ROMANTIČARSKA PROZA

-predstavnici po zemljama i analiza djela

1.NJEMAČKA

JOHANN WOLFGANG GOETHE (1749.-1832.)

-Čit. str. 275.

O PISCU:
-najveći i najsvestraniji njemački književnik; rođen u Frankfurtu
-potječe iz ugledne i naobražene obitelji
-1765. polazi u Leipzig na studij prava
-za početak njegova stvaranja bio je presudan studenski boravak u Strassburgu gdje se
upoznaje s Homerom, Shakespeareom, Ossianom i autentičnom narodnom poezijom
-prekida s anakreontskom lirikom svoje mladosti i staje načelo pokreta «Sturm und
Drang»

KNJIŽEVNI RAD- FAZE STVARALAŠTVA I DJELA:

1.FAZA «STURM UND DRANG»

a)drama iz njemačke nacionalne povijesti Gotz von Berlichingen, 1773. – pisana po
ugledu na Shakespearea; lik plemenitog viteza koji postaje žrtva spletki dvorskih
krugova
b)niz pjesam punih himničkog zanosa u kojima veliča likove buntovnika i boraca za
slobodu misli- Prometej, Muhamedova pjesma
c)roman Patnje mladog Werthera, 1774. kojim preko noći stječe europsku slavu i
kojim je izvršio znatan utjecaj ne samo na književni izraz veæ i na dug svoje epohe
(tzv. verterizam)
-1775. prihvaća poziv weimarskog vojvode KARLA AUGUSTA i seli u Weimar,
gdje će živjeti do smrti; u prvo se vrijeme posvećuje državsničkim i dvorskim
poslovima te stvara relativno malo, ali na području lirike nastaju njegova najbolja
ostvarenja

2.FAZA- KRAJEM 80-tih

-najplodnija faza njegova stvaralaštva; započinje putovanjem u Italiju (1786.-88.) i
drugovanjem sa Schillerom (1794.-1805.)
-prekida sa «Sturm und Drangom»
-ovim razdobljem započinje klasični period njemačke književnosti
a)tragedije u stihu i prozi – Ifigenija, 1787.; Torquato Tasso, 1790., Egmont, 1788.
b)satirički životinjski ep Reineke Fuchs, 1794.
c)idilični ep Herman i Dorothea, 1797.
d)veliki roman Naukovanje Wilhelma Meistera, 1795.-96. koji postaje uzorom tzv.
odgojnog romana i predstavlja prvi veliki realistički roman iz građanskog života
e)Rimske elegije- zbirka najzrelije ljubavne lirike
f)niz balada, epigrama…
g)bavi se prirodnim znanostima i prijevodima
h)1775. prevodi Hasanaginicu na njemački (od Fortisa)

3.FAZA- NAKON SCHILLEROVE SMRTI 1805.

1
-sve više se povlači u osamu, dovršava ranije započeta djela
a)roman Srodne duše, 1809.
b)autobiografske zapise Poezija i zbilja, 1811.,1812.,1814.,1833
-kao proslavljeni «mudrac iz Weimara» šalje u svijet svoje maksime i refleksije s
najrazličitijih područja
-tako prvi razvija ideju o «svjetskoj književnosti» kao zajedničkom dobru cijelog
čovječanstva

-Najznačajnije djelo na kojem je radio cijelog svog života je FAUST - to je sažetak

osobnih piščevih iskustava i bogato komponirana sna o svijetu, sukob dobra i zla,
duha i tvari
-u djelu je dao sintezu svog sveukupnog umjetničkog stvaranja, a u samom liku d.
Fausta stvara najgrandiozniji lik novije europske književnosti kao simbol ljudske
težnje za spoznajom i napretkom
-tu se prepleću tragika, lirika, satira
-1. DIO objavljen 1808.; 2.DIO objavljen posthumno 1833.

