Sie sind auf Seite 1von 5

Abril 2018

Embaixada Japaun iha Timor-Leste

Projetu Fundu Asisténsia ba seguransa Umanu ba Komunidade Sira iha Área Rurál (GGP)

Matadalan Jerál Tinan 2018 nian

1. Eskema Fundu GGP nian

1.1 Objetivu

Eskema Fundu Asisténsia ba Seguransa Umanu ba Komunidade Sira iha Área Rurál (GGP) fó

asisténsia ba projetu dezenvolvimentu sosiál sira ne’ebé kria hodi responde ba nesesidade oin-oin,

liu-liu iha área rurál. Governu Japaun fó apoiu ona fundu ba projetu GGP nian ba iha nasaun kuaze

140 dezde tinan 1989, no Embaixada Japaun (EoJ) lansa ona projetu hamutuk 101 iha munisípiu 13

hotu iha Timor-Leste, hahú iha tinan 2000 too agora. EoJ ho objetivu partikularmente atu enkoraja

komunidade lokál sira ho ativu hodi hola parte liután ba iha projetu refere atu promove vida moris

ne’ebé sustentável. Governu Japaun nia polítika Asisténsia ba nasaun Timor-Leste iha pilares tolu

mak tuir mai ne’e no polítika ne’e bazeia ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN)

Governu Timor-Leste nian.

Estabelese Fundasaun hodi Promove Atividades Ekonómia

Agrikultura no Dezenvolvimentu Rurál

Dezenvolve Kapasidade Governu no Setór Públiku

1.2 Área projetu

Sei simu proposta ba projetu hirak ne’ebé fó atensaun liu hodi hadia vida moris povu nian iha área

rurál tuir polítika ne’ebé mensiona ona iha leten. Liu-liu sei tau prioridade ba kategoria projetu sira

tuir mai ne’e:

Infra-estrutura ho eskala ki’ik atu asegura “Nesesidade Umana Baziku” (e.z. sistema

1 Embassy of Japan in Timor-Leste


Abril 2018

fornesimentu bee-moos, rehabilita eskola sira ou construi postu sáude sira)

Promove atividade agrikultura (harii kanál irrigasaun, área peska nian atu hasa’e atividade

ekonómika industriál iha área rurál)

Fó asisténsia ba direitus umanus no disvantajen sosiáis (e.z. ema vulneravel, defisiente, oan

ki’ak sira (orfanatu), feto no labarik sira* * área ba maternidade no saúde labarik sira nian

mós bele hatama)

Área ba Seguransa Umanu*, inklui jestaun risku dezastre nian.

*’Seguransa Umanu’ ho objetivu atu proteze ema husi krítiku no bele hatan ba tratamentu ba

moris umanu nian, vida moris no dignidade, no atu hadi’a nesesidade umanu nian.

1.3 Orsamentu ne’ebé iha

Montante fundu ne’e másimu mak US$ 87,000 Dolar Amerikano (ba tinan fiskál 2018) no iha

variedade depende ba nesesidade projetu. Númeru orsamentu sei determina liu husi konsiderasaun

detalla husi EoJ.

1.4 Loron ikus submete proposta ba Embaixada

Etapa dahaluk: hahú husi loron 24 Abril to’o loron 30 Juñu, 2018

Etapa daruak: hahú husi loron 1 Jullu to’o loron 31 Agostu, 2018

2. Kritériu kona-ba GGP

2.1 Aplikante sira ne’ebé elejivel atu aplika ba fundu ne’e

Organizasaun non lukrutivu ne’ebé iha ona esperiénsia durante tinan rua ou liu bele hatama

proposta ho kondisaun prova ona kapasidade adekuadu atu implementa projetu sira ne’e.

Organizasaun sira lejitima mak hanesan tuir mai ne’e:

ONG nasionál no ONG internasionál sira ne’ebé mak rejistu ona iha Ministériu Justisa (MJ)

ou sira ne’ebé halo rejistrasaun iha hela prosesu nia laran iha MJ.

2 Embassy of Japan in Timor-Leste


Abril 2018

Instituisaun husi Edukasaun nian

Instituisaun husi Médiku nian

*Aplikante sira tenke iha ligasaun ho internet no bele komunika liu husi email ho EoJ

2.2 Tarjetu ba benefisiáriu sira

Grupu komunidade sira iha nivel rurál mak hetan benefísiu ne’e.

2.3 Durasaun Projetu

Projetu tenke kompleta iha TINAN IDA no la liu husi ne’e, sura hahú husi loron asina kontratu

projetu nian.

