Nakon baršunaste revolucije u Čehoslovačkoj 1990.

godine, koja je značila kraj 41 godine

komunističke vladavine, novoformirana demokratska vlada, koju čine Česi i Slovaci, nije se mogla
dogovoriti o tome kako nazvati novu nezavisnu zemlju.

Tri decenije komunističke vladavine službeni naziv zemlje bila je Čehoslovačka Socijalistička Republika
(Československá socialistická republika- ČSSR) , tako da kada je parlament u decembru 1989. godine
donosio odluku o novom imenu, koja se zasnivala u uklanjanju riječi socijalistička. Predsjednik Václav
Havel najavio je primjenu, vraćajući ime koje je ta zemlja službeno koristila od 1920. do 1938. i
ponovno od 1945. do 1960. godine. Novi naziv bio je Čehoslovačka federativna republika
(Československá federativní republika).

Međutim, s obzirom na jednak status Čeha i Slovaka u zemlji, političari iz Slovačke smatrali su da im
naziv nije dao dovoljno prostora, pa su tražili da ime zemlje uključi crticu; tj. Česko-slovenská
federatívna republika. To je ime imalo i historijsko uporište, jer je to bio službeni naziv zemlje u
periodu od 1918. do 1920., pa opet 1938. i 1939. godine. Na kraju je dogovoreno da će na češkom
jeziku ime biti napisano bez crtica, dok će na slovačkom jeziku biti navedeno sa crticom, u nadi da će
zadovoljiti oba naroda.

Manje od mjesec dana kasnije, u aprilu 1990. godine, ime bi se opet promijenilo u „Češka i Slovačka
Federativna Republika (Česká a Slovenská Federativní Republika ). Kompromis je zahtijevao još više
gramatičkih promjena nego što se na prvi pogled čini. U češkom i slovačkom jeziku velika slova imala
su samo prve riječi naziva neke države. Upotrebom velikog početnog slova na svakoj riječi uklonjen je
problem ravnopravnosti Slovaka.

Historija će nam reći da je novo ime ionako kratko trajalo, jer je zemlja odlučila da se podijeli manje
od dvije godine kasnije, 1. januara 1993. godine.