-Vrlo važan dokument za poznavanje Goethea jesu zapisi njegova tajnika Goetheovi
razgovori s Eckermannom

ANALIZA DJELA

Patnje mladog Werthera

-NASTANAK DJELA: 1774., Leipzig
-VRSTA DJELA: epistolarni roman – roman pisan u obliku fiktivnih pisama koje
Werther piše prijatelju Wilhelmu
-MJESTO RADNJE: gradić Wahlheim /Valhajm/ kamo je Werther otišao srediti
nešto oko majčine zaostavštine
-VRIJEME RADNJE: 4.05. 1771. – 21./2. 12. 1772.
-KOMPOZICIJA ROMANA: 2 dijela
-1. DIO: Werther dolazi u Wahlheim kamo ga šalje mati da bi riješio neka pitanja oko
nasljedstva; na ladanjskom balu upoznaje Lottu, kćer višeg upravnog činovnika koji je
u kneževoj službi; zaljubljuje se u nju iako zna da je zaručena s Albertom koji je
trenutno na putu; Kad se Albert vraća s putovanja njih troje zajedno uživaju; Lotta
Wertheru za rođendan poklanja vrpcu s haljine koju je nosila na dan kad su se
upoznali i prekrasno izdanje Homera; Wertherova ljubav jača, ali budući da je Lotta
zaručena on odlazi ne mogavši više izdržati vlastito narušavanje zaručničke idile –
BIJEG OD STVARNOSTI
-2.DIO: Werther radi kao tajnik kod nekog diplomata, birokratski posao mu ne
odgovara jer je umjetnička duša; diplomat ga želi optužiti ministru, ali ministar i jedan
grof se zalažu za Werthera i čini se da će se sve riješiti; čak mu se svidjela i jedna
gospođica koja se za njega zainteresirala, ali našavši se kao pučanin na jednoj zabavi
postaje predmet ogovaranja; odlazi ponovno, drugi put kod nekog kneza (suhoparan,
pomalo ograničen) i opet napušta službu; Lotta se u međuvremenu udala; vraća se u
gradić u želji da je opet vidi i tamo uviđa da Lotta, po njemu, nije sretna koliko
zaslužuje ; Albert mu je nepodnošljiv; Albert shvaća da bi Werther mogao postati
opasan; 4. umetnute epizode; Werther stalno posjećuje Lottu, sukobljuje se s

2
okolinom; Lotta mu zabranjuje da joj dolazi nekoliko dana; Werthera već dulje
vrijeme salijeću misli o samoubojstvu, dolazi još jednom Lotti koja ga ne želi više
vidjeti ; odlazi kući satrven; moli Alberta da mu da pištolje da se sprema na put; piše
oproštajno pisma i ubija se; sućut Lotte i cijele obitelji; pokopan je kao i sve
samoubojice izvan groblja
-GLAVNI LIKOVI: Werther, Lotta, Albert
-TEMA: nesretna Wertherova ljubav
-EPIZODE KOJE PISAC UKLAPA U RADNJU U KOJOJ SVAKA
OZNAČAVA JEDNU ETAPU U WERTHEROVOJ DUŠEVNOJ EVOLUCIJI:

1.umobolni mladić Heinrich koji je obolio zbog nesretne ljubavi, bio je pisar kod
Lottina oca; vrt, cvijeće

2.orahova stabla u župnikovu dvoerištu koja su ljudi dali posjeći; s Lottom je sjedio
ispod njih

