Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Projetu Fundu Asisténsia ba seguransa Umanu ba Komunidade Sira iha Área Rurál (GGP)
1.1 Objetivu
Eskema Fundu Asisténsia ba Seguransa Umanu ba Komunidade Sira iha Área Rurál (GGP) fó
asisténsia ba projetu dezenvolvimentu sosiál sira ne’ebé kria hodi responde ba nesesidade oin-oin,
liu-liu iha área rurál. Governu Japaun fó apoiu ona fundu ba projetu GGP nian ba iha nasaun kuaze
140 dezde tinan 1989, no Embaixada Japaun (EoJ) lansa ona projetu hamutuk 101 iha munisípiu 13
hotu iha Timor-Leste, hahú iha tinan 2000 too agora. EoJ ho objetivu partikularmente atu enkoraja
komunidade lokál sira ho ativu hodi hola parte liután ba iha projetu refere atu promove vida moris
ne’ebé sustentável. Governu Japaun nia polítika Asisténsia ba nasaun Timor-Leste iha pilares tolu
mak tuir mai ne’e no polítika ne’e bazeia ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN)
Sei simu proposta ba projetu hirak ne’ebé fó atensaun liu hodi hadia vida moris povu nian iha área
rurál tuir polítika ne’ebé mensiona ona iha leten. Liu-liu sei tau prioridade ba kategoria projetu sira
Infra-estrutura ho eskala ki’ik atu asegura “Nesesidade Umana Baziku” (e.z. sistema
Promove atividade agrikultura (harii kanál irrigasaun, área peska nian atu hasa’e atividade
Fó asisténsia ba direitus umanus no disvantajen sosiáis (e.z. ema vulneravel, defisiente, oan
ki’ak sira (orfanatu), feto no labarik sira* * área ba maternidade no saúde labarik sira nian
*’Seguransa Umanu’ ho objetivu atu proteze ema husi krítiku no bele hatan ba tratamentu ba
moris umanu nian, vida moris no dignidade, no atu hadi’a nesesidade umanu nian.
Montante fundu ne’e másimu mak US$ 87,000 Dolar Amerikano (ba tinan fiskál 2018) no iha
variedade depende ba nesesidade projetu. Númeru orsamentu sei determina liu husi konsiderasaun
Etapa dahaluk: hahú husi loron 24 Abril to’o loron 30 Juñu, 2018
Etapa daruak: hahú husi loron 1 Jullu to’o loron 31 Agostu, 2018
Organizasaun non lukrutivu ne’ebé iha ona esperiénsia durante tinan rua ou liu bele hatama
proposta ho kondisaun prova ona kapasidade adekuadu atu implementa projetu sira ne’e.
ONG nasionál no ONG internasionál sira ne’ebé mak rejistu ona iha Ministériu Justisa (MJ)
ou sira ne’ebé halo rejistrasaun iha hela prosesu nia laran iha MJ.
*Aplikante sira tenke iha ligasaun ho internet no bele komunika liu husi email ho EoJ
Grupu komunidade sira iha nivel rurál mak hetan benefísiu ne’e.
Projetu tenke kompleta iha TINAN IDA no la liu husi ne’e, sura hahú husi loron asina kontratu
projetu nian.
*Ida-ne’e konsidera nudar “Grant Assistánce fór Cultural Grassroots Projects: Fundu
http://www.mofa.go.jp/policy/oda/category/cultural/
Eventu
*Se iha preguntas kona ba sasán ne’ebé bele sosa, favor contaktu ho sesaun GGP.
Kustu administrasaun no jestaun nian, ou buat folin sira seluk tán ba organizasaun aplikante
Sasán ruma atu fó ba benefisiáriu sira (e.z. lapizera, spidol, kadernu, nsst.)
*Kondisaun sira seluk ne’ebé sei husu ba uza fundu ne’e. Favór konsulta ho sesaun GGP
Formatu aplikasaun bele haree iha Embaixada nia website. FAVÓR HALO TUIR MATADALAN
Se ita boot sira-nia organizasaun satifas ho kondisaun ne’ebe mak deskreve iha leten no iha
esperansa atu simu fundu assistensia GGP nian atu inplementa dezenvolvimentu projetu ne’e,
JAPAUN.
* Favór tuir matadalan aplikasaun. Proposta sira ne’ebé la tuir matadalan mak sei la halo ezamina.
sei husu atu submete tán dokumentu adisionál balun. Sei hala’o entrevista, enkontru ho
Quartel Jerál iha Tokyo mak sei halo desizaun ba aprova ou la aprova ba sesaun GGP iha
LORON SUBMISAUN.
Loke konta bankária foun ne’ebé sei uza deit ba projetu ne’e
Durante implementasaun projetu presiza submete relatóriu progresu servisu kada fulan.
Submete relatóriu interinu no finál (inklui ho relatóriu finansa no atividade loron-loron nian)
Presiza hetan lisensa husi EoJ molok foti osan husi konta bankária ne’ebé mensiona iha leten
Organizasaun benefisiáriu sira presiza halo konsulta ho EoJ ba kualkér asuntu preukupasaun
Organizasaun benefisiáriu atu koopera ho EoJ ba hala’o monitorizasaun ba projetu iha futuru