2.4 Projetu ne’ebé sei LABELE ajuda husi GGP

GGP sei LA SUPORTA atividades/sasán hanesan tuir mai;

Atividade komersial, misionáriu ou atividades relijioza, no Atividades polítika ruma

Ba treinamentu ou hasa’e kapasidade de’it

Halo atividade peskiza no survei

Atividade kulturais hanesan arte no desportu*

*Ida-ne’e konsidera nudar “Grant Assistánce fór Cultural Grassroots Projects: Fundu

Asisténsia ba Projetu Kulturais iha Área Rurál” - favór haree ba iha:

http://www.mofa.go.jp/policy/oda/category/cultural/

Eventu

Asisténsia ne’ebé sei fó benefisiu ba interese privadu (e.z. bolsu estudu)

Veíkulu hanesan kareta no motor.

Komputadór, kamera dijitál no material eletróniku sira seluk

Gastus ba ai-han no hemu

*Se iha preguntas kona ba sasán ne’ebé bele sosa, favor contaktu ho sesaun GGP.

3 Embassy of Japan in Timor-Leste


Abril 2018

Kustu administrasaun no jestaun nian, ou buat folin sira seluk tán ba organizasaun aplikante

(e.z. vensimentu/saláriu ba funsionáriu/staf, aluga edefísiu, nsst.)

Kualkér taxa sira

Sasán ruma atu fó ba benefisiáriu sira (e.z. lapizera, spidol, kadernu, nsst.)

Kustu manutensaun nian depois implementasaun hotu

*Kondisaun sira seluk ne’ebé sei husu ba uza fundu ne’e. Favór konsulta ho sesaun GGP

nian iha EoJ ba klaru liután.

2.5. Matadalan aplikasaun

Formatu aplikasaun bele haree iha Embaixada nia website. FAVÓR HALO TUIR MATADALAN

APLIKASAUN NO INKLUI INFORMASAUN HOTU-HOTU NE’EBÉ PRESIZA.

3. Oinsá bele hatama aplikasaun

Se ita boot sira-nia organizasaun satifas ho kondisaun ne’ebe mak deskreve iha leten no iha

esperansa atu simu fundu assistensia GGP nian atu inplementa dezenvolvimentu projetu ne’e,

HALO FAVÓR HATAMA PROPOSTA ORIJINÁL DIRETA BA IHA EMBAIXADA

JAPAUN.

* Favór tuir matadalan aplikasaun. Proposta sira ne’ebé la tuir matadalan mak sei la halo ezamina.

4. Prosesu selesaun nian

EOJ SEI KONTAKTU DE'IT ORGANIZASAUN NE’EBÉ MAK SELESIONADU, no

sei husu atu submete tán dokumentu adisionál balun. Sei hala’o entrevista, enkontru ho

parte-interesada no vizita fatin projetu.

Quartel Jerál iha Tokyo mak sei halo desizaun ba aprova ou la aprova ba sesaun GGP iha

Timor-Leste. EoJ la responde ba kualkér konsulta kona-ba selesaun proposta ninian.

PROPOSTA HIRAK NE’EBÉ MAK LA SELESIONADU, LA ENTREGA FALI BA

4 Embassy of Japan in Timor-Leste


Abril 2018

APLIKANTE SIRA, NO VALIDADE DURASAUN BA PROPOSTA

AUTOMATIKAMENTE SEI REMATA DEPOIS FULAN 6 LIU, HAHÚ HUSI

LORON SUBMISAUN.

5. Rekizitu ba aplikante sira ne’ebé selesionadu (obrigatóriu)

Loke konta bankária foun ne’ebé sei uza deit ba projetu ne’e

Durante implementasaun projetu presiza submete relatóriu progresu servisu kada fulan.

Submete relatóriu interinu no finál (inklui ho relatóriu finansa no atividade loron-loron nian)

Submete relatóriu auditoria external (interinu no finál) ba Embaixada.

6. Depois hetan apoiu konsede/fundu ne’e

Presiza hetan lisensa husi EoJ molok foti osan husi konta bankária ne’ebé mensiona iha leten

no hatama fila fali nota bankária nian

Organizasaun benefisiáriu sira presiza halo konsulta ho EoJ ba kualkér asuntu preukupasaun

ka mudansa sira ne’ebé mosu iha sira-nia projetu ne’e.

Organizasaun benefisiáriu atu koopera ho EoJ ba hala’o monitorizasaun ba projetu iha futuru

husi EoJ, depois de tinan 2 to’o tinan 5 ba sira-nia projetu ne’e.

7. Atu hetan informasaun liután

Embaixada Japaun iha Timor-Leste

Avenida de Portugal, Pantai Kelapa, Dili, Timor-Leste (P.O. Box 175)

Tel: (+670) 332-3131/3132 / Fax: (+670) 332-3130

Pesoál ne’ebé responsabiliza:

Sr. Yusuke Fujiwara (email: yusuke.fujiwara@di.mofa.go.jp)

5 Embassy of Japan in Timor-Leste

Das könnte Ihnen auch gefallen