3.seoska obitelj koju prati nesreća

4.sluga koji je ubio udovicu koju je volio

-ZAŠTO JE PISAC ODABRAO FORMU PISAMA ZA PRIKAZIVANJE

SADRŽAJA ROMANA, ZAŠTO NIJE NAPISAO ROMAN U «ICH-FORMI»:
ovako napisan roman djeluje intimnije, prisnije, iskrenije, lakše se iznose najintimniji
osjećaji
-romanom dominira lik Werthera koji na vanjski svijet reagira preko osjećaja, a forma
pisama najpogodnija je za razotkrivanje duše takvog lika i njegova intimnog
karaktera
-pismi oli dnevnik intimne formr
-TEMELJNI PROBLEM: ljubavni trokut Werther-Lotta-Albert
-KAKO JE NASTAO: Werther se spremao posjetiti predstojnika S. koji je živio u
osamljenom kraju Wahlheima a koji je priređivao bal. Werther se ponudio za pratnju
mladoj djevojci koja mu je napomenula da će putem pokupiti djevojku Charlottu koja
je uistinu lijepa ali zauzeta, tj. zaručena s valjanim čovjekom koji je trenutno
otputovao srediti neke stvari budući da mu je otac nedavno umro i da se pobrine za
unosno i ugledno namještenje. Ušavši u kuću Werther je ugledao Lottu.
-ŠTO GA JE OČARALO U ČITAVOJ LOTTINOJ POJAVI: 49.-51.str.
a)izgled- lijepa, srednjeg rasta, obučena u bijelu haljinu s blijedocrvenim vrpcama na
grudima
b)situacija u kojoj ju je vidio – dijelila je kruh braći i sestrama
-KAKO JU JE DOŽIVIO NA PRVI POGLED: kao anđeo milosrđa okružen
dječicom, bio je očaran izgledom i postupkom
-ZAŠTO SE STVARA ZAPLET U ROMANU: 1.Lotta je zaručena; 2.jer je
Werther takav kakav jest
-PREDSTAVITI GA ISKLJUČIVO PREKO VRLINA: mlad, lijep. simpatičan,
obrazovan, darovit za crtanje i prevođenje- umjetnički tip (grčki); materijalno
dobrostojeći; ljudi ga vole, pobuđuje njihovu naklonost i povjerenje; istančana duha,
estet, lijepo se izražava

3
-DA NEMA ONU DRUGU STRANU SVOJE LIČNOSTI KOJA JE MNOGO
JAČA, REKLO BI SE DA JE SAVRŠENI MLADI ČOVJEK KOGA BI
POŽELJELA SVAKA DJEVOJKA. PREDTAVITI GA PREKO DRUGE
STRANE-«MANE»: pretjerano je osjetljiv, hipersenzibilan, ponekad hirovit- 14.str.;
emocije su važnije od razuma, tankoćutan; sklon maštanju- 14.str.; lako plane i lako
se smiri; ove su ga mane dovele do samoubojstva
-LIK WERTHERA JE ROMANTIČARSKI LIK- OSVIJETLITI GA PREKO
NEKIH ŽIVOTNIH KATEGORIJA U SITUACIJA:
1.DJETINJSTVO; 2.ODNOS PREMA MAJCI I WILHWLMU; 3.ODNOS PREMA
DJECI; 4.ODNOS PREMA DRUŠTVU; 5.ODNOS PREMA RADU;
6.UMJETNOSTI; 7.KAKAV JE U LJUBAVI; 8.PREMA PRIRODI; 9. O SEBI

1.DJETINJSTVO:
-KAKV JE BIO KAO DJEČAK: rado mašta (ftk. 66.str.; 9.05.-111.str. «Tako
sam…»
-nostalgičan, nije volio nikakve promjene
-škola mu nije bila previše draga iako je talentiran na raznim poljima (ftk.67. str.;
9.05. str. 111.)
-o djetinjstvu ne govori mnogo
-živio je uglavnom osamljeno (ftk. 87.str.)
-nije imao sretno djetinjstvo u krugu obitelji
-niti s jednim roditeljem nije uspostavio bliži kontakt
-POSLJEDICE OVAKVOG DJETINJSTVA: 1.osamljenost 2.sklon maštanju

2.ODNOS PREMA MAJCI I WILHELMU:

a)majci- s njom komunicira posredstvom Wilhelma (ftk.74.str.
-majka mu nameće službu koju on ne prihvaća (ftk. 74.str.; 20.07.; 56.ili 46.str.
-s njom nema prisnijeg kontakta (ftk. 74.str.; 24.03. 85. ili 77.str.)

b)Wilhelmu – najbolji mu je prijatelj (ftk.74.str.; 4.05.; 25. ili 11.str.)

