economically and practically feasible", Vol.6 p.p. 67-75.

76. Brandon, P.S.: "Expert systems - after the hype is over", Vol. 2 p.p. 314-344.

77. Cusack, M.M.: "Robotics - the implications for the management of design and production", Vol. 6 p.p. 119-1 ~8.

78. Dandri, G.: "Relationship between building costs and building morphology- an italian survey", Vol. 2 p.p. 77 - 87.

79. Handa, V.K.; Thomas, H.R.; Horner, R.M.w.: "International collobarative field

.. studyof masonry productivity" Vol. 6 p.p. 230-237. .

80. Hisatomi, Y.: "An introduction to the japanese construction industry and general contractors', Vol. 3 p.p. 247-255

81. Sofat, G .C.: "Cost information system - a tool towards better managemenf, Vol.

2 p.p. 270-280. . .

82: Tanaka, S.; Suga, Y.; Tsuboi, T.; lsaka, H.: "Cost study - companson of costs between various structural styles", Vol. 2 pop. 294-305.

83. Radi6, J.: "-rajanje izgradnje nekih znacajnijih objekata u povijesti naseq graditeljstva", II slrripozj] iz Organizadje gradenja, Opatija 1986., str. 101-1.11 ",

84. Radujkovi6. M., Marusic, J., Linaric, Z.: "Ulog.a i .~odeli pr?jekta organlzacl!e gradenja u ,~raditeljskoi obnovi", DHGK, Gradltelll u obnovt Hrvatske, Zbornik radova, knjiga II, Brijuni 25-27.6.1992., str. 315-319.

85. Rodosek, Edo: "Operativno planiranje", FAGG, Ljubljana, 1985.

86. REFA: "Methodenlehre des Arbeitsstudiums", Teill ill, 5 lzd., Carl Hanser Verlag Munchen, 1976.

87. Rex, S.: "Izbor optimalne tehnologije gradenja", DGITH, Zagreb 1988., str. 195-

210.

88. "Savremena tehnologija qradenla", lzdavacki centar, Beograd, 1976.

89. Seeling R.: "Die Kranbemessung im Hochbauu~terbesonder~rBerOcksichtigung des Warteschlangenansatzes", Baumaschinen + sautecnnlk 3/81.

90. Skendrovic. V.: "Zasto nam planovi projekata sluze za dekoraciju zldova?", II Simpozij iz organizacije gradenja, Gi, Opatija 1986., str. 215-224.

91. 'raoorsak. D.: "Studij rada", Tehnicka knjiga, Zagreb, 1970.. "

92. "Transacti01s of the Construction Information Sy.stem cornmtttaa", Vol.1 , The CIS Commi'1eeof the Japan Society of Civil EngIneers, 1984.

93. Thompson, P.: "Organization andEconomics of Construction", Mc Graw-Hill Book Company, London, 1981.

94. Trbojevic, B., "Gradevinske rnasine", 5 izd., Gradevinska knjiga, Beog~ad, 1982.

95. Trbojevi6, B., "Organizacija gradevinskih radova", 4. lzd., Gradevlnska

knjiga Beograd, 1981. ..'

96. White, J.A., Agee, M.H., Case, K.E.: "Principles of Englneenng Economic Ana-

lysis", John Wiley and Sons, New York ETC., 1.~84. . .. .

97. Zagar, Z.: "0 dugovjecnosti promasaja", Simpozll: T rainost konstrukci]e: DG KH,

Brijunski otoci 1985, str. 229-239

98. Zaja, M.: "P'oizvodni sistem", Narodne novine, Zagreb, 1978.

99. Ziljak, V.: "~imulacija racunalom", Skolska knjiga, Zagreb, 1982.

100.2:ugaj, M .. Horvatec Z.:"Organizacija proizvodnje", Informator, Zagreb, 1985

177

176

SADRZAJ:

ligg~~~g~":,:~~~~

10.8. Nagradivanje prema radu I

11. TEHNICKO NORMIRANJE 128

~ ~ :~: g~~~in~~r~i·:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::··:: : .: :: ::: : : : : : :: .. :: .. : : : .. ::: .. : ~1~

11.3. postupak kod normiranja vremena ..

sk mena 131

11.4. Mjerenja i obrada utros a vre .

12. ZASTIT A NA RADU 143

13. INDUSTRIJALIZACIJA I MONTAtA 145

...................................... 145

13.1 . Opcenilo =:":" 145

13.2. Zahljevi i elekli induslrijskog naelna gradenJa .

13.3. Proizvodnja i ugradnja montaznih elemenata 14!

ODUZE"'E 151

14 GRADEVINSKO P '-' .

15: UVJETIIZ GRADEVINSKE REGULATIVE t»; IZGFADNJU OBJEKATA 160

16. OBNOVA I ORGANIZACIJA GRADENJA 165

»; 168

17. STANJE PODRU'-'JA · · .. · .

18 LITERATLIRA 173

'. .. .,.

1. UVOD 5

1.1. Pojam, definicija i osobine organizacije 5

1.2. Znanstveni razvoj organizacije u 20. stollecu 6

1.3. Analiza organizacje gradenja kroz povijest 9

2. KARAKTERISTIKE GRADEVINSKE PROIZVODNJE 11

2.1. Tipovi proizvodnje 11

2.2. Nacini proizvodnje 13

2.3. Efekti obucavanja i uhodavanja u proizvodnji 17

3. PROJEKTIRANJE ORGANIZACIJE GRADENJA (P.O.G.) 19

3.1. Razlozi i faze za P.O.G 19

3.2. Metodoloski pristup 21

3.3. Ulazni podacl za P.O.G 26

4. UREDENJE GRADILlSTA 31

4.1. Skladistenje 31

4.2. Transport na gradilistu 39

4.3. Gradilisne prometnice 41

4.4. Energija na gradilistu 43

4.5. Veda na gradiliStu 45

4.6. Privremene zgrade i naselja na gradili~lima 46

5. PLANIRANJE PROIZVODNJE 49

5.1. OpCenito 49

5.2. Vrste planova 49

5.3. Metode planiranja (brojni planovi, gantogram, histogram, ortogonalni

plan, ciklogram, rnrezno planiranje, ostali planovi) : 50

5.4. Proracun resursa 73

5.5. Kontrola izvrsenja raoova ~ 76

6. CIJENE, TROSKOVI, KALKULACIJE ; 77

6.1. Uvod 77

6.2. Troskovi izgradnje ~ 78

6.3. Financiranje gradenja i projakata : 82

7. PROCESI U GRADEVINSKOJ PROIZVODNJI 86

i:~: ~~~~~~~~~.::::::::::::::::::::::::::::::::::::;:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::~:

7.3. Siozeni proces i podjela 89

7.4. Tehnoloskl proces 92

7.5. Analiza i izbor nacina rada : 99

8. ZASTOJI I GUBICI U PROIZVODNJI 102

9. OSNOVNA NACELA I PRINCIPI ORGANIZACIJE 107

9.1. OpCenito 1 07

9.2. N aceta organizacije 1 07

9.3. Principi organizacije 108

10. COVJEK U PROIZVODNJI 113

10.1. Opcenito 113

~ 0.2. Fiziologija rada 113

0.3. Radno vrijeme 116