-cijeni ga, njemu se opravdava za svoje postupke, zahvalan mu je (ftk. 75.str.; 26.,
4.09.-115.str.; 59.,110.)

3.ODNOS PREMA DJECI:

-njima je oduševljen (ftk. 76.; 46.-47.; 29.06.-61.-2.str.)

-REZIME I KAKAV JE U ODNOSU PREMA DRUGIM LIKOVIMA:

-s majkom malo komunicira
-ima jednog prijatelja
-prema pretpostavljenima osjeća antipatiju- poslanik /šef/ - krtički se odnosi prema
njemu, osjeća nesnosnu averziju – 74.str.
-teško uspostavlja kontakte s ljudima koje ne voli
-drago mu je što ga vole obični ljudi- 29.-30.str.
-prema Albertu – osjeća ljubomoru-113.str; oduševljen je njime-60.,126.str.; ističe
njegove pozitivne karakteristike- 3.07.- 58. ili 47.-8.str.

4.DRUŠTVO:
-u građanskom ga društvu nervira licemjerje (ftk. 69.str.; 31.str.)
-nerviraju ga međuljudski osjećaji koji vladaju u društvu- 48.-9.str.
-sablažnjava se nad ružnim i zločestim ljudima – 77.str.

4
-protivi se klasnim predrasudama – (ftk.69.; 29.str.)
-pati zbog socijalne nejednakosti i farizejstva više klase – 29.str.
-iskazuje ironičan stav prema karijerizmu u građanskom društvu- 79.str.
-mrska mu je subordinacija /podređenost/ - (ftk.70.str.;20.07.-72.str.; 56.str.)
-kritizira čovjeka koji se uspinje na društvenoj ljestvici kako bi stekao materijalnu
korist – (ftk.70.str.; 56.)
---stoga se najbolje osjeća među priprostim ljudima i djecom (ftk. 68.-9.str.)
-privlači ga idiličnost patrijahalnog života – 46.; 15.05.-40.str.
-KOJI GA JE DOGAĐAJ ZASMETAO KAO POSLJEDICA DRUŠTVENOG
LICEMJERJA I KAKO SE PONIO: večera kod grofa C.- ljudi se cijene po
porijeklu a ne osobinama
-kritizira društvo, ali ništa ne poduzima da riješi problem
-pati zbog te socijalne nejednakosti
-proživljava nezadovoljstvo u sebi i povlači se u sebe

5.RAD /POSAO/
-osjeća da mora pobjeći od posla koji mu je nametnut (ftk.71.str.; 82.str.)
-odlučio je napustiti službu – ftk.71.str.; 85.str.
-dosadno mu je i bježi – ftk.71.str.; 88.str.

6.UMJETNOST:
-cijeni iskonsko narodno stvaralaštvo jer ono odražava svijest naroda
-voli Homera, Ossiana
-voli književnost i slikarstvo
-pokušava je umjetnički izraziti jer ima za to sklonosti – slika, prevodi

7.LJUBAV:
-zaljubljen, sav je ustreptao, ne vlada osjećajima – ftk. 80.str.; 37.str.
-oduševljen je što Lotta prema njemu nije ravnodušna – ftk.80.str.; 54.str.
-obuzima ga strast- ftk.81.str.; 16.07.-71.str.
-ljubav je po njemu najveći dar života – ftk.81.str.; 55.str.; 18.07.-72.str.; 15.07.-
84.str.)
-zbog ljubavi pati- ftk.81.str.; 65.str.
-Lotta ga potpuno obuzima – ftk.81.-2.str.; 69.str.
-ljubomoran je, nije jedini koji je voli i to nikako ne shvaća te postaje posesivan,
egoističan – ftk.82.-3.str.; 90.str.; 29. 07. – 113.str.
-svo njegovo bogatstvo je Lotta- ftk.83.str.; 97.str.
-od zaljubljenosti ponekad ne može izraziti svoje osjećaje- ftk.83.str.; 104.str.
-poljubac je vrhunac njegove ljubavi – ftk.83.-4.str.; 14. 12.; 109.str.
-sebi postaje važniji – 13. 07.- 71.str.
-sveto mu je sve što je u Lottinoj prisutnosti – 18. 05. –72.-4.str.
-ne može zbog ljubavi slikati – 24. 07. – 74.str.
-sanja i mašta o Lotti – 21. 08.-87.str; 30. 08.-89.str.; 6. 12. – 31.str.
---SINTEZA KAKAV JE U LJUBAVI:
-ljubav ga potpuno obuzima
-nesretno je zaljubljen
-pati zbog ljubavi
-pravi je romantičan i sentimentalan tip jer ljubav iskazuje na tipično romantičarski
način, «kroz patos» i metaforičnost «jezika srca» što je danas smiješno

5
8.PRIRODA:

---cijela se radnja romana razvija s razvojem prirode: cvijeta u svibnju kao ljubav,
buja u ljetu, a zimom se približava katastrofa
-prirodu doživljava kao živo biće koje ga razumije, a on je voli, obožava, u njoj
pronalazi odgovore za svoja psihička stanja- 10.05-37.str..; 15 07.; 21.06.-
60.str.27.str.
-priroda prati, oslikava njegovo psihičko stanja- 16.06.-56.str.- oluja (Lotta i Werther
su na plesu i on saznaje da je ona zaručena)
-odlazi u prirodu patiti –30.08.-89.str.
-nagovještaj samoubojstva- 30.11.-127.str.

9.O SEBI:
-promjenjiva raspoloženja – 13.05.-39.str.
-slabo se uklapa u društvo – 17.05.-41.str.
-human, djeci dao novac – 27.05.
-lud u ljubavi – 19.06.-59.str.

-PREKO WERTHEROVA PONAŠANJA OPISATI ROMANTIČNU LJUBAV,

ŠTO ONA IZAZIVA U ZALJUBLJENIKU: nemir, bujicu emocija koje se ne
mogu kontrolirati, unutarnji nemir, mazohizam /Poe!/- konstantno analizira vlastite
osjećaje, ne može se koncentrirati ni na što čak ni na rad; gubi se u svijetu stvarnosti,
mašta…
-TAJ BLAGI MAZOHIZAM RAĐA, KORAK PO KORAK I KOBNU
ODLUKU O SAMOUBOJSTVU- KAKO SE RAZVIJALA IDEJA, ŠTO JOJ JE
PRETHODILO:
-12.08.-61.str. ili 79.-81.str.-sredinom kolovoza Albert i Werther započinju razgovor
na temu samoubojstva, tema je inicirana Wertherovom željom da očisti i osposobi
Albertove pištolje u slučaju napada
-ALBERTOV STAV O SAMOUBOJSTVU: nepromišljen čin kojeg čovjek izvede
kad ga zanesu strasti i napusti razum
-po njemu samoubojstvo je izraz slabosti kad se čovjek ne može uhvatiti u koštac s
problemom i razumski ga osvijetliti
-WERTHEROV STAV O SAMOUBOJSTVU: je veliko djelo jer proizlazi iz
jednog trenutka natprirodne snage u čovjeku koji ga oslobađa patnje

---u daljnjem razgovoru Werther se slaže s Albertom zaključivši da je ljudska priroda

ograničena u podnošenju emocija, ali ne prihvaća paradoksalni zaključak:
1.da je čovjek, koji počini samoubojstvo, kukavica
2.da je čovjek koji umre od zloćudne bolesti i prihvaća svoju bol hrabar
-KAKO MU OVAJ PARADOKS OSVJETLJAVA ALBERT: čovjek koji umire
ne može ništa poduzeti jer je bolest smrtonosna /ne postoji lijek!/ i truje ljudski
organizam; zdrav čovjek ne može mu nikako pomoći jer nije čudotvorac, taj
smrtonosni duh opsjeda čovjeka sve do smrti, a umirući je hrabar jer podnosi svoju
bol koja prelazi granice ljudske podnošljivosti
---čovjeku koji je opsjednut idejom može se pomoći snagom uvjeravanja ako on to
želi prihvatiti
A)WERTHER PRIHVAĆA I OPRAVDAVA SAMOUBOJSTVO KAO APSOLUT

6
-18.08.-84.STR. (IL 57.,65.)- NAKON NEKOLIKO DANA U Wertheru se počinje
stvarati svijest o vječnoj, prirodnoj prolaznosti svega
-ljubav koja mu je prije omogućavala da plovi oblacima nad zemaljskim rajem sada
mu pričinjava kobnu bol – kako se te boli riješiti
B)LJUBAV KAO NAJVEĆI DAR ŽIVOTA, PO NJEMU, SADA GA UNIŠTAVA

-69.str. – odlučuje se na samoubojstvo kao na jedino rješnje svoje nesretne

zaljubljenosti
C)UBIO SE OKO PONOĆI, SJEDEĆI ZA STOLOM – 128.str.

-WERTHEROVA TRAGIČNOST PROIZLAZI IZ 4 IZVORA NEGATIVNIH

VIBRACIJA:
1.– hipersenzibilan
2.- doživljaj ljubavi
3. –nesposoban za praktičan život
4.- nelagodnost, odvratnost prema lažnom građanskom društvu i moralu
---po 4. odrednici roman prerasta okvir LJUBAVNE TRAGEDIJE i postaje značajan
dokument o društvenim prilikama jedne epohe; kroz Wertherovu ljubavnu strast
Goethe pokazuje nerješivu proturječnost između razvoja ličnosti i društva tog doba
koje je predrevolucionarno, polufeudalno, apsolutističko u kojem je građanstvo
predstavljalo glavnu snagu, ali plemstvo je držalo svu vlast u rukama

-OBJASNITI 3. ODREDNICU: nemogućnost rješenja ljubavnog trokuta

-iako zna da je treći i da postoji ljubav između Alberta i Lotte on i dalje smisao života
traži u toj nemogućoj ljubavi «Sigurno je da samo ljubav čini čovjeka potrebnim na
tom svijetu»
-i taj nesretni odabir /ne zna na pravom mjestu tražiti rješenje!/ rađa u njemu:
odbačenost, zlovolju, malodušnost, tjelesnu bol, razdor u njemu…, bježi od stvarnosti
u maštu, ne može pronaći smirenje u radu iako ima znanja, ne ostvaruje veze s drgim
ženama…

-KOJI JE DOGAĐAJ JOŠ JAKO POVRIJEDIO WERTHEROVU LIČNOST

TE SE RAZOČARAO: skandal kod grofa C. koji je kulturan i obrazovan čovjek, s
njim se sprijateljio; jednom je ručao kod grofa i slučajno ostao duže dok se nije
skupilo plemićko društvo; u početku Werther nije shvaćao njihovo negodovanje sve
dok mu grof nije rekao da je to društvo velikodostojanstvenika vrlo nezadovoljno što
je među sobom vide građanina; po gradu su slijedila ogovaranja, Werther se osjećao
kao čovjek uvrijeđena ponosa i dostojanstva, zatražio je raskid službe te s knezom
otišao na njegovo imanje provesti ljeto

-MOGU LI SE LOTTA ILI ALBERT OSUDITI ZA NJEGOVU SMRT-

ANALIZA LIKOVA:
a)Lotta – oličenje skladnosti duha i tijela, lijepa, nježna, osjećajna, odgovorna,
požrtvovna, dosta čita, svira klavir, voli ples- 16.06.-55.str.
-DA LI JE KOKETA: 12.09.-118.str.- ljubi kanarinca pa ga daje Wertheru koji bi
ga, da može, pojeo; da, ljudska taština
-ODNOS LOTTA-WERTHER: ona ga simpatizira i simpatija bi mogla prerasti u
ljubav da je ona dopustila da njome ovladaju emocije; stoga prema njemu zadržava

7
odnos prijateljstva premda joj je njegovo društvo izuzetno drago; no ipak se odlučuje
za mirnog i staloženog Alberta i ako uz njega nije naročito sretna
-ODNOS WERTHER-LOTTA: on je ljubi duboko i iskreno; u početku se tom
ljubavlju previše zanosio tako da mu je bilo teško odreći je se; smrt mu je jedini izlaz
ali je i u njoj previše patetičan /Lottina je ruka dodirivala pištolje!/; iako zna za
Alberta, sentimentalno uživa u toj ljubavi: slučajnim pogledom i razgovorom

b)Albert – 30.07.-75.str. – realist, pravičan, racionalni tip, pomalo dosadan ali ne i

hladan=brine se o Lottinoj obitelji što je njoj garancija da je i da će je cijeniti
-u njemu postoji ravnoteža duha i uma, pun je razumijevanja i prijateljstva=nije
nasilan prema Wertheru, ali tu se govori i o životnom lukavstvu, ne odbacuje
Werthera jer zna da je nestabilan a time je «veći» u Lottinim očima
-zdravorazumska osoba suprotna wertheru0 iako ne zna satima razlagati svoje emocije
i uzdizati voljeno biće do savršenstva, njegova stabilnost i promišljenost pružaju
osjećaj sigurnosti, mira
-ima vrlo čvrste moralne stavove i poglede na život. zna što je dobro a što nije i ne
pravi nikakvu ispriku ili izuzetak «U svijetu se rijetko kada sve svodi na ili-ili,
osjećaji i djelovanja tako se raznoliko prelijevaju»
-DA LI JE TKO OD NJIH KRIV: ne
-JE LI WERTHER MOGAO KAKO DRUGAČIJE ZAVRITI: ne; pati nad
vlastitim emocijama; slab je i nesposoban za praktičan život; ne miri se sa postojećim
stanjem ali ništa konkretno ne poduzima
---jedini logični zaključak te psihološko-socijalne drame jest samoubojstvo:
ZANOS---depresija
LJUBAV---nesreća
-pročitati dio oproštajnog pisma 21.12.

-WERTHER JE DRAMSKI LIK, JER ROMAN MOŽEMO PROMATRATI

KAO WERTHEROVU UNUTRAŠNJU DRAMU:
a)ekspozicija – dolazak u gradić W.
b)zaplet – upoznavanje s Lottom i spoznaja da je zaručena
c)kulminacija – lottino i Albertovo vjenčanje
d)rasplet – samoubojstvo
-LOTTA: poezija; blaga, mila, spoj emocija i razuma
-ALBERT: proza; realističan

-PRIČA ROMANA NE TEČE U JEDNOJ LINIJI, POSTOJE EPIZODE –

SIMBOLIKA WERTHEROVA DUŠEVNOG STANJA:
1.o nesretnoj djevojci- 12.08.- priča ostavljene djevojke koja u očajanju traži mir u
valovima rijeke
---nesretna ljubav
2.o poludjelom pisaru kod Lottina oca – tragično zaljubljen pisar koji taj osjećaj krije
i poludi; zatvaraju ga u ludnicu a onda ga puštaju kao bezopasnog
---prevlast emocija
c)o ljubavi sluge prema gospodarici- 30.05. ili 4.09. – nesretno zaljubljen u
gospodaricu udovicu te ubija slugu suparnika
---samoubojstvo
d)orahova stabla u župnikovu dvoru koja su dali posjeći
-ŠTO JE EPIZODAMA ZAJEDNIČKO: ljubav

8
-ROMAN JE DOŽIVIO IZUZETNU POPULARNOST, ALI JE BIO KRIVO
SHVAĆEN. GDJE MOŽEMO POTRAŽITI ODGOVOR NA KRIVO
SHVAĆANJE ROMANA:
a)u načinu na koje je djelo nastalo
b)u temeljnim motivima romana: nesretna ljubav i samoubojstvo
-OSNOVA ROMANA JE AUTOBIOGRAFSKA: 1.Goethe je u Valcanu (ili
Valdaru) stvarno strašno zavolio Charlottu Buf, 1772. a koja je bila zaručenica
njegova prijatelja J.K.Kestnera. Upoznali su se na balu, planula je ljubav, Lotta je
ostala vjerna svom zaručniku. Goethe da bi izbjegao tragediju bježi. Lotta i Goethe su
se ponovo sreli u Weimeru, 40 godina kasnije
---ta je epizoda potakla THOMASA MANNA, velikog Goetheova sljedbenika ta
napiše čuveni roman Lotta u Weimaru

2.Samoubojstvo, ne osobito bliskog prijatelja WILHELMA JERUZALEMA koje ga

je potreslo zbog okolnosti pod kojima se sve to dogodilo: beznadežna ljubav prema
udatoj ženi i javna uvreda od plemića
-NAVEDENI DOGAĐAJI SU VRLO DRAMATIČNI PA SE GOETHE
KOLEBAO OKO FORME: osjetio je da se takva tema u svom lirskom tonu ne bi
dala zahvatiti kao dramski opus te se opredijalio za roman u pismima koji je bio vrlo
popularan zahvaljujući Rousseau i Richardsonu jer i u romanu postoji mogućnost za
dramsku radnju

-pišući ovaj roman Goethe se oslobodio verterizma u sebi i osudio Werthera na

samoubojstvo
VERTERIZAM je životna slabost, sociološka i duhovna pojava, pretjerana
sentimentalnost i romantičnost
«Svaka osebujna, hipersenzibilna ličnost koja se ne snalazi u životu, u stalnom
raskoraku između sebe i svijeta, srca i uma, u stanju stalne boli i patnje – nerijetko
izlaz iz takve situacije traži u smrti»

-ljudi su roman krivo shvatili, imitirali Werthera, hodočastili Jeruzalemu na grob

-Goethea je to sve ljutilo, njegovo stanje smatra patološkim
-kaže se da je Goethe gramom Gotz von Berlichingen osvojio Njemačku, a romanom
Patnje mladog Werthera cijeli svijet (do Kine!)

ŠTO ROMANU DAJE VRIJEDNOST: Gothe u uvodu naznačava da se radi o

umjetničkoj istini koja dolazi od i do srca jer svaki čovjek doživljava ovako ili onako
ono što je Werher doživio i svatko će u tim isprepletenim osjećajima i zanosima
otkriti sebe, a to je ono što ovom romanu daje vrijednost izvan vremena, ta ga
univerzalnost čini uvijek aktualnim i privlačnim

UTJECAJ ROMANA NA HRVATSKU KNJIŽEVNOST: motiv o nesretno

zaljubljenom mladiću koji je žrtva društvenih okova- Ksaver Šandor Gjalski, Janko
Berislavić

AKTUALNOST ROMANA 201. GODINU NAKON GOETHEOVA

WERTHERA: Urlich Plenzdorf, Nove patnje mladog W. /Wibeau /Vibeau//
-sam naslov indicira na Goetheov roman, u oba su romana glavni likovi mladići

9
-ovaj je roman primjer suvremene proze tzv. «proze u trapericama» u kojoj mladi
Wibeau gradi svoj stil na temelju jezika gradske mladeži i osporava tradicionalne i
postojeće društvene i kulturne strukture

10